ISLAMSKO ZNANJE

Grupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Autori

ILMUL - ISLAM ISLAMSKO ZNANJE Menna’ El - Kattan (O Kur’anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi) hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku) ) Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)

Prevodilac [erijatski recenzent Stru~ni saradnici Likovno - tehni~ki urednik Lektor - korektor DTP [tampa Tira`:

Muhamed \uliman Muhamed Por~a dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur’an) Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat Nedim Hara~i}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi} “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje Izdava~

BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine UDK 297 ISLAMSKO znanje / (Menna’ El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3) Prijevod djela: Ilmul - islam ISBN 9958 - 880 - 15 - 6 1. el - Kattan, Menna’ COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR’ANI KERIM

. d`..v. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu posljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena. a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: Ka`e Allah. a ja sam poslan svim ljudima.‘”3 Ka`e Resulullah.”2 Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu.{.a. bez promjene. zaista.”4 Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog `ivota koji su zasnovani na prija{njim objavama i onome {to one nose u sebi. ja sam pe~at svim vjerovjesnicima. on nije {krt. zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi zgradu i uljep{a je i dotjera. Posjednika snage.a. pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave. ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~im poput Kur'ana. s.’ Pa. kada je u pitanju Objava.{. a to je ^asni Kur'an. te reko{e: ‘Jo{ samo da ima ova cigla. Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{e prenosilaca). osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku. d`.”1 ^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tom vremenu. i uva`en je kod Vlasnika Ar{a.s.s. Ka`e Uzvi{eni: “Donosi ga povjerljivi D`ibril.A Allah je silan i mudar. s.: “Svaki poslanik je poslan svome narodu.v.KUR’ANI KERIM Allah. Oni su donosioci radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. Muhammed.: “Reci: ‘O ljudi. da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. “A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili. iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slao poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha. ja sam ta cigla.”6 . kazivanje Izaslanika plemenitog. Kome se drugi pot~injavaju. ja sam svima vama Allahov Poslanik. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji su bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika.”5 “Kur'an je. Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se. . tamo pouzdanog! A drug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i.

DEFINICIJA KUR'ANA Glagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira. jer je on Objava od Mudroga. ogrezlo u nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti: “I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. s. d`ina ili meleka. zarada i bogatstvo.a. te ispravna vjera i ibadet podjednako. d`. Kome pripada sva hvala. ka`e: “Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io.” Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i. vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani.v. A kada ga mi u~imo. prije objavljena knjiga. A Allah. znanje i sudstvo. nema ovakve opise. obuhvata sve vidove `ivota. politi~ke. more bi presahlo.”11 . A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije: “Islam je kompletan sistem. naru{eno u svojim sistemima. milost i pravednost. dru{tvene. kultura i zakon. jer je sakupio sve prija{nje objave i svo znanje. “A kad se u~i Kur'an. jer su one bile ograni~ene odre|enim vremenom. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme: du{evne. Njegovo se u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. ali ne i rije~i Gospodara moga.”9 Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom. a isto i za jedan ajet. d`ihad i da'wet. a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava: sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima. moral i snaga.”10 Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu.”8 Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an. pravilno je re}i da on u~i Kur'an.” 7 Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimani mogu o~istiti svijet od neistina i la`i. sa lijepim redoslijedom. psihi~ke. On je dr`ava i domovina. te ga povesti ka Uputi i spasu. Na{i su prethodnici slijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uz povratak Kur'anu. Reci: “Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga. To nije govor ljudi. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. Tako kada nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana. tjelesne.s. vojska i misao. A Allah ka`e: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve. ti prati u~enje njegovo. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. materija i dobra.{.10 Islamsko znanje Ni jedna druga. vlast i ummet.. ekonomske.

Rastavlja~ istine od neistine “Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima bio opomena.nur .mubarek . lijek ({ifa'). Kur‘an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige.. on nije izmijenjen i o~uvan je u potpunosti.” .15 . milost (rahmet). zaista.14 .svjetlo “O ljudi.”.18 .” Kur'an je ~uvan u prsima i u recima.Ez-Zikr .”. i lijek za ono {to vam je u prsima i uputa i milost vjernicima.”16 Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab. blagoslovljena je. d`.Islamsko znanje 11 IMENA I OPISI KUR'ANA Allah. kao: . pouka (mew'ize) “O ljudi. Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja: “Mi.”.El-Furqan ..”. ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara. zaista.. Kur'an je opisan mnogim svojstvima.Objava “Zaista je on objava od Gospodara svjetova.13 ..Knjiga “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a.El-Kur'an “Ovaj Kur‘an vodi jedinom ispravnom putu.El-Kitab .”.17 .{. ona potvr|uje onu prije nje..Opomena “Mi.Et-Tenzil . dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg .” . Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e: “Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom.12 . a naziv Kitab jeste zbog toga {to je zapisan perom.blagoslovljen “A ova Knjiga koju Mi objavljujemo. naziva ga mnogim imenima: .Mi vam objavljujemo jasnu svjetlost..uputa (huden).Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama.19 .”.

vjesnik radosnih vijesti i opomena.” 24 Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana. bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu. Govor: to je poput rije~i Poslanika. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. kada bi klanjao svojim ashabima. Terminolo{ki.A on je. i kada su se vratili. ili su mu poslije prenijeli. 21 ..a. na javi ili u snu.a. potvrdio. a on je.v.. 23 ..aziz .jasna “I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.a.veli~anstvena “A ovo je Kur'an veli~anstveni.s..s. svejedno da li je Poslanik.KUDSIJA I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Hadis jezi~ki zna~i: ne{to novo..vjesnik radosnih vijesti.bu{ra . Primjer je toga hadis koji govori da je Poslanik. hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku. 22 .12 Islamsko znanje ..s.opomena “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. s. po{to im je objavljen.s.”.”.”. od rije~i ili djela. a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom. s.a. spomenuli su to Poslaniku. pa je rekao: “Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?” .v. zaista. poslao jednog ~ovjeka u pohod.”25 Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe: “Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!”26 ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a: “Uzmite od mene va{e obrede!”27 Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima.sna`na “One koji ne vjeruju u Kur'an. s.. radio...: “Djela se cijene prema nijetima.”.koji potvr|uje prija{nje objave . nezir .v.v. HADISI . uvijek zavr{avao sa: “Kul huvallahu ehad”.mubin . i ono ~ime je on opisan.radosna vijest “. Knjiga sna`na.be{ir .med`id . 20 . da je rekao. s. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA.

a.” HADISI . s.KUDSIJ El-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds).v.v. “Rekao Uzvi{eni Allah”.s. s.v. prenosi da je to Allahov govor. Ili ka`e: Rekao je Resulullah.v. A “takdis” je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega. pripisuju}i se Allahu. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: “Ka`e Uzvi{eni Allah.s.s. d`.s. Data }e pripadnost Bo`ijem Poslaniku.” A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika.a.KUDSIJA Razlike me|u njima su slijede}e: 1..a. s. prenose}i od svoga Gospodara.a.Islamsko znanje 13 Pa su ga upitali i on je rekao: “Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im. s.v. i njime izazvao Arape.: “Obavijestite ga da njega Allah voli. s. biti pripadnost obavje{tenja.. Taj je izazov trajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana. s...s. prenose}i od svoga Gospodara.v.”28 Osobina: kao {to se prenosi: “Poslanik.a. Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu.. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”.a. {to ukazuje na veli~inu i ~istotu.s. odnosno {to Poslanik..a. A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza. jer on obavje{tava od Allaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik. te negiranje svega onoga {to Njemu ne dolikuje.s. s. lijepa ahlaka.s.v.a. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja .v. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA I HADISI .{. bio je uvijek nasmijana lica.” Pa je rekao Poslanik. te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega. Poslanik je prenosilac Allahova govora svojim rije~ima i u njemu se ka`e: Rekao je Resulullah. 2. 3... s.. ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalo sumnje) i to je definitivno potvr|eno. Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu.

jer se govor pripisuje onome ko ga ka`e. mim da je jedan harf. tada dolazi vahj koji ih ispravlja. ali ne i po izgovoru. koja mu se obznanjuje. d`. ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda.s. hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba). s.{. vahj potvr|uje ukoliko su ispravni.kao govor . s. on se .: 'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu. s.a. a nagrada je deseterostruka. 4. te ga objasnio ljudima svojim govorom.14 Islamsko znanje koja mogu biti sahih (vjerodostojna). elif je harf.s.”30 Hadisi-kudsij .. lam je harf i mim je harf. Ova vrsta. Ve}.hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik. rekao na osnovu svoga razumijevanja Kur'ana.slobodno mo`e pripisati Resulullahu.v. Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg priznaje vahj. po rije~ima i po zna~enju.a. Primjer toga su zarobljenici na Bedru. prihvatio je mi{ljenje EbuBekra i uzeo od njih otkupninu.s.’ ’ (Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih) Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom... RAZLIKE IZME\U HA DISI .s.njegovo zna~enje je od Allaha. s. makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog.. On se u~i u namazu i Allah. iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu.v. s.s.v.v.: “On ne govori po hiru svome .to je samo Objava.v. jer mu je on poja{njen.a.a.v.” 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor. primio putem vahja. a to je zna~enje Allahova govora o Poslaniku. 5. i to prima Poslanik jednim od puteva vahja. ne ka`em: ‘Elif. d`. s.s.v.KUDSIJA HADISI I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: ..{.. Kur'an je Objava od Allaha. koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada.a. lam. Ovu vrstu hadisa..s. i hadisikudsij je po zna~enju vahj..a. a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana. s. Poslanik. a po rije~ima je od Resulullaha. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljeno preno{enje hadisi-kudsija po zna~enju. Ka`e Resulullah.. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet. a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka. Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha. .a. a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj. hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah. naro~ito nagra|uje za njegovo u~enje. pa dolazi vahj koji ga kori: “Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje .

za{to ga onda pripisujemo Allahu. a po izgovoru je od Resulullaha. ili Ka`e Uzvi{eni Allah. ali nije u stanju da prodre i u njegovu bit.{. a ne na osnovu izgovora. ali ne doslovno njegove rije~i. a ne na osnovu rije~i koje su izgovorene. Ka`e Uzvi{eni Allah.. Takav hadis naziva se Poslanikovim.s. d`. onda ne bi bilo razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana. a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e.{. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima i njegovo u~enje postalo bi sevap.”32 Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj . tako {to se nekome pripi{e govor na osnovu sadr`aja. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva svijeta.: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim. Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha. Neke }e to navesti na nijekanje vjere. ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta. Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e? Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju. jer da je govor od Allaha. VAHJ .v. npr. a mo`e nastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). kada ka`emo: “Uzvi{eni Allah je rekao”. za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj). pa za{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha: “Rekao je Allah Uzvi{eni”. a i u njima samim. d`. ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanje onoga {to nije materija.” Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem.a.Islamsko znanje 15 Njegove rije~i su od Poslanika. Kur'an spominje. a druge da potvrde istinu.. jer je on krajnja granica i njegov prekid. s.”31 “A vama je dato samo malo znanja. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”? Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku.OBJA VA OBJAV MOGU]NOST V AHJA VAHJA I NJEGOV A REALNOST NJEGOVA Procvatom nauke. dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. Musaov govor.

Ti odabranici su poslanici.. Zato Allah. Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana. nije jedini poslanik.16 Islamsko znanje psihi i umnim sposobnostima.{.v.. izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio za vahj i koje }e primiti poslanice.” . Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. To je potvrda istinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj. s. s tim da se skriva od drugog. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova `ivota. vahj poslanicima. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja. duhovnu hranu. d`.{. Muhammed. zamjera “razumnima” i ka`e: “Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernici govore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak.{. terminolo{ki je definisan kao: “Allahov govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika. Allahov. d`. skriveno obavje{tavanje onoga kome je govor upu}en. koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli.. a to su skrivanje i brzina..'”33 ZNA^ENJE OBJA VE OBJAVE Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog.. I prije njega bilo je poslanika. njemu objavljuje. a to je du{a. to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih.{. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo. Nije nemogu}e da Allah. d`.s. koja ~uva njenu vrijednost i specifi~nost. Trag je objave bio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama.a. pa nije nikakvo ~udo {to Allah. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u `ivotu. d`.

Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: “A ovo je Kur'an veli~anstveni.”37 “Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an. prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg. r.” 34. . na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu). pa u~vrstite one koji vjeruju!'”35 2.a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama. objavili u no}i Kadr. po izgovoru i po sadr`aju.‘40 'I kao Kur'an. Ka`e Uzvi{eni Allah: “A ti.”43 Kur'an je Allahov govor.”42 “Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu..”36 Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u mjesecu ramazanu: “Mi smo ga. ehhisunneta i d`emata.Islamsko znanje 17 NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA MELEKIMA 1. .v.a. Prenosi se od Ibn-Abbasa. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina.s. Tada je prou~io: 'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. a ne govor D`ibrila ili Muhammeda. uistinu.”38 Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo srce. s.”'41 Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje.. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo.a. zaista. ti ga za{titi da bi saslu{ao Allahove rije~i.. U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: “I kad tvoj Gospodar re~e melekima..39: “Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru.

r.v. s.”48 Tako|er.‘” 45 Istinski snovi nisu samo odlika poslanika.s. Allahov govor iza (hid`aba) zastora.i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno na taj na~in.. istiniti snovi.”44 To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi.a. oni su mogu}i i kod drugih vjernika. ili iza hid`aba (zastora).”46 Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima: “A nije za ~ovjeka da mu govori Allah. bez posredni{tva. preko meleka D`ibrila i 2. ili (da) po{alje poslanika. Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: “Ili iza zastora”. na javi i bez posredni{tva.: “A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao. . Prenosi se od Ai{e. Ibrahim re~e: ‘O sinko moj. kao {to ka`e Poslanik: “Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti..18 Islamsko znanje NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA POSLANICIMA Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina: 1. Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava. bilo je u vidu istinitog sna.a. Sve {to bi vidio u tom snu. s. potvr|en je i razgovor Resulullaha. I kad on odraste toliko da mu po~e u poslu pomagati.” “A {ta su to radosne vijesti”? reko{e. pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim {ta ho}e. s tim {to to nije objava. koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: “I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi.v. dolazilo bi mu poput svjetla dana. On odgovori: “To su istinski snovi. To je potvr|eno kod Musaa. posredni{tvom. Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine: 1. kako ka`e: “Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku.a.s. Uistinu. sa Uzvi{enim Allahom u No}i Mi'rad`a. On je Uzvi{en i Mudar!” 47 2. izuzev objavom. radijallahu anha. u snu sam vidio da te trebam zaklati.

On bi mi govorio. s.Islamsko znanje 19 NA^IN OBJA VE OBJAVE MELEKA POSLANIKU Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenuta na~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora. ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao.” Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog. re~e: “Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona. Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina: 1. da mu do|e poput glasa zvona.a. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik. a ja pamtio {ta mi ka`e.a. uistinu. Na ovaj je na~in ^asni Kur'an objavljen.”51 . da se duhovno uzdigne na stupanj meleka.v. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: “Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa duhovnosti meleka.. kada je potrebno Resulullahu.v. Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka. To je najte`i na~in primanja Objave. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: “O Resulullah. a mo`e da bude uz posredni{tvo meleka Objave. ~elo mu. s. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine. kada melek prelazi iz svoga duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.s. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to nam ukazuje slijede}i hadis: “Kada Allah odredi naredbu na nebesima.. D`ibrila. radijallahu anha. bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave.s. kao i me|usobna bliskost. a Poslanik.s. jo{ kipta{e znojem. meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti Njegovim rije~ima. da je El-Haris b. poput udara lanca u glatku stijenu.v. njeno razumijevanje i pam}enje. za razliku od Objave putem zvuka zvona.”50 I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e: “Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta. s.a. kako ti dolazi Vahj?” Resulullah.”49 2. jer postoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca.. a drugo stanje je suprotno tome. jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja.

nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav: . A da je pitanje kao {to d`ahili misle. To je dovoljan razlog za pokornost njemu. savjetovali su se. radijallahu anha: “Do mene je doprlo to i to. Te sumnje nemaju osnove. i niko ga izme|u vas ne bi mogao od toga odbraniti. nije mu i{lo u prilog da pripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe. jer je Poslanik.s.a. Time su imali za cilj ukaljati ~ast i ugled Poslanika. a evo nekih: 1. tada bi sav govor pripisao Allahu.. Da je Kur'an njegov govor. a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. tra`i oprosta.a. s. {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titi njenu ~ast? Ali.s. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo. Allah }e te za{tititi.” 53 Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge za izostanak.20 Islamsko znanje ODGOVORI NA SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU V AHJ VAHJ U pro{losti.a. jer njegovom govoru . To je pretpostavka koju historijska stvarnost negira. ako nisi pogrije{ila.v. a time bi slagao na Allaha: “A da je o Nama kakve rije~i iznosio. kao i njegov stil. tvrdio za sebe da je nepogre{iv i kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo.. jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisu bili u stanju da mu se suprotstave. s.potrebno je tako|er pokoravati se. bio poznat po povjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju.v. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u bezizlaznoj situaciji. a ako si pogrije{ila.v.. on nije `elio da sla`e ljudima. Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe i svoju pokornost. i onda mu `ilu kucavicu presjekli. Iznesimo za ovo nekoliko primjera: Munafici su optu`ili njegovu `enu Ai{u potvoriv{i je. s. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je `elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja. Ovo je neosnovana tvrdnja.hadisu . djelo ~ija je zna~enja on izmislio. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili.v.a.s.s. s. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu. a to je mogao uraditi.”52 Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. jer da je Muhammed. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i.

da je rekao: “Kada je Resulullah.. poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima. znao sam da to lice nije lice la{ca. tako|er.. ja samo slijedim ono {to mi se objavljuje. a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti za islam: “On se namr{tio i okrenuo. dovitljiv. kao kada o~evidac govori. da li biste mi vjerovali?” Reko{e: “Da. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt Poslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik. a koji la`u. o{trouman. UmmiMektuma.. U pro{losti. spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b. do{ao je Poslanik'. jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom.s. [ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti. s..a.v. s.s. .Allah je silan i mudar. do{ao u Medinu. iskrenosti u rije~ima i u djelu. sna{la bi vas patnja velika zbog onoga {to ste uzeli.v.. mi nismo od tebe iskusili la`. s. Selama. ljudi su krenuli u susret k njemu. a ni knjige to nisu prenijele: . nije bio njihov savremenik. dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu.Islamsko znanje 21 “Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu. te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla.a.”56 Iz Poslanikova `ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu. pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice.a.. s. to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom. ili pou~i.mo`da on `eli da se o~isti. a Muhammed. a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etku njegova poslanstva kada im je on rekao: “Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja `eli da vas napadne. Da nije ranije Allahove odredbe.v.s. r.a. a Allah `eli onaj svijet. Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: “Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji. vi `elite prolazna dobra ovoga svijeta.” Prenosi se od Abdullaha b. osje}aja i li~nog otkri}a? Kur'an spominje pro{le narode.. pa da mu pouka bude od koristi. samom sebi. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik.s.” 55 Ovdje.v. slijepca. A {ta ti zna{ .a.” 54 Da je ovaj ukor bio od Muhammeda. On nije prisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a. zato {to je njemu slijepac pri{ao. istinu i neistinu.'” 57 2. kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova gre{ka.” Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kada on ka`e da nije Kur'an od njega: “Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam.

.kao {to }emo vidjeti . D`ahili u njegovo vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila. a da je imao nekog drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda. on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva. A kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti. Nevfela.a. po~e{e govoriti da prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima. Pored toga. neposredno nakon primanja Objave. historija bi to zabilje`ila. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik.s..s. u Busri u [amu. ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ni{ta o tome znali. Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku. a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima. To je istina.a.. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju. a ni od drugih naroda.a. govorili i oni prije njih. s.v. srca su im sli~na. a nakon poslanstva odgovarao je njima na pitanja o kojima su oni `eljeli raspravljati. o vatri i kazni. jer on nije bio obi~ni ~ovjek. s.s. tj.” 59 A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina. i Vereku b. ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e: “I govore: ‘To su izmi{ljotine naroda drevnih. to nije istina.. s.‘” 60 Muhammed. s. s.s. upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek? .a. o D`ennetu i njegovim blagodatima. Kur'an sadr`i i druga saznanja. Tako su govorili prije.v. o melekima i njihovim du`nostima.v. o drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega. a historija je zabilje`ila Verekin nagovje{taj dolaska Poslanika. ovako precizni podaci.”62 3. Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru. a i sada: “Tako su gotovo istim rije~ima. Muhammed. jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja. bilo {ta od njih uzeo.s. nije imao u~itelja . koji je samo ~ovjek i koji ne zna gajb.v.v.v. A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori. a to mu se samo pri~injava. a devet godina je razlika izme|u sun~evih i mjese~evih godina. s. Odakle Muhammedu.a.s. Ali.” 61 Ali. Da je Poslanik.. nije pou~en ni od koga od svoga naroda. One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj.v..pa odakle je onda primio Objavu u svojoj ~etrdesetoj godini? “To je samo Objava koja mu se obznanjuje. U pro{losti. s. prima znanje od u~itelja.22 Islamsko znanje “To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo. pou~ava ga ~ovjek.a.s. a bio je nepismen. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti.a. on tra`i da mu se prepisuju. i ujutro i nave~er da mu ih ~itaju. jer oni nisu govorili da je Objava od Muhammeda. odrastao je nepismen.” 58 Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac: “A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina. a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine.

~inili {irk Allahu.. nijekali Vahj i Sudnji dan. na~ina govora. MEKANSKI I MEDINSKI AJETI Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla . Islamski ummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bila je tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. ve} ga je poznavala kao kova~a koji govori stranim jezikom. obo`avali su kipove. svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili Objavi. mimo Koga nema drugog boga. Govorili su: “Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo. do koga mo`e do}i deva. zakonodavstvu i moralu kod ljudi. Zato je mekanska objava puna opomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. nakon ~etrnaest vijekova. mnogobo{ci poku{avaju prona}i ne{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. zar }emo mi. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. uputio bih se ka njemu. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige. i nemogu}e je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila ka Allahovoj uputi. Kada bih znao da je neko. a nisu uspjeli. ni jedna sura iz Allahove Knjige nije objavljena. A danas.Islamsko znanje 23 Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. da je rekao: “Tako mi Allaha.s. ve} je on Objava Silnog i Mudrog. kojom je ~itavo ~ovje~anstvo po~a{}eno. ru{i njihove snove i . biti o`ivljeni?” 64 Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete. zaista. Me|utim. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere.v. jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata. a da ja ne znam u vezi ~ega je objavljen. s. a da ja ne znam gdje je objavljena. bude od ~ovjeka koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga. nije logi~no da ~itav Kur'an. iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva. Ona ih poziva u tevhid. koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjeduju medinski ajeti. sa svim svojim nau~nim postavkama. te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti. Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh.a. ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata. To je jak oslonac u historiji zakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta. znaniji od mene u Allahovoj Knjizi.”63 Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}aja u vjeri. Arapi u vrijeme Muhammeda.

stra{ni doga|aj. Potpomagali su se sadr`ajem sure ili ajeta. iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali istinu kako bi uzeli pouku. veze izme|u dr`ava i naroda. odnosno mekanski. Pratili su ajet po ajet. zaglu{uju}i glas. Sudnji dan. Navodi im slike `ivota na drugom svijetu.24 Islamsko znanje donosi im znakove poslanstva. Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom. nalazimo medinske ajete koji su dugi. Sudnji dan i u kader. njegovo mjesto. pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu. PRIMJERI I KORISTI POSVE]IV ANJA P A@NJE MEKANSKOM POSVE]IVANJA PA@NJE I MEDINSKOM PERIODU OBJA VE OBJAVE Velika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. kao i kosmi~ke i racionalne dokaze. obra|uju propise islama i njegove kazne. kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke. slike D`enneta i Vatre. obja{njavaju zakonodavstvo. knjige. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|u mekanskih i medinskih ajeta. mjesto i formu ajeta. Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu. Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim periodima. poslanike. te se obra}aju sljedbenicima knjiga. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta. suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme. meleke. a sve to uz najbolji stil kazivanja rimovanjem na kraju ajeta.” Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te . {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. a neke medinskim ajetima. a neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto. da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta. te tome dodale odredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski. Oni sadr`e i kazivanja o prija{njim narodima. da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama koje su obra|ivane u Medini. Kada je formirana takva zajednica. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominju kaznu. izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana. ili prenesen iz Medine u Meku. za takve ajete bi ulema rekla: “Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu. uspostavljaju propise organizacije dru{tva. njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha. Bili su strpljivi i u~inili su hid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. ure|uju `ivot u porodici. onda bi neke ajete odredio po sli~nosti mekanskim. me|uljudske odnose.

Et-Tahrim i En-Nasr. ono {to je objavljeno u Meki. El-Mud`adela. ElD`umu'a. Ali-'Imran. El-Kader. 3. 2. 13. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu. tako da broj sura u Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest. 3. El-Maida. Er-Rahman. i zato se ova nauka zove: “Nauka o medinskim i mekanskim ajetima. El-Mumtehine. a to su: El-Fatiha. En-Nur. Ulema se razi{la u dvanaest sura. Medinskih sura ima dvadeset.” 1. Sve preostale sure su mekanske. 4. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi. ono {to je preneseno iz Medine u Meku. El-Bejjina. El-Hud`urat. a to su: El-Bekara. 5. El-Munafikun. “objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi”. ono {to je objavljeno u Medini. sli~nost mekanskih sura medinskoj objavi. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju. Et-Tevba. 2. El-Enfal. Et-Talak. medinski ajeti koji su u mekanskim surama. El-Hadid. 9. da li su mekanske ili medinske. a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome. ono {to je objavljeno u Meki.” Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta. ono {to je objavljeno u Medini. Ez-Zelzeleh.Islamsko znanje 25 ka`e: “Ova sura je objavljena tu”. El-Ahzab. mekanski ajeti koji su u medinskim surama. Et-Tegabun. ono {to je objavljeno ljeti i ono {to je objavljeno zimi. El-Ihlas i En-Nas. 8. a stav o njemu je da je medinski. Et-Tatfif (El-Mutaffifun). En-Nisa'. 10. Er-R'ad. ono u ~emu su se razi{li. 7. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno na putovanju. . a stav o njemu je da je mekanski. Muhammed. te “objavljeno je kod ku}e ili objavljeno je na putovanju. El-Feth. 11. 14. 12. Es-Saff. El-Ha{r. a njih je osamdeset i dvije sure. rekla bi: “Objavljena je no}u ili objavljena je danju”. 6.

.v. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana. od po~etka pa do kraja Objave. Onaj koji slijedi Vahj. mu{ricima. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu. Uz pomo} toga.26 Islamsko znanje KORISTI POZNA VANJA POZNAV MEKANSKIH I MEDINSKIH AJET A AJETA Mnoge su koristi njihova poznavanja.) kroz kur'anske ajete. kao {to se teme razlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja. iako je pouka i poruka u op}enitom zna~enju.s. s. jer poznavanje mjesta objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju. te okoline u kojoj `ive. munaficima i sljedbenicima knjiga. Sve to nam postaje jasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima. kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor. jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika. Specifi~nost na~ina govora u mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anja ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. 2. a neke od njih jesu sljede}e: 1. mufesiri (komentatori Kur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj koji ga derogira. 3.a. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca slu{atelja. a kod razli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav. jer za svako mjesto postoji odre|eni govor. a ne samo u povodu ajeta. on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim.

ili Oprosnog had`a. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske i medinske ajete odre|eno je ovim na~inom. Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja i koji su njegovi svjedoci. s. . O tome nam govore knjige tefsira. te djela o povodima Objave i nauci Kur'ana. kao ajeti El-Fetha. jer ummet nije du`an znati. Od Poslanika. To je analogija i zato se ka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste mekanska.. Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re. osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga derogira. taj ajet je medinski. .v.a.Islamsko znanje 27 POZNA VANJE MEKANSKIH POZNAV I MEDINSKIH AJET A I OBJA[NJENJE AJETA RAZLIKE ME\U NJIMA U~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: . pa makar bili i van Meke. ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~in je objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to.metodu slu{anja i preno{enja. Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih. Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje uzima u obzir vremena Objave.metodu analogije. odnosno medinskih ajeta. pa i u samoj Meki. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{to u sebi od tih doga|aja. nije ni{ta zabilje`eno na tu temu. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja mekanskog ajeta. za njega se ka`e da je mekanski ajet.s. makar i van Medine. a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska.

5. spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska. svaka sura koja u sebi ima: “O ljudi. 2.28 Islamsko znanje ODLIKE MEKANSKE I MEDINSKE OBJA VE OBJAVE Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata koji obja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju.v. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji zajednica. poput: “Elif lam mim”. jer pobjeda na kraju pripada vjernicima. A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj ajet mekanski. . svaka sura koja po~inje alfabetom. 4. otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi.a. osim sure ElBekara. osim sure El-Bekara i Ali-'Imran.s. osim u drugoj polovini Kur'ana. 2. Ovo su bili zaklju~ci. bespravno jedenje imetka jetima i njihovi lo{i obi~aji.. svaka sura koja u sebi ima ~esticu “kella” jeste mekanska. 6. a sa`eto obja{njenje. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu. D`enneta i u`ivanja u njemu. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska. {to pove}ava umnu prisutnost slu{alaca i udare srca. koja na kraju sadr`i taj ajet. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje.!”. a nema: “O vi koji vjerujete!” jeste mekanska. osim sure El-Had`d`. pro`ivljenja i nagrade. “Ha mim” jeste mekanska. “Elif lam ra”. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska. a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e: 1. 3. osim sure El-Bekara. 3.. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz `ivota onih koji nisu vjerovali prije njih. a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd. i ona se ne nalazi. s. da osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana. a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama. a u svemu tome je poruka Poslaniku.. a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke: 1. potvrda Objave. 4. rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza. vatre i kazne.

obja{njenje ibadeta. plemenit je Gospodar tvoj. primio od Objave.s. Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek: “^itaj u ime Gospodara tvoga.” 65 . me|unarodnih veza u miru i u ratu. 3. dru{tvenih odnosa. 3. POZNAV [TO PRVO. vrijednosti d`ihada. ~ovjek osje}a veli~inu onoga {to je objavljeno. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve. Ovo su zaklju~ci. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska. Time je povezana Zemlja sa nebesima.a.formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odre|enom situacijom. stvara ~ovjeka od zakva~ka! ^itaj. Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam. 4.v. te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. koje je promijenilo tok ljudskog `ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. bra~nog prava. osim sure El-Ankebut.. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja. Koji pou~ava peru. 2. a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e: 1. me|uljudskih odnosa. te njihova me|usobnog razila`enja u onome {to im je do{lo od istine. koja je mekanska. obja{njenje njihova udaljavanja od istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige. A [T A POSLJEDNJE OBJA VLJENO [TA OBJAVLJENO Poznavanjem onoga {to je Poslanik. POZNA VANJE ONOGA [T O JE PR VO. a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog izvora . 2.Islamsko znanje 29 ZAKLJU^CI I ODLIKE MEDINSKE OBJA VE OBJAVE 1. dunjaluk sa ahiretom. s.Kur'ana . Koji stvara. propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu. nasljednog prava.

da je rekla: “Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu.nikome krivo ne}e u~injeno biti.'” 3. Ka`e se da je to ajet o dugu: “O vjernici. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet: “I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati.”67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala. na . i to je ispravno. pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e: 'U~i u ime svoga Gospodara!' .a. bilo je u vidu istinskog sna.” POSLJEDNJE [T O JE OBJA VLJENO [TO OBJAVLJENO 1. . zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog roka..nakon ~ega se Poslanik vratio.s. koji ka`e: “Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen. pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu koji bilje`i Buharija.” Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti' .”68 Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani u Mushafu. od Ai{e radijallahu anha. Muslim i drugi. a on je u pe}ini Hira.. dolazilo bi mu poput svjetla dana. Zato bi se prethodno snabdio hranom.” A to je: “O vi koji vjerujete. Kasnije je zavolio samo}u. ako ste pravi vjernici. od Ibn-Abbasa.v. zatim me pusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati'. D`ubejra: “Zadnje {to je objavljeno od Kur'ana jeste: 'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. Huvejlid. a srce mu jo{ lupa{e. jer je to sve jedno kazivanje. A Allahove rije~i: “Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera”69 koje su objavljene na Arefatu. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet se snabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina.30 Islamsko znanje A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija. Osamljivao bi se u pe}ini Hira'. s. zatim me pustio i rekao: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti'. uni{ao Hatid`i b. Sve {to bi vidio u tom snu..” 66 2. kad }e se svakome ono {to je zaslu`io isplatiti. radijallahu anha. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}i svojima.pa sve do rije~i: '…pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna. bojte se Allaha i od odstatka kamate odustanite.' .

To je upotpunjavanje blagodati.Islamsko znanje 31 Oprosnom had`u. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave).v. a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome. a neki su napisali i zasebna djela na tu temu. Ibn-Had`er te Es-Sujuti. te obavljanjem had`a njih samih.a. Ve}ina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim u~vr{}ivanjem u Meki.” . Ashabi u svome `ivotu sa Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja. Zato su oni pitali Resulullaha. Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. s. el-Medinijj. protjerivanjem mu{rika iz nje. ESBABUN . o {erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj. ili na to pitanje. El-Vahidi. Neki od njih su se dotakli toga u svojim tefsirima Kur'ana. sada{njosti i ukazuje na budu}nost.. PA@NJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave. koji je napisao svoje poznato djelo na tu temu: “Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul. po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa. a najpoznatiji me|u njima je: Ali b. za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. On potvr|uje doga|aje iz pro{losti.s.NUZUL (POVODI OBJA VE) OBJAVE) Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njih vezano.

koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temi sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost. na{ih prethodnika. pa je povikao: 'O ljudi!' . samo si nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao.a.' On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu. ^ujem glas Havle bint Sa'lebe. si{ao je Poslanik.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si.s. Npr. DEFINICIJA SEBEBI .v. prenosi se od Ibn-Abbasa. es-Samit. koji poja{njava {erijatski stav u pogledu toga.v. Prenosi se od Ai{e. i objavljena je sura: 'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je”'..”' 71 .s. s. radijallahu anha. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim. a ona se `alila zbog toga.s. na Saffu. ili od ashaba. s. a dio njega nije dopro do mene.” Ovakav je bio put uleme. da je rekao: “Kada je objavljeno: 'I opominji svoju bli`nju rodbinu.' 70. i koji su poznavali povode i tra`ili znanje o tome i bili uporni u tome. a ona se `ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica dolazi iza ovoga brda. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana. kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen mu` Evs b. 2..a. kad do|e D`ibril sa ovim ajetima: 'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala..v.NUZULA Sebebi-nuzul obuhvata dva na~ina: 1. Samo {to se to desilo.32 Islamsko znanje NA [TO SE MO@E OSLONITI U VANJU POVODA OBJA VE POZNA POZNAV OBJAVE Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha.pa su se oni sakupili.. El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: “Nije ispravan govor o povodima Objave. osim sa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave. da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca. s. da je rekla: “Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e.a.

a ne u posebnosti povoda i propis koji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima. tj. ve} je objava Kur'ana po~ela sa akidom i imanom. Ajet je . sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. 3. A ukoliko je sebeb poseban. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajet objavljen sa op}om formom. ili pitanja i tra`enja tuma~enja. a postoji dokaz koji ga ograni~ava. a u svemu tome je Allahova milost prema ummetu.Islamsko znanje 33 Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. KORISTI POZNA VANJA POZNAV POVODA OBJA VE OBJAVE Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu: 1. uzima se op}enito sa op}enitim. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana i otkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. 4. da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu: 1. 2. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi. Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta. 5. POUKA JE U OP]OJ FORMI. a ajet objavljen u op}oj formi. Ka`e Ibn-Tejmijje: “Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. u tom slu~aju ulema se razilazi u pogledu pouke. A NE U POSEBNOM POVODU Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti. Objava Kur'ana nije bila samo na osnovu doga|aja. a posebno sa posebnim. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti [erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti. u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta. Znanje o povodima daje znanje o onome {to je nastalo povodom toga”. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~i na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi.

v.. Op}a forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike. kao i ne~eg drugog. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda. osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se `eli ukazati na povod Objave. a ne `eli se ukazati na povode objave. Ili da ka`e ravija: “Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome” ili “Ne mislim da je ovaj ajet objavljen.34 Islamsko znanje objavljen povodom odre|ene osobe. Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” pa se jednom `eli time ukazati na povod ajeta. poput: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” ili “Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga.s. poput: “Objavljen je o tome”. VI[E RIV AJET A U JEDNOM POVODU RIVAJET AJETA Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in: 1. Jasan je tekst npr.” Ova dva oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta. 2. ali on obuhvata tu osobu. a drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razli~it njemu. a ne u op}oj formi. jasan tekst ili 2.” Ili kada u re~enici ima veznik “pa” koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja. kao kada ka`e: “Desilo se to. i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu.” Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost da ajet bude objavljen povodom toga. OBLICI POVODA OBJA VE OBJAVE Oblik povoda objave mo`e biti: 1. tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i.” ili “Upitan je Resulullah. ali je jedno od predanja . kao i sve takve osobe i slu~ajeve. osim povodom toga. kada je jedan od oblika nejasan. kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda.” Tu nema proturje~nosti i cilj toga jeste tuma~enje. Kada postoje}a forma ne bude jasna. pa je objavljen ajet. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu. 2. s.a. 3. a drugi put na zna~enje samog ajeta. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu. dvosmislena forma. kada ka`e ravija (prenosilac): “Povod ovog ajeta je to. o tome. on nju obuhvata kao i druge koje su takve.. a drugi }e se uzeti kao tefsir toga ajeta. kao kijas npr.

ukoliko je to mogu}e. A Ibn-Had`er ka`e: “Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba. a jedno od tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta. tada }e se predanja uskladiti.72 Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupiti na snagu. tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju. dat }e se prednost vjerodostojnijem predanju. OBJA VLJIV ANJE AJET A PRIJE PROPISA OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA Ez-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti. . a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti. 5. Primjer toga jeste ajet: “Spa{en je onaj koji se o~isti. niti zekata. kao kazivanje onog koji je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog.” MNOGOBOBROJNOSTI OBJA VE OBJAVE SA JEDNIM POVODOM Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju bude objavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama. ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja.” 73 Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr. El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu. a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru.Islamsko znanje 35 vjerodostojnije. ali postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima. a u Meki nije bilo Bajrama. jer je sura mekanska. 4.

kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula Muhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Zato je Objava silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca.a. a narod je bio uporan u odbijanju istine. Poslanik nije primio objavu odjednom. Ali. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti. Oni su na stanovi{tvu da se objavom . To je bio veli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje..v. kao uputu ljudima. s. Njegovo prvo objavljivanje bilo je u no}i Kadra. sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima. koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra”74 i ka`e: “Mi smo ga objavili u no}i Kadra”75 i ka`e: “Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i. tako da za svaki slu~aj biva objavljen ajet. Njegovo drugo objavljivanje bilo je postepeno u periodu objave.36 Islamsko znanje OBJA VLJIV ANJE VI[E AJET A OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA O JEDNOJ OSOBI Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA ODJEDNOM OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi: “U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana. {to je izazvalo ~u|enje i sumnju kod naroda. za razliku od prija{njih objavljenih knjiga. Zbog toga ulema o ovome ima dva mi{ljenja: 1. Muhammedu. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'an objavljivan.”76 Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti.s. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecu ramazanu. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Allah je objavio Kur'an Resulullahu.

s.s. pa ka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku. a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa. a to je blagoslovljena no}. Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do Bejtul-'Izzeta.”77 Ovo mi{ljenje je najispravnije.v. a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine. Umro je u svojoj {ezdeset tre}oj godini. i prema potrebi ga objavljujemo.” . u periodu od dvadeset i tri godine. objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. I kao da je Allah. Prenosi se od Ibn-Abbasa. s. a odatle je postepeno u skladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu. iz po~asti prema onome kome se on objavljuje. Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 1. d`. a zatim postepeno objavljivanje.{. od po~etka poslanstva. htio da ka`e: “Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili. Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu. 2. pa do njegove smrti. Ali. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao.a. Allah je sve to objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti. s. zbog veli~ine njegove kod meleka. da je rekao: “Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina. njegovo objavljivanje u cjelosti. Boravio je u Meki trinaest godina i objava mu je silazila. Ka`e Es-Sujuti: “Tajna objave Kur'ana u cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje.a. Nakon toga slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`no dvadeset i tri godine. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina. u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. Zbog toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta.v. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju.” Da Allah nije `elio da objavi Kur'an postepeno.. 2. U Meki je objava trajala trinaest..Islamsko znanje 37 Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul'Izzeta na zemaljskom nebu. Za to on navodi dalje: “I kao Kur'an. njegova predanja su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa. a u Medini deset godina.” 79 [to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja.

da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju. i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima. tj.38 Islamsko znanje POSTEPENO OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah: “I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova.tenzil. Na to nam ukazuju slijede}e rije~i: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ ljudima i da postane{ ~vrst.a on Allahovom voljom. . na~inite vi jednu suru sli~nu objavljenim njemu. A da su one bile postepeno objavljivane. a deset u Medini. donosi ga povjerljivi D`ibril na srce tvoje.inzal.” 81 “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. objave odjednom.” 85 Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepeno objavljivanje: “I kao Kur'an. da opominje{ na jasnom arapskom jeziku.” 83 Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibril spustio na Poslanikovo srce. Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. koji je postepeni.” 82 “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' . Trinaest godina je objava trajala u Meki. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan. i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. kojim se `eli ukazati na postepenost objavljivanja i . koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: .kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. objavljene su odjedanput. Ovaj na~in objave. onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objave Kur'ana. i prema potrebi ga objavljujemo. Zebur i Ind`il. Prija{nje knjige: Tevrat. a ne postepeno. tebi spu{ta na srce Kur'an. razlikuje se od prethodnog na~ina.” 84 Tj.‘” 80 I ka`e: “Reci: ‘Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu. koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . i to odjednom!‘ A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili.

Islamsko znanje 39 Onaj koji prati sahih predanja. Allah mu ukazuje na `ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani na muke.s. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: “… osim onih koji su za borbu nesposobni” 86. Oni. U~vr{}ivanje Poslanikova srca Resulullah. a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha.v. pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bi do{la pomo} Na{a.” 91 2. A Allah ka`e: “Mi znamo da tebe zaista `alosti to {to oni govore. Poslaniku su postavljali pitanja . pozivao je ljude u vjeru.a. kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~an na putu da'weta. radijallahu anha).. nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. doista. MUDROST POSTEPENOSTI OBJA VE KUR'ANA OBJAVE Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}i mudrosti: 1. s. kao {to su saburili poslanici prije njega: “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o kazivanju o “ifku” (odgovor na potvoru Ai{e. tako da Allah ka`e: “Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti. Ni Poslanikov narod ne nije~e istinu. kao i prvih deset ajeta sure “El-Mu'minun”.” 89 Kur'an mu nare|uje sabur.” 90 Na mudrost kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje u~vrstimo. ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. Izazov i i'd`az Mu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?”87 I vahj je silazio Poslaniku postepeno. manje ili vi{e od toga. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. jer je on poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u. I pored njegove jake `elje da im dostavi Objavu. ne okrivljuju tebe da si la`ac. osim iz oholosti.” 88 “A ako i tebe budu la{cem smatrali. pa i prije tebe su smatrani la{cima poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili. ostali su uporni u odbijanju istine. A poslanici su i prije tebe la`nim smatrani. ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda. na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili deset ajeta. a to je dio ajeta.

razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu. Sudnji dan. u D`ennet i D`ehennem. da je rekao: “U~ite Kur'an po pet ajeta. Pitali su ga o Sudnjem danju: “Pitaju te o Smaku svijeta”92 i po`urivali su kaznu: “Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona. I kada god bi se oni suprotstavljali istini. a prenosi se od Omera. koji ne}e znati ni ~itati ni pisati. jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku.s. Za sve to Kur'an bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadio iman u njihova srca. Taj metod bio je prisutan i u vrijeme tabi'ina. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva. d`. obja{njavaju}i im istinu: “Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti.{. objavio bi presudu koja bi ih uputila na pravi put. vjerovjesnika. a da ti Mi ne}emo dati najljep{i odgovor.” 95 “Onima koji }e slijediti Poslanika..40 Islamsko znanje tra`e}i izazov i mu'd`ize. po pet ajeta.” 94 Tj.”93 Allah odgovara na njihova pitanja.{. Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti. . pa im Allah navodi obja{njenje za to.a. Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima. Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz od samog objavljivanja odjedanput. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. ^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan. 3. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'ana Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje: “On je neukima poslao Poslanika. d`. u pro`ivljanje nakon smrti. `ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. Kada god bi bio objavljen ajet. knjige.v. Njegove meleke. jer su prije bili u o~itoj zabludi.. poslanike.. jedne za drugima. jednog izme|u njih. silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju. ashabi bi ga pamtili. s. i to bi lije~ilo njihova srca.” 96 Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti bi razumjeli njegovo zna~enje. Allah. da im njegove ajete kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i.”97 4. U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovom o~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju.

ustrajnost `ivota. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajima kroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu. Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: “A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini. razvod. kao i {tetno{}u po organizam. a i neku korist ljudima. poziva ka ~uvanju imetka. razum. a na ovim propisima gradi se vjera. obja{njavao halal i haram. Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki. obja{njava halal i haram u jelu.'” 101 U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja. Ona prijeti {irku i mu{ricima. Zatim je objavljeno: “O vjernici. Reci: 'Oni donose veliku {tetu. pijani nikako molitvu ne obavljajte!” 102 Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u . Zabranjivao je razvrat i ru`na djela. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nad koristima. dok su obja{njenja toga objavljena u Medini. osim kad pravda zahtijeva!”99 Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini. U Meki je propisan namaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom. poput ajeta o dugu i kamati. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe. bu|enje razvrata i neposlu{nosti. ~asti i krvi. kao i sura El-Ena'm koja u sebi sadr`i osnove imana i tevhida. ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u. u uzdizanju Allahove rije~i.jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. jer to je razvrat. tako da su osnove me|uljudskih odnosa objavljene u Meki. dok je to izostavljeno kod opisa pi}a. dok su prava.i ovaj stav zastupa ve}ina uleme . kako je to ru`an put!” 98 Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. doista. samo je {teta od njih ve}a od koristi. To je. Svetost krvi objavljena je u Meki: “I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio.Islamsko znanje 41 Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. du`nosti bra~nih drugova i onoga {to proizlazi iz toga. kao i prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh. Zatim je objavljeno: “Pitaju te o vinu i kocki. dokaz onima koji pameti imaju. U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bile ukorijenjene u du{ama ljudi. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga.” 100 Sa pi}em se u ovom ajetu `eli ukazati na ono {to opija. Zinaluk je zabranjen u Meki: “I {to dalje od bluda. a sa lijepom opskrbom na ono {to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a . gubljenje imetka.

pa }e re}i za sakuplja~e Kur'ana da su njegovi ~uvari. na}i }e u njemu potpuni sklad. Kada ~ovjek u~i Kur'an.v. Da je kao prvo objavljeno: ‘Ne pijte vino!’. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu. povezanost izme|u ajeta i sura. kao da su oni jedna cjelina. {ejtanovo djelo. rekli bi: ‘Nikada ne}emo ostaviti vino!’ Da je objavljeno: ‘Ne ~inite zinaluk!’. u periodu od dvadeset i tri godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. ti prati u~enje njegovo. s. “Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremena objavljuju. Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a.a. [ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. zato se toga klonite da biste postigli {to `elite. rekli bi: ‘Nikada ne}emo napustiti zinaluk!’”104 5. koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sa preno{enjem vahja.s. a ne od Allaha. od Mudrog i Sveznaju}eg. sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti.. Pa ho}ete li se okaniti?”103 Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. Nakon toga je objavljeno: “O vjernici. “Da je on od nekog drugog. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu. povezanost zna~enja. radijallahu anha: “Prvo {to je objavljeno od Kur'ana jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem.42 Islamsko znanje vrijeme namaza. ljepotu stila. {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru. vidjeli bismo u njemu nepovezanost. vino.” 106 SAKUPLJANJE KUR'ANA I NJEGOVO RASPORE\IV ANJE RASPORE\IVANJE Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje. te`e}i time da ga zapamti: “Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio. na Nama je da ga objasnimo. A kada ga u~imo. I kada su ljudi prihvatili islam.” 105 Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedili jedni nakon drugih. na Nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io.” 107 . a poslije. kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari. objavljen je halal i haram.

Ka'ba i Zejda . Poslanik. a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedni od drugih su pamtili. NAPAMET S. i svih sura.A. jedne iza drugih. Me|utim.a. S. 1.V .s..V. Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. s. ZAPISIVANJA S.v.a. Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajeta odnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika. podsticao ih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.A. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao bi njihovo u~enje. s. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA U^ENJA NAP AMET U VRIJEME RESULULLAHA. s.s. a u~ili su i svoje `ene i djecu hifzu. s.s.S. Mu'avije.v.S.a. iz njihovih ku}a ~uo bi zujanje poput zujanja p~ela. S. Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik. Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja.s.a. Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika. Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet.a. 2.. ili redoslijeda ajeta.S. to ne zna~i ograni~avanje samo na njih. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA ZAPISIV ANJA U VRIJEME RESULULLAHA. jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja dokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana. bio veliki broj hafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario iznad drugih naroda.s. a ashabi bi sve to pamtili i prihvatali u svome `ivotu.V .. s. poput: Alije. razdvajanje ajeta i sura.. a nekada i po deset ajeta. kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanje njihovo u sure. odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba.v. a bilo ih je sedamdeset.. U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom.v. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une. koji ne ispunjavaju ove uslove. bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila. gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi). nego je Poslanik.A. On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.V.A.S. Ubejja b.v.Islamsko znanje 43 Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini.

a. u odre|enoj suri.s. Nakon smrti Resulullaha. dvanaeste . a nije bio sakupljen u Mushaf. kitabe . s. s.s. ina~e bi se desile promjene.. tako da je njegovo pisanje bilo u redovima..a. Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha. sve to nadzirao. D`ebel. s. Sabita.A. s. Ubejj b. a da im prethodno Poslanik. a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama.BEKRA.s.v.a. listovima i plo~icama. Ebi-Talib..v. s.. U Bici na Jemami.s. Tek nakon smrti Resulullaha.a.v.44 Islamsko znanje b.pam}enje Kur'ana i 2. jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi zapisivali Kur'an.. Kur'an. Kad god bi neki ajet bio objavljen. Poslanik. Zbog toga nije bilo mogu}e zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha.. Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an..s. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera. a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u Mushaf. s. nije bilo sakupljeno u Mushaf. nije to naredio. jer je Poslanik. a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to je prethodno objavljeno.s.pisanje (prvo sakupljanje) SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME EBU .a. s. Zejd b. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta. a prenosi se da su: Alija b. s. s. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam objavljivan. s.s. Kada se zavr{ava Objava.s. Ka'b.a.a.a. zove se: 1. preselio je na ahiret.a. Prvi me|u njima je bio Ebu-Bekr. Mu'az b. ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik.s.v. Sabit i Abdullah b.v. s.v. naredio da se zapi{e. koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli od vjere.v. u~a~i bi ga u~ili napamet. Kad god bi koji ajet bio objavljen. on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi im na njegovo mjesto u suri. to je bilo mogu}e.v. vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife..v. r. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti. Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono {to su upamtili od Kur'ana.a.. D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha. Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojim garantuje o~uvanje Kur'ana. Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana. a njegovo pam}enje u srcima ashaba.. iza odre|enog ajeta. Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha.a.v.v.a. R. Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha.s.s. jer je Objava upotpunjena. hifz ..

zatim kod Omera za njegova `ivota. r. Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha. On {alje po Zejda b. ali nije bio sakupljen. Prenosi se od Zejda b. u tebe ne sumnjamo. i od hafiza. u po~etku odbio je taj prijedlog. koji je zapisan kako ne bi do{lo do njegova gubljenja. a kada on umre.” Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno. r. nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje Kur'ana u jednu zbirku. a potom kod Hafse. hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. To je zapla{ilo Omera b.v. napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- . pratio si i sakupljao Kur'an. U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse.a.a.Islamsko znanje 45 godine po Hid`ri. te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. Ebu-Bekr. i rekao da ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik. Omer je bio uporan u obja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah.a. elHattab. Ebu-Bekr re~e: 'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana..' Tako mi Allaha. elHattaba. k}erke Omerove. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra..a.s.” Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost. tako mi Allaha.s. nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je..a. i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an.v. hajr' i nastavio je nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim..' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to Poslanik. ve} je njihovo zna~enje da on nije ni kod koga drugog to na{ao zapisano. pisao si vahj kod Resulullaha. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i na ono {to su pisari posjedovali.a. sa raspore|enim surama i ajetima.s.v. poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana. dok ga Allah nije usmrtio. Sabita. Sabita. ali kao takav nije na|en osim kod EbuHuzejme el-Ensarija.v.s. a sam Zejd je znao to napamet. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra. On ka`e: “I na{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija. koji je u`ivao ugled me|u pisarima. nije uradio. s. s.. r. tako da se nije zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika.s.a. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. s. kao i mnogi drugi ashabi.v. i vidio sam u tome ono {to vidi i Omer. a prijeti opasnost od {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. Sakupljao sam Kur'an sa listova palmi i kamenih plo~a. Kod njega je bio Omer b. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr u samom po~etku odbio takav poduhvat. a nisam je na{ao kod drugih. da je rekao: “Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi. s. nije otvorio srce EbuBekra da to prihvati.a. @elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana... s. jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami. d`. tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf.{. Ovaj je ajet bio zapam}en kod mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan. a nakon njegove smrti to preuzima Omer.. bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an.”' Ka`e Zejd: “Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}. da su mi naredili da prenesem neko brdo.

. Abdullaha b. Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejd`anu bio je i Huzejfe b. te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija. Sami na~ini u~enja Kur'ana bili su razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. jer je na njemu i objavljen Kur'an. Ebu-Bekr. svi bi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha.a.v. Nakon toga on poziva Zejda b. Sabitu. Se'ida b. Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana. R. Islamska se dr`ava mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvima i svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao.A. r. Abdullahu b. Abdurrahmana b. koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optu`ivanja i smatranja nevjernicima jedni drugih. a borio se u Armeniji i Azerbejd`anu sa stanovnicima Iraka.a. Prenosi se od Enesa: “Huzejfe b.s. kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~i Hafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umno`ili u Mushafe. Time se odlikuje Ebu-Bekrovo sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena EbuBekrova sakupljanja Kur'ana. Mushafa Ubejja. Sabita el-Ensariju. Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im da to umno`e u vi{e Mushafa.46 Islamsko znanje kerim objavljen. On {alje po Mushaf koji se nalazi kod Hafse. iako su se nalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba. a zatim }emo ih njoj vratiti.. Ali. to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ga nisu poznavali. Me|utim. bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku. el-Harisa b. r.” Hafsa ih je poslala do Osmana. el-'Asa.a. koji je vidio da je uzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. poput Mushafa Alije. radijallahu anha. SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME OSMANA. O tome on obavje{tava Osmana. s. Zubejru. Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu. a on je naredio Zejdu b. ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili. elJeman. el-Jeman je do{ao kod Osmana. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene Kur'ana i slo`ili su se da umno`e primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana mo`e dovesti do sva|a i razjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti. Se'idu . Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao je Osmanu: “Spasi ummet prije nego se razi|u. Zubejra.

na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne zagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama. To ne zna~i da je ne{to od Kur'ana napu{teno. Ebu-Bekra. To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavio je u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enja Kur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. a ostala mi{ljenja pogre{nim. o ashabi Muhammeda. el-'Asu. Sabitom. ashabi su mu odobrili. On u Medini zadr`ava jedan primjerak kojeg naziva “Imam”. r. izuzev stranica Hafse ili Mushafa. Ono {to je u~inio Osman. i napi{ite ljudima 'Imam!'” Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su postojali. a {alje u svaku pokrajinu po Mushaf. Osman vra}a stranice Hafsi.a. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an objavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana. bez u~enja na ostalih {est harfova. el-Harisu b. nije vi{e bilo potrebe za ostalim harfovima. njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman ka`e: “Okupite se. te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. Osmana. je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'ana koja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama. Time su muslimani . jer je Kur'an objavljen na tom jeziku.. Abdurrahmanu b. u povodu i u na~inu.” Oni su tako i uradili i umno`ili su stranice u Mushafe. ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. U~enje je bilo samo na tome harfu. a u svaku je pokrajinu poslao po jedan primjerak Mushafa. a Osman je vratio stranice Hafsi. tada to zapi{ite jezikom Kurej{ija. Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu.Islamsko znanje 47 b. ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harf po kurej{ijskom narje~ju).a. jer. Hi{amu i oni su to umno`ili u Mushafe. Kada je prestala potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati. Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama.. r. On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadr`ao sedam harfova na kojima je objavljen Kur'an. kako bi se muslimani okupili oko zajedni~kog u~enja. Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana. Osman se obratio trojici Kurej{ija: “Ako se vi u ne~emu ne slo`ite sa Zejdom b. Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoila`enje me|u muslimanima.BEKROV A BEKROVA I OSMANOV A SAKUPLJANJA OSMANOVA Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanova sakupljanja. kada je svako smatrao svoje mi{ljenje najispravnijim. RAZLIKA IZME\U EBU . ustvari.

a.. ili stavite ovaj ajet na to i to mjesto!” Osman. godine po Hid`ri. a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije.a u drugom predanju: “Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf.a. Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine..s. a to je bilo 25. s. neki su dugi. Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu. Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred D`ibrilom.48 Islamsko znanje za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu. [am i ~etvrti koji je Osman zadr`ao kod sebe. Kufu. . s. Bahrejn i Medinu. Basru.” .s. s.” Poslanikovo. spa{en je od Ded`ala. Neki ka`u da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku.a. Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana. koji mu je svake godine dolazio u mjesecu ramazanu. Tre}i ka`u da ih je bilo pet. To u~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas.a. u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta. Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom). [am. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca dose`e do Poslanika. Jemen..v. D`ibril bi silazio Resulullahu. a zadnje godine svog `ivota pred D`ibrilom prou~io je Kur'an dva puta. u [amu. O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze..v. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti ajeta u odre|enoj suri. Basru.s. ~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran. Ajet je re~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri. REDOSLIJED AJET A I SURA AJETA Kur'an sadr`i sure i ajete koji se razlikuju po du`ini. donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su prethodno objavljeni.v. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu tevqifijj.. od Ebu-Derda'a: “Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf. a i svi Mushafi koji su kod nas po tom su redoslijedu. Sura je grupa re~enica u Kur'anu koje imaju svoj po~etak i kraj. prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri. a neki su kratki. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto i rekao bi im: “Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to.. r. Ibn-Kesir (700-774) bilje`i u knjizi “Fedailul-Kur'an” da je vidio jedan o tih Kur'ana u d`amiji u Damasku.

~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io.a. Slu{ao sam njegovo u~enje.v. napajanja had`ija. Omere. el-Hattaba.s. s.a.s. s. tako|er. s. Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ih raznoliko u~enje obuhvata. kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni. a zatim sam ga odveo do Resulullaha. s.a. pam}enje i razumijevanje Kur'ana.s. s. zatim sam ga povukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah.s..'”108 Prenosi se od Omera b.: 'Ovako je objavljeno!' .v. pa je pove}ao. pou~io i re~e mi Resulullah.. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE NA SEDAM HARFOV A (NARJE^JA) HARFOVA Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se razlikovala u glasovima. da je rekao: “Rekao je Resulullah.. sure su bile poredane po svome redoslijedu.a.. a ti si me pou~io suri El-Furkan. harfova. Rekao sam: 'O Resulullah. preuzeo onako kako mu je D`ibril naredio od Njegova Gospodara. bio je po tom redoslijedu i niko mu nije prigovorio na tome.a.v. Time je olak{ano u~enje. s. a Kurej{ije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine Ka'bi.a. r..s. s.s. rekao: 'Ovako je objavljeno..s. a Osmanov Kur'an.v.a.v.: 'D`ibril me je nau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu. Takav redoslijed mi i danas imamo. pa je Resulullah.: 'Pusti ga.v. o Omere!' U~io sam suru na na~in na koji me Resulullah.Islamsko znanje 49 REDOSLIJED SURA Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj . U vrijeme Muhammeda..v.s. a ti Hi{ame u~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i.a. pa sam mu se obratio i tra`io da pove}a.a. Jedva sam ga pratio u namazu. r.' Rekao je Resulullah.a. ve} su svi to s odobrenjem prihvatili.v. Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'an objavljen na tom jeziku.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' .a. s. da je rekao: “^uo sam Hi{ama b.a. harfovima i njihovoj zvu~nosti.a.v. tako da je zavr{io na sedam dijalekata. Hakima kako u~i suru El-Furkan za `ivota Resulullaha. Prenosi se od Ibn-'Abbasa. s.tj. brige oko Harema i nadzora trgovine.s. Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata. s.' Zatim je Resulullah. s. redoslijed kojeg je Resulullah. sa~ekao sam ga dok preda selam.v.s. a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha.v.s. rekao: 'U~i. Svako pleme imalo je u rije~ima svoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena.

v. a tabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi. Asim. kratko}e i drugog. Kur'an kao mu'd`iza u svome zna~enju i propisima. na~ina izgovora. Alijj. a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do Resulullaha. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanju zna~enja rije~i. Hamza. Nafi'. Kufi. a koji se razlikuje od drugih pravaca. zajedni~kih za sve jezike.a. a koji obuhvataju jedno zna~enje. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni. du`ine. Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim ili vi{e izraza. me|u njima su djeca. Ibn-Amir i Ibn-Kesir. D`ibrila kod Ahd`aril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu. uklapanja.s. Terminolo{ki: kiraet ozna~ava jedan od pravaca koji slijedi imam . Sabit. Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. El-Kisai.a. iako isti njihov broj dovodi do pomisli na jednakost me|u njima. rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~ite ono {to je lahko od njih!'”109 Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojima govore Arapi. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj. a to je . da je rekao: “Sreo je Resulullah. starci i nemo}ni.50 Islamsko znanje A zatim je Resulullah. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je. s. s. tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima.v.. u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). ve} on je mu'd`iza za sva narje~ja. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|u ljudima. Kur'an kao mu'd`iza koja odgovara prirodi jezika Arapa. Ibn-Mes'ud. sa jednim zna~enjem.110 2. sluge.. KIRAETI I U^A^I Kiraet (~itanje..a. nagla{avanja krupno}e ili tanko}e.s. a nastali su na osnovu dijalekata.a. prekida. Kur'an je objavljen kao izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa. s. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim rje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova.v. Razli~ite promjene u formama izra`avanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. s. Zejd b. Basri i [amu.v. Neki od njih bili su u Medini. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine. 3.' Rekao je D`ibril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'”. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogleda se u slijede}em: 1. a od vremena ashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. Me|u njima su sedmerica imama kojima se pripisuje sedam kiraeta. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima.s.s.u~a~ u izgovaranju Kur'ana. neki u Meki. Prenosi se od Ubejja. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha.

neka ga u~i kiraetom Ibn Ummi-Abda”. a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. tj. Resulullah.TED@VID I ADABI U^ENJA KUR'ANA Abdullah b. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u.: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo. s. da razmi{lja o onome {to u~i. vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te i osnovu. i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi. 2.. kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta. 3. druge pou~avali. a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'd`aza (natprirodnosti). lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim. da prou~i bismilu na po~etku svake sure. ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor bio pravilan. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja.a. iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih prethodno prikazali.s.Islamsko znanje 51 narje~je Kurej{ija. a to je da njegovo srce bude . 7. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno. a neka ulema smatra da je njeno u~enje vad`ib. 6.s. Mes'ud imao je lijep glas. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana. naziva se ted`vidom. U~ili su ga napamet.v. U pro{losti. Po`eljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{e mo`e. da bude na ~istom mjestu. jer je to najbolji zikr. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja. kao {to smo spomenuli. ADABI U^ENJA Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in: 1. 4. da je rekao: “Rekao je Resulullah. ET . iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa abdestom. ali se on ne posti`e samo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom. napisan je Mushaf na jednom narje~ju. ka`e: “Ko `eli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen. izuzev “beraeta” (sura Et-Tevba). a jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'”111 Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu. a i danas. s.v. jer to je i cilj u~enja. Ted`vid sadr`i pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i ~uvanju veze izme|u harfa. Davanje harfovima njihovih prava.a. Abdullaha b. 5. 8. uzme abdest. U vrijeme Osmana. a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samom u~a~u. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti.

kao opomenu ljudima i obja{njenje ispravnog vjerovanja. da uljep{a u~enje lijepim glasom. tako da se ra`alosti i pla~e kod ajeta koji govore o strahu i prijetnjama. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i u pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoila`enje me|u muslimanima. milosti. ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je.{. njihovo je zna~enje uvijek jedno. Allah ka`e: “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. 112 9. 10. a lijep glas vi{e djeluje na du{u. jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete. d`. ili ako uznemiruje klanja~e. spomenuti su i ogranci koji proizilaze iz njih. Ajeti li~e jedni drugima i njihovo zna~enje se sla`e. tevbi. onda je bolje u~enje u sebi. Ni tu ne mo`e do}i do razila`enja kod mud`tehida koji su upu}eni u znanje. da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje. Furkan. koja odvaja istinu od neistine. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju.52 Islamsko znanje zaokupljeno onim {ta u~i.” 113 Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima.. 11. Allah. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i osnove vjere koju trebaju slijediti. jezi~kim oblicima i na~inima. JASNI I NEJASNI AJETI Allah objavljuje Svoju Knjigu. Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih na razmi{ljanje o Allahovim ajetima.. Pored toga {to su spomenute osnove vjere. pouku primili”. da u~i naglas {to je bolje. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbog prikazivanja drugima. jer je Kur'an ukras lijepom glasu. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni. a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnosti te na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana. te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore o istigfaru. kazni. . Me|utim..

Lam. tj. tj. a to su: sprije~iti.” 116 Kada ka`emo za neki govor da je mute{abih. Ra.” 115 Kur'an je u cjelini muhkem. Muhkem ozna~ava ne{to jasno. pravdu od nepravde. Ovo su ajeti mudre Knjige. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno ni`u i od vremena do vremena objavljuju. Allah ka`e: “Da je on od nekog drugog. jasan govor koji razdvaja istinu od neistine. a on je i sli~an ajeti potvr|uju jedni druge. potpunosti.vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe. Ovo je op}i te{abuh . ve} se nare|uje to ili sli~no tome. muhkem i mute{abih. a ne od Allaha. Ovo je op}i ihkam . Lam. Kur'an je u cjelini muhkem . Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an govori. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i ka`e: “Allah objavljuje Najljep{i govor. iako se rije~i i na~in prikaza razlikuje. Ra. Hakim .sli~nost. ~ije se pouke ponavljaju.jasno}a. kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni misliti da su ih prije jeli i Allah ka`e: “A bit }e im davani samo njima sli~ni. Knjigu sli~nu po smislu.” 114 “Elif. razdvojiti izme|u dvije stvari. od Mudrog i Sveznaju}eg. Svi ajeti u Kur'anu. Allah opisuje Kur'an u cjelini da je muhkem. precizan. Primjer toga imamo u kur'anskom opisu d`enetlija.jasan. suprotno tome. to zna~i da je to sli~an govor jedan drugom tako da jedan drugog potvr|uje. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu. Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje. to se ne nare|uje na drugom mjestu. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~ava sli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga. pravi razliku izme|u istine i neistine.Islamsko znanje 53 OP]I IHKAM (JASNO]A) I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST) Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja.”117 Kur'an je u cjelini mute{abih. pa ka`e: “Elif. U njemu nema suprotnosti i razlika. Njegov govor i zna~enje jesu jasni. Kada ka`emo za neki govor da je muhkem. to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine. precizno. u svome op}em zna~enju ne nije~u jedni druge.” 118 . sigurno bi u njemu na{li mnoga nesuglasja.

Oni ~ija su srca pokvarena.s. kaznama. tako da nije potrebno tra`iti drugi dokaz za to. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno. prijetnjama i obe}anjima. Allahu moj Gospodaru na{. 2. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete. Stvarnost Allahova bi}a.{. d`. mute{abih: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti na vi{e na~ina.. 2.” 120 Oni koji prave stanku na rije~ima: “A tuma~enje njihovo zna samo Allah”.v. A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih. te'vil u zna~enju tefsira. tj.. d`. Te'vil ima tri zna~enja: 1. 3. mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi. sve je od Gospodara na{eg. s.54 Islamsko znanje POSEBNO ZNA^ENJE IHKAMA I TE[ABUHA O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah ka`e: “On tebi objavljuje Knjigu.. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. haramu. muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi. Oni koji .' A samo razumom obdareni shva}aju. u njoj su ajeti jasni. naredbama. Njegovih svojstva i imena. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah. slijede one {to su manje jasni. oprosti mi. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. rije~i: “Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i tra`i oprosta od Njega. a drugi su manje jasni. muhkem: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti samo na jedan na~in. su{tina govora. te ajeti o halalu. ~ine rije~i:”A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore” po~etkom nove misli.te'vilio bi Kur'an”. su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo zna~enje toga.” 119 U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja: 1. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. {. tako da je potrebno tra`iti drugi dokaz za to. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta. obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e: “Resulullah. su{tina Njegova bi}a i onoga {to On posjeduje od svojstava. `eljni smutnji i svog tuma~enja. Allahu moj!” . oni su sr` Knjige. smatraju}i to te'vilom u njegovom tre}em zna~enju. 3. te'vil je stvarnost.a. Tvojom hvaljenosti. mute{abih: ono ~ije je zna~enje Allah zadr`ao kod Sebe. A to je zna~enje Allahovih. u~io bi na ruku'u i na sed`di: “Neka si slavljen.

kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku. D`ennet i D`ehennem: “…u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjena ukusa. i drugi od prethodnika... kada su upitani o Allahovim rije~ima: “Milostivi. Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se mo`e Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima. i pehari postavljeni. `eli se re}i da on zna njihov tefsir. on ti je dovoljan. i }ilimi ra{ireni. i rijeke od meda procije|enog.rekli: “Istiva”. O Mud`ahidu. a ne po~etkom nove misli . Oni time sami sebi proturje~e. a pitanje o tome je bid'at -novotarija. ve} je mimoila`enje u shvatanju samog zna~enja te'vila. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno. onda je neispravno da Mu pripi{emo i mo}. ali stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. Zbog toga su Malik. . U Kur'anu postoje rije~i koje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo. i jastuci poredani. poznatom mufessiru.” 122 Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo. ka`e Es-Sevri: “Ako ima{ tefsir od Mud`ahida. kojeg ne zna niko do Allah Uzvi{eni. Zbog toga su protuma~ili rije~ “ruka” kao mo} . Na ahiretu postoji mizan. tefsirom. stvarnost Stvoritelja i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. Zna~enje je te rije~i poznato.oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju.Islamsko znanje 55 prave stanku na rije~ima: “…i oni koji su dobro u nauku upu}eni” smatraju}i harf “vav” veznikom. Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e “ruku” kao mo}. Zbog toga je neispravno da ka`emo: ova rije~ se tuma~i tako {to se udaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno. njegova kakvo}a je nepoznata. ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu. uzvisio se na Ar{“ . sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru. iman u to je vad`ib. oni time `ele izbje}i da pripi{u Allahu ruku. jer stvorenja imaju i mo}. i rijeke od vina. Iako izme|u Allahovih imena i svojstava postoji sli~nost. tj.” Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dva pravca. prijatna onima koji piju. Ako je po njihovom mi{ljenju neispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima.kudret.” 121 “U njemu su i divani skupocjeni. jer stvorenja posjeduju ruku. s tim da je stvarnost toga druga~ija od stvarnosti kakvu mi vidimo. jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enje koje tako|er postoji kod stvorenja. POKU\ENI TE'VIL Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. Kada Allah opisuje Sudnji dan. On nam to prikazuje rije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato. a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete. te{abuh.

” 124 Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom koji je u koristi robovima. a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. mo`e se podrazumijevati Allah. DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati. a oni }e biti pitani. nesh zna~i derogiranje ili stavljanje van snage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe. zato Meni robujte. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e?” 126 . Vjerovanje je uvijek bilo isto.. Me|utim. Zbog toga se put da'weta u samom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice. Pod re~i EnNasih. preno{enje djela u suhufe. Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem: “On ne}e biti pitan za ono {to radi. Terminolo{ki. nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjem dolazili su svi poslanici: “Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu: “. tako da se ka`e da je ne{to preneseno iz knjige na drugo mjesto. jer je On Taj Koji derogira.56 Islamsko znanje DEROGIRAJU]I (NASIH) I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi njihovo vjerovanje. 125 tj. Zakonodavac. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. Ono {to je odgovaralo jednom narodu u njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu.Mi smo zabilje`ili sve {to ste uradili”.. pa se ka`e: vjetar je izbrisao tragove.'” 123 Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e. njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete. Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo. Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena od Allaha. kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi. {to je i spomenuto u slijede}em ajetu: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo.

i nos za nos. d`. jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni . Ka`e Mekkijj b.” 130 Allah. Ti su ajeti jasni u tra`enju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enje naredbe ili zabrane. Ebi-Talib: “Jedna grupa u~enjaka ka`e da su {erijatski tekstovi koji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani. bit }e mu to od grijeha iskupljenje.{. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis.{erijati. moralnim osobinama i osnovama ibadeta. Primjer toga jeste ajet: “Ali vi oprostite i preko toga pre|ite. propisuje vam se post. a da rane treba uzvratiti.. dolazit }e iz mjesta dalekih. jer su ograni~eni vremenom.” 129 “I oglasi ljudima had`! . a to su: 1. i oko za oko.{.”132 . knjigama. Njegovim sifatima. dok Allah Svoju odluku ne donese!”127 Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran. Oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom. ka`e o odmazdi: “Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu. i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!'” 128 “O vjernici. ka`e o d`ihadu: “A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili. pravi su nasilnici. Postoje {artovi da bi derogacija bila va`e}a. NA KOJIM AJETIMA SE DE[A VA DEROGACIJA DE[AV Iz prethodnog izlaganja mo`emo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava. s tim da to tra`enje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu. d`. a ovaj propis derogira drugi propis. a ajet koji je ograni~en vremenom nema u sebi derogaciju.Islamsko znanje 57 Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh.{. i uho za uho. da biste se grijeha klonili. jer je ograni~en vremenom. Allah. ka`e: “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemo tebi. Sudnjem danu.” 131 Allah. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon teksta derogiranog propisa. 3. Mensuh je propis koji je stavljen van snage. A onome ko od odmazde odustane.dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim.. ina~e bi taj propis prestao biti punova`e}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u derogaciju. Zato se ka`e: ovaj ajet derogira drugi ajet. poslanicima.. kao {to je propisan onima prije vas. osim u ajetima naredbe i zabrane. d`. i zub za zub. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije va`e}a. 2.

58 Islamsko znanje Allah. u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju tra`enja. rije~i nekog mufessira.a. U derogaciji se ne mo`e osloniti na id`tihad.. jasno preno{enje od Resulullaha. a koji zadnji objavljen. a drugi mensuh. poput hadisa: “Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima.a.. koji je prvi.. ..” Rekao mu je: “Propao si i upropastio si druge. KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV A KAKVA JE V A@NOST NJENOG POZNA VANJA VA@NOST POZNAV Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost za svakog fakiha.”133 Tako|er.s. 3. r. Zbog tog razloga postoje mnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje. poznavanje vremena objavljivanja propisa.{. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih. a niti na prenosioca koji je kasno primio islam. vremena objave i halala i harama. vidljivu opre~nost me|u dokazima.v. d`. a onaj kome je mudrost darovana darovan je blagom neizmjernim” 134 rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha. pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise. ka`e o ahlaku: “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno . da je pro{ao pored nekog kadije i rekao mu: “Poznaje{ li nasih i mensuh?” Rekao je: “Ne.. “Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: “On daruje mudrost onome kome ho}e. ili od njegovih ashaba. s. poput prijetnje i obe}anja. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina: 1. muhkema i mute{abiha. 2. kojeg smo u~ili dok nije uzdignut”. ali ih sad posje}ujte!”135 Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: “O njima je objavljen Kur'an. Prenosi se od Alijje.

Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme. To dokazuju ajetom: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo. c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom. d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana `eni ~iji je mu` umro. i da bi oni razmislili. Derogacija id`maom ili kijasom nije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju. da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje. jer sunnet nije bolji od Kur'ana. jer je sve to vahj . Uzvi{eni Allah ka`e: “On ne govori po hiru svome.” 137 Imami [afija. Prve su tri derogacije dozvoljene. ali to Kur'an derogira ajetom koji nam propisuje post u ramazanu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga u postu provede!”. derogacija sunneta sunnetom.To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife.Islamsko znanje 59 VRSTE DEROGACIJE Derogacija se dijeli na ~etiri vrste: 1. . Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e”. Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir sunnetom. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. Islamska ulema slo`ila se da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje mogu}e. derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana. a oko ~etvrte su razila`enja koju ve}ina uleme ne dozvoljava. Okretanje prema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom.objava.”136 “A tebi objavljujemo Kur'an. Ova derogacija sadr`i ~etiri podvrste: a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom. derogacija sunneta Kur'anom. 2. te Ahmed po jednom rivajetu. a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje. b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom.138 3. To je samo objava koja mu se obznanjuje. derogacija Kur'ana Kur'anom. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom.140 4. Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima: “I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!” 139 Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom.

uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah. PRIMJER NESHA “Kada neko od vas bude na samrti. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'd`ize kojima je Allah. stvorio. podr`avao Svoje poslanike.SA VR[ENSTVO SAVR[ENSTVO I NA TPRIRODNI DOKAZ NATPRIRODNI Kada pogledamo svemir oko nas.. ako ostavlja imetak. to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa. to je zna~ilo pove}avanje sevaba. d`. ku{nja zadu`ene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu.{.. jer njegov razum nije dostigao stupanj spoznaje. a sve to mnogo je ve}e od nas samih.. propisuje vam se kao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljima i bli`njima. Pa ako bude vi{e od dvije `ene. i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'd`ize.” 142 KUR'ANSKI I'D@AZ . njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio. To je bio njihov dokaz istinitosti. d`. a ako je nosila olak{icu u sebi. `elja za dobrobiti ummetu i davanje olak{ica njemu. razvoj islamskog zakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva. a i dokaz nadnaravnosti i nemo}i ljudi da im se suprotstave. ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio do novih spoznaja. I pored toga. Vremenom. ^ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu ..”141 Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: “Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma `enama. pravdaju}i se tim {to su i oni ljudi.. nas nije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemo svoj `ivot na ~vrstim osnovama.{.{. Allah. d`. Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanja podredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu.60 Islamsko znanje MUDROSTI NESHA Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi.

'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi. s. Kur'an je sa svojim i'd`azom. Ljudski razum. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena. rije~ima: “Ili govore: ‘On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena.a. ma koliko uznapredovao.s. a mu'd`iza posljednje objave upu}ena je ljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti.. izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu bili u stanju da mu se suprotstave. Mu'd`iza je djelo koje je povezano sa izazovom. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i d`inima zajedno.. Allah {alje posljednjeg poslanika Muhammeda. lije~enje gubavca i slijepca. svim ljudima. u pomo} pozovite. izazov jednom surom. “Reci: 'Kad bi se svi ljudi i d`ini udru`ili da sa~ine jedan ovakav Kur'an. Primjeri takvih mu'd`iza su: Musaov {tap i ruka.. Potvr|eno je da je Poslanik. od onih koje pored Allaha vjerujete. Kur'anu. d`.kao {to je on.v. bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu do Sudnjeg dana.v. i koga god ho}ete. 144 3. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo. kako ka`e Er-Rafi'i. Prija{nji poslanici nosili su sa sobom mu'd`ize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nost suprotstavljanja.a.. Oni su imali mu'd`ize koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti. rije~ima: “Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu sli~nih. dozvolom kod Isaa. poput ovog svemira i njegovih zakona. ne bi sa~inili. od vijesti iz pro{losti i budu}nosti. Prou~avanjem i'd`aza ~ovjeku se otkrivaju nova saznanja. DEFINICIJA I'D@AZA I NJEGOV A POTVRDA NJEGOVA I'd`az zna~i: potvr|ivanje nemo}i. 143 2. mu'd`iza Muhammeda. oni . Za razliku od toga. postoji ne{to {to sa druge strane nije otkriveno.'”145 . to je mu'd`iza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje. kao i nemo}i svih generacija i naroda nakon njih. novo polje koje se otvara pred njim. Objavom uputio izazov Arapima u tri etape: 1. izazov putem deset sura.v. onda znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'”. s.a. a to zna~enje je suprotno mo}i. Kada se potvrdi nemo}. izmi{ljenih sura. s.s.s. pa makar jedni drugima pomagali'”. ^asnim Kur'anom. ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu.{. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona. I'd`az u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva putem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'd`izi.Islamsko znanje 61 posebno. a kojem je nemogu}e suprotstaviti se. nije u stanju da mu se suprotstavi jer Kur’an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. o`ivljavanje mrtvih Allahovom. tada dolazi do izra`aja mo} onoga koji je posjeduje.

Njihove knji`evne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju.62 Islamsko znanje Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.a. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnju govorni{tva.. Kur'an sadr`i i'd`az koji prevazilazi sve prija{nje mu'd`ize i on je dovoljan kao dokaz: “I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: '^uda su jedino od Allaha.v. I'd`az ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. doista.. a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a.' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemo Knjigu.. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom. On je mu'd`iza po svojim zna~enjima koja nam otkrivaju stvarnost ljudskog `ivota i na{e uloge u svijetu. Na to nam Kur'an ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'd`iza ~itavom ~ovje~anstvu. srca su im se potresla. Da su u tome uspjeli. rekli su Poslaniku da je ~arobnjak. da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji. On je mu'd`iza po svome zakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa . Oni su ~itali Kur'an. koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i u prozi. i svaki harf je i'd`az u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi u Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'd`aza. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrok me|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. to bi se prenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. Kur'an je mu'd`iza po svom obja{njenju prikazuju}i nam sliku `ivota. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda. koja im se kazuje. s. re~enica sa svojim redoslijedom u kojem se nalazi je i'd`az u sklopu ajeta. a ja samo jasno opominjem. VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA Nema sumnje da je Kur'an mu'd`iza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'd`iza po svojim rije~ima i po svome stilu. Njihovi jezici su ostali svezani pred Kur'anom.”147 Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu. u njoj je. na~inite vi jednu suru sli~nu (surama) objavljenim njemu!. Svaka rije~ u Kur'anu je i'd`az u sklopu re~enice.” 146 Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knji`evnosti. a upotreba jezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na. ve} je to djelovalo i na El-Velida ibn el-Mugiru. i ne samo to.s. Historija ukazuje da se pjesni{tvo mnogo cijenilo kod Arapa. ali nisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. Kur'an je mu'd`iza po nauci koju sadr`i u sebi. nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. svemira. tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjeka iznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu. iako su imali osnove za to. samog ~ovjeka. blagodat i pouka narodu koji vjeruje.

Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj. Zato je Kur'an ostao stalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti.Islamsko znanje 63 najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo `ivot na ovome svijetu sre}nim. nare|ivanje na dobro. napisan je najljep{im knji`evnim stilom. Na sve to je dovoljno da ka`emo da je Kur'an Allahov govor. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i. On mu otkriva njihovu veli~inu i uvjerenje u nemo}nost pred njima. kao {to }emo ga na}i i u ajetu. koji nisu bili u stanju da se suprotstave Kur'anu. to bi i uradili. Ljudi su nijekali Objavu. JEZI^KI I'D@AZ Vremenom. suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika. kao i sve jezi~ke slike i forme koje ukra{avaju jedan jezik. Kur'an je Arape. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}oj spoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova Gospodara. upozoravanja na lo{ moral. upute u lijepi moral. To nije ~udno. u suri. spoznaju}i njegove tajne. Kolika god bila veli~ina i'd`aza. u vremenu objave Kur'ana. stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto. Ti su ljudi imali svoj ugled. jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove. njegov stil. nau~noj i zakonodavnoj formi objave. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inu kur'anskog i'd`aza. ipak ostaje nemo}an pred kur'anskim i'd`azom. koja je poru{ila njihove snove. na pokornost Njemu. nudili su mu imetak .. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kazne zbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti. arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svog razvoja. jer kada Allah daje da se ~ovjeku pove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne. koji su bili obi~ni pastiri. Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu Knjigu nemogu}e je za ljude. ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'd`azom. Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stila izra`avanja. u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju ljudskog dru{tva. a odvra}anja od zla. nauku koja je sadr`ana u njemu. tako da ne mo`emo za njih na}i bolje mjesto niti se mo`e pomisliti da postoji bolji na~in da se to izrazi. u~inio vodi~ima svih naroda. dozvoljeno i zabranjeno. Tako|er nam historija bilje`i da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. Ta nemo} zabilje`ena je u vremenu kada je arapski jezik dostigao najve}i procvat. na}i }e i'd`az jasnim u potpunosti. njegovim prvacima i to se ubraja u i'd`az. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov. El-Hattabi u svojoj knjizi “Bejanu i'd`azil-Kur'an” ka`e: “Iz ovog proizilazi da je Kur'an postao mu'd`iza zbog toga {to on sadr`i najrje~itiji jezik. On je prisutan u jezi~koj. savjete i opomene. u Njegova svojstva. onome koji tra`i istinu kada pogleda u Kur'an.. obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga. obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal i haram.

To samo po sebi predstavlja i'd`az. Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri. NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU Grije{e mnogi koji te`e da sve nau~ne teorije pove`u sa Kur'anom tra`e}i u njemu ajet koji se mo`e bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se sla`e sa doti~nom teorijom. odba~ene su nakon detaljnih istra`ivanja. znamenja za razumom obdarene. knjiga upute. govorili su mu da je lud. jer su te teorije podlo`ne promjenama i ~esto budu neispravne. protjerivanje i poni`avanje vjernika bilo im je lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i. `elju za razumijevanjem i shvatanjem onoga {to nas okru`uje. On nije plod ljudskog truda. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemu objavljeno. zaista. Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju. Ubijanje. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje se mijenjaju. skovali su plan da ga uhapse. Ti nisi ovo uzalud stvorio. Kada pogledamo u Kur'an. za one koji i stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{. Nema ni jedne nau~ne teorije i pravila koje je dokazano kao ta~no. Kur'anski i'd`az nije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj o`ivi osje}aj plemenitosti i da joj uka`e na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. ne stavlja prepreke u pogledu istra`ivanja i ne postoji ni jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istra`ivanje.64 Islamsko znanje i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam. a mnoge teorije koje su ljudi smatrali ispravnim. optu`ivali su Poslanika da je ~arobnjak. iako misle da ~ine veliko dobro. a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na razmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnosti sa Kur'anom. jer sve do tada je samo pretpostavka. Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana. ubiju ili protjeraju. istra`ivanja i rada. nanose veliku nepravdu Kur'anu. ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istra`ivanje u svemiru. Kur'an ne sputava ljudski um u razmi{ljanju. uvjerit }emo se u ljepotu njegova stila. Ona mo`e biti istinita i pogre{na. {to je u skladu za zakonom napretka. . izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je ~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom. Oni zauzimaju pogre{an stav. mu~ili su vjernike gla|u. Kur'an je knjiga koja sadr`i u sebi akidu. Oni koji tuma~e}i Kur'an poku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama. Sve su poku{avali osim toga. to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. mo`emo biti sigurni u njenu ta~nost. Razmi{ljanje o onome {to nas okru`uje jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima na nebesima i na Zemlji: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su.'” 148 Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istra`ivanje. razmi{ljanje.

.” 153 Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv. i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?” 158 Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bo`anske upute i . zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {ta ho}emo. a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskim slojevima. koja izme|u ki~me i grudi izlazi” 155 i rije~i: “Stvara ~ovjeka od zakva~ka” 156 i rije~i: “O ljudi. osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}u disanja.. pa smo ih Mi raskomadali.Islamsko znanje 65 Kur'an uzdi`e u~ena ~ovjeka nad drugima. Biljke se same oplo|avaju u slu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i `enski spolovi.” 157 O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za `ivot. A onom koga `eli da zavede. [to se ~ovjek vi{e uzdi`e u atmosferu. ra{iri grudi njegove prema islamu. govori nam slijede}i ajet: “Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina. Jedan od na~ina preno{enja kod tih biljki biva putem vjetra. ni koliko atom jedan. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju. potom od zakva~ka. kao kod palme. zatim od kapi sjemena. zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate. Ti znanje moje pro{iri!'” 151 Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'd`az Kur'ana u tome {to on podsti~e muslimane na razmi{ljanje. “I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. Allah ka`e: “Pa onome koga Allah `eli da uputi. a u Kur'anu stoji: “Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu.upute. i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj.” 154 A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog. otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja. kako mo`ete sumnjati u o`ivljavanje. U nauci o embrionima na}i }emo rije~i Uzvi{enoga: “Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja se izbaci.” 149 “Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'”150 Allah nare|uje muslimanu da tra`i znanje: “I reci: 'Gospodaru moj. do roka odre|enog. u~ini grudi njegove tijesnim. O tome nam govori ajet: “Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju. Oplo|avanje biljki mo`e biti samo od sebe i putem prenosa. pa Mi vas stvaramo od zemlje. kao da se penje na nebo.” 152 Kisik je neophodan pri disanju. dok oplodnja preno{enjem biva u slu~aju kada je mu{ki spol odvojen od `enskog. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta . uskim.

hemije ili medicine. odrediti me|usobne odnose. a me|u tim i mo} razuma.66 Islamsko znanje zato je na ljudima da istra`uju i razmi{ljaju. a ne samo da objasni nau~nu teoriju. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca. i obrnuto. i dru{tvo je zdravo..kao {to neki `ele da u njemu na|u sve te nauke.” KUR'AN KAO ZAKONODA VNI I'D@AZ ZAKONODAVNI Allah. nisu krajnje niti kona~ne istine. poznati mufessir. pravce. Prema tome. a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odr`i na pravom putu. d`. bez obzira na sredstva koja istra`iva~i upotrebljavaju. ili kako neki `ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka. Ono do ~ega ~ovjek do|e svojim istra`ivanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni vr{e. sisteme. ~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije. Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode na stranputicu. ^esto se desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudima ne bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov `ivot. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u sliku postojanja i da ga ve`e za njegova Stvoritelja. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had`iluk” 159. Zbog toga potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvariti pravednost me|u svim pojedincima te zajednice.. jedno na drugo se nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen. {tititi prava ljudi. tuma~e}i rije~i Uzvi{enoga: “Pitaju te o mla|acima. a ta uloga je u njihovoj praksi bila bit njihova `ivota. Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. Kroz historijum..{. usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{u i koje mu daju smjernice u `ivotu. ^ovjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu za drugima. On nije knjiga astronomije. . Sejjid Kutb. za razliku od nau~nih koje.. a zatim na osnovu toga da kod ~ovjeka izgradi sistem `ivota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}. metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa ~injenicama koje nisu krajnja istina. Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva. njegove putanje i kako se to odvija.' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}eg od tih pojedinosti.. ka`e: “Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti `ivota tih ljudi. ~uvati njihovu ~ast ‡ nastao bi nered me|u njima. Ovaj ajet im nije spomenuo kru`enje Mjeseca. a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem. Kur'anske istine jesu kona~ne. Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako bi ostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru i onome u ~emu je spas. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nala`e sam `ivot. Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te. krajnje istine. zakone koji su imali za cilj da . Podru~je kur'anskog djelovanja jeste ljudski `ivot i du{a.

od Sjevera do Juga. kako pojedinca tako i zajednice. osloba|a ga od obo`avanja njegovih strasti. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da pet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu. koji mu Kur'an nala`e. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. Kome pripada sva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. Svakim ibadetom u islamu `eli se posti}i dobrobit. njegovi osje}aji su usko povezani sa islamskim d`ematom u cijelom svijetu. tada on treba slijediti [erijat. poremetili bi se. On nad svim bdi!” 163 “Allah sve mo`e. i niko Mu ravan nije!'” 160 “On je Prvi i Posljednji. jer obavljaju}i svoju strogu du`nost. ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu koju Kur'an posti`e svojim zakonodavstvom.jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu sa zdravom logikom.” 164 “A Allah dobro vidi ono {to oni rade. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i na odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. zato se Njemu klanjajte. Ali. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistem vjerovanja. iako su daleko jedan od drugog. “Reci: 'On je Allah . od Istoka do Zapada.Islamsko znanje 67 usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. onim koji se posve}uje samo Gospodaru. Time se ~ovjek uzdi`e iznad drugih i zna da jedino uto~i{te mo`e na}i kod svoga Stvoritelja. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja. Vidljivi i Nevidljivi. Onaj koji klanja.” 168 Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama. on zna da se u istom trenutku zajedno sa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli. Nare|uju}i ~ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja. a ne Allah. upu}uju Mu istu dovu. Gospodar va{. namaz. Stvoritelja svega. veli~aju Allaha na isti na~in. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela. ~ine}i ga iskrenim robom. Njemu se vra}a i sve }e to Njegovom voljom jednog dana nestati. nema drugog boga osim Njega. jer je on osnova dru{tva. Koji Svojim znanjem sve obuhvata i Kojem ni{ta nije sli~no. prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati. Svemo}noga. Kome treba robovati. a isto tako je i jedan od uslova za d`umu i bajram-namaz.” 165 “On znanjem Svojim obuhvata sve. Time se on ve`e za Allahov zakon i izme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta: . Sve {to postoji On je stvorio. predanim Allahu. zabluda. pogre{nog vjerovanja. D`emat je obaveza muslimanima. Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca.” 166 “Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!” 167 O Allahovom vahdanijjetu . i On zna sve!” 161 “Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!” 162 “To vam je Allah.

od vrste va{e. pravednog odnosa. a na njegovu {tetu zlo koje uradi..Nakon odgajanja ~ovjeka kao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva. jednakosti i zabrana vlasti autokratije .” 178 “Reci: 'O sljedbenici Knjige. “I dogovaraj se s njima!” 176 “I koji se o poslovima svojim dogovaraju. robovanje imetku. iskreno{}u. On je dru{tvena pojava koju muslimani do`ivljavaju na isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana. blago{}u. samilosti. opra{tanjem. pohlepu za dunjalukom. dozvoljen na~in. To je propis “{ure” . do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama i vama zajedni~ke. On predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju. dobro~instvom.. pa i na svoju {tetu . Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu. Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti koju potvr|uje Kur'an: “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio.da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e. skromno{}u. uva`avanja posebnosti mu{karca i `ene i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje. stvara `ene da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost. osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva.” 173 “S njima lijepo `ivite!” 174 “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odr`avanjem ljudske vrste na halal. Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi.”172 Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom. Kur'an odre|uje propise islamske vlasti koji su nenadma{ni. Had` kao ibadet navikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja..68 Islamsko znanje “I klanjaj namaz..dogovaranja. iz korijena ~upa {krtost. budite uvijek pravedni. predstavljaju}i time jednu porodicu. “O vjernici. du{evnog smiraja. stavlja strasti pod kontrolu.” 171 “U njegovu korist je dobro koje u~ini. zaista.” 175 Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no.” 177 “Vjernici su samo bra}a. upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. svjedo~ite Allaha radi. u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka. pravdom. da se nikome osim Allahu ne klanjamo. da nikog Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne dr`imo!'”179 To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi.” 170 “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini. “Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti pod utjecaj samoljublja. Kur'an propisuje brak...” 169 Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici. odlu~nost.

doista. zaista. pravi su nasilnici. du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali. svakog od njih!”188 “One koji okrive po{tene `ene. “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. sve ~uje i sve vidi. zna ono {to radite. da pravedno sudite. Zakonodavni i'd`az povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'd`azom i on ostaje sa~uvan do Sudnjeg dana.” 185 “Zar oni za paganskom presudom `ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom “hudud” i “d`inajat”. imetka i razuma.” 186 Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: `ivota. ve} ga je Kur'an odredio i napu{tanje tog zakona jeste kufr. jer Allah dobro zna ono {to ~inite. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah. . ~asti.” 183 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete prema onome koji je njemu u~inio nepravdu. ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti .” 189 “Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!” 190 Kur'an odre|uje me|udr`avne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovih kom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom.kako ne biste bili nepravedni.” 184 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. a ne doka`u to sa ~etiri svjedoka. oni su pravi nevjernici.Islamsko znanje 69 ili na {tetu roditelja. o razumom obdareni!” 187 “Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em. “U odmazdi vam je opstanak. Ukratko. vjere.” 182 Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima. “O vjernici. nasilje i grijeh. bio on bogat ili siroma{an. to je najbli`e ~estitosti i bojte se Allaha. pravi su gre{nici. to su ne~asni ljudi.” 180 Tako|er.” 181 “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite. sa osamdeset udaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte. i ro|ak. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{em nivou. Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski `ivot na najboljim vrijednostima. Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'd`aza. pa Allah.

.

HADIS I SUNNET .

.

a. te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine. a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka.sunnet koji je mendub. kod hadiske uleme nema razlike izme|u hadisa i sunneta. zna~enje koje koristi islamska ulema.obavljao i uobi~avao. obi~aj. a ako ga ne uradi namjerno i neopravdano. Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju. tj. Dakle. zaslu`uje ukor. za namjerno i neopravdano propu{tanje zaslu`uje ukor. dijela i osobina.v. a ako ih ne izvr{i. metoda. . mo`emo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta: 1 . 3 . slijede}i pri tome Poslanika. Sunnet koji je vad`ib: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu. s. zaslu`uje kaznu. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza. spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta.DEFINICIJA HADISA I SUNNET A SUNNETA Jezi~ko zna~enje rije~i “hadis” u arapskom jeziku je: govor. od rije~i. [to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta. ukoliko se to mo`e iskoristiti kao dokaz za neki islamski propis. s.sunnet koji je vad`ib. itd.v.v.sve {to se pripisuje Poslaniku.. upotreba misvaka. ovdje je rije~ “sunnet” upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju. tj. dijela i odobravanja.v. pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenih zna~enja...s. tradicija..v.sunnet koji je mubah. davanje zekata. pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta. tj. Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj. post mjesec dana ramazana. jeste: sve ono {to se pripisuje Poslaniku. ne}e biti ka`njen.s. Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi. onako kako je to definisala ulema fikha i usuli fikha.v. Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu.s. s..s. kazivanje. s. jesti. s.. od njegova govora..s. Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik. a ako ih izostavi.. Terminolo{ka definicija hadisa. pripovijedanje.a.a. Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika. 2 . Me|utim.a. s. od njegovih rije~i.s.a. bez obzira bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. da napomenemo.. kao na primjer: spavati. ali ne i kaznu. Me|utim. postupci i tradicija Allahovog Poslanika. sjediti u slobodno vrijeme.a. praksa.. sunnet je isto {to i hadis . Primjeri za ovu vrstu su slijede}i: sunneti kod pet dnevnih namaza. a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi. postupaka ili pre{utnog odobravanja.

to je. navest }emo nekoliko ajeta. s. Bojati se da neki ~ovjek. upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku i njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom. zaista. mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti . [to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta.a Allah pra{ta i Samilostan je'” 193 A kako slijediti Allahovoga Poslanika. dobrih prethodnika (ashaba. s. da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e. rekao: “Zaista mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu. Na kraju ajeta Allah. ka`e: “Ono {to vam Poslanik da . ka`e. hadisa i citata na{ih ~asnih.” 194 Tako|er... ukazuju}i na zabranu postupanja suprotno njemu. d`. d`.” 195 Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta. ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe. Allah.s.prihvatite to.” 192 Ovim ajetima Allah.s.{. d`. Njegovom Poslaniku. smatrajte to halalom i prihvatite to tako. s. a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao) haram.{.{. `estoko ka`njava. Ka`e Uzvi{eni Allah. i dok se sasvim ne pokore. `elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja (Objave) od Allaha.klonite se. upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava. oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete. Zaista. d`.. I bojte se Allaha.s. s.a. Rekao je Uzvi{eni: “Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite. d`. 1. d`.” 191 Tako|er. Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim..v..ako ne znamo njegov sunnet i ako ne poznajemo hadis?! U drugom ajetu Allah... i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovu potpunu primjenu.{.: “On (Poslanik) ne govori po hiru svome. Allah.a.v. tabiina i tabi'-tabiina). naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani. koja mu se objavljuje.{.a. Objava.74 Islamsko znanje VA@NOST I ZNA^AJ SUNNET A SUNNETA U ovom poglavlju. zaista.. Ono {to u njemu na|ete da je halal. r. smatraju}i da }e to biti sasvim dovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta. da je Allahov Poslanik. jer Allah.v. No prije toga. a ono {to vam on zabrani . Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib. nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik.v. ono {to zabrani Allahov . izdvajamo ~etiri. smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog... d`.{. ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim.a.a.{. uz Allahovu pomo}. veli: “I tako mi Gospodara tvoga.s. naslonjen na postelju (u udobnosti) ka`e: 'Dr`ite se (samo) ovog Kur'ana.

a on naslonjen na postelju.'”197 3. s.. ako to ne budete uradili. prenosi da je Allahov Poslanik. onaj koji od vas bude `ivio poslije mene. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom ‘Imran ibn Husajn sjedio sa svojim prijateljima.. upozorava na obaveznost slije|enja njegovog sunneta.taj je odbio'. pa ti on ka`e: 'Ostavi to.a. znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu. s. pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. uzmite od nas (ono {to vam govorimo). s.a.a.a.v.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi.. Ebu-Hurejre. o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao .”203 .v. Tada se dr`ite mog sunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene.'”196 2.s. isto je kao i ono {to zabrani Allah. biste li na{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova. Pri~a Ejjub es-Sahtijani. tako mi Allaha.s. r. rekao: “Svi moji sljedbenici u}i }e u D`ennet.a. a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?” Zatim je rekao: “O ljudi. vodi u vatru.s. to }emo i slijediti.. s.v. da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etiri rekata.v.” Neko je upitao: 'A ko je taj koji odbija. kada biste se ti i tvoji prijatelji prihvatili i obavezali samo Kur'ana. Poslanik. Dr`ite ga se ~vrsto kao kad ne{to o~njacima zagrizete. U isto vrijeme.. s.s. Prenosi Irbad ibn Sarije. i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{. r. a svaki bid'at je zabluda. kada je neko rekao: “Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana. pa ka`e: “Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu. s.s. poslu{nost i pokornost. pa ka`e: Rekao je Allahov Poslanik. a svaka zabluda.”199 4.a. bit }e svjedok mnogih razila`enja.a. ali `elimo onoga koji bolje od nas poznaje Kur'an' (a to su rije~i Resulullaha. ka`e: “Ostavi to.”201 2. zaista.a. odgovori Resulullah. ukazuje na to da svako ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu.v. ikindijski isto tako. a ko mi se suprotstavi . r.”202 3.v.s..a. A mi smo upravo svjedoci tog vremena. pri~aj nam ne{to iz Kur'ana'. ak{amski tri. pogotovo u vrijeme kada do|e do razila`enja me|u ljudima. Prenosi D`abir ibn Abdullah. jer. ^uvajte se novina u vjeri...a. Zaista. zalutat }ete. jer zaista je svaka novotarija bid'at198. da je Poslanik.s. kao {to stoji u jednom predanju. osim onih koji odbiju.”200 U svim ovim hadisima Allahov Poslanik.a.taj }e u}i u D`ennet.rekao: “Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu. kada biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega.. s.Islamsko znanje 75 Poslanik.” Tada ga je ‘Imran zovnuo da pri|e.: “Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis. ono {to na|emo u Allahovoj knjizi. pa ga upitao: “[ta misli{. ne `elimo neku zamjenu za Kur'an. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: “Kada bude{ pri~ao nekome ne{to iz sunneta Allahovog Poslanika. kroz njegove hadise).v.v. Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika. s.s. 1..

naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika. neophodno je {to bolje poznavati hadise. Dakle. Allah. ili poput primjera zekjata .. o ruku'u.v. d`.. zvjeri.. o sed`di i ostalim namaskim propisima.”205 . te kako su se odnosili prema onima koji su odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu.s. poput zabrane da se mu` pored `ene o`eni njenom tetkom i da je dr`i...a. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima. itd. (tj. zabrana jela mesa doma}ih magaraca.{. stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati. Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez drugog. s.a.v. isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi. Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika.s. shvataju}i ga ispravno..a.. {ta je to {to potpada pod zekjat. op}enito i bezuslovno.76 Islamsko znanje Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu Poslanika.s. s.s.v.a. kroz komentare i obja{njenja. s.u hadisima je do{lo poja{njenje: kada se (sa koliko imovine) daje zekjat.. kao {to je npr.. s. da zaklju~imo.a. njegov hadis) dijeli se na dvije vrste: a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto.s. u koje vrijeme.v.204 b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu. Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr ka`e u pogledu va`nosti poznavanja hadisa: “Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika. Allahov Poslanik.v.. namaz. Tako|er tu je primjer had`a. za vrijeme svoga had`a rekao je: “Uzmite od mene had`ske propise”. s.

U prvo vrijeme.a. . Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e: .cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima..Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha. U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima nagradu deset dobrih djela.v. da je Vjerovjesnik.tre}a vrsta: sunnetul-takririjje. npr.a.. dok je hadisi-kudsij od Allaha po zna~enju..s.a. r. govor Allahovog Poslanika.{. s.druga vrsta: sunnetul-fi'lijje. hadis kojeg bilje`i Muslim od Ai{e.tj. ono {to je Vjerovjesnik.a.. mada ga on sam nije jeo. s. prisustvovao. d`.a. kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik.”. Prvo }emo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana. ima hadisa koji su mutevatir. odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb).s. potrebno je uzeti abdest. dok to nije slu~aj sa hadisi . kod starih u~enjaka. r.namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana.a. koja ka`e: “Allahov Poslanik. {utnjom odobrio.a.prva vrsta: sunnetul-kavlijje ..s.za u~enje Kur'ana.v..{.s..s. dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi u~enik koji se bavi tra`enjem iluma. .v. otpo~eo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”.a.u~enje je Kur'ana ibadet.. slabi (daif). d`.kudsijem.s..kur'anski stil izra`avanja jeste mud`iza.s. d`. [to se ti~e hadisa.v..v.. ako }emo Mushaf dr`ati u rukama. va`ila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv). rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama. ispravni (sahih). a po izrazu je od Allahovog Poslanika. s. dok se to ne mo`e re}i za hadisi-kudsij. no}ni namaz).s.. tj.. dok to nije slu~aj sa hadisi-kudsijem.s. kada bi ustao no}u da klanja (nafilu.a.{.a. s. s. dok to nije uslov za hadisi-kudsij. .”. kao {to je Poslanikovo. i onih koji su apokrifni (mevdu'). .v.v. zapo~inju}i ga rije~ima: “Rekao je Allah. kasnije sa . s.v. npr..a. s. Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik.. s.. hadis kojeg bilje`e Buharija i Muslim od Omera. hasen (prihvatljivi). malo vi{e }emo se zadr`ati na njegovoj podjeli. Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjela posmatra. prenosi od Allaha. s. {to nije Kur'an. postupci i djela Vjerovjesnika. .v.Islamsko znanje 77 PODJELA SUNNET A I HADISA SUNNETA Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: . . tj.. . Me|utim.

s. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti) Sahih . 1. Mevkuf .s.spojenost lanca prenosilaca.da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi. s. ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne mo`e uva`iti kao dokaz za neki vjerski propis.koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e .sahih li gajrihi .onaj koji je hasen.to je onaj hadis ~iji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne dose`e do Allahovog Poslanika.. nego su to rije~i ili postupci tabiina.hadis koji ispunjava pet uslova: .koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti. Maktu' . Ovdje spadaju i rije~i ashaba. samim tim slu`i kao dokaz za neki islamski propis. 3.s.to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji va`e za sahih hadis. uz Allahovu podr{ku. poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”.a. Na kraju mo`e se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv). U ovu vrstu spada i hadis mevdu..to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca dose`e do Allahovog Poslanika.v. a mi }emo se zadovoljiti spomenutim. .a.to je onaj hadis ~iji je sened “prekinut”. Isto to va`i i za hadis hasen. izmi{ljeno i pripisano Bo`ijem Poslaniku. s.da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima.sahih li zatihi . ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha.da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa.78 Islamsko znanje razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele. tj.”.da ne sadr`i u sebi neku skrivenu mahanu (ille). ali im je preciznost u preno{enju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis. ne dose`e ni do ashaba. O svakom ovom uslovu mo`e se pojedina~no detaljnije govoriti.. Tu se obi~no radi o hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi. . Hasen hadis . . .”. i tome sli~no. tj. Podjela hadisa na osnovu toga do koga dose`e sened 1. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je do{ao. od kojih }emo.a.onaj koji je sam po sebi sahih i . seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu. spomenuti samo one najva`nije. ili: “Nare|eno nam je. Mutevatir-hadis . ili: “Zabranjeno nam je. Merfu' . Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na: .. Daif-slab hadis .s.v. a to je predanje koje je apokrifno. osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”.. kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut). 2.v.

Ahad-hadis . Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u preno{enju. ali je ispravno da je hadis daif).Islamsko znanje 79 da su pogrije{ili. Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmr`e dozvoljeno djelo jeste razvod braka. s obzirom da smo spomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele. a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. ra{iren. tre}i dvanaest. [to se ti~e broja prenosilaca. vidio sam. a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom. s. .s. jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi. peti ~etrdeset. ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje.s. ali ne i me{hur po navedenoj definiciji.garib-hadis .v. u bilo kojem njegovom dijelu. Munkati'. uslovno re~eno.” (Bilje`i Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”. kao {to su: ~uo sam. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: .. . . ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju. Mursel . osim ashaba.v. Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv “me{hur” {to zna~i poznat. Ima jo{ podvrsta hadisa. ili da su se.v. s. Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida 1. rekao je.koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. te se tako za hadis ka`e da je me{hur. 2. i obratno.. drugi ka`u deset.a.a. to ne mora da zna~i da se ovakav hadis ne mo`e di}i na stupanj hasena. tako nedostaje jedan prenosilac.koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e.s. U osnovi.to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca.to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca. Mu'allek . Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskim disciplinama. navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi.aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda. a nije dostigao stepen mutevatira..a. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut. dogovorili da sla`u na Allahovog Poslanika. ~etvrti dvadeset. a on ga nije mogao ~uti od Resulullaha. s.v. pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji.s. pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika. Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika. Me|utim. Me|utim. ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir.a. 3.u ~ijem se senedu.me{hur-hadis .. rekav{i je da je sahih. tako da neki ka`u da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja.to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika. s. neprihvatljivi) hadisi. 2. zadovoljit }e njihov manji broj.. ako se na|e dovoljan broj predanja koja }e ga oja~ati.

Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova. godine po Hid`ri. “U~enje za imamom”. Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e. po Hid`ri. a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je naslijedio od svoga oca. god. Abdullaha ibn Mubareka i drugih. Na putu tra`enja znanja odlikovao se o{troumno{}u i jakim intelektom.. “Djela robova su stvorena”. i mnoga druga djela.tako da gotovo i nije bilo prenosilaca o kojima nije znao puno ime. Allah ga milo{}u Svojom obasuo. a umro 256. emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu. Od va`nijih njegovih dijela su i: “Pona{anje pojedinaca”. {evala 194. jesu i same njegove rije~i: “Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubareka napamet. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatih tabiina: Malika ibn Enesa. Od primjera njegove o{troumnosti i `elje za znanjem. tj. u~enost. Basri. imaju}i u nijjetu had`. kao i njihovim piscima. hadise koje prenosi. sa svojih {esnaest godina.. Njegovo prvo djelo je: “Ashabi i tabiini”. upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama hadisa. a on ostaje u Meki {est godina. ro|en je 13. SAHIHUL . in{aallah. odlazi u Meku sa svojom majkom i bratom Ahmedom. .. 210. Boravio je u [amu. Bagdadu.80 Islamsko znanje NAJPOZNA TIJE HADISKE ZBIRKE NAJPOZNATIJE U ovom poglavlju }emo se. koji ukazuju .” Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su va`ila kao centri u kojima su `ivjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena. senede. Nakon had`a. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova i uzimanja znanja. imamul-huffaz. Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka. “Veliki tefsir”. “Historija”. Kufi. `ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka. itd. majka i brat se vra}aju... imena prenosilaca. Umro je dok je Buharija bio jo{ mali. Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini `ivota prisustvuje predavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu. biografiju.BUHARI Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-D`ufi' el-Buhari. {ejhulislam. U~io je napamet hadise. Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. “Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni”. “Dizanje ruku u namazu”.

ve sunenihi ve ejamihi”. Svih sto hadisa ispravio je. te su pojedinci govorili: “Zar je to taj imam Buharija o kojem ste pri~ali?!” No. postala tijesna.nije ispravan. Prenosi se da je.. Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no. a on mi re~e: 'Da si malo ranije do{ao. a onda u Herteng. nisam nai{ao na hadis koji ima bilo kakvu osnovu. a da ga nisam nau~io napamet. zemlja mi je.” Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi spremili ispit Buhariji. Ka`e Ibn . kada je stigao u Herteng.” Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu. Imao je {ezdeset dvije godine `ivota.s. rekao: “Gospodaru moj. godine po Hid`ri.Islamsko znanje 81 na veli~inu njegove li~nosti i znanja: Pri~a Selim ibn Mud`ahid: “U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: “Ne mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja.musned min hadisi Resulillahi. te je prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sa gre{kom). pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima. Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking.. nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali.. jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za hadise. njen namjesnik ga je pozvao da boravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu. Buharija bi poslije svakog re~enog hadisa odgovorio: “Ne znam ga. gdje je i umro. oni koji su dobro poznavali Buhariju. broj je jo{ ve}i. poznato kao “Sahihul-Buhari.” To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih. pa sam iza{ao da ga prona|em. Nakon {to je Buharija do{ao. vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' To me je za~udilo. koliko god da je prostrana. pa me uzmi Sebi. Allah ga milo{}u Svojom obasuo .” Ka`u da nije pro{lo od toga ni mjesec dana.Had`er: “Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise. znali su da se tu ne{to krije.a. Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: “Hadis za koji si pitao i koji si citirao tako i tako . Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici. Deset osoba uzelo je po deset hadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise. s.” Nato je namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije. nego glasi tako i tako.'” Sam Buharija ka`e: “Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa. Djelo: “El-D`ami'us .” Tako je odgovorio na svih njegovih deset hadisa. Pored toga. Kada sam ga na{ao. 256. onako kako hadis zaista glasi. a imam Buharija je.v. a onda ispravno. prve no}i mjeseca {evala. prilikom njegovog dolaska u Bagdad. vratio svakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu. te je svako imao hadis sa senedom koji mu ne odgovara.” . poznato je da je on hafiz hadisa. naredio je da se protjera. Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu.preselio na ahiret. a kada je vidio da je to nemogu}e. upitao sam: 'Da li je to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv.sahihul .

' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'.a.“Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari” od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija.v. i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene i Allaha. .a. a on to nije rekao. s..” Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise? Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u “Sahihu”. s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi da se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis. slo`ili su se da je najvjerodostojnija knjiga.“Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari” od ibn Had`era Eskalanija. Sam Buharija ka`e: “U svoju zbirku nisam upisao sve sahih hadise.' To mi je palo na srce i po~eo sam pisati 'Sahih'. tj. Ka`e Buharija: “Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina. 2 . Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao.” Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono zaista vrijedno.82 Islamsko znanje [ta je podstaklo Buhariju da napi{e “Sahih”? Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: “Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha Ishaka Ibn Rahuvejha. poznatog kao Imam el-Ajni. Kolika je vrijednost Buharijinog “Sahiha”? U~enjaci islamskog ummeta slo`ili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka najvjerodostojnije knjige hadisa. pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sa`etu zbirku hadise Allahovog Poslanika.” Ka`e imam Buharija: “Vidio sam u snu Vjerovjesnika... a da su sahih. a ja stojim ispred njega i sa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega.. s.. ono {to mu je pripisano. klanjao dva rekata i uvjerio se da je sahih. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove da mi protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore. jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu. nakon Allahove knjige. na drugom mjestu ka`e: “Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesd`idulharamu u Meki.. Tako|er.” Tako|er.” Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj “Sahih”? Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u poglavlju “Uslovi da bi neki hadis bio sahih”. da je susret teoretski mogu}.s. Ostali u~enjaci zadovoljavaju se saznanjem da su `ivjeli u isto vrijeme. izabrao sam hadise od {esto hiljada hadisa (koliko sam znao).v.{. Najva`niji komentari Buharijinog “Sahiha” 1 . d`.s. Buharijin “Sahih”.

koji je od njega tra`io da im ukratko. imam i hafiz u hadisu. {to upravo pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu. red`epa. Kada se okoristio od najve}ih tada{njih u~enjaka.. Godine 218.Islamsko znanje 83 3 . a to je da su ova dva djela na istom nivou. vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. Hid`az. poznato kao “Sahih Muslim. kao i njegov u~itelj imam Buhari. a tada je imao 46 godina. “Imena i nadimci”. Muslim je `ivio u vrijeme procvata nauke. sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere. Imam Muslim je jo{ kao dijete zavolio nauku. a umro 261. Imam Muslim je umro 25. Hatib el-Bagdadi u svom djelu “Historija” spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme. ‘Ali ibn el-Medini. po Hid`ri. Djelo: “El-Musned es-Sahih”. od kojih su neki bili i njegovi u~itelji. do{av{i u Nejsabur. Vrijednost Muslimovog “Sahiha” U~enjaci su se slo`ili da je Muslimov “Sahih” po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke. Osim “Sahiha” Muslim je napisao jo{ mnoga djela.” [ta je podstaklo Muslima da napi{e “Sahih”? Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku. bez puno ponavljanja. Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje od u~enjaka svog rodnog kraja. sa svojih ~etrnaest godina. godine po Hid`ri. Egipat.“Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari” od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija. od kojih su najva`nija: “Generacije prenosilaca hadisa”207. 250. “Djeca ashaba”. Buharija. Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel. kada je ulema dala ogroman doprinos {irenju islama. godine po Hid`ri. [am. imam se Muslim mnogo okoristio i od Buharije. Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha. Tako|er. Postoji i tre}e preovladavaju}e mi{ljenje. U svom “Sahihu” Muslim bilje`i hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine. MUSLIMOV “SAHIH” Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`d`ad` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi. U njegovo vrijeme `ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci. “Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa”208. . 261. putovao je u Irak. ro|en je 204.. po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti.. Jahja ibn Seid i drugi ostaju zabilje`ena i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. godine po Hid`ri. tj.

Davud odgovorio pismom: “. ukazao sam na njega.“[erh Me'alimis-sunen” od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija. Da.tra`ite od mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji koje znam u pojedinim poglavljima. bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa. {ejhus-sunne.-”El-Minhad`.Davud” od imama Sujutije... Ponekad sam.Davuda tra`ili da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojih se mogu izvu}i islamski propisi. godine po Hid`ri..DA VUD DAVUD Ebu . To {to sam ponekad citirao hadis nekoliko puta. muhaddis Basre.. 2.. One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo. mo`da se ne bi moglo razaznati za{to sam ga citirao u tom poglavlju. opet.-”Ed-Dibad` ‘ala Sahih Muslim ibn el-Had`d`ad`” od imama Sujutija.. pak.Davud Sulejman ibnul-E{‘as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sid`istani. oni su dobri. 2. nego da ima i slabih hadisa. takvi su. {erh Sahih Muslim ibnul-Had`d`ad`” od imama Nevevija.U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu ima prenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan). ve} su se zadovoljavali citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje. a umro 275.“Mirkatus-su'ud ‘ila sunen Ebu . pitali su ga da li je sve {to je u njemu sahih... ro|en je 202. jer da sam ga citirao cijelog.Davud” od {ejha [emsul-hakka Abbadija. Na to im je Ebu .84 Islamsko znanje Najva`niji komentari Muslimovog “Sahiha” 1. skratio duga~ak hadis.. jedni bolji i vjerodostojniji od drugih. Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika Meke. imam. a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udno zna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju. ukazao sam na hadise koji su jako slabi i koji imaju neku slabost u senedu.. U pojedinim poglavljima sam citirao samo po jedan ili dva hadisa. 3. SUNEN EBU .Davuda sahih.” Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u “Sunenu” Ebu . ali.. To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih hadisa koje bilje`e u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha). a naveo sam ga jer u doti~nom poglavlju nisam na{ao drugi.Davudovog Sunena 1... koji su od Ebu . Svoje je djelo nazvao “Es-Sunen”. 3-”Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu . Tako|er. onako kako je do{ao u razli~itim predanjima.. jeste stoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom. Najva`niji komentari Ebu . Nakon {to je Imam sastavio i poslao im tra`eno djelo. koji je koristan. .“Ikmalu ikmalil-muallim” od Muhammeda el-Ve{tanija.

. Drugi da je na ~etvrtom. El-Kelbi i njima sli~ni.Davudove. odmah nakon Buharijine i Muslimove. ro|en je 209. klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima... kojeg nije stigao dovr{iti. Njegovo se djelo zove “D`ami'ut-Tirmizi” ili “Sunenut-Tirmizi”. Imam Ez-Zehebi ka`e: “D`ami'ut-Tirmizi” je ispod stupnja “Sunena” Ebu.Ahvezi” od Abdurrahmana el-Mubarekfuria..hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu. kao da je u njoj Poslanik.” To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti. govori o senedu. Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih. a tre}i. predo~io sam ga u~enjacima Hid`aza pa su izrazili zadovoljstvo.s. od tog i tog.Davudove i Nesaijine. hafiz hadisa. ako ih ima.. . Nesaije i Tirmizije210. godine po Hid`ri.slabi hadisi.TIRMIZI Ebu -'Isa Muhammed ibn ‘Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi.koji govori.Iraki. . a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim zbirkama. .v. zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana . jer je u njemu citirao hadise koje prenose El-Meslub.”209 Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci. U ~ijoj ku}i se na|e ova knjiga. s. da je na petom: nakon Ebu. a prije Nesaijine. kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi.hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju..hadisi koji su sigurno vjerodostojni. od ashaba.‘ ISA ET .Davuda i Nesaije. zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju.” Neki smatraju da je Tirmizijina zbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama. a dovr{io ga je hafiz El. U svakom poglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa. te ukazuje na hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: “Tako|er.Davuda. daif). hasen. ako ih ima.Islamsko znanje 85 D@AMI' EBU . te pod koji potpada mnogo vrsta hadisa.i oni su izrazili zadovoljstvo. nakon Ebu. Najva`niji komentari Tirmizijinog “D`ami'a” -“Tuhfetul . mahanama u hadisu. . iako sadr`i u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio i ukazao. prenosiocima. a svako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja).a.Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa. pisac mnogih djela. u ovom poglavlju prenosi taj i taj. Rekao je Tirmizi: “Nakon {to sam napisao ovo djelo. navodi puteve kojima je hadis do{ao.” Hadise koje bilje`i Tirmizi u svom “Sunenu” mo`emo podijeliti u ~etiri grupe: . Sam Tirmizi ka`e: “U svojoj knjizi ubilje`io sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od u~enjaka fikha.. a umro 279. od kojih je imam Ez-Zehebi.

hafiz. “Es-Sunenul-Kubra” prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai.Mad`e.Mad`e zabilje`io je zbirku sahih. 428 je sahih. drugi kao {estu zbirku ubrajaju “Muvett'a”.Re{id ka`e: “Hafiz En-Nesai se mnogo zalo`io da objasni slabosti koje pojedini hadisi nose u sebi. te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavim hadise koje oni bilje`e. ro|en je 210. u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela. svi ili neko od njih. Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv “Kutubussitte”. mufessir. Ta zbirka je poznata i kao: “Es-Sunenus-Sugra”.” Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija. godine po Hid`ri. Prilikom jednog njegovog putovanja.{.. SUNEN IBN-MAD@E Ebu . godine po Hid`ri. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih. . 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke. tra`e}i od Allaha. hasen. pisac “Sunena”. Op}enito govore}i.Mad`e”.86 Islamsko znanje SUNEN EN-NESAI Ebu. Hafiz Ibn. a umro 273. Rekao je EnNesai: “Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen'.Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn ‘Alijj ibn Bahr En-Nesai. Tada mu je emir rekao: “Odvoji ono {to je sahih. te ga je emir jedne pokrajine upitao: “Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?” Odgovorio je da nije.” Hafiz Ibn . 199 sa hasen (dobrim). ({est djela). da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo na srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima). daif i ne{to ~udnih (munker) i la`nih (mevdu') hadisa. od imama Malika. Njegovo djelo je poznato po imenu “Sunen Ibn. odnosno povratka u Egipat.Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Mad`e. Od ostalih. d`. a umro 303. od toga 3002 koji su zabilje`ili pisci pet spomenutih djela. {ejhul-islam. hafiz hadisa... Ovo djelo je poput ostalih “sunena” poredano po poglavljima koja sadr`e hadise o propisima. tj. Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341. klanjao sam istiharu.” Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao je 'El-Mud`teba' (Odabrani).Fadl Muhammed ibn Tahir. 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom. prolazio je kroz Palestinu. jeste Ebu . “Historije”. Ro|en je 209. Najva`niji komentar ove zbirke jeste “Kratki komentar” od Es-Sujutija. “Tefsira” i drugih djela. Umjesto Sunena Ibn .

Prvo spomene ashaba..s. imam. da prenosi hadise od slabih prenosilaca. imamul muslimin.-olak{ana. a umro 241 godine po Hid`ri.210 Me|utim.s. a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika. [ejhul-islam Ibn .a. [to se ti~e redosljeda ashaba.Tejmije ka`e: “Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis zabilje`io u ‘Musnedu’ stro`iji je od uslova Ebu . Ebu.a. hafiz.Islamsko znanje 87 MUSNED AHMEDA IBN HANBELA [ejhul-islam. MUVETT A' IMAMA MALIKA MUVETTA Ebu .” Tako|er. tako da oni ~ine “A{ere mube{{irin” (deset obradovanih D`ennetom). a broj `ena koje prenose hadise od Poslanika. imam Ahmed nije bilje`io hadise od prenosilaca za koje se zna da la`u. Ebu . s.a. hafiz. [to se ti~e broja ashaba. koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja. jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku. s. Tako su na prvom mjestu ~etverica prvih halifa. de{ava se.” “Musned” Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara. pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena). te su se saglasili sa mnom o njoj.s. na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije koji ka`e: “Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika. on je ne{to ve}i od 690. Njegovo djelo je poznato kao “Musned Ahmeda ibn Hanbela. i tako redom.v.” Ovo je djelo prema imenima ashaba. fekihul-umme. s. prilago|ena i podesna. e{-[ejbani. Djelo je poznato kao “Muvetta' imama Malika”. te je stoga ona muvetta'. mada rijetko. tj. prvo je stavio one koji su prije primili islam.Davuda. {ejhulislam. u “Musnedu” je 96. Tako|er. pa onda one koji su poznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika. od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija. njima sedamdeseterici . ro|en 164.Davud u svom ‘Sunenu’ bilje`i hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije bilje`io od njih. Jedan od njih je “Bulugul-emani min esrar el-fethir-rebbani”. Imam Malik ka`e: “Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine. te uz njih {esterica koji su obradovani D`ennetom. [to se ti~e stupnja ovoga djela.Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel ez-Zuhejli.Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani.” .v.v. kao {to je Muhammed ibn Seid el-Meslub i njemu sli~ni. Sejjidul-muslimin.

a.Huzejme. Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina.” Drugi su rekli: “Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri. uzeo ga i stavio u rukav.s. s.. “EsSunen el. Od ostalih zbirki hadisa. uzeo je mnogo ‘iluma i te{ko da se ko mo`e porediti s njim.ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima.. svega ~etiri godine.v.88 Islamsko znanje Ovo se ne kosi sa onim na {to su se slo`ili u~enjaci. Dva najzna~ajnija komentara “Muvetta” su: .a. Postoji mimoila`enje oko njegovog pravog imena. Buharija ka`e: “Hadise od Ebu . jer kada je imam [afija umro (240. mud`tehid.v.s.211 Ebu . imam. (otac ma~eta) po onome {to sam ka`e: “Na{ao sam ma~e. po Hid`ri). god. bio je uz Poslanika. poznat kao Ebu .kubra” od Bejhekija i druge. r.“Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid”oba od Ibn Abdul-Berra. s. Prema tome.Hurejre-ed-Devsi el-Jemani. ~ak i vi{e.s. tj.“El-Istizkar fi {erhi mezheb i ‘ulemail-emsar” . “El-Mu'd`emul-kebir” od Taberanija. s. i to iz dva razloga: . fakih. ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr. te su mi dali taj nadimak.. imam Buharija je imao tek desetak godina. .Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca.Hurejre. s. a ono {to nije u “^etiri sunena”. hafiz. poznatije su: Hakimov “Mustedrek”. Ibn. UKRA TKO O ASHABIMA UKRATKO KOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisa od Allahova Poslanika.. {to se mo`e uraditi u zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no. .a.Hibbanov “Sahih”. Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva “Sahiha”. da su najvjerodostojnije i najispravnije knjige “Sahih” Buharije i Muslima.. ashab Allahovog Poslanika.a.a. r.” Od Allahovog Poslanika. r.a.v. Nazvan je Ebu-Hurejre. “Sahih” od Ibn.ve}ina onoga {to je u “Muvetta-u” nalazi se u Buharijinom i Muslimovom “Sahihu”.v.“Et-Temhid lima fil-Muvetta i ‘ulemail-emsar” .a. “Sunen” od Darekutnija.s. Dakle.

a. s. s.v.” Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: “O Allahov Poslani~e. s.svako po tre}inu no}i.a. osim Abdullaha ibn Amra.a. Allahov Poslanik.v. s. vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika.. osim kao muslimane. s. a on je bio siroma{ni gost kod vrata Poslanika.s. zatim probudi drugo. Nije poznato da je i jednom pogrije{io u hadisu.s. r. ka`e: “Ne pamtim roditelje.a.. ne prenosi vi{e hadisa od mene.Osmana en-Nehdija kako ka`e: “Ugostio sam Ebu ..s. s. ko ti je najdra`i?” Odgovorio je: “Ai{a. kao {to smo ve} naveli.v.Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika.Amir ka`e: “Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha i rekao mu: 'O o~e Muhammedov.a. nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu.. tj. ono {to mi nismo..v. nema sumnje da je ~uo ono {to mi nismo. a ja nisam. Sama Ai{a. iznosi 5374 hadisa.v.. s.v.. r..s. r.a. mo`da.v.Enes Malik ibn Ebi .Bekra ibn Kuhafe es-Siddika. ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime. ne{to rekao.Hurejru)? Je li ta~no da on zna hadise Allahovog Poslanika.s.” Ebu . I jo{ ne{to. vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu . U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima..a.Musa ka`e: “Nikada nama. s. dobro poznavala nasljedno pravo?” Odgovorio je: “Tako mi Allaha.a. s. osam godina. Ai{a. te on klanja i probudi tre}e... a da kod Ai{e. Prema tome.a..a. Klanja jedno.a. r. desetak mjeseci prije Hid`re.” Ka`e Ebu-ed-Duha: “Pitali smo Mesruka da li je Ai{a.a.a.” I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim. nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik.'” A Ebu .a.s. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica. Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika. ashabima Resulullaha. a koji su zabilje`eni. nema sumnje.. bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari koje ne ~ujemo od vas. s.v.. .s. a nije?!' Talha mu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika.Hurejre su umrli 57.a. Hi{am ibn ‘Urve ka`e: “Ai{a i Ebu . govori da je Poslanik.. . o`enio se njom prije Hid`re. hadiskim i fikhskim znanostima jo{ da ka`emo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika..s. godine po Hid`ri. njegova `ena i slu{kinja naizmjeni~no mijenjaju u ibadetu .s. Ai{a. vlasnici imanja i stoke i imali smo dosta posla. r.v.s. nakon {to je umrla Hatid`a bint Huvejlid. da ka`e: 'Niko od ashaba Poslanika. da je rekao: “^uo sam Ebu Hurejrea.” Rekao sam: “A od ljudi?” Odgovorio je: “Njen otac..” Ebu . krajem dana. iznosi 2210. on je pisao.. Ebu . Ili on. r.v.'” Abbas ibn D`urejri veli: “^uo sam od Ebu . njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika.Hurejru sedam dana. r. kada bi je upitali. Dolazili smo kod Poslanika. s. neki hadis nije bio nejasan.s.v. pa sam primijetio da se on.Islamsko znanje 89 Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama.a.a.a. rekao ne{to {to nije rekao. a koji su zabilje`eni.Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja.

preselila je na ahiret 57.v.. s. Basre i Perzije.. imam.Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni.{. r.v.s. Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha ka`e: “Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana je moja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika. Jo{ kao dijete primio je islam.a.s.'” . s.. za njega. umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e godine po Hid`ri.” Enes. a ja sam bio pokriven dijelom njene odje}e. s.v. znanje Ai{e bilo bi vrednije.a.a. Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika. od svih njegovih ashaba.a.v. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes.podari mu veliki imetak i dobar porod). pomno ga pratio.a.. Enes ibn Malik ka`e: “Stigao je Vjerovjesnik.s.Nu'aj: “Abdullah ibn Omer. imao bi obi~aj da stane i da se odmori ispod jednog drveta.v.. Donijela sam ga da ti slu`i. s. moj sin. a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao ga da se ne bi osu{ilo. {ejhul-islam. s.a.a.a.a. Abdestio bi za svaki namaz posebno. rekao: 'Gospodaru moj.s. nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi.” Majka vjernika. Sa vojskom u bitkama je i{ao sve do [ama.a.a.Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo sastaviti.s.v..' Tada je Allahov Poslanik. imao sam dvadeset godina. otkako je u~inio Hid`ru. r. s. a kada je umro.. na svakom mjestu na kojem bi klanjao.” Enes. s. uve}aj mu imetak i porod (tj.. d`. slu`io i slu{ao od njega.Hamza el-Ensari el-Hazred`i en-Ned`d`ari el-Medeni.” Ez-Zuhri veli: “Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih `ena. r. r. poznat i kao Ebu .s. uzor. i{ao u bitke. pa u~ini dovu Allahu.s.Omer.. a zatim sa ocem u~inio Hid`ru. imam. a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an. s.” Nafi' veli: “Ibn .s. sin je Omera ibnul-Hattaba. Iraka...” Upitali su Nafi'a: “[ta bi Ibn. preselio na ahiret. poznat je kao Ebu . k}i Maz'una i majka `ene Allahovog Poslanika. ^esto se mo`e ~uti sljede}i govor: “Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika. godine po Hid`ri. Njegova majka je Zejneb...a. muhaddis. sin je Malika ibn en-Nadra. sluga Allahovog Poslanika. pa sve dok nije umro..90 Islamsko znanje s.a.a. Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom..s. r. u Medinu kada mi je bilo deset godina. Hafse.” Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn . bio je stalno uz Poslanika.a.v.” [u'be ka`e: “Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila dan za dan. r. Allahov Poslanik.v..v.v.a. Ka`e Ebu . s. s. muftija.s.. nose}i me. Abdullah ibn Omer.s.Omer radio u ku}i?” Odgovorio je: “Vi to ne mo`ete.a. kako je pitaju o propisima nasljednog prava. njegov u~enik i posljednji je.v. karia.

fekih. ja dijete.s.” Ibn .a.” Pri~a Ebu . s. Na to Poslanik. Umro je kao veliki imam..” Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: “Umro je Poslanik.Abbas. moj imetak je zaista velik.a.a..” I jo{ je rekao: “Pomilovao me je Resullullah.. .s. i prenosi dobar dio hadisa od njega.a.. a ona `ena.v. hafiz. od Allaha.v. Prenosi dosta hadisa od Poslanika.” Prenosi Seid ibn D`ubejr od Abdullaha da je rekao: “No}io sam jedne no}i u ku}i svoje tetke Mejmune. r.v.Abdurrahman el-Ensari el-Hazred`i es-Selemi el-Medeni.s. Ro|en je tri godine prije Hid`re. s.v.a.Omera.s.{.Islamsko znanje 91 Enes ka`e: “Tako mi Allaha.Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku. tra`io oprosta za mene dvadeset i pet puta.v. od Enesa.. Ibn . s.” Tako|er.a.v. sin amid`e Resulullaha. d`. veliki imam.s. puno ime mu je D`abir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram.. pa sam donio i stavio vode za abdest Bo`ijem Poslaniku. s. umro je 93. s.” Enes ibn Malik. ashab Allahovog Poslanika. a `ivio je nekoliko godina nakon Ibn . Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme. ka`e: “Rekao nam je Poslanik.a..' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine. alim ovog ummeta.s.{. pa ka`e: “Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namaz Allahovog Poslanika. s. poznat i kao Ebu Abdullah i Ebu . s. ili 68.a.a.a. na dan 'Ugovora na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje. a Ibn . ozbiljan i umjeren. imam u tefsiru. r.. fakih svog vremena. Bio je lijepog lica i gra|e.a. Abdullah ibn Abbas.v.a. po kosi i u~inio dovu da mi Allah. prou~i dovu za mene: 'Gospodaru moj.a.. d`.. podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere. velikih intelektualnih sposobnosti i ~iste du{e. godine po Hid`ri u svojoj 103.v. r. veliki alim ummeta. a broj moje djece i unu~adi je oko stotinu.Abbasu je bilo trinaest godina. Vjerodostojno predanje od njega govori: “Bili smo ja i moja majka (tada) od nemo}nih.s.s. D`abir veli: “Jedne no}i je Vjerovjesnik..v. s.s.v... a primio je islam jo{ prije toga. Oko trideset godina je bio uz Poslanika.a. visok. da mudrost (hikmet). poznat kao Ebul-Abbas.Abbas. godini `ivota.” Umro je..a.. r. sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini `ivota. r..a.'” Mud`ahid veli: “Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn . umro je 67. godine po Hid`ri. s. mud`tehid. r.Hurejre. s.s. D`abir ibn Abdullah. el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki. pa je on upitao: 'Ko je ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'.

pa smo me|u njih ubacili i ra{irili ovaj hadis. odgovorio mu je: “Kako.'”212 . ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika. s. upitao je Vjerovjesnika. s. smrti. taj {ejh me je uzeo za ruku i uveo u ku}u. pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli to predanje od tog ashaba li~no. prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~ele pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama.a. kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila poput sada{njih. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika.da je haramzabranjeno). a bio je u Meki. pak. da je odmah uzjahao konja. od koga si ti ~uo hadis?' A on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an.s.a.v. a on me je uputio kod {ejha koji `ivi u mjestu Ibadan. Kada sam stigao..' Oti{ao sam do njega. s. a ve} je re~eno?!” (tj. Upitao sam ga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj.v. kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima. za propis ~ovjeka koji. da bi se vratili Kur'anu. o`eni sestru po mlijeku. Tada mi je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis. itd. a od kojeg je ~uo taj hadis.. s. Mu'mel ibn Ismail veli: “Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima sura u Kur'anu.s. Naravno.' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje. a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha. Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis.v.” Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: “Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od nekog ashaba. briga. s. ili.s. u mjestu El-Medajin.s.s. Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena: Imam Seid ibn Musejjeb ka`e: “U tra`enju samo jednog hadisa znao sam putovati danima. Tako|er.v.a. treba imati na umu te{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme. gre{kama prilikom preno{enja. te krenuo za Medinu.' Upitao sam: 'O {ejh. novotarijama i zabludama od kojih se trebalo za{tititi.o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno.a. s.a. po`rtvovanje i tra`enje njegovog sunneta jo{ vi{e su se pove}ali.v. Nakon Resulullahove. Buharija bilje`i u svom “Sahihu” od ‘Ukbeta ibn Harisa. s.v.a. Kad tamo.” Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila. pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika. i jo{ je `iv.s.s. kada je saznao da je jedna `ena dojila i njega i njegovu `enu.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?' Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je `iv. ne znaju}i..v..92 Islamsko znanje PO@R TVOV ANJA I PUT OV ANJA PO@RTVOV TVOVANJA PUTOV OVANJA U CILJU SAKUPLJANJA HADISA Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika. Poslanik.. pokazuju primjeri koji govore o njihovim rezultatima. o`ivljavanje predanja koje je ve} bilo “zamrlo”. pojedina plemena koja su bila udaljena od Medine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ih svom plemenu.a. Do{av{i.

v. s.s. d`. Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha.” . poslu{nost i pokornost. pak..”214 A u Muslimovom predanju: “Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere.v.v. svaki bid'at je zabluda.. da uradi ne{to za {to o~ekuje nagradu.a. r. {to nije od nje.v. ~vrsto ga dr`e}i. s.”213 Ai{a. nema sumnje da je taj namaz neispravan. s.. ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata”.v.Islamsko znanje 93 [TETNE POSLJEDICE NEPOZNA VANJA SUNNET A (HADISA) NEPOZNAV SUNNETA Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja. Jer svaka je novotarija bid'at. odbacuje se.a. veli da je Poslanik.. i ~uvajte se novotarija u vjeri.. na~in obavljanja namaza i sl. Poja{njenje namaskih vremena. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika.a. jesu: . do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika. onaj od vas koji bude `ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogih razmimoila`enja.. Pa ako bi neko do{ao i rekao: “Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha.a. Prihvatite ga. Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: ‘Irbad ibn Sarije ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik. . u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno. ~ak i ako vam rob bude zapovjednik.namaz. podne . tj. rekao: “Ko ne{to novo uvede u vjeru.El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika. s.a. ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva.a.s. d`.: 'Oporu~ujem vam bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu.s.).s.{. Zaista.s. taj mu se posao odbacuje. da se djelo obavi onako kako ga je obavio Resullulah. s.{. Vi se tada dr`ite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene.v.{. a svaka zabluda vodi u vatru.) U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza.a. s.s.ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha. ili. d`.

ustvari. ili “Nije to to.v.”..^etiri toma Buharijinog “Sahiha”. s.. ~ak i u velikom broju islamskih zemalja.”. op}enito u svijetu. Molim Allaha. nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom. moramo konstatovati da se danas. .“^etrdeset hadisa” od imama En-Nevevija. s. Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju. da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticaj muslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika.94 Islamsko znanje DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU Na veliku `alost. Postali su puka pri~a. negiraju}i se njihova vjerodostojnost. Kroz nepraktikovanje sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje.a. samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije. ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika.“Rijadus-salihin”. {to je..Izbor iz zbirke hadisa.s.. DO SADA PREVEDENE KOD NAS Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e: . a on odgovori: “Ne interesuje me. to je sigurno daif. pa makar bili zabilje`eni i kod Buharije i Muslima. . Hadisi se tek tako prepri~avaju. Ko se imalo osvrne oko sebe.v. . I ne samo to.. prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko ih slu{a. d`.“Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja”.a. Kod nas. {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no.“Es-Sunne” od Mehmeda Hand`i}a.”. kao i na onoga ko ih sam spominje...” KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA. prijevod i komentar “^etrdeset hadisa” koje je sakupio En-Nevevi.s. u ovom te{kom vremenu. od imama En-Nevevija. to mu nije te{ko zaklju~iti. . “ovako su mene nau~ili. . ili “[ta ti zna{.{.

ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE .

.

Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijet i Sudnji dan.{. onda je to bila vjera koju su ljudi sami izmislili. bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima (nevjernicima).. d`.. vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne mo`e `ivjeti bez nje. ^ak i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga.{.ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE ZNA^ENJE I POTREBA VJERE Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba. na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela. a ka`njavati za zlo koje smo po~inili. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha. ipak ima neku vjeru i uvjeren je u pobjedu neke svoje ideologije. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. a meni moja. kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom.. iako se govori o nevjernicima. govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star i ljudski rod. Iz toga slijedi da nema ~ovjeka. Allah.{. a odvra}a nas od svakoga zla. Nema ~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njim biti poslije smrti? ^ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on tra`i odgovor. d`. Vjera nas u~i da }e nas Allah. a da u ne{to ne vjeruje. pa makar govorio za sebe da je nevjernik. Zbog svega toga. Da je vjera ~ovjeku potrebna. Podsti~e nas da ~inimo sve {to je dobro. Govore}i o nevjernicima. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez nekog oblika objave. a prirodne nauke nisu u stanju da ga zadovolje. ka`e: “Vama va{a vjera. Kad to nije bila objavljena vjera. Koji je naj~vr{}i oslonac. d`. d`. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. Vjera nas ja~a i hrabri. ..”215 Dakle. spominje se njihova vjera.{. radi polaganja ra~una za djela po~injena na dunjaluku.

U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi. o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima. ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet nije slu~ajno niti sam od sebe nastao. vidjet }emo mnogo zvijezda. {alje preko nekog od Svojih poslanika. I njih je neko stvorio. Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah. mlijeka bez krave. Prvi je izvor Allahova objava. Oni su iskreni. biljke ili `ivotinje? Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i. pogotovo kad smo svjesni ~injenice da On odr`ava red u svemiru na najsavr{eniji na~in. i bore se na Allahovom putu imecima svojim i `ivotima svojim. Kada posmatra predmete oko sebe..{. Svojim razumom. d`. `ivotinje ili biljke. IMAN-VJEROV ANJE IMAN-VJEROVANJE Islamska je ulema ovako definisala iman: “Iman je ~vrsto vjerovanje srcem. do}i }emo do zaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. Ljudi su pred izborom: da prihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo. a drugi ljudski razum. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izra`ena kroz . Sve ovo jasno govori da postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH. ~ovjek mo`e do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}i Stvoritelj. Razum mo`e ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga. Samo uvjerenje nije dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. d`.: “Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju. Jesu li to ljudi.98 Islamsko znanje SPOZNAJA BOGA Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek mo`e do}i do spoznaje Boga. To je mogu}e samo putem objave.{. Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. a jedan od njih jeste i ovaj: Ka`e Uzvi{eni Allah.” 217 U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji i djelo izra`eno kroz borbu imovinom i `ivotom na Allahovom putu. Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora. jabuke bez drveta. umniji i sposobniji od ~ovjeka. Kao razumni ljudi. i poslije vi{e ne sumnjaju. Na ovakav na~in razum dolazi do spoznaje Boga. ku}e bez zidara.”216 U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana. Ako nave~er posmatramo vedro nebo. itd. ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a. ali razumom se ne mo`e spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima.

.s.. Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {to ljudi obo`avaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim bo`anstvima. poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan. Zato je i rekao: “Ne uzdi`ite me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a.a.. a djelima ne potvr|uje.v. Iman koji je u srcu odra`ava se na djela i u skladu s ja~inom imana su i brojnost i veli~ina djela.a. .v. d`ihad.. radio i vjerovati da je on bio ~ovjek. d`. . s. taj je asija (nepokoran) Allahu.s.djelo organa: namaz. s. . sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao iznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga kao {to su to kr{}ani u~inili.{. i njihovim javnim izgovaranjem: “E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu” (“Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”). post. ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji. ka`e: “Ko ka`e da nema drugog boga osim Allaha.v.v.onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje. .Islamsko znanje 99 vanjska djela. i Njegovog Poslanika.’”220 Muhammed.. To podrazumijeva obo`avati Allaha onako kako je to Poslanik. u skladu s islamskim u~enjem. i u tome bude iskren.srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u. s.s.{.s.{. nauka. te se povinovati naredbama i kloniti se svega od ~ega nas odvra}a. zekat. Ja sam samo rob. Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman.jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha.. s. strah od Njega.s. tra`enje uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha..a. zemljoradnja..s. trgovina.v.a. s. i Poslaniku. Recite: ‘Allahov rob i poslanik.” 219 Drugi dio {ehadeta “Muhammedun resulullah” zna~i vjerovati da je Muhammed. d`. industrijska proizvodnja. Poslanik. d`.. sina Merjemina. i zaslu`uje kaznu. a to su: . u}i }e u D`ennet. Allahov rob i Poslanik. KADA I KAKO ^OVJEK POST AJE VJERNIK? POSTAJE ^ovjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta. s.a. slavljenje Allaha. Ka`e Uzvi{eni: “Znaj da nema boga osim Allaha. istigfar i pozivanje Allahu.” 218 Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na bo`anstva jeste zna~enje prvog dijela {ehadeta.v.a.

bogobojazniji.v.. a potom su spominjali Allaha. poti{ten. Postoje faktori koji poma`u pove}anju imana i oni su dostupni svakome. nau~ili smo Kur'an u~iti. 2. ako ne mo`e rukom. i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost. pa smo pove}ali svoj iman.Omer: “Nau~ili smo vjerovati. rekao je: “Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva. djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman. Najve}i stupanj je la ilahe illellah.{. vidjet }emo iz sljede}eg..: “A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni”228.”227 Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao. sura im je pove}ala vjerovanje. Ka`e Uzvi{eni Allah. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha. Ka`e Uzvi{eni Allah. a najmanji uklanjanje smetnje s puta. 2. lahko zapada u grijeh. Stoga su islamski u~enjaci. “Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom. u~enjem Njegovih ajeta i lijepih imena. {irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima.a. . Naime. tmuran je. onda neka ga promijeni jezikom.s. on je zadovoljniji. A ukoliko se umanji... 3.”226 Svaki ~ovjek mo`e kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje. onda neka ga prezire srcem. Nekada je slabiji. s. {to se ti~e vjernika. d`. tj.{.” 221 “.100 Islamsko znanje POVE]A VANJE I SMANJIV ANJE IMANA POVE]AV SMANJIVANJE Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana. d`.”225 3.. a i stid je dio imana. nauka: izu~avanjem islamske nauke posti`e se uvjerenje i spoznaja. d`. a nekada ja~i. vjerovanje im se pove}ava. Me|u najva`nijima su: 1. a ako ne mo`e ni jezikom. iman u svim periodima ~ovjekovog `ivota nije uvijek isti. a smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman. a to je najslabiji vid imana. na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa. nije uvijek iste ja~ine...” 222 “. ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje nemarnost i lijenost. Ka`e Omer ( govore}i ashabima: “Do|ite da zajedno pove}amo iman”. zaklju~ili da se iman pove}ava pove}anjem dobrih djela.{.”224 Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima.” 223 A dokazi iz hadisa jesu slijede}i: 1. osje}a tjeskobu u prsima i sl.: “A kada im se ajeti Njegovi u~e.. Allahov Poslanik. Kao {to ka`u D`undub ibnu Abdullah i Ibn . Ako je ve}i iman. a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem.

: “Muhammede..Islamsko znanje 101 IMAN I ISLAM U poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab. Oni su zbilja pravi vjernici. U su{tini. post ramazana. reci mi {ta je islam. Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene. a kada ka`emo mu'min. spomenuo i rad srca i rad organa. . te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi ka`u da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi. ~esto se mije{aju ova dva termina.a.s.s..s. jer kada ka`emo musliman. da daje{ zekat. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enja s terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadr`e uvjerenje.a.{. vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.’’’231 Ovdje je iman upotrijebljen u jezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom.udjeljuju.” (El-Enfal 2-4) Ovdje je Allah.a. upitao je Poslanika.. da klanja{ namaz. Jedni ka`u da su to razli~iti termini sa posebnim zna~enjima. U drugom hadisu spominje se da je iman dio islama: “... jer je nekada Poslanik. spomenuo iman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana. Sudnji dan i da vjeruje{ u Bo`ije odre|enje dobra i zla (kada' i kader). s. onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje.s. Njegove knjige.” “Reci mi {ta je iman?” “Iman je da vjeruje{ Allaha.. s.. s.v.: “Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha. Ka`e Poslanik. o~itovanje jezikom i potvrdu djelima.. svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min. Njegove poslanike. da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{ u mogu}nosti. davanje zekata.229 Kada se govori o imanu i islamu.” On re~e: “Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik. onda ne nije~emo njegova djela. pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: ‘Iman. Njegove meleke. d`.v. oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Mi dajemo . obavljanje namaza. a.”230 Ovdje je iman obja{njen definicijom islama. D`ibril. njih po~asti i oprost i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju.v. a kada im se rije~i Njegove kazuju. Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja..

Tebi }emo se vratiti. poslanike. vjerovanje u Sudnji dan. 6.v. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje i uvjerenje.” I oni govore: “^ujemo i pokoravamo se. i u poslanike Njegove. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu i hadisu. vjerovanje u Allahove knjige. i meleke Njegove. Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Bo`ijom voljom i odre|enjem. knjige. vjerovanje u poslanike. Njegove meleke.a.{.svaki vjeruje u Allaha.102 Islamsko znanje IMANSKI [AR TI [ARTI Da bi ~ovjek bio musliman. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas). i poslanike Njegove: “Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. i u meleke Njegove. Gospodaru na{.”234 PR VI IMANSKI [AR T PRVI [ART DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA. .s. 5. s. Uzvi{eni Allah. 1. 2. i u knjige Njegove. d`. oprosti nam.” 232 “O vjernici. Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma i opipljivih ~injenica.. i vjernici . 3. vjerovanje u Allaha. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara. D@.[. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim dokazima samo dopunjuju svoje saznanje. 4. vjerovanje u meleke.: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. i u onaj svijet-daleko je zalutao. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije.” 233 Ka`e Poslanik.

ne treba da se mijenja Allahova vjera. nije rekao: “Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom”. kao pravi vjernik.Islamsko znanje 103 1. d`.. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanju postojanja Boga. Islam je njegova osnova. Onaj Koji nije stvoren . faktor koji zna u~initi dosta na zatiranju ~iste uro|ene prirode. mi svjedo~imo' . I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika. Adema. vjeri.” 236 Jedino uro|eni instikt mo`e objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje. niti je nastao slu~ajem. . djelu Allahovu. nastavnici.a.a. jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu od njegovih najdra`ih. Pogre{no usmjereni knji`evnici.. d`. nije sam od sebe postao.{. d`. U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom.{. tako|er. koji. Svim ovim uzrocima mora postojati prauzrok. s. a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka. 2. To je zaista velika nepravda. isto tako. d`.. Ka`e Uzvi{eni: “I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatra`io od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' .‘” 235 U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah. a kr{}anstvo.{. profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama.v.{.”237 Primje}ujemo da Poslanik. Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji.s. samo je jedan dio ljudi tokom svoga `ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje.Uzvi{eni Allah.. potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili vatropoklonikom. Roditelji su. Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve ve`e jeste Stvoritelj svega. Ni jedan ~ovjek nije sam sebe prouzro~io.oni su odgovorili: 'Jesi. Kozmolo{ki dokaz Iz svakodnevnog `ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove od svojih starih. Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala..I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ni{ta znali. Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek. jer je islam ovom djetetu uro|en.s. u jednom hadisu ka`e: “Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi. Fitra (uro|ena ljudska narav) Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog Bi}a. prema kojoj je On ljude stvorio . a. zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irka potvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha. jer je to prava vjera. ka`e: “Ti upravi lice svoje vjeri.s.v. i tako dalje sve do prvog ~ovjeka. s. Poslanik. On je stvorio du{e i one su ve} tada bile svjesne Njegova postojanja.. Koje se zove Allah. a nekada ih sami izmi{ljali.

doista su dokazi za one koji pameti imaju. ali sada u te~nom stanju kao ki{a.po kojoj je rasijao svakojaka `iva bi}a. Vjetrovi prenose polenov prah i poma`u opra{ivanju biljaka. imaju veliku ulogu na ovom svijetu. koriste se u proizvodnji i u druge svrhe. u ovisnosti je o ki{i.. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u `ivot vra}a zemlju nakon mrtvila njezina . Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi. Sve {to raste i razvija se. . nam daje ki{u koja sve to u `ivot vra}a. sve ima svoj red i svoju svrhu.{.{. promjena vjetrova.{. Stvorio ih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati. Potom se ponovo iz oblaka vra}a na Zemlju. a to je Allah. Teleolo{ki dokaz Teleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru.”238 Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Da nije njih. Vjetrovi nas rashla|uju i vr{e druge va`ne zadatke. smjena no}i i dana. Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u. a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. 4. i od nje ovise i ljudi i `ivotinje. tako|er. Koriste ljudima i sastavni su dio prirode. pot~injeni oblaci koji izme|u neba i Zemlje lebde . Na Zemlji `ivimo i koristimo njena dobra. d`. d`. Ka`e Allah. sve bi bilo sasu{eno i spr`eno i ne bismo imali ni{ta: ni vo}a ni povr}a. Zato je ~ovjek nekad raspolo`en i zadovoljan. Uloga vjetrova je neprocjenjiva.104 Islamsko znanje 3. One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane.: “Stvaranje nebesa i Zemlje. Zato je cilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanje Jednog Jedinog Allaha. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema Suncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi. @ivotinje koje Allah stvori. Moralni dokaz Ovaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za dobro i zlo. Kad bi stalno sijalo Sunce. d`. niti bi imale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi. I tako. Ki{a je odraz Allahove milosti svemu `ivom na Zemlji. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe. Allah. d`. Kao {to se la|a ne mo`e zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne mo`e biti bez svoga upravlja~a. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode. On nam je u~inio dan za rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio. Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna. Mora i rijeke su Allahova znamenja. Voda se isparava i pretvorena u paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira. a tjeraju ih vjetrovi. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec pokazuje ra~unanje vremena.{. la|e ne bi imale po ~emu ploviti. la|a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude.

moralni zakon u njemu. Koji nas najbolje poznaje. Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}uje na postojanje Allaha. ali se nije uspio spasiti od unutra{nje kontrole. On bi.moralni zakon usadio nam je Uzvi{eni Tvorac. Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam.nastane slu~ajno.sa kojom se nikako ne mo`e porediti olovka .akide el-vasitijje” prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod EbuHanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. Koji ne umire . Neki ka`u da je `ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno. ili kako se to u biologiji zove “autobiogeneza”. Kako je onda mogu}e da ne{to tako ogromno i slo`eno kao {to je vasiona .Islamsko znanje 105 Kada u~ini dobro. odgovor }e biti da nije.{. jer bi. ova teorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj. Ona ga natjera da se sam preda vlastima. on je veseo i zadovoljan. izvu}i }emo zaklju~ak i re}i: `ivot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi. Taj osje}aj gri`nje savjesti . Za `ivot je potreban `ivot. Upitamo li takve za najobi~niju olovku. Prema tome. Zato je nastanak `ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga. Nema `ivota iz mrtve materije. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastane ne{to `ivo? Mrtvo je ni{ta. `ivjeli u zabludi o postojanju Boga. Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji. a kada u~ini zlo. Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja. Tra`ili su od njega dokaz o postojanju .Allah. ali ga njegov unutarnji sudac. Jedni su tvrdili da je `ivot na Zemlju do{ao s nekih drugih planeta iz svemira. Historijski dokaz Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se na zakonima zdravog razmi{ljanja. a ne zabludi i neistini. Nemogu}e je zamisliti da bi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju. njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i dan zbog po~injenog zla. Me|utim. od po~etka ljudskog roda. goni na priznanje i otkrivanje. i poku{ao da sakrije svoje nedjelo. Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je `ivot na Zemlji nastao iz mrtve materije . nikad ne}e uspjeti. d`. da li je nastala sama od sebe.{. 6. d`. a iz ni~ega ne mo`e nastati ne{to. Pamet zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi. De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. I koliko god ~ovjek nastojao da se oslobodi toga. on je mrzovoljan i nelagodno se osje}a. Logi~ki dokaz U knjizi “[erhul . njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja. mo`da.samoro|enjem. u suprotnom. Nastanak `ivota na Zemlji Jedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak `ivota na Zemlji. Za ubicu se dugo vremena ne zna. 7. Postoje me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. 5.

poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju. U njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu.Allah. d`. d`. post.. Zbog toga je On stvorio d`ine i ljude.. tevhidul-uluhijje . tevhidur-rububije . Mjesec.Hanife. On je opisan svojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka. Tevhid se ogleda u tri podru~ja i to: 1. .RUBUBIJJE Tevhid predstavlja obo`avanje Jednog Jedinog Allaha.[.tevhid . jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i svojstava.” Tada su shvatili da ih je Ebu .” Ebu . Gospodar svega. d`..Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze. zekat.u svemu. On Jedini zaslu`uje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz.{. Sunce.. Kada je stigla i istovarila teret. “Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana. jedini je dostojan obo`avanja..Hanife im re~e: “Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morske valove i putuje sama do svoga pristani{ta.. . “A d`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju. d`. Vladar i Stvoritelj.” Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha. strah. 2. zvijezde.Allahovo gospodarstvo.239 VJEROV ANJE U ALLAHA.re~e Ebu .{.” 240 Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene jedno}e.” Indijci reko{e: “O tome razmi{lja{?!” “Da” . tevhidul-esmai ves-sifati .Allahova. bilje. VJEROVANJE Vjerovanje u Allaha. potom da se istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e. planine. `ivotinje i ljudi postoje bez svoga Stvoritelja.{. zna~i: “^vrsto uvjerenje da je Allah. 3. TEVHIDUR . a mo`ete pojmiti da ova nebesa.{. Ebu . D@.{. dove.106 Islamsko znanje Boga. d`. oti{la je nazad.Hanife re~e: “Ne mo`ete shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara. Nisu mu mogli ni{ta na ovo odgovoriti.. nadanja.

{. jer on ujedinjava i vjernike. onda se nad Ar{om uzvisio.. d`.. . da poziva njemu. Njemu sve pripada i u Njegovim rukama je sva vlast.v. mo`e ne{to halalom ili haramom u~initi. d`.. Uzvi{eni ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. On tamom no}i prekriva dan. Tevhid je izvor du{evne snage koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na Uzvi{enog Stvoritelja.{. d`. Zatim. Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. Tako je Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: “Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. da On prima dove. Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid. tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha. da On o`ivljava i usmr}uje. Jedini Stvoritelj svega postoje}eg.v. a najva`nije jesu svakako sre}a na dunjaluku i uspjeh na ahiretu.” 242 .s. Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdoblja stvorio.s. Njime se ~ovjek osloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha. a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji. da On Jedini donosi korist. Gospodar svjetova!” 243 Tako|er. a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene. zato se Meni klanjajte. da je On Jedini Vladar. Definicija ovog tevhida glasi: “^vrsto uvjerenje da je Allah. da On spre~ava i dozvoljava.a. da On opskrbljuje i daruje.. `enidbu po njegovom izboru i druge vrste ovosvjetskih u`ivanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid i nenapadanje njihovih tobo`njih bogova. Tevhidom ~ovjek postaje neovisan. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om. On ka`e: “Gospodar va{ je Allah. s.Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid.{.{. . u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom. Gospodar svega i da nema drugog gospodara mimo Njega. tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha. u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah.Nevjernici Meke nudili su Muhammedu. bogatstvo. s.a.Islamsko znanje 107 .Poslanik.Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahove jedno}e. d`. d`.{.‘” 241 . koja ga u stopu prati..” To zna~i priznati da je Allah.

u dovi. jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje). a. oslanjanju.. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razila`enja izme|u poslanika i njihovih naroda od Nuha. jedini istinski. a ako ne vjeruje.. d`. Koji zaslu`uje da bude obo`avan i postoje la`na bo`anstva ili bogovi koje ljudi obo`avaju. d`. a nisu dostojni tog obo`avanja. Onaj Koji vjeruje da postoji samo jedan Bog dostojan obo`avanja.a.{. ratovao protiv njih i dozvolio njihovu krv i imetke. d`. u stvari. mo`da. ki{u. uz ili mimo Allaha. plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar. d`. d`. daje nafaku. ali ih samo ovo vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida. vi nemate drugog boga. ka`emo da ga on uzima za svoje bo`anstvo. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi poslanici su slati zbog njega. pa do Muhammeda.a. zato se Meni klanjajte!‘” 244 Svi su govorili: “Bojte se Allaha.v.{. Oni su vjerovali da Allah. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je monoteista. “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju.v.. tako ne zove.. Gospodar. da je On sve stvorio.” 245 U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika. bez obzira {to ga. s.a. ali ne vjeruje da je On i jedini Bog kome se ~ini ibadet. . uz ili mimo Allaha.s. ali nisu vjerovali da je Allah. poslu{nosti. taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji opskrbljuje i pro`ivljava.. s.ALLAH.{.108 Islamsko znanje TEVHIDUL-ULUHIJJE ..{. jer ~initi ibadet nekom drugom. Ali onaj koji vjeruje da je Allah...{. u svome strahu i nadi. Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu.v. s.{.{.s.s. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadet nekom drugom. d`.. JEDINI NEPRIKOSNOVENI BOG KOME SE IBADET ^INI ^vrsto uvjerenje da je Allah. To je su{tina ovog tevhida. Tevhidul-uluhujje sadr`i u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati..s. jeste {irk. onda je politeista. Tako je ispravno re}i da ima pravi Bog. njegovo vjerovanje nema smisla.[. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. D@. poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. d`.. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}e kroz Njegova djela. Ovdje je va`no napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se obo`ava. Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. neprikosnoveni Bog i da nema drugog boga mimo Njega. a ovo je. te je Poslanik.

Ka`e Poslanik.prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u Allaha i Njegovih stvorenja. vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju.{.a.{. razumije.tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zala`enja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava. Pored 99 Allahovih. bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih. a svako ime je izvedenica iz svoga izvora. s.a.s. d`. ALLAHOV A LIJEP A IMENA I NJIHOV BROJ ALLAHOVA LIJEPA O Allahovim.{. ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet.{. molim Te svakim Tvojim imenom. svojstva: . s. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah..: “Bo`e moj.. da . d`.{. U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. Tvoja odluka je pravda u vezi mene. sin roba Tvoga.v. Moja sudbina je u Tvojoj ruci. kojim si Sebe nazvao. bez dodavanja ili oduzimanja.” 246 Zna~enje rije~i “ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet” jeste to da onaj ko ih upozna. da je li{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i kako Ga je opisao Njegov Poslanik.. i bude njima molio Allaha.: “Allah ima 99 imena. Allah je nepar i On voli nepar.s. d`. d`.s. sunneta. s.v. ko se bude dr`ao granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima). sin robinje Tvoje. za koga ve}ina uleme ka`e da nije izvedeno ni iz kakvog korijena. sto manje jedan.Islamsko znanje 109 TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF ATI -VJEROV ANJE VES-SIFA -VJEROVANJE U ALLAHOV A IMENA ISVOJSTV A ALLAHOVA ISVOJSTVA ^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah.drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom.v. Allah. nau~i napamet. Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene..s.. lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova.. lijepih imena koja su spomenuta u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postoje i ona koja su za nas skrivena i nepoznata. u}i }e u D`ennet. . Ka`e Resulullah. d`. ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si nekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadr`ao. Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava. opisan svim svojstvima savr{enstva. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avati ih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima.a.{. . ~ist je od svih nedostataka.v. s. ja sam Tvoj rob.. Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova.a. d`.

. i Poslanika. zna. ka`e: “Iman je da vjeruje{ Allaha.s. i meleke Njegove. njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima.s.oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv . a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu od Uzvi{enog. Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovna bi}a) koji su stvoreni od svjetlosti.svaki vjeruje u Allaha.{. i u poslanike Njegove.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|en i niko Mu ravan nije!‘” DRUGI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U MELEKE VJEROVANJE Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha. te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo. s.. d`. Uzvi{eni..{. Tebi }emo se vratiti. d`.a. Gospodaru na{. Ka`e Uzvi{eni: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. s. i zbog toga govor o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima.' I oni govore: '^ujemo i pokoravamo se.v.v.{. jedino On. na {to nas upu}uje slijede}i ajet: “A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!' . naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe. ^itava jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima.daleko je zalutao. da njime odstrani{ moju `alost i odbije{ brige moje!”247 Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. i u onaj svijet . Allahova je..a.. mudrost da ljudima po{alje poslanike izme|u njih. i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. i u knjige Njegove.. Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta. a to je sura “El-Ihlas”: “Reci: 'On je Allah .'”248 Poslanik. 1) Stvaranje meleka . i vjernici .”249 U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnim dokazima. Njegove meleke. svjetlom srca moga.”250 Stvarnu su{tinu meleka.110 Islamsko znanje u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga.s.. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah.. a. d`. oprosti nam. Uzvi{eni ka`e: “A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove.Stvoreni su prije Adema.

vidio D`ibrila sa {est stotina krila. a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu. On onome {to stvara dodaje {ta ho}e.Islamsko znanje 111 prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje... kao {to su to kr{}ani pripisivali Allahu. U kazivanju o Merjemi navodi se: “Mi smo njoj meleka D`ibrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno stvorenog mu{karca. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke.s. {tujemo. a d`ini od vatre. d`. bri`ni.{.s.. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. “253 2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja Dokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna stvorenja od svjetlosti. sve mo`e. 3) Mo} pretvaranja u druge oblike Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka. Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju sve naredbe.{.. Tada se pojavio u bijeloj odje}i. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima.a. potpuno pokorni i odani.s. d`. koji meleke sa po dva.257 5) Meleki. s. i na njemu se nisu vidjeli tragovi puta. Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu. [to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni.' On re~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate.a.” 254 Tako isto je D`ibril dolazio Muhammedu.{.‘” 252 Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju.a. sa jako crnom kosom. u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibn Kelbi.v. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.. ne spavaju..” 256 U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud ka`e se da je Poslanik. “Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani.255 4) Meleki imaju krila U suri Fatir Allah. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. pokorni i odani Allahovi robovi Meleki su Allahu. ne ulaze u bra~ni `ivot. kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu..v. ihsanu.. On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi. Ne grije{e niti u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka. d`. o tome nas obavje{tava Poslanik.” 258 I ka`e Uzvi{eni: . s.v. islamu i predznacima Sudnjeg dana. s.: “Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti). a ne grije{e u onome {to im se naredi. Stvoritelj nebesa i Zemlje. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima. On uistinu. ne piju.

drugi ga navode na dobro. i ~ine ono {to im se naredi.{. tre}e za brda.'”266 Oni podsti~u one koji tra`e znanje. kod Nas cijenjeni pisari. a grie{nike kore: “Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne `alostite se. pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom. meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva prema onome {to je ~ovjek poduzeo. Ti si uistinu silan i mudar.Ti si mu se smilovao.” 260 “I onih koji naredbe sprovode. s. zablude i fitne.. koji bilje`e ljudska djela: “On ne izusti ni jednu rije~.: “Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja. Ka`e Allahov Poslanik.112 Islamsko znanje “Boje se Gospodara svoga. a drugi ka`e: 'Oduzmi od onoga koji {krtari. pra}enje i bilje`enje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela . a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. tre}i ga ~uvaju itd. izbjegavanje zla.. Koji je iznad njih. 7) Meleki i ~ovjek Postoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa..” 263 Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: “Meleki koji dr`e 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaru na{. “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama. Uzvi{eni ka`e: “I sre|uju ono {to nije sre|eno. ka`e: “Nema dana u kome ljudi osvanu. Jedni zapisuju njegova djela. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{.s.s. i pretke njihove i `ene njihove i potomstvo njihovo.'”265 Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima. zadu`io jedne meleke za zvijezde..a.{. Uz ~ovjeka su meleki “Kiramen katibin”. neke za ki{u itd. d`. Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog `ivota i nikada se ne odvajaju od njega.a. a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Bo`e. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. zaista. njegovo odr`avanje. koji vam je obe}an.”262 “A nad vama bdiju ~uvari. a posebno kada su vjernici u d`ihadu.v. a to }e. uvedi ih u edenske vrtove. pa u~vrstite one . daj onome koji dijeli'.v. koje si im obe}ao. veliki uspjeh biti!'” 264 Poslanik.. i radujte se D`ennetu.”259 6) Meleki i svemir Meleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu.. druge za oblake. I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela.” 261 Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah. d`. pomaganje ljudi u robovanju Allahu.”267 U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu. s. one koji su bili dobri.

tebi stavlja na srce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. koje se kre}u i iz vida gube. d`. neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i: 'Vi }ete tu vje~no ostati. i no}i kada ona veo di`e. ka`e: “Oni }e dozivati: 'O Malik.” 273 [to se ti~e Mikaila.pa Allah je. Malik je ~uvar D`ehennema. mo}nog.'” 274 Kiramen katibin . Broj meleka Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to ka`e Uzvi{eni: “A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. tamo pouzdanog!” 272 “U~i ga jedan ogromne snage. nicanje rastinja. veli~ine i ukusa plodova itd.'” 271 Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir: “I kunem se zvijezdama koje se skrivaju. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim. doista. a imaju zbog ~ega da {kripe. kretanje oblaka. Kur'an je.{. zaista. pa ih vi po {ijama udarite i udarite ih po prstima.. odre|ivanje zelenila i boje u bilju. kome se drugi pot~injavaju. koji je zadu`en za dono{enje objave Allahovim poslanicima. Allahovom voljom. razboriti. on je zadu`en za pojave i promjene u prirodi. koji se pojavio u liku svome. Uzvi{eni Allah. i D`ibrilu i Mikailu .” 268 8.Islamsko znanje 113 koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti.” 269 O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: “Nebesa su za{kripala. od Gospodara svemira cijenjenog. kazivanje izaslanika plemenitog. Prvi put da bi ozna~io umiranje svega stvorenog. Na njima nema mjesta koliko pedalj. i zorom kada di{e. kao {to su strujanje vjetrova. On je spomenut u jednom ajetu zajedno sa Mikailom: “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu? a on. a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'. Israfil je zadu`en za puhanje dva puta u sur (rog). padanje ki{a.”270 MELEKI SPOMENUTI U KUR'ANU I HADISU D`ibril. a drugi put radi ponovnog o`ivljavanja.

Ima ih devetnaest. koji znaju ono {to radite.279 Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost dr`anje Allahova 'Ar{a (prijestolja).” “Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo. da se oni kojima je data Knjiga uvjere. a kapije njegove ve} {irom otvorene. a prijesto Gospodara tvoga }e toga dana.{. zapisuju. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti. i kad do njega do|u. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail. kao {to Uzvi{eni ka`e: “Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zadu`en. ne sumnjaju. ~uvari . Mi }emo pozvati Zebanije. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{a djela. d`. ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima.. a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka.'” 278 Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima. kod Nas cijenjeni pisari.” 284 Meleki zadu`eni za gostoprimstvo d`enetlija: Oni selam nazivaju i izra`avaju dobrodo{licu d`enetlijama. osmerica dr`ati. po Allahovom nare|enju nad njim bdiju.” 275 “Uz svakog od vas su meleki.” 280 Meleki zadu`eni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o d`ehenemskoj vatri. i o njima nas je obavijestio Uzvi{eni: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. donose hranu. a izaslanici na{i. Melek smrti On je zadu`en za uzimanje ljudskih du{a. jedan sprijeda a drugi straga. “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. drugi s lijeve strane ~ovjeka i pi{u djela. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu: “I oni koji }e u vatri biti govorit }e stra`arima d`ehenemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!'” 281 “Nad njim su devetnaesterica.” 277 U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka. i da se onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti. niti je ikada moglo pasti na um ljudskom srcu. koji stoje jedan s desne. Me|utim. iznad njih. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni.” 276 “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. I Sekar282 je ljudima samo opomena. a zovu se Zebanije.” 283 “Pa neka pozovu dru{tvo svoje. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernicika`u: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e.114 Islamsko znanje Allah. ispred njega i iza njega. i da oni kojima je data Knjiga i oni koji su vjernici. koji su uz njih. Ka`e Uzvi{eni: “A nad vama bdiju ~uvari.

i nikada se ne opisuju mu{kim ili `enskim spolom...v.”.{.”.. s.Islamsko znanje 115 njegovi }e im re}i: ‘Mir vama.a. Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu.{. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imao poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio du`an dostaviti ljudima... Knjige spomenute u Kur'anu su: 1. a Davudu smo Zebur dali”. sina Merjemina. d`.. d`. u njemu je uputa i svjetlo..{. d`. i u ovom ajetu: “Ovo doista ima u listovima davna{njim.a.. To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah. a. TRE]I IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U ALLAHOVE KNJIGE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja.” 291 Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima.” 290 Tako|er. koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici.286 Kao {to je Allah. Tevrat: objavljen Musau.{. poslali. tako je isto i prethodnim poslanicima slao objave (knjige). obavjestio u ovome ajetu: “Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima) Musaovim i Ibrahimovim.. Zebur: objavljen Davudu. u njemu }ete vje~no boraviti!'” 285 Jo{ da napomenemo da se meleki ne `ene niti razmno`avaju.s. 287 2. i Allah. slao knjige (objave).. d`.s. Uzvi{eni Allah..{. 288 3. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat..s.s.. a. od grijeha ste ~isti. listovima Ibrahimovim i Musaovim. Uzvi{eni ka`e: “Poslije njih smo Isaa. poslao Kur'an Muhammedu. a njemu smo dali Ind`il. Uzvi{eni ka`e: “Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima. slao je . Slijede}i ajet nam poja{njava tu ~injenicu: “Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu. Ind`il: objavljen Isau. ali njihova imena nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu. . koji je priznao Tevrat prije njega objavljen. d`. O tome nas je Allah. 289 4... a.s. zato u|ite u nj..

” 293 O Ind`ilu Allah ka`e: “. istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida. odnos ~ovjeka i ~ovjeka. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama. odnos ~ovjeka i prirode. d`. poja{njava iskrivljenja i promjene koje su u njima nastale. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa.. ibadeta. Kur'an sadr`i su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima.{. samu istinu. Uzvi{eni ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {to je do{lo u njima. i da bi Allah. d`.{. i po njima je slao Knjigu. te na~in vjerovanja... Neke od tih osobina su: 1. “A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e.. u njemu je uputa i svjetlo.i dali smo mu Ind`il. Uzvi{eni Allah.” 294 Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allaha cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i osobinama nad ostalim knjigama... Do{ao je kao potvrda. samu istinu. itd. A povod neslaganju bila je me|usobna zavist.: . da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. 2.. ka`e: “A tebi objavljujemo Knjigu. istina i svjetlo ljudima. tj.” 292 ST AV VJERNIKA STA O ALLAHOVIM KNJIGAMA Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan. d`. U njima su zakoni i pravila o ljudskim postupcima. Njima su obuhva}eni svi segmenti ljudskog `ivota: odnos ~ovjeka i Gospodara. koju On nije spomenuo. i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi. uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu se nisu slagali.{. ba{ od onih kojima je data.” 295 Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao. Poni{tio je dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode.116 Islamsko znanje vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. Sve ono {to se na|e u knjigama. u njemu je uputa i svjetlo. znak je da je to iskrivila ljudska ruka.. a potvrdio je i neke propise va`e}e za sva vremena i prostore. poslu{nosti i svega {to vjera zahtijeva. voljom Svojom.. a u suprotnosti je sa islamskim principima. va`e}im za ~itavo ~ovje~anstvo.. Kur'an je jedina bo`anska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah.

la` joj je strana.” 300 “O sljedbenici Knjige..” 297 Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|u ljudima. iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje.{. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. dok su druge objave slate samo odre|enim narodima.Islamsko znanje 117 “Mi smo. zaista. ~uvati od ljudskog iskrivljavanja. zaista. opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati” 296. ona je objava od Mudroga. a razilaze se sa njim u zakonima i propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme.' To su rije~i njihove. U suri El-Ihlas ka`e se: “Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije.bilo bi za njih bolje i ispravnije. Objasnio im je da je Allah. li{en svih ljudskih svojstava. ^injenica je da je Kur'an posljednja Bo`ija objava te je stoga njegovo ~uvanje od iskrivljavanja neophodno. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih. knjiga za{ti}ena. Ka`e Uzvi{eni: “Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio. po volji Svojoj. klanjaju}i se Gospodaru svome.. d`. Kur'an je svim ljudima uputa i objava. “Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati. meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog..” 298 Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Ind`ila od kr{}ana. jer malo ko od njih vjeruje. ubio ih Allah! Kuda se odme}u?” 302 Kada je objavljen Kur'an. u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja jevreja i kr{}ana. Ko `udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen.{. a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk prema Allahu.” 301 Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je Uzejr Allahov sin. d`. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom. ali Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo. “A on je. “Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi. One se sla`u sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju).” 299 “Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: '^ujemo ali se ne pokoravamo!' i '^uj ne ~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni ka`u: '^ujemo i pokoravamo se!' i '^uj' i 'Pogledaj nas!' . svjesno izvrnuli. te da On nema djeteta. Kur'an o tome ka`e: “Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin'. do{ao vam je Poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. i niko Mu ravan nije!'” Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih. tj. iz usta njihovih. a kr{}ani ka`u: 'Mesih je Allahov sin. neka ~ini dobra djela i neka. a nikako bo`anska bi}a. ne smatra Njemu ravnim nikoga!'”303 . po{to su ih shvatili. bilo s koje strane. 3.

2. nesnosna patnja }e. Dana{nji psalmi. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi. [to se ti~e sadr`aja prija{njih knjiga koje danas . Na{a je du`nost da vjerujemo u Bo`anski izvor svih spomenutih objava i da su one do{le kao uputa ljudima. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a. s. i njegovo boravi{te }e D`ehennem biti. ~ak ni od najbli`eg Allahova roba. dok za drugog to isto nema svoje osnove te se ne mo`e pripisati Bogu. d`. s. klanjajte se Allahu.v. Kur'an je ostao sa~uvan i originalan. s. historije. osim Kur'ana.s. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima kojima su dostavljene. sin Merjemin. tako da se ne mo`e razlikovati Allahov govor od ljudskog. samo je poslanik. pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja). Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno je od Allaha odre|en (tevkifi). zatim. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija iste knjige i razmimoila`enje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. i pod njegovom kontrolom i bo`anskim nadzorom. i pogledaj.v.a. Takav je isti slu~aj i sa “Novim zavjetom”. a majka njegova je uvijek istinu govorila. i mome i va{em Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim. Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa bo`anskim govorom. i oboje su hranu jeli. Kod jednog prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna.a. On je onakav kakvog ga je D`ibril u~io Muhammedu. a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. Neki od njih su: 1.v. i kakvog ga je on prenio svojim ashabima.{.a.118 Islamsko znanje Tako|er. i prije njega su dolazili poslanici.”305 ^injenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se mo`e pripisati Allahu. “Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 'O sinovi Israilovi.s. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa bo`anskim putem ubacivanja raznih tuma~enja.. biografije poslanika i njihovih u~enika. Nevjernici su oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga {to govore. Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti. kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenili i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli. citatima. Ind`ilom. 4.. 3. kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je on jedan od troga (sveto trojstvo). Kur'an je sav zapisan za `ivota Muhammeda. njih kako se odme}u. zaista. Poslanika Muhammeda. koji su poznati pod imenom “Stari zavjet”.. a koji je u originalu “Tevrat”.. u svojim poglavljima. pored onih iz Kur'ana. sti}i svakog od njih koji nevjernik ostane. u svakoj rije~i i svakom slovu. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze.” 304 Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: “Mesih.s.

a odbijati sve {to mu se suprotstavlja.{. ka`u da je la`ac.itd.. to vjerujemo. knjiga Starog zavjeta 3/22: “Re~e Gospodar Bog: ‘To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas. Kur'an je istina od Allaha. prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svih ljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu. te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{em obliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast. Tako|er. . 5.. alejhisselam. jesu odlike knjiga koje danas posjeduju kr{}ani i jevreji. a navedeno je u pro{lim knjigama. vjerujemo da je to ~isti Allahov. i rastu`i se u svome srcu.ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo. u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: “Geneva”/1.Islamsko znanje 119 nalazimo pred sobom. govor.. postale takve. niti nije~emo niti potvr|ujemo. za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama. i da su svaki izraz. kojoj ne mo`e ni{ta parirati. isto tako ka`u da je Harun pozvao Izrael}ane u obo`avanje teleta.” U njemu se. spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju ~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u. jer nemamo dokaza o tome.. spoznao je dobro i zlo. na{ odnos prema njima je sljede}i: . zahvaljuju}i njima samima. Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana te vjerovati u sve {to se nalazi u njemu. d`. d`.ono {to ne spominje Kur'an i sunnet. a koje su. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadr`aj tih objava. istina. Tako za Ibrahima. rije~ i slovo sa~uvani. Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje.306 [to se ti~e Kur'ana.”’ “I ra`alosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio. da je Davud u~inio blud. . tako|er.. . da je Sulejman obo`avao kipove `ele}i time udovoljiti svojoj `eni.ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje.{.

{. a o nekima nismo. Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani. Zato se ka`e: “Svaki poslanik je vjerovjesnik.. Du`nost svakog ~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima.120 Islamsko znanje ^ETVR TI IMANSKI [AR T ^ETVRTI [ART VJEROV ANJE U POSLANIKE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama.”307 On ka`e: “Mi smo i prije tebe poslanike slali. odabrao da prenese novi {erijat ljudima. ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik.. u~ini poslanikom.. Iz ovih definicija mo`emo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika. po~inju}i sa Ademom. i zadu`i ga preno{enjem novog {erijata. s tim {to mi ne znamo njihova imena. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik. a zavr{avaju}i sa Muhammedom. a u drugom ajetu veli: “Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod.{.. u odnosu na prethodnog vjerovjesnika. pored spomenutih.v. s. Poslanik (resul) je osoba koju je Allah. 2.VJEROVJESNI[TVO Postoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga {to im se objavljuje. d`.. d`. Vjerovjesnik nije zadu`en dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanika koji je poslan prije njega. U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124.{. slao poslanike svim narodima.” 309 Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu. d`. ako ho}e. o nekima od njih Mi smo ti kazivali. Koji ih je i poslao.s.{.a. ima poslanika i vjerovjesnika. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eni Allah. 1. d`.” . Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah.” 308.310 POSLANSTVO . Vjerovanje u poslanike zna~i: “~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah. a da im nije poslanika ili opominja~a poslao. d`.000. Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha.{. a potom ga Allah.. koja nije novi {erijat (vjerozakon)..

. Allah. Jahja. a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitog obavljanja misije me|u ljudima. itd. Poslanici su imali knjige. one. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba. Npr. d`. Infektivna bolest mo`e prouzrokovati izbjegavanje poslanika od ljudi. du{evno . a vjerovjesnicima one nisu davane.{. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstva koja po~iva na dru`enju sa ljudima. ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata. nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike. d`. Poslanici su mu{karci. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici slati i kafirima.{. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana. bitno je znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha. Ka`e Uzvi{eni Allah. a bio je samo vjerovjesnik.{. htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlo`eni ..” 313 Poslanici i vjerovjesnici nisu izlo`eni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu kao {to je sakatost. 2.” 311 “I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik. a. “I prije tebe smo slali samo mu{karce.”312 Ovdje se za Musaa ka`e da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga (Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom).. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim..{. ubijen je.. 4. a. Duhovno-moralna svojstva Nepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima u cilju prakti~nog primjera...{. d`.s. d`. d`.. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste.. 1.Islamsko znanje 121 3... Spolja{nja-vanjska svojstva Poslanici su ljudskog roda i Allah. Uzvi{eni Allah. SVOJSTV A POSLANIKA SVOJSTVA I VJEROVJESNIKA Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja. zato {to melek ne mo`e komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a.: “Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo poslali. Mudrost je u tome {to Allah.moralna svojstva.s. djeluju odbojno na ljude. i trajalo je jedan period nakon ~ega je ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru. nikada nije slao `ene kao poslanike.{. tako|er. d`.

d`. Uzvi{eni Allah ka`e: “Poslani~e.”316 Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim.s. poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema svome narodu prije poslanstva. Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim. kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. u~ini ti da iza|e sa zapada.”315 Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet) Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi. ako ne u~ini{ to. ( kada mu je Nimrud rekao: “Ja o`ivljavam i usmr}ujem..{. objavio i nije im dozvoljeno da i{ta od [erijata ili akideta zataje.. koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka.s. s. onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama onih koji nered ~ine na Zemlji. i{ao je logikom koja ka`e da onaj koji mo`e da o`ivljava i usmr}uje..a..' I nevjernik se zbuni.314 Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|eno je da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah. Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave. Dokaz njihove o{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima. Kada bismo rekli da je poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva. a.a. a Allah }e te od ljudi {tititi. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put.” Ibrahim mu re~e: “‘Allah daje da Sunce iza|e sa istoka. Tako je rekao: “Muhammed ne la`e ljudima. pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati.” Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka o Resulullahovom. onda nisi dostavio poslanicu Njegovu.122 Islamsko znanje grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost. Ebu . [to se ti~e Musaa. a. r.. Ibrahim. odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga.. ne i od malih na koje ih je Uzvi{eni upozorio. s.Bekr. Zato je bilo neophodno da budu pametni. donio dokaz koji je protivnika potpuno zbunio. zbog svog prethodnog znanja o njegovoj iskrenosti.a.. jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena. .v. pa zar je mogu}e da sla`e na Gospodara ljudi..s. dok su u svakodnevnom `ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha.s.v. ve} je `elio pomo}i drugom ~ovjeku koji ga je pozvao u pomo}. mo`e i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada.s.. priznao je i prihvatio poslanstvo Muhammeda. Iskrenost (sidk) Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili..s. a... a.

DRUGI: LI^NOST POSLANIKA Li~nost poslanika. s.Islamsko znanje 123 DOKAZI KOJI UPU]UJU NA ISKRENOST POSLANIKA I ISTINIT OST NJIHOV A POSLANSTV A ISTINITOST NJIHOVA POSLANSTVA PR VI: SU[TINA POSLANSTV A PRVI: POSLANSTVA Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva. ovo lice nije lice la`ova.s. povjerovala je u istinitost Muhammedova.a.a.. do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva. kada je vidio Poslanika. Takav je slu~aj i sa Ebu . pak.”317 . da li je prilago|ena }udima i instiktima ljudske du{e?. Hatid`a.a. r. iskrenosti. To se da zaklju~iti na osnovu njegove povjerljivosti. b) da li je ova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a.a.v. radijallahu anha. o neispravnosti. rekao je: “Tako mi Allaha. Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja. zatim na~ina njegova postupanja i komuniciranja sa ljudima. mo`e uputiti na istinitost njegova poziva. s.v. do}i }e do zaklju~ka i uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili. Abdullah ibn Selam.s. tako|er. e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove izazove i probleme?...Bekrom. Stvari koje upu}uju na ispravnost jesu: a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: obo`avanje Allaha ili idolopoklonstvo? Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?. poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave. f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?. morala. c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?.. r.

.{..a. d`..s.. ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed.v. zato {to je on pe~at svim poslanicima. s. d`. Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha. Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i uobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja.s. Zato nalazimo kroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika tra`e od njih da im poka`u ne{to nadnaravno.NADNARA VNA POJA VA ^ETVRTI: NADNARAVNA POJAV Mu'd`iza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva. doista.a. tako isto su ga najavili i drugi poslanici i vjerovjesnici. .124 Islamsko znanje TRE]I: NAGOVJE[T AJ PRIJA[NJIH NAGOVJE[TAJ POSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU POSLANIKA POSLIJE NJIH Ka`e Allah. a..v.{. Ono {to {ejtani ~ine.{. ali neki od njih..{. Zato se u Kur'anu ka`e: “Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani). d`. svjesno istinu prikrivaju. najavio dolazak Muhammeda. koji }e poslije mene do}i.one koje poti~u od Allaha. znaju Poslanika. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: . darovao nekom svom poslaniku kako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva.. a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove.s.” 319 Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegove istinitosti. Mu'd`iza je nadnaravna pojava koju je Allah. {to drugi ljudi ne mogu uraditi. Onaj . s. Muhammeda kao {to sinove svoje znaju. to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se. sin Merjemin.' I kad im je on donio jasne dokaze. d`. u Kur'ani kerimu: “A kada Isa. ^ETVR TI: MU'D@IZA .. ne mogu se ste}i i On ih daje kome On ho}e.{. re~e: 'O sinovi Israilovi. d`. podr{ke na putu poslani~ke misije. oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'” 318 Kako god je Isa.320 Mu'd`iza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u u svakodnevnom `ivotu.one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima.

d`. izazov kafirima. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku. i kod svakog poslanika.s. 4. ka`e jezikom Isaa. a neke vjernicima. d`.Islamsko znanje 125 ko dolazi sa mu'd`izom od Allaha. Jedan dio u~enjaka smatra da je “izazov” op}a karakteristika mu'd`ize. Izvor je mu'd`ize Allah.{. 2. d`. 3. 3. KARAKTERISTIKE MU'D@IZE 1.. a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in `ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli.{.. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e. 5. u~vr{}enje vjernika u imanu.a. To je dokaz koji ljudima potvr|uje istinitost poslanstva odre|enog poslanika..s. la`ac i {tetan ljudima. Mu'd`ize poslanika Muhammeda. s dokazom (mu'd`izom) od Gospodara va{ega. Vrsta i su{tina mu'd`ize odgovarala je vremenu u kome se pojavila. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no. Drugi dio u~enjaka smatra da je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'd`iza. jer u suprotnom mu'd`iza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvo osobenosti.”321 2. nepokoran. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima.s. Uzvi{eni Allah. imale su za cilj: 1.. Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi. s.v. One koje su poslate kafirima su radi izazova. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha.. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inio odre|enu mu'd`izu.{. i oja~anje njegova uvjerenja kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim. a. d`. Njemu je pokoran i koristan je ljudima. dok je donosilac {ejtanskih ~uda Allahu.{.v.: “.322 .. ^injenica je da su neke mu'd`ize poslate kafirima.a. s. 6.

s. U dru{tvu je prijatan. 3. daje ih nekim Svojim dobrim robovima. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise. tolerantan. Kada vidimo historiju ashaba.. i kloni se onoga {to mu je Allah zabranio..{. a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima.126 Islamsko znanje KERAMETI I EVLIJE UVOD U POGLA VLJE O KERAMETU POGLAVLJE Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode. 4. iskrena u ibadetu. d`. posebno pobo`nim osobama koji iskreno i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru. . 5. {. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku.PRIJA TELJA PRIJATELJA ALLAHOVA 1. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. mnogo klanja nafila.a. iako ih je Uzvi{eni Allah. ne `udi za imetkom. d`. obavlja druge dobrovoljne ibadete.323 KARAKTERISTIKE “EVLIJE” ALLAHOV A [TI]ENIKA . poslu{na.s. izrazito blag.. potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao Poslanik Muhammed. To je po~ast i izraz posebne pa`nje prema njima.v. “prijateljima”. polo`ajem. strpi se. radi preciznog i ta~nog dostavljanja Objave.. djelima.{. d`.. a definisana je kao: “osoba odana Allahu. ako dobije puno zahvalan je. 2. ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti. trudom. a Uzvi{eni Allah. vidjet }emo da su grije{ili..325 Jednostavno. imetkom. fin sugovornik. najpre~i mu je Allah. Evlija obavlja sve farzove. Ako dobije malo. lijepog je morala. d`. Ne tra`i vlast. poziva dobru. Takva osoba se zove “velijj” ili “evlija”. izbjegava sve grijehe.324 6. pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu.{.

.a. njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene. Ni~im se Moj rob ne mo`e vi{e Meni pribli`iti od onoga ~ime sam ga Ja zadu`io. Allah onoga koga On ho}e opskrbljuje bez ra~una.s. za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se od rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao. pa njegov sluh kojim slu{a bude samo radi Mene. U suri El-Kehf spominje se doga|aj vezan za “stanovnike pe}ine” koje je Allah uspavao 309 godina.” 326 Prenosi Poslanik. kod nje bi hrane na{ao. da je rekao: “Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni blizu. a zatim ih ponovo pro`ivio. ima vi{e. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez njenog truda. od Allaha. Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat.{. A kad ga Ja zavolim. Ja ga sklonim.. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao. “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo. a ako se Meni utje~e. njegova ljubav prema Meni preovlada. Ja mu udovoljim.. i da se o njoj brine Zekerijja. radijallahu anha. s.” 327 DOKAZI O POST OJANJU KERAMET A POSTOJANJU KERAMETA Kur'an Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu. Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatra`i.'”328 Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori iz be{ike u ~asu kada ju je njen narod optu`io za blud.v. Kerameta Merjeme. O tome govore ajeti 9-26 sure El-Kehf. d`. Moj se rob Meni postepeno pribli`ava vr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim. 'Odakle ti ovo o Merjema?' .on bi upitao. oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. zaista. ajeti: 30 i poslije njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima. ruka njegova kojom prihva}a bude samo radi Mene. a ona bi odgovorila: 'Od Allaha.Islamsko znanje 127 DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA Uzvi{eni Allah ka`e: “I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji). Allahove rije~i niko ne mo`e izmijeniti. Pogledaj suru “Merjem”. to }e. veliki uspjeh biti.

{. za dostavljanje vahja poslanicima zadu`en je D`ibril. porijeklo Vahja je od Allaha. a. d`. o~uvao njegova sredstva pa ih..{. osim nadahnu}em..”330 U skladu s ovom definicijom mo`emo izvesti glavna svojstva Objave: 1.128 Islamsko znanje Hadis U hadisu su.s. tako|er. 4.{. d`.v.” “On je. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima. koji je oti{ao prije isplate naknade. tre}i da je svom najamniku. koji. drugi da se ustegao od bluda kada je to mogao u~initi. ili iza zastora. ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an. spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudi kojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrim djelima da ih On spasi. Uzvi{en i Mudar!”332 . objavljuje ono {to On `eli. d`. zaista. a potom mu ih predao u potpunosti. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha. Njegovom voljom. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima.s. ili da po{alje izaslanika. 3. 2.. 5. NA^INI DOST AVLJANJA OBJA VE DOSTA OBJAVE Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: “Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a. 6. i umno`io. ali su rije~i od Poslanika.329 VAHJ . na na~in da doti~ni poslanik ili vjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha.. otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju.OBJA VA OBJAV “Dostavljanje odre|enog govora od Allaha..a.{. s. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava. kao {to je hadisi-kudsijj. Allah. a ponekad je vahj po zna~enju. d`. d`.{. ~ak.

Poslani~ki je san objava od Allaha. Vi|enje Allaha. on se smatra istinom. pa ako ono ostane na svom mjestu.. a Musa se onesvje{}en strovali. On se spominje u vi{e sura. ka`e: “Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva..a.. [to se ti~e nadahnu}a u srce. IZA ZASTORA Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva..v.A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao”338.s.a. a.s. DA PO[ALJE IZASLANIKA Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja D`ibril.... Tre}i je razgovor Adema. s...”333 To zna~i da su Poslaniku.s. ono se spominje u ovom hadisu: “Zaista mi je Sveti duh (D`ibril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije nego upotpuni svoju nafaku.s.v. ja sam vjernik prvi. na ovom svijetu je nemogu}e..a. Ibrahim.335 Poslanik..“ali pogledaj u ono brdo. dva puta u njegovom pravom liku.s. Gospodaru moj.s. vidio je u snu da treba `rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da se radi o Objavi od Allaha. s. tako da ovaj ne vidi Allaha.a. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu.{. d`.{.{. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa tra`io da vidi Allaha: '”.. alejhisselam: “. A {to se ti~e sna poslanika. To se odvija na tri na~ina: a) da se pojavi u svom stvarnom liku. kada je bio na Israu i Mi'rad`u i kada mu je propisano pet namaza.{. d`.Islamsko znanje 129 1.. ^im se osvijesti re~e: “Hvaljen neka si! Kajem Ti se. s. stvorio. a. vidio je D`ibrila.{. uka`i mi se da Te vidim! “ . NADAHNU]E Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu. sa Muhammedom. i svoj ed`el (rok trajanja `ivota). s.v. u D`ennetu. d`.s. i Allaha. Muhammed.v..a. vidjet }e{ Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri.. ali iza zastora.{. s.re~e . d`.Ne mo`e{ me vidjeti” . s. 3. bio je istinit san..”337 Direktan govor Allaha. d`.v.s. ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpuno budan i pri sebi.”336 2. onako kako ga je Allah.. On ga sa zemljom sravni. d`.v. jednom na po~etku objave . sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom...{.. d`.a.

: “I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu. To je bio za Poslanika.reko{e oni . bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanju p~ela.s. najte`i na~in objave i tada bi mu u danima `estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja. d`.'” 343 Dolazio je Muhammedu..a.s. Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom. 'Ne boj se i ne brini se' .”342 Tako je isto do{ao i Lutu.. a jednom je do{ao u liku beduina koga nije niko poznavao344. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. u njima pripremio za njihove stanovnike. b) da do|e u liku ~ovjeka.{.v.”340 Tada je D`ibril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje.a.a.. Ponekad bi objava silazila dok je Poslanik.s. patnja ili u`ivanje u kaburu. D`ennet i D`ehennem. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik.”347 . Sirat }uprija. s. U jednom hadisu spominje se da D`ibril. osim `ene tvoje. i u onaj svijet .. u hadisu. on se zbog njih sneveseli i uznemiri. a.v.{.. i u poslanike Njegove. Zbog te`ine objave deva je kleknula. d`. u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija. vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim.v. pro`ivljenje poslije smrti. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti. PETI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U SUDNJI DAN VJEROVANJE Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. ima {est stotina krila341. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. obra~un.130 Islamsko znanje u pe}ini Hira339.” 346 Ovaj imanski {art podrazumijeva “vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. i u knjige Njegove. s.. c) dolazak objave kao zvuk zvona. vaganje djela. {to se opisuje u suri En-Ned`m: “Pou~ava ga jedan ogromne snage. Dokaz za to je slijede}i kur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan: “O vjernici. a drugi put za vrijeme Israa i Mi'rad`a. s. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova.s. o onome {to }e se desiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka. ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti. s. razboriti. i u meleke Njegove. i sve {to je Allah. i u Knjigu koju je objavio prije.s. na obzorju najvi{em.v.345 Jednog dana bio je na devi kada mu je do{la ova vrsta objave.. u liku ~ovjeka kada ga je obradovao sinom Ishakom: “I obradovali smo ga Ishakom.. koji se pojavio u liku svome. Melek je do{ao Ibrahimu. a. Havd (vrelo).s. izlaganje knjiga u kojima su zabilje`ena ljudska djela.s.a.daleko je zalutao. a.

Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. Jevmud-din (dan polaganja ra~una). Jevmul-hulud (dan vje~nosti). Zbog toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnji dan. ali se ne priprema za nju. Smrt je ne{to najbli`e nama u na{im ~ulima.{. Jevmul-ba's (dan pro`ivljenja). time se zavr{ava mukotrpni dunjaluk. Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. Jevmul-feth (dan pobjede).348 Iz zna~enja ovih imena mo`emo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. Es-Sa'a (~as). Svaka sura sadr`i temu o Sudnjem danu. kao {to ka`e Allah. Jevmul-fasl (dan razdvajanja). Jevmut-tenad (dan dozivanja).: “Svako `ivo bi}e smrt }e okusiti. A svaka du{a }e umrijeti. El-Ga{ija (te{ka nevolja). El-Waki'a (veliki doga|aj). Prakti~no. Jevmul-hasreti (dan kajanja). IMENA SUDNJEG DANA Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje). Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). ^esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. i Nama }ete se poslije vratiti. Ono {to. Jevmul-hisab (dan obra~una). Jevmul-hurud` (dan izlaska). Et-Tamme (velika nevolja). a rijetko se mo`e na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut. Jevmut-telak (dan susreta). Jevmul-d`em'i (dan skupljanja). i dr. a isto tako ne{to najdalje od nas u na{im mislima. Svako ime odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. po~ev od pro`ivljenja pa do kona~ne presude. El-Kari'ah (smak svijeta). svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani.Islamsko znanje 131 Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem danu. Na va`nost vjerovanja u Sudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. Nevjernik je svjestan da }e umrijeti. El-Hakka (~as neizbje`ni). upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja i toka doga|aja. El-Ahireh (drugi svijet). El-Azife (smak svijeta). tako|er.” 349 . Po~inje novi svijet u koji ulazimo sa posljedicama onoga staroga. d`.

v. u kabur mu do|u dva crno-plava meleka koji ga pitaju: “Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?” Vjernik }e odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah.. vjera mi je islam.. pregrada). Uzvi{eni Allah.a.Abbasa prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik.”351 2. radijallahu anha. da je pitala Poslanika.v.a.v. a da nije zatra`io za{titu od kaburskog azaba. Od Ibn . 1.. sve do Dana. zagrobni `ivot je pregrada izme|u dunjaluka i ahireta. kada }e o`ivljeni biti.a.. . a drugi se nije ~istio poslije male nu`de. U vjerodostojnim hadisima zabilje`eno je da kad ~ovjek umre.s.”352 Ovo se zove i kabursko isku{enje. ka`e: “. pa. s. s. To je `ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kog i od ahiretskog `ivota. Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na onom i na ovom svijetu. Munafik }e re}i: “Ne znam. ~uo sam ljude kako ne{to govore.132 Islamsko znanje KABURSKO ISKU[ENJE. s. Kur'an ga je nazvao “el-berzeh”. je moj poslanik i moj vjerovjesnik..v. pa sam i ja govorio. da je klanjao neki namaz..s. kaburski je azab istina. pa joj je rekao: “Da.. a Muhammed. d`.”353 Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu. zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovaraju na pitanja meleka. tj. Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge. pro{ao je pored dva kabura i rekao: “Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju.” Ka`e Ai{a: “Poslije toga nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika.s. ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i biti nesigurni. Dva meleka koji }e ispitivati ~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir. KAZNA I ISPITIV ANJE OD DVOJICE MELEKA ISPITIVANJE Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje `ivota koji po~inje odmah nakon smrti.v.s.pred njima }e berzeh (zagrobni `ivot) biti. a kazna ih je stigla zbog malih stvari. o kaburskom azabu. Prenosi se od Ai{e.”354 A zatim }e biti tu~en i mu~en.a. s.{.”350 Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor. Postojanje ovakvog `ivota utvr|eno je vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda. s.s.a.

s. Udarit }e ga jednom i on }e se pretvoriti u pra{inu. kada bi njime udario brdo.s.a. s... U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib..: “Kada neko od vas umre. Neki od njih su: 1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti: Ebu-Hurejre. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu. ka`e se: “. a ako je od stanovnika D`ehennema.v. prenosi hadis u kome se ka`e: “. Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i d`ina”355.v. r.. Ka`e Allahov Poslanik.Islamsko znanje 133 VRSTE KABURSKOG AZABA Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 1) udaranje `eljeznim ~eki}em. Ako je od stanovnika D`enneta.: “. zatim }e mu se osvijetliti. s.”357 4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u D`ehennemu ujutro i nave~er: Ka`e Allahov Poslanik.a. naravno.. 2) otvore mu se vrata D`ehennema356. pripremljeni za vjernike. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.. 3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga. Ka`e Poslanik. pa }e mu se re}i: 'Mirno spavaj.a.i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica. s.'”358 5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnog mirisa.'”359 KABURSKI U@ICI U kaburu postoje i u`ici koji su..a u ruci mu je ~eki}.s. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: ‘O`alosti se zbog onoga {to te ~eka.zatim }e mu se kabur pro{iriti za sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko. Ovo je dan koji ti je obe}an.: “Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog u}i jedna u druga. opisuju}i meleka koji }e do}i u kabur. i ka`e mu se: 'Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. postalo bi pra{ina.v.’ Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?' Re}i }e: ‘Ja sam tvoje lo{e djelo.a.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?' .

sasvim neo~ekivano }e vam do}i.{. ka`e: “Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazao je na blizinu ka`iprsta i srednjeg prsta). lijepe odje}e. Reci: ‘To samo Allah zna..' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo. kada }e se zbiti.'” 364 Ipak. Reci: 'To zna jedino Gospodar moj.' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled”362. ali ve}ina ljudi ne zna. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e. s.” 367 Allahov Poslanik.”368 . 3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled: U hadisu: “... {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa: “Pribli`io se ljudima njihov obra~un.”361. 2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom: U hadisu stoji: “.” 365 “A {ta ti zna{.' I tako }e ostati dok ga Allah ne pro`ivi iz njegove postelje. Ovo je dan koji ti je obe}an...' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao. a te`ak }e biti nebesima i Zemlji.. Zbog toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje.a. punim u`ivanja. Mali predznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itim dru{tvenim slojevima.. ka`e: “Pitaju te o Sudnjem danu. ipak je nazna~io i objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu. a oni se u svojoj nemarnosti okre}u. raduj se Allahovom zadovoljstvu i d`enetskim ba{~ama.'”363 PREDZNACI SUDNJEG DANA Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike. a mjesec se raspuknuo. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. a ko si ti? Tvoje lice je kao lice onoga koji donosi dobro.. prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e te veseliti.”360. Razlog takvoj podjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima. slobodno mo`emo re}i da je on blizu. Islam zabranjuje predskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah.i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.. d`.s. Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana.” 366 “Pribli`io se Sudnji dan.134 Islamsko znanje Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mlado`enja koga ne budi niko do najvoljenija mu osoba. mo`da je Sudnji dan blizu..v. 4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti D`ennetom: “Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica.

grupa koja se pojavila i pro{la. 2.”371 .v. Poslanstvo Muhammeda.. mali predznaci Sudnjeg dana.370 MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 1.Islamsko znanje 135 PODJELA I DEFINICIJA PREDZNAKA SUDNJEG DANA MALI PREDZNACI Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno du`i vremenski period i oni su uobi~ajene prirode. pojava Ded`ala. s obzirom na njihovo pojavljivanje. nadmetanje u gradnji visokih ku}a. jo{ traje i ponavlja se. 3. i tome sli~no.s. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojavi skupa sa velikim predznacima. a u tre}u grupu ulaze veliki predznaci kao i neki od malih predznaka.. On je rekao: “Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na ka`iprst i srednji prst).. VELIKI PREDZNACI To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan. podjelili na tri grupe: 1. ra{ireno pijenje alkohola.s. Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana. a. kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja.a. silazak Isaa. s. dolazak Je'd`ud`a i Me'd`ud`a i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije. grupa koja se jo{ nije pojavila. kao {to su: . Ina~e su prva i druga grupa. grupa koja se pojavila.369 Neki u~enjaci su ove predznake.izlazak Sunca sa zapada.

4.Hurejre.'”372 Ovdje se `eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enja `eljeti smrt.. a pojavit }e se neznanje. Ovaj doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer.377 9. i da je to mno{tvo `ena povezano sa pojavljivanjem d`ehla i nestajanjem znanja. sedmica kao dan. Mno{tvo zemljotresa Ebu . veoma kratak. s. d`..a. rekao: .a. kako bi sa~uvali vjeru.a.s. 7. U hadisu kojeg je zabilje`io Ahmed od Ebu .Hurejre.. Mjesec se rascijepio na dva djela. s. a malo mu{karaca “Tako }e odnos biti pedeset `ena naspram jednog mu{karca.v..a.s. pa godina bude trajala kao mjesec.v. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa. prvi ajet. r..”374 6. u odnosu na `ivot prije njegova poslanstva.. Kratko}a vremena Ljudi }e osje}ati da vrijeme sve br`e i br`e prolazi i da neme bereketa u njemu. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog ~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu.Hurejre. Rascjepljivanje Mjeseca U vrijeme poslanika Muhammeda. 3.a. prenosi da je Allahov Poslanik.v.. Opona{anje drugih naroda Ebu . s.a.”373 5.a.a. prenosi da je Allahov Poslanik.a. r. prenosi da je Allahov Poslanik.v..”375 8. r.s.. s. pit }e se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral.136 Islamsko znanje Hadis nas upu}uje da je zemaljski `ivot poslije Muhammeda.Hurejre. ka`e: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja.{. s. dan kao sat.”376 Ibn-Had`er ka`e da }e Allah. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik. sat kao varnica.s.v..s. dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka. r.a. ka`e se: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu.s. a mnogo `enska djeca. Bit }e mnogo `ena. s.v. mjesec kao sedmica.. Pri`eljkivanje smrti Ebu . 2. Pojava la`nih poslanika Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su poslanici.

Islamsko znanje

137

“Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode, pedalj po pedalj, ar{in po ar{in. ‘Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni. ‘Pa na koga drugog ako ne na njih?’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”378

POJA VA EL - MEHDIJA POJAV
Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 1. vjerodostojni; 2. slabi; 3. la`ni i izmi{ljeni. Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju le`i u pojavi brojnih frakcija u islamskim dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To je dovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se kao i ja.”379 U drugom rivajetu se ka`e: “Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produ`io taj dan kako bi u njemu poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj. Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.”380 Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }e preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribje`i{te u koje bi se sklonio od nasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom kao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovnik nebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...”381

138

Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA
Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: “Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas je kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' ‘U~imo o Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Ded`ala, `ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, tri velika zemljotresa; na istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'”382 Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod u po~etak Sudnjeg dana.

1. POJA VA DED@ALA POJAV
Nazvan je Ded`alom zbog velikih la`i kojima je sklon. Jezi~ki “ded`al: zna~i onaj koji pokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da je on samo la`ac i da nije ono za {to }e se predstavljati. Opis Ded`ala Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Ded`ala zbog opasnosti koju sa sobom donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabima poznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. Prema hadisu Ded`al ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrd`ava, boja tijela mu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Ded`alove natprirodne pojave 1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani. 2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio ga je s ki{om koju tjera vjetar. 3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje

139

voda. 4. O`ivljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: “Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti o`ivim roditelje?”, itd.) 5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u gdje bude htio. 6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo o`iviti. Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega. 7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.
Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao kod Sebe. “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika‘, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.” 383 Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaska na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali i predstavljali kr{}ani. Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti d`izju. Tada }e se pove}ati imetak tako da ga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.”
384

140

Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA SA ZAP ADA ZAPADA
Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnih pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi, ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni koji su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to to Uzvi{eni Allah ka`e: “Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...” 385 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.”386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE
O njoj Kur'an govori: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje iza|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.” 387 Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada se pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@
Je'd`ud` i Me'd`ud` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etak Sudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u pred sobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama, kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, ajeti 92-98. Je'd`ud` i Me'd`ud` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: “...i Allah }e poslati Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje

141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.’” 389

6. DIM
Ka`e Allah, d`.{.: “Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!” 390 Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg dana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sve ljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: “Ovo je te{ka, nesnosna kazna.”391 Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadr`ati 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovati zbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393 Re}i }e: “Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!” Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: “A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{ao istiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'”
394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA
Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a., jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: “Od Ummu Seleme prenosi se da je rekla: ‘^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: 'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres na Arabijskom poluotoku'...”396 Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti u`asni i obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Had`er u komentaru Buharijinog Sahiha ka`e da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti veliki dio Zemlje.397 U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{iri nemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA TRA KOJA ]E TJERA TI LJUDE PREMA MAH[ERU VATRA TJERATI
Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjerati prema Mah{eru. U sahih hadisima ka`e se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142

Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda ka`e se: “...i vatra koja }e se pojaviti u kotlini Aden i tjerat }e ljude”399; 2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: 'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat }e ljude.'”400 Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljude prema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe: - prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup; - druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a drugi pje{ke i}i; - tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI
Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan, Sirija i Palestina). Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i pje{ke i pu`u}i.” Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: “Tamo }ete biti skupljeni.”402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU
U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti od po~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u D`ennet a nevjernika u D`ehennem. Predznaci Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {to postoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanja snijega, vra}anja `ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. Po~etak Sudnjeg dana bit }e obilje`en strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresima na Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski `ivot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesiti velika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od straha pobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Ka`e Uzvi{eni Allah:

poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e.” 4o6 Tako|er ka`e Uzvi{eni: “I puhnut }e se u rog. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti. Iz nje se jasno vidi da }e ~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati “[ta joj je?” Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njih prirodnih zakona na Zemlji. Prvo }e puhanje biti znak da }e sve `ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti.v.” 403 O ovom zemljotresu govori se i u suri “Zilzal” (Zemljotres). gdje su vladari Zemlje?'”405 PUHANJE U ROG (SUR) Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta. s. Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju.Islamsko znanje 143 “O ljudi. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu: “I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. a oni ne}e pijani biti. odjednom ustati i ~ekati. i kada zvijezde popadaju. i kada se nebo ukloni. i kada se divlje `ivotinje saberu. d`. Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti. ^itava Zemlja }e ledinom postati.{. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. Zatim }e se Zemlja zamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo. i kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena. Mora }e se jedna u druga uliti. i kada se mora vatrom napune. ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna stra{na biti.: “Kada Sunce sjaj izgubi. a zatim }e re}i: 'Ja sam Vladar.a. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudi boraviti u svojim kaburima (grobovima). pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti. Ka`e Uzvi{eni Allah. Mjesec }e se sa Suncem sastaviti. svaka }e dojilja ono {to doji-zaboraviti. i kada se planine pokrenu. Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada }e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti pro`ivljeni. Povratit }e se `ivot u svaku osobu i oni }e tada ~ekati.s. kada Smak svijeta nastupi. i ti }e{ vidjeti ljude pijane.” 404 Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik. i kad steone kamile bez pastira ostanu. veliki doga|aj biti! Na dan kada ga do`ivite.. i kada se D`ennet pribli`i svako }e saznati ono {to je pripremio. a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. a zatim ispariti. i kada se D`ehennem raspali. osim onoga koga Allah bude htio ostaviti. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upana vuna. i kada se listovi razdijele. i kada se du{e s tijelima spare. Nebo }e se rascijepiti.” 407 .

.s. iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io. Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una. Musa }e tada ve} stajati pod Ar{om. rekla je: “^ula sam Poslanika... kada je rekao: 'Na Kijametskom danu ljudi }e biti pro`ivljeni bosi... Tako se desilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine). d`. Otac za sinom. U sahih hadisima spominje se da }e Muhammed. niti `ena za mu`em ne}e tada brinuti. Ai{a. divlja zvijer ih pojela.. i ljudi i d`ini i {ejtani i `ivotinje. mislili su da su ostali samo jedan dio dana.. u moru se ugu{ili. a ja }u biti prvi koji }e ustati.'”410 Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka. to se ta~no ne zna. radijallahu anha. niti k}erka za majkom. to je obe}anje Na{e.i netremice gledaju}i u glasnika i `ure}i.a. niti mu` za `enom.” 409 Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e. sin za ocem. sve }e ih o`iviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio. usmrtio i koji su prespavali tri stotine i devet godina. .Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili.s.a.' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e.144 Islamsko znanje PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE) Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti pro`ivljeni.. odje}e i neobrezani. biti prvi koji }e biti pro`ivljen. s. Svak }e se o sebi zabaviti. niti majka za k}erkom. On ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti toga dana. koji su na postelji umrli. “.{. Kur'an ka`e: “Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti. goli i neobrezani.v. “.” 4o8 Svaki umrli bit }e pro`ivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta. Niko ni za koga ne}e brinuti.s. smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova.v. Mi smo doista kadri to u~initi?” 411 Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni. tako }emo ih ponovo iz ni{ta stvoriti..v. U`asna situacija u kojoj }e se tada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom. odgovori: 'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju. Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima. koje je Allah..a. s. Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo. jedni druge }e gledati?' Poslanik. nevjernici }e govoriti: 'Ovo je te`ak dan!'” 412 [to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una. s. kada su se probudili.

Uzvi{eni ka`e: “Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio.{. a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e i ka`njen.. dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!”413 Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki bilje`ili sve {to je on radio na ovom svijetu. kao {to ni dunjalu~ka pravda nije kao ahiretska. rekao: “Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu.”418 ...{. lahko }e ra~un polo`iti?'” Poslanik. koji znaju ono {to vi radite.” 415 Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. kod nas cijenjeni pisari. re~e: “To se odnosi samo na izlaganje djela. Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim svijetom. radijallahu anha. ^ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~iji grijesi budu ve}i. d`.” 414 “Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori. Ai{a. }e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati. s. zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u njegovu desnu ruku data.v.Islamsko znanje 145 POLAGANJE RA^UNA. mi smo bilje`ili sve {to ste vi radili. dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati.s. prenosi da je Poslanik. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. IZLAGANJE DJELA I PRESUDA Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. i to direktno i bez posrednika. Naravno..”416 “Tada }ete ispitivani biti. to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo. Kada vidi svoja djela.” 417 Allah. O njima Allah. i malo i veliko. a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati: “^itaj knjigu svoju. svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu u kojoj su savr{eno i precizno zabilje`ene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom svijetu.a. i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati.” Rekla sam: “Allahov Poslani~e. ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku.v. Mo`emo to usporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tu`ilac i optu`eni iznose svoja djela i nakon preciznog razmatranja se ustanovi da li je optu`eni kriv ili ne i koliku kaznu zaslu`uje. s.a. d`.s. Dakle.

Isto }e tako biti ukazano i na dvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih lo{ih djela. vid. itd.” 420 “. po~et }e obra~un. Mahmud Hattab es-Subki u djelu “Ed-Dinul-halis” ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik. knjige. no}. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{ava da su svjedoci la`ni i “naru~eni” te se pravda ne mo`e zadovoljiti.a. Na ahiretu je Sudija Gospodar svih svjetova. Sva ~ovjekova djela bit }e obra~unata. Pod obra~unom se smatra skup i analiza svih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela. dan. ko`a. dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. Neko }e vrlo lahko zavr{iti ra~un. biti su|eno po posljednjem vjerozakonu. zemlja. koji je poslan svim ljudima. sluh. vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti. SVJEDOCI I DOKAZI Svako su|enje.I knjiga }e se postaviti.. ruke.. Svjedoci su poslanici..”419 SVJEDO^ENJE POSLANIKA Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: “I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e. ukazane sve lijepe namjere i skru{enost srca. a ne po vjerozakonima `idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni.146 Islamsko znanje POLAGANJE RA^UNA Nakon {to se izlo`e djela.v. meleki pisari i imetak.s. . pa i ovo zadnje. procjenjene sve okolnosti. noge.” 421 Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika Muhammeda. meleki. {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih dobrih djela. i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne mo`e pro}i bez svjedoka i dokaza. priznanja. svaki narod bit }e pozvan prema svojoj knjizi. Njegova pravednost je potpuna. s.

o~i o onome {to su gledale.”424 SVJEDO^ENJE UDOV A UDOVA (JEZIK. ruke njihove }e Nam govoriti. U[I. svjedo~iti. i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' . i kada Zemlja izbaci terete svoje. i onaj koji bude uradio i koliko trun zla. a pet ~ula {ta su osje}ala. dovoljno je da ti danas sam protiv sebe ra~un svi|a{. njegovi udovi svjedo~iti: jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru. tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to.s. 'Za{to svjedo~ite protiv . -vidjet }e ga.” 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenu knjigu i re}i }e mu se: '^itaj svoju knjigu. rekao je: “.. u{i njihove.‘” 423 SVJEDO^ENJE ZEMLJE Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo.v. ka`e: “Kada se Zemlja naj`e{}im svojim potresom potrese. prema tome {ta je ~ovjek radio. o~i njihove. d`. ka`e: “Danas }emo im usta za~epiti.Islamsko znanje 147 SVJEDO^ENJE KNJIGA Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe.vidjet }e ga. a ako se ne pokaje. Ako se ~ovjek pokaje. s.Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene.. ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti: “A kada se listovi (knjige) ra{ire.toga dana }e ona vijesti svoje kazivati jer }e joj Gospodar tvoj narediti. Poslanik. NOGE. U suri “El-Zilzal” Allah. ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana.. ko`a {ta je dodirivala.' To su njene vijesti. Allah. d`.. a noge njihove }e Nam o onome {ta su radile. Kada ~ovjek umre. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili..{. neka djela }e biti pobrisana. u{i {ta su slu{ale.a. jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela ~inio.” Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati. KO@A) U Kur'anu se spominje da }e. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra..{. oni prvi bit }e zadr`ani da bi ih sustigli ostali. i kad do|u do nje.”425 “A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. ruke o djelima. O^I. RUKE.

Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko ne}e biti zakinut. {iroko onoliko koliko i dugo.a. razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. stradati. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali.” 426 HA VD (POSLANIKOVO. oni ~ija dobra djela prevagnu.428 MIZAN . vratili.v. u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje.” 429 Ispitivanje ra~una je radi procjene djela. hladnija od leda. a oni ~ija djela budu lahka. S.. Uzvi{eni ka`e u drugom ajetu: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno..a... posti}i.s. Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i ko`e va{e protiv vas svjedo~ile. tj.a.v. a vaganjem }e se odrediti te`ina odre|enog djela kako bi se na osnovu te te`ine ~ovjek kaznio ili nagradio. 'Allah.s. s. poslije njegove smrti. upitat }e oni ko`e svoje. oni }e {ta `ele. rekao je: 'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. s. Do njega ne}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika.A. [to se bude vi{e iz njega pilo. s.V AGA (V AGANJE DJELA) VAGA (VAGANJE Po zavr{etku polaganja ra~una za djela. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: “Poslanik. oni }e.148 Islamsko znanje nas?'. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. oni su moji i od mog ummeta.s. Vaga je istinska i ta~na.S. VRELO) HAVD S.{.v. sa koga }e piti vjernici njegovi sljedbenici.”430 .S. neki ljudi }e biti udaljeni pa }u ja re}i: 'Gospodaru moj.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe?'”427 Vrelo je ogromno. Vrelo je izuzetno prostrano.. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga {to ste radili. mirisa ljep{eg od miska.A.V . Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dosti`u stupanj tevatura. napaja se iz D`enneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka. postavit }e vagu (mizan) za vaganje djela Svojih robova. Koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. sla|a od meda. odgovorit }e. d`. dao je da i mi progovorimo'. Uzvi{eni ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo ne}e u~initi.. donijet }emo ga. evo. ako ne{to bude te`ilo koliko zrno goru{ice. Allah. ono }e se sve vi{e pove}avati. A i dosta je {to Mi ra~une svi|amo.V.

”431 [EF A'A T . d`. {ehidi.s.a. Zaista nam je Allah podario {to nije nikom drugom.{. u~enjaci i {ehidi. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha.. bogobojazni vjernici.s.s. svi odreda. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku. da se zauzima za svoj ummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu. neko }e jednom nogom kora~ati. Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra.POSREDOV ANJE [EFA 'AT POSREDOVANJE Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. a drugom posrtati. dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu.”434 Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika. O ovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: “Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja se prima i svi su oni po`urili da to pravo iskoriste..a..]UPRIJA SIRAT Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad d`ehenemske vatre.v.s..a. d`. d`. Allah.v. Bit }e okru`en tamom.{. ali }e ovi.v. [efa'at spomenut u ovom hadisu jeste op}i {efa'at koji obuhvata sve ljude.s. neko tr~e}i. s. to odbiti i uputiti ih na Muhammeda..Islamsko znanje 149 SIRA T . s. Koji nas je spasio od tebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao.{. Ovaj most je o{triji od sablje a tanji od dlake. D`ennet itd.a. da ka`e: “U~ite . ~ak i poslanici i bogougodnici. d`.ZAUZIMANJE . a druga }e mu se izma}i. a neko }e se jednom rukom uhvatiti. iskrenim vjernicima. Kur'an. {ehidima i drugim odabranim stvorenjima.” 432 Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod Allaha. s. melekima.{. dozvoli: “Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori. neko brzinom treptaja oka.v. Ibn-Mad`e prenosi od Osmana. i zauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah. rekao: “Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici. Svi }e ljudi morati preko njega pre}i. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'at za moj ummet na ahiretu. A onaj ko pre|e re}i }e: “Hvala Allahu.”433 U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci. s. Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih.v. d`. Niko od njih ne}e se mo}i zauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah... r.{.a. s.. a na koji }e imati pravo samo Muhammed. i doku~it }e ga vatra. meleki.a. da je Poslanik. ukazati Svojim poslanicima. On `eli da im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeve u D`ennetu.

v. d`. ..a. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na “mevkifu” mjestu iskupa.i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan..v.{.150 Islamsko znanje Kur'an.s.v. odlikovan nad ostalom svojom bra}om poslanicima. ka`e: . s. Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf).niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva sa onim za koga se zauzima: “Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori” 438.. d`.{. Poslanik.”435 A {to se ti~e meleka. a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli. za olak{anje muka proisteklih iz du`ine stajanja i i{~ekivanja.da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha. jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili.a.{.. “. Allah.s. d`.. smilovao i uveo ih u D`ennet. d`. Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u D`ehennem.a.s. potrebno je ispuniti slijede}e uvjete: .ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali. s. Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u D`ehennemu. Mnogi mufessiri (komentatori Kur'ana) ka`u da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao “el-mekamul-mahmud”440 (hvale dostojno mjesto). s.” 436 UVJETI [EF A'A TA [EFA 'AT Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha... . a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e” 437. Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste “veliki {efa'at” kojim je Muhammed. Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha. iz strahopo{tovanja prema Njemu. Neke od njih su samo vezane za Poslanika. kako bi im se Allah.{. da iza|u iz njega. sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojim je zadovoljan.. o tome ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. da u njeg ne u|u.” 439 VRSTE [EF A'A TA [EFA 'AT Postoji vi{e vrsta {efa'ata.. obo`avali.. a oni su i sami. bri`ni. neke za ostale poslanike. d`.{. o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu: “A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od koristi.

koji je umro kao mnogobo`ac.” 444 D@ENNET Prvo {to nam na um pada kada mislimo o D`ennetu jesu u`ivanja.. pa }e mu tim biti ubla`ena kazna. hurije.a.v. u jednom hadisu: “Ono {to oko nije vidjelo..v. s.s. Zauzimanje za pove}anje stupnja d`enetlijama u D`ennetu iznad onoga {to su zaslu`ili.. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. dvije d`ehenemske `eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati.. s. D@ENNET I D@EHENNEM D`ennet i D`ehennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike. ljep{i i ljudski razum njegove ljepote ne mo`e pojmiti.. za svoga amid`u Ebu-Taliba. ali ne samo takav. D`ennet jeste takav. ljepota d`enetskih pejza`a.”445 .s. niti je ikada nekome na um palo. Kao {to ka`e Resulullah. On je mnogo bolji..s. zbog rodbinskih veza sa njim. pa }e ~initi {efa'at za njega da bude izveden iz dna D`ehennema i stavljen negdje na njegov kraj. Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u D`ennet: “A oni koji su se Gospodara svoga bojali.442 Zauzimanje da neki vjernici u|u u D`ennet bez polaganja ra~una.”441 Zauzimanje Poslanika.a. uho nije ~ulo. zbog {irka i nevjerovanja. svila i kadifa itd.a. mlijeka i vina koje ne opija.” 443 Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u D`ehennem koji se ispod nje nalazi: “I oni }e u grupama u njega ulaziti. a ipak }e mu se staviti. s. rijeke od meda.v. smirenost du{e. Zauzimanje za ulazak u D`ennet svih vjernika.Islamsko znanje 151 “Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta. a pomagao je Resulullahu..

v.” Pa bi upitan: “Zar ni ti.” 449 Zatim mjesto u D`ennetu “D`ennetulme'va .Edenski vrtovi itd.. spomenuti u suri El-Furkan i na drugim mjestima u Kur'anu i sunnetu. pozivali Allahu. ~ekaju odaje. Allahov Poslani~e?” Pa re~e: “^ak ni ja. U njima }e mo}i. borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovog zakona na Zemlji. oni koji su dobra djela ~inili. sigurno. obaspe Svojom milo{}u. blagodat }e to od Gospodara tvoga biti. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati.152 Islamsko znanje KO ]E U]I U D@ENNET? Ljudi i d`ini mogu u}i u D`ennet samo Allahovom milo{}u.. KAKO IZGLEDA D@ENNET? Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je D`ennet prostran koliko nebesa i Zemlja: “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja.. tako }e biti i Mi }emo ih hurijama. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti. usred ba{~a i izvora.v..: “Niko ne}e u}i u D`ennet svojim djelima. Ka`e Poslanik. To su robovi Milostivog.ba{~e ~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima. ispred kojih }e rijeke te}i. “D`ennatu 'adn” . biti uspjeh veliki!” 450 . a nikako samo svojim djelima i onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba. zaista. Na osnovu ovih imena i njihovih zna~enja vidimo da }e u D`ennetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici biti na razli~itim polo`ajima.. i Njegov Poslanik. oni }e na sigurnu mjestu biti. krupnih o~iju. koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji su se samo Allaha bojali.. pripremljen za one koji se Allaha boje. Eto. d`. U slijede}im ajetima Allah. d`.{..s.. spomenuo je neke od ljepota D`enneta: “A oni koji su se Allaha bojali.{.a.” 448 U D`ennetu su: “.s.”446 Ali ipak mo`emo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah.{. s. `eniti. u njima.. poslije one prve smrti.. sve jedne iznad drugih sagra|ene. s. osim da me Allah. d`. to }e.d`enetsko prebivali{te.. kome je obe}an D`ennet.a. u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti. da }e u njega u}i vjernici.” 447 U njemu }e biti odaje za koje Uzvi{eni ka`e: “A one koji se Gospodara svoga boje.

v.” Poslanik. da razgovaraju s kim god `ele. dovoljna. zaista. zar }emo zbilja biti o`ivljeni?'” 451 Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma.Islamsko znanje 153 ST ANJE VJERNIKA U D@ENNETU STANJE Stanovnici D`enneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom. mr`nja. re~e: “D`ehenemska . mo}i }e da jedu i piju {to im du{a po`eli. oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la` utjerivali: “Da smo slu{ali ili razmi{ljali.a. KO ]E U NJEGA U]I? Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima. Mo}i }e da se {etaju po D`ennetu.s. s. Poslu`ivat }e ih mlade sluge nalik na biser skriveni. rekav{i: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre. Govorit }e samo ono {to je dobro.” Neko re~e: “Allahov Poslani~e. ali i jo{ vi{e stra{niji i `e{}i.a.v. s. D@EHENNEM Za razliku od D`enneta. potvore itd. i ona453 je. Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okru`eni vo}em svakovrsnim. bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju pro`ivljenja: “Oni su prije toga rasko{nim `ivotom `ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili i govorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo. Temperatura u njemu je ujedna~ena. Bit }e sigurni. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist.s. ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }e se ljudi vje~no pr`iti. U njemu }e vje~no boraviti. Iz grudi d`enetlija bit }e odstranjena zloba. D`ehennem jeste takav. smutnja. ne bismo me|u stanovnicima D`ehennema u ognju bili!” 452 KAKO IZGLEDA D@EHENNEM? D`ehennem je opisao Poslanik.. a pozdrav }e biti selam. ne}e ni hladno}u ni `egu osjetiti..

njega }e te{ka patnja ~ekati. svaki joj je dio ravan po temperaturi. onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena. plamenim stupovima zasvo|ena.” 460 ST ANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? STANJE Bit }e privo|eni u njega u grupama... zamijenit }emo im ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju. s. u trbuhu }e kao rastopljena kovina vreti. mu~it }e se da je proguta.v. ali on ne}e umrijeti. kad im se ko`e ispeku.154 Islamsko znanje vatra je `e{}a od dunjalu~ke 69 puta.”. ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika. a od nje }e mu mozak klju~ati.”458 Ima i odje}e ali je i ona od vatre: “. te osoba umre i time prestaje bol.a.. Ulazit }e na sedam vrata: “Ona }e iznad njih biti zatvorena.” 456 I u D`ehennemu ima hrane.. i ne}e umrijeti. ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti. ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: “Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku.” 462 Najbla`a je kazna u D`ehennemu da se ~ovjeku stavi `eravica ispod stopala.”454 Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju.. ali je to gnojna te~nost: “Pred njim }e D`ehennem biti .i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom..s.” 455 Kad god im jedne ko`e izgore. a i ispod njih naslage.463 .” 461 Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku. D`ehenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima: “Oni ne}e biti na smrt osu|eni.” 457 U njemu ima i pi}a.. Allah je zaista silan i mudar.. Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu: “One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti.. i ne}e im se patnja u njemu ubla`iti. okovani u okove i sind`ire i ba~eni u oganj razbuktali: “Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili.459 i hladovine od vatre: “Nad njima }e biti naslage vatre. D`ehennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva.

s. i vi{e od toga.” 468 Poslanik..a. tj. Ne}e vas ni{ta sprije~iti da Ga vidite. Ovo se u usuli fikhu zove “mehfumul-muhalefe” (dokaz suprotnog shvatanja). a da “i vi{e od toga” jeste gledanje u Allahovo lice. Iz ovoga se zaklju~uje da }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen.a od Nas i vi{e.471 HADISI O VI\ENJU ALLAHA Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od D`erira ibn Abdullaha koji ka`e: “Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom. s.Islamsko znanje 155 VI\ENJE ALLAHA (NA SUDNJEM DANU) Svako ko vjeruje u Allaha.. d`. govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe.a. rekao je da “nagrada” jeste D`ennet.v. prenosi se: “Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e. Enes ibn Malik i drugi ashabi su rije~i: “a od Nas i vi{e” protuma~ili kao vi|enje Allaha. ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da vidite Mjesec u no}i u{tapa?' 'Ne.” 470Alija . Ka`e Uzvi{eni Allah: “Toga dana }e neka lica blistava biti.. Allahov Poslani~e!’ ‘E.” 465 govori da se Allah ne mo`e vidjeti na dunjaluku.. i boji Ga se.'”473 .’”472 Od Ebu-Hurejrea. `arko `eli da vidi svoga Gospodara.s. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen. Takvi Ga ne}e mo}i vidjeti na ahiretu.” 466 U ovoj suri Allah.. rekli su... tako isto }ete Njega vidjeti. pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa i rekao: ‘Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec).469 “U njemu (D`ennetu) imat }e {to god za`ele . Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. u Gospodara svoga }e gledati. a ajet: “Pogledi do Njega ne mogu doprijeti..{.467 Za ajet: “One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada.” 464 Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu.{. I ka`e Uzvi{eni: “Uistinu.. 'A da li vas {ta ometa da vidite Sunce kada nema oblaka?' 'Ne. oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti. A to zna~i jasno i bez pote{ko}e... Kur'an i sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {to vide mjesec u no}i u{tapa. Allahov Poslani~e'.s. Ta po~ast je samo za njih..a. d`. r.v.

a to je “kada’ ”. iz milosti u~inio dovu i sadaku . d`. a to je “kader”. zatim gdje }e biti vrata. Ali Tantavi je u svojoj knjizi “Op}i prikaz vjere islama” ovako to iskazao: “Na zgradama koje se podi`u. Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader. odre|uje visinu zgrade. biva s Allahovim odre|enjem.” Poznati alim. objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant. odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego se desilo jo{ u ezelu (praiskonu). Prema tome. materijal koji }e upotrijebiti. kompetenciji. stoga. Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovo zadovoljstvo i uputu. sve odvija onako kako je On odredio. s.. poduzetnik.. a drugi je na mjestu ku}e.{. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u.v. d`.{. I kao {to in`enjer mo`e napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah. itd. d`.. knjige.s.. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj.s. jer jedan od njih ima funkciju temelja.”474 Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha. o imanu pa mu je odgovorio: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. bez vjerovanja u kada' i kader. debljinu zidova.. d`.. na{ savremenik.. poslanike. dogoditi u odre|eno vrijeme i na koje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se.a.156 Islamsko znanje [ESTI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U KADA ' I KADER VJEROVANJE KADA' [esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' i kader. Njegove meleke.{.. Ovo je primjer kadera. in`enjer. postotak svakog od njih. Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva.. s.. Oni su bili visokog odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku. D`ibril je pitao Poslanika. To je primjer kada'a.a. bilo dobro ili zlo. sada mo`emo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: “Kader je Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo. Uzvi{eni Allah.v. prozori. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba. Poduzetnik realizuje ono {to je odredio in`enjer.{. In`enjer crta plan. izvo|a~ radova. ZNA^ENJE “KADA 'A I KADERA” “KADA'A Kada’ i kader na osnovu svega izlo`enog jesu dva povezana pojma koja uzajamno proizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se. On je znao {ta }e se desiti. Ugledat }emo se na njih u shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti.

” 475 Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja.s.Islamsko znanje 157 uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. nije ni bilo. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg dana. kod koga se na|u sva ~etiri.'”477 . a Njegovo prijestolje je bilo na vodi. Pod kaderom podrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju. njihova me|usobna udaljenost.a. knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i (odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje. ukida dovom. a isto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje. na~in formiranja. Sve je to zapisano Njegovim savr{enim i neograni~enim znanjem. zakoni izme|u njih i u samim njima. VJEROV ANJE U ALLAHOVO VJEROVANJE SVEOBUHV ATNO ZNANJE SVEOBUHVA Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bit svemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je `elio stvoriti.. upotpunio je svoj iman u odre|enje. a {ta nije htio. ako ho}e. da ka`e: 'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. Sve ovo je ve} od prije bilo zapisano u “Levhi-Mahfuzu”476. {ta je htio. njegovo vjerovanje u odre|enje je nepotpuno. vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju. bilo je. 3. 1. 2. potpuno precizno i u detalje razra|eno. 4. Ta ~etiri temelja su: 1. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}. svijet i pojave. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU ZAPISAO SVE POJA VE I DOGA\AJE POJAVE Muslim u svom “Sahihu” od Abdullaha ibn Amra ibn Asa bilje`i da je ovaj rekao: “^uo sam Allahova Poslanika. s. Jedino ga je On odredio i jedino ga On. a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e.v. 2. Svemu tome jesu svjedok stvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano.

a onoga koga ho}e. stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to ka`e Uzvi{eni Gospodar: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim.{. samo za to rekne 'Budi'.. 4. kad ne{to ho}e. i kad bismo pred njih o~igledno sve dokaze sabrali ... d`. Allah ostavlja u zabludi. a ne svojom sposobno{}u i spretno{}u.” 478 “Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili. VJEROV ANJE DA JE ALLAH VJEROVANJE STVORIO SVE [TO POSTOJI Allah. ka`e da je rekao svom narodu: “Allah stvara i vas i ono {to napravite. stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i. oni to ne bi u~inili. osim ako bi Allah htio. a.158 Islamsko znanje 3. U Njegovoj vlasti biva samo ono {to On `eli.” 480 “I zato On mo`e.i Koji je sve stvorio i kako treba uredio.” 479 “A da je Gospodar tvoj htio. Ono {to je Allah htio.”481 “Onoga koga ho}e. Nikakav pokret ni mirovanje na nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje. d`.” 482 Ono {to je Allah htio.s.” 484 O Ibrahimu.: “A vi ne mo`ete ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha. a ono {to nije htio. nije ni bilo.” 483 Rekao je: “..oni opet ne bi vjerovali. bilo je. i ono bude. Gospodara svjetova.” 485 .{. na pravi put izvodi. VJEROV ANJE U ALLAHOVU SVEOBUHV ATNU VJEROVANJE SVEOBUHVA VOLJU I DJELOTVORNU MO] Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}. Ka`e Uzvi{eni Allah.

Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznaje pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{e razloga: u momentima prije ubistva. Nije dozvoljeno pitati o su{tini kadera. iz njegove slobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom. to htio i stvorio tako da ljudski razum mo`e ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}a prihvatiti. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. a ne da istra`uju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega. i zabranio upu{tanje u polemiku o kaderu. on ka`e: “Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu.. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{ta nije znao? Odnekud je. spadaju u gaib (nevidljivo). PRA VDANJE KADEROM PRAVDANJE Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave. ipak.s. Jednog dana se Poslanik. Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka.a. ~ovjek koji vjeruje ispravno u Allaha. Odakle je do{ao ako nije zavirio u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog. ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{teni kada su po~eli raspravljati o ovoj stvari. stra{no naljutio kada je zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!”486 . OP ASNOST RASPRA VE O KADERU OPASNOST RASPRAVE Na{i su razumi ograni~eni i Allah. s.v. Pitanje istra`ivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i rasipa snagu uma..” Naravno. sve zapisao.{. morao do}i poticaj za ubistvo.Islamsko znanje 159 SU[TINA VJEROV ANJA U KADER VJEROVANJA Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti. i obavezni smo u njih vjerovati.{. a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinu toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om.. pisanja. a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja. s. Zato je Allahov Poslanik.a. d`..s.v. Lice mu se zacrvenje te je rekao: “Zar sam vam ovo naredio. kako ona funkcioni{u i kako se mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli. volje i stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava). da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }e ubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao. Jedna od tih gajb stvari jeste i su{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha. d`.

itd. d`. nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici. Takav gajb jesu Allahova svojstva. postojanje struje. ali su ga do`ivjeli drugi ljudi. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenih Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti. Sudnji dan.a. knjige. Za metereologe se ne . s. jer oni vjeruju i u stvari koje ne vide. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti. budu}nost. postojanje misli. Sudnji dan... kaderu. npr.koji vjeruju u nevidljivo.v.160 Islamsko znanje Ashabi.s..{.NEVIDLJIVI SVIJET Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada oni ne poznaju gajb. kao {to je. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{i nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisu rekli.” 488 Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah. poslanike. sa njima zadovoljan... Takav slu~aj je sa `ivotom drevnih naroda: Rimljana.”487 Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom. na {to mu je on odgovorio: “Tajna Allaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{. Postoji nekoliko vrsta gajba: 1. Osmanlija itd. {ejtani. itd. Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. 2. GAJB . meleki. Asiraca. Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik. d`ine.. Oni su za nas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli. i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{e raspravljao. Jedan ~ovjek do{ao je Aliji.v.s. d`. polaganje ra~una.a. Odgovor je jednostavan. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci. snova. oni su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide. gajb koji niko od ljudi nije do`ivio niti vidio. zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje.{. 3. neka je Allah. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i Zemlje.. d`ini. {ejtane.{. kada' i kader. odazvali su se odmah i prihvatili uputstvo i naredbu Poslanika.. osje}aja. u vjerodostojnim (sahih) hadisima. d`.a. spomenuo u Kur'anu kao i Njegov Poslanik. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: “. Postavlja se pitanje. a u {to spada: vjerovanje u meleke. r. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima mo`e prosu|ivati. prvog ~ovjeka itd. i upitao ga o kaderu. s. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono {to vide i svojim ~ulima registruju. nagradu i kaznu. ~ovjeka i svega ostalog za nas.

(tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava. Neki u~enjaci.490 Naravno. neko vrijeme }e boraviti u D`ehennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj te`ini.v. njegov slu~aj je u Allahovoj volji. Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom hadisu: Poslanik.ka`e: .v. da ne smatramo neke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima. kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491. VELIKI GRIJESI Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnosti posljedica njihovog ~injenja. s.”489 Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enom Allahu. na osnovu poznatih kriterija. s.. nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {to su drugi primijetili. sihir. d`. ne zna~i njihovo svo|enje na odre|eni broj.s. Takva osoba i ako bude u{la u D`ehennem.s. Ako mu oprosti.Islamsko znanje 161 mo`e re}i da su vidjeli gajb.s.odgovori Poslanik.v. najbolje zna o svemu tome. jer ustrajavanje u malim grijesima pretvara se u veliki grijeh. ili prijetnju na ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu. ubistvo bez opravdanog razloga. Po spomenutoj definiciji mo`emo odrediti {ta je veliki grijeh.“Koji su to.a.{.. ne}e vje~no boraviti u njemu ako je bila musliman. jedenje imetka siro~eta. naveli su oko sedamdeset velikih grijeha. grijeh i koliki god bio. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu'minki” . kamata. a Allah. u}i }e u D`ennet.{. Taj je ipak vjernik. Grijeh je. s. Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo. “[irk (pridru`ivanje Allahu drugih bo`anstava). Allahu nije drago da se on ~ini. Allahov Poslani~e?” upita{e ashabi.. Pored njih postoji jo{ mnogo sli~nih. Mnogi su poku{avali..a.a. kao {to je ovaj. d`. a poslije }e Allahovom milo{}u u}i u D`ennet. Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicija jeste ova: “Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva). a ako ne. ipak. a nije se pokajao za njih prije smrti. da odrede ta~an broj velikih grijeha. Ukoliko je po~inio takve grijehe. Poslanik. Stav u~enjaka ehli-sunneta u pogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to pod uslovom da ga ne smatra dozvoljenim. ali sa manjkavim imanom. jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri. ka`e: “^uvajte se sedam grijeha koji vode u propast!” . navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini.

lihvarstvo. 31. 16.. 19. Obo`avanje nekog drugog mimo Allaha. a ako se pokaje i odustane od tog grijeha i zamoli oprost. kleveta moralno ~iste osobe. Ovo su neki veliki grijesi kojih se moramo kloniti. 25. 3. njihovo konstantno ~injenje vodi velikom grijehu. 11. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u o~aj. MALI GRIJESI Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja i srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. 4. krivo svjedo~enje. makar i u manjim stvarima. uzurpacija imetka siro~eta. neobavljanje had`a ako je u mogu}nosti. To su. bijeg sa bojnog polja 15. ogovaranje. 8. 5. uzimanje i davanje kamate. 28. 22. neposlu{nost roditeljima. ikameta. prekidanje rodbinskih veza. 18. kriva zakletva. 27. obla~enje svile i zlata (mu{karcu). kao {to smo ve} spomenuli. nevladanje po Allahovim zakonima. la` na Allaha. 7. ezana. 30. 26. 24. razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana.162 Islamsko znanje “Kada ~ovjek pogrije{i. 14. Nazvani su malim grijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna. 21. samoubistvo. itd. sihr. pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. 6. ustvari. itd. uznemiravanje susjeda. ne~i{}enje poslije mokrenja. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim pozdravom. vjerovanje vra~aru. 12. preno{enje tu|ih rije~i. trajno grije{enje. ubistvo bez opravdanog razloga. kockanje. . ipak.” (El-Mutaffifun: 14)492 PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 1. oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. 10.{. 29. 33. 9. ali. 17. opona{anje `ena od mu{karaca i obratno. 34. na njegovo srce stavi se crna ta~ka. oni grijesi ~ije ~injenje je van kriterija velikih grijeha. pijenje alkohola. d`. 23. la`. kra|a. 13. To je talog srca koji je Allah spomenuo u Kur'anu: “A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova. 20. 2. ostavljanje namaza. skrivanje znanja. Ako se tome grijehu ponovo vrati. prevara-varanje. 32. zinaluk (blud). neispunjavanje obe}anja. nedavanje zekata.

Allah. a to }e u`asna sudbina biti!” 498 .{. d`. govore: 'Sad se zaista kajem!'. 6) postoji i poseban uvjet.s. Ova vrsta nevjerstva jeste iz uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora. a i onima koji umru kao nevjernici.. 4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha.. s.primjer za to jeste bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike. a koji. ka`e: “Svi ljudi grije{e. zato {to zemljoradnik zemljom pokriva sjeme. meleki.”493 Uvjeti primanja tevbe su: 1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh. Poslanik. D`ennet.” 496 U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz “kuffar”. Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje istine neistinom. 5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to ka`e Uzvi{eni Allah u Kur'anu: “Uzaludno je kajanje onih koji ~ine lo{a djela.{. poslanici.Islamsko znanje 163 ET -TEVBA .. itd.497 [erijatsko . Kur'an. potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatra`iti oprost. 3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu. a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga.. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: “. 2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost.mno`ina od kafir. d`.terminolo{ko zna~enje: Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to su Allah. u njoj }e vje~no ostati.a.NEVJERSTVO Jezi~ko zna~enje kufra je: “pokrivanje ne~ega ne~im”.. D`ehennem.v. Njima smo bolnu patnju pripremili” 494. a ne zbog ne~ega drugog. ka`e u Kur'anu: “A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici u vatri. kad se nekom od njih pribli`i smrt. a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskreno pokaju i grijeha se pro|u.POKAJANJE ET-TEVBA Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vad`ib grje{niku i da ona ima svoje uvjete koje treba ispuniti da bi bila primljena.495 KUFR . Allah.. jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe. ostavio je mogu}nost svakom grje{niku da se pokaje dok je jo{ na dunjaluku..

Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u D`ehennemu.” 501 PODJELA [IRKA [IRK U ULUHIJJETU Ova vrsta u sebi sadr`i dvije podvrste. u tom slu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri. te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru. ali vjeruje da je on obavezan. [IRK Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo. bojati ga se. a to su veliki i mali {irk.164 Islamsko znanje Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom. Drugi ka`u da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga.. kao {to Allah ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. i on je du`an pokajati se za svoj grijeh. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom. veliki grje{nik .. iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije. Me|utim. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti u D`ehennemu. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski ajet: “. Takav {irk ~inili su mekanski mu{rici.{to zna~i da ne izlazi iz vjere. Za primjer ovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza. Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e robovati.”500 Ovdje postoji razila`enje me|u muslimanskom ulemom u pogledu izvo|enja ove vrste kufra iz vjere..” 499 Zatim hadis koji poja{njava gornji ajet. udru`ivanje. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan. a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ija je obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam. govorili: . `rtvovati.. Jedni ka`u da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere. obo`avaju}i ih.vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. 1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zaslu`uju da budu obo`avani. Ako ~ovjek primi islam prije smrti i pokaje se. Oni su za svoje bogove. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. a u kome Poslanik ka`e: “Izme|u ~ovjeka i nevjerstva je ostavljanje namaza. moliti. ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta.

.s.'” 505 Mali je {irk “svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta.. re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djela na dunjaluku. on spada u mu{rike. s.'”507 Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik.'”508 Nakon navo|enja svih ovih hadisa mo`emo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz poslu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga.mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili.a. a potom je rekao: 'Allah ne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.” “Reci: 'Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to. Allah ka`e: “.” 503 Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove i posrednike na taj na~in {to od njih tra`e pomo} koja se samo od Allaha tra`i. Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili `iv ~ovjek mo`e na{tetiti ili korist pridonijeti bez Allahove volje. itd. ali je u velikoj opasnosti. On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je.v. kao {to se u hadisu ka`e: “Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je {irk. tvoja djela }e sigurno propasti. a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim.v..A da su oni druge Njemu ravnim smatrali. s..’ ‘ Kada Allah bude nagra|ivao ljude za njihova djela. Ova vrsta poni{tava djela.” Ovaj {irk ne izvodi iz vjere.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'.” 504 “A tebi. nego spada u velike grijehe. kako je tek te`ak grijeh veliki {irk? . Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: “Ebu-Umame ka`e: 'Do{ao je ~ovjek Allahovom Poslaniku.. rekao: 'Najvi{e ~ega se bojim za vas jeste mali {irk.s..a... Primjer ovoga {irka je zakletva ne~im mimo Allaha.' Ponovio je to tri puta.” 502 “. melek. kamen.. Svejedno je pri tome da li predmet obo`avanja bio ~ovjek..s. drvo ili ne{to drugo. Pogledajte. i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radi nagrade i spominjanja. sigurno bi im propalo ono {to su ~inili.v. a ti }e{ izgubljen biti. Osoba ne izlazi iz vjere. umanjit }e mu se nagrada.Ovo su na{i zagovornici kod Allaha. s. i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao.pretvaranje.Islamsko znanje 165 “.”506 Ovaj {irk mo`e biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru u drugo bo`anstvo. {ejtan.a. da li }e vas oni nagraditi za njih. {ta njemu pripada?' Poslanik. ka`e: 'On nema nikakve koristi od toga djela..

.166 Islamsko znanje [IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima.. Kaderije koji ka`u da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka. A Ibn-D`urejdi ka`e da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz.a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti”. Naprimjer da ka`emo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje.. daje ki{u itd. im se obra}a: “.”. Allah.{. a klonite se onih koji iskre}u Njegova imena . a Lat od imena Allah.” 510 Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga... Allah.512 “.. alejhisselamu: “. onako }e biti ka`njeni!” 514 Katade ka`e da rije~ “iskre}u” zna~i “da {irk ~ine”. i sami su stvoreni. Takav {irk je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko opskrbljuje.niko nije kao On!.. ili Allahov vid kao njegov vid itd.{. Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvih ideja u brojnim ajetima: “Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore..515 ..Ja dajem `ivot i smrt. ka`e: “Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima.. d`. Kao {to je Faraon za sebe rekao: “Ja sam Gospodar va{ najve}i!” 509 Ili Nimrud Ibrahimu. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutale sekte kao {to su “mu{ebbihe”. zato {to negiraju da je Allah predodredio sve pojave i stvari.513 2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena bo`anstva. d`.kako budu radili. i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?”511 [IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF AT VES-SIFA Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste: 1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima. A Ibn-Abbas rekao je da “iskretanje” zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i Uzza'a.. kao onaj {to ka`e da je Allahova ruka kao njegova ruka..

” 519 .” 518 Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje toga puta i istine jedino u Allaha. a kada se prepire. pretvaranja. d`. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka: 1) nifak iz uvjerenja.{. koja ima zna~enje “odvesti nekoga na stranputicu”.”516 2) nifak djelom.” Ka`e se “pogre{no ga je uputio”. Du`an je osloboditi ih se i pokajati za njih.a koga Allah u zabludu dovede. on je munafik. kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri. u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada govori-la`e.{. prelazi sve granice u tome.na pravi put”. d`. A kod koga se na|e jedno od njih. U Kur'anu se ka`e: “.”517 Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava. U suri El-Fatiha ka`e se: “(Bo`e). d`. a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u slijede}em hadisu: “Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva.. tj. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: “Skrenuti sa puta kojeg je propisao Allah. U drugom ajetu On ka`e: “Ti. HIDAJET (UPUT A) (UPUTA) Hidajet ili upu}ivanje zna~i “uputiti nekoga na dobro djelo . Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda). niko ga na pravi put ne mo`e uputiti. u~inio je da luta. doista. i On dobro zna one koji }e pravim putem po}i.Islamsko znanje 167 NIF AK (LICEMJERSTVO) NIFAK Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a. ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{ uputiti . kada obe}a-ne ispuni. Allah za njih ka`e: “Munafici }e na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. a nikako da je na osnovu njih postao kafir.. a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu.{.Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. ismijavanja itd. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe la`i. uputi nas na pravi put!” Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje na pravi put Allah. a pokazivanje vjerovanja na jeziku. to zna~i da je njegov iman manjkav.

El-mektebul-islami. Daru ihjait-turasil-arebi. Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}. Dar Ibnul-D`evzi. Ibn-Had`er: El-Askalani “Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari”. god. Egipat. Bejrut. ~etvrto izdanje Ali Tantavi: “Op}i prikaz vjere Islama”. Dr. Bejrut. . i Darul-fikr.god. god. Preveo sa arapskog dr. Darulmektebetil-hajat. Biblioteka “EtTakva”. 1994. Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: “Tefsirul-Kur'anil-azim”. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Kuvajt. Ahmed ibn Hanbel: “Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel”. Bejrut. 1985. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. hakikatuhu nevakiduhu”. prvo izdanje. “[erhul-akidet-Tahavijje” Izdava~ El-Mektebul-islami. Amman. Dr. 1964. Izdava~ “Taibah International”.erkanuhu. Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sid`istani: “Sunen Ebu-Davud”. 1983.god. erkanuhu. tre}e izdanje.god. El-Mektebul-islami.god. 1985. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman .168 Islamsko znanje LITERA TURA LITERATURA Besim Korkut.Zagreb. 1987. Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi. Bejrut. {tampano u Medini 1993.. Bejrut.god. prvo izdanje.god. Darul-fikr. Darul-kitabil-arebi. god. drugo izdanje. “Kur'an s prevodom” Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda. 1978. Sedmo izdanje. 1972.god. prvo izdanje. Daru ihjait-turasil-arebi. prvo izdanje. Omer El-E{kar: “Er-Rusulu ver-risalat”. Es-Sejjid Sabik: “El-akaid el-islamijje”. 1985. Dr. Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje. Zenica 1995. Darul-ma'rife.god. Mektebetul-felah. hakikatuhu nevakiduhu”. Zuhdija Adilovi}. Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: “[erh Kasideti Ibnil-Kajjim”. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. Bejrut.god. 1993. 1988. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”. Bejrut. 1962.god.god. Bejrut.

1995. prvo izdanje 1991. Darur-rejjan litturas. Dr. Daru ihjait-turasil-arebi. drugo izdanje. Amman. El-Imam Malik ibn Enes: “El-Muvetta”. Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u “El-Mu'd`emul-kebir”. 1988 god. god. izdava~ “Ensaru Sunne Muhammedijje”. tre}e izdanje. god. Darul-Kalem-Damask. Darul-kitabil-arebi. Mektebetuz-zehra El-hadise. Darur-rajeh.god. Darul-kutubil-ilmijje. Muessetul ElHatib Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid”. 1950.” Izdata u Ammanu. prvo izdanje 1984. {tampano 1979. 1964. Daru ihjait-turasil-arebi. {esto izdanje.god. Muhammed Fuad Abdul-Baki u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”. Ibn-Mad`e: “Sunen Ibn Mad`e”. god. Zenica 1997. Izdava~ “Daru Nefais”. 1988. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”.god. 1975. Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”. Mosal. Kairo. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Mektebetul-medeni. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-Dinul-halis”.Darul-Masrijje El-Lubnanijje. Rijad. Bejrut. Muhammed Revvas Kal'ad`i i dr. Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: “El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nad`ijeh ve mud`anebetul-firekil-mezmumeh”. Dr. drugo izdanje. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti veld`ema'ati”. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. 1988. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka Dr. Bejrut. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Ad`uri: “E{-[eri'a”. Daru ihjait-turasil-arebi.god. god. 1984. Izdava~ “Darul-fikr” Damask. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi} Dr.Islamsko znanje 169 Safijjurrahman el-Mubarekfuri: “Zape~a}eni d`enetski napitak”. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. 1988. Es-Sefarini: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el-- .god. [emsuddin ez-Zehebi: “Kitab El-Kebair” . 1992.god.god.god. god. Sadik Kunejbi “Mu'd`emul-lugatil fukaha'. Vehbet ez-Zuhajli: “Et-Tefsirul-munir”.

god. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Usulul-iman”. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. Mektebet {ebabil-muslim.god. Darul-fikr. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: “Et-Tezkire fi ahvalilmevta ve umuril-ahire”. Bejrut. drugo izdanje. Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-D`ereri: “En-Nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Kairo 1992. Darul-i'lam ed-duveli. Muessetul-hafikin. .170 Islamsko znanje medijje fi akdil-firkatil-merdijje”. 1957.god. Damask. drugo izdanje 1982. Ebul-E'ala el-Mevdudi: “Mebadi'ul-islam”. Damask.

FIKH .

.

te bismo zbog toga i mi trebali da ih radimo. a za izostavljanje nema kazne522. Me|utim. a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao. osim kad se u cijelosti svjesno zanemari. i ako jedan broj obaveznika tu du`nost izvr{i.muekkede (pritvr|eni). za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. kao {to je sadekatul-fitr521. sa drugih je skinuta odgovornost. pi}e. fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima. naredio da se ~ine.DEFINICIJA FIKHA I PODJELA NJEGOVIH PROPISA Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo. kao {to je sabahski. b) . svi }e biti grje{ni. proiza{lo iz Objave koja je dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu. smije ili ne smije ~initi. a to su djela koja je Poslanik redovno radio. kao {to je jelo.520 Fikhski propisi dijele se na: 1) fard . Fard se dijeli na: fardi-ajn . 2) vad`ib su radnje koje je Allah. 4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zaslu`uju nagrada niti kazna. a za neizvr{enje kazna. po vjerskim propisima.to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i muslimanki li~no.. ali manje strogom ili manje jasnom naredbom nego {to je farz. Sunneta imamo dvije vrste: a) . 3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. Primjer za fardi kifaje jeste d`enaza-namaz. podnevski ak{amski i jacijski sunnet poslije farza te podnevski prije farza. i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. kao {to je ikindijski sunnet523. d`. Ta nauka ocjenjuje sve postupke punoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo. mora ili ne mora. Ali ako to niko ne izvr{i. je li ga slobodno ~initi. pet dnevnih namaza. ako se ovakva dijela ~ine sa .to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio. ili je neko djelo pohvalno ili ru`no raditi. kao {to je npr. hodanje itd.{. a za neizvr{enje kazna.gajru muekkede (nepritvr|eni).

potvora. to hodanje postaje zabranjenim. te ~ovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu. u {to spada kupoprodaja. strogo zabranio. Dijeli se na dvije vrste: . ustanovljavanje porijekla.{. iddet “~ekanje” (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti mu`a. kockanje. ^ETVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo) Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje kazne i popravne mjere. . ali njegova zabrana nije jasna kao kod harama. jednih prema drugima. kao npr: jedenje lijevom rukom524.174 Islamsko znanje lijepim nijjetom. ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide u d`amiju. la`. 6) haram su djela koja je Allah. podizanje potomstva i druga prava i du`nosti bra~nih drugova. d`. i ~ija radnja se ne ka`njava. vo|enje postupka. onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak. a obuhvata sklapanje braka. 5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. razvod. i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja. a ako se uputio na mjesta gdje }e ~initi grijehe. udru`ivanje i svaki drugi imovinski kontakti. Koji je jedini zaslu`an i Kome jedino dolikuje da bude obo`avan. pijenje alkohola. ubistvo. u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije. u svakodnevnom `ivotu.mekruh tahrimen. PODJELA FIKHA Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova. d`. . Naprimjer. DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi) Ovaj dio ure|uje odnose ljudi. TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo) Ovaj dio reguli{e odnose izme|u mu`a i `ene u toku `ivota i nakon smrti. itd. kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja je ve} zaru~ena. nasljedstvo. Tu spada zinaluk (blud). poklon. podizanje i pobijanje optu`be. zaslu`it }e se nagrada. PETI DIO: murafeat (tu`ila{tvo) Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom `ivotu. a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. oporuka. zakletve.. oporuku.mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi..{. iznajmljivanje. odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru. odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe. svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo.

uravnote`ena vjera. a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama.525 Iz navedene podjele fikha mo`e se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima. moramo znati da su sva ~etiri priznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. Allah mu se smilovao. progla{avanje rata i mira. Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama. odnosno. ratnom plijenu i dr. [to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole). kako. Ovaj je mezheb veoma pro{iren u arapskom svijetu. Rodio se u Kufi 80-te. Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enih nekada{njih ruskih republika. zatim u Turskoj. 3. a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim. ure|ivanje odnosa izme|u jednih i drugih. a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. sunnet. vrste me|usobnih ugovora. te garantuje uspjeh i napredak dru{tvu koje je primjenjuje. Oni koriste nau~nu metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata. kijas528. Allah mu se smilovao. a umro 179-te godine po Hid`ri. propise o borbi (d`ihadu). [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi. Rodio se u Medini 93-}e. koja se bavi ~ovjekovom stvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja. . 2. Sakupio je poznatu zbirku hadisa “Muvetta”. MEZHEBI Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha. na`alost. Sabrao je poznatu hadisku zbirku “Musned” Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama. to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an. Allah mu se smilovao. a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. iskrivljenim vjerama. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni i uop}e na Balkanu.Islamsko znanje 175 [ESTI DIO: vojni pohodi Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja. Allah mu se smilovao. neki misle. postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji su nazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad. Afganistanu. nego je to jedna sveobuhvatna. odre|ivanje glavarine. nau~nom metodologijom rje{avali pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje.) Danas kod nas. 4. sunnijskih muslimana. a umro 241-te godine po Hid`ri. i dr. id`ma527. Ro|en je u Bagdadu 164-te. 1. Razlozi koji su doveli do pojedinih razila`enja me|u ulemom su objektivne prirode. Oni su jezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razila`enja oko hadisa i pravne metodologije. Ro|en je u Gazzi (Palestina) 150-te.

ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjan dokaz kao {to je dizanje ruku u namazu. Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamo islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. izgovaranje naglas amin. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika. a ne po ne~ijem naho|enju.176 Islamsko znanje Prema tome. . Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarija koji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata. nakon {to imam prou~i Fatihu naglas.

U ovu vrstu ra~una se i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja. kao i su'r `ivotinja ~ije se meso jede. pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. okus ili miris. Su'r psa ili svinje je ne~ist. ^ovje~iji su'r. ptica grabljivica.PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ^ISTO]A VODA I NJENE VRSTE Ima vi{e vrsta voda: . osim ribe i skakavca. Strv-mrljina . iako je bolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo. snijegu ili izvorskoj vodi. i sl. to ne}e uticati na njenu ~isto}u. takvom se vodom mo`e abdestiti.to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se posti`e ~isto}a. [to se ti~e su'ra ma~ke.. ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jedno od tri svojstva: boju. Ko`a mrljine postaje ~ista {tavljenjem. .~ista ali ne i ~iste}a .529 Ako `ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine. sapun ili {afran). To je teku}ina za koju se ne mo`e re}i da je voda.njome se ne mo`e posti}i ~i{}enje. ~ist je i ~iste}i. ru`ina voda i druge te~nosti. ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto a ne mo`e se odvojiti od vode. ki{nici. Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. . poput li{}a ili zemlje. VRSTE NE^ISTO]A 1.tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja). Tu spada sir}e. bez obzira da li se radi o morskoj vodi. [to se ti~e vode u koju upadne ne~ist.~ista i ~iste}a . kao i voda koja je promijenila svoje svojstvo ne~im {to se mo`e odvojiti od nje (npr.

Vedijj . 5.. du`an je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}a iza{la. Krv buha i njima sli~nih `ivotinjica ne smeta. 8. Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi. pa makar to bilo i u kakvu posudu. ili krvi hajza i nifasa.178 Islamsko znanje 2. @ivotinjski izmet. Prilikom obavljanja nu`de treba se pridr`avati slijede}ih pravila . prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik. kao {to je zid i sl. svejedno da li se radi o krvi koja isti~e. bez nu`de ne mokriti stoje}i530. niti u staja}u ili teku}u vodu. ne mokriti na mjestu gdje se kupa. 4. jer to odudara od dostojanstva. Mezijj .” (“Allahu za{titi me od svih ne~isto}a i zlih d`ina”). a postoji i mogu}nost prskanja mokra}om. ^I[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du. 6. 7. 3. 5. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{to mora progovoriti. nego }e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane. kada se po|e u nu`nik. 6. Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju. Pas i svinja su ne~isti. niti na kabur. 4. s tim {to kod `ene izlazi vi{e. ako je u teku}em stanju. Gnoj. onda se mo`e samo dobro istrti. 2. ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{i na otvorenom prostoru. izmet i mokra}a. onda kamenom ili ne~im sli~nim ~ime se mo`e ostraniti ne~ist. tako {to }e se re}i: “Bismillahi. ne obavljati nu`du u `ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu `ivotinje ili druga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga.vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret prostate). ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano neko Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana. osim u slu~aju kad je zaklonjen od Kabe ne~im u neposrednoj blizini. niti u d`amiji. kod mu{karca i `ene. mora oprati. a ako se osu{i. ono {to se povrati. Ukoliko nema vode. [to se ti~e sperme ona se.adaba: 1. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga.sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadra`aja. 3. 7. . Krv. Najbolje je taj dio oprati vodom.

zubi }e se oprati ~etkicom. Po~eo je od prednjeg dijela glave skroz do zatiljka. Ako nema misvaka. a to zato {to u sebi ima poseban koristan sastojak. lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite .a dio glava svojih potarite . 2. 4. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla. 10. a ako je ima. 4.a.v. pranje ruku do iza laktova. 2. . izapiranje nosa tri puta. s. odluka da }e se uzeti abdest533.s.Islamsko znanje 179 9. a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eo potiranje”534.535 SUNNETI ABDEST A ABDESTA To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta. Bolje je potrati cijelu glavu. pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta. izapiranje usta tri puta. ne ~istiti se sasu{enim `ivotinjskim izmetom i kostima. (“Tra`im oprost od Tebe”). Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom. (jer je to hrana d`ina muslimana). pred u~enje Kur'ana. pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradu pro}i mokrim prstima.i noge svoje do iza ~lanaka (operite). pranje zuba misvakom. tj. 3. “Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je Poslanik. nijjet. i prilikom izlaska izgovoriti rije~i “gufraneke”531. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza. 5.s. a iz njega izlaziti desnom. a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje: 1. ili bar prstom protrljati. potiranje glave. ABDEST Uzvi{eni Allah je rekao: “O vjernici.a. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. 5.. kada ho}ete da namaz obavite. Najbolji je onaj izra|en od eraka koji se donosi iz Hid`aza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti. nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima.. radio. s. 3. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 1. pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu. i to onaj koji nema bradu.” 532 Ruknovi abdesta. pranje nogu do iza ~lanaka. rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. a ne}e je prati kada uzima abdest). ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik. u~enje bismille na po~etku.v. u nu`nik ulaziti lijevom nogom.

a. 14) u~enje dove poslije abdesta538. Nevevi za ovaj hadis ka`e da je mevdu' (la`an). potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju ka`iprstima.a.v. jer mo`e do}i do gutanja vode. radio. Uzimati abdest na prljavom mjestu.a. 4. provu}i. to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom. sa vanjske strane pal~evima.180 Islamsko znanje 6. nego je to samo u cilju upotpunjavanja potiranja glave. 2. Za onoga ko posti. tako da se ne pretjeruje pri upotrebi vode. .v. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu. uzastopnost. Dodu{e u nekim mezhebima ka`e se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik... pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet. mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa. s. na}i }emo dva slaba. Ako potra`imo hadise o pranju vrata. U drugom se ka`e: “Potiranje vrata je osiguranje od okova. 11. jer je Resulullah. trljanje rukom prilikom pranja. prste kroz bradu. 13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode. 8. osim potiranja glave (jedanput).536 [to se ti~e potiranja vrata.s. a neka ulema ka`e da je daif537. Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se ka`e da je Poslanik.v. s.s. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu. pranje svakog dijela tijela po tri puta. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati. ^ak i ako bi se prihvatio ovaj hadis. potrao glavu toliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. MEKRUHI ABDEST A ABDESTA 1. 10. Slu`iti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim. 3. 9. 5.. Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode. 15) potrati cijelu glavu. potirao glavu i u{i jedanput. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela.” Me|utim. s. 12.s. 7. ne vidimo da vrat treba potirati posebno.

2.ali je bolje to izbjegavati. po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest.s. Onaj ko uzme abdest. jer je fikhsko pravilo: “Sumnja ne uti~e na uvjerenje” (ne kvari ga).a. kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest.Islamsko znanje 181 ONO [T O KV ARI ABDEST [TO KVARI 1. te ako se povrati punim ustima. rahimehullah. Tavaf . gnoj ili sukrvica. nogom dodirnuo Ai{u koja je le`ala ispred njega ispru`ena poput mrtvaca. padanju u nesvijest. pijanstvu. ili gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. s. bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni namaz. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nost da ispusti vjetar.540 [to se ti~e dodira spolnog organa. sperma. osim u slu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris.v.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra. bez obzira da li se radilo o ludilu. osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u.s. jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik. vjetar. pa ako bi se to uklonilo. Me|utim.542 (En-Nesai).541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a. ra~una se da nije pod abdestom. pao bi. ili je naslonjen na ne{to. pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne. prije nego bi klanjao vitr-namaz. KADA JE OBA VEZNO OBAVEZNO UZIMANJE ABDEST A I [T A JE ABDESTA [TA ZABRANJENO RADITI BEZ ABDEST A ABDESTA 1. me|u kojima i imam Ebu-Hanife. jer su neki alimi. zatim kada je ~ovjek d`unup544 pa ho}e . [to se ti~e dodira `enskog tijela to ne kvari abdest. Obavljanje namaza. ako sumnja da li je uop}e uzeo abdest. 3. rekli su da se abdest kvari ako pote~e krv.543 Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja. 3. 4. s. te je zatim klanjao a da nije uzimao abdest.. smatra se da ga ima. Gubljenje svijesti. Neki u~enjaci. 2. to ne uti~e na valjanost abdesta.obila`enje oko Kabe. izmet. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta. poljubio jednu od svojih `ena.. tj. vedijj i mezij.a. Duboki san pri kojem je ~ovjek u le`e}em polo`aju.v. da se bude siguran u to.

da ne umanjuje nadra`aj prilikom spolnog op}enja. itd. Sve ovo je Resulullah. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan. praktikovao i nare|ivao da se praktikuje. Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar. 4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta. a dio izostavljati. {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao da je obrijana. da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}u nakon mokrenja. To je propisano kao olak{ica ljudima. potiru}i od prsta prema zglobu. 2. PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU 1. a to je da se na dijelovima tijela koji se moraju oprati prilikom abdesta. posebno kada su na putu zimi. 2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka. 3) da je mogu}e u njoj hodati. Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta.545 4. dozvoljeno ju je brijati. pije ili ponovo op}i. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost. 5) da sama stoji na nogama. a ne od momenta njihovog obla~enja. kao {to je lak na noktima. Preporu~uje se da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana. 3. Vrijeme va`enja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e.182 Islamsko znanje da jede. jeste obrezivanje ili sune}enje. nakon {to ju je osoba ve} obukla. 5. a mo`e se skratiti da ne prelazi du`inu {ake. to jest potrati mokrom rukom po njoj. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha mo`e se u~initi brijanjem ili {i{anjem. . a i praksa ranijih poslanika. ili umre. Uslovi za valjanost mesha po obu}i: 1) da se obu~e kad osoba ima abdest. ako }e se to uskoro obaviti. Mesh se uzima s gornje strane obu}e. dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547. ^arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati. kada je hladno. prije kupanja. Simbol islama. Svrha obrezivanja je vi{estruka: da se ne skuplja prljav{tina na ko`ici. [to se ti~e kose na glavi. ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom. i to samo jedanput. Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. ali je mekruh brijati dio glave. a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice. MESH PO OBU]I 546 Umjesto pranja nogu kod abdesta. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do had`a. a tri dana i tri no}i za putnika.

3. nije se du`no kupati. zbog bolesti npr. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u.s. istek roka va`enja. 4. onda mu je lijepo da se okupa. osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. dodirivanja dva spolna organa). vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje tog dijela tijela. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo. s. Ako se ne{to sanja. Nakon smrti. mo`emo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi. ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju.a.550 Me|utim. G U S U L . pa mu je Poslanik. Nakon prestanka hajza i nifasa. 2. Svi se sla`u da je obavezno okupati mrtvaca. obavezno se okupati. {to dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam. kod mu{karca ili kod `ene. MESH PO ZA VOJIMA ILI GIPSU 548 ZAVOJIMA Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta. (to jest.v. Neki u~enjaci ka`u da je nevjernik du`an okupati se kada se vrati u islam. Poslije spolnog odnosa. nekima rekao da se okupaju. s. ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta. a noge prilikom abdesta oprati. umjesto pranja.KUP ANJE KUPANJE Kada kupanje postaje obavezno? 1. makar i ne do{lo do izlu~ivanja sperme. naredio da se okupa vodom i lovorom. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge. Ako sperma iza|e bez nadra`aja. pa smo na taj dio tijela stavili zavoj ili gips. u snu ili na javi.. u slijede}im slu~ajevima: 1. To dokazuje time {to je Allahov Poslanik. a ne sje}a se sna. obavezni su se okupati i mu{ko i `ensko. nije ograni~en vremenski.s. ako se postane d`unup.Islamsko znanje 183 Mesh prestaje va`iti. 4. 2. ali se na odje}i ne primijeti trag sperme. te se obu}a mora skinuti. ako se ustanovi da se radi o spermi. a ako nije. onda nije obavezno kupanje. 5.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame.v. Kada se probudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i. osim {ehida koji pogine na bojnom polju. To ukazuje na to da kupanje u tom . 3.. a nekima nije. onda. jedan dio u~enjaka ka`e da je nevjernik du`an da se okupa samo ako je bio d`unup. ili vi{e od toga.a.

v. jer se tavaf smatra ibadetom. .potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose. 5. Ukoliko se `ena kupa nakon hajza ili nifasa. s tim {to nije du`na rasplitati pletenice. 4. za svaki slu~aj.. peru}i prvo desnu stranu.a onda vodom oprati cijelo tijelo. Dozvoljeno je pro}i kroz d`amiju ukoliko postoji potreba za tim. s. iako za izostavljanje toga kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj). Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru. Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest. osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. zatim unutra{njost u{iju. . ona }e gusul obaviti kao mu{karac.553 3.a.554 [to se ti~e samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je d`unupu dozvoljeno. s tim {to se pranje nogu odga|a do zavr{etka gusula. jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora pokvasiti.552 2. 7. . kao {to je praktikovao Resulullah. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet. 2.zatim oprati stidna mjesta. a ve}ina ih smatra da se umjesto kupanja mo`e uzeti abdest.184 Islamsko znanje slu~aju nije farz. [ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (d`unup)? 1. Kada je preporu~eno okupati se?551 1. pupak i no`ni prsti. ako je farz. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do d`uma-namaza.s.potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz. Doticati Kur'an. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku. U~iti ne{to iz Kur'ana.oprati ruke tri puta. s. 4. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat. jer bi. ali voda mora doprijeti do korijena kose. a najbolje bi bilo pred sam odlazak na d`umu. Na kraju zaklju~ujemo da je.s. [to se ti~e `ene.v. 3. . . Kupanje nakon opremanja mrtvaca. 6. 5. Poslanik. svima naredio da se okupaju. Boraviti u d`amiji. bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu. preporu~uje se rasplitanje pletenice. obra}aju}i pa`nju da se opere ispod pazuha.a. ^initi tavaf (obilazak) oko Kabe. NA^IN UZIMANJA GUSULA: .

Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se ne trlja lice rukama. Kada se neki namaz obavi tejemmumom. ako voda bude toliko hladna. 2 . 3 . ali se ~ovjek boji za sebe. nije obavezno ponavljati namaz. a onda se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru se {ake do iza laktova.Dolazak vode za onog ko je nije imao. [ta kvari tejemmum 1 . ve} da se samo potare. 4. 3. ili izostajanje saputnika ako ode po vodu. zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i ruke. pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi. ili pi}e nekom drugom.Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode. pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog iskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana.Sve {to kvari abdest. ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna za pi}e. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen.Islamsko znanje 185 TEJEMMUM Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju. Jednim tejemmumom mo`e se klanjati vi{e farzova. ako se ne na|e voda. Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz. potom se prou~i bismilla. a potom do|e voda nakon {to je namaz obavljen. svoju ~ast. kada je voda u blizini. pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovno obavljanje. Na~in uzimanja tejemmuma Prvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu. makar i psu. 2. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti. 5. isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e. tejemmum }e se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati. Tejemmum se mo`e uzeti zbog slijede}ih razloga: 1. . ili svoj imetak. pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati bolest ili ote`ati proces izlje~enja.

186

Islamsko znanje

HAJZ I NIF AS NIFAS
Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa `ene dok je zdrava, a koju nije prouzrokovalo ra|anje djeteta. Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog. Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, mo`e biti crna, crvena, `uta ili negdje izme|u bijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najdu`e trajanje neki ka`u da je deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najdu`i period ~isto}e izme|u dva hajza nije ograni~en, a najkra}i je petnaest dana. Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nije ograni~en, a najdu`i mo`e biti ~etrdeset dana.555 [ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa 1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i d`unupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe, doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u d`amiju, osim u velikoj potrebi). 2. Zabranjeno je `eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslanik naredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556 3. Zabranjeno je spolno op}iti sa `enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu i dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: “I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To je neugodnost'. Zato ne op}ite sa `enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.”557 Dozvoljeno je dodirivanje `ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. Kad prestanu hajz i nifas, `ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZA
Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je period hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga je istihaza. @ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje

187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom od izlaska ne~isto}e. Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. Njenom mu`u je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obavezna klanjati i postiti, a mo`e boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZUR
Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost dr`anja mokra}e, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari: 1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to }e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u; 3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati pa`nju ho}e li ne{to iste}i; 4. s jednim abdestom se mo`e klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta. Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se mo`e o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur du`an u tom vremenu o~istiti se i klanjati.

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE NAMAZ
DEFINICIJA I ZNA^AJ NAMAZA
Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz ima veoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne mo`e opstojati bez temelja, tako ni islam ne mo`e opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove, d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: “Prvo djelo za koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela”558, ka`e Resulullah. Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s ovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najte`im `ivotnim situacijama: bolesti, strahu, ratu i sl. “^uvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{eno i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.” 559 Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa ~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Isto va`i i za `enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i du`an je pokajati se. Ukoliko ustraje u takvom odnosu prema namazu, ulema ka`e da zaslu`uje najte`u dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje

189

NAMASKA VREMENA
Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zadu`io ima pet u toku dana i no}i i to u ta~no odre|ena vremena. Uzvi{eni Allah ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.” 560 1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) i traje do izlaska sunca. 2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenka nekog predmeta ne pove}a za jednu svoju du`inu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju je predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne-namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena. 3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|ati ikindiju dok sunce ne po`uti (pribli`i se zapadu). 4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenila na zapadu. 5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to je njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U spavanju nema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijeme slijede}eg namaza.” Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjek malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.”561 Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremena jer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190

Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562
a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563 klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564: 1. vrijeme izlaska sunca; 2. kad je sunce na polovini neba; 3. kada sunce zalazi. b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni farz, te ~initi sed`dei-tilavet: 1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje; 2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e. Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesd`id, d`enaza-namaz itd.

MJEST A NA KOJIMA MJESTA NIJE DOZVOLJENO KLANJA TI 566 KLANJATI
1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati da se d`amije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini d`amije. 2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 3. Smetlji{te 4. Klaonica 5. Sredi{te puta 6. Torovi deva 7. Hammam (kupatilo) 8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje

191

EZAN I IKAMET
Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno od obilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu. Ezan glasi: “Allahu ekber” (4 puta), “e{hedu en la ilahe illellah” (2 puta), “e{hedu enne Muhammeden resulullah” (2 puta), “hajje alessalah” (2 puta), “hajje alel felah” (2 puta), “Allahu ekber” (2 puta), “la ilahe illellah” (1 put). Zna~enje ezana: “Allah je najve}i” (4 puta), “svjedo~im da nema drugog boga osim Jedinog Allaha” (2 puta), “svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik” (2 puta), “do|ite na namaz” (2 puta), “do|ite na spas” (2 puta), “Allah je najve}i” (2 puta), “nema drugog boga osim Allaha.” Kod sabahskog ezana u~i se iza “hajje alel-felah” jo{ “essalatu hajrun minen-nevm” (2 puta), {to zna~i: “Bolji je namaz od spavanja.” Ikamet sadr`i iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i “hajje alel-felah” kod svih namaza doda se “kad kametis-salatu” (2 puta), tj. “namaz upravo nastupi”. Dok se ezan u~i sporije i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i br`e i bez zastajanja.567 Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i “hajje ales-selah” i “hajje alel-felah”, kada treba re}i “ la havle ve la kuvvete illa billah”. Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu: “Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568 “Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari Muhammedu El-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon pro`ivljenja postavi ga na ~asni polo`aj koji si mu obe}ao.” Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i, okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i “hajje ales-salah”, okrenuti glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i “hajje alel-felah” na lijevu stranu. Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi oni koji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u d`emat.

mora se okupati. pa i lice. neka se okrene kuda mo`e ili smije.570 Trebamo znati da odje}a kod mu{karca. 3. [to se ti~e pokrivanja glave. ali ako je takva situacija da je `ena mlada i da postoji mogu}nost fitneta. tj. npr. usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu. okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dio namaza. niti ima drugoga na~ina da to dozna. bio ~ovjek u namazu ili van namaza. ne}e ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. Me|utim. Ako bi tokom samog namaza saznao pravac Kabe. svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en. on }e se nakon istra`ivanja i razmi{ljanja. Allah. a pogotovo kod `ene. d`elle {anuhu. uzeti abdest. okrenuti se u pravcu Kabe. to nije obavezno za mu{karca i on mo`e klanjati i gologlav. odje}e i mjesta gdje se klanja. Jedino je dozvoljeno da putnik. Onaj koji vidi Kabu. Hanefijski je mezheb tog stava da lice i ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod `ene.569 [to se ti~e situacije kad je `ena izlo`ena pogledima mu{karaca koji joj nisu mahrem.” (En-Nisa' 103). jer on staje pred Uzvi{enog Gospodara. ne smije biti prozirna. onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno. 4. [to se ti~e `ene. 2.192 Islamsko znanje NAMASKI [AR T OVI [ART [artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i: 1. . ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti. biti propisno obu~en. namaz mu ne bi bio valjan. Ako bi neko po~eo klanjati bez istra`ivanja Kabe. 5. osim lica i ruku do {aka. bude okrenut u pravcu prema kojem ide njegovo prevozno sredstvo. ruku do {aka i nogu do ~lanaka. Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. ~isto}a tijela. moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da `ena mora pokriti cijelo tijelo. ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica. a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi. svejedno. Me|utim. Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod koljena. i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. du`an je da se prema njoj okrene. a ako je osoba d`unup. a nema koga upitati. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo. onda i hanefije smatraju da bi tada `ena morala pokriti lice. jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe. du`an je da se okrene u njenom pravcu. u toku nafila-namaza. osloniti na svoje zaklju~ivanje i tako se okrenuti i klanjati. i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme.

s. ne prenosi se od Poslanika.572 Ko ne mo`e stajati klanjat }e sjede}i. niti od njegovih ashaba da su oni prilikom namaza naglas izgovarali nijet. Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih nema namaza. kao {to se desilo sa Poslanikom . Ka'dei ehire .a.(u~enje Kur'ana) na kijamu. u~enjaci ka`u da je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik. Ako imam zbog bolesti ili nemo}i klanja sjede}i.(posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). ne tvrde de je to sunnet i da se to mora raditi. {to je slu~aj i sa hanefijskim mezhebom.v. Ruku .(pregibanje.s. jer kao {to smo rekli. 5. Kijam . NAMASKI RUKNOVI (SAST AVNI DIJELOVI NAMAZA) (SASTA Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza.odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. Svi u~enjaci se u tome sla`u.. Stoga. koji glasi: “Allahu ekber” (Allah je najve}i).v.a.571 Prema tome. a ko ne mo`e ni sjede}i. cijeli d`emat pratit }e ga u namazu sjede}i. s. poklanjanje). 6. 1. nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz. Kiraet . namaz mu nije ispravan. a mo`e stajati. 2. Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i. Sud`ud . i to dvije sed`de za svak rekat.(padanje licem na tlo). .Islamsko znanje 193 6. s. U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima. nijet. i da srcem donesemo nijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz. ili da je to sunnet. dok mu se u nafili samo umanjuje sevap. Po~etni tekbir (iftitahi tekbir). [to se ti~e izgovaranja nijeta rije~ima. to Poslanik nije radio.. 3. pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost namaza.stajanje u namazu. 4. onda le`e}i na strani.

U podnevskom i ikindijskom namazu. Fatihu i suru u~iti u sebi. Muhammed. samo da bi {to prije zavr{io sa namazom. Ovo va`i za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza. 7. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih. Tebi smo zahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni.a. bajramima. U~enje Fatihe na namazu. Posljednje sjedenje jeste farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Tebe obo`avamo. 4.v. pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje. sunneta i nafile.. vrati se i klanjaj. a mo`e i jedan du`i. u Tebe vjerujemo i Tebi se kajemo.a.s..576 10.s. s.573 2. Prou~iti: “Et-tehijjatu” na prvom sjedenju. od Tebe pomo}. 9.namazu. oprost i Uputu tra`imo. inne azabeke bil-kuffari mulhik. trebamo imati na umu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre.’579 ^ovjek je klanjao. jer ti nisi klanjao. kao i u svim dnevnim nafilama. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. tj. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta. 12. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno.s. a. ak{amskom i jacijskom farz. 13.v. Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesd`udu ve ileke nes'a ve nahfidu nerd`u rahmeteke ve nah{a azabeke. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje.575 5. Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom. Tebi `urimo `ele}i Tvoju milost.a. r. mu opet re~e: ‘Ve . s. Predati selam na kraju namaza.a. u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du. Me|utim.” 11. teraviji i vitr-namazu uz ramazan. Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu. Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike. Kunut dova glasi: “Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu ‘alejke ve nusni ‘alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke ve nahle'u ve netruku men jefd`uruke.. Gospodaru moj. zatim odmah i}i na tre}i rekat. Poslanik. mu re~e: ‘Ve alejkesselam. do{ao i nazvao selam. Kad se klanja u d`ematu.574 3. 6. prvo na desnu pa na lijevu stranu. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu. te mu nazvao selam. te na d`umi. 8.: “Neki ~ovjek u{ao je u mesd`id dok je Poslanik sjedio na jednom kraju d`amije. Klanjao je i do{ao kod Poslanika. Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo.” Prevod dove: “Gospodaru moj. muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i naglas.194 Islamsko znanje NAMASKI V AD@IBI VAD@IBI To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza. s. a boje}i se Tvoje kazne. 1. na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo.v.578 Ovome se malo posve}uje pa`nja. Ta'dilul-erkan.

’ ^ovjek je ponovo klanjao. s. o Allahov Poslani~e.. da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba.’ On mu re~e: ‘Kada ho}e{ da obavi{ namaz. Poslije prou~enog “subhaneke” prou~iti “euzu”. s. 1. Po zavr{etku Fatihe re}i “amin”. a “bismilu” prou~iti na po~etku svakog rekata. a koje su navedene u sunnetu da ih je Poslanik.s. Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju. inneke hamidun med`id. a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i: “Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala d`edduke va la ilahe gajruke. Onda idi na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom polo`aju. a potom se okreni prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. Na sjedenju prou~iti salavate: “Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun med`id. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu. I tako radi u cijelom namazu. jer ja druga~ije ne znam. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. jer ti nisi klanjao. 4. 2.a.580 Potom se podigni tako da se ispravi{ stoje}i. ka`iprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e). prilikom dizanja i spu{tanja. sjedenja i stajanja. @ene di`u ruke do ramena. . 5. i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du. ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju. 7.’” 581 NAMASKI SUNNETI To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza. u~io. vrati se i klanjaj. do{ao te nazvao selam. 8.’ Onda je ~ovjek rekao: ‘Podu~i me.584 6. 11. Da imam naglas izgovara “Semiallahu limen hamideh” i tekbire. stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeve ruke. Poslanik. Prvi rekat na sabahu u~initi du`im od drugog. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci.” Prevod: “Allahu. jer ti nisi klanjao.v.583 3.s.582 Prsti trebaju ostati ispru`eni. mu ponovo re~e: ‘Ve alejkesselam. ali ako se slu~ajno ne obave.a.Islamsko znanje 195 alejkesselamu. vrati se i klanjaj. Izgovaranje tekbira..” Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj. 9. ali je propu{teno ono {to je bolje. Di`u}i se sa rukua izgovoriti “Semiallahu limen hamideh”. upotpuni abdest. Zatim se podigni tako da se smiri{ u sjede}em polo`aju.v. Sve troje se u~i u sebi. namaz nije pokvaren. 10. pa onda “Rabbena lekelhamd”. spasi Muhammeda i njegovu porodicu. Napominjemo. osim poslije vra}anja sa rukua kada se izgovara “Semiallahu limen hamideh.

Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a. . [T A JE DOZVOLJENO KLANJA^U [TA 1. ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo. akrepa. 3. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i. 6. ako ~ovjek gleda klanja~a sa strane. Ti si. ne kvari namaz. 5. kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. gubljenje abdesta. 8. Klanja~u je dozvoljen mali pokret. 9. uistinu. kao {to su: okretanje prsa od pravca Kabe587. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti. Isto tako ovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no. Ti si. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz. 2. hvale dostojan i plemenit. Me|utim. 4. 7. I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu. ali umanjuje skru{enost. osim upozorenja imamu. itd. nego }e dlanom udariti po gornjoj strani druge ruke. rije~ima “subhanellah”. 6. Odvra}anje selama i{aretom ruke. kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje. tako da se. Ako `ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih. izostavljanje rekata. 5.589 3. to ne kvari namaz.586 4. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza.196 Islamsko znanje kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu. ^e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz. koji su uzastopni i ponovljeni. dopu{teno je u namazu.585 2.” [T A KV ARI NAMAZ [TA KVARI 1. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i. ona ne}e ni{ta govoriti. mu{karac }e re}i: “Subhanallah”. kad pogrije{i. a samim tim i sevap. Ubiti zmiju. i sl. Pokreti koji nisu vezani za namaz. 9. to ne kvari namaz. Ludilo ili gubljenje svijesti. uistinu. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije. otkrivanje stidnog dijela tijela. a ne dlanom o dlan. sti~e utisak da on nije u namazu. U~enjaci ka`u da tri ili vi{e takvih pokreta kvare namaz. a ako `ena upozorava. hvale dostojan i plemenit. 7.588 8.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti.

sjedenje na petama. 2. prije nego {to se namaz zavr{i. pridr`avanje posebnog mjesta za klanjanje u d`amiji. ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza. 6. Ako imam u~ini sehvised`du. 5. ne}e se vra}ati. 7. ako nije siguran da li je klanjao dva ili tri rekata. 9. pa se sjeti prije nego {to se ustane. a potom se ponovo preda selam. SEHVI . zatvaranje o~iju.590 Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga: 1. 2. igrati se odje}om u toku namaza. 4. 4. a ako se potpuno ustane. s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. pokreti glavom ili o~ima. Na primjer. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu. u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591. (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti. ra~unat }e po sigurnom. osim u slu~aju imama. 10. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje). klanjanje u prisustvu jela. 3. pomjeranje ruku pri predaji selama. 8. izostaviti neki od namaskih sunneta. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de. ako se to desi u zaboravu. a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }e tre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza. Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom mo`e se popraviti i izostavljanje nekog namaskog vad`iba. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti od onoga u {ta je siguran (manji dio). . u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje. ako se zaboravi prvi te{ehhud. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakon predavanja selama. 11. 3. a potom u~initi sehvi-sed`du. a potom sjeti.SED@DA Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vad`iba ili nenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. kad se preda selam. {to je obi~aj kod nekih.Islamsko znanje 197 NAMASKI MEKRUHI Klanja~u je mekruh: 1. ili ne~ega drugog {to umanjuje koncentraciju.

Ona se obavlja tako {to se donese tekbir. u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri puta “Subhane rabbijel-e'ala” te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de. bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no. . onda se mora ponoviti i sed`da. u~init }e se sed`da neposredno poslije prou~enog ajeta.198 Islamsko znanje SED@DEI . te biti pod abdestom. Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da. izgovaraju}i “Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir. Po mogu}nosti perda bi trebala biti duga~ka makar 1 zira' (46.” Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu. Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet. ST AVLJANJE PERDE STA (PREGRADE) ISPRED KLANJA^A Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu. Po hanefijskom mezhebu to je vad`ib a kod drugih sunnet. koja bi spre~avala prolaz ispred njega. a onaj koji klanja za imamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom. Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili kasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de. Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde. njemu je dozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. Kad klanja~ postavi perdu.). Za perdu se mo`e koristiti sve {to mo`e uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i kraj njegove postelje.2 cm. Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se mo`e u~initi sed`da. Tako. ako se ajet sa sed`dom ponovi i na drugom mjestu.TILA VET TILAVET Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet iz Kur'ana. potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti propisno obu~en.

Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. [to se ti~e `ena. a mekruh je `uriti.”592 A u drugom rivajetu stoji: “.”593 Mustehab je da se u d`amiju ide dostojanstveno. a ako su i u tome isti. du`an je obnoviti namaz. a muktedija nije. ako sazna. O vrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. Ako se slu~ajno ne ode u d`amiju. te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge. Me|utim. mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji je prispio. To ne zna~i da treba `uriti. a kada klanja sam. neka u~i koliko ho}e. Ako se klanja u ne~ijoj ku}i. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj koji najvi{e poznaje Allahovu Knjigu. PRISPIJEV ANJE U D@EMA T PRISPIJEVANJE D@EMAT Kad ~ovjek zakasni u d`emat. bez obzira u kom se stanju nalazio.. jer je Poslanik rekao: “Nemojte braniti va{im `enama da idu u d`amiju iako su im njihove ku}e bolje za njih. a onaj koji je sa tejemumom onome ko je sa abdestom. dozvoljeno mu je postavljanje nekog drugog da dovr{i namaz. ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza. onaj koji nabolje poznaje sunnet. pa da valjanost namaza do|e u pitanje.. kada su u pitanju predavanja. i one mogu prisustvovati d`ematu u d`amiji. onda ~ovjek mo`e klanjati sa ljudima koji se zadese u blizini ili sa svojom porodicom. Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u d`ematu. Me|utim. Mo`e biti imam onaj koji sjedi onome koji mo`e da stoji u namazu. Tako Allahov Poslanik ka`e: “Namaz u d`ematu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva. onda }e i on obnoviti namaz. osim ako to on dozvoli nekom drugom. a ako su u tome isti.Islamsko znanje 199 NAMAZ U D@EMA TU D@EMATU Namaz u d`ematu jeste pritvr|eni sunnet. donijet }e po~etni tekbir stoje}i. nego }e ustati i naklanjati propu{tene rekate.”594 Me|utim. a neki u~enjaci smatraju da je vad`ib obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave. Ako se imamu dogodi ne{to u namazu. Kad imam preda selam na desnu stranu. ako nije znao za to. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn. Tako }e npr. onda onaj koji je stariji po godinama. Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur. gubljenje abdesta. te onaj ko ne mo`e u~initi sed`du ni ruku’ onome koji mo`e ~initi sed`du i ruku’. `ene bi trebale da im prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. iako im je bolje da klanjaju kod ku}e.za dvadeset i pet stupnjeva. pratiti imama . on ne}e predati selam. a potom }e pratiti imama. npr. onda }e imam biti doma}in.

putnik. po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. fikhski u~enjaci smatraju da `ene nisu obavezne klanjati d`uma . ima vi{e propu{tenih namaza. s tim da se prvo klanja propu{teni namaz pa tek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku. izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam. jer }e tada prvo klanjati redovni namaz. 3. `ene su dolazile i klanjale d`uma . kojeg je du`an klanjati svaki musliman. Me|utim. a potom sjesti na prvo sjedenje. 2. (iako grijeh ostaje. jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). da nas Allah tog sa~uva. NAKLANJA VANJE PRO[LIH NAMAZA NAKLANJAV Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza. Ako ~ovjek.v. . s.namaz. a onda }e ustati klanjati drugi rekat. du`an je naklanjati ga. ko svjesno izostavi namaz.200 Islamsko znanje sve do predaje selama. slobodan. punoljetan. D@UMA-NAMAZ D`uma-namaz je farzi-ajn. Propu{teni namaz treba odmah naklanjati. Prema tome d`umu nisu du`ni klanjati: dijete. a to mogu ~initi ako ho}e. a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od d`emata. U vrijeme Poslanika.. pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i ta~no koji je to namaz. Zatim }e klanjati tre}i rekat.a. obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad se probudi. onda je du`an da ih naklanja po redu onako kako ih je izostavio. ako zaboravi na izostavljeni namaz. rob ili zarobljenik. du`nik koji se pla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje od d`emata.namaz.s. U tome se sla`u svi u~enjaci. Red nije obavezan u tri slu~aja: 1. pametan. Me|utim.

odnosno ~etrdeset osam milja.596 Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa. Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda. U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za valjanost d`ume. s. obu~e ~istu odje}u i da porani u d`amiju. 2. Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf. propisao je prvobitno dva rekata. i vaz (predavanje). propisao namaz. 5.v.Islamsko znanje 201 USLOVI ZA V ALJANOST D@UME VALJANOST Uslovi su sljede}i: 1. a namaz na putu ostavljen je onako kako je i propisan.: “Kada je Allah. Stav hanefijskog mezheba je da se d`uma mo`e obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama. d`elle {anuhu. hanefijski mezheb uslovljava da d`umu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595. pa dok se ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka.597 NAMAZ MUSAFIRA SKRA]IV ANJE NAMAZA SKRA]IVANJE Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namaza na dva rekata. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadr`avati zahvalu Uzvi{enom Allahu. zbog prakse Resulullaha koji je kao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze. a.. Neki imami smatraju da je vad`ib skra}ivati namaze.s.598 Uzvi{eni je Allah rekao: “ Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite.”601 . 3. Nakon ezana za d`umu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora. da se obavi u podnevskom vremenu. da se klanja u d`ematu. 4.”599 Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka.600 ^ovjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme hutbe.a. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se d`uma obavlja u ve}im mjestima. i zbog rije~i Ai{e. r. Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih se malo sjedne. zatim je dopunio dva rekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu. salavat na Poslanika. pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja du`ina putovanja na kojoj je dozvoljeno skra}ivanje namaza.

603 Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom. U~enjaci hanefijskog mezheba ka`u da je spajanje namaza od . Da je Poslanik.a. osim prilikom had`a na Arefatu i to podne i ikindije. ako je imam musafir. S druge strane. To dokazuju op}im hadisima koji podsti~u na dobrovoljne namaze. radijallahu anhu. a.v.v. ve}ina u~enjaka.202 Islamsko znanje Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana. a potom bi stao i sastavio ih. on gubi status musafira. skra}ivat }e namaz. s. i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik.. te }e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim). S obzirom na to da je Poslanik.s.a. te hadisom da je Poslanik. ako je ~ovjek u mogu}nosti. s. smatraju da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze. a na Muzdelifi ak{ama i jacije. onda }e d`ematlije koje nisu musafiri.. SP AJANJE NAMAZA SPAJANJE [to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba. na putu sastavljao namaze te su svi drugi u~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(d`em'uttakdim) ili u ikindijskom vremenu(d`em'ut-te'hir)... odga|ao podne do vremena ikindije.v. klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu. kada bi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu. klanjaju}i samostalno svako za sebe. kao musafir spajao podne i ikindiju. postoje sahih hadisi da je Muhammed. da bi Allahov Poslanik. na dan osvojenja Meke klanjao duha-namaz604. a onda bi uzjahao. Sli~no se prenosi i od drugih ashaba. oni ne dozvoljavaju spajanje namaza. i mi mo`emo upotrijebiti tu olak{icu. nakon {to imam preda selam poslije dva rekata.a. ako nije donio odluku boravka. me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba. jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: “Dru`io sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz. s. Me|utim. Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa. a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostane u jednom mjestu. ili u jacijskom vremenu-(d`em'ut-te'hir).v.s. Dokaz za ovo jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejd`anu {est mjeseci i cijelo to vrijeme skra}ivao namaz.a.602 Me|utim.s. te da u ak{amskom vremenu spoje ak{am i jaciju(d`em'ut-takdim). [to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza. ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata. namaze klanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama.” Me|utim. s. bez obzira koliko ostao u tom mjestu. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio. pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz u njegovom vremenu. klanjao bi podne. neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni na putovanju uop}e ne klanjaju. te ak{am i jaciju.s.s.. spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibn D`ebela606. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu.

NA^IN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA Bajram -namaz klanja se ovako: Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz. . a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena. Bajram se mo`e klanjati u d`amiji.s. udovicama.. prije u~enja (kiraeta). Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (d`em'ut-takdim). s. tj. svejedno da li se radi o djevojkama. Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremena za klanje kurbana. `ena. Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom. a zatim Fatihu i suru (mendub je “Hel etake hadisul ga{ije”). Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e. i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }e klanjati sastavljeno. ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla).Islamsko znanje 203 Allahovog Poslanika.a.v.607 Poslanik.v. gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu. Na drugom }e rekatu prou~iti bismillu (u sebi). staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje. klanjao ga je redovno. s. Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet.s. prou~i “subhaneke”. a onda sa ~etvrtim tekbirom oti}i na ruku’. a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti “Sebbihisme rabikel-eala”) pa }e po}i na ruku’ i sed`de. s tim {to }e ove posljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi.. onda ne smije praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza. Nare|ivao je i mu{karcima i `enama da do|u na Bajram-namaz. velike hladno}e i bolesti. Za Bajram je mustehab okupati se. Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa do podne. sed`du. Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi. namirisati i obu}i najljep{e odijelo. a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{e vremena za davanje sadekatul-fitra. BAJRAM-NAMAZI Bajram-namaz je vad`ib klanjati onome ko je du`an klanjati d`umu. te{ehhud. onda tri bajramska tekbira di`u}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu. pa selam predati. i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i. osim u Meki. donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke di`u kao pri tehrimi. zatim se donese tehrime (po~etni tekbir). ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog vremena. Preporu~uje se dolazak na musallu djece.a.

608 Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: “Tekabellellahu minna ve minke” (“Neka Allah primi od nas i od tebe”). i klanjat }e mu se d`enaza. a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama. Opremanje umrlog. Allahu ekber. Allahu ekber ve lillahil . Ako je umiru}em ovo namje{tanje te{ko. tako da le`i na desnoj strani. klanjanje d`enaze i ukopavanje.” Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dok imam ne iza|e da klanja Bajram. kolektivnu du`nost muslimana. Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: “La ilahe illellah”. umotavanje u }efine. Dozvoljeno je plakati za umrlim. [to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga okupljaju u ku}i umrlog. ~im se smrt sigurno utvrdi. kada jedni izvr{e. izgovaraju}i: “Allahu ekber. la ilahe illellahu vallahu ekber. Ovo je stav u~enjaka hanefijskog mezheba. Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire. Kada ~ovjek umre. sve su to propisi koji predstavljaju farzi-kifaje. Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na taj na~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. koju. odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku. Zatim }e se ne~im pokriti. nego }e se zamotati u njegovu odje}u koja mo`e poslu`iti kao i }efini. Po`eljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela. i trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe. a sevap imaju oni koji to obave. Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena tugom. D@ENAZA-NAMAZ I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG Sunnet je obi}i bolesnika. jer je tako radio Poslanik. Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama. tj. i suprotno praksi Resullullaha. dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne . kao {to bi i prilikom spavanja trebalo le`ati na desnoj strani. odgovornost spada sa drugih. to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama.609 Treba po`uriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog.hamd. povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to zabranjeno u islamu. treba ga ostaviti da le`i onako kako mu je najlak{e. [ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati.204 Islamsko znanje Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru.

a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. ali ako se bavi samo tim poslom. zanijetiti kupanje mrtvaca. a onda oprati i o~istiti njegova stidna mjesta. pri posljednjem kupanju. te da }efini budu bijeli i ~isti. a prije stavljanja }efina. posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga u namirisane }efine. @enu mo`e kupati samo `ena. radijallahu anha. Umrlog je farz zamotati u }efine. nakon kupanja. pokrije se ~ar{afom. Zatim }emo mu uzeti abdest. krpa za lice. po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna.{. a `ensko u pet: izar.611 Ebu-Bekra okupala je njegova `ena Ummu Ruman. iza|e ne{to iz stomaka. Potom }e onaj koji kupa zamotati ruke krpom. ako je ostavio imovine. na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjao d`enazu. odnosno obu}i rukavice. Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile. ko{ulja.610 NA^IN KUP ANJA UMRLOG KUPANJA Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto. Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzima nikakvu naknadu radi kupanja umrlog. . Ako mu. onda mu je dozvoljeno uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi za `ivot. obavezno je oprati ono na {to padne ne~isto}a. Ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao svoju suprugu Fatimu. a ako nije. i da to radi u ime Allaha. krpa za prsa i lifafa. te mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. skine se odje}a sa njega. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa: lifafa. Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobo`an i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bi postigao {to ve}u nagradu. dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegova supruga. a potom ga okupati tri ili pet puta. Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog. izar i ko{ulja. Kad se zavr{i kupanje.Islamsko znanje 205 klanja d`enaza. onda na onog koji je bio du`an da ga izdr`ava. (te ih prekriti prekriva~em). bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili `eni. a nije uvjet da budu novi. d`.

iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jer je Poslanik. ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmati u tabutu. Ruke se di`u samo kod prvog tekbira. fe tevefehu alel iman. Mustehab je prili~no brzo nositi d`enazu. Postoji dio u~enjaka koji ka`u da mu se ne}e klanjati d`enaza. Ako nije pokazivao nikakvih znakova `ivota. ve kebirina ve sagirina. s. Allahume. zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza.. men ahjejtehu minna..a. nadjet }e mu se ime. kod nas je uobi~ajena slijede}a: “Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina. pa makar se radilo i o zikru ili o u~enju Kur'ana. ve zekerina ve unsana. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnu pa na lijevu stranu. koji je umro u Abesiniji. hanefijski mezheb stoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno. Mustehab je da svaki u~esnik ponese mejita makar ~etrdeset koraka. Nakon toga }e donijeti drugi tekbir i prou~iti salavate. iako je veliki grje{nik. zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjom lijevom. Allahume la tahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu. okupat }e se. zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikom pra}enja d`enaze. Potom }e prou~iti “subhaneke. NO[ENJE I UKOP AVANJE UMRLOG UKOPA Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka.612 [to se ti~e dove. Samoubica }e se okupati i namaz }e mu se klanjati. te prou~iti dovu u kojoj }e moliti za sebe. Mekruh je pri pra}enju d`enaze podizati glas.v. ako je pokazivalo ikakve znake `ivota.s. klanjao d`enazu Njegusu. umrlog i za ostale muslimane.”613 Umrlom novoro|en~etu. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir di`u}i ruke. Neki u~enjaci poput Nevevije. okupat }e se i klanjati mu d`enaza-namaz.206 Islamsko znanje NA^IN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA Klanjanje d`enaza-namaza je farzi kifaje. ali je bolje klanjati je izvan d`amije. Mekruh je idu}i naglas za d`enazom u~iti Kur'an ili {ta drugo. Potom }e donijeti tre}i tekbir. {ahidina va gaibina. [to se ti~e klanjanja d`enaze odsutnom. iako ne bi smetalo da se di`u prilikom svakog tekbira..” ili drugu propisanu dovu. nadjet }e se ime. .614 D`enaza se mo`e klanjati u d`amiji. ~ak smatraju da je to haram.

.{. okrenuti se prema licu umrlog. Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. Za u~enje talkina.” Prilikom posjeta grobljima treba se pridr`avati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i }e do kabura. da ga u~vrsti prilikom kaburskih ispitivanja. onda se mo`e kopati. Ai{a. d`. Ako zemlja nije mo~varna. Pri dnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana “lahd”. tj. onda se mo`e kopati u njegov kabur. njega }e se okupati. Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha. a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: “Bismillahi ve ala milleti Resulillah!” Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu. a jo{ bolje i dublje. ali je sened tih izjava slab (daif). nema pouzdanog dokaza. ~este posjete `ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: “Allah je prokleo `ene koje ~esto posje}uju groblja. To }e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. Ve inna in{aellahu . zamotati u kefine. Onda }e se jama “lahd” zazidati }erpi~em ili pru}em. onda ~im bilo.Islamsko znanje 207 GROB (KABUR. a ako nema ovih. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefini povezani. radijallahu anha. U tom pogledu se jedino prenose izjave nekih ashaba. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna. a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i `ena. POSJET A GROBLJU POSJETA Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) i koristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar. a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {ta drugo da se mrtvac ne izvrne na le|a. Mrtvac }e se metnuti u grob na stranu kible. poslije ukopa. Posjetu grobljima `enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje na budu}i svijet. klanjati mu d`enazu i zatim ga baciti u more. jednostavno staviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe. nazvati mu selam i u~initi dovu za njega. Kad on istruhne i postane zemlja. MEZAR) Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa. pa ga natkriti daskama i zakopati. Me|utim. govore}i: “Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana. kao {to se kod nas i radi.

ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne. jedna skupina }e klanjati sa imamom. dok }e druga pratiti neprijatelja.” (En-Nisa':102). svako }e klanjati onako kako mo`e: idu}i. Nakon {to oni zavr{e i stanu nasuprot neprijatelja. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. dozivanje umrlog ili tra`enje pomo}i od njega. . klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza. i dok budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas. neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu. a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe. svi }e klanjati zajedno. u skladu s rije~ima Vjerovjesnika: “Kada ~ovjek umre. a imam koji ih je ~ekao na namazu. 2. jedan ili dva rekata. tek tada }e druga skupina i}i na sed`du. i tako cio namaz. 3. nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete. nakon njegovog selama. do}i }e druga skupina.” NAMAZ U STRAHU Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe. 4.. te }e oni. Umrlom }e koristiti dobra djela koja je on uradio dok je bio `iv i ona djela kojima je on bio uzro~nik. 1. a onda neka do|u oni koji jo{ nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom. osim u tri slu~aja: trajna sadaka. spu{taju}i se na ruku i sed`du koliko mogne.. ali }e na sed`du za imamom i}i samo prva skupina. upotpuniti svoj namaz.”615 U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: “Oni koji poslije njih dolaze. govore: ‘Gospodaru. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe.'”(sura ElHa{r:10) Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je: naricanje. oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali. ali neka dr`e oru`je svoje i neka budu oprezni. a na~in njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu: “Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namaz obavljao. Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh.208 Islamsko znanje bikum lahikun. prestaju njegova djela. Kad se oni vrate sa sed`de.

. Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima. s.a. namazi koje nismo obavezni klanjati. Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no. r. naredio je da se..” No}ni se namaz mo`e klanjati u d`ematu. Mo`e imati dva.a.a. jer je Poslanik.s.v.. radijallahu anha. Najbolje je slijediti Poslanika.. Tako je izme|u ostalog rekao: “Ko u ramazanu klanja no}ni namaz. ali }emo biti nagra|eni za njihovo obavljanje. podsticao je na no}ni namaz.) No}ni namaz nema odre|eni broj rekata.Islamsko znanje 209 O NAFILAMA Nafile su dobrovoljni namazi. a najvi{e osam rekata. d`.s. DUHA . kao {to od njega prenosi Ai{a.a.{. a Omer. koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e od jedanaest rekata. pohvaljuje one koji obavljaju no}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te ka`e: “I oni koji provode no}i. NO]NI NAMAZ No}ni je namaz veoma po`eljan s obzirom da Allah. s. s. pa su tako na jednom rekatu u~ili i do dvjesto ajeta. vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu. u toku ramazana..” (El-Furkan: 64.v. . to ponekad ~inio. bit }e mu opro{teni raniji grijesi. pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i.s. tj.v. no}ni namaz klanja u d`ematu.NAMAZ Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala. Poslanik.

rdini bihi. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se prije nego se sjedne. sunnet mu je da klanja dva rekata.hajre hajsu kane summe . Imam }e tada sa muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati.v. na prvom rekatu “Fatihu” i “sebbihismul rabbikel-eala. To se mo`e posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako zanijeti u srcu.a. Buhari prenosi rije~i D`abira. Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo spomenuti ono {to se `eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri . Potom }e imam odr`ati hutbu. TEHIJJETUL .emre” (ovdje treba spomenuti ono {to se `eli uraditi) “hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri” . svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje) okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu. a poslije toga se obrati Allahu.” NAMAZ ZA KI[U Ovaj je namaz sunnet. govorio je: “Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi. mimo farza a zatim neka ka`e: “Allahume. neka klanja dva rekata.{. inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel azimi.{.s. s. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. a na drugom “Fatihu” i “El-Ga{iju”.MESD@ID To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u d`amiju.. ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul gujub. kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana. a kad zavr{i sa hutbom.: “Allahov Poslanik. a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije.. pou~avao nas je istihari.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilhi fsrifhu anni vakdir lijel .210 Islamsko znanje ISTIHARA Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju. d`. in kunte t'alemu enne hazel . r. Allahumme.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilihi fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi.a. u bilo koje doba no}i ili dana. u svim poslovima. fe inneke takdiru ve ene la akdiru. Naglas }e u~iti. d`. nakon Fatihe. dovom u kojoj }e Ga moliti da mu uka`e na ono {to je bolje. . i na njima u~i {ta ho}e.

sunnetom i id`ma'om. davanju zekata. spolno op}enje i sl. veli: “Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet . da biste bili bogobojazni.{. Svi muslimanski u~enjaci i svi muslimani sla`u se da je to jedan od ruknova islama.”' Post je potvr|en i id`maom . neka ga posti!” (El-Bekara. d`. RUKNOVI POST A POSTA Post se sastoji iz dva rukna.a. Allah.) . To su: 1.” “Ko od vas bude prisutan tog mjeseca.konsenzusom islamskog ummeta. To je stroga obaveza propisana i potvr|ena Kur'anom. propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prije vas.” (El-Bekara..) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca.TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE RAMAZANSKI POST DEFINICIJA Post je uzdr`avanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr. ~ijim se nijekanjem izlazi iz islama i postaje murtedom. ka`e: “O vjernici. zatim upotpunite post do no}i.. Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: “I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne zabijeli). Muhammed. klanjanju propisanih namaza. pi}e. postu mjeseca ramazana i had`u. pu{enje.svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. otpadnikom od vjere. s.v. 187. ajeti 183 i 185). jelo.s. Uzdr`avanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca.

620 . iskreno tra`e}i i `ele}i Allahovo zadovoljstvo i nagradu.a. prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed.s.s. sevab klanjati.a. rekao slijede}e: “Ko isposti ramazan sa imanom iskreno tra`e}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha.s. jer je srce mjesto nijeta. s. VRIJEDNOST RAMAZANA. a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab). s. klanjao je osam rekata teravih-namaza.s. klanjao je teraviju u d`amiji. to je sunnet za mu{karce i `ene..” Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed. s. Ko ga isposti i isklanja za imamom. iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.”617 Tako|er. ali ne bi trebalo. jer je nafile.a. Potom je klanjao i druge no}i pa se broj klanja~a pove}ao. Tre}e no}i su se iskupili. s. ali Poslanik. Prema tome.v. da je rekla: “Poslanik.. sunnet je klanjati osam rekata. nema posta.s. a za njim je klanjalo mnogo svijeta. Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije.v. bit }e mu opro{teni prija{nji grijesi. radijallahu anha..”618 “Allah. a ramazan do ramazana.a. r. ne iza|e pred njih.s.. a no}no klanjanje vam je sunnet. od teravije praviti obi~no gimnasticiranje.a. Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e. U vrijeme hilafeta Umera..v. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika.'” Poslanik.v.. ina~e.212 Islamsko znanje 2.”616 Treba napomenuti da je dovoljno da u srcu zanijetimo da }emo postiti. s..a.s.v.{.v. tako|er. d`. s. Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne ote`a onima koji te{ko podnose.. vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu.”619 TERA VIH-NAMAZ TERAVIH-NAMAZ [to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije). POST A I IBADET A U NJEMU POSTA IBADETA Od Ebu-Hurejre. a. rekao: “Pet dnevnih namaza.a.{. d`. bri{u grijehe po~injene izme|u njih.. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~ilo da vam se pridru`im osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz. koji ka`e: “Djela se ra~unaju po nijetu.. ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi... rekao: “Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha. d`uma do d`ume. prenosi se da je Poslanik.

Poslanik. Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji se nada ozdravljenju i musafir (putnik). ka`e: “Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza”. Ebu-Hanife. a ako bi i postila u tom stanju.Islamsko znanje 213 Po{to je teravija-namaz. putnici. djeca. tj. nakon ruku’a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako i dolikuje tome ibadetu. prave}i propisne pauze izme|u sed`di. putem kojeg se obra}a Stvoritelju. Sed`de i ruku’e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan). Upita{e ga: “Allahov Poslani~e. Prema tome. oni koji imaju opravdan razlog kao {to je bolest koju post pogor{ava.a. Svi u~enjaci slo`ili su se da `ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram. starica. ~im joj se uka`e prilika. [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je sna`an i mo`e izdr`ati. spolno zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao {to je hajz i nifas kod `ena. ne `uriti i ne kvariti je `urbom. to su: starac. . kad su `ene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro|aja.v. Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ili postoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje. ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje od ostalih namaza.”621 KO JE DU@AN POSTITI? Islamski u~enjaci slo`ili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog. Vladaru svega. u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne postiti.s. vrednije je da ne posti. [to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za post). Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji. post joj je neva`e}i. oni koji rade na te{kim poslovima. bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje. kako neko krade od svog namaza?” On odgovori: “Kada ne upotpunjava ruku'e i sed`de. kao i ostali namazi. nisu du`ni postiti: nenormalne osobe. a nemaju druge mogu}nosti da rade i `ive od drugog posla.. s. Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza. ali mora napostiti poslije. Svi ovi trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. @ena u oba ova stanja ne smije postiti. [to se ti~e putnika. a onome ko je slabiji.

ili isti toliki broj gutljaja vode.214 Islamsko znanje POST VOJNIKA Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatra putnikom. . Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed.a.s. prenosi se: “U sehuru je bereket.. rekao: “Ljudi }e biti na dobru sve dok budu po`urivali sa iftarom. da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post.v.”623 Ra~una se da je ~ovjek ru~ao. u mjesecu ramazanu.a. bilo da je kod ku}e ili na putu. Niti je posta~ zamjerao neposta~ima. prenosi da je Poslanik. onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije.. zaista je u ru~ku (sehuru) bereket. ili `ivot njegovog suborca. ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja jer Allah. s. Ako je u akciji i smatra se putnikom.v. Smatrali su da je lijepo postiti onome koji ima snage. tako|er. i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur”624. Lijepo je da to bude neparan broj (1. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh.”625 Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula).s.”622 ADABI POST A POSTA Lijepo je da se svaki posta~ pridr`ava slijede}eg: 1. 7) i sl. ali sa obavezom napa{tanja. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: “Ratovali smo uz Poslanika.. Od Ebu-Seida el-Hudrije. Bilo nas je koji smo postili. r. Smatrali su.a..s.a.{. po`urivanje sa iftarom Posta~u je mustehab po`uriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme. a niti neposta~ posta~ima.. kada mu se uka`e prilika. makar popio gutljaj vode. a. odnosno ispunio formu. rekao: “Ru~ajte. ili njegov `ivot. d`. ali nema grijeha onome ko ga izostavi. 2. s. ru~ak (sehur) Cijeli islamski ummet sla`e se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja. 5. tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne posti.. Enes. r. 3. a bilo je i onih koji nisu postili.

upotreba misvaka Lijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta. 4. a ako ne bi bilo toga... postajao bla`i od blagog povjetarca u ~injenju dobra”. u svakom vaktu. Buharija bilje`i hadis koji prenosi Ibn-Abbas. a ako te neko vrije|a ili napada. s. radijallahu anha. a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio D`ibril.. Dolazio mu je svake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu. s. mustehabb je za vrijeme posta prati zube ~etkicom. a.v. Analogno ovome.”. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'an Lijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana.a. 3. ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo. r. onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljaja vode. Od EbuHurejrea. rekao: “Nije post samo uzdr`avanje od hrane i pi}a. prilikom iftara. prenosi se da je Poslanik. a poslije obavljanja ak{amnamaza mo`e se nastaviti sa ve~erom. iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmi prije klanjanja ak{ama. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postom Posta~ se treba ~uvati svega {to mo`e pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. r. s. Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim.” “Allahumme leke sumtu..a. i nema razlike u tome da li ga upotrebljava na po~etku ili kraju dana. bio je najdare`ljiviji ~ovjek.. r.627 5. po kojem je Poslanik. obilje`avao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom. dova za vrijeme iftara i u toku posta Ibn-Mad`e prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed. ve bike amentu.a. ja postim”'.s.: “Poslanik. nego i od bespotrebnog govora.. a.a.Islamsko znanje 215 Od Enesa.{. d`. po{to kod nas nema misvaka.. Tebi sam postio. bude}i `ene i uste`u}i se od spolnog op}enja.s..”626 U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in.” “Allahu. rekao: “Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu. .v.s. ve ala rizkike eftartu.. 6.v. 7. tako da je Poslanik. sva|anja. a posebno u ramazanu.a.s.s.a. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana Buharija i Muslim bilje`e hadis kojeg prenosi Ai{a. reci: 'Ja postim.v.a. azimu{{ana. prenosi se da je Muhammed.s. s.

radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik. osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje. post nije pokvaren.a. piti i spolno op}iti sve do pojave zore. Ako sjeme iza|e kao . 4. ima isti tretman. Od Ai{e. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj. 5. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije. znao poljubiti dok je postio. 3.v. 7. Pu{tanje krvi Posta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi. 3.216 Islamsko znanje [T A JE DOZVOLJENO POST A^U (MUBAH)? [TA POSTA^U 1. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti. U tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh. {to zna~i da je dozvoljeno. [T A KV ARI POST? [TA KVARI 1. 8. post }e mu biti pokvaren. kao {to je pljuva~ka. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodom Ako u|e voda u `eludac bez namjere da se to desi. a kupanje mo`e odgoditi do iza zore s tim da mora zanijetiti post. 4. kao {to je dozvoljeno `eni koja je bila u hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja. U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast. i sl. Stvari od kojih se ne mo`e ~uvati Isto vrijedi kao i za ispiranje usta. Posta~u je dozvoljeno da osvane d`unup. ali u svakom slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. Ispiranje usta i nosa Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. pra{ina koja je na putu ili od bra{na. ako mo`e suzdr`ati i savladati svoje strasti. Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadra`ivanja. a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. 6.. makar i ne htiju}i. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl.s. s. slina. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga u grlu jer oko nije prirodni put hrane u `eludac. Ebu-Hanife stoji na stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo. i za stvari od kojih se ne mo`e ~uvati. 2. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa. 2. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl. a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju. Poljubac posta~a.

Islamsko znanje 217 posljedica gledanja ili razmi{ljanja. ovaj siroma{ni ashab. i rekao: “Propao sam.” “Ima{ li roba da ga oslobodi{?”.s.) Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. pi}em.postom {ezdeset dana uzastopno. i to: .a.s.odgovori. zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret). to ne}e pokvariti post. . s. onda u ve}ini slu~ajeva nije du`an postiti jer se smatra bolesnikom.v. “Mo`e{ li postiti dva mjeseca neprestano?” “Ne”.s.upita ga Poslanik. s. “Ne” . odgovori. Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post.nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je du`an napostiti i taj dan u kojem je pokvario post. s. a Poslanik. 6. oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: “Podijeli ovo kao sadaku.” “Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove hurme potrebnije od nas?”.. kako je spomenuto u prethodnom hadisu. Ako nije u stanju da oslobodi roba. “Op}io sam sa `enom u ramazanu. . odvratio je Poslaniku.v.v. Allahov Poslani~e!” “A {ta te upropasti?” .s. a ako nije ni to u stanju. Ako je posta~ primoran da prima infuziju.a.a.a. s.s. Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta.a. s.”628 Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu.. Potom je sjeo. postit }e {ezdeset dana uzastopno. s. nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu: “Idi i time nahrani svoju porodicu. napostit }e dan za dan.v. itd.s. Primanje infuzije. pored toga {to kvare post. U tom slu~aju. . Poslanik. koji ka`e da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku.osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi. bez obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem.a. jer se u oba slu~aja hrani.upita ga Poslanik. nahranit }e {ezdeset siromaha. jelom.v. 5. jer ne postoje robovi u fizi~kom smislu). bez opravdanog prekida.v. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili putem injekcije... Odre|ene radnje.

218 Islamsko znanje NAP A[T ANJE NAPA[T A[TANJE Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah. sa tim dugom posta. ali je isto tako mekruh uzdr`avati se od govora op}enito. a do|e novi ramazan. [to se ti~e jela i pi}a. i on je obavezan. Ako se desi da se nije napostilo. Me|utim.629 Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz. propu{tene dane treba {to prije napostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha. onda se isposti ramazan. itd. i obavlja se u vrijeme koje je odre|eno zavjetom. nego kada ~ovjek stigne tokom godine.. Svi su islamski u~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa. nikako izvan nje. ITIKAF Itikaf je boravak u d`amiji. s. niti dan za dan. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao. 2. ali mustehabb ga je obavljati u zadnjih deset dana ramazana. dozvoljeno je objedovati u d`amiji.s. Mu'tekif mo`e iza}i iz d`amije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je d`uma. u~enje Kur'ana. dobrovoljni itikaf (sunnet). Postoje dvije vrste itikafa: 1. podrezao nokte. ako se ne klanja u toj d`amiji gdje se on nalazi. obukao najljep{u odje}u i namirisao se. s nijetom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. zavjetni itikaf. Uslovi itikafa su: nijet.v. uredio kosu. na koje se obavezao zavjetnik.a. misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti.{. Dozvoljeno je da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu. Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u d`amiji po ugledu na Vjerovjesnika. . Itikaf mora biti u d`amiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. i ona mora biti u d`amiji. Ako `ena `eli obaviti itikaf. a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana. d`. Mo`e se obaviti u bilo koje doba. U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no.630 Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima. obrijao glavu. boravak u d`amiji. znaju}i da je smrt bli`a od jake za vratom. zikr itd. okupao se. radi obavljanja nu`de.

v. Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo dobro da i mi te dane postimo. nije ta~no odredio koja je to no}. [to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta. hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se taj dan mora napostiti. DOBROVOLJNI POST To je svaki post koji nismo obavezni postiti. u skladu s na{im mogu}nostima. sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom. za njegovo izvr{avanje zaslu`ujemo veliku nagradu kod Allaha. ibadet u toj no}i.Islamsko znanje 219 LEJLETUL . . Ti dani su: {est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama. a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini. S obzirom da Poslanik. postiti Dan Arefata za onoga koji nije na had`u. Dok neki ka`u da ova no} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana.vrednija od hiljadu mjeseci. ve}ina smatra da je no} Lejletul-Kadr . Nije odre|eno koji su to dani u mjesecu {evalu. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu.” Odnosno.632 sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti.s.dvadeset i sedma no} ramazana. A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr? No} Kadr je bolja .a. Dokaz za to su rije~i Allaha. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post). ~etrnaesti i petnaesti dan svakog hid`retskog mjeseca. Lijepo je tra`iti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana. Nije naodmet spomenuti i to da `ena ne mo`e postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava.KADR To je najvrednija no} tokom ~itave godine. d`. ne bi se trebali truditi oko odre|ivanja te no}i. tj. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojoj nema te no}i. Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr. nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e u ibadetu. d`elle {anuhu. samo je bitno da nisu bajramski dani. postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz njega posti i deveti dan.{. To va`i i za prekidanje dobrovoljnog namaza.. s.: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i Kadr.

. Zekat je stroga i obligatna du`nost. on je kafir i iza{ao je iz dini islama. (Prenose Buharija i Muslim) Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama. radijallahu anhu. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku izme|u namaza i zekata.. vjeru ispovijedaju.“fard”. nego je kafir. bra}a su vam po vjeri.ZEKA T ^ETVRT POGLAVLJE ZEKAT ZEKA T.” (El-Bekara: 110) “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju. a to je ispravna vjera.s...” (El-Bejjina: 5) Od Ibn-Omera.. Ko zanije~e njegovu obavezu.. kao pravovjerni. a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne.v. Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama. a nisu davali zekat.” (Et-Tevba: 11) Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{e bra}e po vjeri. U vezi s tim. NJEGOV A V A@NOST ZEKAT NJEGOVA VA@NOST I ULOGA U ISLAMU Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji treba ispunjavati odre|ene uslove ({artove). i da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju. ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali. prenosi se da je Allahov Poslanik. s njim su se slo`ili ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju. rekao: “Islam je izgra|en na pet temelja. on se ubraja me|u silnike koji se izla`u kazni.^ETVR TO POGLA VLJE . i me|u njima je spomenuo davanje zekata. Spomenut je zajedno sa namazom na mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu.i obavljajte namaz i dajite zekat.”. Koji ka`e: “Ali.. da Mu iskreno. rije~i su Uzvi{enog Allaha.a. s. tako {to su obavljali namaz. Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “. .

. Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat.Islamsko znanje 221 MUDROST U PROPISIV ANJU ZEKA TA PROPISIVANJU ZEKAT U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti. zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio. potpomaganje siroma{nog muslimana. ~i{}enje imetka.. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i du{evnih uznemirenosti. Uzvi{eni Allah ka`e: “Uzmi od dobara njihovih zekat. podmirivanje njegovih potreba i izra`avanje pa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poni`enosti tra`enja od nekog drugog pored Allaha. u sferu stabilnog imana i potpunog uvjerenja. . umno`avanje i razvoj. veliki ciljevi i op}e koristi. Sve tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha. 4. 5. olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima. d`. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. u suri Et-Tevba. ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica na srce.{. kada se na|e na putu pa ne bude imao ~ime nastaviti put. 2.. 7. potpomaganje muslimana putnika namjernika. te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanje sadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. opremanje boraca (mud`ahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme. 3. Od tih mudrosti navodimo neke: 1. te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica. 6.” (Et-Tevba: 103). kao {to je ajet koji odre|uje kome se daje zekat. Njih mo`emo upoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se mo`e vratiti svojoj ku}i.

Allah. iznosila onoliko za koliko ju je kupio ili.i dajte na dan `etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju.. rekao je: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti bolnu patnju. du}and`ije.. pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profit kao {to su nekretnine.. 5%. manje ili vi{e. u danu ~ija je du`ina pedeset hiljada godina. Nisab `itarica i plodova iznosi pet “evsuka”.prvo: na ono {to raste iz zemlje. koji na njih ne daje ono {to je obavezan.a. . kao {to su vo}e i povr}e. d`. tre}e: trgova~ka roba. Kad god se ohladi. ne daje se zekat. prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: “Nema ni jednog vlasnika zlata niti srebra.5% od njene ukupne vrijednosti na ime zekata. r.” (El-En'am:141) Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja. Na tu koli~inu (pa navi{e) daje se zekat u visini od 2. Vlasnici prodavnica. kada je p{enica u pitanju. auta i ostale njima sli~ne vrste imetka. sjemenke i plodove.5%. ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi sami to ne biste primili.. Dakle..” (Et-Tevba: 34) U Muslimovu “Sahihu” od Ebu-Hurejre. tj.5%. osim zatvorenih o~iju. ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice. a da mu na Sudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti u`arene u d`ehenemskoj vatri i njima }e se pr`iti njegovi bokovi.. trgovci autima i rezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim . Vlasnik robe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2. hrana. Uzvi{eni Allah rekao je: “O vjernici.. jer u drugom rivajetu stoji: “Nema ni jednog vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega.. pi}e. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu vrstu imovine daje se zekat u visini 2. ~elo i le|a. srebro i vrijednosni papiri.. tj. vratit }e mu se.” Pod “. Nisab srebra je pet “oka” {to iznosi 595 gr. dati “desetinu” (10%) na ime zekata. kao npr. {to iznosi.222 Islamsko znanje IMOVINA NA KOJU TREBA DA TI ZEKA T DATI ZEKAT Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka: . stoka.” (Muslim) Nisab je zlata dvadeset “dinara” {to iznosi 87 gr..ono {to je obavezan” misli se na zekat. oko 612 kg. ukoliko je prirodno navodnjavana. bez obzira da li je njena vrijednost..” (El-Bekara: 267) “. onda se na ime zekata daje pola “desetine”.drugo: zlato. udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz zemlje dajemo. du`ni smo onoga dana kada je ovr{emo. a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no. u tom trenutku. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekat u visini od 2. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima.5%. pak.. poljoprivredne proizvode.{.

3. . bez obzira da li se hranila na ispa{i ili “na jaslama”. kao na trgova~ku robu.. itd. goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe ili da mo`e{ sa njom raspolagati kad god to za`eli{. Nisab trgova~ke robe je u visini nisaba zlata ili srebra. s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni. goveda i sitna stoka (ovce i koze). sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca. da pro|e godina dana otkako je imetak. zekat nije du`an davati nevjernik niti onaj koji je iza{ao iz islama. mogu da po slobodnoj procjeni daju zekat. Prema tome. 2.” Pod stokom koja se “hrani na pa{i” podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine. onda na nju ne treba davati zekat. jer on nema svog vlasni{tva. itd. a ako se hrani “na jaslama” ve}i dio godine. osim ako se ista ne dr`i radi trgovine. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat. kako bi im savjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. da imetak dostigne visinu “nisaba” koju je [erijat odredio. bilo pojedina~no. U tom slu~aju se na nju daje zekat. od 121-200. Od 40-59 daje se tele od dvije godine. tako da zekat nije obavezan za roba. pod uslovom da se hrane na pa{i i da se dr`e radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu “nisab. dostigao visinu nisaba. na kojeg daje{ zekat. islam. s obzirom da on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru. a njegova visina razlikuje se kod razli~itih vrsta imovine. 4. kada dostigne nisab. 5. sloboda. da bude{ musliman.Islamsko znanje 223 prodavnicama i na nju dati zekat. bilo da se ura~una sa ostalom robom. dvije. Nisab stoke: deve: na pet deva se daje jedna ovca. ~etvrto: stoka: deve. Iz toga se izuzimaju `itarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad od stoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi. tj. na koje se zekat daje kada i na glavnicu. USLOVI DA SE MORA DA VATI ZEKA T DAV ZEKAT Uslovi za davanje zekata su sljede}i: 1.

i onima ~ija srca treba pridobiti. ~uvanju i raspodjeli zekata. d`. Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani. ili da iza|e iz vjere.isto tako vrsta siromaha. odredio je kome se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima. s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin boljeg stanja od fukare. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je. miskin .224 Islamsko znanje KOME SE DAJE ZEKA T? ZEKAT? Allah. fukara (siromasi).{. onaj koji daje zekat du`an izdr`avati kao npr. koje je. supruga. du`nici: to su oni koji su se zadu`ili i taj dug moraju vra}ati. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji se sami otkupljuju. jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju.namjerniku. jer je Poslanik rekao: “Na zekat nema pravo bogata{ niti onaj koji je sna`an i u mogu}nosti da zara|uje”634.{. ina~e. naveo je osam vrsta. jer je to sli~no vra}anju duga za du`nika. djeca. ra~unovo|e. daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana.. Pod “dovoljno” podrazumijeva se hrana. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za isti ili sli~an posao na nekom drugom mjestu. pa ~ak je i pre~e. te da ne bude od sposobnih koji mogu zaraditi sebi opskrbu. i putniku . i prezadu`enima. pa makar on bio i bogata{. pisari. i za otkup iz ropstva. 6. d`. i svaka od njih ima pravo uzeti zekat. a neki dr`e obrnuto. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini. 5. ~uvari.: roditelji. jer obaveza davanja zekata ponavlja se nakon godinu dana. i onima koji ga skupljaju. i u svrhe na Allahovom putu (za d`ihad). pametan. Dugove mo`emo podijeliti . To su sakuplja~i. 3. prikuplja~i zekata: to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju. oni koji zekat prevoze i dijele i tome sli~no. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima. za datu osobu ili za one koje je ta osoba obavezna izdr`avati. blagajnici. ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga.” (Et-Tevba: 60) Allah. punoljetan. 4. odje}a. i da ne budu od onih. a postoji nada da bi mogli primiti islam.. ili bi time mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima. bez pretjerivanja i uskra}ivanja. da ne budu iz porodice Benu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju. a one su: 1. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja. pod uslovom da je musliman. te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. te druge nu`ne potrebe koje odgovaraju njegovom statusu. 2. stan. povjerljiv i kvalificiran za taj posao.

Prema tome. Onaj koji se zadu`io za korist drugoga.’” (Muslim) Dozvoljeno je od zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zadu`enom nego se u ime njega dug mo`e direktno vratiti jer je Allah. mubah (dozvoljeno). pak. nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenje imama.v. Ovdje je uslov da zadu`eni bude musliman. da mu se desi da nehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. putniku namjerniku daje se zekat. te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko koliko mu je potrebno za `ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e tri razumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo. s. a on mi je rekao: “Sa~ekaj dok do|e zekat. uzme pozajmicu da bi izdr`avao sebe i porodicu. i tra`io pomo}.s. da bude du`an drugom ~ovjeku tako da mo`e biti ka`njen zatvorom (ako ga ne vrati). ili za `enidbu. pa mu je dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje `ivotne potrebe. na Allahovom putu (za d`ihad). ovo se odnosi samo na mud`ahide i instituciju d`ihada. sve {to je vezano za ovu instituciju mo`e se finansirati iz zekata. zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~iji dug. Svaka druga pro{nja i prosja~enje je. Ne mora se zekatom obuhvatiti svih osam vrsta. lije~enje.a. a zatim je rekao: ‘O Kubejse. putnik namjernik. haram i onaj koji to jede. a onda prestaje prositi. njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse elHilalija koji je rekao: “Preuzeo sam na sebe dug. nego da bude radi neke obaveze ili onoga {to je mustehab (po`eljno) ili. 8. ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupe i krive zakletve npr. ili da bi nabavio odje}u. ~ovjeku kome je prirodna nepogoda uni{tila imovinu. pa sam do{ao Poslaniku. da bi pomirio zava|ene. Neka ulema rije~i “na Allahovom” putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i u ovu grupu pored mud`ahida i ostale koji rade na Allahovom putu. U tim slu~ajevima dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah. gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja. o Kubejse. ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad npr. pa }emo ti dati. hrani se haramom. te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri. Dakle. d`elle {anuhu. da se bude zadu`io radi onoga {to je zabranjeno (haram). njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat. pak. Prema tome. 7.Islamsko znanje 225 na dvije vrste: a) da ~ovjek uzme u zajam. kao npr. pa makar i potrajao njegov boravak i putovanje. radi svog interesa. . zadu`io se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno (mubah). da vrijeme vra}anja tog duga bude u toj godini. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. u~inio da se zekat daje za njih a ne njima. Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. da ne bude bogat toliko da sam mo`e vratiti dug. pod uslovom da je toga potreban i da to njegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram.) ili zekat. Njemu se dadne od zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto. ili..

ajetu sure “Et-Tevba”.v.{. dat }u je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali..a sadaka je dokaz imana. On najbolje opskrbljuje. Napredak. d`. te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi. izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti. 3.. dati i vi{e. d`. “Uzmi od dobara njihovih zekat.” 635 7.. U hadisu se ka`e: “Nikada sadaka nije umanjla imetak.. 2.. KORISTI OD DA VANJA ZEKA TA DAV ZEKAT 1.a.s.. i Njegov Poslanik.. o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla.” (El-A'raf:156) .a.. kako je spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah. d`.v.” (Et-Tevba: 103) 5.. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{..” (Muslim) 4.. i davanje prednosti onome {to voli Allah. 4. i u svakom klasu po stotinu zrna. Povinovanje naredbi Allaha. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. i naredbi Njegovog Poslanika. Porodici Poslanikovoj. kako to stoji u hadisu: “. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu. 2.{... Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega. Uzvi{eni Allah ka`e: “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova.” (El-Bekara: 261) 3.a milost Moja obuhvata sve.. Bogata{ima. s. Nemuslimanima. nad onim {to voli du{a.. s. razvoj. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat.s.{. lo{eg morala i pona{anja. “..” (Sebe': 39) 6. ^i{}enje od prljav{tine grijeha.. nego ga uve}ava.226 Islamsko znanje KOME SE NE DAJE ZEKA T? ZEKAT? 1. a koji su spomenuti u 60.. nego ga uve}ava. dati hlad kada ne}e biti drugog hlada osim Njegovog. i mu` svojoj `eni. Allahova milost i oprost ” .” (Muslim) “. beri}et. {to god vi udjeljujete. On }e to nadoknaditi. Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao.i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka ne zna {to udjeljuje desna... A Allah }e onome kome ho}e..

'Ovo je ono {to ste za sebe zgrtali. i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima. rekao: “Nema ni jednog bogata{a koji na njega ne daje zekat. nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima. rekao: “Na njega nema pravo bogati niti sna`ni koji mo`e zara|ivati. a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti `igosano njegovo lice i slabine. prou~io ajet: 'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje.s. Muslim prenosi Poslanikove. ^etvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik.Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putunavijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri d`ehenemskoj usijalo. rije~i: “Nema ni jednog vlasnika deva. dijete i `ena. i sitne stoke koji na njih ne daje zekat. Kada zadnja pregazi preko njega. ja sam tvoje blago. Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu). Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: “Kome Allah da imetak pa on na njega ne bude davao zekat. ne.v. nikako ne misle da je to dobro za njih...v..s. Zatim }e mu re}i: ‘Ja sam tvoj imetak.'” (Ali-Imran: 180) 4. s. .35) 2. dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada godina. krava.. prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima }e ga obmotati.’ Potom je.” 3.Islamsko znanje 227 UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA T ZEKAT 1.a. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili. a da ne}e (njegov zekat) biti usijan u d`ehenemskoj vatri. Uzvi{eni Allah rekao je: “. pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu `igosala. a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em i najdebljem svom obliku u kome je nekada bila. s.” VA@NA UPOZORENJA Prvo: zekat se mo`e dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima njima. to je zlo za njih. a zatim }e mu se pokazati put u D`ennet ili u Vatru. iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!‘“(Et-Tevba: 34. s.a..”636 Peto: zekat se ne mo`e dati onome koga si obavezan izdr`avati kao {to su roditelji.s.v...a. Drugo: zadu`enom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio.

. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika. Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko mjeseci ili za punu godinu. Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {to je: hrana. a na osnovu dokaza koji op}enito govore o obavezi davanja zekata na to.. ako ta zarada bude u vidu novca. stan. osim u nu`di koja to zahtijeva. ukoliko dosti`e vrijednost nisaba. Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija. iznajmljuje ili slu`i u neku drugu svrhu. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat skupljen. Jedanaesto: za ono {to slu`i za iznajmljivanje. a {to je prethodno napomenuto. kao glad npr. zekat se daje na zaradu od toga. nakon {to ostane u vlasni{tvu onoga koji daje zekat godinu dana. nakit od zlata i srebra. auto i odje}a.s.v. . Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dr`avi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak zaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto. Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit.a. bez obzira da li je bilo u obliku novca. bilo samostalno ili kad sastavi sa istom vrstom koju on ima. pi}e.228 Islamsko znanje [esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu.”637 (Muttefekun alejhi) Iz ovog se izuzima. metala ili nakita koji se nosi. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba.. koji se nosi ili slu`i za iznajmljivanje. osim u nu`di koja to iziskuje. posteljina. nekretnine. Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro. : “Musliman nije du`an davati zekat na svoga roba niti konja. ne daje zekat. auta i tome sli~no. s. `ivotinje. kako je prethodno spomenuto. potpomaganje mud`ahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam radi op}e koristi.

Imran. svaki onaj koji je u mogu}nosti.) u odre|eno vrijeme (u mjesecima had`a: {evalu. nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti i sposobni da ga obave. Arefata i dr. . 97) ZNA^AJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU Had` je peti rukn (stup) u islamu. VRIJEME PROPISIV ANJA HAD@A PROPISIVANJA Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi: {to zna~i: “Hodo~astiti Harem du`an je. zul-k’adetu i zul-hid`etu). ili posjetu odre|enih mjesta (Ka’be.PET O POGLA VLJE PETO POGLAVLJE HAD@ ZNA^ENJE I DEFINICIJA HAD@A Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka’be radi obavljanja odre|enih obreda. Allaha radi.” (Ali .

{to zna~i “Odazivam ti se. moj Allahu.Ibrahima i sa’ja). mufrid }e obaviti tavaf.230 Islamsko znanje VRSTE HAD@A Postoje tri vrste (na~ina) na koje se mo`e obaviti had`. {to zna~i: “Moj Allahu. 2.kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa’j. . ovom umrom. Treba znati da “karin” i “mufrid” moraju za vrijeme had`a obaviti samo jedan sa’j. a poslije nje had`.” Po dolasku u Meku. dva rekata iza Mekami . prvog dana Kurban . klanja dva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno. Karin je tako|er du`an da zakolje kurban. poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikom obla~enja ihrama. klanjati dva rekata i obaviti sa’j i ne}e {i{ati ni skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog dana Bajrama. On }e zanijetiti ovim rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`en”. Jo{ treba napomenuti da bosanske had`ije obavljaju ovu vrstu had`a. ali ne}e {i{ati ili skra}ivati kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. Had`ija koji na ovaj na~in obavlja had`.bajrama. ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama had`ija zanijeti da }e obaviti samo had`. nije du`an zaklati kurban. Ovo je najlak{i na~in obavljanja had`a.kuduma ili poslije tavaful . ali ga mogu obaviti poslije tavaful .bro{uri biti na ovaj na~in. muteme-tti’ }e se o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i sve do osmog dana zul-hid`eta (dan uo~i Arefata). sve do njihovog ponovnog obla~enja radi had`a” (osmog dana zul-hid`eta). Svakako je bolje da se ovaj sa’j obavi po dolasku u Meku jer je tada had`ija odmorniji nego poslije Arefata. kiran: a zna~i da had`ija kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame. temett’u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima had`a obaviti umra. Po{to ovaj had`ija stigne u Meku. a ti na~ini su: 1. Had`ija }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: “Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`”. Poslije obavljene umre (tavafa.ifade (obavlja se poslije Arefata). i stoga je had`ija du`an da zakolje kurban (hedj). odazivam ti se ovim had`om. obavit }e tavaful . 3. i zato }e obja{njenje propisa had`a u ovoj risali .

U slu~aju da se `ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi. skratiti brkove. odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga. Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se samo prilikom tavafa). ili rije~ima: “Allahumme inni uridul had`d`e fe jessirhu li ve tekabhelhu minni”. had`ija treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi: “Lebbejke Allahumme lebbejk. pod uvjetom da se prije toga okupao i obavio sve {to je potrebno. do}i }e do mikata gdje }e se okupati. kako bi obavili had`. moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje sam sprije~en. lebbejke la {erike leke lebbejk.Meki. perike i rukavica. neki kopnom. moj Allahu. prilikom nijeta }e dodati: “In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni”. odrezati nokte. Had`ija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem.” “Odazivam ti se. obu}i }e ihrame u avionu. pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu had`a koju `eli obaviti. `elim obaviti had` pa mi ga olak{aj i primi ga od mene. Neki od njih putuju morem. Innel hamde venniamete leke vel mulk la {erike lek. obrijati dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i potom obu}i ihrame.Islamsko znanje 231 OBREDI VEZANI ZA HAD@ KOJI SE OBA VLJAJU DO OSMOG DANA OBAVLJAJU ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Upu}uju se had`ije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu . Had`ija koji dolazi avionom. Poslije obla~enja ihrama i nijeta.” Nakon nijeta du`nost je had`ije kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dok je u ihramu. dok drugi to ~ine vazduhom. onda pokrije lice i {ake svojim {alom. {to zna~i: “Ako me ne{to sprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa. {to zna~i: “Odazivam ti se. @ena mo`e obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba (zara). moj Gospodaru. {to zna~i: “Moj Allahu. odazivam ti . ovim had`om”. a zatim }e zanijetiti had`. poslije toga had`ija zanijeti rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`d`en”.” Ako se had`ija boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju had`a. kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom.

{to zna~i: “Allahu moj! Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od d`ehenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba (kazne) na dan pro`ivljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!”. Ti nema{ sudruga. Bosanske had`ije se. veli~inu i po{tovanje ove ku}e. veli~inu i po{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu.adabe kojih se treba pridr`avati. i od Tebe je spas. a Poslanik. (slab). sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda..spas. {to zna~i: “Moj Allahu. 5.” U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi.232 Islamsko znanje se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivati kosu niti skidati ihrame. prilikom had`a u{ao je u Meku danju. 4. kada se had`ija pribli`i Meki (Haremu) u~i ovu dovu: “Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme teb’asu i-’badeke ved`a’lni min evlijaike ve min ehli ta’atike” (slab). 2. had`ija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge had`ije.kudum i sa’j. odsjednu u hotelu. Pove}aj ~ast. pove}aj ~ast. a. Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam”. jer se dova tada ne odbija. obi~no. Neki od tih adaba su: 1. u miru i spasu!” Had`ija prilikom dove mo`e tra`iti ono {to mu je u srcu. a prilikom umre no}u. iz D`ide upute prema Meki. Had`ija }e podi}i ruke i u~iti: “Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta’zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men {errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i’temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta’zimen ve birren. a da se Meka napusti preko brda Kuda. pa nas pro`ivi. Ti si Selam . lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka’be u~iti dovu. Harem ima svoje propise . na{ Gospodaru. u Meku se mo`e u}i i no}u i danju. bilo da se radi o dunjaluku ili . nakon ~ega odu u Harem da obave tavaful . desetog dana zul-hid`eta. 3.s.

d`.esved). izuzev u slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz . U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. i njegovu porodicu! Allahu moj. Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana. had`ija }e tad klanjati dva rekata ovog namaza. a Harem je Tvoj Harem. osim {to }e re}i: “Allahummefteh li ebvabe fadlike”.. Ako ne bi odmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga. a ovo je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu”. had`ija treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu.{.Islamsko znanje 233 ahiretu. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul . oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Tvoje milosti (rahmeta).mesd`ida. {to zna~i: “Uti~em se Silnome Allahu. kada se pribli`i Ka’bi i po~ne tavafiti..{.. Neka je salavat na Muhammeda. d`.azibike minennar” (slab). Bismillahi. a. 7. had`ija }e u~iti: “Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza mekamul. vel hamdu lillahi. {to zna~i: “Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a. . i okrilje je Tvoje okrilje.s.” Kada izi|e iz Harema. i da pri tome bude skru{en. Allahummagfir li zunubi vefteh li ebvabe rahmetike” (sahih). ve} treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Had`erul . umjesto: “Allahummefteh li ebvabe rahmetike”. 8. Allahumme salli a’la Muhammedin ve ali Muhammed.namaza. 6. prilikom ulaska u Harem had`ija treba u}i desnom nogom i prou~iti: “E’uzu billahil a’zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad`im. ali je najva`nije da tra`i magfiret (oprost) od Allaha.

had`ija }e se okrenuti prema kibli. Poku|eno je postiti had`ijama ovaj dan jer i Poslanik. d`. ali ako bi mogao da brdo “D`ebelu errahme” bude izme|u njega i kible. bilo bi bolje. Ovu }e no} had`ija prespavati na Mini. Muhammed. Prilikom upu}ivanja dova Allahu.s. ak{am. pa ~ak i kad je bio na putovanju.s. poslije koje }e klanjati u d`ematu podne i ikindiju po dva rekata. a. Dovoljno je da had`ija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat. Ujutro ovog dana had`ija se upu}uje na Minu gdje }e klanjati podne.. Had`ija treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika. Ako bi bio kod ove d`amije. Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet. nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete. Tu }e had`ija slu{ati hutbu (predavanje).. ako to uvjeti dozvoljavaju. jaciju i sabah sljede}eg dana.. had`ija }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju i donose}i tekbire.{. skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca. Dova koju treba najvi{e u~iti glasi: . a.s. had`ija treba paziti jer ova d`amija samo je jednim dijelom u Arefatu.ettervije. Sunnet je da se boravi kod d`amije Nemire.. a naro~ito one koje se u~e ujutro i nave~er. DEVETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to klanja sabah i izi|e Sunce.slavljenju i spominjanju Allaha.234 Islamsko znanje OSMI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (DAN UO^I AREF ATA) AREFA Ovaj dan zove se jevmu . podignuti ruke i moliti Allaha.{. sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme.. a ak{am i sabah klanja onako kako se klanjaju. nije postio na Arefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena. s tim {to namaze od ~etiri rekata skra}uje (podne. Poslije namaza had`ija se skru{eno i smirenog srca predaje zikru . i druge dove. d`. ikindiju i jaciju klanja po dva rekata). ikindiju. d`. a dolina Urena koja se nalazi u blizini d`amije ne spada u Arefat. a.{.

Prije izlaska sunca had`ija se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju. (Ovo se odnosi na one koji idu pje{ice. Tu }e tako|er sakupiti 49 kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom. salavat donositi. la ilahe illellahu Allahu ekber. d`.” Treba tako|er {to vi{e na Poslanika. DESETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (JEVMU ENNAHRI). Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca. Allahu ekber ve lillahil hamd”.{. (sahih). osim slaba{nih i `ena. Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti po`uriti. s jednim ezanom i dva ikameta. u~iti tekbire i tehlile.Islamsko znanje 235 “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. Poslije sabah-namaza. i to polahko i smireno u pravcu Muzdelife. a ako se na|e slobodnog prostora. On nema sudruga. Poslije namaza. a tehlil glasi: “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. (sahih). i moliti Allaha. . sve dok se skoro ne razdani. Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi mo`e to uraditi i na Mini. Na Muzdelifi had`ija }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri.. zahvaliti Allahu. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejin kadir” (sahih). jaciju.{. te tri rekata vitr-namaza). PR VI DAN BAJRAMA PRVI Sabah-namaz ovog dana sve had`ije trebaju klanjati na Muzdelifi. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a’la kulli {ejin kadir”. had`ija }e se okrenuti prema kibli. me|utim na{e had`ije obi~no idu autobusima). On sve mo`e. treba malo po`uriti. d`. s tim {to se iznemogle `ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i. Tekbir glasi: “Allahu ekber. {to zna~i: “Nema boga osim Allaha Jedinog. Allahu ekber. dva.. Njemu pripada vlast i hvala..s. had`ija }e boraviti (spavati na Muzdelifi sve do sabaha. a.

236 Islamsko znanje .

had`ija treba klanjati sve namaze u d`ematu. had`ija }e se poslije podne . za koje je klanje kurbana sunnet a ne vad`ib. Ovo se zove: “Ettehallul el kamil” (“potpuno osloba|anje od zabrana”). poslije kojih treba donositi tekbire. Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje. pa tako mo`e da se okupa. Kamen~i}e }e prvo baciti na malom. d`. i ono se ostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a. po~inju}i s desnom stranom. Poslije obavljenog tavafa i sa’ja. {i{anje ili skra}ivanje kose i tavaf). @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta. osim op}enje sa `enom. s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava. ako se ima mogu}nosti. dok se u~enje telbije prekida. JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Dani koje had`ija boravi na Mini zovu se: “Ejjamu ette{rik”. poslije kojeg treba klanjati dva rekata i obaviti sa’j. obrijati ili skratiti kosu. namiri{e. izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful . Ovo se na arapskom jeziku ka`e: “Ettehallul el evvel” (“prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana”). baciti sedam kamen~i}a na D`emretul-Akabi. a “mufrid” ne}e. skine ihrame i obu~e svoju odje}u. a zatim na velikom d`emretu.kuduma. Na . Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su spomenuti. uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e. jedanaestog zul-hid`eta. Dok boravi na Mini. smireno i bez `urbe.Islamsko znanje 237 [T A HAD@IJA TREBA URADITI PO [TA DOLASKU NA MINU? Po dolasku na Minu had`ija treba uraditi sljede}e: 1. 2.{. Poslije prve prespavane no}i. Ovim se ~inom had`iji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno. jedan za drugim. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem .zevala. pa ~ak i op}enje sa `enom. pa srednjem. Poslije toga had`ija }e zaklati kurban. uputiti se u Meku. {to je sunnet.ifade. i stalno veli~ati Allaha. donose}i pri tome tekbire. izuzev “mufrida” (bosanskih had`ija). radi obavljanja tavaful . Sa’j }e obaviti samo “mutemetti” i “karim”.zem i klanjati podne u Haremu. Zatim }e se had`ija uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e tri no}i. had`iji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno. 3.

Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s had`ijine lijeve strane. dva rekata namaza. ovog tre}eg dana Bajrama.{. poslije podne bacit }e kamen~i}e. Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa. Poslije podne. TRINAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini. bilo bi bolje. Na velikom d`emretu had`ija }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio na prethodna dva d`emreta. obaviti tavaf i napustiti Meku prije zalaska sunca. Po isteku ovog dana had`ija treba prespavati no} na Mini.veda’). slavljenju i spominjanju (zikru) Allaha. Ako bi htio da se ovaj dan vrati ku}i. had`ija }e se poslije podne uputiti prema d`emretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana.238 Islamsko znanje svakom d`emretu baca se po sedam kamen~i}a. Ovim ~inom zavr{avaju se obredi had`a. had`ija }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje }e obaviti oprosni tavaf. osim {to }e oti}i malo ulijevo. dok `ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. ugledaju}i se time Poslanika. sa’ja i skra}ivanja ({i{anja) kose. Po isteku bajramskih dana bosanske had`ije obuku ihrame i odlaze u d`amiju h. jedan za drugim.s. d`. had`ija }e se okrenuti prema kibli i oti}i malo udesno. {to god je mogu}e du`e (zbog toga {to bi primjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo). had`ija se upu}uje prema d`emretima gdje }e na svakom d`emretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {to je radio prethodnog dana. DV ANAESTI DAN ZUL-HID@ET A DVANAESTI ZUL-HID@ETA Had`ija treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela. a zatim }e moliti Allaha. Isto to uradit }e poslije srednjeg d`emreta. Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi. . a. d`. udaljenu oko sedam kilometara od Harema. Poslije ba~enih kamen~i}a na malom d`emretu.. Had`ija koji `uri da se vrati ovaj dan ku}i. te se vra}aju do Harema. gdje nijete umru i klanjaju dva rekata. Ai{e.{. na{e had`ije jo{ }e obaviti oprosni tavaf (tavaful .Hajf. a Mina s desne. Ako bi had`ija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u d`amiji El . Prije napu{tanja Meke. donose}i tekbire pri svakom bacanju kamen~i}a.

Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful . Boravak na Arefatu 2.Islamsko znanje 239 RUKNOVI HAD@A 1. VAD@IBI HAD@A 1. Oprosni tavaf (el .ifada). osim po hanefijskom (sunnet). Bacanje kamen~i}a 4. .veda’) Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vad`ib je po svim mezhebima. Ko izostavi neki od vad`iba had`a du`an je zaklati kurban. Sa’j izme|u Safe i Merve 2. Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi. taj obred nije valjan. pa makar jedan trenutak 3. stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e had`ije po~ele zadnjih godina raditi. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i. [i{anje ili skra}ivanje kose 5.

a.. Ko ne zakolje kurban (hedj). osloba|a d`ehenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova i ponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat..{.. zabranio. i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr. sabur i neuznemiravanje drugih had`ija . tako|er. a mo`da. Na svakom se d`emretu baca po sedam kamen~i}a.. d`. kako bi Allahu. Mo`e se zapaziti da spomenute had`ije nisu izmijenile svoje pona{anje.s.” Zato had` treba predstavljati veli~anje Allaha. 5. 6. d`.{..s. oko koje je plakalo iz straha od Allaha. had`ija }e pitati alime.240 Islamsko znanje VA@NE NAPOMENE 1.{. a Allah.{.s.. {to je prakti~an dokaz da njihov had` nije potpun.Bekara. Stoga svaki had`ija treba ovo imati u vidu i te`iti da ulo`i sav svoj trud kako ne bi pao u haram. Mnoge had`ije prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ih obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se “zaodjenu” lijepim pona{anjem i razumijevanjem (fikhom) Allahove. u~ene ljude. nema sno{aja sa `enama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima had`a. Zato iskoristi ovu priliku i sa`ivi se s ovom situacijom! 3. U njemu Allah. d`.{. vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha). d`. d`. spu{tati pogled.{. tako|er veli: “Ko obavi had`. d`. ka`e: “D`ehenemska vatra ne}e dota}i dva oka. da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom ili ne~im drugim {to ima jak miris. me|utim. kako bi mogao da slijedi Poslanika.. dragi had`ija. ka`e: “Had` je u odre|enim mjesecima. O onome {to ne zna od propisa had`a.s. hizmet had`ijama. pokornost i ljubav prema Allahu.. d`. ibadet ~inili punim znanjem i razumijevanjem. ni manje ni vi{e. i oko koje je bdjelo (stra`arilo) na Allahovom putu. fisk (pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje). 4. Prilikom bacanja kamen~i}a po`eljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa. d`.{. vjere.. da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela. a. ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah. pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed. onom ko se obave`e da }e u njima obaviti had`. 2. ne daj Bo`e.. Nije dozvoljeno dok si u ihramima.” Znaj. i had`ija }e ga obaviti smireno. a. ili ne plati novac da mu se zakolje kurban. a. Gospodaru svih svjetova. a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{aj sa `enom. On }e. 196) Poslanik. nije ni primljen.” (El .{. mora postiti tri dana dok je jo{ na had`u. nisi grje{an. Znaj da za lijepo pona{anje. Muhammed. a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih posti uzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban). ako i ne ubaci{ koji kamen~i}. ~ak.

u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs rekao: “Radi ono {to rade had`ije. I kao {to je ve} re~eno. Lijepo je posjetiti i d`amiju Kuba i klanjati u njoj. ashaba. mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih.s. a. r. `ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed. npr. te da ubija insekte...Islamsko znanje 241 ima{ veliku nagradu kod Allaha. u Medini sunnet je prije i poslije had`a.a. pri~a besposlen i banalan govor.. KAKO ]E POSTUPITI @ENA KOJOJ SE POJA VI MJESE^NICA (HAJZ) POJAVI Ako bi se kod `ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame. .Bekra... Dozvoljeno je had`iji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e.s.. Zato cilj putovanja u Medinu treba biti klanjanje namaza u Poslanikovoj. Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame.{. naredio Ai{i. osim tavafa!” . .s. da im oprosti. 7. .a. poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov.da ima spolne odnose sa svojom `enom i da se prepusti onome {to ga nadra`uje i seksualno pobu|uje. a bila je u hajzu. zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale had`ije. osim {to treba izbjegavati mirisne sapune.s. a.da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili poka`e mu ulov.da ~upa dlake s tijela.. . osim {to ne}e tavafiti prilikom ulaska u Meku.da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (`eni je to dozvoljeno)... obrezuje nokte i {i{a kosu. a. d`amiji. r. Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvom ili tra`iti pomo} od njega.da pokriva glavu ili da obla~i kapu. a.da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise.. dozvoljena je upotreba suncobrana. a namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu. kabur i kabur Ebu .da se sva|a. ona }e se okupati radi ihrama. a.a. i dr. osim ako ga uznemirava ili `ulja trepavica npr. osim tavafa. Posjeta d`amiji Allahovog Poslanika.. Dok je u ihramima had`iji je zabranjeno sljede}e: . Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu.da se brije. 9.. jer je to {irk i uni{tava dobra djela. d`.s. r. i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{ drugima. listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki). r.{.a.s. me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze. . Muhammed. . 8. poselamiti ih i moliti Allaha. i Omera. `ena se ne}e kupati nego treba dobro stegnuti higijenski ulo`ak kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e. kao i posjetiti Bekiju. da radi ono {to rade had`ije. a. . .da trga grane. d`.

” U pravcu vrata Ka’be u~i se: . rekao: “Zar nas je ona sprije~ila da ne otputujemo?” Onda mu je re~eno: “Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog dana Bajrama. tj. tada re~e: “Tad ona mo`e i}i ku}i”.242 Islamsko znanje Me|utim. DOVE KOJE SE U^E PRILIKOM POJEDINIH HAD@SKIH OBREDA 1. i morat }e zaklati (platiti da joj se zakolje) “bedene”.v. izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika.v. a zatim obaviti ovaj tavaf i sa’j izme|u Safe i Merve. tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe.s. treba se okupati i dobro stegnuti higijenski ulo`ak..a. kada mu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu.s. ako bi se mjese~nica kod `ene pojavila poslije Arefata i tavaful . {to zna~i: “U ime Allaha.. TAVAF Prilikom otpo~injanja tavafa. potvr|uju}i Tvoju Knjigu. s. (slab). Allah je najve}i! Moj Allahu. Ako bi `ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to joj prestane mjese~nica.” Poslanik. ona nije du`na obaviti oprosni tavaf (veda’) niti podijeliti sadaku (fidju). u pravcu Crnog kamena u~i se: “Bismillahi vallahu ekber.ifadu. deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine. a. jer je Muhammed. Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen biahdike vettiba’an li sunneti nebijjike Muhammedin s. i nije joj naredio da podijeli fidju ili ne{to drugo.s. Muhammeda.”.s.ifade. a. tj. a nije obavila tavaful .a.

d`.” 2. Allahu ekber ‘ala ma hedana. On nema sudruga.‘aizi bike minennar”.{. Nema boga osim Allaha.hajr ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir. Nema boga osim Allaha. {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova. vel hareme haremuke vel .bejte. d`. {to zna~i: “Allahu moj.{.emne emnuke. Ostvario je Svoje obe}anje.. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. d`. Kod Njega je svako dobro i On sve mo`e.esved) u~i se: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar”. bejtuke. ve lillahi . Harem je Tvoj harem. okrilje je Tvoje okrilje. d`. Njemu pripada sva vlast i zahvala. Tom prilikom treba u~iti: “Allahu ekber.hamd. (Sahih Muslim). Allahu ekber..{. La ilahe illellahu vahdehu end`eze va’dehu ve nesare a’bdehu ve hezemel .Islamsko znanje 243 “Allahumme inne hazel .{.ddine velev kerihel . ve haza mekamul . Iskreno Mu se predajemo. lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu bi jedihi . La ilahe illellahu velana’budu illa ijjahu muhlisine lehu . podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. a ovo mjesto je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu. a. la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. (sahih). i sam porazio neprijateljske skupine. Nema boga osim Allaha.jemani i Crnog kamena (Had`erul . Jedinog. pomogao Svog roba Muhammeda. On o`ivljuje i usmr}uje.” Izme|u Ruknul . {to zna~i: “Hvala Allahu.. SA’J Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka’bu.s. Njega samo obo`avamo. ova Ku}a je Tvoja ku}a. Allahu ekber.kafirun”..ahzabe vahdehu.” . pa makar to kafiri mrzili. (slab). vel hamdu lillahi ‘ala ma evlana.

” 3. ~ednost i bogatstvo.s. promijeni moje stanje iz bijede grijeha u slavu pokornosti Tebi.‘ifafe vel .e’azzul . mo`e se jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur’an. Moj Allahu. a naro~ito suru El -Ha{r i El .tta’ati vekfini bihalalike ‘an haramike vagnini bifadlike ‘ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri vehdini ve e’izni mine{{erri kullihi ved`me’ li elhajre.huda vettuka vel .” Lijepo je da u svojoj dovi had`ija tra`i oprost za bra}u muslimane. Allahumme inni eselukel . Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv. Allahumme . Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. tra`im od Tebe uputu i takvaluk. a mo`e se u~iti i sljede}a dova: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar. ja sam prema sebi zulum u~inio. (sahih). Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotom nezavisnim o drugima.. . a.244 Islamsko znanje Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti: “Rabbigffir verham ve ted`avez -’amma t’alemu in neke entel . Ti si zaista Najuzvi{eniji i Najplemenitiji. {to zna~i: “Na{ Gospodaru.nkulni min zullil ma’sijeti ila ‘izzi . Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min ‘indike verhamni inneke entelgafururrahim. Osvijetli moje srce i moj kabur. jer Muhammed.ekrem”. Allahu moj. {to zna~i: “Bo`e oprosti.gina”.Ihlas (kul huvallahu). Uputi me i za{titi od svih zala i daj mi svako dobro. AREFAT Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova. (sahih). a niko drugi ne mo`e osim Tebe grijehe oprostiti. smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima. Allahu moj. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre.

Allahu ekber. (Fe iza efadtum min ‘arefatin fezkurullahe ‘indel me{‘arul .hamd”. tako nas uputi da Te spominjemo.harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le mineddallin). tako nam oprosti i smiluj nam se kao {to si nam to i obe}ao. oprosti had`iji i onome za koga on moli. Allahu ekber.harama i u~iti: “Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar. MUZDELIFA Sunnet je stati kod Me{‘arul . hvala Allahu. Allahu ekber. a prije toga ste u zabludi bili.harama. spominjite Njega. (sahih do “ve kina azabennar”). Allahu ekber. Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir lena verhamna kema ve’adtena bi kavlike ve kavluke el . spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a‘rul . Allahu na{. Allahu ekber.” 4. Nema boga osim Allaha. i kao {to si nas uputio. BACANJE KAMEN^I]A NA MINI Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se: “ . daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. a Tvoje rije~i su istina”: (‘A kada po|ete sa Arefata. Allahu ekber.” 5.‘) Allahu ekber.hamd. ve lillahil . kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a’rul . {to zna~i: “Na{ Gospodaru. ve lillahil .hakk. jer vam je On ukazao na pravi put. Allahu ekber.Islamsko znanje 245 ka`e: “Allahu moj.harama.

(sahih).246 Islamsko znanje Allahu ekber. Allahu ekber ve lilla hil . Allahu ekber. Allah je najve}i. Nema boga osim Allaha. Njemu pripada sva hvala.hamd”.” . la ilahe illellahu vallahu ekber. Allahu ekber. {to zna~i: “Allah je najve}i. Allahu ekber.

druga se podijeli siroma{nima. stava da je klanje kurbana pritvr|eni sunnet.” (3/ 595) Za kurban mo`e se uzeti jednogodi{nje brav~e. a tre}a pokloni prijateljima. obavlja se tavaf za umru i s'aj. Ovo je stav Ebu-Hanife. . Potom se ulazi u Meku. te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva. [to se ti~e {erijatskog statusa kurbana.u~enika Ebu-Hanife. Vrijeme klanja kurbana po~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama. neka pogleda knjigu “El-Fikhul-islami ve edilletuhu. ali ne i svih u~enjaka hanefijskog mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed. Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av. mi{ljenje uleme mo`emo sa`eti u dvije grupe: .Islamsko znanje 247 UMRA Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~e za had`. Ovo je kao {to smo to spomenuli stav uleme ostalih mezheba. 2. te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda . . Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjem ihrama za had`. Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela. UVJETI KURBANA 1. a potom obrije ili skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. kao i ulema drugih mezheba. a brav~e za jednu.638 Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. Gove~e i deva mogu se zaklati za sedam osoba. ili polugodi{nje ako veli~inom izgleda kao jednogodi{nje.da je klanje kurbana vad`ib. KURBAN Kurban je klanje propisane `ivotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu.pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti. potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima. Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga.

Za nju va`e propisi kurbana u pogledu: starosne dobi `ivotinje.. osim {to se on kolje na Mini ili u Meki. Za hedj (had`ijski kurban) va`e propisi obi~nog kurbana. UVJETI ZA ISPRA VNOST KLANJA ISPRAVNOST [to se ti~e `ivotinje koja se kolje. pa ~ak ni kurbansku ko`icu niti je dozvoljeno (kao protuuslugu). onom ko je klao kurban. onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa..248 Islamsko znanje Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana. a za `ensko jedan..da je razuman. 2 . nepostojanja mahane i podjele. jer Allah. U~enjaci preporu~uju da se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta. on mora ispuniti slijede}e uslove: 1 . dati dio kurbanskog mesa. [to se ti~e onoga koji kolje. a potom se jednim zamahom presije~e grkljan. d`. ovca se povali na lijevu stranu. ona mora biti `iva u vrijeme klanja. Za mu{ko dijete kolju se dva. Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul-hid`eta. jer klanje mrtve `ivotinje ne}e u~initi njeno meso halalom. ali mu se mo`e podijeliti kao i drugima. a mo`e i jedan kurban. da mu se obrije glava i da se podijeli u zlatu. okrene se prema kibli i prou~i se “Bismillahi vallahu ekber”. a ne lud. sve do klanja kurbana. Na~in klanja: nakon {to se pripremi o{tar no`. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime. ka`e: “I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga. `drijelo i vratne `ile.{. KLANJE Pod pojmom klanje misli se na klanje `ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti.” 639 . U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje “kitabija” (kr{}anin i `idov). Mustehab je da se akika priredi sedmi dan od ro|enja djeteta.da je musliman. AKIKA Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet.

4 . Zabranjeno je jesti: 1. onda je to meso zabranjeno. hadisu ili kijasu. Klanje morskog ulova nije potrebno. obavezan je da ga preklati ga.” (El-Bekara:29) Prema tome.da spomene Allahovo ime prilikom klanja. pak. orlovi itd.lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje. ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo. meso ubijene `ivotinje. Ako `ivotinja upadne u bunar ili pobjegne. .da ne bude u ihramima (na had`u ili umri). Prema tome.. osim `aba i krokodila. slanja kerova. Ako lova~ki pas odvoji dio `ivotinje. [to se ti~e predmeta za klanje. pa ugine. a ne Allahovo ime. to jest `ivotinje koje su uginule.sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija ko`u `ivotinje. ako ga zatekne `ivog. bilo da je udavljena u`etom bilo da je uginula zavrtanjem glave. pa se ne mogne uhvatiti. 2. taj dio nije dozvoljeno jesti. kamenom i sli~no. meso udavljene `ivotinje. ako ho}e klati kopneni ulov. nije je dozvoljeno jesti. ili `ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap. Ako ga zatekne mrtvog. nikakva vrsta hrane nije zabranjena. 3 .`ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi. 2 . jer ono nastaje samom smr}u. 5 . HRANA I PI]E Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: “On je za vas sve {to postoji na zemlji stvorio. jer su one {tetne po organizam ili negativno uti~u na pamet. LOV Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti.potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele. on mora biti o{tar. osim one za ~iju zabranu postoji dokaz u Kur'anu. 3 . [to se ti~e ulova na kopnu. nije dozvoljen lov {tapom. Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane. dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv. dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima: 1 . le{. 4 . jer bi tada `ivotinja bila samo udarena.ako ulovljena `ivotinja padne u vodu. 3. metka ili.Islamsko znanje 249 Me|utim. moraju biti dresirani tako da se odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni.

poput svraba i sl. 9. kobac. slona. dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e. kao {to je `enama zabranjeno da obla~e karakteristi~nu mu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji. Mu{karcima je zabranjeno sjedenje na svili. slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je `ivotinja propisno zaklana. ~ista i lijepa. meso svih ptica koje love kljunom. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre. 12. sve {to je samo po sebi ne~isto. meso `ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je. sova i drugi. kao i obla~enje karakteristi~ne `enske odje}e. ono {to je zaklano na `rtvenicima. 4. hladno}e i od neugodnosti. Bajrama i javnih skupova. pa uginula prije nego {to su je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e. lisice i drugih `ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa. doma}i magarci i mazge. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a. psa. 6. 16. {akala. Po`eljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotu i ukras. 7. kao {to je izmet. Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i. 5. d`ume. Onom ko je u nu`di. 14. a posebno prilikom ibadeta. @enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata. tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima. `ivotinje koje su ogavne. turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obo`avanja nekog drugog mimo Allaha ili posredovanja kod njega. meso `ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu. dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima ako za to imaju neki razlog. a ne u Allahovo ime. tigra. tako|er. ODJE]A NAKIT I SLIKANJE Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna. 15. . medvjeda. 13. soko. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava. {to je prouzrokovalo smrt `ivotinje. vuka. dok neki smatraju da je to mekruh. ne smeta. kao {to su insekti. Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato. ono {to je zaklano u ne~ije drugo. 8. 10. meso `ivotinje koju je druga `ivotinja nabola rogom ili usmrtila. Obavezno je nositi od odje}e onoliko koliko mo`e pokriti ono {to se mora pokriti i {to mo`e za{tititi od vru}ine.250 Islamsko znanje kamen i sli~no. 11. kao {to su: orao. ali samo u koli~ini koja mu je dovoljna da sa~uva `ivot. svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih tvari.

Kada je u pitanju posu|e od dragog kamenja. ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju. onda se ra~una da je tkanina svilena ako ima vi{e svile nego druge tkanine. Ako je slikanje zbog op}e koristi. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani. kao i sve po ~emu }e biti poznat. vune ili lana. Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. kao i da poja~a svoju kosu ne~im {to nije ljudska kosa poput: svile.641 . i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu. onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude posebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljava postavljanje slika. Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima. nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno. osim u slu~aju ako joj naraste brada ili brkovi. ~ovjek mo`e napraviti zub ili nos od zlata. jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. @enama je dozvoljena upotreba kne. Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u. a `ene mogu upotrebljavati posebne `enske mirise samo kod ku}e. Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju. Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje. [afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama.640 Zabranjeno je kniti se crnom bojom. Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci. a svijet nosi odje}u koja se razlikuje od nje. bez obzira da li se radi o kipu ili slici. Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba.Islamsko znanje 251 Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom. Ako je neophodno. osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi. @eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i `eni. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zuba prouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise. a `enama nije. Haram je da `ena produ`i svoju kosu tu|om kosom. osim dje~ijih igra~aka.

ili. kao kad bi se zavjetovao da }e po~initi neki haram. kao kad bi se neko zavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu. postit }u mjesec dana”. Mekruh je uvjetno zavjetovanje. jer ko se zavjetuje da mu je supruga zabranjena (haram). ili izostaviti neki vad`ib. onda mu je dozvoljen samo keffaret za zakletvu. ili toga i toga u tolikom iznosu. haram mu je ispuniti takav zavjet. u smislu da se ka`e: “Ako Allah dadne ozdravljenje mome bolesniku. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh. a neki ka`u da bi bilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se mo`e smatrati zavjetom. a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak. Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno. npr. Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha. 2. Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio. on time to ne}e u~initi zabranjenim. b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak. . pak. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha. kao kad bi se reklo: “Ako u~inim to i to. ili }e se izvr{iti keffaret zakletve.” 1. onda se mo`e birati da li }e se ispuniti zavjet. u ime Allaha. kao kad bi rekao: “Neka sam du`an. a ako sve to ne mogne. dovoljno je da podjeli tre}inu imetka. ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije. kao kad bi se reklo: “Ja se zavjetujem u ime Allaha”. postit }u toliko dana”. da oslobodi jednog roba. tako {to im se da po jedan mudd hrane. postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza. onda je du`an postiti tri dana. kao {to je zavjetovanje prema kaburovima evlija. ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet. ili da se odjenu. da se svakom dadne odje}a u kojoj mo`e klanjati.252 Islamsko znanje ZA VJET ZAVJET Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost prema Allahu. a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom. du`an je ispuniti zavjet. ako je u pitanju op}eniti zavjet. du`an je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). muslimana. 3. Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se `eli posti}i Allahovo zadovoljstvo i takav zavjet je obavezno ispuniti. da ka`e: “Ako Allah da ozdravljenje mom bolesniku. Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak.” 4. tj. pa mu Allah ispuni `elju. kao {to su dva rekata namaza. a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno. ali je du`an izvr{iti keffaret zakletve. osim u pogledu supruge. u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu.

munakehat (bra~no pravo). ali mi }emo se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti. kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi). Kao {to smo naveli na po~etku. itd.Islamsko znanje 253 Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga. . postoje i druge grane fikha.

. bilo na osnovu vi|enja. a ako se ne na|e. Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da se nakupac i prodavac me|u sobom slo`e o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju. ako je to roba koja se mo`e vagati ili mjeriti. prodaja je ispravna. a Ebu.” 643 Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac. ili koli~ine. [to se ti~e robe koja je ne~ista. svi se sla`u da je zabranjeno (haram) trgovanje alkoholom. Cijene moraju biti poznate.” Nije dozvoljena prodaja pod prisilom. tj.[EST O POGLA VLJE [ESTO POGLAVLJE MUAMELA T 642 . Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista. Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe. u smislu da nije malouman. Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah je dozvolio trgovinu. pa ako se to svojstvo na|e. te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena. kupoprodaja ne vrijedi. ili da kupac ka`e: “Prodaj mi to za toliko i toliko novca”. a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njiva i vrtova. Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom. kao {to je `ivotinjski i ljudski izmet. Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan. a zabranio kamatu.: “Prodao sam ti” i “Kupio sam”. da je svjestan {ta radi. ona je dozvoljena. ve}ina odobrava tu prodaju. kupac. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih. da nije dijete i da nije pod prisilom. a {to se ti~e prodaje u nu`di. opisa. ali je mekruh. cijena. ono {to se prodaje (roba i sli~no). svinjetinom.Hanife odobrava prodaju i pasa. da ju je mogu}e preuzeti.644 Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadr`avati ponudu i prihvatanje rije~ima koje upu}uju na obostrano zadovoljstvo. da je poznata. a prodavac odgovori: “Prodao sam. le{evima.KUPOPRODAJA MUAMELAT Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. kao npr.

10. .Islamsko znanje 255 Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve} pojavili plodovi. on ima pravo izbora. Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena. te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka. ne muze neko vrijeme pred prodaju. postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikom trgovanja. a sakrilo ono {to je slabo ili ne vrijedi. 8. 7. a to su: 1. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu). tako {to bi se izlo`io bolji dio robe. prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu pri ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. 9. on sti~e to pravo do isteka tog vremena. Me|utim. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe zadr`i unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine. nedopustiva je obmana u prodaji robe. 2. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca. 6. niti `itarica prije o~vr{}enja zrna. Dozvoljena je prodaja d`uture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata. ako se sigurno zna da }e kupac od toga vo}a praviti alkohol. zabranjuje se obmana u trgovini. 3. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane. pa mu jedan od mje{tana ka`e: “Ostavi tu robu kod mene. nije dopu{tena prodaja dugo nepomu`ene stoke. nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da. a ako se nisu bili pojavili. iako je ta roba ljudima neophodno potrebna. pripast }e kupcu. to jest da stranac do|e s robom na pijacu s namjerom da je proda. nije dozvoljena prodaja duga za dug. pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje”. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda. novac pripadne njemu. u smislu da se la`e i govori da je neka roba skuplja nego {to je stvarna cijena te robe645. plodovi }e pripasti prodavcu. to jest da se krava npr. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako kupac nije znao za to. {to navede kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara. Prije nego {to se razi|u. 11. ako kupac ostavi robu. nije ispravno prodati plod prije nego {to se poka`e njegova zrelost. 5. 4. neki u~enjaci misle da vremenski rok ne mo`e biti du`i od tri dana.

posebno ako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdr`ava godinu dana. to je kamata. pa joj onda enormno pove}ati cijenu. Allah.kreditna kamata. zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost ~injenja nepravde.256 Islamsko znanje ODRE\IV ANJE CIJENA ODRE\IVANJE U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava prodati.{. a zabranio kamatu. Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba. 2. tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu. Ili ako se proda jedna valuta za drugu na odre|eno vrijeme. onda to ne bi bilo ihtikar. Ako bi odre|eni broj drugih trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju. s. a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. makar se vrste razlikovale. Vladaru je dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene... To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje. S druge strane. . Allahov Poslanik. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za drugu vrstu. dok takve robe ponestane kod svijeta. KAMA TA KAMAT Kamata je po islamu zabranjena-haram.. a posebno ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu. pove}a iznos duga za odre|eni procent. novac se mora preuzeti momentalno.NAGOMILOV ANJE ROBE NAGOMILOVANJE Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa tr`i{ta. odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje. uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe. Zna~i. Na primjer..v. IHTIKAR . d`.s.a. prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to du`an drugom i kad do|e rok vra}anja. te du`nik ne mogne vratiti dug.kamata uz vi{ak.” 646 Postoje dva na~ina uzimanja kamate: 1. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno. ~ak je to i obaveza njegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe. Ukoliko se ne preuzme odmah. ka`e: “Allah je dozvolio kupoprodaju.

uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licu mjesta. jer ona ne posluju na principu dijelenja zarade i gubitka. Ovaj oblik poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se sla`u svi islamski u~enjaci (id`ma). .”648 UDRU@IV ANJE RADI OSIGURANJA UDRU@IVANJE Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna. {erijatski potpuno neispravna. U [erijatu postoji udru`ivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku. Ovdje se misli na prodaju jednog novca za drugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno. prema tome. a ako do|e do gubitka. ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti. UVJETI ZA V ALJANOST VALJANOST A KREDITIRANJA .DIONI^ARSTV DIONI^ARSTVA Ulo`eni novac mora biti poznat (koli~inski). s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onako kako su se dogovorili. onda svakom pripada po polovina zarade. osim jednu koli~inu za istu takvu koli~inu. ona trguju ~ovje~ijim `ivotom i smr}u. Njihov je profit o~it vid kamate. Ova udru`enja su. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca.647 Da bi ova prodaja bila valjana. Kada se radi o istoj valuti. ali iz ruke u ruku. onim {to se nikako imetkom ne mo`e nadoknaditi. KREDITIRANJE . Ako se radi o dogovoru po principu “zaradu }emo dijeliti”. kao {to je spomenuto.DIONI^ARSTVO Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novac kojim }e ovaj poslovati.Islamsko znanje 257 ZAMJENA NOVCA Dozvoljeno kao i drugo. a uz to. on }e i}i samo na glavnicu. onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo kamatu. a u skladu s rije~ima Alejhiselama: “Ne prodajite zlato.

jer od toga korist ima samo onaj koji je iznajmljen. PRENOS DUGA . uz odre|enu naknadu. Ovakav postupak je dozvoljen. pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. za razliku od pou~avanja.258 Islamsko znanje Zarada se ne mo`e dijeliti bez pristanka dvaju strana.DOZNAKA Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu. dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio. a u sljede}oj akciji do|e do gubitka. radnik mu je to du`an dati. pa nije dozvoljeno iznajmiti nekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649. onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga. kao {to je dozvoljeno iznajmiti osobu za hranu i odje}u. on je meni du`an pa uzmi to od njega. pa se oni me|usobno dogovore: “Upu}ujem te na toga i toga. Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga. IZNAJMLJIV ANJE (ZAKUP) IZNAJMLJIVANJE Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme. Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu. Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari. kao kad bi jedan ~ovjek bio du`an ne{to drugome. Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je ulo`io imetak bude tra`io podmirivanje svog udjela u robi. Ako se podijeli zarada. on }e se nadoknaditi iz glavnice. da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje. . ili ako bi neko tre}i bio njemu du`an isto toliko. dozvoljeno mu je da raskine ugovor o iznajmljivanju.” Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati. Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da je du`an. onaj koji je unajmio smatra se pouzdanim i nije du`an nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice. kao {to je stanovanje u ku}i. makar i ne bi bio potpuno iskori{ten. Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat. u~enja ezana i ikameta. Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda.

Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog od onoga koji ga je uzeo. Kad do|e rok za otplatu. a ono {to pretekne vratit }e vlasniku. davalac pozajmice uzima zalog. Du`nik daje zalog. a ako ne podmiri sav dug. a ono {to se daje uz zalog zove se rehn. Uzimanje je zaloga dozvoljeno. kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti. . sklapanje braka i razvod. onda je kupoprodaja zastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo raspolaganja imovinom. npr. da muze i ja{e onoliko koliko ga je hranio. Zalog postaje punova`an uzimanjem. to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. OPUNOMO]ENJE Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovima u kojima je zastupanje mogu}e. zajmodavac }e prodati zalog i namiriti dug. i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog. to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to je kupoprodaja. Punomo} nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve.Islamsko znanje 259 ZALOG Uzimanjem zaloga. Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz. Zalog se mo`e ostaviti kod neke tre}e. osim kod had`a i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u kojima je dozvoljeno davanje pomo}i. ostatak pada na du`nika. dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu. Opunomo}enje postaje va`e}im svakom izjavom koja upu}uje na dozvolu. Ono {to nije dozvoljeno prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega. povjerljive osobe. Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. pa kad do|e rok otplate. ako se dug ne vrati. a dug nije otpla}en. Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io. Ovaj nije du`an ni{ta nadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu.

neki u~enjaci . ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. to }e se prihvatiti. VAKUF Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se mo`e koristiti. Mora biti poznat opis pozajmljenog. ako je odre|eno. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in. bez obzira da li se radilo o pove}anju duga. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno). zbog svoje zapu{tenosti. prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to. mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati. ili nekakvoj drugoj koristi. Zajam mo`e dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. UVJETI ZAJMA Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratiti vaganjem. Ako nestane ustanove kojoj je uvakufljeno. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf. Uvjeti uvakufljenja: onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ula`e. treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa. Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem. vakuf se ne mo`e naslijediti. prestane donositi bilo kakvu korist. a da se ne potro{i. jer kad se dva puta pozajmi. uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: “Uvakufio sam”. ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima. ili “Dao sam u ime Allaha”. ono {to se uvakufi. vakuf }e biti proslije|en najbli`oj rodbini onog koji je uvakufio. Zabranjeno je (haram) da zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma. to nije haram. Zajam mo`e biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu. Ako vakuf. pokloniti.260 Islamsko znanje ZAJAM 650 Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti. a ako ne uvjetuje. a zatim vratiti njegovu vrijednost. onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija). mjerenjem ili brojanjem.

5. 9. 2. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno. a ne uzme svjedoka za to. . oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva. a mo`e i poslije njegove smrti. prodati niti pokloniti. 10. onaj kome se oporu~uje ne{to. dozvoljeno mu je da odustane od toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci. jer ako odbije. oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. ako oporu~i jednom od nasljednika. oporuka je neva`e}a i on nije obavezan da izdvaja iz imetka novu oporuku. oporuka mu je valjana. Postoje dvije vrste vasijjeta: 1. pa to propadne. oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova. 2. i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti. ili predavanjem onom kome je uvakufljen. oporuka se mo`e prihvatiti za `ivota oporu~ioca. mora to prihvatiti. Uvakufljenje postaje va`e}e samim ogla{avanjem. Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to. OPORUKA . svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje. ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti. UVJETI OPORUKE Uvjeti oporuke su slijede}i: bolesnik mora biti pametan. pa to neki nasljednici ne odobre. izdvajanjem. a neki drugi odobre. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena.V ASIJJET VASIJJET Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici. 3. poput vra}anja duga svim potra`iteljima. mora biti pametan i razuman. onda }e se ona razdijeliti proporcionalno svim stranama. ako ~ovjek ne{to oporu~i. Ko napi{e svoju oporuku. 7. 8. 6.Islamsko znanje 261 dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac ulo`i u ne{to sli~no. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke. ko ima nasljednike. 1. oporuka je neva`e}a i on nakon toga nema vi{e prava na nju. 4.

ka`e: “O~i ~ine zinaluk. GLEDANJE STIDNIH DIJELOV A TIJELA DIJELOVA Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno. Stoga.. nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka.. jer Allah. uistinu. Me|utim. gledanje `ena koje hodaju po ulicama polugole… itd. kao {to je rukovanje mu{karca sa `enom kojoj on nije mahrem.”651 U drugom hadisu ka`e: “Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti `ena u stidni dio druge `ene. `alosno je to da danas mo`emo na}i muslimane koji sve to smatraju dozvoljenim. Allah. a kamoli u stidni dio `ene koja mu je haram. to im je ~i{}e. zna ono {to oni rade. bez obzira na koji na~in to gledali: putem porno filmova.{. (En-Nur.. njihovo osamljivanje itd. porno ~asopisa.30) Allahov Poslanik. a kloniti se zinaluka. musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak. s. d`. zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu.s. S obzirom da je zinaluk zabranjen.”652 Zna~i. smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje sve ono {to vodi u nemoral.. ali je i ovo dovoljno onome ko ima razuma. u Kur'anu ka`e: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa.a. a njihov zinaluk je pogled.SEDMO POGLA VLJE POGLAVLJE T (BRA^NO PRA VO) MUNAKEHA MUNAKEHAT PRAVO) Kao {to znamo.v. ..

656 IZLAZAK @ENE NAMIRISANE I NAGIZDANE Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada ka`e: “Koja god `ena se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris .v. nego to va`i i za druge muslimanke.a. Allah. da je rekla: Poslanik.s. te je oni “gutaju” pogledom {to postaje zinaluk o~ima.a. jer takva `ena tim svojim postupkom skre}e pa`nju na sebe i izaziva `elju kod ljudi. ka`e: “O `ene Vjerovjesnikove.s. d`. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje. . `ene. Prenosi se od Ai{e.” (Sura ElAhzab-32) Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove. s.Islamsko znanje 263 RUKOV ANJE MU[KARCA SA @ENOM RUKOVANJE Allahov Poslanik.itd.”657 Naravno. ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk. ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje. uzimao je govorom prisegu od `ena ovim ajetom: “…i ni{ta Allahu ne}e pridru`ivati”655. Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite.. pa da dobije `udnju onaj ~ije je srce bolesno. [to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa `enama dozvoljeno.u~inila je zinaluk. te njihove rije~i nemaju osnove. radijallahu anha... kao {to to mo`emo pro~itati u Ibn-Kesirovom Tefsiru. Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. s. ka`e: “Bolje vam je da vas u glavu ubode `eljezna bodlja nego da dodirnete `enu koja vam nije dozvoljena. pjevanje. vi niste kao druge `ene — ako se Allaha bojite. rekao je: “Ja se ne rukujem sa `enama. 3/482.v.”654 Ako je takav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas. i neusiljeno govorite.s.. i drugim tefsirima. s.”653 Isto tako Allahov Poslanik.a.{. jer se Poslanik rukovao sa `enama prilikom davanja prisege na Akabi. a ruka Allahovog Poslanika nije dotakla ruku `ene osim one koja je bila njegova.. ULJEP[A VANJE GOVORA OD @ENA ULJEP[AV Po islamu je isto tako zabranjeno da `ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za koje se mo`e udati.a. mi smo ga du`ni slijediti. s.s.v..v..

v. 4. mlijeku ili tazbinstvu. 2. u smislu da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak. jer su Poslanikove. koji je kod drugih `ena prisutniji. onda mu je mekruh da se `eni. to jest da jedna ne bude drugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra). da je poznata i odre|ena. da nije u braku. zbog `ene koja je ve} vjen~ana s njim. PROPISI BRAKA Brak je propisan i po`eljan . da ne bude zabranjen drugoj `eni. Osnovni ~inioci braka: Prvi ~inilac braka jeste supruga. 2.sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost. pre~e je da se ne `eni. a ne od `ena..s. svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene.v. mo`emo kazati da je ovaj propis pre~i drugim `enama nego Poslanikovim. U protivnom.264 Islamsko znanje ^ak. Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti.659 SKLAP ANJE BRAKA SKLAPANJE Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljava u`ivanje sa svojim bra~nim drugom. U fikhskim knjigama mo`emo pro~itati da `eni nije dozvoljeno u~enje telbije na had`u niti ezana povi{enim glasom. Drugi ~inilac braka Drugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje: 1. da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka. s.s. .a. da nema srodstva po krvi. 3. Zato trebamo tra`iti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije.a. `ene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u ~istoti i ~ednosti.658 [to se ti~e ovih navedenih stvari. koja mora ispunjavati sljede}e uvjete: 1. da bude odre|en. s. zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje po`ude kod ljudi)..

sinovi njih dvojice.662 Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu mo`e prihvatiti najni`a granica pravednosti. Peti ~inilac braka Ovaj ~inilac jesu dva svjedoka. potom amid`a po ocu. Ne mo`e neki ro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bli`i.a. Ako nema niko od ro|aka. Ponuda mo`e biti izra`ena rije~ima: “@enim se tobom” ili “Vjen~ajem se tobom” ili “^inim te svojom {ti}enicom. ona ima pravo da to odbije.661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice. pametan i punoljetan. on je obavezan tra`iti pristanak od djevojke za udaju. Uvjeti skrbnika Skrbnik mora biti slobodan. s.oblik Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. ili ako on bude dugo odsutan. Dovoljno je da ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna.. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza je tra`iti eksplicitno izja{njavanje.” “Allahov Poslani~e. kao {to je ro|eni brat. kakva je njena dozvola”.v. a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda. Ako je zastupnik otac.s. Prihvatanje: “Vjen~ao sam se”. makar ona bila i djevojka. Svaka od strana mo`e opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora. a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatra`i dozvola od nje. ali kada postane punoljetna. otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole. ili “Prihvatam brak s njom”. brat po ocu. jer tada je njena dozvola neva`e}a.Islamsko znanje 265 Tre}i ~inilac braka To je zastupnik. uz toliki i toliki mehr”. a zatim sinovi njih dvojice. Uvjet je da svjedoci budu pravedni. Izjave se mogu i prevoditi ako je potrebno. Nije uvjet da skrbnik bude pravedan. Neki istra`iva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji mo`e prenijeti skrbni{tvo na daljeg skrbnika. Otac je obavezan da tra`i njeno eksplicitno izja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nema bli`njeg. amid`a po ocu i materi. onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je `ena bila robinja). rekao: “Udovica . ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili bude ometao njenu udaju. a zatim sve bli`i i bli`i rod. Ebu-Hurejre ka`e da je Allahov Poslanik. To je otac ili djed. ^etvrti ~inilac braka .66o Ako je djevojka maloljetna. a on je odgovorio: “Da pre{uti” ({utnjom odobri). pametni i punoljetni. Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnog zastupnika.raspu{tenica se ne vjen~ava dok se ona ne izjasni. slobodni. . pitali su ashabi. zatim njegovi ashabi.

Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecom kojima je potreban mu`. ne nalaze sebi mu`a. jer mnoge `ene po svojoj prirodi u nedostatku mu`eva tra`e zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in. onda samo sa jednom. {to se.266 Islamsko znanje VI[E@ENSTVO Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude o`enjen sa dvije. sa po tri i sa po ~etri. a nisu ljudi ti koje islam treba slijediti. tri ili ~etri `ene u isto vrijeme. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danas u primjeni ovog propisa. Sprije~iti {irenje nemorala na organizovan na~in. bez obzira {to nekima ne bilo pravo. postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa. a ako strahujete da ne}ete pravedni biti. Ovo su samo neki razlozi {to je vi{e`enstvo korisno i pohvalno. nego da se rastavi s njom. pa je bolje da je mu` zadr`i u braku uz `enidbu sa drugom. Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama. za{tita dru{tva od nemorala. ajet 3) Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~u ovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da se zakonom kod nas osiguraju sva prava. izme|u ostalog. Takvim je odgovor da se islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. sa po dvije. kao {to . Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti. postporo|ajnom periodu (nifas). Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{e`enstva: opskrbljivanje muslimanki koje. osigurava primjenom vi{e`enstva. Ka`e Uzvi{eni Allah: “@enite se sa onim `enama koje su vam dopu{tene. za vrijeme bolesti `ene i sl. a normalno je da se to mo`e lak{e ostvariti sa vi{e `ena u braku. tre}oj ili ~etvrtoj `eni jednog ~ovjeka.. onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{e`enstva takvim ljudima ~ini nepravda. osobito nakon ratova. Ima slu~ajeva gdje je `ena nerotkinja. kao u periodu mjese~nog pranja (hajz). neki mu{karci imaju ve}u potrebu za `enama nego drugi. te se time na{la u nezavidnoj situaciji.” (Sura En-Nisa'. a potrebna im je za{tita i opskrba. drugoj. a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sa jednom `enom. osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju po ulicama svakojaki prizori. a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}i jednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva. Kada uzmemo u obzir da mu{karac o`enjen samo jednom `enom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbog fizi~kih zapreka. posebno u na{im prilikama danas.

s. U slu~aju da se boji da ne}e biti pravedan. a da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv.: “Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a. ne bi se ni Resulullah. tj. i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili. Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog u moralu. tako|er. niti najpoznatiji ashabi `enili sa vi{e `ena. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom.a.a. ajet 129) Ovaj ajet se ne suprotstavlja onom prije spomenutom. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute. da je ~ovjek o`enjen sa dvije ili vi{e `ena du`an da bude pravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdr`ava. ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu. pa Allah }e. Zapravo. na zemlji }e zavladati smutnja i veliki nered. rekao: “Kad vam do|e (u pro{nju) neko ~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni. ili da se odaju nemoralu ili da se. s. o`enite se. kako to neki `ele prikazati. onda }e se o`eniti samo jednom.Ka`e Resulullah. pa`nji i izdr`avanju. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “Vi ne mo`ete da budete (potpuno) pravedni prema `enama svojim ma koliko se trudili.Islamsko znanje 267 ih ima i prva.v. a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim `enama. Na svadbi je dozvoljeno pjevanje. s. oprostiti i samilostan biti.”664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}i supru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu. u prvom ajetu govori se o pravednosti. jer bi to bila potpuna kontradikcija i neozbiljnost.s. niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa. ne daj Bo`e. statusu u dru{tvu. s. Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku.. Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim. Ako ne budete tako uradili. naobrazbi.”663 SUNNETI BRAKA Ugovaranje braka prije ponude i pro{nja Haram je oglasiti pro{nju `ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka). itd. ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne mo`e vladati. Mustehab je oglasiti brak.” (Sura En-Nisa'. Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju obavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne bude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina. To upoznavanje treba biti u skladu s {erijatskim propisima.. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis.a. vjeri i povjerenju.s.665 . jer je Poslanik. Va`no je napomenuti. udaju za nemuslimane. [to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne `ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati. zaista.v.v.

5. odje}u i stan. pi}e. ma}eha. a tri dana ako se o`enio udovicom. bratove k}erke i njihovo potomstvo. k}erka od supruge (pastorka). njihove k}erke i njihovo potomstvo. sestre. Pravedna podjela ako ima vi{e `ena. 4. 4. 2. k}erke. 1. Srodstvo po mlijeku: Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. sinova supruga (snaha). majka od supruge (punica). Kod dojenja je uvjet da ono bude u prve dvije godine `ivota. Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i. 5. o~eva supruga. 2. 3. 4. ako se o`enio djevojkom.665a BRA^NE ZAPREKE Srodstvo po krvi: 1. ve d`emea bejnekuma fi hajr” (“Allah te blagoslovio i dao ti beri}et i sastavio vas u dobru”). Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e. 3. majka. dok je po hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. Srodstvo po tazbinstvu: 1. nene i uzlazna loza. . tetke sa o~eve i maj~ine strane. 3. unuke i silazna loza. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe. 2.268 Islamsko znanje Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i: “Barekallahu leke ve bareka alejke. PRA VA SUPRU@NIKA PRAV PRA VA @ENE PREMA MU@U PRAV Normalno izdr`avanje koje podrazumijeva: hranu.

Islamsko znanje 269 PRA VA MU@A U ODNOSU NA @ENU PRAV Prava mu`a u odnosu na `enu su sljede}a: 1.666 MEHR . da putuje s njim ako on to `eli. da mu se odazove kad god to on zatra`i. U periodu hajza i nifasa mu` se mo`e nasla|ivati `eninim tijelom iznad pupka i ispod koljena. mehr mued`d`el . Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar). Mu{karcu je haram da ima odnos sa `enom dok je u hajzu ili nifasu. oboje trebaju prou~iti: “ALLAHUMME D@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA” (“Bo`e odstrani {ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio”). mehr muad`d`el . Mehr je `enino vlasni{tvo i ona mo`e potpuno slobodno njime raspolagati. Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti. ADABI OP]ENJA SA @ENOM Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa `enom. 4. ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti. da tra`i dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti. . da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog. kako to ne bi dovelo do ote`avanja `enidbe.VJEN^ANI DAR Obi~no postoje dvije vrste mehra: 1. 3.koji se daje odmah kao svadbeni dar i 2. Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikom spolnog op}enja. Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra.koji se daje kasnije. 2. ali ne bi trebalo pretjerivati.

bez obzira da li se radilo o du`em ili kra}em periodu. dok ne pro|e razlog zabrane. pa je nema vi{e prava vratiti. NEISPRA VNI BRAKOVI NEISPRAVNI Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr. to jest kada ~ovjek pusti svoju `enu tri puta. izuzev kitabijke668. brak radi dozvole produ`etka braka (muhallil). onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodice i jednog iz njene. odvojit }e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana. brak na neodre|eno vrijeme. Ako mu se ne pokori. mo`e je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udarati po licu. brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) i brak sa osobom koja je privremeno zabranjena. jer postoji mogu}nost da }e je tra`iti ~ovjek zbog koga je u iddetu. a ako ne uspiju. @ENE KOJE SU PRIVREMENO ZABRANJENE Nevjernica. pa ako se ni tada ne pokori.667 {igar. s namjerom da ona postane dozvoljena prvom mu`u. on }e je posavjetovati. pa ako mu se ne pokori. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (mu`em i `enom) i poku{ati ih pomiriti. to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a za njega..: privremeni brak (muta).270 Islamsko znanje POPRA VNE MJERE PREMA @ENI POPRAVNE Ako `ena postane neposlu{na.s. sve dok ne bi pustio svoju `enu i istekao njen .669 @enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci. brak sklopljen za vrijeme ihrama na had`u i umri. s. te se njom o`eni neko drugi (muhallil). onda }e ih razvesti. brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti mu`a dok ne istekne iddet. dok ne primi islam. rekao: “Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava `enu da bi bila dozvoljena drugom) i onog zbog koga se to ~ini”.v. To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik.a.

punoljetan. nakon hajza. . @ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i `ivi s njim bra~nim `ivotom. ili dok ona ne bi umrla. i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` ima pravo vratiti `enu. s namjerom razvoda kao npr. Sunnetski je razvod braka da se pusti `ena dok je u periodu ~isto}e. Suprug mo`e dati razvod braka ako je pametan. bez prisile. kao npr: “Ti si pu{tena” ili “Pu{tam te”. i ako nije pijan.: “Idi svojima”. iako `ena mo`e to pravo zahtijevati prilikom sklapanja braka. Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje `ene dok je u periodu hajza ili nifasa. rije~ima u prenesenom smislu. @ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti mu`a sve dok joj ne istekne iddet ili dok ne rodi. Me|utim. VRSTE T ALAKA TALAKA Ima vi{e vrsta razvoda braka. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram). Imamo dvije vrste talaka: . ili sa tri rije~i odjedanput. Peta `ena @ena koja je udata za drugog. a ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se ne uda za nekog drugog. Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka mo`e udati samo za muslimana i da se njen bra~ni `ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedice van bra~nog `ivota.bain . a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda. slobodne volje. poslije kojeg mu` nije op}io s njom. na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednim razvodom.jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti `enu. RAZVOD BRAKA (TALAK) Talak je raskid bra~ne veze: jasnim rije~ima.670 Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`.opozivi (sa pravom povratka).red`'i . dok je u periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju. osim nakon {to se ona uda za nekog drugog.Islamsko znanje 271 iddet. {to zna~i da je mo`e vratiti .

Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da li je doti~na `ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. treba ~ekati da se porodi. da u njoj pi{e: “Ti i ti” (ime `ene). ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedoke kod razvoda kao i kod sklapanja braka. Razvod se mo`e izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom. jer pisanje zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora.tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak.272 Islamsko znanje nakon prvog i drugog razvoda. Ovaj razvod mo`e biti na pet na~ina: . Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca.drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje. pa ih ili velikodu{no zadr`ati ili im na lijep na~in razvod dati. to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti `enu. . . Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega.peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut). to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta. uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: “I kao svjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite. Iddet razvedene `ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja. ona me se ne mo`e vratiti {to se ne}e za drugog mu`a udati” 671. . Direktni razvod. ako ustanove da je razvod bolji. ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena direktno `eni. uz materijalnu o{tetu s njene strane.ILI OBA VEZNI PRI^EK OBAVEZNI POSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE To je vrijeme koje `ena nakon razvoda ili smrti mu`a mora provesti u ~ekanju i nije joj se dozvoljeno udati u tom periodu. . makar ona to i ne `eljela. Razvod je ispravan i bez svjedoka.”673 Razvod bez prava na vra}anje (talakibain).” 672 Razvod s pravom povratka. nakon {to je re~eno: “Pu{tanje mo`e biti dvaput. .prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata. a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena. Iddet kod `ene nakon smrti mu`a traje ~etiri mjeseca i deset dana.” 674 IDDET . ali je ne vrati sve dok joj ne istekne ~ekanje. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “Mu`evi njihovi imaju pravo da ih vrate. a ona koja je nose}a.~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io. U Kur'anu se ka`e: “Ako je opet pusti.

mu`evljevo izdr`avanje `ene. dok mu{ki ne postanu punoljetni. one koja je u braku s mu`em ili one koja se smatra da je u braku. a ako ne bude saglasnosti. RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE Hul'-u je samoiskupljivanje `ene od mu`a imetkom koji mu ona daje. kao i u periodu mjese~nog pranja. VRIJEDNOST IZDR@A VANJA (KOLI^INA) IZDR@AV Mu` je du`an osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan `ivot. To je dozvoljeno ako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu. Mu` je du`an osigurati sredstva za ~i{}enje. 4. ali je nose}a dok je u iddetu675. Izdr`avanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima: 1. u pogledu hrane. izdr`avanje `ene koja je trajno razvedena (talaki bain). a djevojke dok se ne poudaju. 2. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svoju `enu kako bi ona zahtijevala razvod. te okolnostima u kojima se nalaze. 3. sud }e primorati mu`a na rastanak sa `enom. odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. Sve se to procjenjuje prema obi~ajima. ako roditelji nisu u stanju da se izdr`avaju. u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom. Mustehab je da on ne uzme vi{e nego {to joj je dao na ime mehra. izdr`avanje roditelja od djece. izdr`avanje male djece od skrbnika. odje}e i stana. Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati. izdr`avanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. 5. kao {to su sapun i ~e{alj. Nju je tako|er du`an izdr`avati dok joj ne istekne iddet. Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane. Nakon . Mu` je du`an osigurati onoliko odje}e koliko mo`e sa~uvati od vru}ine i hladno}e. Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e.Islamsko znanje 273 IZDR@A VANJE IZDR@AV Pod izdr`avanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su u njegovom skrbni{tvu. Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta.

~ak ni u periodu iddeta. pa se ustanovi da je kr{}anka. posredstvom {erijatskog sudije. u smislu da se o`enio muslimankom. ako je mu` u{kopljen ili impotentan.274 Islamsko znanje ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje `ene. `ena ne zna gdje se on nalazi. gubavost ili {ugavost. ona ima pravo na rastavu braka. ako se ustanovi obmana. ili slobodnom `enom pa se ustanovi da je ropkinja. a nije joj ostavio neophodnu opskrbu. Ako je mu` odsutan. ili ako nije u stanju izdr`avati je. @ena }e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja. . @ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr prije spolnog op}enja. kao {to je umna poreme}enost. PRA VO IZBORA I RAST AVE PRAVO RASTA Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}im slu~ajevima: kad se pojavi neki nedostatak.

Postoje odre|eni slu~ajevi kada bli`i ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanove tako da oni ne dobivaju ni{ta. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi. dobija ~etvrtinu. Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. ni jedna oblast islama nije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. U protivnom on. Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. onda sve skupa dobivaju dvije tre}ine. @ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. Na primjer. Ako se desi da umrli sin nije ostavio mu{ke nasljednike. Me|utim. Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata ili sestre. Kada nema sinova. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nije `iv. ako ga je ostavio. nego `ensko potomstvo. dobija osminu. Nakon toga. Kao prvo. ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karac dobija dvostruki dio koji uzima `ena. koji imaju pravo. iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratiti dugovi. sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog. Spomenut }emo samo najosnovnije. . Treba napomenuti da uz postojanje oca. Mu` dobija polovinu ostav{tine od `ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u nasljedstvu. Mi ovdje ne mo`emo iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. njegova se ostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima.OSMO POGLA VLJE POGLAVLJE MIRAS (NASLJEDNO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Onaj ko ne}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijeli nepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga. iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice i rodbine umrlog. ostav{tina se dijeli izme|u rodbine umrlog. Kada ~ovjek umre. sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta. U protivnom dobija {estinu. uzmu svoj dio. bra}e. Ako bude dvije ili vi{e k}eri. Ovdje smo iznijeli samo najbli`u rodbinu. i izvr{iti vasijjet. ako ih je imao. onda otac pored {estine dobija i ostatak nakon prava drugih nasljednika. U protivnom. onda se nakon {to ostali. k}erka dobija polovinu ostav{tine.

te da je time `ena obespravljena. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine. dok `ena taj svoj dio mo`e sa~uvati i nije ga du`na tro{iti.{.. osim gdje ona to ho}e. d`. ostav{tina se dijeli u skladu s `ivotnim potrebama i ulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao. . zadu`uje.276 Islamsko znanje Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja je sposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vad`ib kojim nas Allah. to je velika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. jer je on taj koji izdr`ava `enu. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i la`i kojima nastoje pokolebati muslimane. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratu dao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri. Me|utim. Prema tome.

Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadeset trogodi{njih. . kao {to je sablja ili ne{to drugo.DEVET O POGLA VLJE UKUBA T DEVETO POGLAVLJE UKUBAT (KAZNENO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje. Ako nema deva. Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih. desna za desnu a lijeva za lijevu. onda se daje njihova vrijednost. U tom slu~aju nema ka`njavanja. Ako nasljednici ubijenog. ali mu to prouzrokuje smrt. Me|utim. . Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem ako prilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka. poput bi~a ili {tapa. ili jedan od njih. dvadeset ~etverogodi{njih.nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to. U tom slu~aju du`nost je ubiti ubicu. . Tada se nad ubicom ne izvr{ava smrtna kazna. ali je du`an dati veliku krvarinu. s tim {to to ne mora odmah u~initi. trideset ~etverogodi{njih i ~etrdeset steonih deva. Postoje tri vrste ubistva: . uni{tenja nekog organa ili du{evnog oskrnavljenja. dvadeset jednogodi{njih i dvadeset dvogodi{njih devaca. dvadeset dvogodi{njih. ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice u roku od tri godine. ostaje obaveza velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice. ZLO^INI Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva. lomljenja noge ili odsijecanja ruke. mi }emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali poznavati. i to na isti na~in. namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se obi~no ubija.svjesno.ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im se obi~no ne ubija. i to je ubistvo s predumi{ljajem. pa pogodi ~ovjeka. Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti. oprosti.

Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta. govora. obavezna je isplatiti krvarinu zvanu “gurra” (osloba|anje roba ili stotinu ovaca). Ve}ina islamskih u~enjaka. Ona je obavezna za rane koje otkrivaju meso. te{ko }e se odlu~iti na korak koji }e ga dovesti do toga. ka`njavaju se kamenovanjem. pa poslije umre zbog ranijih uzroka. KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) Bludnik ili bludnica koji su o`enjeni po islamu. ne bi sida odnosila toliki broj ljudskih `ivota. a ona ostane u `ivotu. pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje na osnovu ekstremiteta ili tragova `ivota. Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 1. Ona osoba koja nije bila u braku. da se zastupnici ubijenog slo`e na odmazdu. ~ula mirisa. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka). danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo jedini spas ~ovje~anstvu. 3. Ako se dijete rodi `ivo. pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka i homoseksualizma. pla}a se puna krvarina. Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava. za mu{ko stotinu deva. Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono previ{e okrutno i zaostalo. Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. mu{kom ili `enskom rodu. bez obzira da li je to u~inila majka ili otac. Me|utim. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni prenosilac side. za njih je [erijatom propisana smrtna kazna. islamu ili nevjerovanju. Primjera radi. vida. uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravan ubici u: 1.278 Islamsko znanje ili uni{tenja sluha. bez obzira da li se dijete rodilo `ivo ili mrtvo. svi oni zaslu`uju smrtnu kaznu. a po~inila je blud. u obaveznost odmazde. ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em. a uzimaju je nasljednici. [to se ti~e homoseksualaca. 3. a za `ensko pedeset. za izbijeni zub-pet deva. kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan. 2. . u tom slu~aju postoje detaljna poja{njenja. za probijenu kost-deset deva. Ako vi{e ljudi u~estvuje u ubijanju jednog ~ovjeka. da zlo~inac bude punoljetan i pametan. slobodi ili ropstvu. 2. Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrt novoro|en~eta. sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnosti stajanja ili sjedenja. Jer.

npr. kaznit }e se sa osamdeset udaraca. sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira alkohol. odsijeca mu se {aka. onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju suda. od njega se prvo tra`i pokajanje. Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en. to jest onaj ko nije zaslu`io smrtnu kaznu kao {to je zaslu`uje.Islamsko znanje 279 KAZNA ZA POTVORU Onaj ko drugog optu`i za blud. Ukoliko se ne pokaje u roku od tri dana.Kazna za kra|u Ko ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra. KAZNA ZA RAZBOJNI[TVO Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije nedu`an ~ovjek. onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i noga unakrst. odnosno bez prisile. a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka). Ako razbojnici samo upla{e putnike. 4. . otpadnik od vjere (murted).. ali se tu|a prava moraju naplatiti od njega. a ne izvr{i ubistvo. nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjati d`enaza. KAZNA ZA OTP ADNI[TVO OTPADNI[TVO Musliman koji se odrekne islama.Kazna za konzumiranje alkohola Po hanefijskom mezhebu. Ako se ne{to oplja~ka. kazna otpada sa njega. Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan. 3.. Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina. onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje.

{. Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. jer Allah. objavljeni od Allaha.tazir. d`.{. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke napade i la`i koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. 3. Me|utim. kazne gledaju samo jednim okom. oni koji iznose te prigovore. a za{ti}uje se i zajednica. Jedan od tih prigovora jeste to da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo. koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. bi~evanjem.. Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{e okrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka. oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu.280 Islamsko znanje SUDSKE KAZNE Vladar je du`an da odredi kazne . Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi su propisi najbolji i najefikasniji za ljude. 2. pa tako i kazneno pravo. te u njima vide samo bol koju one donose zlo~incu. Allahov zakon nije podlo`an promjenama kao {to je slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi. te ka`njva svakog u skladu s onim {to je zaslu`io na jedan od tri na~ina: 1. . Propisivanjem takvih kazni za{ti}uje se i potencijalni zlo~inac. najbolje poznaje ljudsku prirodu. ukoravanjem.679 Neki ka`u da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~ina za koje je islam propisao tako stroge kazne.678 Vladar je du`an da vr{i procjenu u pogledu tazira. ^ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad zna da ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi.. Me|utim. zatvorom.677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od deset udaraca bi~em. d`.

onda na osnovu zakletve optu`enog ili odustajanja od zakletve. SVJEDO^ENJE I PODIZANJE OPTU@NICE SU\ENJE Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem. na taj polo`aj ne treba postavljati onog koji ga tra`i. davanja primjedbi i rasporeda sjedenja. da mjesto na kome sudi bude prostrano. Prema tome. jer on presu|uje u ime Allaha. s. i blag. da bude pravedan. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne mo`e biti svjedok. Adabi (na~in pona{anja) kadije: 1.a. da dobro poznaje Kur'an i hadis. 4. da ne donosi presudu u stanju srd`be. Kadija donosi odluku na osnovu: 1. Sudstvo spada u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. da sudi u prisustvu svjedoka. otac ili supruga. vida i govora.Islamsko znanje 281 SU\ENJE. Vladar je du`an da u svakom gradu postavi kadiju ({erijatskog suca). 2. 3. 2. punoljetan i slobodan. da posjeduje izo{trena ~ula sluha. dokaza onog koji optu`uje.s. da bude musliman. kao {to su dijete. ali bez grubosti. Polo`aj kadije izuzetno je va`an. ali bez slabosti. 7. . 6. kao zastupnik Allahova Poslanika. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja. 5. 4. kako ne bi sudio bez nu`nog znanja. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i sunneta. priznanja optu`enog. Ako nema dokaza. Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 1. 2. ili se trudi da se domogne tog polo`aja. 8. mora biti ~vrst. da ne uzima mito ili hediju (poklon).v. 3.

a ako se ustegne od zakletve. on }e upitati optu`enog: “[ta ima{ re}i na ovo?” Ako optu`eni prizna navode optu`nice. tako da ne bi bio optu`en za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. Me|utim. ~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iska`u svoje zadovoljstvo takvim su|enjem. Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka. u korist drugog. Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti. Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja. a tek nakon toga presudi u njegovu korist. svjedo~enje bli`njeg. poput svjedo~enja jednog bra~nog druga. ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imati li~nu korist. ako se ne zakune. SVJEDO^ENJE Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo.” Ako donese dokaz. nego na osnovu dokaza. Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju. on }e presuditi na osnovu svog znanja. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka. Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji.” Ako se optu`eni zakune. Ako dokazi budu suprotni.prava. punoljetan i od onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja. sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist. dat }e mu se razuman rok u kome on mo`e donijeti dokaz. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan. a ako zanije~e. sudija }e podijeliti sporni predmet me|u parni~arima. sudija }e ga osloboditi. sudija }e presuditi protiv njega. sudija }e re}i optu`enom: “Pristupi zakletvi. izuzev {to je za . sudija }e presuditi po njoj. Po`eljno je da se tada zakletva ponudi tu`itelju. ili svjedo~enje neprijatelja. makar i ne izgledao pouzdan. upozorit }e ga da }e protiv njega presuditi. kao {to je npr. Svjedo~enje postaje obaveza onog ko bude odre|en da svjedo~i. ako se radi o haddovima i ako je uzeo dva svjedoka. a ako zatra`i da mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz. kad su u pitanju ljudski hakovi . s tim {to }e naglasiti taj oslonac. Ako ne donese dokaz. kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava ono {to je zabranjeno. i ni jedan ne prevagne.282 Islamsko znanje NA^IN SU\ENJA Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: “Ko je od vas dvojice tu`itelj i kakva je optu`ba?” Kad tu`itelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be. re}i }e tu`itelju: “Daj dokaz.

ili da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite. prekr{it }e je i i u~initi keffaret. makar se radilo i o ne~em po{tovanom. onda se za svjedoka uzima jedan ~ovjek i dvije `ene. Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup. to jest njegovim imenima i svojstvima. Me|utim.Islamsko znanje 283 vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok. poslije ~ega je obavezna teoba . A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti. ako se ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu. Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu.” . Postoje tri vrste zakletve: jemin-gamus — to je svjesno la`no zaklinjanje. Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se `eli ne{to potvrditi. Boga mi”. 89. jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom. nahranite. Boga mi” ili “Da. uradit }u to i to” ili “Tako mi Allaha.” Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i du`an je da u~ini keffaret. a za svjedo~enje hajza ili trudno}e dvije `ene. a zaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno. bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih koji mnogo govore): “Ne. ne}u to i to uraditi. a za dokazivanje bluda neophodno je imati ~etiri svjedoka. kojom hranite ~eljad svoju. ajet: “Otkup za prekr{enu zakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom. Onaj koji prekr{i zakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida. kao kad se ka`e: “Tako mi Allaha.pokajanje. kao {to je Kaba ili Poslanik. ZAKLETV A ZAKLETVA Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom.

3. D`ihad je farzi-kifaje681. d`ihad protiv {ejtana. . da roditelji daju saglasnost za odlazak u d`ihad. 3.682 Vladar je nadle`an progla{avati d`ihad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane.DESET O POGLA VLJE DESETO POGLAVLJE VOJNI POHODI I D@IHAD Postoje ~etiri vrste d`ihada: 1. ili koji su uzeti u za{titu. Uvjeti islamskog d`ihada (borbe): 1. pru`anje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu. 2. ne vodi rat. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja. odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju. te `ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim aktivnostima. starce. 4. osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih koje je odredio vladar. 4. neka ga suzbije rukom. dok se protiv nevjernika s kojima je sklopljen mir. zabranjeno je ubijati djecu. onda jezikom”680. d`ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih.683 Na~ini (adabi) pona{anja u d`ihadu: 1. d`ihad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. 3. to jeste na d`ihad kao oru`anu borbu. da se prethodno izvr{e pripreme. Takvima je d`ihad farzi-ajn. d`ihad protiv gre{nika rukom i savjetom. 4. strogo ~uvanje vojnih tajni. a ako ne mogne rukom. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom. ispravan nijjet (odluka). Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu d`ihada. 2. 2. u smislu Alejhiselamovih rije~i: “Ko od vas vidi ne{to {to ne valja.

uz godi{nji porez. ne pla}aju d`izju. nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e. U d`ihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. obavezni. D`izja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana . zabranjeno je masakriranje neprijatelja. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “…i protiv njih pripremite koliko god mo`ete snage i konje za boj. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemlje koju su osvojili muslimani. Ostale ~etiri petine dijele se borcima. bez obzira na godine. dakle.{ti}enika na ime u`ivanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. u~enje dove u kojoj }e se tra`iti pomo} protiv neprijatelja. RA TNI PLIJEN RATNI Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu. Svaki mladi} koji navr{i osamnaestu godinu `ivota du`an je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinu ili vi{e dana. PROPISI O PLIJENU Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana.” 684 Muslimani su. Neflun je ono {to vladar dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. POVEZIV ANJE ISLAMSKIH VOJSKI POVEZIVANJE Kao {to je obavezan d`ihad. a nesposobni za borbu. bez obzira da li `ive u jednoj ili vi{e razli~itih dr`ava. pa je vladar podijelio podanicima. Vladar je du`an izvr{iti pripreme za d`ihad i osigurati sve vrste ratne spreme. kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine. a njegovo ime bilo upisano u op}i vojni spisak. Iznos d`izje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika. . koji }e se dijeliti na op}e potrebe muslimana. 6. Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bje`e}i prije borbe i njime vladar raspola`e u skladu s op}im interesima. D`izju pla}aju vojno sposobni.Islamsko znanje 285 5. njihovog oru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napasti muslimane u njihovoj zemlji. isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski.

Ako primi islam prije zarobljavanja. . da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadr`i status zarobljenika. da tra`i otkup za njih. Me|utim. njih se treba pridr`avati sve dok ih suprotna strana ne prekr{i. da ih razmijeni. on se ne smije ubiti niti dr`ati u zarobljeni{tvu.286 Islamsko znanje RA TNI ZAROBLJENICI RATNI U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kako postupa neprijateljska strana. tako da mo`e da ih kazni smrtnom kaznom. Ukoliko postoje ugovori u tom pogledu. ko nakon zarobljavanja primi islam. onda ne daje ni otkup za osloba|anje.

AHLAK I EDEB .

.

lijepo pona{anje. da obo`ava{ Allaha. To se mo`e razumjeti i iz hadisa D`ibrila.islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih. u Sudnji dan. Ti postupci i pona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka. beletristika.AHLAK I EDEB Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka . Jer vjera u Boga. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: “Uistinu . s. a odvra}anje od poku|enih. sna`nim poput osvjedo~enja.{. odnosno na njegov vanjski `ivot. vidi. jedno uti~e na drugo. On tebe.. tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka. a izbjegavanju lo{ih. To opet zna~i da su islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja.islamski ahlak koji te`i ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava. ahlak je mno`ina od arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud. ihsan. d`. karakter. tako da je te{ko uspostaviti preciznu razliku izme|u dva pojma. skup plemenitih. jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari. kada je do{ao Allahovom Poslaniku i postavljao mu pitanja.ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. a te`nja za D`ennetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i na dobro~instvo prema drugima. Edeb je tako|er arapska rije~ (mno`ina “adab”) i zna~i: odgoj. najve}im dijelom odra`avaju se na njegove vanjske postupke i njegovo pona{anje.ako su mu ahlak i edeb lijepi. i iman mu je jak i obratno. priroda. i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. podsticaj na pohvalne postupke. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika . tj. Drugim rije~ima. da bi nam takav ahlak donio dobra djela. Kao {to se ahlak odra`ava na edeb.s. uistinu. pa ako ti Njega ne vidi{.pozitivna i negativna.a. Jezi~ki.v. obrazovanje.{. narav. dobro~instvu) Poslanik... i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavu vjeru. strah od D`ehennema. odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz obo`avanje. ^ovjekova }ud. dakle.”685 Prema tome. obi~aj. pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju... to je njegov cjelokupni duhovni `ivot. kao da Ga vidi{. navika. unutra{nja svojstva. Tako|er. pokoravanje i robovanje Allahu. ahlak i edeb me|usobno su povezani i nu`no uslovljeni. Islamski ahlak i edeb su. lijepih i pozitivnih postupaka. 2 . Prema tome. Zbog toga islam obavezuje na oboje: 1 . u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo. prirodno svojstvo. pristojnost. da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvali lijepi ahlak. mo`emo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana i bogobojaznosti. d`. rekao je: “. a ostavljanja lo{ih djela. a odvratio nas od lo{ih.

.290 Islamsko znanje su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka..v. Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde: “Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom. isti~u}i njegovu vrijednost: “Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti te`e od lijepog ahlaka. Ponekad su i zasebna. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka.. oblasti koje obuhvataju ahlak i edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje sa`eti kroz va`nije cjeline. izme|u ostalog. AHLAK Ahlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak. ali je psovao tog i tog. potvorio tog i tog. udario tog i tog.{.”687 Kona~no. ka`e: “A ti si. Allah. ^ak je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim te`i islam na dunjaluku.”692 Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u D`ennet. a ako mu ih nestane prije nego {to se svima odu`i. primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su `estokim prijetnjama..”693 A s druge strane.”691 “Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a. s. i pozivanjem i podsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud. zaista.”689 Za Poslanika. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena. a nas obavezuje da slijedimo Poslanika.”686 “Uistinu su me|u vjernicima od najpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka. Allah.s. Allah ka`e: “Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti.. d`.. d`.{. postom i zekatom. onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi !” 688 I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom. a pojedine prepustiti stru~nijim tekstovima.a. Poku|ena svojstva jesu uglavnom krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva. u imetku zakinuo tog i tog. pa }e se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru. Poslanik je rekao: “Bogobojaznost i lijep ahlak. a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena. prolio krv tog i tog. a da na nju nije upozoreno. najljep{e }udi” 690. ka`e: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi pravedno postupili.”694 . pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela.

u tom slu~aju. kao pravovjerni. upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba. Kada ustaju da klanjaju.Islamsko znanje 291 PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA ISPRA VNOST NIJET A (NAMJERE) ISPRAVNOST NIJETA Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha... da Mu iskreno. To se prije svega odra`ava u ibadetu . nam o tome prenosi Allahove. s. Ako taj nijet izostane.”697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu. za to mu ne}u upisati grijeh. du{a vjernika je smirenija i u slu~aju neuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj. pa ga ne uradi.{. ali i u ostalim postupcima. u Kur'anu veli: “A nare|eno im je da se Allahu klanjaju.{. a Allaha gotovo da i ne spomenu. vjeru ispovjedaju. a ako ga uradi.” 696 A u djelima koja su mubah (dozvoljena. u ne~ije drugo ime osim Allahovog.” “Uistinu }e licemjeri na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku .v. nema ni{ta.ukoliko ga uspije realizirati. d`. odnosno propisanih djela. uspjehu i neuspjehu. iskrenost prema Njemu. A bez iskrenog nijeta u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo mo`e donijeti . i On }e njih zavarati. ~ini du{u ~vr{}om i manje ovisnom o dunjaluku.{. onda djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama.a.pobo`nosti. rije~i u hadisi .v.nagrada na drugom svijetu ga ne}e ma{iti. d`. d`. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha.{. lijeno se di`u. tj.s. najstro`ije je zabranjeno.” 695 Obavljanje ibadeta. Poslanik. odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnost i iskrenost nijjeta je po`eljna. a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha. i samo za to da bi se pokazali pred svijetom. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah.kudsiju: “Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo.{. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome svijetu.{. u~injeno. a ako ga uradi. d`..a.. O tome Poslanik. A ako naumi da uradi neko lo{e djelo. upisat }u mu sevab. upisat }u mu samo jedan grijeh. d`.. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i On za to ne}e nagra|ivati. pa ga ne uradi. Ta ispravnost ili iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena.s.makar u tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo . d`.. s. ka`e: “Uistinu su djela prema . Na drugom svijetu on od tog djela... Allah. zbog njihovih nedjela `estokom kaznom prijeti: “Licemjeri misle da }e Allaha prevariti.

o predstoje}im ku{njama obavje{tava.”703 A Allahov Poslanik..{.{.i u vjeri i u dunjalu~kim poslovima.{.v.. pa je Allah. a da u isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. ka`u: 'Mi smo.”704 Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u tra`i pomo} u saburu-da bi time skladno potvrdio Allahovu. a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio.{. kad ih kakva nevolja zadesi. uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim. koji.da se ne bi prepustio lagodnom `ivotu. Allah je doista sa strpljivima.{. uistinu.”698 Allah. `ivotima i ljetini. na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkom u imecima. A ti obraduj strpljive.a. ali nam nudi i rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni? “A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih.{. prenosi Allahove.s. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. ustvari. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje.” 702 Sabur je. O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori: “Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako ka`u: 'Mi vjerujemo!'. kao njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: “Mi }emo sigurno one koji su saburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili.” 700 I na drugom mjestu nas Allah. veli: “Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura. d`. uistinu.s. ina~e.” I na drugom mjestu nas Allah. tra`ite pomo} strpljivo{}u i namazom..sabur: “Mi }emo vas. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. ostavit }u i njega i njegov {irk (udru`ivanje).kudsiju: “Meni nimalo ne treba udru`ivanje s nekim.v.{. ali nam nudi i rje{enje .. Pa ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog `ene da bi se o`enio. d`. da se ne bi osilio. poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz `ivotna isku{enja . d`. i zajedno s njim. s. s.a.'”701 “O vjernici. {to je jo{ gore. uistinu.292 Islamsko znanje namjerama. u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta. d`. d`.. O tome nam Allahov Poslanik.. njegova hid`ra je za ono za {to ju je naumio. tako isto od njega se tra`i da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu .. Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti. d`.{. d`... pa je Allah. Njegova . prima samo ona djela koja su u Njegovo ime ura|ena. ili zapao u nemarnost.. uistinu. ili.”699 STRPLJIVOST (SABUR) I ZAHV ALNOST ([UKR) ZAHVALNOST Allah. rije~i u hadisi . d`. pa ko bude u~inio neko djelo pridru`iv{i Mi u njemu nekoga.

d`. ako ga zadesi kakva radost.{. Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.a. zacijelo. d`..”710 Da se Njegova milost ne smije olahko shvatiti. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. u~vr{}uje i pove}ava blagostanje. A Allah. doista. isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna. Ja }u vam. i time posti`e korist za sebe.{. sigurno.{. d`. .{. zahvalnost u blagostanju mo`e biti jednaka strpljivosti u oskudici. Za {irk (mnogobo{tvo) je Allah. na Njegovim blagodatima produ`uje. to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti.{. vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bo`ijoj milosti.” 706 “Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali..”708 NADA (U BO@IJU MILOST) I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) Allah.”705 Uz to. d`. d`.{..{.. on se strpi i postojano dr`i i time posti`e korist (nagradu od Allaha. ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: “Ka`i robovima Mojim da sam Ja.{.” 707 I na kraju.... “. a i {titi od Allahove. d`. Poslanik.ali i da je kazna Moja. jo{ vi{e dati.v. d`. bolna kazna!” 711 Potrebno je ulo`iti trud da bi se zaslu`ila Allahova. poru~uje.{.”709 Me|utim. a to ne va`i ni za koga osim za vjernika. rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje: “Allah }e. a ako ga pogodi kakvo zlo ili {teta... jasno rekao da ga ne}e oprostiti: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. milost.{.. Allah. Allahov Poslanik o tome ka`e: “^udno li je pona{anje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za njega. poslije tegobe lahko}u dati. zaista.) za sebe. d`. s.” 712 Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja sabur. a koji se sa prethodnim dopunjuje.{. Islam to nudi vjernicima da bi se time pomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}e zapada. d`. kazne.. d`. ka`e: “Ako budete zahvalni. o tome veli: “Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu.Islamsko znanje 293 zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegova Gospodara. d`. gdje Allah..s.” 713 . zahvalnost Allahu. Allah je blagodaran i sveznaju}i.. on zahvaljuje Allahu. ima istu nagradu kao i onaj koji strpljivo posti. d`. jeste nada u Bo`iju milost i Njegovu pomo}. Allah. Onaj Koji pra{ta i da sam milostiv. veli: “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu.{..A Allah pra{ta i samilostan je..

Allah. zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost posti`e i pove}ava duhovnom hranom. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Bo`iju milost: “Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. kao {to smo vidjeli. uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na Svoju kaznu. On je Gospodar na{. pored nade u Bo`iju milost.: “Ko uve~er ka`e: ‘Raditu billahi rabben ve bilislami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (‘Zadovoljan sam Allahom.{.a. U Kur'anu o tome Allah ka`e: “Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allah odredi. praznovjerja. ukazuje na to da je istinsko zadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu. Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje i dobra djela: “Reci: 'O robovi moji. a spa{eni od zablude. ne gubite nadu u Allahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. d`. d`. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih vjerovanja. tako|er. A strahovanja u `ivotu je previ{e. nisu dozvoljeni. a ne tjelesnim u`ivanjima i materijalnim dobitima. Islam zato dokida sve strahove osim straha od Allaha. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo posti`e ~vrstom vjerom u Bo`ije odre|enje. d`.”716 Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje. Zato ih se (takvih) ne bojte. Islam nam.{. isti~u}i da je bolna. treba imati i izgra|ivati u sebi strah od Allahove. Preciznije re~eno.” 717 ZADOVOLJSTVO Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i. mnogo pra{ta i On je milostiv. tj. odredbom. ali je u velikoj opasnosti.. idolatrija i sli~no.'” 715 Me|utim.v. U tom je kontekstu i hadis Allahova Poslanika. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za ono do ~ega mu je stalo.{.294 Islamsko znanje Bezna|e i o~ajanje.'”718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to desilo sa Allahovom.od Boga.. azimu{'anu. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: “(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. doista. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja. d`.{. jer Allah. u Kur'anu. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nih uvijek mo`e uvjeriti. kazne. ka`e: “To vam samo {ejtan pla{i svoje prijatelje (one koji se za njim povode). d`. mnogo toga je ja~e od njega i mnogo je stvari koje ga potencijalno ugro`avaju.s. jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan sa spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu “slobodu” u u`ivanju na ovom svijetu. s. a bojte se Mene.{. . Zato vjernik. a i sve drugo {to nam se desi.. jer je ~ovjek slab. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere. koji ste se prema sebi ogrije{ili. dakle.” 714 Gubljenje nade u Bo`iju milost je posebno zabranjeno grje{niku.. ako ste vjernici. On..

a. Allahov mir i spas bio nad njim')719 .”724 Ispravni i korisni postupci su poznati i ograni~eni.”723 STID Svaka vjera ima svoju posebnost.. nesmotren i nepromi{ljen. r. Kada ga je Resulullah. Njih je.{. upitao za njegovu devu.”726 Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela. a. A Allahov Poslanik.osobito kad su vjerski propisi u pitanju. d`. d`.a.v. d`.{.s. U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik. d`. uzda da }e je na}i gdje je i ostavio.{. s. mu na to re~e: “Sve`i je i pouzdaj se u Allaha!”721 Jako pouzdanje u Allaha.”720 Dakle.{. s. kada je rekla: “O Allahov Poslani~e. vi{e.{: “Onome ko se u Allaha uzda. na`alost..s. Svome Poslaniku. brz.s. Allahovom Poslaniku. pa je tako kod `idova izra`en strah ili bojazan. s.a... Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci.v. one osvi}u gladne.Islamsko znanje 295 d`.v.. .. d`. s.” POUZDANJE U ALLAHA..v. d`. jedne od `ena Allahova Poslanika.. rekao je: “Svaka vjera ima svoju }ud. On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice. zadovoljnim u~ini.v.a.a.. A ~ovjek. a ti onda ~ini {ta ti je volja. upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas. a kod kr{}ana ljubav. ima mnogo vi{e mogu}nosti da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ili drugome.{. D@. a Njemu.. jer tevekkulu treba prethoditi trud i rad. Lijep primjer za to je slu~aj Ummu Seleme. prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja. pa se onda pouzdati.[.”722 Ka`e Resulullah. Da bi se to rje|e doga|alo.{.”725 “Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: “Ako nema{ stida. naro~ito ako je previ{e slobodan. d`. rekao je da se u Allaha. za odvra}anje od ru`nih postupaka i za tra`enje znanja .s. Pouzdanje (tevekkul) u Allaha. a vra}aju se (u svoje prebivali{te) site. Gospodarom..{.zaslu`uje da ga Allah. s. a }ud ove vjere je stid. jer Poslanik veli: “Stid samo dobro donosi. On }e mu biti dovoljan.a.s. jednom iz daljine do{ao je neki ashab.: “Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha. Allah.v. s. olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Ka`e Allah..{. To pouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji `ivota. d`. vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom. vjernik bi trebao da se okiti stidom.. ka`e: “A kada se odlu~i{.s.a. podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj volji i odredbi. onda se pouzdaj u Allaha.s..

”735 . uni{tila one prije vas i navela ih je da krv prolijevaju i da svetinje pogaze. Allah }e primiti pokajanje onoga ko se pokaje. re~e Allahov Poslanik. uistinu. za`elio bi i drugu. ono }e nad njim nadvladati. ako vidi teku}inu nakon bu|enja”.”731 Dare`ljivost vjerniku poma`e da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu .” 730 A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: “Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i sebi. Tome svjedo~i i hadis: “Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga. upozorava nas Poslanik: “^uvajte se gramzivosti.”734 “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu .296 Islamsko znanje Allah se zaista ne stidi istine. pa (reci mi).” 729 A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdra`e: “Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od onoga {to vam je najdra`e. udjeljuju. a suprotno tome.navijesti bolnu patnju. {krtost strogo zabranjuje: “Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih. d`.”732 Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.” 728 “I namaz obavljajte i zekat dajite. dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim. pripremljen za one koji se Allaha boje.”733 Stoga. a neke oblike dijeljenja ~ini obaveznim. i koliko god imao imetka i bogatstva.s.ahiret i D`ennet u njemu. on bi htio jo{ vi{e. jer je ona. za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici. to je zlo za njih.ljudska usta mo`e samo zemlja napuniti.. Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi. Te osobine ~ovjek te{ko sputava. ni vrijednosti najbli`ih mu vi{e ne}e biti svete. da li `ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje iza{la plodna teku}ina?” “Da. opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru. ne. Tako|er.{.727 DARE@LJIVOST Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici. po`elio bi i tre}u . “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti. a. pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati. a kada bi imao dvije doline. stvar neminovno vodi ka me|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne dobiti. Allah.

to je najbli`e bogobojaznosti. nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite.” 736 Pravednost je obavezna u svemu! U govoru: “I kad govorite pravedni budite.Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: “Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima. ~ija vrijednost dose`e gigantske dimenzije. pa makar se i srodnika ticalo.{. Allah o tome u Kur'anu veli: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali. bio on bogat ili siroma{an. pa makar to bilo i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka. jer njegovo pravo nije ispo{tovano. budite uvijek pravedni.. jer se kr{e Njegove zabrane. da bi ljudi pravedno postupali. svjedo~e}i Allaha radi. nema zapreke. nego }e se dugovi podmirivati svojim dobrim djelima. oprost uvjet je oprost mazluma. onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. d`. kao npr.” 737 U presudi: “I kad ljudima sudite. jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema.” 738 U svjedo~enju: “O vjernici. d`. A ako ne bude imao dobrih djela. ta Allah je pre~i !” 739 ^ak i prema onima koje mrzimo: “Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite..Dova se mazluma prima: “^uvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha. a ukoliko mazlum ne oprosti. da pravi~no sudite. i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum).odnosa prema Bogu.”743 .: ~injenje zuluma (nepravde) koje predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa . uzet }e se grijesi njegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim. O tome nam svjedo~i i hadis: “Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmiri i od njega oprosta zatra`i.{. Za Allahov.”740 Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde.Islamsko znanje 297 PRA VEDNOST PRAVEDNOST O ovom plemenitom svojstvu. dovoljno govori ~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja objava.”741 .”742 .

Islam zato nare|uje istinu.. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina `ivota i rada) taj ne pripada meni. jer mu je u obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja.. s.. jer }e se za obavezu.a. odgovarati.{. ^ovjek koji ima sklonosti prema la`i bit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac.”749 UMJERENOST Put obo`avanja Allaha. jer istina vodi ~estitosti. a grijeh vodi u vatru..nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu.v. a nekad postim.ne ispuni.a.. Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte. u Kur'anu. rekao je: “Ko nas bude varao taj nam ne pripada.s. a.la`e. svrstao je u znakove licemjerstva: “Ko bude imao (ova) ~etiri svojstva taj je potpuni munafik.pretjeruje. s. d`. i la` i la`no svjedo~enje.. neposlu{nost roditeljima'. ^uvajte se la`i.. o tome ka`e: '”Ho}ete li da vas obavijestim o najte`im grijesima?'” 'Da. i klanjam i spavam. ka`e: “I ispunjavajte obavezu (obe}anje). zaista. i `ivim bra~nim `ivotom.da. azimu{'anu.v. d`. kada obe}a .”747 Allahov Poslanik.s. Allah.”750 A Allah. a nekad ne postim.. To je i nu`no svojstvo za zdrave me|uljudske odnose. a ~estitost vodi ka D`ennetu.298 Islamsko znanje ISKRENOST I POVJERENJE Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti. jer la` vodi grijehu. i ~ovjek koji te`i ka iskrenosti. d`.iznevjeri. ka`e: “O vjernici. a ko bude imao neko od njih. Allahov Poslani~e'. jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`.s. s.. kada govori . bit }e upisan kod Allaha iskrenim..s.”748 Nedostatak ova dva plemenita svojstva Resulullah. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja. veli: “Dr`ite se istine.' i to je vi{e puta ponovio.” 746A prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: “O vjernici. ne uskra}ujte sebi lijepe .v. i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine. Poslanik. i kada raspravlja .”744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe. jer kakva bi to zajednica bila i kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u druge.s. ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas. a onda se uspravi i re~e: '. s.”745 Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima. Poslanik.a.a.. O zabrani isposni{tva Muhammed.{. veli: “Tako mi Allaha.. taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga se ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri .{.v. Poslanik nastavi: '[irk. On ne trpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga . reko{e ashabi.

ne voli one koji pretjeruju.{. jer nisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no `ive.{. a zatim.{. govori nam i sljede}i ajet: “Ko bude htio veli~inu.a. osim Iblisa. Allah }e mu ugled pove}ati.”755 SKROMNOST Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine. u ovom istom ajetu. najavljuje: “Uistinu }e oni koji iz oholosti ne}e da Me obo`avaju i da Mi robuju u}i u D`ehennem poni`eni. Takvi i zaslu`uju kaznu od Allaha najavljenu u hadisi .” 761 . d`.. jer su rasipnici bra}a {ejtanima.”754 O pretjerivanju op}enito. upozorio je da se tako mogu poistovijetiti sa {ejtanovom bra}om: “Daj bli`njem svome pravo njegovo.. tra`iti. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik. d`. s. ali ne rasipaj. Resulullah. zaista.. jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred Onim Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. Allah. d`..” 756Oholost je Iblisa navela na odbijanje pokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: “A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`du Ademu!' . Vje~nosti Gospodara njegova. nakon {to je zabranjen asketizam. slijedi od Allaha.{. tako On ugled podi`e skromnim robovima Svojim. i putniku-namjerniku. Oholost i umi{ljenost jesu osobine onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio. Ja }u ga kazniti.” 758 O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: “Ne}e u}i u D`ennet onaj koji u svom srcu nosi imalo oholosti. uistinu.s. poni`enjem ka`njava ohole.”753 One koji u davanju sadake pretjeruju..v. Allah. d`.kudsiju: “Uzvi{enost je moje svojstvo.. Allah. samo ne prelazite mjeru. Takav se neumjesno i drsko odnosi prema svome Gospodaru. ne voli one koji pretjeruju. Allah. a i veli~anstvenost je Moje svojstvo. isti~e i zabranu pretjerivanja u jelu i pi}u: “Jedite i pijte. a prolaznosti svega ostalog.Islamsko znanje 299 stvari koje vam je Allah dozvolio”751. ali ne pretjerujte. zabrana pretjerivanja: “. i siromahu.”760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha. pa ko Mi se suprostavi (oholo{}u i ponosom).oni je u~ini{e.. ka`e: “^uvaj se rasko{nog `ivota.Uzvi{enosti.”757 Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede.”752 Allah. d`.{. pa u Allaha je sva veli~ina.{... Vjerovjesnik je rekao: “Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan. d`.”759 Kao {to Allah.

. i Njegov Poslanik budu dra`i od svega. u skladu s hadisom: “Svako }e biti (na ahiretu) s onim koga je volio”767. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {tete ja~anju me|usobnih odnosa.s..”763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imati svoje granice. ili sinovi njihovi. O tome Allah. iako Allah voli pra{tanje. s. taj }e na}i slast imana: da mu Allah. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samo zbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala. ka`e: “Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.. makar oni bili o~evi njihovi..”764 “Ko nije milostiv.a. rekao je: “Uka`i milost onima {to su na Zemlji. d`. Resulullah. d`. stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima u D`ennetu sastao.. a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. Islam poru~uje vjernicima da pra{taju jedni drugima.a. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. blud.{.v. i Njegovom Poslaniku.{. pa }e ti se smilovati Onaj {to je na nebu.: kra|a.s..{. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. On je propisao kazne za neke velike grijehe kao npr.{. d`. d`. s. da brata muslimana voli samo u ime Allaha. o tome je rekao sljede}e: “Kod koga se na|u tri svojstva. mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo.”766 Vjernik }e biti na drugom svijetu sa onim koga voli. Ta ljubav treba biti ~ista i treba joj prethoditi ljubav prema Allahu.300 Islamsko znanje PRA[T ANJE I SAMILOST PRA[TANJE U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu. Allahov Poslanik.a.. s. a nekad i nenamjerno. Allah. ili ro|aci njihovi. Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebno bitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima.v.s. jer. jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima.v. ili bra}a njihova. Ponukani nekom svojom slabo{}u nekad to ~ine namjerno..”765 LJUBA V LJUBAV Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja najvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva. nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: “.” 768 Suprotna ljubavi.. ubistvo itd. Ona zamra~uje um i donosi . ni njemu milost ne}e biti ukazana. neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?” 762“…a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi. da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru.

”774 ZA VIST ZAVIST Zavist je jedno od najopasnijih svojstava.a. samo {to srd`ba kra}e traje. mr`nja i sli~no. Takav planski i sistematski nastoji dokinuti presti`e oko sebe. Allah. mada se naj~e{}e nalazi uz mnoge od njih kao: la`. a mnogo je ja~eg intenziteta. opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: “. ne zavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome. mrzio u ime Allaha.. rekao je: “Nije sna`an onaj ko je dobar hrva~.{. tra`i da mrzi u ime Allaha. mada im je i samima potrebno.. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala.Islamsko znanje 301 negativne posljedice: nasilje.s.{. Allahov Poslanik. prekora~enje dozvoljenog i razumnog.. sa~uvat }e ga od Vatre. oni pra{taju.”770 SRD@BA Sli~no mr`nji. podvala.v.” 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima.”769 Od vjernika se. i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i ne`eljene posljedice.. Primjer toga imamo u osje}anjima ensarija prema muhad`irima. davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman.i vi{e vole njima nego sebi. oni pra{taju. d`.” 776 .. a kada ih ko rasrdi.. blag i nje`an.” Islam ovu boljku lije~i tra`e}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi. ono {to On mrzi . {to se i u Kur'anu spominje: “. d`.”773 “Onaj ko bude pa`ljiv.{. O {tetnosti zavisti dovoljno govori sljede}i hadis: “^uvajte se zavisti. jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tava drva. s.s. oholost. nepravdu. d`. jer u hadisu stoji: “Allah. rekao je. Islam je zato kao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje. Istinski vjernici udaljuju se od ovog svojstva i kad ih neko rasrdi.”775 Allah. voli blagost u svemu. Poslanik o tome ka`e: “Ne mrzite se..”771 Allah. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice. d`. me|utim..{.. uistinu. a. ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada. a vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi. u skladu s Poslanikovim. rije~ima: “Ko bude volio u ime Allaha. nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo”od zla zavidnika kada zavidi. ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svoje namjere.samo takva mr`nja nam je dozvoljena.

”782 LIJENOST I DANGUBLJENJE Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima. a u tome je mnogo toga pogubnog za njega. U skladu s hadisom: “Ja uistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu”783 Allah nas na vi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: “I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti. ali. tako|er. one. a nemojte slijediti druge mimo Njega. i vjernici. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima.{. ka`e: “[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen na~in. a besposli~arenje mu nikako ne pripada. tra`ite. {to smo vidjeli iz gornjih ajeta.302 Islamsko znanje UDOVOLJA VANJE PROHTJEVIMA UDOVOLJAV Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima.s. tra`iti: “Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to je korisno i pomo} od Allaha.”781 Vjerniku se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. ali samo da bi ostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima.. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu i korisnom djelovanju.a. kako ne biste bili nepravedni!” 777 “…i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta. O tome Poslanik. sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima. zaslu`uje nagradu. objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: “A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim. izazivaju nered i haos na ovom svijetu: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi. d`. zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju. U svakom slu~aju.” 780 “Slijedite ono {to vam se od Gospodara va{eg objavljuje. ^ovjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti {tetne i lo{e.v. bi li zaslu`io kaznu?! Tako isto. s obzirom da su ~este i posve {tetne.. ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritom trebamo pomo} od Allaha. s. islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: “Zato ne slijedite strasti. s..{.v.a.”786 . jer ga oni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo. kad joj udovolji na dozvoljen na~in. posebno ih isti~emo. d`..”785 A Poslanik..s. d`.'” 784 “…i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }e se trud njegov sigurno iskazati.”779 Umjesto prohtjeva vjernici trebaju slijediti ono {to je Allah.” 778 Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi. a i Poslanik Njegov.{.

jer edeb prema sebi i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu.v. uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva.. jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno. s. d`. d`.Islamsko znanje 303 I na kraju.{. temeljno uti~e na sve ostalo. nekoga ravnim ~ini. U adabe prema Allahu. d`.{. posve sigurno. odgovorio: . na gubitku. edeb je islamski bonton. nare|eno..” 787 EDEB (ADABI) Kao {to je ve} re~eno. i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje.. jer odnos ~ovjeka prema Allahu. D@. Ili. d`. D@. ~ovjek koji je svoj odnos prema Allahu. spada: . uradio je najve}i grijeh. jer je Poslanik. . ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a.adabi prema drugima. jednostavno re~eno.{.. doista.adabi prema sebi.{. .[. edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izra`enih kroz njegov vanjski `ivot.adabi prema Allahu. i odredbama gajba.[.. preporu~eno ili poku|eno.. pak.”789 Onaj ko Allahu.a. ili.{. I ODREDBAMA GAJBA ADABI PREMA ALLAHU.~ovjek je.788 Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine: . u skladu s Allahovim. ADABI PREMA ALLAHU.{. d`.upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima i obavezama prema drugima...{.da samo Njega obo`avamo. d`. d`.s. i koji jedni drugima istinu preporu~uju. postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom. Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova `ivota. ni u krupnim ni u sitnim postupcima. osim onih koji vjeruju i dobra djela ~ine. tada je. kada je bio upitan koji je najve}i grijeh. najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: “Tako Mi vremena . rije~ima: “I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obo`avate. a oblast koju obuhvata je obimna. Preciznije re~eno.

i Njegovi meleki blagosiljaju prednje safove. da se nadamo Njegovoj milosti a da strahujemo od Njegove kazne. u skladu s hadisom: “Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesd`idu..{. u skladu s brojnim hadisima: “Uistinu Allah. niti uvoditi psa. d`..da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u `ivotu propisao.da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in. . Allaha ~esto spominjite. onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe.”798 “Svakoga ko na mene donese salavat. jer to uznemirava meleke. taj je o~ito skrenuo s pravog puta”791. meleki }e blagosiljati onoliko dugo koliko on taj salavat donosi . veli~aju}i Ga i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima. u skladu s rije~ima na{eg Gospodara: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede. niti unositi kipove. d`.793 .i Njegovi meleki. iskrenim i odanim robovima. melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno”796. i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !”792 “Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti.pa neka umanji ili uve}a.izbjegavati sve neugodne stvari op}enito. uistinu. Ukratko. u skladu s hadisom: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika”794. sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako to dolikuje Allahovim. . a On (Allah) te stvorio”790. da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemu usmjeravamo.da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu. ADABI PREMA MELEKIMA I OST ALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA OSTALIM ADABI PREMA MELEKIMA Adabi su sljede}i: .u ku}i ne dr`ati istaknutu sliku `ivog bi}a..”797 “Uistinu Allah.{. . ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru. da Mu ne budemo neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e.{. blagosiljaju onog ko ljude pou~ava dobru.”799 . A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a. jer nam to na{ Gospodar zapovijeda: “O vjernici.~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima (redovima) jer meleki blagosiljaju takve. a u drugom rivajetu (predanju) spominje se i kip795.304 Islamsko znanje “Da Allahu suparnika pripisuje{. i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati”. . jer. d`.

pa kada neko od vas po|e u zahod neka rekne: ‘Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais’ (‘Moj Allahu. u Allaha se uzdam.v. Takvih je primjera mnogo...”805 A u drugom hadisu Resulullah. ka`e: ‘Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete illa billah’ (‘U ime Allaha. za{ti}en i sa~uvan. a ne spomene prilikom uzimanja hrane..’803 ‘Zaista je ovaj otvor (zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju d`ini i {ejtani..a. jer se tad {ejtani {ire. a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima: “Ko. onda ih pustite. d`. I kada to ka`e. i to isto uradi pri uzimanju hrane. a. utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine’). za{ti}en si i sa~uvan si!’.s.. s.Islamsko znanje 305 ADABI PREMA [EJT ANIMA I D@INIMA [EJTANIMA Pona{anje prema {ejtanima i lo{im d`inima sastoji se od tra`enja za{tite kod Allaha. ti potra`i uto~i{te kod Allaha. a to se ispoljava na vi{e na~ina: .s.{. veli: “Kada ~ovjek u|e u svoj stan i spomene Allahovo ime pri ulasku. veli: “Kada nastupi predve~erje (kada omrknete). d`.{. d`.’). {ejtan izjavi: “Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana. onda {ejtan svojima ka`e: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'”802. sjete se (Allaha i Njegovih odredbi). pri ulasku u mesd`id rekao bi: “Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirrad`im” (“Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i od prokletog {ejtana”). nema nikakve mo}i niti snage.”801 A Poslanik. . ~im ih sablazan {ejtanska dodirne.sje}anjem i spominjanjem Allaha. pri izlasku iz svoje ku}e. i odjednom do|u sebi.” A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: “Utje~em Ti se od mu{kih i `enskih d`ina. op}enito: “Oni koji se Allaha boje. tada im ka`e: 'Dobili ste ve~eru.posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike. . od njih.s. tada {ejtan rekne svojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku. i od njega {ejtan uzmakne. a onda jedan drugom ka`u: ‘Zar mo`e{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en. osim sa Allahom.' A ako pri ulasku ne spomene Allahovo ime. On uistinu sve ~uje i zna” 800. a. zadr`ite svoju djecu (u ku}i). a kad pro|e sahat no}i.u~enjem: “Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-rad`im” (“Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana”).”804 Poslanik. U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta: “A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede.{. i zatvorite . ali nemate konaka. njemu se rekne: ‘Upu}en si.

” 813 A Poslanik.306 Islamsko znanje vrata spominju}i Bo`ije ime.s.” 808 A Allahov Poslanik. a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali. veli: “. Ova Knjiga.makar da ne{to preko njih stavite.da sebe.”806 Osim toga treba pripaziti gdje se odla`u nokti.. u koju nema nikakve sumnje. doista. u skladu s hadisom: “Najbolji me|u vama jesu oni koji se podu~e Kur'anu.. uistinu.”810 ADABI PREMA KUR'ANU Adabi prema Kur'anu su: . da razmi{lja o njegovom zna~enju.ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom. jer ga takvim Allah.”814 “U~ite Kur'an jer..a. rasipnici su {ejtanska bra}a. jer se prenosi da je Poslanik opsihiren na ~e{lju i kosi807. govor koji rastavlja (istinu od neistine). jer Allah ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. d`. d`. a ~etvrta je za {ejtana. Ja ne ka`em da je “elif lam-mim” harf.s. i zave`ite mje{ine (za vodu ili mlijeko) spominju}i Bo`ije ime. i pokrijte posu|e spominju}i Bo`ije ime . a onda druge.. veli: “Jedna postelja je za ~ovjeka. .”809 U drugom hadisu stoji: “Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jede i pije lijevom rukom. ne otvara zatvorena vrata.. s. }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je u~io.uzeti Kur'an za uputstvo u `ivotu i mjerilo za istinu i la`.{.” 811 “Kur'an je.i ne rasipaj rasipni~ki. . da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili.da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i. uistinu. podu~ava Kur'anu.{. jer {ejtan. 'lam' je harf i 'mim' je harf.”815 .v.a. . lakrdija nikakva on nije” 812. jedna je za gosta. jedna za njegovu `enu. a nagrada se deseterostruko uve}ava.v. nego: 'elif' je harf. zaista. a zatim Kur'anu druge podu~avaju”. kosa i sli~no. s. veli: “Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu. Allah. i ugasite svjetiljke. opisuje: “Elif lam-mim..

s.”823 ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU Allah.v. a zatim onaj koga Allah. osim onome koga On za Poslanika odabere. su: .. Allah. Adabi prema Allahovom Poslaniku.Islamsko znanje 307 ADABI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU. svih ljudi pa i od njega samog”818.s. i Njegov Poslanik. obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nosti kao: kaburski `ivot poslije smrti.”816 “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. jer Allah. V.ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega..”821 Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: “alejhisselam” jer je tako u Kur'anu zabilje`eno822. S.. s. A. O vjernici. a Allahov Poslanik. s.” 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno. za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu. a on ne donese salavat na mene.. i koji ~esto Allaha spominje”817. d`.. d`.{. pojava Ded`ala.v.s. s.{. rekao je: “Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike. veli: “Ko na mene donese salavat. patnje ili u`ici u njemu.a. d`.slijediti ga. jer ih je zaista Allah poslao kao {to je i mene poslao.a. ka`e: “A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost ukazala.”820 “[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime. s.{.v. . S. d`.” 819 A Poslanik. Allah na njega za to (djelo) donese deset salavata (blagoslovi ga). pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u `ivotu..v. od Svojih poslanika obavijesti: “On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome..a. blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom). koji poznaje samo Allah.{. .. ljepote D`enneta i strahote D`ehennema i drugo. Ovo i drugi vidovi kazivanja jesu dio gajba824.da nam Resulullah bude dra`i od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: “Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem dra`i od njegovog imetka.a.s. predznaci Sudnjeg dana te najte`e isku{enje. V . . djece. u Kur'anu ka`e: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika. d`.{..

horoskopa ili ~itanje iz find`ana. treba. jer Allah u Kur'anu ka`e: “. kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti. veli: “Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (u namazu) neka Allaha.. kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas. pouzdavaju}i se u Allaha. treba kazati: “In {a'allah” (“Ako Bog da”).a. pa su rekli: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima . d`.. d`. kazati: “La ilahe illellah”830. d`.. U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e: . koju mu je njegov Gospodar odredio. Allah. u skladu s rije~ima Allaha.” ADABI PREMA KADAU I KADERU (BO@IJEM ODRE\ENJU) Pro`ivljavaju}i sudbinu.{.v. upu}ivati dove za lijep ishod i za{titu od isku{enja.one kojima je. d`. `ali. s.to u~vrstilo vjerovanje.ne dodav{i: ‘Ako Bog da!' 829”.” 826 A Resulullah. treba da ih se pri~uvate!' . isku{enja `ivota i smrti i od zla Ded`ala.{.kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti. d`. kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari. graha i sl.. iznena|uje. patnje u kaburu.{. gatara. vino.kada se ne~emu iznenadi trba re}i: “Subhanallah”.: “I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' ..s. ka`e: “A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{. s.” (“Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik.. ne prima mu se namaz ~etrdeset dana.a.{.”). i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zaslu`ili! .” 827 Allahov Poslanik. zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u D`ehennemu. podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu.v.308 Islamsko znanje kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara. vjernik prolazi kroz razne situacije..{. Allah o tome ka`e: “O vjernici.A Allah brzo svi|a ra~une. . veli: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to ka`e.” Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu. ili re}i: “Hasbijellahu ve ni'mel vekil.”828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: “Allahumme inni euzu bike min azabi d`ehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja vel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`d`al. nada. zato se toga klonite. razo~arava.s. tuguje.. itd. da biste ono {to `elite postigli. na {to razli~ito reaguje: raduje se. {ejtanovo djelo.

kada bi mu se dogodilo ne{to {to bi ga ra`alostilo. vratiti”).’” 837 . mo} je samo u Allaha')” 832. da se zahvali Allahu onako kako je to i Poslanik.. uistinu. zapisana u Knjizi . bilo bi tako i tako'. jer uistinu ono ‘da’ otvara {ejtanova vrata. da ka`e: “Inna lillahi ve inna ilejhi rad`i'un” (“Mi..s.lezi bini'metihi tetimmus . treba re}i: “Allahu ekber” ili kazati: “Ma {a Allahu la kuvvete illa billah” u skladu s kur'anskom preporukom: “A za{to nisi. `ale}i za onim {to ga je pro{lo. uistinu. prije {to je damo. u skladu s kur'anskom preporukom: “A ti obraduj strpljive. radio. a i da se ne biste previ{e radovali onome {to vam On dadne. zaista. d`. ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi.a. jer je tako od Boga propisano: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas.{. za svako stanje”)834. i da se previ{e ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti. . ti ne reci: 'Da sam uradio to.da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo.” 835. ako ostvari ne{to {to je `elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr. s. kad ih kakva nevolja zadesi. a.s.Islamsko znanje 309 i obiljem.v.niti da. u skladu s hadisom: “A ako te ne{to pogodi (zadesi). rekao: “Elhamdulillahil .s. . a prenosi se da bi Resulullah. kada bi se ostvarilo ne{to {to ga raduje. oni su na pravom putu. ve} reci: ‘Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale’ (‘Bog je odredio i u~inio ono {to je htio’). A Allah ne voli nikakve razmetljivce. ^ijom blagodati se upotpunjuju dobra djela”).kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi. a koja nije. kad si u vrt svoj u{ao. Allahu pripadamo i Njemu }emo se.. ka`u: 'Mi smo Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodara njihova i milost.da iz gre{aka i nesre}a u `ivotu uzima pouku bez prevelikog `aljenja. ponavlja: 'da sam…' ili 'da je bilo…'. .to je Allahu. one koji. nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan” 831.salihatu” (“Hvala Allahu. hvalisavce”836.. rekao: “Ma {a Allah la kuvvete illa billah ('Onako je kako Allah ho}e i odredi.833 Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik. a. rekao: “Elhamdulillahi ala kulli hal” (“Hvala Allahu. lahko .

Allaha se bojte. ja~ina u imanu.. darovao mu je tijelo. razum i tijelo. vjernik.” “Ne ~ini tako.. kada je u pitanju du{a.i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori. te biti svjestan odgovornosti za nju. i prema svojoj `eni. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”840.{. Koji mu je sve to dao na raspolaganje. a u obojici je dobro.pa ~ak i on sam. . Allah. .310 Islamsko znanje ADABI PREMA SEBI Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara . d`... prije svega.uspio je onaj ko je o~isti. u skladu s hadisom: “Tra`enje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”844. jednom je ashabu rekao: “Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana.u prou~avanju i tra`enju islamskog znanja provesti cijeli `ivot.”838 A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu dra`i od slabog vjernika. jer i prema svome tijelu ima{ obavezu.svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela. D`ennet }e boravi{te biti sigurno”841.{.” 843 A kada je u pitanju razum. i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra (Sudnji dan) pripremila.namazu provodi{? “Jesi. razum. u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva uzdr`ao. d`. a no} u nafila .{.voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju.tra`enje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu. jer nas Allah . u skladu s Allahovim rije~ima: “Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e” 842. sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju. Kada je u pitanju du{a. posti i odmaraj od posta. i prema svojim o~ima. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati .s. Allahov Poslani~e.da se u odgoju du{e poma`e dru`enjem sa ~estitim ljudima... ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu).. Allahov Poslanik. pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini .onako kako to od njega njegov Gospodar tra`i. veli: “.”839 Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva. d`. . jer Allah.v. spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze). udahnuo u njega du{u. jer Allah. od adaba je: . ..a. s. ka`e: “O vjernici. od adaba je: .spre~avati du{u od niskih poriva. Stoga.

jer Allah nije stvorio ni jednu bolest.v. sinovi Ismailovi. s.i reci: “Gospodaru moj. d`. utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno. lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!” 854 A Allahov Poslanik. voditi ra~una o kondiciji. Allah.a.{.{. jer je Allahov Poslanik. ne voli one koji pretjeruju”850.. s. molio bi: “Allahumme inni es'eluke ‘ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (“Moj Allahu. .. Naime. samo ne pretjerujte. ni sebi ni drugome!”848 “Lije~ite se. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostima u prethodno navedenom odnosu. . lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu...s.v.voditi ra~una o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi..”852 “Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet.{.v.v. odstranjivanje dla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha. Poslanik je rekao: “Ga|ajte. naredio bih im upotrebu misvaka (~etkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”853.. d`.s. ka`e: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu. veli: “^isto}a je pola vjere. posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{aka u tim odnosima i njihovog opra{tanja. uistinu. mjerilo ostalih odnosa i da je od temeljnog zna~aja. va{ otac je bio baca~ luka i strijele.Islamsko znanje 311 podsti~e na pove}anje znanja: “. Resulullah.a. d`. Poslanik.odr`avati ~isto}u tijela.”846 A u drugoj dovi. (zikr) besposlica je.tra`iti samo ono znanje koje je korisno. s. potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova”856. molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!”)847 A kada je u pitanju tijelo. od adaba je: brinuti o zdravlju.s.{..a.s. ...da sebi ne uskra}uje u jelu.”858 ADABI PREMA DRUGIMA Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu. On.a.. Ti znanje moje pro{iri” 845... u skladu s ajetom: “I jedite i pijte. niti da pretjeruje. a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti . osim ~etiri stvari: vje`banje jahanja na konju.s.”857 Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele.v. Allah.starosti i smrti”849. . s. podu~avanje plivanju . rekao: “Nema nano{enja {tete. s.. u skladu s hadisima: “Sve {to nije od sje}anja na Allaha. poru~uje nam da je milostiv i da . ka`e: “I haljine svoje o~isti!” 851 A Poslanik.a.”855 “Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje). rekao je u dovi: “Allahu moj. izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine. d`.

a..{. s. trebamo se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu.s. ~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka Allahovom oprostu dok “obespravljeni” sam ne oprosti. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost . kada ne}e biti ni dinara niti dirhema. “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Otac!” . dr`at }emo se redosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine.da li }e nam doti~ni oprostiti ili ne.a. s.v. vjerniku najpre~i.. poslije Allaha. nego }e se dugovanja podmirivati dobrim djelima. ne reci im ni: 'Uh' .. na {to nas Allahov Poslanik. ili oboje. i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim. “[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima.v. A ukoliko ne dobije oprost na ovome svijetu. upozorava: “Ko bude svome bratu nepravdu po~inio.312 Islamsko znanje pra{ta onom ko se pokaje. Najva`nije je da u oba ova odnosa nema tre}eg. kod tebe starost do`ive. Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju . bio je od jednog ashaba upitan: “Ko je me|u ljudima najzaslu`niji da mu iska`em pa`nju i lijep odnos?” “Mati!”.v. njemu }e se tovariti grijesi onoga kome je nanio nepravdu..i ne podvikni na njih.a. ADABI PREMA RODITELJIMA Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju..prema nekome su obaveze ja~e a prema nekome slabije.”859 Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim oprezni.s.a. Allah. i Njegovog Poslanika. ako se pokajemo za po~injene grijehe.” 861 A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha. Resulullah.. odgovori Poslanik. jer su roditelji.{.s. odgovorio je Poslanik. i to tri puta ponovio. odmah iza {irka: “Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?” .v.a. jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje. ka`e: “Kad jedno od njih dvoje. s. d`.860 ^estitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite.reko{e ashabi. Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa. d`. na drugom }e se svojim djelima otkupljivati.”862 O na~inu dobro~instva prema roditeljima.s.s.upitao je Resulullah. Budi . taj neka se s njim izmiri (i halal zatra`i) prije nego do|e na Sudnji dan. [to se ti~e odnosa prema samom sebi.. d`.. obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost. jer svako voli da mu bude opro{teno. A ko ne bude imao dobrih djela. “Ho}emo!” .{. Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~aju po~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha. s.

da je ne udara u lice.. imate du`nosti prema `enama. na Oprosnom had`u.” 868 A u hadisu stoji: “^ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado”869.ukoliko `ena otka`e poslu{nost Allahovim propisima ili mu`u. da je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja). uistinu. kad vam postanu poslu{ne. stvara `ene.. kad i sebe hrani. smiluj im se. pa ih i udarite. s. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte!” 870 . da je obu~e. iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima.obaveza dono{enja opskrbe `eni: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje” 867.v. vi posavjetujte.: “^etiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i tra`enje oprosta za njih. .Islamsko znanje 313 prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: 'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj.s.a. ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje.a. kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')” 863 A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti. svjedo~i nam hadis Resulullaha. . “Vi. osim u ku}i. s. a i one prema vama”.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost.” 866 Od adaba ~ovjeka prema `eni je sljede}e: . odr`avanje veze prema njihovoj rodbini i izvr{avanje njihove oporuke.”871 . u skladu s ajetom: “O vi koji vjerujete.i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas..s.odgovornost za pona{anje `ene. treba je upozoriti i po potrebi kazniti: “A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate. a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost. jer Allah ka`e: “. da se uz njih smirite. rekao je Poslanik.O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis: “Da je nahrani. kad i sebe obla~i. od vrste va{e.v.”864 ADABI ^OVJEKA PREMA @ENI I @ENE PREMA ^OVJEKU Prava i du`nosti u braku su obostrana. a onda se od njih u postelji rastavite.

rekao je: “O vi koji vjerujete. taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosom punim ljubavi.” 873 “Kada vam postanu poslu{ne. u skladu s ajetima: “Mu`evi imaju prednost nad njima za jedan stupanj.”878 ADABI PREMA DJECI Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj.314 Islamsko znanje ADABI @ENE PREMA MU@U : @ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati mu poslu{nost. i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire.”880 Me|utim. u skladu s hadisom: “Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom. naredio bih `eni da u~ini sed`du mu`u”876. d`.”882 Od adaba prema djeci jeste ..{. te njihovo privoljavanje na to. kad je pogleda. {to je roditeljska odgovornost.da vodi brigu o djeci i ku}i. kada budu imali sedam godina. Allah.” 879 Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskom ahlaku.” 872 “Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode. rekao: “Ne pripada meni onaj ko ne iska`e milost prema na{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!”881 Prema djeci treba iskazati jednak odnos i ne praviti razliku izme|u njih. sebe i porodice svoje ~uvajte vatre. neka mu do|e. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte.”877 O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis: “Najbolja je `ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje. jer je Poslanik. vi ih i istucite zbog toga. koja ga poslu{a.s. u skladu s hadisom: “A `ena je pastir u ku}i svog mu`a i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje stado. u skladu s hadisom: “Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz). kad joj naredi. a kada napune deset. . pa makar bila zauzeta oko kuhanja. za {to je odgovorna.” 874 I hadisima: “Kada ~ovjek pozove `enu zbog neke svoje potrebe.”875 “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu). a..

Islamsko znanje 315 i akika (klanje kurbana).”887 O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: “Ko `eli da mu Allah dadne obilnu opskrbu. neka pazi i obilazi rodbinu. odgovoriti na poziv i re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’) kada neko kihne.. obi}i bolesnika.”883 A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha..s. u~io za Hasana i Husejna: “Ui'zukuma bikelimatillahit .kada zaboli jedan dio. rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi. ispratiti d`enazu.tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin lammeh” (“Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i od svakog urokljivog oka).” 886 Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom siromahu (strancu): “Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka.”890 “Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi.s.a. a sadaka rodbini je i sadaka.” 885 A `estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: “Ne}e u}i u D`ennet ko kida rodbinske veze. a i odr`avanje veze.”892 Izme|u ostalog. kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: “Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi.”893 . jer je Resulullah.” 889 “Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani.a. i siro~adima. i siromasima. {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi dan. s. jer je Resulullah rekao: “@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan.. i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici i povi{enoj temperaturi. da ih za{titi. tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose..”891 “Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam.. kao {to je i Resulullah.{.”884 ADABI PREMA RODBINI Dobro~instvo prema rodbini i odr`avanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: “I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima dobro~instvo ~inite. i rodbini. od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji.v. te dug i u blagostanju obilan `ivot. d`. s.”888 ADABI PREMA OST ALIM MUSLIMANIMA OSTALIM Ovi adabi su mnogobrojni.v. samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog tijela .

i siromasima.”900 “Razlikujte se od mnogobo`aca: pu{tajte bradu i skra}ujte brkove. “Ko.a. i putnicima . mi{.”901 ADABI PREMA @IVOTINJAMA I prema `ivotinjama mo`e se zaraditi nagrada ili kazna. pjegavi gavran.”895 Tako|er. izme|u ostalih. kao {to se navodi u hadisu: “Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija. voli one koji su pravi~ni.v.”904 . Allahov Poslani~e?” .upita{e ashabi.namjernicima.”902 Mu~enje je `ivotinja strogo zabranjeno: “Neka je Bo`ije prokletstvo na onog koji zlostavlja `ivotinje. da sam pomislio da }e me (kom{ija) naslijediti. ka`e: “Uka`i milost prema onima {to su na Zemlji.s. bli`njim i daljim.osim da biste se od njih sa~uvali.316 Islamsko znanje Allahov Poslanik. i onima koji su u va{em posjedu.”894 “Toliko mi je D`ibril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji.a. rekao je: “Tako mi Allaha nije vjernik!” . prijateljima. i prijateljima. i ro|acima.s. musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: “A roditeljima dobro~instvo ~inite. s.Allah.. bijesan pas i lunja (vrsta sokola).”896 ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: “Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika.v. va`ni su.” 897 Prema njima je obavezno biti pravedan: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone . “Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed. adabi prema: siro~adima.i ponovio je to tri puta.”903 Dozvoljeno je ubiti one `ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje. zaista. siro~adi.”899 Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: “Ko se poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada. smilovat }e ti se Onaj Koji je na nebu. u skladu s hadisom: “Na sve {to ima `ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa. s. i kom{ijama.” 898 A Poslanik. a onaj ko to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada .. siromasima.

Sura En-Nisa': ajet 165. Buhari. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. 21. 10. Sura E{-[u'ara': ajet 192. Sura El-E'araf: ajet 158. 12. Buhari i Muslim. 24. Muslim. Sura En-Nahl: ajet 89. 8. 20. 19. 23. 5. Ahmed i En-Nesai. Buharija i Muslim. Sura El-Furkan: ajet 1. 17. Sura El-Burud`: ajet 21. Sura El-Hid`r: ajet 9. 22. 6. . 16. Sura Junus: ajet 57. 3. 14. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124. Sura El-Enbija': ajet 10.Islamsko znanje 317 BILJE[KE 1. 2. 25. 4. Sura El-En'am: ajet 92. Sura El-Fussilet: ajet 41. 13. Sura El-Maida: ajet 19. 9. Sura El-E'araf: ajet 204. Sura El-Bekara: ajet 97. Sura El-Kehf: ajet 109. Sura El-Isra': ajet 9. 7. Sura El-Kijame: ajeti 17-18. 15. Sura En-Nisa': ajet 174. Buhari i Muslim. 26. Sura E{-[u'ara': ajet 193. 27. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. 18. 11.

Buharija. 36. Sura Et-Junus: ajet 15. Sura El-Kadr: ajet 1. 47. 38. 58.318 28. 35. En-Nisa': ajet 164. 62. Sura El-Isra': ajet 85. Sura El-Furkan: ajet 33. 41. 52. Sura Et-Abese: ajeti 1-11. 55. Sura El-Hakka: ajeti 44-47. Sura El-Burud`: ajeti 21-22. 60. Sura El-Enfal: ajet 67. 46. Buharija. Sura Et-Tevba: ajet 6. 40. Sura El-Bekara: ajet 185. Sura El-Isra': ajet 106. En-Ned`m: ajeti 3-4. Sura El-Bekara: ajet 118. Buharija. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. 54. 43. Sura Kehf: ajet 25. Sura El-Enfal: ajet 12. 56. Sura Junus: ajet 2. El-Bejheki i En-Nesai. 42. Sura Et-Tevba: ajet 43. Sura El-Furkan: ajet 5. Sura En-Ned`m: ajet 4. Sura El-Enfal: ajeti 67-68. Muttefekun alejhi. 31. Sura El-Fussilet: ajet 53. Sura En-Neml: ajet 6. 51. 49. 57. 32. 33. . 59. 34. 45. 50. 37. 61. 29. 53. Sura Hud: ajet 49. El-Hakim. 30. 39. 44. Sura El-Bekara: ajet 30. 48. Islamsko znanje Buhari i Muslim. Buharija. E{-[ura: ajet 51. Buharija.

71. El-Burhan”. Sura El-En'am: ajeti 33-34. 86. Sura El-Maida:ajet 3. Sura El-E'araf: ajet 187. Sura El-Bekara: ajet 184.I dio. 79. Sura El-Had`d`: ajet 47. Sura En-Nisa': ajet 95. Sura Alek: ajeti 1-5. 75. Sura El-Bekara: ajet 23. Sura Ed-Duhan: ajet 3. 73. 64. 76. Umro je 109. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195. 91. Sura El-E'araf: ajet 157. Sura Et-E'ala: ajet 14. E{-[abijj je Amir-[erahbil. Sura El-D`umu'a: ajet 2. 80. Sura El-Bekara: ajet 281. godine po Hid`ri. 66. Sura El-Bekara: ajet 97.Islamsko znanje 63. Sura El-Furkan: ajet 32. 67. Bio je imam u hadisu i fikhu. 32 . Sura El-Furkan: ajet 33. Buharija. 92. 94. Sura El-Bekara: ajet 278. Sura El-Bekara: ajet 282. 84. Sura En-Kehf: ajet 6. 69. 89. 85. Sura El-Mud`adela: ajet 1. 87. Sura El-Isra': ajet 106. 319 Buharija. Sura El-Hud: ajet 120. E{-[uara': ajet 214. tabi'in. najstariji {ejh Ebu-Hanife. 70. Sura El-Isra': ajet 106. 78. 90. 74. 88. 81. 96. Sura El-Ahkaf: ajet 35. 65. 68. 83. 93. 72. 95. Sura Es-Saffat: ajet 16. 82. Sura Ali-Imran: ajet 184. 77. Sura El-Kadr: ajet 1. . Sura En-Nahl: ajet 102. str.

Sura En-Nisa': ajet 82. Sura El-Isra': ajet 32. 117. Sura El-Kijame: ajeti 16-19. Muslim i drugi. 125. 118. Sura En-Nisa': ajet 43. 114. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16. Sura En-Nisa': ajet 82. 131. 101. 109. 113. Sura El-Maida: ajet 45. El-Enbija': ajet 23. Sura El-Had`d`: ajet 27. 112. 116. Islamsko znanje El-Bejheki. 99. Buharija. Sura E{-[ura: ajet 13. Sura El-Bekara: ajet 183. 128. 100. 103. Sura El-Bekara: ajet 219. 98. Sura El-Isra': ajet 33. 102. Sura Ali-Imran: ajet 7. 111. Sura El-Hud: 1. 123. 108. Sura El-Enbija': ajet 25. 127. Sura Et-Hud: ajeti 1-2. Et-Tirmizi. Sura El-Bekara: ajet 25. 121. Sura En-Nahl: ajet 67. 115. Buharija. Sura Et-Junus: ajeti 1-2. a hadis prenose Buharija i Muslim. 122. 130. . 106. 110. Buharija i Muslim. Ahmed. 120. Sura El-Maida: ajeti 90-91. 107. 105. Sura El-Bekara: ajet 106. Sura Et-Fussilet: ajet 3. Sura El-D`asija: ajet 29. Sura Et-Muhammed: ajet 15. Sura En-Nasr: ajet 3. 119. 124. Sura El-Bekara: ajet 109. 104.320 97. 126. Sura Et-Sad: ajet 29. 129. Sura Ez-Zumer: ajet 23.

Sura El-En'am: ajet 102. 157. Sura El-Alek: ajet 2. 160. Sura Lukman: ajet 18. Sura En-Nisa': ajet 11. 135. 138. Sura El-Mud`adela: ajet 11. Sura El-Bekara: ajet 269. Sura El-Bekara: ajet 180. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4. Sura En-Nahl: ajet 44. 164. 144. 154.Islamsko znanje 132. 156. 162. 150. 134. Sura Ez-Zumer: ajet 9. Sura El-Bekara: ajet 189. 161. 140. 155. 149. Sura Et-Junus: ajet 61. Sura El-Ahzab: ajet 27. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. Sura El-Hadid: ajet 3. Sura El-Bekara: ajet 96. Sura Ta-ha: ajet 114. 148. 321 Sura Ali-Imran: ajet 146. Sura El-Bekara: ajet 185. 136. 153. Sura El-Hid`r: ajet 22. . Sura El-Had`d`: ajet 5. 163. Sura El-Bekara: ajet 144. Sura El-Ankebut: ajeti 50-51. Sura El-Fussilet: ajet 54. 133. 142. 147. Sura El-Isra': ajet 88. Sura El-Bekara: ajet 106. 165. Sura Hud: ajeti 13-14. 139. Sura El-En'am: ajet 125. 158. 141. El-Hakim. 151. 143. 152. Sura El-Enbija': ajet 30. 146. 137. Sura El-Ihlas. 166. Sura Junus: ajet 38. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191. Sura El-Bekara: ajet 23. Sura El-Kasas: ajet 88. 159. 145.

172. Sura Er-Rum: ajet 21. El-Hatib u djelu:”El-Kifaje” i . Sura Ali-Imran: ajet 159. 184. Bilje`i Buharija. 194. Sura En-Nisa'. 191. Sura En-Nisa': ajet 19. Sura En-Nisa': ajet 135. 180. Sura El-Bekara: ajet 286. ajet 31. Sura Ali-Imran. 201. 188. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Bekara: ajet 179. 183. Sura El-Maida: ajet 47. Sura El-Maida: ajet 50. ajet 3-4. ajet 7. 174. Sura En-Nisa': ajet 33. Sura En-Nisa': ajet 58. Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. Islamsko znanje Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ali-Imran: ajet 64. koji ka`e: hadis je hasen sahih. 195. Sura El-Maida: ajet 8. 189. ajet 65. Sura El-Enbija': ajet 22. 198. 185. 186. 176. Bilje`i El-Hatib u knjizi “El-Kifaje” i Ibn Abdul-Berr. Sura E{-[ura: ajet 38. 200. 177. Sura El-Ha{r. 170. 190. Sura En-Nur. ajet 63. 181. 175. Sura El-Mudesir: ajet 38. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: “Medhal ed-Delail”. koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 178. 173. Sura Et-Tur: ajet 21. 168. Sura En-Ned`m. 169. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri. 193. 171. 199. Sura El-Hud`urat: ajet 10. 179. Sura En-Nur: ajet 2. 192. Sura El-Maida: ajet 38. 196. Sura El-Maida: ajet 45. Sura El-Ankebut: ajet 45. Sura En-Nur: ajet 4.322 167. 187. 182. 197.

Islamsko znanje Ibn Abdul-Berr u svom “D`ami'u”. 210. 206. Sura El-Kafirun: ajet 6. 222. hadis 50 i Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. Izdava~ El-Mektebul-islami. Vidi djelo “El-Kifaje” od El-Bagdadija. Darulmektebetil-hajat.. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. 1987 god. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. poglavlje “Iman” 1/37. uslovno re~eno. 205. 224. 213. 208. 386. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. Pogledaj djelo:”D`ami'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi”. 203. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 1/114. Sura Muhammed: ajet 19. 6/478. 221. Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:”Sijer el-E'alam en-Nubela” od imama Ez-Zehebija. 386. “Kasasul-enbija'. Sura El-Ahzab: ajet 22. sedmo izdanje. 323 Bilje`i El-Bejheki u djelu “El-Medhal” i Ibn Abdil-Ber u svom “D`ami'u”. Bilje`i Muslim. dogovorili da sla`u u pogledu tog predanja. 226.tom 1. “Et-Tabekat” “Et-Temjiz” El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka. 214. 209. str. Sura Fatir: ajet 28. Sura El-Enfal: ajet 2. 202. hadis broj 20996. str. “Sahihu Muslim”. 241-242. 218.” Buharija i Muslim.god. 207. 401 i “El-Mevduat” od Ibn-D`evzija . 228. ili da su se. 220. 219. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 1/51. Ibn Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. . Sura Et-Tevba: ajet 124. hadis broj 1 i 5. 211. 3/403. 204. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi “[erhul-akidet-Tahavijje”. 217. Bejrut. 223. str. Bejrut. 373. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da su svi pogrije{ili. 212.39. Sura El-Hud`urat: ajet 15. str. Ebu-Davud i Tirmizi koji ka`e:”Hadis je hasen sahih. Musnedul-Ensar. 216. hadis 3445. 225. 229. str. 1983. Pogledaj naslov “Sunen Ebi-Davud”. Bilje`i El-Bejheki u “El-Medhal” i El-Hatib u “El-Kifaje”. 215. 227.

“Muhtesar Sahihi Muslim” 2/338. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri.246. 231. hadis broj 4091. 1/50. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. 234. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. “Sahihu Muslim”. Ahmed ibn Hanbel. Sura El-Enbija': ajet 25. Daru ihjait-turasil-arebi.324 230. 252. Sura Er-Rum: ajet 30. hadis br. “Musnedul-muksirine mines-sahabe”. Sura En-Nisa': ajet 136. 236.17. 241. 232. hadis br. hadis broj 29. 256. 255. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela. 250. 249. 4/114. “Sahihu Muslim”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 1/56. 251. . Sura El-E'raf: ajet 172. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 6/361.h. “Iman” 1/48 poglavlje 6. Sura El-Bekara: ajet 285. i Sura Et-Hud: ajet 61. hadis broj 1385. Sura Merjem: ajet 17. 244. 1972. 257. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. 6750.57. 1417. 248. 235. 239. 253. Sura El-Enbija': ajet 25. Sura El-Bekara: ajet 285. “Bed'ul-halk” 6/313. 240. Ibn-Had`er el-Askelani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 242.god. Sura En-Nisa': ajet 136. Sura El-Mu'minun: ajet 23. 245. Sura El-Bekara: ajet 30. Sura El-E'araf: ajet 54. 3/245. hadis 3326. 13/371 hadis 7392. Dar Ibnul-D`evzi. 243. Sura El-Bekara: ajet 164. Islamsko znanje Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. Sura Et-Fatir: ajet 1. 238. 237. hadis 3238. 1/37. 254. ^etvrto izdanje. 246. Kitabul-D`enaiz. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/7. 247. Sura Ez-Zarijat: ajet 56. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim” u poglavlju “Iman”. 233. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39.

Sura El-Alek: ajet 18. 98. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. 269. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 283. Sura En-Ned`m: ajeti 5. 288. 166.15. Muessesetu Mekke littiba'a veli'lam. 278. Sura El-Maida: ajet 44. 277. ajet 30. 31. Sura El-Muddessir: ajet 31. 287. 267. Sura El-Hakka: ajet 17. Muhammed ibn Abdul-Vehhab . 325 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. 6. str. 262. 289. 286. 274. 265. . Sura En-Nahl: ajet 50. 273. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. 6/232. Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. Sura En-Nazi'at: ajet 5. Sura Gafir: ajet 49. 272. 37. Sura Es-Sed`da: ajet 11. Sura El-Maida: ajet 46. 270. 284. 266. 285. 281. Sekar je jedno od imena D`ehennema. Sura Er-R'ad: ajet 11. Sura En-Ned`m: ajeti 36. 260. Sura El-Fussilet. Sura El-Bekara: ajeti 97. 268. Sura Ez-Zarijat: ajet 4. 271. 261.Islamsko znanje 258. str. El-Muddessir: ajeti 30. 290. Es-Sejjid Sabik “El-akaid El-islamijje”. 276. 280. 282. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. Sura El-Isra': ajet 55. Sura El-Enfal: ajet 12.“Usulul-iman”. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif”: 1/65. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. 275. Ibn-Had`er elAskalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 3/237. En-Nesai i Et-Tirmizi . 264. 259. Sura Kaf: ajet 18. 263. Sura El-Infitar: ajeti 10-11. 279. Sura Ez-Zumer: ajet 73.

Muhammed Revvas Kal'ad`i i Dr. Sura El-Bekara: ajet 75. 317. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman.326 291. ajet 6. 302. 296. ajet 52. Dr. 104-106. Islamsko znanje Sura El-Ea'la: ajeti 18. Sura El-Maida: ajeti 72. Sura Merjem. Sura El-Maida: ajeti 14. 73. i dr. ajet 7. ajet 67. Dr. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka. Sadik Kunejbi “Mu'd`emu lugatil-fukaha'. str. Sura El-Kehf: ajet 110. . Sura El-Maida: ajet 48. 294. 305. Sura Es-Saff. Sura El-Maida. 42.Musnedul-Ensar. 303. 292. 1997 god. 300. 298. Sura Et-Tevba: ajet 30. Sura En-Nisa': ajet 46. 320. Sura Fatir. 306. 310. Sura El-Maida: ajet 48. Sura El-Had`d`. str. Sura El-Enbija'. ajet 146. 299. Es-Sejjid Sabik. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi}. hadis broj 21257. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Bekara. str. Sura El-Maida: ajet 75. ajet 51. Zenica.71. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela” . Sura El-Bekara: ajet 213. 309. 15. 311. Sura El-Fussilet: ajet 41. Sura El-Bekara: ajet 148. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. 297. Aman 1985. Safijjurrahman el-Mubarekfuri “Zape~a}eni d`enetski napitak”. 315. 316. erkanuhu. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. hakikatuhu nevakiduhu”. 318. 308. str. 313. 295. “El-Akaid el-islamijje”.4 309. Omer el-E{kar: “Poslanici i poslanice”. ajet 78. 314. ajet 258. Dr. Sura El-Hid`r: ajet 9. 312. god. 319. Sura Gafir. 304. 19. 167. Sura El-Bekara. 24. 301. 293. 402 307.

Tj. 1/27. 331. s. ajet 112. ajeti 62-64. “Sahihul-Buhari” . Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 1988. Sura Junus. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.god. 1984. 342. 321. 323. 1/23. str.v. Sura E{-[ura. prvo poglavlje: “Po~etak vahja”. god. hadis broj 6989 i Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. br. 336.v. drugo izdanje. itd. str. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu “ Ibnu Had`er El-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis broj 4200. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Me|utim. [to se ti~e svih mu'd`iza Poslanika.” Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. 332. Malik ibn Enes “El-Muvetta”: Daru ihjait-turasil-arebi. Sura Es-Saffat. 1988. 330. ajet 37. 329. 341. ajet 51. {esto izdanje. Sura El-Feth: ajet 18. 1992. ajet 143. Sura En-Ned`m: ajeti 5-7.. 327 Sura Ali-Imran. Et-ta'bir 12/273.Lis-Sujuti” ili neka uzme bilo koju knjigu iz `ivotopisa poslanika Muhammeda. hadis broj 9. ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog toga {to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. 338.s. Sura El-E'araf. 6502. 324. ajet 33. 6/313.god. 343.a. god. ajet 50. . Iman. Sura Es-Saffat. 333. Mosal. 335. Er-Ru'ja. Sura El-Ankebut. ajet 164.lil Kadi ‘Ijad. 326. 339. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama.s.Damask. Amman. 337. Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u “El-mu'd`emul-kebir”.Edeb. hadis broj 3. Sura Ali-Imran. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. s. ajet 62. Mektebetuz-zehra El-hadise. 439. 340. poglavlje “El-D`ami'”. d`elle {anuhu. 327. “El-hasaisul-kubra”. Darul-Kalem . 334. Ovakva je i definicija Ibn-Had`era el-Askalanija koju je naveo u djelu “Fethul-Bari”. 322.456.a. od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis 3236. ko `eli ne{to vi{e saznati i pro~itati sve navedene mu'd`ize neka se obrati na slijede}a djela: “E{-{ifa'”. 344.Islamsko znanje Izdava~ “Daru Nefais”. 325. 328. broj 4. Sura Junus. poglavlje: “Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima. ajeti od 102-108. 11/340. Sura En-Nisa'. “Kitabur-rikak”.

350. Iman. hadis broj 23379. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( “El-D`enaiz”). 261-264 i “El-Akide el-islamijje” od El-Mejdanija. 363. 351. 17/200 348. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 349.111. Ibn -Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/203 Ebu-Davud: “Sunen Ebi Davud” i “Et-Tezkire”. poglavlje Musnedul-Ensar. hakikatuhu ve nevakiduhu”. 358. g. .hasen garib. Sura Ibrahim. hadis broj 2535. 367. hadis 6503. Dr. 347. 353. 364. hadis broj 991 . 365. str. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: “Sunen En-Nesai” . Sura El-E'araf: ajet 187. 359. “Sunenut-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( . 366. 17/203 i “Et-Tezkire”. 355. 1990. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi “Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire”. hadis broj 1291 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. islamijje” od Es-Seida Sabika. 3/232. str. hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 1/148 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 360. Sura El-Enbija': ajet 1.erkanuhu. “Er-Rikak”: 11/347. ajet 136. poglavlje Musnedul-Kufijin. 114 Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Darul-fikr Bejrut. a ovo su Buharijine rije~i. 357. 352. 346. 345. Ebu-Davud “Es-sunneh”. 115. 3/243 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura El-Mu'minun. 356. 1/18 Sura En-Nisa'. ajet 27. Islamsko znanje Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. str. 361. hadis 1374. Ko `eli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu “El-Akaid elSura En-Ankebut. hadis broj 17803. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura El-Kamer: ajet 1.Es-sehv. Amman 1985. 115. god. ajet 57. ajet 100. “Et-Tezkire”. str. 3/188. str.hasen garib. str. 362. “Et-Tezkire”. “Fethul-Bari”. 538. Sura El-Ahzab: ajet 63. Muhammed Ne'im Jasin “El-Imanu . 368. 354.328 “Et-Tirmizi”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. str. 114 “Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” -17/203.

“El-D`ihad”. 379. “Kitabul-ilm”. 374. 373. 383. broj 2156 i ka`e da je hasen sahih. 390. hadis broj 10898. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis broj 2152 i Ibn-Mad`e. 738. 387. 371. pro`ivio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara. hadis 7/122-7131 i “Et-Tezkire”.a. 1/178. 18/34. To su bile godine velike su{e i krize.. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura El-En'am: ajet 158. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. a. 13/87. molio Allaha da im dadne da pro`ive sedam godina koje je Jusuf. 3/362. 13/90. 11/352. “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 18/27.11/347 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.12. 16/222. poglavlje El-Fiten. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari”. 381.s. Sura En-Neml: ajet 82. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. Damask 25/212 Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda. Vehbet Ez-Zuhajli: “Tefsirul-munir”. 392. 385. 393.Islamsko znanje 369. 329 Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. g. 376. hadis 7121. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”: 6/624. 384. 17/89. 386. hadis broj 2769. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura Ed-Duhan: ajet 11. str. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. “Muhammed Fuad Abdul-Baki” u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”: 1/31. Sura En-Nisa': ajeti 157-159. kada su Kurej{ije odbile da vjeruju. 13/300. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.. 375. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel “Musned”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura Ed-Duhan: ajet 10. hadis 7319. Dr. 391. 18/68. 372. Ibn -Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 377. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana”. 13/81 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. . Dr.. 18/77. pa je Poslanik. i 13.v. str. 389. Izdava~ “Darul-fikr”. izdata u Ammanu 1995. 380. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir”. 388. 378. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel “Musned” (Musnedul-muksirin). 13/81. 1/178. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 382. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” . alejhisselam. g.s. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 370. prvo izdanje 91. 16/221. s.

Ljudi su od silne gladi i `e|i vidjeli dim koji se prostirao izme|u nebesa i Zemlje. 408. 397. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 7/133 i “Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi”: 6/463-464. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 11:325. hadisa 6522 i Muslim u poglavlju “O d`ennetu i opisima njegovih u`ivanja” . Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14. br.” 396. hadis 6521. a El-Hejsemi za njega u svom djelu “Med`me'uzzevaid”. Sura Ez-Zumer: ajet 68. s. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 405.s. i molili ga da im Allah da ki{u. 415. Sura El-Hakka: ajet 78. Sura El-D`asija: ajet 29. 409. 417. Sura El-Enbija': ajet 104. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”.v. Pogledaj “Tefsirul-munir”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.v. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 4/446-447.s. 17:192-193. 407. na marginama knjige. Jeli su kosti i meso uginulih `ivotinja..pod naslovom “O iskupljanju”: 11/377. 402. 406. 13/82. poglavlje Er-Rikak . 394. 412. zamolio je Allaha i ki{a je pala. Sura El-Mu'minun: ajet 101. Sura El-Kamer: ajet 8. “Kitabul-fiten ve e{ratus-sa'ah”: 18/27-28. Sura El-Isra': ajeti 13-14. 403. 410. 400.a. Poslanik. “Fethul-Bari”. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-D`ereri: “En-nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Sura Ja-Sin: ajet 51. Sura En-Naziat: ajet 35. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 401. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 398. 2/ 211. Do{li su Poslaniku. 11/371.. s. 395.a. Prenosi ga Et-Taberani u “El-Evsetu”.pod naslovom “Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu” 17/194-195. ka`e: “Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim ibn Nafi'. 399. “Poglavlje o smutnji i predznacima Sudnjeg dana”: 18/27-29. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. . 8/11. 3/192. 404. 414. Hadis prenosi El-Buhari. 413. dok su ostali prenosioci pouzdani. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2. hadis 7120. 416.330 Islamsko znanje godine. 411. hadis 6519. 11/372. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14.

Islamsko znanje
418. 419. 420. 421. 422. 423. 424.

331

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/400, hadis 6537. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-dinul-halis”, tre}e izdanje 1964. god. 1/105 Sura El-D`asija: ajet 28. Sura Ez-Zumer: ajet 69. Sura Et-Tekvir: ajet 10. Sura El-Isra': ajet14. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”: 9/260, hadis je hasen garib. Sura Ja-Sin: ajet 65. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 15/55 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 15/53 i dalje, u Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u “[erhu akide Et-Tahavijje”, str. 250.

425. 426. 427. 428.

429. 430. 431. 432. 433.

Sura El-Enbija': ajet 47. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. Pogledaj “[erhul-akide Et-Tahavijje”, str.470. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/96 br.6304, Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 1/198. Ibn-Mad`e u poglavlju “Zuhd”, hadis br. 4304. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Poglavlje o musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337. Sura En-Ned`m: ajet 26. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Sura El-Enbija': ajet 28. Sura El-Isra': ajet 79. Imam Et-Tirmizi: “Sunenut-Tirmizi”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i pobo`nosti i imam Ahmed “Musned”, Baki Musnedil-mukessirine. Vidi “Fethul-Bari”, 11/361. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zumer: ajet 71. “Sahihu Muslim”, Poglavlje o D`ennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih stanovnika i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

434. 435.

436. 437. 438. 439. 440. 441.

442. 443. 444. 445.

332
446.

Islamsko znanje
“Sahihu Muslim”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, D`enneta i D`ehennema i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. Sura Ali-Imran: ajet 133. Sura Ez-Zumer: ajet 20. Sura El-En'am: ajet 141. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. Sura El-Mulk: ajet 10. Tj. dunjalu~ka vatra. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 6/330, hadis 3265. Sura Fatir: ajet 36. Sura En-Nisa': ajet 56. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. Sura Ibrahim: ajeti 16-17. Sura El-Had`d`: ajet 19. Sura Ez-Zumer: ajet 16. Sura El-Humeze: ajeti 8-9. Sura Ed-Dehr: ajet 4. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/417, hadis 6561. Sura El-Kijame: ajeti 22-23. Sura El-En'am: ajet 103. Sura El-Mutaffifun: ajet 15. “Tefsirul-Kurtubi”, 19/261, zatim “El-Intika'” od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. Sura Junus: ajet 26. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Kitabul-Iman, 1/ 163, hadis br. 298. Sura Kaf: ajet 35. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”, 17/ 21 i E{-[evkanija: “Fethul-Kadir”: 5/79 od. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid” [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.

447. 448. 449. 450. 451. 452. 453. 454. 455. 456. 457. 458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465. 466. 467. 468. 469.

470. 471.

472.

473. 474. 475.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/445, hadis 6573. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, El-Iman 9. Ali Tantavi “”Op}i prikaz vjere islama”, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje
476.

333

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlissunneti vel-d`ema'ati”, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702. Hadis se nalazi u “Sahihu Muslim”, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom “Sunenu”: 4/458 pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). Sura Et-Tekvir: ajet 29. Sura El-En'am: ajet 111. Sura El-En'am: ajet 112. Sura Ja-Sin: ajet 82. Sura El-En'am: ajet 39. Sura Ez-Zumer: ajej 62. Sura El-Furkan: ajet 2. Sura Es-Saffat: ajet 96. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi”, 2/232. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid”, str. 620. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Ad`uri: “E{-[eri'a”, str. 212. Sura El-Bekara: ajet 3. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 2/85. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 2/82,83. [emsuddin ez-Zehebi “El-Kebair”: “Veliki grijesi.” Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i “Sunen Ibnu Mad`e”: 2/1418. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik velvere'a, hadis br. 2423. Sura En-Nisa': ajet 18. Pogledaj ove uvjete u djelu: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar eleserijje”, 2/271. Sura El-Hadid: ajet 20. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje. Sura Et-Tegabun: ajet 10. Sura En-Nisa': ajet 103. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 116 i “Sunenut-Tirmizi” u poglavlju “Iman”, 2543. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Junus: ajet 18.

477.

478. 479. 480. 481. 482. 483. 484. 485. 486. 487.

488. 489. 490. 491. 492.

493.

494. 495.

496. 497.

498. 499. 500.

501. 502.

334
503. 504. 505. 506.

Islamsko znanje
Sura Ez-Zumer: ajet 3. Sura El-En'am: ajet 88. Sura Ez-Zumer: ajet 65. Ahmed ibn Hanbel, “Musned”: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao da je sahih. “Irvaul-galil”: 8/189. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. Sura En-Naziat: ajet 24. Sura El-Bekara: ajet 258. Sura El-E'araf: ajeti 191-192. Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ta-ha: ajet 110. Sura El-E'araf: ajet 180. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”, Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400. Sura En-Nisa': ajet 145. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, Iman 1/89 br. 33 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 88. Sura El-Kasas: ajet 56. Sura El-E'araf: ajet 186. Pogledaj knjige: “Fikhul-ibadat” od Seida Serdarevi}a i “Skra}ena zbirka propisa” od Ali ibn Ferida el-Hindija. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vad`iba, jer su i farz i vad`ib ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vad`iba.

507. 508. 509. 510. 511. 512. 513. 514. 515.

516. 517.

518. 519. 520.

521.

522.

Ponekad ~ujemo rije~ “mustehab” pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno raditi. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalova`iti vrijednost sunneta kada se ka`e da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.

523.

524.

U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjaka mekruh i da nije haram, jer ulema ka`e da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, ~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje
oba slu~aja po~inilac zaslu`uje kaznu.
525. 526.

335

Op{irnije o podjeli fikha mo`e se na}i u knjizi “Skra}ena verzija fikhskih propisa”, str. 1. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja spomenutog u Kur’anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~ko sa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, ka`emo da je pijenje piva haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur’anskim tekstom. Jer se ove dvije vrste ne kolju. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.

527.

528.

529. 530.

531. 532. 533.

Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Mad`e i Ibn-Hibban. Sura El-Maida: ajet 6. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne bilje`i u hadiskim zbirkama da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom had`a i umre. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih dijelova tijela. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. Pogledaj “Nejlul-evtar”, 1/194. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije abdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: “E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.” (Muslim) Pogledaj pod naslovom “Vrste ne~isto}a” gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je na primjer: “Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{to iza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjao ako nije ni{ta progovorio.” Hadis prenosi Ibn-Mad`e i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga drugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to ukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je “stup vjere” onda je radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

534. 535.

536. 537. 538.

539. 540.

541. 542. 543.

Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. En-Nesai. Dokaz su im Allahove rije~i: “Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.” (El-Vakia: 79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.”

336

Islamsko znanje
(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u “Merasil” i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i ElHakim u “Mustedreku”, te El-Bejheki u “Hilafijatu”, ali je daif (slab).

544.

D`unup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Bradu pu{tajte, a brkove kratite.” (El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate tako da ne dose`u bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.

545.

546.

Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to su cipele, mestve, papu~e, itd. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od D`erira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto da opere noge). Upitan je: “Zar tako radi{?” Odgovorio je: “Da, vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.” (El-Buhari, Muslim i Ebu-Davud). Serdarevi}, „Fikhul-ibadat“, str. 31. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome “Sahihu” i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. U nekoliko slu~ajeva po`eljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en, ali nema grijeha ako ga izostavi. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se u~ini sed`da. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: “Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite smanjite govor.” (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od Ibn-Abbasa i sahih je).

547.

548. 549.

550. 551.

552.

553.

554.

Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu u svakoj situaciji, osim kad je bio d`unup.” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i IbnMad`e, i hadis je hasen sahih).

555. 556.

Kod Malikija i [afija 60 dana. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to su Malik, [afija i Ahmed.

557. 557a.

Sura El-Bekara, 222. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur’ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i Kur’an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno u~iti Kur’an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.

558.

Hadis prenosi Et-Taberani u “El-Evsetu”, a El-Munziri ka`e da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje
hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj “Et-Tergib vet-Terhib” 1/184)
559. 560. 561. 562.

337

El-Bekara: ajeti 238,239. En-Nisa: ajet 103. Prenose ga El-Buhari i Muslim. Pogledaj “[erh Fethul-Kadir” od Ibnul-Hemmama: 1/231 i “Reddul-muhtar” od Ibnul-Abidina: 1/373. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti ga se. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo je ve} po~eli klanjati prije zalaska. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu” od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. Pogledaj: “El-fikhul-islami ve edilletuhu” 1/788-793, i “Skra}enu zbirku fikhskih propisa”, str. 24. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to “Allahu ekber” ka`e dva puta, “E{hedu en la ilahe illellah” jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina ikameta su ispravna.

563.

564.

565. 566.

567.

568.

Ponegdje mo`emo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih predanjima. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u D`ennetu. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela `ene, oni ka`u da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi `ene imale. Pogledaj hanefijske izvore: “[erh fethul-kadir”, 1/260, i “Ha{ije reddul-muhtar”, 1/406. Pogledaj “Ha{ije redul-muhtar”, 1/416. [to se ti~e nafile, mo`e se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne mo`e popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat mo`e nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du u~initi.

568a. 569.

570. 571. 572. 573.

574. 575. 576. 577. 578.

Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Onaj ko ove namaze klanja sam mo`e u~iti glasno a mo`e i u sebi. Muktedija je onaj koji klanja za imamom. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338

Islamsko znanje
`urbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni ka`u da se to mo`e popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne mo`e.

579.

Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom polo`aju. Bilje`e ga Buharija i Muslim. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po hanefijskom mezhebu mu{karci di`u do spram u{iju, a `ene do spram ramena. S obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenje razlike izme|u mu{karca i `ene u ovom pogledu nema utemeljenja. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka treba vezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlog za spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e `ene, po hanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razila`enja na{eg sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja `ene i mu{karca {to je zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja `ene i mu{karca. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu „amin“ se izgovara naglas u namazima u kojima imam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud i Ibn-Mad`e, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade pogre{no, niti da je to “novi islam”, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovaj postupak imaju svoje dokaze. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u namazu. Dozvoljeno je `eni da dr`i dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di. „Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.“ Predanje bilje`e Ahmed, Ebu Davud i Ibn - Mad`e. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i, onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.

580. 581. 582.

583.

584.

585. 586.

587. 588.

589. 590.

591.

592. 593. 594.

Bilje`e ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Mad`e od Ibn-Omera. Bilje`i El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet. Ahmed. onaj ko boravi u svom mjestu. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu”. 615. Ovaj slu~aj bilje`i Buharija (pogledaj “El-Fikhul-islami ve edilletuhu” 2/277) 596. a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak. Tirmizi. 597. 81. 607. te vitr-namaz ne}e skra}ivati. ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima. ajet 101. Ovo. 614.. 603. Ibn-Mad`e i Ahmed. Ahmed. 616. . En-Nisa. 605. ve} bi trebalo u tom slu~aju da se napravi d`amija. s. 618. Ed-Darimi. Ebu-Davud. Muslim. 613. str. Prenose Buharija i Muslim. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Pogledaj “Fikhul-ibadat” od Serdarevi}a. Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. tj. osim njegove supruge.” 612. Pogledaj “El-fikhul-islami ve eddiletuhu”. i Ahmed. 610. Buharija i Muslim. Ibn-Mad`e. Ahmed. ne bi niko drugi okupao Poslanika. 604. 619. 617. Prenose Buharija i Muslim. Nesai. Prenose Ebu-Davud. Tirmizi i Ibn-Mad`e. pored toga. str.s. {to je ibadet ima svoje ekonomske. sigurnosne i druge koristi. 2/325. ako se uka`e potreba.a. Prenosi Muslim. 2/558. Ibn-Huzejme. Ahmed. Zna~i po njima ne bi vrijedila d`uma koja se klanja u malim selima..Islamsko znanje 595. 339 Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je d`uma ispravna bez dozvole vladara. da je rekla: “Da mi je ponovo do`ivjeti ono {to je bilo. To je ne{to oko 81 km. 601. 598. kao npr. 611. 602. klanjao d`umu bez dozvole Osmana dok je ovaj bio sprije~en. Prenose Ebu-Davud. Darekutni. Ibn-Mad`e. 75. Et-Tirmizi. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Tirmizi.v. Nesai. i Ibn-Hibban. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir da bi mogao kratiti namaz. 606. ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no. Zna~i da sabah i ak{am. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima. 608. u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. 600. Bejheki. Hakim. nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra putovanjem. str. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e prenose od Ai{e. En-Nesai. radijallahu anhu. Ebu-Davud. Et-Tirmizi. Onaj koji nije na putu.77 i 78. radijallahu anha. Prenosi ga Ahmed. 609. En-Nesai. Ibn-Mad`e. 599. time {to je Alija.

644. Buharija. Ibn-Mad`e i Bejheki. zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja. Ahmed. Hadis prenose: Buharija. Ed-Darimi. kao i Et-Tirmizi. 624. 631. Ova je oblast fikha dosta op{irna. 623. Buhari. Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka. Hadis bilje`i Ebu-Davud. 630. 637. 641.340 620. koji ga smatra vjerodostojnim. 634. brzim rukuom i sed`dom i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog namaza nema koristi. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte. d`amiji (Zabilje`io Muslim). Sura El-Maida. 642. Nu`no je ispravno vaganje. En-Nesai. 629. koji ga ocjenjuju sa “vjerodostojan po Muslimovim kriterijima”. 640. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je te`ina robe. Muttefekun alejhi. 636. Islamsko znanje Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta. 625. 626. Ebu-Davud. Ibn-Hibban i El-Hakim. paso{a i sli~no. {to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu. 643. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova. koji ga smatra hasen hadisom. Et-Tirmizi. . Hadis bilje`e Ibn-Huzejme. 639. Ebu-Davud. ~ime se obmanjuje. Muslim i Ahmed. tj. En-Nesai. 632. (3/595). 627. a {minka je `ene boja bez mirisa.najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat. 645. Ibn-Mad`e. Ibn-Mad`e i Ahmed. 621. Sura El-Bekara. Ed-Darimi. Prenosi ga Ahmed. 628. Muslim. 622. neka pogleda knjigu “El . Muttefekun alejhi.Fikhul . a temelji se na itikafu Poslanikovih `ena u njegovoj Zabilje`io Muslim. 633. Osoba u itikafu. Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. 275 ajet. Ahmed. ajet-5 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: “[minka je mu{karaca miris ~ija se boja ne vidi. Ahmed. Et-Tirmizi. Muslim. En-Nesai. 635. a komentator “D`ami'ul-usula” ka`e da je sahih. Nisab . Buharija i Muslim. Ebu-Davud sa ispravnim senedom. 638. Nesai.islami ve edilletuhu”.

341 Sura El-Bekara. Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. 657. kao {to je zamjena dinara za marke. s. onda bi zara|ivanje bilo dozvoljeno. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama. 666. Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist . prema tome.Davud u svom “Sunenu”.muhtar”. ne za ezan ili u~enje.hadis je sahih. Nesai . 665a. 77. Tirmizi sa dobrim senedom. te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla. Prenosi Buharija u svom “Sahihu”. pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade sli~no naknadi mujezina. hanefijski izvor “Reddul . 665. Da bi pjesma bila dozvoljena. ukoliko je {ti}enica muslimanka. Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541. Prenosi Nesai u svom “Sahihu”. 651. npr. 653. Prenosi Muslim. Od prava mu`a je da `ena ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u ku}u onoga koga on ne `eli. dozvoljena je upotreba defa bez praporaca. zatim da `ene pjevaju `enama. Prenosi Nesai u svom “Sunenu”. Hadis prenosi Taberani u “El . Ebu . s vjerodostojnim senedom. Pogledaj. 647. str. 648. 660.v. 661. da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami. Ali ako bi se u~io bez naknade. ve} za potro{eno vrijeme.s. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa.. jer se u njemu `eli mu{ko dijete a ne `ensko. Muttefekun alejhi Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman. Prenosi Buharija. iznajmljivanje u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno.kamata. svadbe i rat. 1/406.kebir”. 275 ajet. 663. Tirmizi. 664. da je ne prate muzi~ki instrumenti. 652. ili ljudi ili maloljetna mu{ka i `enska djeca. Mumtehane. Darimi 2/134. Mahmud D`abir). . 1/ 589. 655. 659. Nesai 2/91. 650. mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar. a {to je predstavljalo omalova`avanje za `enu. {to je bio njihov adet. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe. Pogledaj op{irnije u knjizi “Seddu zeraiiz-zina” (dr. Allahov Poslanik.a. 649.Islamsko znanje 646.Mu'd`emul . 658. Me|utim . 656. Ibn-Mad`e. ali pod navedenim uvjetima. Muttefekun alejhi. 662. Tirmizi ka`e da je hadis hasen sahih. 12. 654. i kona~no. zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove. 7/52/2.

10. zavisno od situacije i ugleda ljudi. Kitabijka je kr{}anka i `idovka. ~ast muslimana ili muslimanke. Sura El-Hadid. dok za haddove vladar nije du`an Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa. 693. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova. ajet 25 Sura El-Kalem. grje{nik je i bojimo se za njega ako umre u tom stanju. ajet 4 Ebu-Davud i Tirmizi. 60. sahih. 682. 672. Islamsko znanje To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid). 671. 669. Muslim Buharija Tirmizi. Hakim je. 668. i rekao da je hasen. 685. ostali je nisu du`ni obavljati. 681. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne mo`e u tome zamijeniti. 692. dok se neodre|ena (tazir) mo`e razli~ito odre|ivati. 677. b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja. c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira. 689. prenose}i ga. 690. El -Enfal. 673. Ovaj je uslov potreban samo ako je d`ihad farzi-kifaje. 674. Muslim. a kod tazira je dozvoljeno posredovanje. ajet 5 . tada nije potrebna saglasnost roditelja. 695. Ali kad je ugro`ena dr`ava. 688. Tirmizi i Ibn-Hibban. ili je ugro`en hilafet. Ovaj ajet ne derogira 221. O tome da je dozvoljeno o`eniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. 684. 675. El-Bekara: 230 El-Bekara: 229 El-Bekara: 228 Talak: 2 Du`nost je mu`a da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji. a muslimani poni`eni. 686. ili kad su nemuslimani ponosni. sahih Muslim Sura El-Bejjina. ajetu sure “ElBekara”. 670. sure “El-Maida”. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude. 687. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju. 691. Sura E{-[ems. ajet 9. a poznato je da je ova sura posljednja objavljena. rekao da je sahih. 694. nego ga specifira.342 667. 683. I onaj ko tada ostavi d`ihad. 676.

722. ajet 7 Sura En-Nisa'.3 Sura El-Bekara. 714. 705. 700. 698. 711. 728. 713. 721. 699. ajet 142. ajet 3 Tirmizi Malik i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Buharija Buharija Sura Ali-Imran. 729. 719. ajet 110 Sura Ali-Imran. 718. ajet 53 Sura El-Enfal.1376 Muslim Sura El-Ibrahim. 715. ajet 159 Bejheki (Kitabul-iman) Sura Et-Talak. ajet 153 Sura En-Nahl. ajet 51 Tirmizi i Ebu-Davud Sura Ali-Imran. 725. ajet 7 Sura El-Jusuf. 708. 707. 706. ajet 92 . ajet 218 Sura Et-Talak. ajet 50 Sura El-Bekara. 702. 730. 709. ajet 146 Hakim Sura Hid`r. ajet 49 Sura En-Nisa'. 710. ajet 116 Sura El-Hid`r. ajet 96 Buharija. 704. ajet 2. ajet 155. 724. ajet 133. 720.156 Sura El-Bekara. ajet 2 Sura Ali-Imran. 723. 697. 701.134 Sura El-Bekara. ajet 87 Sura Ez-Zumer. 727. 716. 712. hadis br. 343 Sura En-Nisa'.Islamsko znanje 696. 726. 703.145 Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura El-Ankebut. 717. ajet 175 Sura Et-Tevba.

ajet 58 Sura En-Nisa’. 764. 738. 758. ajet 10 Sura En-Nur.Sura El-Maida. ajet 180 Sura Et-Tevba. ajet 34 Sura El-Hadid. ajet 60 Buharija i Muslim Muslim Sura El-Fatir. 763. 744. 732. 752. Tirmizi. ajet 31 Sura El-Isra'. 757. 753. 754. Islamsko znanje Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura Ali-Imran. 740. 751. ajet 22 Sura E{-[ura. 747.344 731. ajet 25 Sura El-En'am. ajet 8 Buharija Taberani Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 742.27 Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 743. ajet 87 Sura El-Maida. 760. ajet 40 Tirmizija i Ebu-Davud Buharija . 736. 735. Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Maida. 755. ajet 27 Muslim. ajet 135 Sura . 733. 765. 748. ajet 34 Sura El-Mu'min. 745. 746. 749. ajet 152 Sura En-Nisa'. ajet 26. 734. ajet 87 Sura El-E'araf. 750. 762. 737. ajet 34 Sura El-Enfal. 759. 741. 739. 761. 756.

773.Islamsko znanje 766. 780. 798. 795.40 Muslim Sura El-'Asr. 799. 791. 796. 776.3 Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom “adaba”. 769. ajet 105 Sura En-Ned`m.42 Sura El-Bekara. 794. 777. 783. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Ahzab. 790. 345 Buharija i Muslim Buharija Sura El-Mud`adela. 800. 784. 788. ajet 9 Sura En-Nisa'. ajet 26 Sura El-Mu'minun. ajet 152 Ibn-Mad`e Ahmed i Tirmizi Buharija i Muslim Taberani Nesai Ahmed i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 768. 793. {to predstavlja u`i smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr. Sura El-Isra'. ajet 1. ajet 37 Buharija Hakim i Bejheki Ebu-Davud Sura Ha{r. 797. 787. 781. 774. ajet 22 Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura E{-[ura. 775. 771. ajet 18 Sura El-E'araf. 767. ajet 200 789. 778. 792. ajet 135 Sura Es-S’ad. 770. 786. ajet 39. ajet 3 Muslim Ahmed i Bejheki Sura Et-Tevba. 772. ajet 71 Sura El-D`asija.2. . 779. 785. ajet 41. ajet 36 Sura El-Ahzab. 782.

14 Sura Es-S’ad. 827. Hatib el-Bagdadi. ajet 90 Sura El-Bekara. 817. 803. 808. 804. Nesai i Ahmed Muslim Sura El-Bekara.27 Sura El-Maida. 833. ajet 56 Sura El-Ahzab. 819.130. 805. 829. ajet 26. 816. 832. Bejheki u “[u'abul-Imanu” Gajb . 823. 813. ajet 1. 802.346 801. Nesai i Tirmizi Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija Sura El-Isra'. ajet 39 Hakim Hakim 825. ajet 21 Buharija Sura El-Ahzab. kao npr. ajet 56 Muslim Tirmizi Sura Es-Saffat. 824. ajet 173. doga|aji budu}nosti i pojedini doga|aji u pro{losti. 806. 828. 826. 810. 812. 831. 807. ajet 109.ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo. 24 Buharija i Muslim Sura Ali-Imran. 830. ajet 26. 822. 811. 809. Islamsko znanje Sura El-E'araf. 820.174 Sura El-Kehf. ajet 29 Tirmizi Muslim Sura En-Nur. Sura Ed`-D`inn. ajet 201. ajet 23. ajet 201 Muslim Ebu-Davud i Tirmizi Ibn-Mad`e. ajet 13. 834. 821. .120.202 Buharija i Muslim Sura El-Kehf. 818. 27 Ebu-Davud. 815.2 Sura Et-Tarik. 814.

869. 857. ajet 7-10 Sura En-Nazi'at. 862. ajet 155. 850. 855. 866. ajet 28 Sura El-Ha{r. 846. 849.23 Muslim i Ahmed Buharija i Muslim Muslim i Ahmed Sura E{-[ems. 867. 868. 860.24 Ebu-Davud i Ibn-Mad`e Ebu-Davud. Ibn-Mad`e i Nesai Ibn-Mad`e Ebu-Davud. 838. ajet 4 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Sura El-E'araf. 844. ajet 31 Sura El-Muddessir. 836. Tirmizi. ajet 21 Sura En-Nisa'. 853. 856.157 Sura El-Hadid. ajet 114 Muslim i Tirmizi Ahmed. 854. 851. 863. ajet 40. ajet 6 Buharija i Muslim . Tirmizi. 861. 859. 839. Nesai i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 848. 837. 842. ajet 22. Nesai i Ibn-Mad`e Sura Er-Rum. ajet 23. ajet 31 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Nesai Buharija Buharija Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 852. 847.41 Sura El-Kehf.Islamsko znanje 835. ajet 18 Ibn-Mad`e Sura Et-Ta-ha. 843. ajet 34 Sura Et-Tahrim. 841. 347 Sura El-Bekara.156. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 865. 845. 864. 858. 840.

872. Nesai i Tirmizi Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura En-Nisa'. ajet 34 Ebu-Davud Sura El-Bekara. 896. 876. 875. 874. 873. 894. 895. 885. ajet 28 Sura El-Mumtehin. ajet 6 Ahmed i Ebu-Davud Ahmed i Hakim Buharija i Muslim Ebu-Davud . 889. ajet 36 Buharija i Muslim Ibn-Mad`e. Tirmizi i Ibn-Mad`e Buharija Sura En-Nisa'. ajet 34 Tirmizi i Nesai Tirmizi. 902. 880. ajet 34 Sura En-Nisa'. 892. 878. 884. Nesai. 890. 898. 883. 877. 871. 881. 886. 887. 882. 904. 888. Hakim i Ebu-Davud Buharija i Muslim Ahmed i Nesai Sura Et-Tahrim. Islamsko znanje Sura En-Nisa'. 900. 903. 879. ajet 36 Sura Ali-Imran. ajet 8 Taberani i Hakim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Ahmed i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Muslim . ajet 228 Sura En-Nisa'.348 870. 891. 901. 899. 897. 893.

......................................................................... 262 MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ......................................................................... 254 MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) ............................................................... 7 HADIS I SUNNET ............................................................................... 349 ........ 229 MUAMELAT (KUPOPRODAJA) ....................................................................................................................................................... 95 FIKH ..... 284 AHLAK I EDEB .......................................... 211 ZEKAT ..................................................................................................................................... 71 ISLAMSKO VJEROVANJE ............................................................................................... 317 SADR@AJ ................................................................................................................................................ 171 PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TRE]E POGLAVLJE ^ETVRTO POGLAVLJE PETO POGLAVLJE [ESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE OSMO POGLAVLJE DEVETO POGLAVLJE DESETO POGLAVLJE ^ISTO]A ............................................................. 220 HAD@ ......................................................................................................................................................................................................... 5 KUR’ANI KERIM .......................................................................Islamsko znanje 349 SADR@AJ PREDGOVOR ............ 177 NAMAZ ..................... 277 VOJNI POHODI I D@IHAD ............................................................................................. 275 UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ............................................................................................................................................................................................................................................................ 188 RAMAZANSKI POST ......................................................................................................................................................................................................................... 287 BILJE[KE ................................