ISLAMSKO ZNANJE

Grupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Autori

ILMUL - ISLAM ISLAMSKO ZNANJE Menna’ El - Kattan (O Kur’anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi) hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku) ) Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)

Prevodilac [erijatski recenzent Stru~ni saradnici Likovno - tehni~ki urednik Lektor - korektor DTP [tampa Tira`:

Muhamed \uliman Muhamed Por~a dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur’an) Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat Nedim Hara~i}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi} “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje Izdava~

BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine UDK 297 ISLAMSKO znanje / (Menna’ El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3) Prijevod djela: Ilmul - islam ISBN 9958 - 880 - 15 - 6 1. el - Kattan, Menna’ COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR’ANI KERIM

.: “Svaki poslanik je poslan svome narodu. Posjednika snage. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu posljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena.s. s.”6 . s. a ja sam poslan svim ljudima. bez promjene. Muhammed. ja sam pe~at svim vjerovjesnicima. te reko{e: ‘Jo{ samo da ima ova cigla.{.. iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slao poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha. da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji su bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika.‘”3 Ka`e Resulullah..{. d`.KUR’ANI KERIM Allah. ja sam ta cigla. zaista. tamo pouzdanog! A drug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i.’ Pa.A Allah je silan i mudar. a to je ^asni Kur'an. on nije {krt. kada je u pitanju Objava.s.a. zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi zgradu i uljep{a je i dotjera. ja sam svima vama Allahov Poslanik.: “Reci: ‘O ljudi. i uva`en je kod Vlasnika Ar{a.a.”2 Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu.”5 “Kur'an je. ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~im poput Kur'ana. a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: Ka`e Allah.”4 Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog `ivota koji su zasnovani na prija{njim objavama i onome {to one nose u sebi. Kome se drugi pot~injavaju.”1 ^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tom vremenu. pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave. Ka`e Uzvi{eni: “Donosi ga povjerljivi D`ibril. kazivanje Izaslanika plemenitog. Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{e prenosilaca). Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se. d`. “A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili.v. Oni su donosioci radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku.v.

politi~ke. naru{eno u svojim sistemima. obuhvata sve vidove `ivota. ka`e: “Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. te ga povesti ka Uputi i spasu.” Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i. s.v. DEFINICIJA KUR'ANA Glagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira. d`. a isto i za jedan ajet. jer je on Objava od Mudroga.{. Tako kada nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana.”8 Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an. jer je sakupio sve prija{nje objave i svo znanje.s.. A Allah. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme: du{evne. Reci: “Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije: “Islam je kompletan sistem. pravilno je re}i da on u~i Kur'an.a. Na{i su prethodnici slijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uz povratak Kur'anu. sa lijepim redoslijedom. A kada ga mi u~imo. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje.”11 . “A kad se u~i Kur'an. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. tjelesne. d`ina ili meleka. To nije govor ljudi. nema ovakve opise. more bi presahlo. A Allah ka`e: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve. Njegovo se u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. vojska i misao. d`ihad i da'wet. ogrezlo u nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti: “I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan biti.”9 Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom. moral i snaga. milost i pravednost. vlast i ummet. zarada i bogatstvo. kultura i zakon.10 Islamsko znanje Ni jedna druga. jer su one bile ograni~ene odre|enim vremenom. a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava: sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima. materija i dobra. psihi~ke. ekonomske. znanje i sudstvo. Kome pripada sva hvala. vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani. te ispravna vjera i ibadet podjednako. On je dr`ava i domovina. ti prati u~enje njegovo.”10 Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu. prije objavljena knjiga.” 7 Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimani mogu o~istiti svijet od neistina i la`i. dru{tvene. ali ne i rije~i Gospodara moga.

a naziv Kitab jeste zbog toga {to je zapisan perom.” Kur'an je ~uvan u prsima i u recima... Kur‘an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti.nur . pouka (mew'ize) “O ljudi.” .”.Rastavlja~ istine od neistine “Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima bio opomena.”. milost (rahmet). dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg .”. ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara. naziva ga mnogim imenima: .svjetlo “O ljudi. d`.19 . Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e: “Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom.12 .Objava “Zaista je on objava od Gospodara svjetova..”. lijek ({ifa').Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama. on nije izmijenjen i o~uvan je u potpunosti. ona potvr|uje onu prije nje.Islamsko znanje 11 IMENA I OPISI KUR'ANA Allah..mubarek .Mi vam objavljujemo jasnu svjetlost. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti.”.17 .”. Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja: “Mi.El-Furqan .El-Kitab .14 .Knjiga “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a.13 ..Ez-Zikr .15 . blagoslovljena je. kao: .{. zaista. Kur'an je opisan mnogim svojstvima.blagoslovljen “A ova Knjiga koju Mi objavljujemo.18 ..”16 Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab.” .Et-Tenzil .El-Kur'an “Ovaj Kur‘an vodi jedinom ispravnom putu. zaista. i lijek za ono {to vam je u prsima i uputa i milost vjernicima.uputa (huden). a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige.Opomena “Mi.

22 . s. poslao jednog ~ovjeka u pohod.”.”. s. i ono ~ime je on opisan.12 Islamsko znanje . 21 .KUDSIJA I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Hadis jezi~ki zna~i: ne{to novo...”. kada bi klanjao svojim ashabima. 23 ..s. radio. pa je rekao: “Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?” .kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.a. bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu.v.veli~anstvena “A ovo je Kur'an veli~anstveni. nezir .med`id . zaista. s..koji potvr|uje prija{nje objave .v. vjesnik radosnih vijesti i opomena. a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom..radosna vijest “.bu{ra . i kada su se vratili. Terminolo{ki.”. Primjer je toga hadis koji govori da je Poslanik. HADISI . svejedno da li je Poslanik.vjesnik radosnih vijesti.A on je. da je rekao..”25 Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe: “Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!”26 ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a: “Uzmite od mene va{e obrede!”27 Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima. po{to im je objavljen.jasna “I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga. Govor: to je poput rije~i Poslanika. 20 . uvijek zavr{avao sa: “Kul huvallahu ehad”.be{ir .s.sna`na “One koji ne vjeruju u Kur'an.v. spomenuli su to Poslaniku.a.a.a. od rije~i ili djela. ili su mu poslije prenijeli.” 24 Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana. na javi ili u snu. a on je.s. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA. Knjiga sna`na.opomena “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. potvrdio.s. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju.aziz .: “Djela se cijene prema nijetima.. s. hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku..mubin ..v.

: “Obavijestite ga da njega Allah voli.s.v.” HADISI .s. Taj je izazov trajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana.. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: “Ka`e Uzvi{eni Allah. prenose}i od svoga Gospodara.v. odnosno {to Poslanik. s.s. s. te negiranje svega onoga {to Njemu ne dolikuje. Poslanik je prenosilac Allahova govora svojim rije~ima i u njemu se ka`e: Rekao je Resulullah. Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu.s.v. A “takdis” je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega.. s..v.” Pa je rekao Poslanik.v.a. i njime izazvao Arape...v.a. s.KUDSIJ El-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds).” A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika.a. s. A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza.{. biti pripadnost obavje{tenja. s. jer on obavje{tava od Allaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik. Data }e pripadnost Bo`ijem Poslaniku.a..a.”28 Osobina: kao {to se prenosi: “Poslanik. lijepa ahlaka..a. prenose}i od svoga Gospodara. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA I HADISI .a. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”. prenosi da je to Allahov govor.s. ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalo sumnje) i to je definitivno potvr|eno.s.v.a. s.v.s. d`.. pripisuju}i se Allahu. {to ukazuje na veli~inu i ~istotu. s. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja . Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu.s. “Rekao Uzvi{eni Allah”. 2.. bio je uvijek nasmijana lica.KUDSIJA Razlike me|u njima su slijede}e: 1. Ili ka`e: Rekao je Resulullah.Islamsko znanje 13 Pa su ga upitali i on je rekao: “Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im. 3. te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega.

.s.s. a nagrada je deseterostruka.a.14 Islamsko znanje koja mogu biti sahih (vjerodostojna). Poslanik. hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba). Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljeno preno{enje hadisi-kudsija po zna~enju. Ova vrsta. 5.KUDSIJA HADISI I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: . koja mu se obznanjuje. s. Ka`e Resulullah. Ve}.a. s.{.v.a. hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah.: 'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu... ne ka`em: ‘Elif. a po rije~ima je od Resulullaha.a.hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik.to je samo Objava. koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada. prihvatio je mi{ljenje EbuBekra i uzeo od njih otkupninu. s. te ga objasnio ljudima svojim govorom. s. 4. i hadisikudsij je po zna~enju vahj. tada dolazi vahj koji ih ispravlja.{. mim da je jedan harf. s. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet. lam.a. RAZLIKE IZME\U HA DISI . .s. primio putem vahja.v. elif je harf. d`.”30 Hadisi-kudsij . d`. Kur'an je Objava od Allaha. a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj.s. ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda. jer mu je on poja{njen. a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana.s.slobodno mo`e pripisati Resulullahu. po rije~ima i po zna~enju. on se . Ovu vrstu hadisa..a. iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu. Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg priznaje vahj. s.” 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor.: “On ne govori po hiru svome .v. makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog.kao govor .s...v.v. lam je harf i mim je harf..a.’ ’ (Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih) Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom..njegovo zna~enje je od Allaha. vahj potvr|uje ukoliko su ispravni.. naro~ito nagra|uje za njegovo u~enje. a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka. a to je zna~enje Allahova govora o Poslaniku.v. i to prima Poslanik jednim od puteva vahja.v. Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha. ali ne i po izgovoru. jer se govor pripisuje onome ko ga ka`e. s.s. Primjer toga su zarobljenici na Bedru. On se u~i u namazu i Allah. rekao na osnovu svoga razumijevanja Kur'ana. pa dolazi vahj koji ga kori: “Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje .

ali ne doslovno njegove rije~i. d`.. npr. ali nije u stanju da prodre i u njegovu bit.s. za{to ga onda pripisujemo Allahu. a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e. onda ne bi bilo razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana. Takav hadis naziva se Poslanikovim. a po izgovoru je od Resulullaha.v.”31 “A vama je dato samo malo znanja. Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha. Neke }e to navesti na nijekanje vjere.a. a ne na osnovu izgovora. kada ka`emo: “Uzvi{eni Allah je rekao”.” Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem. Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e? Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju. jer da je govor od Allaha. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva svijeta. s. Ka`e Uzvi{eni Allah. d`. a ne na osnovu rije~i koje su izgovorene. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima i njegovo u~enje postalo bi sevap. Kur'an spominje. a i u njima samim.OBJA VA OBJAV MOGU]NOST V AHJA VAHJA I NJEGOV A REALNOST NJEGOVA Procvatom nauke. jer je on krajnja granica i njegov prekid. ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanje onoga {to nije materija. Musaov govor. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”? Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku. dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu.{.{. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta.: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim.. tako {to se nekome pripi{e govor na osnovu sadr`aja.Islamsko znanje 15 Njegove rije~i su od Poslanika. ili Ka`e Uzvi{eni Allah. VAHJ . pa za{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha: “Rekao je Allah Uzvi{eni”. a druge da potvrde istinu.”32 Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj . za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj). a mo`e nastati na osnovu id`tihada (tewfikijj).

izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio za vahj i koje }e primiti poslanice. to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih.'”33 ZNA^ENJE OBJA VE OBJAVE Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog.{. s tim da se skriva od drugog. I prije njega bilo je poslanika. njemu objavljuje. pa nije nikakvo ~udo {to Allah. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova `ivota. a to su skrivanje i brzina.. To je potvrda istinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj. terminolo{ki je definisan kao: “Allahov govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika.a. d`. Zato Allah. d`. d`. koja ~uva njenu vrijednost i specifi~nost.” .. Ti odabranici su poslanici.{. s.{. Nije nemogu}e da Allah.. Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. Allahov.16 Islamsko znanje psihi i umnim sposobnostima. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u `ivotu. duhovnu hranu. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja.v. zamjera “razumnima” i ka`e: “Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernici govore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak. d`. nije jedini poslanik. Trag je objave bio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama.. Muhammed. a to je du{a. skriveno obavje{tavanje onoga kome je govor upu}en. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu.s.. koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli. vahj poslanicima. Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana.{.

a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. uistinu. Ka`e Uzvi{eni Allah: “A ti.a.”43 Kur'an je Allahov govor. zaista.. Prenosi se od Ibn-Abbasa. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: “A ovo je Kur'an veli~anstveni.”36 Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u mjesecu ramazanu: “Mi smo ga. po izgovoru i po sadr`aju. zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina.. prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg.”42 “Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu. a ne govor D`ibrila ili Muhammeda. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo.”37 “Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an. . ehhisunneta i d`emata. . U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: “I kad tvoj Gospodar re~e melekima.”'41 Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje. pa u~vrstite one koji vjeruju!'”35 2.a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama. s..v.‘40 'I kao Kur'an. na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu).”38 Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo srce.a.s.Islamsko znanje 17 NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA MELEKIMA 1. Tada je prou~io: 'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. ti ga za{titi da bi saslu{ao Allahove rije~i. objavili u no}i Kadr..39: “Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru.” 34. r.

: “A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao. potvr|en je i razgovor Resulullaha. Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine: 1. On je Uzvi{en i Mudar!” 47 2. Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava.‘” 45 Istinski snovi nisu samo odlika poslanika.s. Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: “Ili iza zastora”. izuzev objavom. preko meleka D`ibrila i 2. bez posredni{tva. Ibrahim re~e: ‘O sinko moj...v.a. dolazilo bi mu poput svjetla dana.”44 To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. ili (da) po{alje poslanika.i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno na taj na~in. Uistinu. na javi i bez posredni{tva. On odgovori: “To su istinski snovi. s. sa Uzvi{enim Allahom u No}i Mi'rad`a. oni su mogu}i i kod drugih vjernika.18 Islamsko znanje NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA POSLANICIMA Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina: 1.s. pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim {ta ho}e.” “A {ta su to radosne vijesti”? reko{e. ili iza hid`aba (zastora). radijallahu anha. s. bilo je u vidu istinitog sna. r. koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: “I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. To je potvr|eno kod Musaa. . I kad on odraste toliko da mu po~e u poslu pomagati. posredni{tvom.a. Sve {to bi vidio u tom snu. kao {to ka`e Poslanik: “Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti. kako ka`e: “Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku. s tim {to to nije objava. istiniti snovi.”48 Tako|er.”46 Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima: “A nije za ~ovjeka da mu govori Allah. u snu sam vidio da te trebam zaklati.v. Allahov govor iza (hid`aba) zastora.a. Prenosi se od Ai{e.

s. da se duhovno uzdigne na stupanj meleka. radijallahu anha.s. re~e: “Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona.a. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog. D`ibrila. uistinu. da je El-Haris b.”49 2...”50 I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e: “Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta.v.v. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik. ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao. jo{ kipta{e znojem. a ja pamtio {ta mi ka`e. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine. da mu do|e poput glasa zvona. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to nam ukazuje slijede}i hadis: “Kada Allah odredi naredbu na nebesima. Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka. jer postoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca. kako ti dolazi Vahj?” Resulullah. a mo`e da bude uz posredni{tvo meleka Objave. a Poslanik. Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina: 1.. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: “Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa duhovnosti meleka. za razliku od Objave putem zvuka zvona. kao i me|usobna bliskost. On bi mi govorio.” Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a. s. To je najte`i na~in primanja Objave. bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave.a. njeno razumijevanje i pam}enje. a drugo stanje je suprotno tome. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: “O Resulullah. kada melek prelazi iz svoga duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.v.s. kada je potrebno Resulullahu.Islamsko znanje 19 NA^IN OBJA VE OBJAVE MELEKA POSLANIKU Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenuta na~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora. Na ovaj je na~in ^asni Kur'an objavljen.a. meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti Njegovim rije~ima.s. jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. poput udara lanca u glatku stijenu. ~elo mu. s.”51 .

Allah }e te za{tititi. Iznesimo za ovo nekoliko primjera: Munafici su optu`ili njegovu `enu Ai{u potvoriv{i je.hadisu . i onda mu `ilu kucavicu presjekli.a.20 Islamsko znanje ODGOVORI NA SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU V AHJ VAHJ U pro{losti. s... a to je mogao uraditi. Te sumnje nemaju osnove.v. on nije `elio da sla`e ljudima. jer da je Muhammed. i niko ga izme|u vas ne bi mogao od toga odbraniti.” 53 Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge za izostanak. savjetovali su se. bio poznat po povjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju. s.s. Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe i svoju pokornost. A da je pitanje kao {to d`ahili misle. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je `elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja. tada bi sav govor pripisao Allahu. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo. djelo ~ija je zna~enja on izmislio.a. nije mu i{lo u prilog da pripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe. To je dovoljan razlog za pokornost njemu.v. a ako si pogrije{ila. jer njegovom govoru . To je pretpostavka koju historijska stvarnost negira. jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisu bili u stanju da mu se suprotstave. Ovo je neosnovana tvrdnja.a. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i. radijallahu anha: “Do mene je doprlo to i to.a. Time su imali za cilj ukaljati ~ast i ugled Poslanika. nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav: . a evo nekih: 1. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili.potrebno je tako|er pokoravati se. {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titi njenu ~ast? Ali.v.v.s. jer je Poslanik.. tra`i oprosta. tvrdio za sebe da je nepogre{iv i kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo.”52 Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e.s. s.s. kao i njegov stil. a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. s. a time bi slagao na Allaha: “A da je o Nama kakve rije~i iznosio. Da je Kur'an njegov govor. ako nisi pogrije{ila. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u bezizlaznoj situaciji.

v.v. ja samo slijedim ono {to mi se objavljuje. te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla. a koji la`u.Islamsko znanje 21 “Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu. UmmiMektuma. s.. do{ao je Poslanik'. znao sam da to lice nije lice la{ca.” Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kada on ka`e da nije Kur'an od njega: “Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam. ljudi su krenuli u susret k njemu.'” 57 2. s. r. Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: “Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji. jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom...” 55 Ovdje.a.Allah je silan i mudar. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt Poslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik. a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etku njegova poslanstva kada im je on rekao: “Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja `eli da vas napadne. U pro{losti. to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom.”56 Iz Poslanikova `ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu. Da nije ranije Allahove odredbe. On nije prisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a. o{trouman..a.a. poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima.v. zato {to je njemu slijepac pri{ao. spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b..a.mo`da on `eli da se o~isti. do{ao u Medinu. iskrenosti u rije~ima i u djelu. slijepca. [ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti. nije bio njihov savremenik. a ni knjige to nisu prenijele: .” 54 Da je ovaj ukor bio od Muhammeda. s. ili pou~i. da li biste mi vjerovali?” Reko{e: “Da. samom sebi. pa da mu pouka bude od koristi. mi nismo od tebe iskusili la`. osje}aja i li~nog otkri}a? Kur'an spominje pro{le narode. A {ta ti zna{ . pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice. istinu i neistinu. kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova gre{ka. a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti za islam: “On se namr{tio i okrenuo. s. .s. tako|er.a. vi `elite prolazna dobra ovoga svijeta.s. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik. a Allah `eli onaj svijet.s..s. a Muhammed. da je rekao: “Kada je Resulullah.v.” Prenosi se od Abdullaha b. Selama. kao kada o~evidac govori. dovitljiv. dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu. sna{la bi vas patnja velika zbog onoga {to ste uzeli..

a. U pro{losti. o melekima i njihovim du`nostima. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik. odrastao je nepismen. i ujutro i nave~er da mu ih ~itaju. on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva. s.s.s. Nevfela. pou~ava ga ~ovjek.v. jer on nije bio obi~ni ~ovjek. nije imao u~itelja . govorili i oni prije njih. Pored toga. A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori. o vatri i kazni. nije pou~en ni od koga od svoga naroda. Odakle Muhammedu.v.a. Ali. Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku. s. o drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega. s.s. historija bi to zabilje`ila. a bio je nepismen. a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima. ovako precizni podaci..v. i Vereku b. a da je imao nekog drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda.v. neposredno nakon primanja Objave. a devet godina je razlika izme|u sun~evih i mjese~evih godina. a nakon poslanstva odgovarao je njima na pitanja o kojima su oni `eljeli raspravljati. on tra`i da mu se prepisuju.a.v. Muhammed. to nije istina. u Busri u [amu. jer oni nisu govorili da je Objava od Muhammeda. prima znanje od u~itelja.v. a historija je zabilje`ila Verekin nagovje{taj dolaska Poslanika. a i sada: “Tako su gotovo istim rije~ima. Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru. a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine.” 59 A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina. ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ni{ta o tome znali.v. tj.” 61 Ali. jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja. po~e{e govoriti da prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima. s.kao {to }emo vidjeti .. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju.” 58 Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac: “A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina. Kur'an sadr`i i druga saznanja. a to mu se samo pri~injava.. bilo {ta od njih uzeo.s.s. a ni od drugih naroda..a.22 Islamsko znanje “To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo.a. srca su im sli~na. One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj. D`ahili u njegovo vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti.‘” 60 Muhammed.s. Tako su govorili prije.. s.a. s. upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek? . To je istina.s. koji je samo ~ovjek i koji ne zna gajb. ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e: “I govore: ‘To su izmi{ljotine naroda drevnih.pa odakle je onda primio Objavu u svojoj ~etrdesetoj godini? “To je samo Objava koja mu se obznanjuje.a. Da je Poslanik. A kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti. s. o D`ennetu i njegovim blagodatima..”62 3.

v. mnogobo{ci poku{avaju prona}i ne{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva. Me|utim. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. do koga mo`e do}i deva. a da ja ne znam u vezi ~ega je objavljen. nijekali Vahj i Sudnji dan. na~ina govora. Kada bih znao da je neko. A danas. zaista. zakonodavstvu i moralu kod ljudi. svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili Objavi. Islamski ummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi. uputio bih se ka njemu. Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla . Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete. Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh. nije logi~no da ~itav Kur'an. obo`avali su kipove. ve} ga je poznavala kao kova~a koji govori stranim jezikom. bude od ~ovjeka koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga. Govorili su: “Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bila je tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta.”63 Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}aja u vjeri. To je jak oslonac u historiji zakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta.a. Ona ih poziva u tevhid. kojom je ~itavo ~ovje~anstvo po~a{}eno. jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata. ru{i njihove snove i . Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere. ~inili {irk Allahu. ni jedna sura iz Allahove Knjige nije objavljena. podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti. koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjeduju medinski ajeti. Zato je mekanska objava puna opomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. Arapi u vrijeme Muhammeda. zar }emo mi. nakon ~etrnaest vijekova. MEKANSKI I MEDINSKI AJETI Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata. ve} je on Objava Silnog i Mudrog. a nisu uspjeli. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige. sa svim svojim nau~nim postavkama. i nemogu}e je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila ka Allahovoj uputi.s. da je rekao: “Tako mi Allaha. s.. mimo Koga nema drugog boga. znaniji od mene u Allahovoj Knjizi. biti o`ivljeni?” 64 Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. te postepenosti dono{enja propisa i obaveza.Islamsko znanje 23 Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. a da ja ne znam gdje je objavljena.

suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme. nalazimo medinske ajete koji su dugi. pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu. obra|uju propise islama i njegove kazne. za takve ajete bi ulema rekla: “Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu. te se obra}aju sljedbenicima knjiga. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|u mekanskih i medinskih ajeta. iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali istinu kako bi uzeli pouku. Pratili su ajet po ajet. a neke medinskim ajetima. {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke. obja{njavaju zakonodavstvo. Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha. njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. meleke. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta. me|uljudske odnose. onda bi neke ajete odredio po sli~nosti mekanskim. ili prenesen iz Medine u Meku. zaglu{uju}i glas. Potpomagali su se sadr`ajem sure ili ajeta. Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom. Oni sadr`e i kazivanja o prija{njim narodima. da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama koje su obra|ivane u Medini. Navodi im slike `ivota na drugom svijetu. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominju kaznu. veze izme|u dr`ava i naroda. izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana. knjige. slike D`enneta i Vatre. kao i kosmi~ke i racionalne dokaze. PRIMJERI I KORISTI POSVE]IV ANJA P A@NJE MEKANSKOM POSVE]IVANJA PA@NJE I MEDINSKOM PERIODU OBJA VE OBJAVE Velika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. odnosno mekanski. Sudnji dan. a neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto. Kada je formirana takva zajednica.24 Islamsko znanje donosi im znakove poslanstva. da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta. Bili su strpljivi i u~inili su hid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. te tome dodale odredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski. mjesto i formu ajeta.” Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te . uspostavljaju propise organizacije dru{tva. a sve to uz najbolji stil kazivanja rimovanjem na kraju ajeta. Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu. stra{ni doga|aj. njegovo mjesto. poslanike. Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim periodima. Sudnji dan i u kader. ure|uju `ivot u porodici.

Er-Rahman. ono {to je objavljeno ljeti i ono {to je objavljeno zimi. Sve preostale sure su mekanske. a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi. El-Enfal. El-Mud`adela. Ez-Zelzeleh. Et-Tatfif (El-Mutaffifun). Er-R'ad. rekla bi: “Objavljena je no}u ili objavljena je danju”. El-Ha{r. tako da broj sura u Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest. El-Munafikun. Et-Tegabun. sli~nost mekanskih sura medinskoj objavi. 13. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno na putovanju. Et-Tahrim i En-Nasr. ono {to je preneseno iz Medine u Meku. 9. 11. Medinskih sura ima dvadeset. 14. El-Maida. El-Hud`urat. Ali-'Imran. mekanski ajeti koji su u medinskim surama. 8. Et-Talak. El-Ihlas i En-Nas. 2. 6. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju. te “objavljeno je kod ku}e ili objavljeno je na putovanju. ono {to je objavljeno u Medini. El-Mumtehine. a njih je osamdeset i dvije sure. Et-Tevba.” 1. 4. 3. Muhammed. En-Nur. Ulema se razi{la u dvanaest sura. El-Bejjina. ono u ~emu su se razi{li. 12. ono {to je objavljeno u Medini. En-Nisa'. 3. a stav o njemu je da je mekanski. El-Hadid. a stav o njemu je da je medinski. 5. a to su: El-Bekara.” Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. da li su mekanske ili medinske. 2. i zato se ova nauka zove: “Nauka o medinskim i mekanskim ajetima.Islamsko znanje 25 ka`e: “Ova sura je objavljena tu”. “objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi”. a to su: El-Fatiha. . ono {to je objavljeno u Meki. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu. Es-Saff. Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta. ElD`umu'a. El-Ahzab. 7. medinski ajeti koji su u mekanskim surama. El-Kader. ono {to je objavljeno u Meki. 10. El-Feth.

Uz pomo} toga. iako je pouka i poruka u op}enitom zna~enju.a. on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini. mu{ricima.26 Islamsko znanje KORISTI POZNA VANJA POZNAV MEKANSKIH I MEDINSKIH AJET A AJETA Mnoge su koristi njihova poznavanja. Sve to nam postaje jasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu. a kod razli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim. te okoline u kojoj `ive. 3. s. kao {to se teme razlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja. jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji.) kroz kur'anske ajete. a neke od njih jesu sljede}e: 1. Specifi~nost na~ina govora u mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anja ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. od po~etka pa do kraja Objave. jer za svako mjesto postoji odre|eni govor. mufesiri (komentatori Kur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj koji ga derogira. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika. . Onaj koji slijedi Vahj. kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor.s.v. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca slu{atelja. a ne samo u povodu ajeta. 2. munaficima i sljedbenicima knjiga. jer poznavanje mjesta objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima.

Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje uzima u obzir vremena Objave. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske i medinske ajete odre|eno je ovim na~inom. kao ajeti El-Fetha. Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re. za njega se ka`e da je mekanski ajet. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{to u sebi od tih doga|aja. nije ni{ta zabilje`eno na tu temu.metodu analogije. makar i van Medine.v. jer ummet nije du`an znati. Od Poslanika. s. te djela o povodima Objave i nauci Kur'ana. a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska. O tome nam govore knjige tefsira. osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga derogira. pa i u samoj Meki.Islamsko znanje 27 POZNA VANJE MEKANSKIH POZNAV I MEDINSKIH AJET A I OBJA[NJENJE AJETA RAZLIKE ME\U NJIMA U~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: . . Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih. To je analogija i zato se ka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste mekanska. taj ajet je medinski. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja mekanskog ajeta.metodu slu{anja i preno{enja. ili Oprosnog had`a. ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~in je objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to. odnosno medinskih ajeta. pa makar bili i van Meke. Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re..s.a. . Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja i koji su njegovi svjedoci.

. 2. koja na kraju sadr`i taj ajet. svaka sura koja po~inje alfabetom. a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura. a sa`eto obja{njenje. Ovo su bili zaklju~ci. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje. a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska. jer pobjeda na kraju pripada vjernicima. bespravno jedenje imetka jetima i njihovi lo{i obi~aji. osim sure El-Bekara i Ali-'Imran. pro`ivljenja i nagrade. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska.s. spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota. otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi. 3. “Ha mim” jeste mekanska. osim sure El-Bekara. osim u drugoj polovini Kur'ana. a u svemu tome je poruka Poslaniku. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke: 1. s. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz `ivota onih koji nisu vjerovali prije njih.28 Islamsko znanje ODLIKE MEKANSKE I MEDINSKE OBJA VE OBJAVE Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata koji obja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju. da osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana. A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj ajet mekanski. 5.a. svaka sura koja u sebi ima ~esticu “kella” jeste mekanska. poput: “Elif lam mim”. a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e: 1. osim sure ElBekara. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu.!”. i ona se ne nalazi.. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska. 4. svaka sura koja u sebi ima: “O ljudi. {to pove}ava umnu prisutnost slu{alaca i udare srca. potvrda Objave. osim sure El-Had`d`. a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd.. 6. a nema: “O vi koji vjerujete!” jeste mekanska. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji zajednica. “Elif lam ra”. 4.v. D`enneta i u`ivanja u njemu. 3. . rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza. vatre i kazne. 2.

~ovjek osje}a veli~inu onoga {to je objavljeno. obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam. Koji stvara.” 65 . me|uljudskih odnosa. a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog izvora . koja je mekanska. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve. Koji pou~ava peru.Kur'ana . Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska. Time je povezana Zemlja sa nebesima.. 2.s. bra~nog prava. 4. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom. propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu. POZNAV [TO PRVO. Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek: “^itaj u ime Gospodara tvoga. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja. vrijednosti d`ihada. 2. koje je promijenilo tok ljudskog `ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna.a. a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e: 1. obja{njenje njihova udaljavanja od istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige. 3. A [T A POSLJEDNJE OBJA VLJENO [TA OBJAVLJENO Poznavanjem onoga {to je Poslanik.v. te njihova me|usobnog razila`enja u onome {to im je do{lo od istine. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja. s.formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odre|enom situacijom. osim sure El-Ankebut. stvara ~ovjeka od zakva~ka! ^itaj. me|unarodnih veza u miru i u ratu. nasljednog prava. dru{tvenih odnosa. primio od Objave. dunjaluk sa ahiretom. 3. Ovo su zaklju~ci. plemenit je Gospodar tvoj. POZNA VANJE ONOGA [T O JE PR VO. obja{njenje ibadeta. te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri.Islamsko znanje 29 ZAKLJU^CI I ODLIKE MEDINSKE OBJA VE OBJAVE 1.

zatim me pustio i rekao: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti'..'” 3. bilo je u vidu istinskog sna. Muslim i drugi. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen.nikome krivo ne}e u~injeno biti. radijallahu anha. od Ai{e radijallahu anha.v. uni{ao Hatid`i b. pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e: 'U~i u ime svoga Gospodara!' .pa sve do rije~i: '…pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna. kad }e se svakome ono {to je zaslu`io isplatiti. zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog roka. na . Kasnije je zavolio samo}u. s. . Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}i svojima. a srce mu jo{ lupa{e. Zato bi se prethodno snabdio hranom. i to je ispravno. Huvejlid. zatim me pusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati'.a.” Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti' .nakon ~ega se Poslanik vratio. Sve {to bi vidio u tom snu.” 66 2. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu koji bilje`i Buharija. dolazilo bi mu poput svjetla dana.” POSLJEDNJE [T O JE OBJA VLJENO [TO OBJAVLJENO 1.”67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b..” A to je: “O vi koji vjerujete. D`ubejra: “Zadnje {to je objavljeno od Kur'ana jeste: 'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala.s. da je rekla: “Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu. jer je to sve jedno kazivanje. A Allahove rije~i: “Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera”69 koje su objavljene na Arefatu. pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet: “I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. Ka`e se da je to ajet o dugu: “O vjernici. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet se snabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina. koji ka`e: “Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati. od Ibn-Abbasa.”68 Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani u Mushafu.30 Islamsko znanje A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija.' . ako ste pravi vjernici.. bojte se Allaha i od odstatka kamate odustanite. Osamljivao bi se u pe}ini Hira'. a on je u pe}ini Hira.

On potvr|uje doga|aje iz pro{losti. protjerivanjem mu{rika iz nje. a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njih vezano. a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome. po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa. ili na to pitanje. El-Vahidi. te obavljanjem had`a njih samih. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave). To je upotpunjavanje blagodati. el-Medinijj. sada{njosti i ukazuje na budu}nost.. o {erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj.a.s.NUZUL (POVODI OBJA VE) OBJAVE) Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje.” .v. koji je napisao svoje poznato djelo na tu temu: “Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul. Zato su oni pitali Resulullaha. Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. Ashabi u svome `ivotu sa Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja.Islamsko znanje 31 Oprosnom had`u. s. a najpoznatiji me|u njima je: Ali b. Ibn-Had`er te Es-Sujuti. Ve}ina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim u~vr{}ivanjem u Meki. PA@NJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave. za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. a neki su napisali i zasebna djela na tu temu. ESBABUN . Neki od njih su se dotakli toga u svojim tefsirima Kur'ana.

NUZULA Sebebi-nuzul obuhvata dva na~ina: 1. DEFINICIJA SEBEBI . koji poja{njava {erijatski stav u pogledu toga. es-Samit.” Ovakav je bio put uleme. da je rekla: “Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e.. radijallahu anha.a. ili od ashaba. Samo {to se to desilo.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si.”' 71 . s.pa su se oni sakupili.v. a dio njega nije dopro do mene. kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen mu` Evs b. Prenosi se od Ai{e.. na Saffu. s. a ona se `alila zbog toga.s. s. prenosi se od Ibn-Abbasa... kad do|e D`ibril sa ovim ajetima: 'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala.a. da je rekao: “Kada je objavljeno: 'I opominji svoju bli`nju rodbinu.' On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu.a.' 70. da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca. i koji su poznavali povode i tra`ili znanje o tome i bili uporni u tome. 2. samo si nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao.s. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim.v.32 Islamsko znanje NA [TO SE MO@E OSLONITI U VANJU POVODA OBJA VE POZNA POZNAV OBJAVE Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha. ^ujem glas Havle bint Sa'lebe.v. pa je povikao: 'O ljudi!' . A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica dolazi iza ovoga brda. koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temi sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost. Npr.s. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana. si{ao je Poslanik. El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: “Nije ispravan govor o povodima Objave. osim sa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave. na{ih prethodnika. a ona se `ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku. i objavljena je sura: 'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je”'.

KORISTI POZNA VANJA POZNAV POVODA OBJA VE OBJAVE Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu: 1. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~i na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi. Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. u tom slu~aju ulema se razilazi u pogledu pouke. sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. a u svemu tome je Allahova milost prema ummetu. ili pitanja i tra`enja tuma~enja. A ukoliko je sebeb poseban. ve} je objava Kur'ana po~ela sa akidom i imanom. A NE U POSEBNOM POVODU Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti. 2. a ajet objavljen u op}oj formi. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi. Znanje o povodima daje znanje o onome {to je nastalo povodom toga”. a postoji dokaz koji ga ograni~ava. a posebno sa posebnim. 3. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti [erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti. u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno. Ajet je . uzima se op}enito sa op}enitim.Islamsko znanje 33 Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. Objava Kur'ana nije bila samo na osnovu doga|aja. 5. tj. da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu: 1. POUKA JE U OP]OJ FORMI. 4. a ne u posebnosti povoda i propis koji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima. Ka`e Ibn-Tejmijje: “Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana i otkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajet objavljen sa op}om formom.

poput: “Objavljen je o tome”. Kada postoje}a forma ne bude jasna.” Tu nema proturje~nosti i cilj toga jeste tuma~enje.” Ova dva oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta.. Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” pa se jednom `eli time ukazati na povod ajeta.s. a ne u op}oj formi. OBLICI POVODA OBJA VE OBJAVE Oblik povoda objave mo`e biti: 1. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu. jasan tekst ili 2.a. i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu.. 2. Jasan je tekst npr. s. Op}a forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike. osim povodom toga. kada ka`e ravija (prenosilac): “Povod ovog ajeta je to. on nju obuhvata kao i druge koje su takve. kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda.” Ili kada u re~enici ima veznik “pa” koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja.” ili “Upitan je Resulullah. a drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razli~it njemu.34 Islamsko znanje objavljen povodom odre|ene osobe. kao i ne~eg drugog. kao kada ka`e: “Desilo se to. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda. tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i. kada je jedan od oblika nejasan. kao i sve takve osobe i slu~ajeve. VI[E RIV AJET A U JEDNOM POVODU RIVAJET AJETA Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in: 1. a ne `eli se ukazati na povode objave.v. Ili da ka`e ravija: “Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome” ili “Ne mislim da je ovaj ajet objavljen. pa je objavljen ajet. o tome. poput: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” ili “Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu. kao kijas npr. ali je jedno od predanja . 3. osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se `eli ukazati na povod Objave. a drugi put na zna~enje samog ajeta. a drugi }e se uzeti kao tefsir toga ajeta. ali on obuhvata tu osobu. 2. dvosmislena forma.” Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost da ajet bude objavljen povodom toga.

ali postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima. tada }e se predanja uskladiti.72 Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupiti na snagu. ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja. . a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju. a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru. a jedno od tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti.” MNOGOBOBROJNOSTI OBJA VE OBJAVE SA JEDNIM POVODOM Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju bude objavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti.Islamsko znanje 35 vjerodostojnije. jer je sura mekanska. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta. 4. El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu. 5. kao kazivanje onog koji je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog. a u Meki nije bilo Bajrama. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti. ukoliko je to mogu}e.” 73 Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr. A Ibn-Had`er ka`e: “Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba. OBJA VLJIV ANJE AJET A PRIJE PROPISA OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA Ez-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju. dat }e se prednost vjerodostojnijem predanju. Primjer toga jeste ajet: “Spa{en je onaj koji se o~isti. niti zekata.

a narod je bio uporan u odbijanju istine. Njegovo drugo objavljivanje bilo je postepeno u periodu objave. Muhammedu.. Ali. kao uputu ljudima. Zato je Objava silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. za razliku od prija{njih objavljenih knjiga.a. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'an objavljivan. s.”76 Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. Zbog toga ulema o ovome ima dva mi{ljenja: 1. Oni su na stanovi{tvu da se objavom . sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima. kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula Muhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Allah je objavio Kur'an Resulullahu. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecu ramazanu. Poslanik nije primio objavu odjednom. {to je izazvalo ~u|enje i sumnju kod naroda. To je bio veli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA ODJEDNOM OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi: “U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana. Njegovo prvo objavljivanje bilo je u no}i Kadra.v.s. koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra”74 i ka`e: “Mi smo ga objavili u no}i Kadra”75 i ka`e: “Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i.36 Islamsko znanje OBJA VLJIV ANJE VI[E AJET A OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA O JEDNOJ OSOBI Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba. tako da za svaki slu~aj biva objavljen ajet. ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti.

78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku. a odatle je postepeno u skladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu. Zbog toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta.Islamsko znanje 37 Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul'Izzeta na zemaljskom nebu. Umro je u svojoj {ezdeset tre}oj godini.” 79 [to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja. i prema potrebi ga objavljujemo. I kao da je Allah. a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine. a u Medini deset godina. njegovo objavljivanje u cjelosti. od po~etka poslanstva. Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do Bejtul-'Izzeta. Allah je sve to objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti. zbog veli~ine njegove kod meleka.a.v. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao.” Da Allah nije `elio da objavi Kur'an postepeno. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina. Ka`e Es-Sujuti: “Tajna objave Kur'ana u cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje.. u periodu od dvadeset i tri godine. a to je blagoslovljena no}. U Meki je objava trajala trinaest. Za to on navodi dalje: “I kao Kur'an.v. Nakon toga slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`no dvadeset i tri godine. Boravio je u Meki trinaest godina i objava mu je silazila. 2. s.a.s. objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. pa ka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti. iz po~asti prema onome kome se on objavljuje. da je rekao: “Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina.{.. htio da ka`e: “Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili.s. Prenosi se od Ibn-Abbasa.”77 Ovo mi{ljenje je najispravnije. u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu. 2. pa do njegove smrti. Ali. Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 1. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju. Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu. a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa. njegova predanja su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa. d`. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. s. a zatim postepeno objavljivanje.” .

U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: .kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. a ne postepeno. na~inite vi jednu suru sli~nu objavljenim njemu. tebi spu{ta na srce Kur'an.” 84 Tj. i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima.” 82 “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' .inzal. objave odjednom. . Ovaj na~in objave. A da su one bile postepeno objavljivane. i to odjednom!‘ A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili.” 85 Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme.a on Allahovom voljom.tenzil. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ ljudima i da postane{ ~vrst.” 83 Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibril spustio na Poslanikovo srce. razlikuje se od prethodnog na~ina. objavljene su odjedanput. Trinaest godina je objava trajala u Meki. Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju. koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . i prema potrebi ga objavljujemo.38 Islamsko znanje POSTEPENO OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah: “I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova. kojim se `eli ukazati na postepenost objavljivanja i .‘” 80 I ka`e: “Reci: ‘Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu. koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju. Prija{nje knjige: Tevrat. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan. Na to nam ukazuju slijede}e rije~i: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav. tj. da opominje{ na jasnom arapskom jeziku. a deset u Medini.” 81 “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. koji je postepeni. Zebur i Ind`il. donosi ga povjerljivi D`ibril na srce tvoje. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepeno objavljivanje: “I kao Kur'an. onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objave Kur'ana. a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima.

kao i prvih deset ajeta sure “El-Mu'minun”. a to je dio ajeta. na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili deset ajeta. pa i prije tebe su smatrani la{cima poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili. tako da Allah ka`e: “Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o kazivanju o “ifku” (odgovor na potvoru Ai{e. Ni Poslanikov narod ne nije~e istinu.v.” 90 Na mudrost kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje u~vrstimo.” 88 “A ako i tebe budu la{cem smatrali. Poslaniku su postavljali pitanja . kao {to su saburili poslanici prije njega: “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima. ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. ostali su uporni u odbijanju istine. I pored njegove jake `elje da im dostavi Objavu. a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha.” 89 Kur'an mu nare|uje sabur. manje ili vi{e od toga. Izazov i i'd`az Mu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. MUDROST POSTEPENOSTI OBJA VE KUR'ANA OBJAVE Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}i mudrosti: 1. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: “… osim onih koji su za borbu nesposobni” 86. A poslanici su i prije tebe la`nim smatrani. kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~an na putu da'weta. pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bi do{la pomo} Na{a.” 91 2. nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. osim iz oholosti. Oni. ne okrivljuju tebe da si la`ac. A Allah ka`e: “Mi znamo da tebe zaista `alosti to {to oni govore. ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?”87 I vahj je silazio Poslaniku postepeno. ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda. s.s.. Allah mu ukazuje na `ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani na muke. jer je on poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u. doista. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. radijallahu anha). U~vr{}ivanje Poslanikova srca Resulullah.Islamsko znanje 39 Onaj koji prati sahih predanja. pozivao je ljude u vjeru.a.

”93 Allah odgovara na njihova pitanja. s.” 94 Tj.v.a. jedne za drugima. po pet ajeta. Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovom o~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju. . 3. ashabi bi ga pamtili. jer su prije bili u o~itoj zabludi. jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku. Taj metod bio je prisutan i u vrijeme tabi'ina. da im njegove ajete kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. ^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan. i to bi lije~ilo njihova srca. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva.. Njegove meleke. Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz od samog objavljivanja odjedanput. Sudnji dan.” 95 “Onima koji }e slijediti Poslanika.. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'ana Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje: “On je neukima poslao Poslanika. silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju. U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha.. d`. vjerovjesnika. d`. jednog izme|u njih.” 96 Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti bi razumjeli njegovo zna~enje. u pro`ivljanje nakon smrti. obja{njavaju}i im istinu: “Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona. objavio bi presudu koja bi ih uputila na pravi put. Kada god bi bio objavljen ajet.{.40 Islamsko znanje tra`e}i izazov i mu'd`ize.{. koji ne}e znati ni ~itati ni pisati. Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima. knjige. a da ti Mi ne}emo dati najljep{i odgovor. Allah.”97 4. u D`ennet i D`ehennem. `ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. a prenosi se od Omera. Za sve to Kur'an bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadio iman u njihova srca. pa im Allah navodi obja{njenje za to.s. I kada god bi se oni suprotstavljali istini. Pitali su ga o Sudnjem danju: “Pitaju te o Smaku svijeta”92 i po`urivali su kaznu: “Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne. poslanike. razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu. da je rekao: “U~ite Kur'an po pet ajeta.

doista. kao i {tetno{}u po organizam. kako je to ru`an put!” 98 Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nad koristima. razum. Svetost krvi objavljena je u Meki: “I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio. kao i sura El-Ena'm koja u sebi sadr`i osnove imana i tevhida. razvod. Zatim je objavljeno: “O vjernici. ~asti i krvi. a sa lijepom opskrbom na ono {to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a . u uzdizanju Allahove rije~i. ustrajnost `ivota. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajima kroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu.jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. du`nosti bra~nih drugova i onoga {to proizlazi iz toga. bu|enje razvrata i neposlu{nosti. dokaz onima koji pameti imaju. To je.Islamsko znanje 41 Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. dok su obja{njenja toga objavljena u Medini.” 100 Sa pi}em se u ovom ajetu `eli ukazati na ono {to opija. Reci: 'Oni donose veliku {tetu. U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bile ukorijenjene u du{ama ljudi. tako da su osnove me|uljudskih odnosa objavljene u Meki. osim kad pravda zahtijeva!”99 Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga. ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u. a na ovim propisima gradi se vjera. obja{njavao halal i haram. dok su prava. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe. kao i prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh. pijani nikako molitvu ne obavljajte!” 102 Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u . Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: “A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. samo je {teta od njih ve}a od koristi. poziva ka ~uvanju imetka. Ona prijeti {irku i mu{ricima. U Meki je propisan namaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom. te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini. jer to je razvrat. dok je to izostavljeno kod opisa pi}a. gubljenje imetka. Zinaluk je zabranjen u Meki: “I {to dalje od bluda.i ovaj stav zastupa ve}ina uleme . a i neku korist ljudima. obja{njava halal i haram u jelu.'” 101 U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja. Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela. Zatim je objavljeno: “Pitaju te o vinu i kocki. poput ajeta o dugu i kamati.

radijallahu anha: “Prvo {to je objavljeno od Kur'ana jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem. zato se toga klonite da biste postigli {to `elite. vidjeli bismo u njemu nepovezanost. rekli bi: ‘Nikada ne}emo napustiti zinaluk!’”104 5.a. Nakon toga je objavljeno: “O vjernici. od Mudrog i Sveznaju}eg. {ejtanovo djelo. {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru. kao da su oni jedna cjelina. “Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremena objavljuju. na}i }e u njemu potpuni sklad. koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sa preno{enjem vahja. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu.” 105 Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedili jedni nakon drugih.42 Islamsko znanje vrijeme namaza. [ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu. pa }e re}i za sakuplja~e Kur'ana da su njegovi ~uvari. te`e}i time da ga zapamti: “Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio.s. “Da je on od nekog drugog. ljepotu stila.. Da je kao prvo objavljeno: ‘Ne pijte vino!’. objavljen je halal i haram. I kada su ljudi prihvatili islam. a poslije. Pa ho}ete li se okaniti?”103 Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. a ne od Allaha. kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari. Kada ~ovjek u~i Kur'an. sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti. na Nama je da ga objasnimo. povezanost izme|u ajeta i sura. Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a.v. rekli bi: ‘Nikada ne}emo ostaviti vino!’ Da je objavljeno: ‘Ne ~inite zinaluk!’.” 107 . A kada ga u~imo. povezanost zna~enja. na Nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. u periodu od dvadeset i tri godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. s. vino.” 106 SAKUPLJANJE KUR'ANA I NJEGOVO RASPORE\IV ANJE RASPORE\IVANJE Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje. ti prati u~enje njegovo.

.v.a.a. a ashabi bi sve to pamtili i prihvatali u svome `ivotu.. NAPAMET S.A.S. Ka'ba i Zejda . a bilo ih je sedamdeset. On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.A. jedne iza drugih. kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanje njihovo u sure.a. gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi). Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika.a. podsticao ih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.s.v.V . razdvajanje ajeta i sura. Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja.v. S.v.s.S. Poslanik.V. odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba.A. Ubejja b.. s. koji ne ispunjavaju ove uslove.S. to ne zna~i ograni~avanje samo na njih. bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila. Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet. a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedni od drugih su pamtili. a u~ili su i svoje `ene i djecu hifzu. nego je Poslanik.s.. 1. Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajeta odnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika. U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom.Islamsko znanje 43 Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini. jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja dokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana. poput: Alije. s. iz njihovih ku}a ~uo bi zujanje poput zujanja p~ela. 2. bio veliki broj hafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario iznad drugih naroda.S. ili redoslijeda ajeta. Mu'avije.a. S. a nekada i po deset ajeta. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA U^ENJA NAP AMET U VRIJEME RESULULLAHA. Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. i svih sura. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao bi njihovo u~enje. ZAPISIVANJA S.V . s.s.A. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une. s.s.. Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik. Me|utim. s.V.v. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA ZAPISIV ANJA U VRIJEME RESULULLAHA.

v.s.v.44 Islamsko znanje b.s. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera. preselio je na ahiret.. Kada se zavr{ava Objava.a. Kur'an. jer je Poslanik. listovima i plo~icama. a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u Mushaf. to je bilo mogu}e.v. Prvi me|u njima je bio Ebu-Bekr. Kad god bi neki ajet bio objavljen. Ubejj b. Mu'az b.a.a. s. Zbog toga nije bilo mogu}e zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha. Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. s.. jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi zapisivali Kur'an. a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to je prethodno objavljeno. tako da je njegovo pisanje bilo u redovima.BEKRA.s. u~a~i bi ga u~ili napamet. Poslanik.a. Ka'b.. u odre|enoj suri. s. U Bici na Jemami. nije to naredio. iza odre|enog ajeta. a prenosi se da su: Alija b. zove se: 1..a. s. s.s.. Sabita. ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik.a. Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana.v. a nije bio sakupljen u Mushaf.v. s. Nakon smrti Resulullaha..a.v.v. hifz . naredio da se zapi{e. D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta. sve to nadzirao. s.. s. R. dvanaeste .s.. ina~e bi se desile promjene. a da im prethodno Poslanik. Ebi-Talib. Kad god bi koji ajet bio objavljen.a.v. Zejd b. nije bilo sakupljeno u Mushaf.a.. Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono {to su upamtili od Kur'ana.v.pisanje (prvo sakupljanje) SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME EBU . Sabit i Abdullah b. vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam objavljivan. s.. Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha.v.a.s.A. koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli od vjere.s. D`ebel. jer je Objava upotpunjena. Tek nakon smrti Resulullaha.a. s. r.v.pam}enje Kur'ana i 2.s. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti..s. a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama. Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an. Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha.s. on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi im na njegovo mjesto u suri. s. a njegovo pam}enje u srcima ashaba. Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojim garantuje o~uvanje Kur'ana. kitabe .s.a.

dok ga Allah nije usmrtio. s. Sabita.s. ali kao takav nije na|en osim kod EbuHuzejme el-Ensarija.”' Ka`e Zejd: “Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}. u po~etku odbio je taj prijedlog. r. pisao si vahj kod Resulullaha..{. Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha. r. nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje Kur'ana u jednu zbirku.v.s. On {alje po Zejda b..a.s. sa raspore|enim surama i ajetima. s. hajr' i nastavio je nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim.a. nije otvorio srce EbuBekra da to prihvati. a kada on umre. Kod njega je bio Omer b. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr u samom po~etku odbio takav poduhvat. a potom kod Hafse. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to Poslanik.a.v. On ka`e: “I na{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija. r. Ovaj je ajet bio zapam}en kod mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan.' Tako mi Allaha. te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami. kao i mnogi drugi ashabi. i vidio sam u tome ono {to vidi i Omer. Omer je bio uporan u obja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah. ve} je njihovo zna~enje da on nije ni kod koga drugog to na{ao zapisano. s.v. da je rekao: “Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi.” Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost. @elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana. a sam Zejd je znao to napamet. pratio si i sakupljao Kur'an..a. k}erke Omerove. tako da se nije zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika.v. bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i na ono {to su pisari posjedovali. zatim kod Omera za njegova `ivota. elHattaba. Ebu-Bekr re~e: 'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana.a. i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an.” Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno. nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je. i rekao da ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik. hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. tako mi Allaha..s. elHattab.. Ebu-Bekr. s. koji je zapisan kako ne bi do{lo do njegova gubljenja.v. Sabita.. d`. poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana..a. i od hafiza..a. napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- . U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse. nije uradio. da su mi naredili da prenesem neko brdo. a nisam je na{ao kod drugih. Sakupljao sam Kur'an sa listova palmi i kamenih plo~a. ali nije bio sakupljen. tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf. koji je u`ivao ugled me|u pisarima. s. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra. u tebe ne sumnjamo. Prenosi se od Zejda b. To je zapla{ilo Omera b.Islamsko znanje 45 godine po Hid`ri.s.a. a prijeti opasnost od {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. a nakon njegove smrti to preuzima Omer.

Se'ida b. Time se odlikuje Ebu-Bekrovo sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena EbuBekrova sakupljanja Kur'ana. kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~i Hafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umno`ili u Mushafe. a zatim }emo ih njoj vratiti. iako su se nalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba. te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija. R. O tome on obavje{tava Osmana. Mushafa Ubejja. ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana.. koji je vidio da je uzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optu`ivanja i smatranja nevjernicima jedni drugih. Se'idu . Sabitu. SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME OSMANA. r. Ebu-Bekr. Me|utim.46 Islamsko znanje kerim objavljen. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana mo`e dovesti do sva|a i razjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti.. jer je na njemu i objavljen Kur'an. Zubejru. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili. svi bi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha.a. s. radijallahu anha. elJeman. Nakon toga on poziva Zejda b. r.v. Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene Kur'ana i slo`ili su se da umno`e primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. Ali. Sabita el-Ensariju. a on je naredio Zejdu b. el-'Asa. to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ga nisu poznavali. Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao je Osmanu: “Spasi ummet prije nego se razi|u. Sami na~ini u~enja Kur'ana bili su razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni.a. Zubejra.s. el-Jeman je do{ao kod Osmana. Abdullahu b. el-Harisa b. bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku. poput Mushafa Alije. Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im da to umno`e u vi{e Mushafa. Abdullaha b.A. Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu.” Hafsa ih je poslala do Osmana. Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejd`anu bio je i Huzejfe b. On {alje po Mushaf koji se nalazi kod Hafse. Prenosi se od Enesa: “Huzejfe b. Abdurrahmana b. a borio se u Armeniji i Azerbejd`anu sa stanovnicima Iraka.a. Islamska se dr`ava mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvima i svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao.

To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavio je u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enja Kur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Kada je prestala potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati. a {alje u svaku pokrajinu po Mushaf. U~enje je bilo samo na tome harfu. bez u~enja na ostalih {est harfova. u povodu i u na~inu. a u svaku je pokrajinu poslao po jedan primjerak Mushafa. kako bi se muslimani okupili oko zajedni~kog u~enja. On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadr`ao sedam harfova na kojima je objavljen Kur'an. kada je svako smatrao svoje mi{ljenje najispravnijim. je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'ana koja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama. r. Ono {to je u~inio Osman. Osman se obratio trojici Kurej{ija: “Ako se vi u ne~emu ne slo`ite sa Zejdom b.a. r. RAZLIKA IZME\U EBU . a Osman je vratio stranice Hafsi. Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoila`enje me|u muslimanima. nije vi{e bilo potrebe za ostalim harfovima. a ostala mi{ljenja pogre{nim.a. i napi{ite ljudima 'Imam!'” Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su postojali. On u Medini zadr`ava jedan primjerak kojeg naziva “Imam”.BEKROV A BEKROVA I OSMANOV A SAKUPLJANJA OSMANOVA Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanova sakupljanja. na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne zagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama. izuzev stranica Hafse ili Mushafa. tada to zapi{ite jezikom Kurej{ija. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. To ne zna~i da je ne{to od Kur'ana napu{teno. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an objavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana. Time su muslimani . el-'Asu. Hi{amu i oni su to umno`ili u Mushafe. el-Harisu b. ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harf po kurej{ijskom narje~ju). Osman vra}a stranice Hafsi. ustvari.. jer je Kur'an objavljen na tom jeziku.Islamsko znanje 47 b.” Oni su tako i uradili i umno`ili su stranice u Mushafe. Osmana.. njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman ka`e: “Okupite se. Abdurrahmanu b. Ebu-Bekra. jer. te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana. ashabi su mu odobrili. Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu. o ashabi Muhammeda. Sabitom. Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama.

Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana.a. [am i ~etvrti koji je Osman zadr`ao kod sebe. s. u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta. ~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran. Tre}i ka`u da ih je bilo pet. Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred D`ibrilom.. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu tevqifijj. godine po Hid`ri.v. Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu. od Ebu-Derda'a: “Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf. spa{en je od Ded`ala. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto i rekao bi im: “Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to.a.. To u~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas. Ibn-Kesir (700-774) bilje`i u knjizi “Fedailul-Kur'an” da je vidio jedan o tih Kur'ana u d`amiji u Damasku. a i svi Mushafi koji su kod nas po tom su redoslijedu. a neki su kratki.s.48 Islamsko znanje za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu.a. Neki ka`u da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku.” Poslanikovo. a to je bilo 25.v. Basru. Kufu. u [amu. Ajet je re~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri.v. neki su dugi. [am.. r. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti ajeta u odre|enoj suri.. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca dose`e do Poslanika. Jemen.s. Sura je grupa re~enica u Kur'anu koje imaju svoj po~etak i kraj..” . Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom). donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su prethodno objavljeni. s. s. . Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine.a. Bahrejn i Medinu.s. REDOSLIJED AJET A I SURA AJETA Kur'an sadr`i sure i ajete koji se razlikuju po du`ini. a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije. O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze. koji mu je svake godine dolazio u mjesecu ramazanu.a u drugom predanju: “Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf. Basru. ili stavite ovaj ajet na to i to mjesto!” Osman.. a zadnje godine svog `ivota pred D`ibrilom prou~io je Kur'an dva puta. D`ibril bi silazio Resulullahu. prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri.

a.v.a.a. Slu{ao sam njegovo u~enje. pou~io i re~e mi Resulullah.Islamsko znanje 49 REDOSLIJED SURA Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj . Jedva sam ga pratio u namazu.a.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' . pam}enje i razumijevanje Kur'ana. a Osmanov Kur'an.a. Prenosi se od Ibn-'Abbasa. Svako pleme imalo je u rije~ima svoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena.'”108 Prenosi se od Omera b.s.s.s. rekao: 'U~i. da je rekao: “Rekao je Resulullah. el-Hattaba.' Rekao je Resulullah.s. r.a.v. pa je Resulullah. ~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io.tj. redoslijed kojeg je Resulullah.a. s.: 'D`ibril me je nau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu. r.. Time je olak{ano u~enje. preuzeo onako kako mu je D`ibril naredio od Njegova Gospodara.a. rekao: 'Ovako je objavljeno. s. a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha... OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE NA SEDAM HARFOV A (NARJE^JA) HARFOVA Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se razlikovala u glasovima. Hakima kako u~i suru El-Furkan za `ivota Resulullaha. Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ih raznoliko u~enje obuhvata. U vrijeme Muhammeda.v. o Omere!' U~io sam suru na na~in na koji me Resulullah. sa~ekao sam ga dok preda selam. tako da je zavr{io na sedam dijalekata.v...a. Omere. s. s. s. s.s. zatim sam ga povukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah.a. pa je pove}ao.. a Kurej{ije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine Ka'bi.v. sure su bile poredane po svome redoslijedu. da je rekao: “^uo sam Hi{ama b. pa sam mu se obratio i tra`io da pove}a.. Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'an objavljen na tom jeziku.s.s.s. Rekao sam: 'O Resulullah.: 'Ovako je objavljeno!' . kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni. harfova.' Zatim je Resulullah.: 'Pusti ga. a ti si me pou~io suri El-Furkan.a. s. harfovima i njihovoj zvu~nosti.s.v. brige oko Harema i nadzora trgovine. napajanja had`ija.v. a zatim sam ga odveo do Resulullaha.s.v.a. s. Takav redoslijed mi i danas imamo.v. Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata. s.s.v.v. bio je po tom redoslijedu i niko mu nije prigovorio na tome. a ti Hi{ame u~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i. ve} su svi to s odobrenjem prihvatili.a. s. s. tako|er.

50 Islamsko znanje A zatim je Resulullah..s. Kur'an kao mu'd`iza koja odgovara prirodi jezika Arapa. kratko}e i drugog. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanju zna~enja rije~i. na~ina izgovora. nagla{avanja krupno}e ili tanko}e.' Rekao je D`ibril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'”. a nastali su na osnovu dijalekata. a koji se razlikuje od drugih pravaca. s.a. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|u ljudima. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha.. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj. Kur'an je objavljen kao izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa. Kufi. u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). Terminolo{ki: kiraet ozna~ava jedan od pravaca koji slijedi imam . s. s.v. Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. D`ibrila kod Ahd`aril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu. starci i nemo}ni. 3. s. ve} on je mu'd`iza za sva narje~ja.v. Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim ili vi{e izraza. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim rje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova.110 2. rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~ite ono {to je lahko od njih!'”109 Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojima govore Arapi.a. sluge. tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima.v. Sabit.. Me|u njima su sedmerica imama kojima se pripisuje sedam kiraeta. a koji obuhvataju jedno zna~enje. Prenosi se od Ubejja.s. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr. a to je . prekida. El-Kisai.a. Nafi'. a od vremena ashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. me|u njima su djeca. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogleda se u slijede}em: 1. da je rekao: “Sreo je Resulullah. Ibn-Amir i Ibn-Kesir. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni.s.s.a. Zejd b. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima. a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do Resulullaha.u~a~ u izgovaranju Kur'ana. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je. Basri i [amu. a tabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi. Kur'an kao mu'd`iza u svome zna~enju i propisima. Ibn-Mes'ud. Hamza. du`ine. neki u Meki. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja. KIRAETI I U^A^I Kiraet (~itanje. Neki od njih bili su u Medini. uklapanja. Razli~ite promjene u formama izra`avanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. sa jednim zna~enjem. zajedni~kih za sve jezike.v. Alijj. Asim. iako isti njihov broj dovodi do pomisli na jednakost me|u njima. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine.

i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi. Po`eljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{e mo`e. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno. naziva se ted`vidom. a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samom u~a~u.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih prethodno prikazali.a. kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta. s.. iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa abdestom. da je rekao: “Rekao je Resulullah. Davanje harfovima njihovih prava. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u. lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim. jer to je i cilj u~enja. druge pou~avali. a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'd`aza (natprirodnosti).TED@VID I ADABI U^ENJA KUR'ANA Abdullah b.v. 5. a i danas.Islamsko znanje 51 narje~je Kurej{ija. Ted`vid sadr`i pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i ~uvanju veze izme|u harfa. ADABI U^ENJA Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in: 1. a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. uzme abdest. Mes'ud imao je lijep glas. kao {to smo spomenuli. U vrijeme Osmana. neka ga u~i kiraetom Ibn Ummi-Abda”.s.v. 6. da razmi{lja o onome {to u~i. tj. da prou~i bismilu na po~etku svake sure. a jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'”111 Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja. 3. vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te i osnovu. Abdullaha b. 8. U pro{losti. a neka ulema smatra da je njeno u~enje vad`ib. 7. 4.s. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana. s. napisan je Mushaf na jednom narje~ju. ka`e: “Ko `eli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen. Resulullah. iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja. izuzev “beraeta” (sura Et-Tevba). 2. a to je da njegovo srce bude .: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo. ET . ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti. jer je to najbolji zikr. ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor bio pravilan. da bude na ~istom mjestu. U~ili su ga napamet. ali se on ne posti`e samo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom.a.

ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je.52 Islamsko znanje zaokupljeno onim {ta u~i. 11. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i u pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoila`enje me|u muslimanima.” 113 Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima. jezi~kim oblicima i na~inima.. jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete. koja odvaja istinu od neistine. . Ni tu ne mo`e do}i do razila`enja kod mud`tehida koji su upu}eni u znanje. da uljep{a u~enje lijepim glasom. te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore o istigfaru. 112 9. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni. ili ako uznemiruje klanja~e. tako da se ra`alosti i pla~e kod ajeta koji govore o strahu i prijetnjama. Allah ka`e: “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. njihovo je zna~enje uvijek jedno. Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih na razmi{ljanje o Allahovim ajetima. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbog prikazivanja drugima. Furkan. Allah. Pored toga {to su spomenute osnove vjere.. jer je Kur'an ukras lijepom glasu. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. Ajeti li~e jedni drugima i njihovo zna~enje se sla`e. spomenuti su i ogranci koji proizilaze iz njih. da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje. pouku primili”. kazni. milosti. tevbi. d`.{. Me|utim. a lijep glas vi{e djeluje na du{u.. onda je bolje u~enje u sebi. 10. JASNI I NEJASNI AJETI Allah objavljuje Svoju Knjigu. da u~i naglas {to je bolje. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i osnove vjere koju trebaju slijediti. a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnosti te na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana. kao opomenu ljudima i obja{njenje ispravnog vjerovanja.

Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an govori. to zna~i da je to sli~an govor jedan drugom tako da jedan drugog potvr|uje. Ovo je op}i te{abuh .sli~nost. ~ije se pouke ponavljaju. kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni misliti da su ih prije jeli i Allah ka`e: “A bit }e im davani samo njima sli~ni. Kur'an je u cjelini muhkem . u svome op}em zna~enju ne nije~u jedni druge. a ne od Allaha. tj. Allah opisuje Kur'an u cjelini da je muhkem. sigurno bi u njemu na{li mnoga nesuglasja.” 114 “Elif.Islamsko znanje 53 OP]I IHKAM (JASNO]A) I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST) Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja. Ovo su ajeti mudre Knjige. tj.” 118 . a on je i sli~an ajeti potvr|uju jedni druge. iako se rije~i i na~in prikaza razlikuje. Allah ka`e: “Da je on od nekog drugog. Ovo je op}i ihkam .jasan. Kada ka`emo za neki govor da je muhkem. Muhkem ozna~ava ne{to jasno.vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe. muhkem i mute{abih. pravdu od nepravde. precizan. pravi razliku izme|u istine i neistine. Ra. to se ne nare|uje na drugom mjestu. Svi ajeti u Kur'anu.” 116 Kada ka`emo za neki govor da je mute{abih. U njemu nema suprotnosti i razlika. Njegov govor i zna~enje jesu jasni. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu. Ra. pa ka`e: “Elif. od Mudrog i Sveznaju}eg. razdvojiti izme|u dvije stvari. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~ava sli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga. jasan govor koji razdvaja istinu od neistine. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno ni`u i od vremena do vremena objavljuju. potpunosti. Lam. Knjigu sli~nu po smislu. a to su: sprije~iti. Primjer toga imamo u kur'anskom opisu d`enetlija.” 115 Kur'an je u cjelini muhkem.jasno}a.”117 Kur'an je u cjelini mute{abih. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i ka`e: “Allah objavljuje Najljep{i govor. Hakim . Lam. precizno. to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine. suprotno tome. ve} se nare|uje to ili sli~no tome. Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje.

a. Oni ~ija su srca pokvarena. u njoj su ajeti jasni. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah. su{tina govora. su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. naredbama. 3.. u~io bi na ruku'u i na sed`di: “Neka si slavljen. s. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. 3. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno. d`. obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost. haramu..” 119 U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja: 1. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta. {. Oni koji . muhkem: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti samo na jedan na~in. 2. te ajeti o halalu. mute{abih: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti na vi{e na~ina. mute{abih: ono ~ije je zna~enje Allah zadr`ao kod Sebe. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete.v. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. oni su sr` Knjige. te'vil u zna~enju tefsira. Allahu moj Gospodaru na{. 2.. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. oprosti mi.' A samo razumom obdareni shva}aju. te'vil je stvarnost. slijede one {to su manje jasni. d`. Stvarnost Allahova bi}a.54 Islamsko znanje POSEBNO ZNA^ENJE IHKAMA I TE[ABUHA O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah ka`e: “On tebi objavljuje Knjigu. prijetnjama i obe}anjima. sve je od Gospodara na{eg.” 120 Oni koji prave stanku na rije~ima: “A tuma~enje njihovo zna samo Allah”. Njegovih svojstva i imena. smatraju}i to te'vilom u njegovom tre}em zna~enju. Tvojom hvaljenosti. tj.te'vilio bi Kur'an”. mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi. ~ine rije~i:”A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore” po~etkom nove misli. muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi. kaznama. a drugi su manje jasni. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e: “Resulullah. rije~i: “Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i tra`i oprosta od Njega. su{tina Njegova bi}a i onoga {to On posjeduje od svojstava. Te'vil ima tri zna~enja: 1.{. a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo zna~enje toga. tako da nije potrebno tra`iti drugi dokaz za to.s. A to je zna~enje Allahovih. A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih. `eljni smutnji i svog tuma~enja. tako da je potrebno tra`iti drugi dokaz za to. Allahu moj!” .

on ti je dovoljan. i rijeke od vina. uzvisio se na Ar{“ . Zbog toga su Malik. Zbog toga je neispravno da ka`emo: ova rije~ se tuma~i tako {to se udaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno.” 122 Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo.kudret. a ne po~etkom nove misli . Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se mo`e Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima.. i drugi od prethodnika. Oni time sami sebi proturje~e. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno. Kada Allah opisuje Sudnji dan. tj. `eli se re}i da on zna njihov tefsir. D`ennet i D`ehennem: “…u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjena ukusa. i pehari postavljeni. Na ahiretu postoji mizan. stvarnost Stvoritelja i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava.rekli: “Istiva”. jer stvorenja posjeduju ruku.” Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dva pravca. te{abuh. . ve} je mimoila`enje u shvatanju samog zna~enja te'vila. jer stvorenja imaju i mo}. onda je neispravno da Mu pripi{emo i mo}. i rijeke od meda procije|enog. U Kur'anu postoje rije~i koje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo. ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu. i jastuci poredani. poznatom mufessiru. njegova kakvo}a je nepoznata.oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju. kojeg ne zna niko do Allah Uzvi{eni. POKU\ENI TE'VIL Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. O Mud`ahidu. a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete. iman u to je vad`ib. prijatna onima koji piju. On nam to prikazuje rije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato. a pitanje o tome je bid'at -novotarija.” 121 “U njemu su i divani skupocjeni. Ako je po njihovom mi{ljenju neispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima. tefsirom. kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku. Iako izme|u Allahovih imena i svojstava postoji sli~nost. oni time `ele izbje}i da pripi{u Allahu ruku.Islamsko znanje 55 prave stanku na rije~ima: “…i oni koji su dobro u nauku upu}eni” smatraju}i harf “vav” veznikom. Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e “ruku” kao mo}.. sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru. Zna~enje je te rije~i poznato. ka`e Es-Sevri: “Ako ima{ tefsir od Mud`ahida. s tim da je stvarnost toga druga~ija od stvarnosti kakvu mi vidimo. i }ilimi ra{ireni. kada su upitani o Allahovim rije~ima: “Milostivi. jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enje koje tako|er postoji kod stvorenja. Zbog toga su protuma~ili rije~ “ruka” kao mo} . ali stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo.

” 124 Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom koji je u koristi robovima. Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena od Allaha. nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjem dolazili su svi poslanici: “Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali. Pod re~i EnNasih.56 Islamsko znanje DEROGIRAJU]I (NASIH) I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi njihovo vjerovanje. mo`e se podrazumijevati Allah. a oni }e biti pitani. 125 tj. Terminolo{ki. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu: “.. o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi. Me|utim. tako da se ka`e da je ne{to preneseno iz knjige na drugo mjesto. jer je On Taj Koji derogira. Zakonodavac. Zbog toga se put da'weta u samom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. nesh zna~i derogiranje ili stavljanje van snage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe.. Vjerovanje je uvijek bilo isto. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete. zato Meni robujte. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e?” 126 . Ono {to je odgovaralo jednom narodu u njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu. pa se ka`e: vjetar je izbrisao tragove. {to je i spomenuto u slijede}em ajetu: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo. Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem: “On ne}e biti pitan za ono {to radi.Mi smo zabilje`ili sve {to ste uradili”.'” 123 Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e. kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. preno{enje djela u suhufe. DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati. Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo.

dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim. poslanicima. knjigama.{. 2. d`. Mensuh je propis koji je stavljen van snage. kao {to je propisan onima prije vas. propisuje vam se post. ka`e o odmazdi: “Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu.” 130 Allah. jer je ograni~en vremenom. Oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon teksta derogiranog propisa. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom. moralnim osobinama i osnovama ibadeta. d`. a ovaj propis derogira drugi propis. a ajet koji je ograni~en vremenom nema u sebi derogaciju. A onome ko od odmazde odustane. dok Allah Svoju odluku ne donese!”127 Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran. i oko za oko... Postoje {artovi da bi derogacija bila va`e}a. dolazit }e iz mjesta dalekih. jer su ograni~eni vremenom.{erijati. Sudnjem danu. da biste se grijeha klonili. ka`e o d`ihadu: “A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili. Ti su ajeti jasni u tra`enju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enje naredbe ili zabrane. ka`e: “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemo tebi.{. a to su: 1. ina~e bi taj propis prestao biti punova`e}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u derogaciju.Islamsko znanje 57 Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh. Allah. i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!'” 128 “O vjernici. Ebi-Talib: “Jedna grupa u~enjaka ka`e da su {erijatski tekstovi koji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani.”132 .” 131 Allah. a da rane treba uzvratiti. Ka`e Mekkijj b.{. osim u ajetima naredbe i zabrane. Njegovim sifatima. bit }e mu to od grijeha iskupljenje.. Zato se ka`e: ovaj ajet derogira drugi ajet. jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni . pravi su nasilnici. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis. NA KOJIM AJETIMA SE DE[A VA DEROGACIJA DE[AV Iz prethodnog izlaganja mo`emo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava. i uho za uho. s tim da to tra`enje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu. 3.” 129 “I oglasi ljudima had`! . i nos za nos. d`. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije va`e}a. Primjer toga jeste ajet: “Ali vi oprostite i preko toga pre|ite. i zub za zub.

a onaj kome je mudrost darovana darovan je blagom neizmjernim” 134 rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha. 2.” Rekao mu je: “Propao si i upropastio si druge.s. Prenosi se od Alijje. u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju tra`enja.”133 Tako|er. rije~i nekog mufessira. poznavanje vremena objavljivanja propisa. poput prijetnje i obe}anja.. a niti na prenosioca koji je kasno primio islam. r. koji je prvi..{. ili od njegovih ashaba... poput hadisa: “Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima. vidljivu opre~nost me|u dokazima. ka`e o ahlaku: “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno . 3. a drugi mensuh. muhkema i mute{abiha.58 Islamsko znanje Allah. U derogaciji se ne mo`e osloniti na id`tihad. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina: 1. d`. vremena objave i halala i harama. jasno preno{enje od Resulullaha. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih.a. kojeg smo u~ili dok nije uzdignut”. s.a.v. da je pro{ao pored nekog kadije i rekao mu: “Poznaje{ li nasih i mensuh?” Rekao je: “Ne. “Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: “On daruje mudrost onome kome ho}e. a koji zadnji objavljen. ali ih sad posje}ujte!”135 Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: “O njima je objavljen Kur'an. pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise. Zbog tog razloga postoje mnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje.. . KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV A KAKVA JE V A@NOST NJENOG POZNA VANJA VA@NOST POZNAV Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost za svakog fakiha.

te Ahmed po jednom rivajetu. jer sunnet nije bolji od Kur'ana.Islamsko znanje 59 VRSTE DEROGACIJE Derogacija se dijeli na ~etiri vrste: 1. jer je sve to vahj . derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom. a oko ~etvrte su razila`enja koju ve}ina uleme ne dozvoljava. Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme. da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje.To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. Islamska ulema slo`ila se da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje mogu}e. Okretanje prema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom. ali to Kur'an derogira ajetom koji nam propisuje post u ramazanu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga u postu provede!”. c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom. b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom. To dokazuju ajetom: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo. Ova derogacija sadr`i ~etiri podvrste: a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom. d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. i da bi oni razmislili. To je samo objava koja mu se obznanjuje.” 137 Imami [afija. derogacija sunneta sunnetom. Uzvi{eni Allah ka`e: “On ne govori po hiru svome. Derogacija id`maom ili kijasom nije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e”. 2. . derogacija Kur'ana Kur'anom.138 3. Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima: “I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!” 139 Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom. derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana. a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana `eni ~iji je mu` umro. Prve su tri derogacije dozvoljene.objava. derogacija sunneta Kur'anom. Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir sunnetom.”136 “A tebi objavljujemo Kur'an.140 4.

ku{nja zadu`ene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu. pravdaju}i se tim {to su i oni ljudi. I pored toga.. jer njegov razum nije dostigao stupanj spoznaje. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu . njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio.{.{.. ^ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima. ako ostavlja imetak. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'd`ize kojima je Allah. uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah. Allah.SA VR[ENSTVO SAVR[ENSTVO I NA TPRIRODNI DOKAZ NATPRIRODNI Kada pogledamo svemir oko nas. PRIMJER NESHA “Kada neko od vas bude na samrti.60 Islamsko znanje MUDROSTI NESHA Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi. `elja za dobrobiti ummetu i davanje olak{ica njemu. to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa. ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio do novih spoznaja. Pa ako bude vi{e od dvije `ene. i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'd`ize. d`. to je zna~ilo pove}avanje sevaba.{. d`.” 142 KUR'ANSKI I'D@AZ . razvoj islamskog zakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva.. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu. propisuje vam se kao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljima i bli`njima. Vremenom. Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanja podredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu. a i dokaz nadnaravnosti i nemo}i ljudi da im se suprotstave. d`. To je bio njihov dokaz istinitosti. stvorio. a ako je nosila olak{icu u sebi.. podr`avao Svoje poslanike. nas nije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemo svoj `ivot na ~vrstim osnovama.”141 Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: “Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma `enama. a sve to mnogo je ve}e od nas samih..

'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi.v. o`ivljavanje mrtvih Allahovom. d`. poput ovog svemira i njegovih zakona. a kojem je nemogu}e suprotstaviti se. ma koliko uznapredovao. izazov jednom surom. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. Kada se potvrdi nemo}. Potvr|eno je da je Poslanik. Prou~avanjem i'd`aza ~ovjeku se otkrivaju nova saznanja. mu'd`iza Muhammeda.v. u pomo} pozovite. izmi{ljenih sura. rije~ima: “Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu sli~nih. a to zna~enje je suprotno mo}i. s.Islamsko znanje 61 posebno. Mu'd`iza je djelo koje je povezano sa izazovom. postoji ne{to {to sa druge strane nije otkriveno. izazov putem deset sura. rije~ima: “Ili govore: ‘On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i d`inima zajedno. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona. Prija{nji poslanici nosili su sa sobom mu'd`ize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nost suprotstavljanja. to je mu'd`iza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje.{. Oni su imali mu'd`ize koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti.. tada dolazi do izra`aja mo} onoga koji je posjeduje. s.a. Primjeri takvih mu'd`iza su: Musaov {tap i ruka. I'd`az u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva putem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'd`izi. lije~enje gubavca i slijepca.s. ^asnim Kur'anom. Objavom uputio izazov Arapima u tri etape: 1. kako ka`e Er-Rafi'i. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo. s. Allah {alje posljednjeg poslanika Muhammeda. 143 2.'”145 .kao {to je on. Kur'an je sa svojim i'd`azom.s. ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu. pa makar jedni drugima pomagali'”. novo polje koje se otvara pred njim. DEFINICIJA I'D@AZA I NJEGOV A POTVRDA NJEGOVA I'd`az zna~i: potvr|ivanje nemo}i. Kur'anu. Za razliku od toga. izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu bili u stanju da mu se suprotstave. bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu do Sudnjeg dana. nije u stanju da mu se suprotstavi jer Kur’an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. od vijesti iz pro{losti i budu}nosti. kao i nemo}i svih generacija i naroda nakon njih. “Reci: 'Kad bi se svi ljudi i d`ini udru`ili da sa~ine jedan ovakav Kur'an..a. od onih koje pored Allaha vjerujete.v. onda znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'”. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena..s.a. Ljudski razum. svim ljudima. 144 3. dozvolom kod Isaa. a mu'd`iza posljednje objave upu}ena je ljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti.. i koga god ho}ete. ne bi sa~inili. oni .

”147 Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu. Njihove knji`evne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju. koja im se kazuje. Oni su ~itali Kur'an. blagodat i pouka narodu koji vjeruje. da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda. Kur'an je mu'd`iza po svom obja{njenju prikazuju}i nam sliku `ivota. a ja samo jasno opominjem. s. srca su im se potresla. re~enica sa svojim redoslijedom u kojem se nalazi je i'd`az u sklopu ajeta. Da su u tome uspjeli. nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov.v. tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjeka iznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu. to bi se prenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji. rekli su Poslaniku da je ~arobnjak. ve} je to djelovalo i na El-Velida ibn el-Mugiru. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom. a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a. i svaki harf je i'd`az u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi u Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'd`aza. VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA Nema sumnje da je Kur'an mu'd`iza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'd`iza po svojim rije~ima i po svome stilu. On je mu'd`iza po svome zakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa . Kur'an je mu'd`iza po nauci koju sadr`i u sebi.” 146 Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knji`evnosti.62 Islamsko znanje Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. iako su imali osnove za to. u njoj je. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnju govorni{tva. svemira.' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemo Knjigu. ali nisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. doista. Svaka rije~ u Kur'anu je i'd`az u sklopu re~enice. Historija ukazuje da se pjesni{tvo mnogo cijenilo kod Arapa.. i ne samo to.. Na to nam Kur'an ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'd`iza ~itavom ~ovje~anstvu. na~inite vi jednu suru sli~nu (surama) objavljenim njemu!. Njihovi jezici su ostali svezani pred Kur'anom. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrok me|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. a upotreba jezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na. samog ~ovjeka..s.a. koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i u prozi. I'd`az ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. On je mu'd`iza po svojim zna~enjima koja nam otkrivaju stvarnost ljudskog `ivota i na{e uloge u svijetu. Kur'an sadr`i i'd`az koji prevazilazi sve prija{nje mu'd`ize i on je dovoljan kao dokaz: “I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: '^uda su jedino od Allaha.

nauku koja je sadr`ana u njemu. u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju ljudskog dru{tva. njegov stil. El-Hattabi u svojoj knjizi “Bejanu i'd`azil-Kur'an” ka`e: “Iz ovog proizilazi da je Kur'an postao mu'd`iza zbog toga {to on sadr`i najrje~itiji jezik. jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. koja je poru{ila njihove snove. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kazne zbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti. On mu otkriva njihovu veli~inu i uvjerenje u nemo}nost pred njima. upute u lijepi moral. Zato je Kur'an ostao stalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i.. u Njegova svojstva. dozvoljeno i zabranjeno.. obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga. spoznaju}i njegove tajne. Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu Knjigu nemogu}e je za ljude. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj. na pokornost Njemu. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inu kur'anskog i'd`aza. njegovim prvacima i to se ubraja u i'd`az. na}i }e i'd`az jasnim u potpunosti. nau~noj i zakonodavnoj formi objave. u suri. JEZI^KI I'D@AZ Vremenom. u~inio vodi~ima svih naroda. Kolika god bila veli~ina i'd`aza. veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove. To nije ~udno. Ljudi su nijekali Objavu. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}oj spoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova Gospodara. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov. kao {to }emo ga na}i i u ajetu. upozoravanja na lo{ moral. nudili su mu imetak . Ta nemo} zabilje`ena je u vremenu kada je arapski jezik dostigao najve}i procvat. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni. u vremenu objave Kur'ana. tako da ne mo`emo za njih na}i bolje mjesto niti se mo`e pomisliti da postoji bolji na~in da se to izrazi. Tako|er nam historija bilje`i da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. kao i sve jezi~ke slike i forme koje ukra{avaju jedan jezik. to bi i uradili. arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svog razvoja. koji nisu bili u stanju da se suprotstave Kur'anu. jer kada Allah daje da se ~ovjeku pove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne. koji su bili obi~ni pastiri. Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stila izra`avanja. nare|ivanje na dobro. onome koji tra`i istinu kada pogleda u Kur'an.Islamsko znanje 63 najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo `ivot na ovome svijetu sre}nim. suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine. Kur'an je Arape. obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal i haram. On je prisutan u jezi~koj. ipak ostaje nemo}an pred kur'anskim i'd`azom. a odvra}anja od zla. ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'd`azom. Na sve to je dovoljno da ka`emo da je Kur'an Allahov govor. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika. Ti su ljudi imali svoj ugled. napisan je najljep{im knji`evnim stilom. stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto. savjete i opomene.

Kur'anski i'd`az nije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. Kur'an je knjiga koja sadr`i u sebi akidu. On nije plod ljudskog truda. ubiju ili protjeraju. skovali su plan da ga uhapse. Ti nisi ovo uzalud stvorio. `elju za razumijevanjem i shvatanjem onoga {to nas okru`uje. jer su te teorije podlo`ne promjenama i ~esto budu neispravne. mo`emo biti sigurni u njenu ta~nost. to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. uvjerit }emo se u ljepotu njegova stila. Kada pogledamo u Kur'an. Ona mo`e biti istinita i pogre{na. ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istra`ivanje u svemiru. nanose veliku nepravdu Kur'anu. To samo po sebi predstavlja i'd`az. NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU Grije{e mnogi koji te`e da sve nau~ne teorije pove`u sa Kur'anom tra`e}i u njemu ajet koji se mo`e bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se sla`e sa doti~nom teorijom. Kur'an ne sputava ljudski um u razmi{ljanju. knjiga upute. Oni koji tuma~e}i Kur'an poku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama. iako misle da ~ine veliko dobro. odba~ene su nakon detaljnih istra`ivanja. zaista. Nema ni jedne nau~ne teorije i pravila koje je dokazano kao ta~no. istra`ivanja i rada. ne stavlja prepreke u pogledu istra`ivanja i ne postoji ni jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istra`ivanje. Ubijanje. optu`ivali su Poslanika da je ~arobnjak. znamenja za razumom obdarene. razmi{ljanje. Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri. Sve su poku{avali osim toga. koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj o`ivi osje}aj plemenitosti i da joj uka`e na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje se mijenjaju. a mnoge teorije koje su ljudi smatrali ispravnim. . a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na razmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnosti sa Kur'anom. Oni zauzimaju pogre{an stav. {to je u skladu za zakonom napretka. izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je ~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom. Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemu objavljeno. Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju. Razmi{ljanje o onome {to nas okru`uje jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima na nebesima i na Zemlji: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su. mu~ili su vjernike gla|u.'” 148 Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istra`ivanje.64 Islamsko znanje i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam. protjerivanje i poni`avanje vjernika bilo im je lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i. za one koji i stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{. jer sve do tada je samo pretpostavka. govorili su mu da je lud.

pa smo ih Mi raskomadali. Ti znanje moje pro{iri!'” 151 Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'd`az Kur'ana u tome {to on podsti~e muslimane na razmi{ljanje. govori nam slijede}i ajet: “Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina. do roka odre|enog. kao da se penje na nebo. zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta . U nauci o embrionima na}i }emo rije~i Uzvi{enoga: “Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja se izbaci. u~ini grudi njegove tijesnim.” 152 Kisik je neophodan pri disanju. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju.Islamsko znanje 65 Kur'an uzdi`e u~ena ~ovjeka nad drugima.” 153 Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv. O tome nam govori ajet: “Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju. potom od zakva~ka. Oplo|avanje biljki mo`e biti samo od sebe i putem prenosa. Biljke se same oplo|avaju u slu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i `enski spolovi.” 157 O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za `ivot.. [to se ~ovjek vi{e uzdi`e u atmosferu. zatim od kapi sjemena. “I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj. ra{iri grudi njegove prema islamu. uskim. osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}u disanja. Jedan od na~ina preno{enja kod tih biljki biva putem vjetra. i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?” 158 Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bo`anske upute i .” 149 “Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'”150 Allah nare|uje muslimanu da tra`i znanje: “I reci: 'Gospodaru moj. dok oplodnja preno{enjem biva u slu~aju kada je mu{ki spol odvojen od `enskog. koja izme|u ki~me i grudi izlazi” 155 i rije~i: “Stvara ~ovjeka od zakva~ka” 156 i rije~i: “O ljudi. Allah ka`e: “Pa onome koga Allah `eli da uputi. a u Kur'anu stoji: “Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu. otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja. ni koliko atom jedan. a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskim slojevima. pa Mi vas stvaramo od zemlje.upute.. zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {ta ho}emo. A onom koga `eli da zavede. kao kod palme.” 154 A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog. kako mo`ete sumnjati u o`ivljavanje.

Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako bi ostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru i onome u ~emu je spas. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had`iluk” 159. tuma~e}i rije~i Uzvi{enoga: “Pitaju te o mla|acima. ~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije. a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odr`i na pravom putu. njegove putanje i kako se to odvija. Ovaj ajet im nije spomenuo kru`enje Mjeseca.kao {to neki `ele da u njemu na|u sve te nauke. On nije knjiga astronomije. a ta uloga je u njihovoj praksi bila bit njihova `ivota. Kroz historijum. krajnje istine.. {tititi prava ljudi. a ne samo da objasni nau~nu teoriju. ^ovjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu za drugima. a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem. Kur'anske istine jesu kona~ne. pravce.” KUR'AN KAO ZAKONODA VNI I'D@AZ ZAKONODAVNI Allah. za razliku od nau~nih koje. jedno na drugo se nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen. sisteme.66 Islamsko znanje zato je na ljudima da istra`uju i razmi{ljaju. . metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa ~injenicama koje nisu krajnja istina. Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode na stranputicu. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nala`e sam `ivot. i obrnuto. i dru{tvo je zdravo. odrediti me|usobne odnose. Zbog toga potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvariti pravednost me|u svim pojedincima te zajednice. Prema tome. ~uvati njihovu ~ast ‡ nastao bi nered me|u njima. hemije ili medicine.. Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva. ili kako neki `ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka. zakone koji su imali za cilj da . Ono do ~ega ~ovjek do|e svojim istra`ivanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni vr{e... a zatim na osnovu toga da kod ~ovjeka izgradi sistem `ivota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}. Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te. d`. usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{u i koje mu daju smjernice u `ivotu.{. nisu krajnje niti kona~ne istine.. ^esto se desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudima ne bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov `ivot. a me|u tim i mo} razuma.' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}eg od tih pojedinosti. Sejjid Kutb. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u sliku postojanja i da ga ve`e za njegova Stvoritelja. bez obzira na sredstva koja istra`iva~i upotrebljavaju. Podru~je kur'anskog djelovanja jeste ljudski `ivot i du{a. Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. poznati mufessir. ka`e: “Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti `ivota tih ljudi.

” 168 Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama. Ali.” 165 “On znanjem Svojim obuhvata sve. D`emat je obaveza muslimanima. on zna da se u istom trenutku zajedno sa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli. Sve {to postoji On je stvorio.Islamsko znanje 67 usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. Svakim ibadetom u islamu `eli se posti}i dobrobit. Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistem vjerovanja. i On zna sve!” 161 “Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!” 162 “To vam je Allah. Stvoritelja svega. jer je on osnova dru{tva. upu}uju Mu istu dovu. veli~aju Allaha na isti na~in. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca. a ne Allah.” 166 “Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!” 167 O Allahovom vahdanijjetu . Kome treba robovati. Koji Svojim znanjem sve obuhvata i Kojem ni{ta nije sli~no. ~ine}i ga iskrenim robom. Kome pripada sva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. kako pojedinca tako i zajednice. Onaj koji klanja. njegovi osje}aji su usko povezani sa islamskim d`ematom u cijelom svijetu. On nad svim bdi!” 163 “Allah sve mo`e. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i na odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. Nare|uju}i ~ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja. od Sjevera do Juga. pogre{nog vjerovanja. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. Time se ~ovjek uzdi`e iznad drugih i zna da jedino uto~i{te mo`e na}i kod svoga Stvoritelja. od Istoka do Zapada. ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu koju Kur'an posti`e svojim zakonodavstvom. predanim Allahu. zabluda. zato se Njemu klanjajte. onim koji se posve}uje samo Gospodaru. nema drugog boga osim Njega. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. iako su daleko jedan od drugog. Gospodar va{. Vidljivi i Nevidljivi. koji mu Kur'an nala`e. Svemo}noga. prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja. “Reci: 'On je Allah . namaz. osloba|a ga od obo`avanja njegovih strasti. Njemu se vra}a i sve }e to Njegovom voljom jednog dana nestati. i niko Mu ravan nije!'” 160 “On je Prvi i Posljednji. tada on treba slijediti [erijat. Time se on ve`e za Allahov zakon i izme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta: . Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da pet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu. poremetili bi se. a isto tako je i jedan od uslova za d`umu i bajram-namaz.” 164 “A Allah dobro vidi ono {to oni rade.jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu sa zdravom logikom. jer obavljaju}i svoju strogu du`nost.

.Nakon odgajanja ~ovjeka kao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva. stvara `ene da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost. Kur'an odre|uje propise islamske vlasti koji su nenadma{ni. pravednog odnosa. “O vjernici.” 170 “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini. dobro~instvom. odlu~nost. Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu. uva`avanja posebnosti mu{karca i `ene i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje. Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a.” 171 “U njegovu korist je dobro koje u~ini. skromno{}u. budite uvijek pravedni. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti pod utjecaj samoljublja.” 173 “S njima lijepo `ivite!” 174 “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. predstavljaju}i time jednu porodicu.. To je propis “{ure” .” 177 “Vjernici su samo bra}a. “Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. zaista.”172 Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom. “I dogovaraj se s njima!” 176 “I koji se o poslovima svojim dogovaraju.. da nikog Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne dr`imo!'”179 To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi. da se nikome osim Allahu ne klanjamo. od vrste va{e. pravdom.dogovaranja. stavlja strasti pod kontrolu. u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka.” 175 Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. samilosti.. a na njegovu {tetu zlo koje uradi. robovanje imetku. iz korijena ~upa {krtost.. pa i na svoju {tetu . du{evnog smiraja. Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi. svjedo~ite Allaha radi.” 178 “Reci: 'O sljedbenici Knjige. osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva. Had` kao ibadet navikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja. On predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju. opra{tanjem. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odr`avanjem ljudske vrste na halal.. Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti koju potvr|uje Kur'an: “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio. blago{}u. klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no.da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e. Kur'an propisuje brak. do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama i vama zajedni~ke. On je dru{tvena pojava koju muslimani do`ivljavaju na isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana. iskreno{}u. pohlepu za dunjalukom. jednakosti i zabrana vlasti autokratije . dozvoljen na~in.” 169 Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici.68 Islamsko znanje “I klanjaj namaz.

o razumom obdareni!” 187 “Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em. Zakonodavni i'd`az povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'd`azom i on ostaje sa~uvan do Sudnjeg dana. da pravedno sudite. to je najbli`e ~estitosti i bojte se Allaha. i ro|ak. a ne doka`u to sa ~etiri svjedoka. Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'd`aza. svakog od njih!”188 “One koji okrive po{tene `ene.kako ne biste bili nepravedni. na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete prema onome koji je njemu u~inio nepravdu.” 180 Tako|er. zaista. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali.” 189 “Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!” 190 Kur'an odre|uje me|udr`avne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovih kom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom. “O vjernici.Islamsko znanje 69 ili na {tetu roditelja.” 184 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. Ukratko. doista. nasilje i grijeh. “U odmazdi vam je opstanak. sa osamdeset udaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte.” 181 “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite.” 182 Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima. vjere. ve} ga je Kur'an odredio i napu{tanje tog zakona jeste kufr. to su ne~asni ljudi. sve ~uje i sve vidi. ~asti. Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski `ivot na najboljim vrijednostima.” 186 Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: `ivota. “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. pravi su gre{nici.” 183 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. bio on bogat ili siroma{an. oni su pravi nevjernici. ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti . jer Allah dobro zna ono {to ~inite. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom “hudud” i “d`inajat”. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{em nivou. pa Allah. pravi su nasilnici. . zna ono {to radite. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah.” 185 “Zar oni za paganskom presudom `ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje. du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite. imetka i razuma.

.

HADIS I SUNNET .

.

kod hadiske uleme nema razlike izme|u hadisa i sunneta. a ako ga ne uradi namjerno i neopravdano.sve {to se pripisuje Poslaniku. s. davanje zekata. tj.DEFINICIJA HADISA I SUNNET A SUNNETA Jezi~ko zna~enje rije~i “hadis” u arapskom jeziku je: govor. s.s. a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi. onako kako je to definisala ulema fikha i usuli fikha. s. dijela i osobina. jesti. da napomenemo. od njegova govora. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza... spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta.v. s. ali ne i kaznu. postupaka ili pre{utnog odobravanja. . Terminolo{ka definicija hadisa. Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju. sunnet je isto {to i hadis ... a ako ih izostavi. a ako ih ne izvr{i. ukoliko se to mo`e iskoristiti kao dokaz za neki islamski propis. Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik. Me|utim. tradicija. dijela i odobravanja. praksa. Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj.s. pripovijedanje. Me|utim.. Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi. pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenih zna~enja. od rije~i. sjediti u slobodno vrijeme.. ne}e biti ka`njen. kao na primjer: spavati. Primjeri za ovu vrstu su slijede}i: sunneti kod pet dnevnih namaza. s. pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta. s. 2 .a.a. metoda. jeste: sve ono {to se pripisuje Poslaniku. od njegovih rije~i. kazivanje.s.v.sunnet koji je mubah. slijede}i pri tome Poslanika.a.obavljao i uobi~avao.sunnet koji je mendub.v.a. 3 .s. [to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta. post mjesec dana ramazana. za namjerno i neopravdano propu{tanje zaslu`uje ukor.sunnet koji je vad`ib. zaslu`uje ukor. zaslu`uje kaznu. a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka. bez obzira bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. mo`emo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta: 1 . zna~enje koje koristi islamska ulema.a. ovdje je rije~ “sunnet” upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju.v.v. Dakle.s...s. tj. itd. obi~aj. Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu. upotreba misvaka. postupci i tradicija Allahovog Poslanika. Sunnet koji je vad`ib: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu. te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine.a. tj.. Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika.v..

tabiina i tabi'-tabiina). Rekao je Uzvi{eni: “Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite. to je. rekao: “Zaista mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu. ka`e. naslonjen na postelju (u udobnosti) ka`e: 'Dr`ite se (samo) ovog Kur'ana. da je Allahov Poslanik.s. upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava.{. d`. Zaista..s..s. No prije toga. smatrajte to halalom i prihvatite to tako. Ono {to u njemu na|ete da je halal. naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani.v. s.s. a ono {to vam on zabrani .v. s. [to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta. zaista.. smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog.v. ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe. Objava.a. koja mu se objavljuje.. ukazuju}i na zabranu postupanja suprotno njemu.: “On (Poslanik) ne govori po hiru svome. s.a.” 191 Tako|er..{. d`. i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovu potpunu primjenu. uz Allahovu pomo}.prihvatite to.v. i dok se sasvim ne pokore.{. s.” 195 Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta. r. Allah.” 192 Ovim ajetima Allah..ako ne znamo njegov sunnet i ako ne poznajemo hadis?! U drugom ajetu Allah. da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e. mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti .a. 1. Allah. zaista.{. ka`e: “Ono {to vam Poslanik da . a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao) haram.. nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik.a. Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim. Ka`e Uzvi{eni Allah.” 194 Tako|er. Na kraju ajeta Allah.. I bojte se Allaha. ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim. Bojati se da neki ~ovjek. hadisa i citata na{ih ~asnih. d`.a Allah pra{ta i Samilostan je'” 193 A kako slijediti Allahovoga Poslanika. `elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja (Objave) od Allaha. izdvajamo ~etiri. d`. veli: “I tako mi Gospodara tvoga. jer Allah.{. smatraju}i da }e to biti sasvim dovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta. `estoko ka`njava.. dobrih prethodnika (ashaba. Njegovom Poslaniku. d`.{.a. d`. Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib. oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete.74 Islamsko znanje VA@NOST I ZNA^AJ SUNNET A SUNNETA U ovom poglavlju. navest }emo nekoliko ajeta.. upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku i njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom.{. ono {to zabrani Allahov .klonite se. d`.

ali `elimo onoga koji bolje od nas poznaje Kur'an' (a to su rije~i Resulullaha..a..a. pa ka`e: “Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu. znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu.”201 2..a. kroz njegove hadise). uzmite od nas (ono {to vam govorimo). isto je kao i ono {to zabrani Allah.a.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi.s. ak{amski tri. o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao .”199 4. kada biste se ti i tvoji prijatelji prihvatili i obavezali samo Kur'ana. ne `elimo neku zamjenu za Kur'an..s. s. a ko mi se suprotstavi .”203 . r. s. s.'”197 3. bit }e svjedok mnogih razila`enja. Prenosi D`abir ibn Abdullah..a. pa ga upitao: “[ta misli{. upozorava na obaveznost slije|enja njegovog sunneta.rekao: “Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu.a.”202 3.s.Islamsko znanje 75 Poslanik.s.. ka`e: “Ostavi to. Tada se dr`ite mog sunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene. a on naslonjen na postelju. Ebu-Hurejre. ^uvajte se novina u vjeri.” Tada ga je ‘Imran zovnuo da pri|e. prenosi da je Allahov Poslanik.a.s. Poslanik.a. ukazuje na to da svako ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu. s. onaj koji od vas bude `ivio poslije mene. da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etiri rekata. pa ti on ka`e: 'Ostavi to.v. r. vodi u vatru.taj je odbio'. ono {to na|emo u Allahovoj knjizi...v. s. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom ‘Imran ibn Husajn sjedio sa svojim prijateljima. A mi smo upravo svjedoci tog vremena. r.'”196 2. ako to ne budete uradili.a.v.”200 U svim ovim hadisima Allahov Poslanik. Dr`ite ga se ~vrsto kao kad ne{to o~njacima zagrizete.: “Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis. kao {to stoji u jednom predanju. rekao: “Svi moji sljedbenici u}i }e u D`ennet.a.v. da je Poslanik.s. U isto vrijeme. zalutat }ete. biste li na{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova.s.v. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: “Kada bude{ pri~ao nekome ne{to iz sunneta Allahovog Poslanika.v. pa ka`e: Rekao je Allahov Poslanik. poslu{nost i pokornost. a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?” Zatim je rekao: “O ljudi..taj }e u}i u D`ennet.a. kada biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega. s. a svaki bid'at je zabluda. ikindijski isto tako. pri~aj nam ne{to iz Kur'ana'. Zaista. Prenosi Irbad ibn Sarije. s. kada je neko rekao: “Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana. to }emo i slijediti.v.. Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika.s. osim onih koji odbiju. i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{. Pri~a Ejjub es-Sahtijani.v. zaista. pogotovo u vrijeme kada do|e do razila`enja me|u ljudima.” Neko je upitao: 'A ko je taj koji odbija. jer. pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. odgovori Resulullah. jer zaista je svaka novotarija bid'at198. s. a svaka zabluda. 1. tako mi Allaha.

v. kroz komentare i obja{njenja..s.. poput zabrane da se mu` pored `ene o`eni njenom tetkom i da je dr`i. d`. Dakle. Tako|er tu je primjer had`a.a.v.v. njegov hadis) dijeli se na dvije vrste: a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto. Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika..204 b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu. o ruku'u.{..”205 . s. naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika. da zaklju~imo.u hadisima je do{lo poja{njenje: kada se (sa koliko imovine) daje zekjat. te kako su se odnosili prema onima koji su odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu. zabrana jela mesa doma}ih magaraca.76 Islamsko znanje Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu Poslanika. za vrijeme svoga had`a rekao je: “Uzmite od mene had`ske propise”. u koje vrijeme.s. s. s..a. s.s.s. Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr ka`e u pogledu va`nosti poznavanja hadisa: “Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika. stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati. op}enito i bezuslovno. neophodno je {to bolje poznavati hadise. shvataju}i ga ispravno. Allahov Poslanik.v. itd.. isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi. namaz. s..a. Allah. kao {to je npr.. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima. zvjeri. {ta je to {to potpada pod zekjat.a.a.. (tj. ili poput primjera zekjata ..s.v. o sed`di i ostalim namaskim propisima. Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez drugog.

s.v.a.a. koja ka`e: “Allahov Poslanik. ono {to je Vjerovjesnik. prisustvovao.u~enje je Kur'ana ibadet. ima hadisa koji su mutevatir. prenosi od Allaha. s.a. kod starih u~enjaka.a. tj. s. slabi (daif).prva vrsta: sunnetul-kavlijje . r. kasnije sa .za u~enje Kur'ana..v.a. . mada ga on sam nije jeo. .”. dok to nije slu~aj sa hadisi-kudsijem. a po izrazu je od Allahovog Poslanika.Islamsko znanje 77 PODJELA SUNNET A I HADISA SUNNETA Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: .v. no}ni namaz). npr. d`.. rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama. potrebno je uzeti abdest. dok se to ne mo`e re}i za hadisi-kudsij. govor Allahovog Poslanika.{.v. ako }emo Mushaf dr`ati u rukama..a.s.druga vrsta: sunnetul-fi'lijje. .a. dok je hadisi-kudsij od Allaha po zna~enju..s. i onih koji su apokrifni (mevdu'). [to se ti~e hadisa.v. s.{. U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima nagradu deset dobrih djela.s.v. hadis kojeg bilje`e Buharija i Muslim od Omera.s.s. kao {to je Poslanikovo.. d`. U prvo vrijeme.v. s. r.{. s. zapo~inju}i ga rije~ima: “Rekao je Allah.namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana. kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik.a. odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb).kudsijem.a. otpo~eo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”. malo vi{e }emo se zadr`ati na njegovoj podjeli. {utnjom odobrio...a.. dok to nije slu~aj sa hadisi .. hadis kojeg bilje`i Muslim od Ai{e.s.tre}a vrsta: sunnetul-takririjje.Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha. postupci i djela Vjerovjesnika. Prvo }emo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana. {to nije Kur'an.s. Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik..tj.. d`. npr. . kada bi ustao no}u da klanja (nafilu. . s. . s.. . Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjela posmatra. s.a.. Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e: .s. dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi u~enik koji se bavi tra`enjem iluma.cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima..”. hasen (prihvatljivi).v.. ispravni (sahih). dok to nije uslov za hadisi-kudsij.v. s. Me|utim.. da je Vjerovjesnik. va`ila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv).kur'anski stil izra`avanja jeste mud`iza.. tj.

ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha. tj. Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na: . Maktu' . osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”. poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”.hadis koji ispunjava pet uslova: .s. . ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne mo`e uva`iti kao dokaz za neki vjerski propis.a.to je onaj hadis ~iji je sened “prekinut”. .”.koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e . Daif-slab hadis . s. ne dose`e ni do ashaba.da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi. Hasen hadis . Podjela hadisa na osnovu toga do koga dose`e sened 1.v. U ovu vrstu spada i hadis mevdu. tj.v. Mevkuf . Tu se obi~no radi o hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi. 3.a.. spomenuti samo one najva`nije. .v.onaj koji je hasen. Mutevatir-hadis .da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima. samim tim slu`i kao dokaz za neki islamski propis. 1. uz Allahovu podr{ku.to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji va`e za sahih hadis.s.spojenost lanca prenosilaca.sahih li zatihi . Isto to va`i i za hadis hasen.onaj koji je sam po sebi sahih i . ili: “Nare|eno nam je.”.. . kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut). od kojih }emo. a to je predanje koje je apokrifno.to je onaj hadis ~iji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne dose`e do Allahovog Poslanika.to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca dose`e do Allahovog Poslanika.koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti. nego su to rije~i ili postupci tabiina. Na kraju mo`e se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv). Ovdje spadaju i rije~i ashaba.78 Islamsko znanje razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele.da ne sadr`i u sebi neku skrivenu mahanu (ille). O svakom ovom uslovu mo`e se pojedina~no detaljnije govoriti.da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa. Merfu' . a mi }emo se zadovoljiti spomenutim. i tome sli~no.. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je do{ao.. ili: “Zabranjeno nam je.sahih li gajrihi .a. s. 2. s. izmi{ljeno i pripisano Bo`ijem Poslaniku.s. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti) Sahih . seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu.. ali im je preciznost u preno{enju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis.

Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskim disciplinama. Munkati'.me{hur-hadis . Mu'allek . osim ashaba. .to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika.koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e.s. drugi ka`u deset. Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u preno{enju. 3.s. Ahad-hadis . u bilo kojem njegovom dijelu. s obzirom da smo spomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele. ako se na|e dovoljan broj predanja koja }e ga oja~ati. [to se ti~e broja prenosilaca. s. navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: .s. Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmr`e dozvoljeno djelo jeste razvod braka. Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika.to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca. rekao je. 2.” (Bilje`i Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”. Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida 1. Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv “me{hur” {to zna~i poznat. neprihvatljivi) hadisi. ~etvrti dvadeset.to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca.a. ra{iren. a nije dostigao stepen mutevatira. dogovorili da sla`u na Allahovog Poslanika. ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju. Me|utim.a.v. tako da neki ka`u da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja.u ~ijem se senedu..s. pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji. Mursel . Ima jo{ podvrsta hadisa. ili da su se. jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi. te se tako za hadis ka`e da je me{hur. 2.. a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom. tako nedostaje jedan prenosilac. rekav{i je da je sahih. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut. uslovno re~eno. s. to ne mora da zna~i da se ovakav hadis ne mo`e di}i na stupanj hasena. ali je ispravno da je hadis daif)..aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda. pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika. s. ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje.v. tre}i dvanaest. kao {to su: ~uo sam. i obratno.koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. s. vidio sam. peti ~etrdeset..a. U osnovi.v. zadovoljit }e njihov manji broj. ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir. Me|utim.garib-hadis . a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen.a. . ..v.Islamsko znanje 79 da su pogrije{ili. ali ne i me{hur po navedenoj definiciji. a on ga nije mogao ~uti od Resulullaha.

210. “Dizanje ruku u namazu”. Od va`nijih njegovih dijela su i: “Pona{anje pojedinaca”. sa svojih {esnaest godina. majka i brat se vra}aju. a on ostaje u Meki {est godina. emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu. imamul-huffaz. god..BUHARI Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-D`ufi' el-Buhari. Abdullaha ibn Mubareka i drugih. “U~enje za imamom”. kao i njihovim piscima. biografiju. hadise koje prenosi. Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini `ivota prisustvuje predavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu.. Od primjera njegove o{troumnosti i `elje za znanjem.” Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su va`ila kao centri u kojima su `ivjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena. Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka. senede. i mnoga druga djela.. itd. u~enost. Nakon had`a. in{aallah. “Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni”.. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova i uzimanja znanja. SAHIHUL . jesu i same njegove rije~i: “Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubareka napamet. Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. koji ukazuju . “Djela robova su stvorena”. “Veliki tefsir”.tako da gotovo i nije bilo prenosilaca o kojima nije znao puno ime. a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je naslijedio od svoga oca. a umro 256. {evala 194. Bagdadu. Basri. . {ejhulislam. ro|en je 13. `ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka. upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama hadisa. Na putu tra`enja znanja odlikovao se o{troumno{}u i jakim intelektom. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatih tabiina: Malika ibn Enesa. po Hid`ri. Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e. “Historija”. tj.. Njegovo prvo djelo je: “Ashabi i tabiini”. imena prenosilaca. godine po Hid`ri.80 Islamsko znanje NAJPOZNA TIJE HADISKE ZBIRKE NAJPOZNATIJE U ovom poglavlju }emo se. Umro je dok je Buharija bio jo{ mali. imaju}i u nijjetu had`. U~io je napamet hadise. Allah ga milo{}u Svojom obasuo. Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova. Boravio je u [amu. Kufi. odlazi u Meku sa svojom majkom i bratom Ahmedom.

zemlja mi je.a.” To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih..v. Prenosi se da je. Ka`e Ibn .. vratio svakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu. s. Pored toga.” Tako je odgovorio na svih njegovih deset hadisa.s. Buharija bi poslije svakog re~enog hadisa odgovorio: “Ne znam ga.Had`er: “Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: “Ne mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja. Allah ga milo{}u Svojom obasuo . poznato kao “Sahihul-Buhari. Imao je {ezdeset dvije godine `ivota. te su pojedinci govorili: “Zar je to taj imam Buharija o kojem ste pri~ali?!” No.” Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi spremili ispit Buhariji. a onda u Herteng.” Nato je namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije. nego glasi tako i tako. Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking.Islamsko znanje 81 na veli~inu njegove li~nosti i znanja: Pri~a Selim ibn Mud`ahid: “U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme. rekao: “Gospodaru moj. gdje je i umro. Deset osoba uzelo je po deset hadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise. prve no}i mjeseca {evala.sahihul . Nakon {to je Buharija do{ao. te je svako imao hadis sa senedom koji mu ne odgovara.nije ispravan. a on mi re~e: 'Da si malo ranije do{ao. Kada sam ga na{ao. a onda ispravno. pa me uzmi Sebi. a imam Buharija je.preselio na ahiret. upitao sam: 'Da li je to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv. poznato je da je on hafiz hadisa. njen namjesnik ga je pozvao da boravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu. Djelo: “El-D`ami'us .musned min hadisi Resulillahi. a kada je vidio da je to nemogu}e. Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu. znali su da se tu ne{to krije. oni koji su dobro poznavali Buhariju. Svih sto hadisa ispravio je. jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za hadise. naredio je da se protjera.. ve sunenihi ve ejamihi”. nisam nai{ao na hadis koji ima bilo kakvu osnovu. Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici. postala tijesna. pa sam iza{ao da ga prona|em. koliko god da je prostrana. Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no. kada je stigao u Herteng. 256. te je prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sa gre{kom). vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' To me je za~udilo. a da ga nisam nau~io napamet. broj je jo{ ve}i. prilikom njegovog dolaska u Bagdad. godine po Hid`ri. nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali. pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima.'” Sam Buharija ka`e: “Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa.” . onako kako hadis zaista glasi.” Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu. Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: “Hadis za koji si pitao i koji si citirao tako i tako .” Ka`u da nije pro{lo od toga ni mjesec dana.

v. a da su sahih..” Ka`e imam Buharija: “Vidio sam u snu Vjerovjesnika. izabrao sam hadise od {esto hiljada hadisa (koliko sam znao). nakon Allahove knjige.82 Islamsko znanje [ta je podstaklo Buhariju da napi{e “Sahih”? Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: “Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha Ishaka Ibn Rahuvejha. . da je susret teoretski mogu}.. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove da mi protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore.“Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari” od ibn Had`era Eskalanija. Najva`niji komentari Buharijinog “Sahiha” 1 .v.a. i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene i Allaha. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao. Ostali u~enjaci zadovoljavaju se saznanjem da su `ivjeli u isto vrijeme..” Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj “Sahih”? Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u poglavlju “Uslovi da bi neki hadis bio sahih”. Tako|er. s. slo`ili su se da je najvjerodostojnija knjiga.” Tako|er. s. Ka`e Buharija: “Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina.{.s.“Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari” od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija.. 2 . poznatog kao Imam el-Ajni.” Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono zaista vrijedno.' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'.. Buharijin “Sahih”. ono {to mu je pripisano. d`. na drugom mjestu ka`e: “Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesd`idulharamu u Meki. Kolika je vrijednost Buharijinog “Sahiha”? U~enjaci islamskog ummeta slo`ili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka najvjerodostojnije knjige hadisa. a on to nije rekao. jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu.” Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise? Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u “Sahihu”. s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi da se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis.. a ja stojim ispred njega i sa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega.a.s. pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sa`etu zbirku hadise Allahovog Poslanika. tj. Sam Buharija ka`e: “U svoju zbirku nisam upisao sve sahih hadise. klanjao dva rekata i uvjerio se da je sahih.' To mi je palo na srce i po~eo sam pisati 'Sahih'.

ro|en je 204. MUSLIMOV “SAHIH” Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`d`ad` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi. bez puno ponavljanja. vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur.. U svom “Sahihu” Muslim bilje`i hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. godine po Hid`ri. od kojih su najva`nija: “Generacije prenosilaca hadisa”207. 250. po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti. sa svojih ~etrnaest godina. imam se Muslim mnogo okoristio i od Buharije. a umro 261. Tako|er. Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel. red`epa.. Egipat. Muslim je `ivio u vrijeme procvata nauke. do{av{i u Nejsabur. a to je da su ova dva djela na istom nivou. Hatib el-Bagdadi u svom djelu “Historija” spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme. poznato kao “Sahih Muslim. po Hid`ri. Postoji i tre}e preovladavaju}e mi{ljenje.“Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari” od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija. kao i njegov u~itelj imam Buhari. “Djeca ashaba”. od kojih su neki bili i njegovi u~itelji. 261. a tada je imao 46 godina. sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere. Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha. Djelo: “El-Musned es-Sahih”. godine po Hid`ri. {to upravo pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu. “Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa”208. godine po Hid`ri.Islamsko znanje 83 3 . putovao je u Irak. Imam Muslim je jo{ kao dijete zavolio nauku. Hid`az.” [ta je podstaklo Muslima da napi{e “Sahih”? Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku. U njegovo vrijeme `ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci. ‘Ali ibn el-Medini. “Imena i nadimci”. Kada se okoristio od najve}ih tada{njih u~enjaka. imam i hafiz u hadisu. koji je od njega tra`io da im ukratko. Vrijednost Muslimovog “Sahiha” U~enjaci su se slo`ili da je Muslimov “Sahih” po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke. Jahja ibn Seid i drugi ostaju zabilje`ena i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. Osim “Sahiha” Muslim je napisao jo{ mnoga djela. . kada je ulema dala ogroman doprinos {irenju islama. Imam Muslim je umro 25. Buharija. Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje od u~enjaka svog rodnog kraja. Godine 218. tj.. [am. osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine.

.” Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u “Sunenu” Ebu . nego da ima i slabih hadisa. Nakon {to je Imam sastavio i poslao im tra`eno djelo. bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa.. 2. jer da sam ga citirao cijelog.. onako kako je do{ao u razli~itim predanjima. koji su od Ebu . pitali su ga da li je sve {to je u njemu sahih. Tako|er.Davud” od imama Sujutije. SUNEN EBU . One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo... {erh Sahih Muslim ibnul-Had`d`ad`” od imama Nevevija. godine po Hid`ri. ve} su se zadovoljavali citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje.. oni su dobri. pak.Davud odgovorio pismom: “.84 Islamsko znanje Najva`niji komentari Muslimovog “Sahiha” 1. a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udno zna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju. 2.“Ikmalu ikmalil-muallim” od Muhammeda el-Ve{tanija. koji je koristan.U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu ima prenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan).“Mirkatus-su'ud ‘ila sunen Ebu .tra`ite od mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji koje znam u pojedinim poglavljima. ukazao sam na njega. Najva`niji komentari Ebu . Svoje je djelo nazvao “Es-Sunen”.Davudovog Sunena 1. Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika Meke. mo`da se ne bi moglo razaznati za{to sam ga citirao u tom poglavlju. 3. muhaddis Basre.-”El-Minhad`. a naveo sam ga jer u doti~nom poglavlju nisam na{ao drugi.DA VUD DAVUD Ebu . Ponekad sam.. U pojedinim poglavljima sam citirao samo po jedan ili dva hadisa.. Da.. Na to im je Ebu . {ejhus-sunne.. ukazao sam na hadise koji su jako slabi i koji imaju neku slabost u senedu.-”Ed-Dibad` ‘ala Sahih Muslim ibn el-Had`d`ad`” od imama Sujutija. .Davud” od {ejha [emsul-hakka Abbadija.. ali. 3-”Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu . skratio duga~ak hadis.Davuda tra`ili da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojih se mogu izvu}i islamski propisi. ro|en je 202.. To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih hadisa koje bilje`e u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha). jedni bolji i vjerodostojniji od drugih.“[erh Me'alimis-sunen” od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija. imam. jeste stoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom. To {to sam ponekad citirao hadis nekoliko puta.Davud Sulejman ibnul-E{‘as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sid`istani. opet. takvi su. a umro 275..Davuda sahih..

hasen.” Neki smatraju da je Tirmizijina zbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama. ro|en je 209. kojeg nije stigao dovr{iti. ako ih ima. te ukazuje na hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: “Tako|er. . hafiz hadisa.Davudove. jer je u njemu citirao hadise koje prenose El-Meslub. zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju.slabi hadisi. prenosiocima.”209 Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci. . a tre}i. kao da je u njoj Poslanik. od ashaba.Ahvezi” od Abdurrahmana el-Mubarekfuria. klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima.Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa. U svakom poglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa.i oni su izrazili zadovoljstvo..TIRMIZI Ebu -'Isa Muhammed ibn ‘Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi. godine po Hid`ri. a svako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja). .. te pod koji potpada mnogo vrsta hadisa.‘ ISA ET . iako sadr`i u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio i ukazao. Drugi da je na ~etvrtom.Iraki.hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju. daif). Imam Ez-Zehebi ka`e: “D`ami'ut-Tirmizi” je ispod stupnja “Sunena” Ebu.hadisi koji su sigurno vjerodostojni.v. predo~io sam ga u~enjacima Hid`aza pa su izrazili zadovoljstvo.Islamsko znanje 85 D@AMI' EBU . U ~ijoj ku}i se na|e ova knjiga. a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim zbirkama. Sam Tirmizi ka`e: “U svojoj knjizi ubilje`io sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od u~enjaka fikha. nakon Ebu.. navodi puteve kojima je hadis do{ao. zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana . Najva`niji komentari Tirmizijinog “D`ami'a” -“Tuhfetul .” To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti.Davuda. govori o senedu.hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu.Davudove i Nesaijine. . pisac mnogih djela. Nesaije i Tirmizije210.” Hadise koje bilje`i Tirmizi u svom “Sunenu” mo`emo podijeliti u ~etiri grupe: . a dovr{io ga je hafiz El. a umro 279. od tog i tog. a prije Nesaijine. Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih... odmah nakon Buharijine i Muslimove. Njegovo se djelo zove “D`ami'ut-Tirmizi” ili “Sunenut-Tirmizi”.Davuda i Nesaije. mahanama u hadisu. da je na petom: nakon Ebu.s. ako ih ima. u ovom poglavlju prenosi taj i taj.a. . od kojih je imam Ez-Zehebi.koji govori. El-Kelbi i njima sli~ni. kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi. Rekao je Tirmizi: “Nakon {to sam napisao ovo djelo. s..

86 Islamsko znanje SUNEN EN-NESAI Ebu. Od ostalih. jeste Ebu .. Umjesto Sunena Ibn . “Es-Sunenul-Kubra” prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai. Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv “Kutubussitte”. te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavim hadise koje oni bilje`e. godine po Hid`ri.Mad`e zabilje`io je zbirku sahih. drugi kao {estu zbirku ubrajaju “Muvett'a”. “Tefsira” i drugih djela. u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela. mufessir. Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341. od imama Malika..” Hafiz Ibn . Ovo djelo je poput ostalih “sunena” poredano po poglavljima koja sadr`e hadise o propisima.Mad`e. tj. 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom. tra`e}i od Allaha. a umro 303. 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke. prolazio je kroz Palestinu. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih. Njegovo djelo je poznato po imenu “Sunen Ibn. .” Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija. a umro 273. godine po Hid`ri. Op}enito govore}i.Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn ‘Alijj ibn Bahr En-Nesai. Najva`niji komentar ove zbirke jeste “Kratki komentar” od Es-Sujutija. ro|en je 210. Ta zbirka je poznata i kao: “Es-Sunenus-Sugra”. hafiz hadisa.Mad`e”. 428 je sahih. da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo na srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima). Ro|en je 209. hasen. pisac “Sunena”. svi ili neko od njih. klanjao sam istiharu.” Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao je 'El-Mud`teba' (Odabrani).Re{id ka`e: “Hafiz En-Nesai se mnogo zalo`io da objasni slabosti koje pojedini hadisi nose u sebi. odnosno povratka u Egipat. te ga je emir jedne pokrajine upitao: “Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?” Odgovorio je da nije. “Historije”.{..Fadl Muhammed ibn Tahir. {ejhul-islam. 199 sa hasen (dobrim). hafiz. Rekao je EnNesai: “Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen'.Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Mad`e. daif i ne{to ~udnih (munker) i la`nih (mevdu') hadisa. ({est djela). Prilikom jednog njegovog putovanja. SUNEN IBN-MAD@E Ebu . Tada mu je emir rekao: “Odvoji ono {to je sahih. Hafiz Ibn. d`. od toga 3002 koji su zabilje`ili pisci pet spomenutih djela.

ro|en 164. Djelo je poznato kao “Muvetta' imama Malika”. Njegovo djelo je poznato kao “Musned Ahmeda ibn Hanbela. jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku.” Tako|er. a umro 241 godine po Hid`ri. Tako su na prvom mjestu ~etverica prvih halifa.Islamsko znanje 87 MUSNED AHMEDA IBN HANBELA [ejhul-islam. Prvo spomene ashaba.” .Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani. Ebu . Jedan od njih je “Bulugul-emani min esrar el-fethir-rebbani”. te su se saglasili sa mnom o njoj. imamul muslimin.Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel ez-Zuhejli.s. hafiz. s. u “Musnedu” je 96. kao {to je Muhammed ibn Seid el-Meslub i njemu sli~ni. na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije koji ka`e: “Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika.a.” “Musned” Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara. [ejhul-islam Ibn . e{-[ejbani. da prenosi hadise od slabih prenosilaca.s.v.-olak{ana. mada rijetko. tako da oni ~ine “A{ere mube{{irin” (deset obradovanih D`ennetom). Imam Malik ka`e: “Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine. koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja.. hafiz. te je stoga ona muvetta'. on je ne{to ve}i od 690.a. prilago|ena i podesna.Davuda. {ejhulislam. [to se ti~e stupnja ovoga djela. a broj `ena koje prenose hadise od Poslanika. prvo je stavio one koji su prije primili islam. njima sedamdeseterici . [to se ti~e broja ashaba.” Ovo je djelo prema imenima ashaba.a. s. tj. MUVETT A' IMAMA MALIKA MUVETTA Ebu . imam Ahmed nije bilje`io hadise od prenosilaca za koje se zna da la`u. od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija. i tako redom. pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena).Davud u svom ‘Sunenu’ bilje`i hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije bilje`io od njih.v. imam. [to se ti~e redosljeda ashaba.v.s. Ebu. de{ava se. Tako|er.210 Me|utim. Sejjidul-muslimin.Tejmije ka`e: “Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis zabilje`io u ‘Musnedu’ stro`iji je od uslova Ebu . a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika. s. te uz njih {esterica koji su obradovani D`ennetom. fekihul-umme. pa onda one koji su poznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika.

” Drugi su rekli: “Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri.. s. uzeo je mnogo ‘iluma i te{ko da se ko mo`e porediti s njim.a. poznatije su: Hakimov “Mustedrek”.s. po Hid`ri). Dakle. Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no. “EsSunen el. svega ~etiri godine.Hibbanov “Sahih”. r. Buharija ka`e: “Hadise od Ebu . ashab Allahovog Poslanika.a.88 Islamsko znanje Ovo se ne kosi sa onim na {to su se slo`ili u~enjaci. god. s. a ono {to nije u “^etiri sunena”.a. s. Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina. hafiz. tj. Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva “Sahiha”.“El-Istizkar fi {erhi mezheb i ‘ulemail-emsar” . “Sahih” od Ibn.s. Nazvan je Ebu-Hurejre. Dva najzna~ajnija komentara “Muvetta” su: .Hurejre. Postoji mimoila`enje oko njegovog pravog imena. da su najvjerodostojnije i najispravnije knjige “Sahih” Buharije i Muslima. s. . (otac ma~eta) po onome {to sam ka`e: “Na{ao sam ma~e.a.Hurejre-ed-Devsi el-Jemani. r. imam.. Od ostalih zbirki hadisa.ve}ina onoga {to je u “Muvetta-u” nalazi se u Buharijinom i Muslimovom “Sahihu”. .“Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid”oba od Ibn Abdul-Berra.Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca.211 Ebu . ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr.kubra” od Bejhekija i druge. Prema tome. jer kada je imam [afija umro (240.s. UKRA TKO O ASHABIMA UKRATKO KOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisa od Allahova Poslanika.a. fakih. imam Buharija je imao tek desetak godina. i to iz dva razloga: .v.a. bio je uz Poslanika. ~ak i vi{e.s...ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima.Huzejme. r. te su mi dali taj nadimak. “El-Mu'd`emul-kebir” od Taberanija. mud`tehid. uzeo ga i stavio u rukav. Ibn.v.v.a.v..” Od Allahovog Poslanika. {to se mo`e uraditi u zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. poznat kao Ebu . “Sunen” od Darekutnija.“Et-Temhid lima fil-Muvetta i ‘ulemail-emsar” .

a nije?!' Talha mu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika. godine po Hid`ri. nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu. vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu . s. govori da je Poslanik.. nakon {to je umrla Hatid`a bint Huvejlid. ne prenosi vi{e hadisa od mene.. nema sumnje. a ja nisam. a on je bio siroma{ni gost kod vrata Poslanika.s.Bekra ibn Kuhafe es-Siddika.Enes Malik ibn Ebi .Hurejru sedam dana. osam godina. r. te on klanja i probudi tre}e. s. r. Prema tome. s.. njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika.a. zatim probudi drugo.'” Abbas ibn D`urejri veli: “^uo sam od Ebu .s.v.” Ebu . Ai{a. iznosi 2210. ko ti je najdra`i?” Odgovorio je: “Ai{a.. r.. krajem dana. da je rekao: “^uo sam Ebu Hurejrea. s. da ka`e: 'Niko od ashaba Poslanika.a. Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika.a.v.a.s.'” A Ebu .. ono {to mi nismo. nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik.s. osim Abdullaha ibn Amra. tj.a.a.v. s. Ebu . neki hadis nije bio nejasan.v.s.” Rekao sam: “A od ljudi?” Odgovorio je: “Njen otac.. osim kao muslimane.. desetak mjeseci prije Hid`re.s. a koji su zabilje`eni. hadiskim i fikhskim znanostima jo{ da ka`emo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika. s. s. s.s..” Ka`e Ebu-ed-Duha: “Pitali smo Mesruka da li je Ai{a.a.. mo`da.. Sama Ai{a. kao {to smo ve} naveli. njegova `ena i slu{kinja naizmjeni~no mijenjaju u ibadetu ..” Ebu .” I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim. s.s.Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika.Islamsko znanje 89 Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama. I jo{ ne{to.Hurejre su umrli 57. ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime. nema sumnje da je ~uo ono {to mi nismo. ashabima Resulullaha. ne{to rekao.. Hi{am ibn ‘Urve ka`e: “Ai{a i Ebu ..Osmana en-Nehdija kako ka`e: “Ugostio sam Ebu . ..s.a. vlasnici imanja i stoke i imali smo dosta posla. Allahov Poslanik. a da kod Ai{e.a. Nije poznato da je i jednom pogrije{io u hadisu. Klanja jedno. dobro poznavala nasljedno pravo?” Odgovorio je: “Tako mi Allaha. kada bi je upitali.a.a. U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima.v. s.v.Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja.a. vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika.” Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: “O Allahov Poslani~e. r.v.svako po tre}inu no}i..a. on je pisao.Amir ka`e: “Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha i rekao mu: 'O o~e Muhammedov.v. Ai{a.. Ili on. a koji su zabilje`eni.v.s. bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari koje ne ~ujemo od vas.v. pa sam primijetio da se on.Hurejru)? Je li ta~no da on zna hadise Allahovog Poslanika. r. ka`e: “Ne pamtim roditelje.a.s. o`enio se njom prije Hid`re. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica. r.a. Dolazili smo kod Poslanika. r..a.Musa ka`e: “Nikada nama. .v. rekao ne{to {to nije rekao. iznosi 5374 hadisa.a. s.a.

Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha ka`e: “Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana je moja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika. a ja sam bio pokriven dijelom njene odje}e. Abdullah ibn Omer. preselila je na ahiret 57. a zatim sa ocem u~inio Hid`ru.a. nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi.” Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn .s. od svih njegovih ashaba.s.. r. imam.. r.a.a. preselio na ahiret...s..a.{. sin je Omera ibnul-Hattaba. poznat je kao Ebu . s..podari mu veliki imetak i dobar porod). a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao ga da se ne bi osu{ilo. Abdestio bi za svaki namaz posebno. r. Hafse..a. i{ao u bitke.” Enes.” [u'be ka`e: “Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila dan za dan..” Upitali su Nafi'a: “[ta bi Ibn.a. pa u~ini dovu Allahu. rekao: 'Gospodaru moj.v. uve}aj mu imetak i porod (tj.. Donijela sam ga da ti slu`i. znanje Ai{e bilo bi vrednije. Enes ibn Malik ka`e: “Stigao je Vjerovjesnik. sin je Malika ibn en-Nadra.v.s. a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an.” Majka vjernika. imam. imao bi obi~aj da stane i da se odmori ispod jednog drveta.Hamza el-Ensari el-Hazred`i en-Ned`d`ari el-Medeni.v..s. d`. muhaddis. pomno ga pratio.a. Sa vojskom u bitkama je i{ao sve do [ama.v. r.Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni. Basre i Perzije. s.v.s.. u Medinu kada mi je bilo deset godina. Allahov Poslanik.” Enes. Njegova majka je Zejneb.. uzor. na svakom mjestu na kojem bi klanjao. otkako je u~inio Hid`ru.v. nose}i me. s.. s. r. ^esto se mo`e ~uti sljede}i govor: “Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika. s.” Ez-Zuhri veli: “Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih `ena. Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom. godine po Hid`ri.a. slu`io i slu{ao od njega.'” .s. {ejhul-islam.s.a. Iraka.. imao sam dvadeset godina.Nu'aj: “Abdullah ibn Omer.a. k}i Maz'una i majka `ene Allahovog Poslanika.90 Islamsko znanje s. Jo{ kao dijete primio je islam.a.a. muftija. s.s. za njega. s. moj sin.” Nafi' veli: “Ibn ..v. njegov u~enik i posljednji je. s. poznat i kao Ebu .' Tada je Allahov Poslanik.v.a. sluga Allahovog Poslanika. Ka`e Ebu .Omer radio u ku}i?” Odgovorio je: “Vi to ne mo`ete. r.a.v.. pa sve dok nije umro.a. Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes. karia.a. s.v.s. umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e godine po Hid`ri. a kada je umro.s.Omer..a.v. s. bio je stalno uz Poslanika.Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo sastaviti. kako je pitaju o propisima nasljednog prava.

godini `ivota.s. velikih intelektualnih sposobnosti i ~iste du{e.Abbasu je bilo trinaest godina.s.a.v. .a.s. s. r.. poznat kao Ebul-Abbas. r. poznat i kao Ebu Abdullah i Ebu . podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere.” Umro je.. el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki. Ibn .. Vjerodostojno predanje od njega govori: “Bili smo ja i moja majka (tada) od nemo}nih.” Tako|er.a. sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini `ivota.” Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: “Umro je Poslanik..” Enes ibn Malik. a primio je islam jo{ prije toga. s. s.s. hafiz. ka`e: “Rekao nam je Poslanik. umro je 93. i prenosi dobar dio hadisa od njega.Abbas. puno ime mu je D`abir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram.a. a broj moje djece i unu~adi je oko stotinu. ozbiljan i umjeren.Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku..'” Mud`ahid veli: “Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn .” Ibn . s.a. Bio je lijepog lica i gra|e.a.v. ashab Allahovog Poslanika. a ona `ena..s.” I jo{ je rekao: “Pomilovao me je Resullullah. d`.a... r.. a Ibn . od Allaha.. sin amid`e Resulullaha..s. na dan 'Ugovora na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje.s. a `ivio je nekoliko godina nakon Ibn .. D`abir ibn Abdullah. alim ovog ummeta.v. r.a. pa sam donio i stavio vode za abdest Bo`ijem Poslaniku. Prenosi dosta hadisa od Poslanika.s.v. od Enesa. pa je on upitao: 'Ko je ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'. ili 68. fakih svog vremena. da mudrost (hikmet).v. po kosi i u~inio dovu da mi Allah. Oko trideset godina je bio uz Poslanika.v.a.Hurejre.v. visok. Umro je kao veliki imam.. s.a. prou~i dovu za mene: 'Gospodaru moj. moj imetak je zaista velik.s. s.a. Ro|en je tri godine prije Hid`re. tra`io oprosta za mene dvadeset i pet puta.. pa ka`e: “Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namaz Allahovog Poslanika. s.Omera. s. ja dijete.” Pri~a Ebu .a..{.v.' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine. veliki imam.a.s.v.Islamsko znanje 91 Enes ka`e: “Tako mi Allaha.v. imam u tefsiru.. veliki alim ummeta.” Prenosi Seid ibn D`ubejr od Abdullaha da je rekao: “No}io sam jedne no}i u ku}i svoje tetke Mejmune. godine po Hid`ri. d`.{.Abbas.Abdurrahman el-Ensari el-Hazred`i es-Selemi el-Medeni. umro je 67.a. s. s. Na to Poslanik. mud`tehid. r. godine po Hid`ri u svojoj 103. r. fekih.a. Abdullah ibn Abbas.a. D`abir veli: “Jedne no}i je Vjerovjesnik. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme.

a ve} je re~eno?!” (tj.a. po`rtvovanje i tra`enje njegovog sunneta jo{ vi{e su se pove}ali.v.a. Kada sam stigao.v. smrti. a od kojeg je ~uo taj hadis. u mjestu El-Medajin.v.'”212 . s. a bio je u Meki. o`ivljavanje predanja koje je ve} bilo “zamrlo”.v.” Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila. Nakon Resulullahove. Poslanik.s. treba imati na umu te{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme. gre{kama prilikom preno{enja. itd..s.' Upitao sam: 'O {ejh.v.s. za propis ~ovjeka koji.s. pak. s. prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~ele pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama. o`eni sestru po mlijeku. upitao je Vjerovjesnika. da bi se vratili Kur'anu. od koga si ti ~uo hadis?' A on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an. pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika. ili.” Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: “Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od nekog ashaba. pa smo me|u njih ubacili i ra{irili ovaj hadis.s.a.v. s. s. Tako|er. Kad tamo.a. taj {ejh me je uzeo za ruku i uveo u ku}u. a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha.a. kada je saznao da je jedna `ena dojila i njega i njegovu `enu. pokazuju primjeri koji govore o njihovim rezultatima.o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno. Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena: Imam Seid ibn Musejjeb ka`e: “U tra`enju samo jednog hadisa znao sam putovati danima. s. da je odmah uzjahao konja.' Oti{ao sam do njega. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika. s. te krenuo za Medinu. Tada mi je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis.da je haramzabranjeno).' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?' Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je `iv. Buharija bilje`i u svom “Sahihu” od ‘Ukbeta ibn Harisa. s. odgovorio mu je: “Kako.s. kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila poput sada{njih. ne znaju}i. Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis..a. briga. kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima..' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje.. Naravno.v. Upitao sam ga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj. pojedina plemena koja su bila udaljena od Medine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ih svom plemenu.a. novotarijama i zabludama od kojih se trebalo za{tititi. a on me je uputio kod {ejha koji `ivi u mjestu Ibadan. i jo{ je `iv. Mu'mel ibn Ismail veli: “Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima sura u Kur'anu.s. pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli to predanje od tog ashaba li~no. ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika.. Do{av{i.92 Islamsko znanje PO@R TVOV ANJA I PUT OV ANJA PO@RTVOV TVOVANJA PUTOV OVANJA U CILJU SAKUPLJANJA HADISA Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika.

a.. s.a.s.a. tj.namaz. na~in obavljanja namaza i sl. r. d`. Vi se tada dr`ite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene. podne .) U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza.: 'Oporu~ujem vam bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu.v. ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva. veli da je Poslanik. odbacuje se.. Zaista. onaj od vas koji bude `ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogih razmimoila`enja. s. u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno. Pa ako bi neko do{ao i rekao: “Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha.. svaki bid'at je zabluda. ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata”. ili.a.v. da uradi ne{to za {to o~ekuje nagradu. da se djelo obavi onako kako ga je obavio Resullulah.{. poslu{nost i pokornost.s.v. s.v... pak. d`. ~ak i ako vam rob bude zapovjednik. .Islamsko znanje 93 [TETNE POSLJEDICE NEPOZNA VANJA SUNNET A (HADISA) NEPOZNAV SUNNETA Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja.{. {to nije od nje. do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika. taj mu se posao odbacuje. s.s.s. d`. Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: ‘Irbad ibn Sarije ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik.”214 A u Muslimovom predanju: “Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere.v.).v. s. nema sumnje da je taj namaz neispravan.a. jesu: .a.{.ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha.s.”213 Ai{a.s. Prihvatite ga. Poja{njenje namaskih vremena. ~vrsto ga dr`e}i. Jer svaka je novotarija bid'at. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika. Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha.El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika.a. i ~uvajte se novotarija u vjeri.” .. a svaka zabluda vodi u vatru. rekao: “Ko ne{to novo uvede u vjeru. s.

Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju.v. s.”.. Kroz nepraktikovanje sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje. da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticaj muslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika.. Kod nas.”. s. negiraju}i se njihova vjerodostojnost. samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije.^etiri toma Buharijinog “Sahiha”. . “ovako su mene nau~ili. a on odgovori: “Ne interesuje me...{. .” KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA. Hadisi se tek tako prepri~avaju.”. pa makar bili zabilje`eni i kod Buharije i Muslima.“Es-Sunne” od Mehmeda Hand`i}a. . ili “Nije to to.“Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja”. . {to je.a. d`. nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom. ~ak i u velikom broju islamskih zemalja. to mu nije te{ko zaklju~iti. Molim Allaha..Izbor iz zbirke hadisa.a. {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no.“Rijadus-salihin”. ustvari. I ne samo to. ili “[ta ti zna{. op}enito u svijetu.s. to je sigurno daif.“^etrdeset hadisa” od imama En-Nevevija. u ovom te{kom vremenu.94 Islamsko znanje DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU Na veliku `alost.. moramo konstatovati da se danas. DO SADA PREVEDENE KOD NAS Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e: . Ko se imalo osvrne oko sebe. kao i na onoga ko ih sam spominje. prijevod i komentar “^etrdeset hadisa” koje je sakupio En-Nevevi. . ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika. prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko ih slu{a.s. Postali su puka pri~a. od imama En-Nevevija.v..

ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE .

.

radi polaganja ra~una za djela po~injena na dunjaluku.{.. a ka`njavati za zlo koje smo po~inili. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. ^ak i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga.. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijet i Sudnji dan. Zbog svega toga. ka`e: “Vama va{a vjera. a prirodne nauke nisu u stanju da ga zadovolje. a da u ne{to ne vjeruje. .. d`. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha. pa makar govorio za sebe da je nevjernik. Podsti~e nas da ~inimo sve {to je dobro. govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star i ljudski rod.. d`.{. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez nekog oblika objave. kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom. onda je to bila vjera koju su ljudi sami izmislili.{. spominje se njihova vjera. a meni moja. Nema ~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njim biti poslije smrti? ^ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on tra`i odgovor. d`. a odvra}a nas od svakoga zla. Allah. ipak ima neku vjeru i uvjeren je u pobjedu neke svoje ideologije. Vjera nas u~i da }e nas Allah. Govore}i o nevjernicima. bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima (nevjernicima). Iz toga slijedi da nema ~ovjeka. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela. iako se govori o nevjernicima. Kad to nije bila objavljena vjera. Koji je naj~vr{}i oslonac.ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE ZNA^ENJE I POTREBA VJERE Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba.{. Da je vjera ~ovjeku potrebna. Vjera nas ja~a i hrabri. vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne mo`e `ivjeti bez nje. d`.”215 Dakle.

~ovjek mo`e do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}i Stvoritelj. Oni su iskreni. `ivotinje ili biljke. d`. Jesu li to ljudi.: “Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju. Razum mo`e ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga. mlijeka bez krave. do}i }emo do zaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet nije slu~ajno niti sam od sebe nastao. Kao razumni ljudi.. Ako nave~er posmatramo vedro nebo. a drugi ljudski razum. Samo uvjerenje nije dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. {alje preko nekog od Svojih poslanika. jabuke bez drveta. pogotovo kad smo svjesni ~injenice da On odr`ava red u svemiru na najsavr{eniji na~in. IMAN-VJEROV ANJE IMAN-VJEROVANJE Islamska je ulema ovako definisala iman: “Iman je ~vrsto vjerovanje srcem. d`.”216 U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana. umniji i sposobniji od ~ovjeka. Kada posmatra predmete oko sebe. To je mogu}e samo putem objave. Ljudi su pred izborom: da prihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo. U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi. Na ovakav na~in razum dolazi do spoznaje Boga.” 217 U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji i djelo izra`eno kroz borbu imovinom i `ivotom na Allahovom putu. a jedan od njih jeste i ovaj: Ka`e Uzvi{eni Allah. ku}e bez zidara. ali razumom se ne mo`e spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima. Sve ovo jasno govori da postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH. i bore se na Allahovom putu imecima svojim i `ivotima svojim. vidjet }emo mnogo zvijezda. I njih je neko stvorio.98 Islamsko znanje SPOZNAJA BOGA Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek mo`e do}i do spoznaje Boga. Prvi je izvor Allahova objava. o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima. i poslije vi{e ne sumnjaju. Svojim razumom.{. biljke ili `ivotinje? Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izra`ena kroz . Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a. itd. Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora.{. Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah.

s. taj je asija (nepokoran) Allahu.{. s. strah od Njega. Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman. nauka. Zato je i rekao: “Ne uzdi`ite me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a.s.v. Ka`e Uzvi{eni: “Znaj da nema boga osim Allaha. Iman koji je u srcu odra`ava se na djela i u skladu s ja~inom imana su i brojnost i veli~ina djela.a.v. s.s. d`. . To podrazumijeva obo`avati Allaha onako kako je to Poslanik. industrijska proizvodnja.. s. sina Merjemina. s. .v. u skladu s islamskim u~enjem. u}i }e u D`ennet.. sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao iznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga kao {to su to kr{}ani u~inili. i u tome bude iskren.s.v.... . d`ihad. Poslanik. ka`e: “Ko ka`e da nema drugog boga osim Allaha.s.onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje. trgovina.{. d`. Ja sam samo rob. s. Recite: ‘Allahov rob i poslanik.jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha.a.” 219 Drugi dio {ehadeta “Muhammedun resulullah” zna~i vjerovati da je Muhammed. tra`enje uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha. zekat.. te se povinovati naredbama i kloniti se svega od ~ega nas odvra}a. .a.v.a.” 218 Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na bo`anstva jeste zna~enje prvog dijela {ehadeta..a.. post.. zemljoradnja. slavljenje Allaha. i zaslu`uje kaznu. a to su: .srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u. i Poslaniku. a djelima ne potvr|uje.’”220 Muhammed.Islamsko znanje 99 vanjska djela. i Njegovog Poslanika. ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji. Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {to ljudi obo`avaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim bo`anstvima.s. Allahov rob i Poslanik.djelo organa: namaz.s.{. radio i vjerovati da je on bio ~ovjek. istigfar i pozivanje Allahu.v. i njihovim javnim izgovaranjem: “E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu” (“Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”).a. d`. poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan. KADA I KAKO ^OVJEK POST AJE VJERNIK? POSTAJE ^ovjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta.

{irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima.. Ka`e Omer ( govore}i ashabima: “Do|ite da zajedno pove}amo iman”. poti{ten.. i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost.. Najve}i stupanj je la ilahe illellah. nauka: izu~avanjem islamske nauke posti`e se uvjerenje i spoznaja. zaklju~ili da se iman pove}ava pove}anjem dobrih djela. Nekada je slabiji.. osje}a tjeskobu u prsima i sl. Ka`e Uzvi{eni Allah. Naime. tmuran je. onda neka ga promijeni jezikom..v. a potom su spominjali Allaha. s. a to je najslabiji vid imana. a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem. a i stid je dio imana. d`.”225 3. ako ne mo`e rukom. nije uvijek iste ja~ine. tj. djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman.” 223 A dokazi iz hadisa jesu slijede}i: 1. a ako ne mo`e ni jezikom. Kao {to ka`u D`undub ibnu Abdullah i Ibn . sura im je pove}ala vjerovanje.” 222 “. “Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom. Me|u najva`nijima su: 1. a smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman. Ka`e Uzvi{eni Allah..{.a. .. Postoje faktori koji poma`u pove}anju imana i oni su dostupni svakome. d`.100 Islamsko znanje POVE]A VANJE I SMANJIV ANJE IMANA POVE]AV SMANJIVANJE Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana.. Allahov Poslanik. 2.: “A kada im se ajeti Njegovi u~e. nau~ili smo Kur'an u~iti.”224 Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima. on je zadovoljniji.”227 Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao. lahko zapada u grijeh. onda neka ga prezire srcem. vidjet }emo iz sljede}eg.s. d`. u~enjem Njegovih ajeta i lijepih imena. 2.{.{. A ukoliko se umanji. Ako je ve}i iman.: “A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni”228. ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje nemarnost i lijenost. iman u svim periodima ~ovjekovog `ivota nije uvijek isti. na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa. Stoga su islamski u~enjaci. 3. rekao je: “Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva. a nekada ja~i. bogobojazniji. a najmanji uklanjanje smetnje s puta. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha.”226 Svaki ~ovjek mo`e kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje. {to se ti~e vjernika. vjerovanje im se pove}ava. pa smo pove}ali svoj iman.” 221 “.Omer: “Nau~ili smo vjerovati.

v. D`ibril.: “Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha. pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: ‘Iman.s.Islamsko znanje 101 IMAN I ISLAM U poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab. o~itovanje jezikom i potvrdu djelima. s. a. jer kada ka`emo musliman. a kada im se rije~i Njegove kazuju.{. a kada ka`emo mu'min. d`. . da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{ u mogu}nosti.s. Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene.” On re~e: “Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik.s.a.s. oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Mi dajemo .” (El-Enfal 2-4) Ovdje je Allah.”230 Ovdje je iman obja{njen definicijom islama. Oni su zbilja pravi vjernici.229 Kada se govori o imanu i islamu... Sudnji dan i da vjeruje{ u Bo`ije odre|enje dobra i zla (kada' i kader). te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi ka`u da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi.. Njegove poslanike. reci mi {ta je islam. post ramazana.” “Reci mi {ta je iman?” “Iman je da vjeruje{ Allaha. Njegove knjige. da klanja{ namaz.a. Jedni ka`u da su to razli~iti termini sa posebnim zna~enjima.: “Muhammede. Njegove meleke. upitao je Poslanika.a.’’’231 Ovdje je iman upotrijebljen u jezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom. spomenuo iman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana. ~esto se mije{aju ova dva termina. s.. svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min. s.v. U su{tini. U drugom hadisu spominje se da je iman dio islama: “.. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enja s terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadr`e uvjerenje. spomenuo i rad srca i rad organa. onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje.. da daje{ zekat. onda ne nije~emo njegova djela. jer je nekada Poslanik. obavljanje namaza. njih po~asti i oprost i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.udjeljuju. Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja. Ka`e Poslanik..v. davanje zekata...

knjige. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije. poslanike. vjerovanje u Allahove knjige. vjerovanje u Allaha. 6. vjerovanje u Sudnji dan. i meleke Njegove. d`. potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje i uvjerenje.” 233 Ka`e Poslanik. i u onaj svijet-daleko je zalutao. 2. 1.[. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara. Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma i opipljivih ~injenica. D@.102 Islamsko znanje IMANSKI [AR TI [ARTI Da bi ~ovjek bio musliman.v. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu i hadisu. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas).a. Tebi }emo se vratiti.: “Iman je da vjeruje{ u Allaha.” I oni govore: “^ujemo i pokoravamo se. i poslanike Njegove: “Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim dokazima samo dopunjuju svoje saznanje.{.”234 PR VI IMANSKI [AR T PRVI [ART DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA. Njegove meleke.s.svaki vjeruje u Allaha. 4. oprosti nam. Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Bo`ijom voljom i odre|enjem. 5. s. i vjernici . Gospodaru na{. 3. vjerovanje u poslanike. i u meleke Njegove. Uzvi{eni Allah.” 232 “O vjernici. . A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. vjerovanje u meleke. i u knjige Njegove.. i u poslanike Njegove.

Svim ovim uzrocima mora postojati prauzrok. nije rekao: “Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom”..{. d`. jer je islam ovom djetetu uro|en..ne treba da se mijenja Allahova vjera. Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji. mi svjedo~imo' . koji.{. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove od svojih starih. isto tako. U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom.v. . faktor koji zna u~initi dosta na zatiranju ~iste uro|ene prirode. Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek.a. Islam je njegova osnova. tako|er.s. Roditelji su.. prema kojoj je On ljude stvorio . nastavnici.”237 Primje}ujemo da Poslanik.oni su odgovorili: 'Jesi. kao pravi vjernik. d`.v. vjeri. Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve ve`e jeste Stvoritelj svega. I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika. jer je to prava vjera. potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili vatropoklonikom. Adema.I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ni{ta znali. niti je nastao slu~ajem.a.{. Koje se zove Allah. djelu Allahovu. Pogre{no usmjereni knji`evnici.. Fitra (uro|ena ljudska narav) Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog Bi}a. Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala. Ni jedan ~ovjek nije sam sebe prouzro~io. On je stvorio du{e i one su ve} tada bile svjesne Njegova postojanja. a kr{}anstvo. a. samo je jedan dio ljudi tokom svoga `ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje. nije sam od sebe postao.s.Islamsko znanje 103 1. Poslanik.{. Ka`e Uzvi{eni: “I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatra`io od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' . jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu od njegovih najdra`ih. 2.. d`. ka`e: “Ti upravi lice svoje vjeri. a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka. To je zaista velika nepravda.. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanju postojanja Boga. Onaj Koji nije stvoren . s. d`.‘” 235 U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah. zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irka potvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha. u jednom hadisu ka`e: “Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi. i tako dalje sve do prvog ~ovjeka.s.Uzvi{eni Allah. Kozmolo{ki dokaz Iz svakodnevnog `ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a.” 236 Jedino uro|eni instikt mo`e objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje. a nekada ih sami izmi{ljali. profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama. s.

d`. nam daje ki{u koja sve to u `ivot vra}a. sve ima svoj red i svoju svrhu. 4. Sve {to raste i razvija se. Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i.{.doista su dokazi za one koji pameti imaju.{. Ka`e Allah. i od nje ovise i ljudi i `ivotinje. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe. niti bi imale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi. koriste se u proizvodnji i u druge svrhe. sve bi bilo sasu{eno i spr`eno i ne bismo imali ni{ta: ni vo}a ni povr}a. Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna.104 Islamsko znanje 3. . a to je Allah. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. ali sada u te~nom stanju kao ki{a. Ki{a je odraz Allahove milosti svemu `ivom na Zemlji. Da nije njih. d`. Kao {to se la|a ne mo`e zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne mo`e biti bez svoga upravlja~a. Zato je cilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanje Jednog Jedinog Allaha.: “Stvaranje nebesa i Zemlje. Moralni dokaz Ovaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za dobro i zlo. Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi. Potom se ponovo iz oblaka vra}a na Zemlju. a tjeraju ih vjetrovi. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode. d`. promjena vjetrova. Voda se isparava i pretvorena u paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira.{. d`. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema Suncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi. la|e ne bi imale po ~emu ploviti..”238 Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Koriste ljudima i sastavni su dio prirode. One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane. la|a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude. Allah. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec pokazuje ra~unanje vremena. @ivotinje koje Allah stvori. Kad bi stalno sijalo Sunce. Vjetrovi prenose polenov prah i poma`u opra{ivanju biljaka. Zato je ~ovjek nekad raspolo`en i zadovoljan. smjena no}i i dana. Teleolo{ki dokaz Teleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru.{. pot~injeni oblaci koji izme|u neba i Zemlje lebde . Na Zemlji `ivimo i koristimo njena dobra. On nam je u~inio dan za rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio. I tako. Uloga vjetrova je neprocjenjiva. u ovisnosti je o ki{i. tako|er. Stvorio ih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati. a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. Mora i rijeke su Allahova znamenja. imaju veliku ulogu na ovom svijetu.po kojoj je rasijao svakojaka `iva bi}a. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u. ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u `ivot vra}a zemlju nakon mrtvila njezina . Vjetrovi nas rashla|uju i vr{e druge va`ne zadatke.

Kako je onda mogu}e da ne{to tako ogromno i slo`eno kao {to je vasiona . ali se nije uspio spasiti od unutra{nje kontrole. Jedni su tvrdili da je `ivot na Zemlju do{ao s nekih drugih planeta iz svemira. u suprotnom. Za `ivot je potreban `ivot. Koji ne umire . Logi~ki dokaz U knjizi “[erhul . 5. Nema `ivota iz mrtve materije. a ne zabludi i neistini.{. ili kako se to u biologiji zove “autobiogeneza”.Islamsko znanje 105 Kada u~ini dobro. Nemogu}e je zamisliti da bi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju. a kada u~ini zlo.moralni zakon usadio nam je Uzvi{eni Tvorac.sa kojom se nikako ne mo`e porediti olovka . Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je `ivot na Zemlji nastao iz mrtve materije . njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. izvu}i }emo zaklju~ak i re}i: `ivot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi. a iz ni~ega ne mo`e nastati ne{to. d`. i poku{ao da sakrije svoje nedjelo. goni na priznanje i otkrivanje. 7. Zato je nastanak `ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga. Nastanak `ivota na Zemlji Jedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak `ivota na Zemlji.{. ova teorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj.akide el-vasitijje” prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod EbuHanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. da li je nastala sama od sebe. Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}uje na postojanje Allaha.Allah. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastane ne{to `ivo? Mrtvo je ni{ta. nikad ne}e uspjeti.samoro|enjem. Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji.nastane slu~ajno. Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja. Ona ga natjera da se sam preda vlastima. Koji nas najbolje poznaje. moralni zakon u njemu. jer bi. on je veseo i zadovoljan. Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam. Me|utim. I koliko god ~ovjek nastojao da se oslobodi toga. Historijski dokaz Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se na zakonima zdravog razmi{ljanja. ali ga njegov unutarnji sudac. Neki ka`u da je `ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno. 6. Za ubicu se dugo vremena ne zna. od po~etka ljudskog roda. d`. Pamet zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi. Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja. Upitamo li takve za najobi~niju olovku. Prema tome. `ivjeli u zabludi o postojanju Boga. mo`da. De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. Postoje me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. On bi. odgovor }e biti da nije. njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i dan zbog po~injenog zla. on je mrzovoljan i nelagodno se osje}a. Tra`ili su od njega dokaz o postojanju . Taj osje}aj gri`nje savjesti .

Hanife re~e: “Ne mo`ete shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara. potom da se istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e. TEVHIDUR .re~e Ebu .” 240 Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene jedno}e. bilje. tevhidul-uluhijje . d`.Allahovo gospodarstvo.” Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha. D@. . Vladar i Stvoritelj. Nisu mu mogli ni{ta na ovo odgovoriti.u svemu. poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju. Sunce. “A d`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju.” Ebu . 2. `ivotinje i ljudi postoje bez svoga Stvoritelja. zna~i: “^vrsto uvjerenje da je Allah. Ebu . 3. tevhidur-rububije .{..Allahova.” Indijci reko{e: “O tome razmi{lja{?!” “Da” . Tevhid se ogleda u tri podru~ja i to: 1..239 VJEROV ANJE U ALLAHA. Gospodar svega.RUBUBIJJE Tevhid predstavlja obo`avanje Jednog Jedinog Allaha. d`. dove.{. d`. VJEROVANJE Vjerovanje u Allaha. “Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana.{.” Tada su shvatili da ih je Ebu . zekat.[. post. zvijezde. planine. U njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu. On Jedini zaslu`uje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz.Allah. d`. d`.Hanife. Zbog toga je On stvorio d`ine i ljude. jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i svojstava.{.Hanife im re~e: “Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morske valove i putuje sama do svoga pristani{ta. .{. oti{la je nazad. On je opisan svojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka. nadanja. strah. Mjesec.tevhid .Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze.... jedini je dostojan obo`avanja. Kada je stigla i istovarila teret... tevhidul-esmai ves-sifati . a mo`ete pojmiti da ova nebesa.106 Islamsko znanje Boga.

d`. Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdoblja stvorio.s. .” 242 . Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. On ka`e: “Gospodar va{ je Allah.v. bogatstvo. u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom. jer on ujedinjava i vjernike..{.Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid. d`. s. Gospodar svjetova!” 243 Tako|er. da On spre~ava i dozvoljava. mo`e ne{to halalom ili haramom u~initi. da je On Jedini Vladar. tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha. On tamom no}i prekriva dan.Poslanik. a najva`nije jesu svakako sre}a na dunjaluku i uspjeh na ahiretu. Njime se ~ovjek osloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha.‘” 241 . da On prima dove. Tevhid je izvor du{evne snage koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na Uzvi{enog Stvoritelja.s. Uzvi{eni ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. Jedini Stvoritelj svega postoje}eg. Tako je Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: “Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene. d`. tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha.” To zna~i priznati da je Allah. Zatim.Islamsko znanje 107 . onda se nad Ar{om uzvisio. Njemu sve pripada i u Njegovim rukama je sva vlast.Nevjernici Meke nudili su Muhammedu. u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah. Tevhidom ~ovjek postaje neovisan.{. s.. koja ga u stopu prati. da On o`ivljava i usmr}uje. da On opskrbljuje i daruje.Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahove jedno}e. a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji.a. Definicija ovog tevhida glasi: “^vrsto uvjerenje da je Allah. d`. `enidbu po njegovom izboru i druge vrste ovosvjetskih u`ivanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid i nenapadanje njihovih tobo`njih bogova.{. Gospodar svega i da nema drugog gospodara mimo Njega. . Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid..{.. da poziva njemu.. zato se Meni klanjajte.a. da On Jedini donosi korist.v. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om.{. d`.

To je su{tina ovog tevhida. a ako ne vjeruje.ALLAH. Onaj Koji vjeruje da postoji samo jedan Bog dostojan obo`avanja. Tako je ispravno re}i da ima pravi Bog. uz ili mimo Allaha. d`. d`.{. vi nemate drugog boga. te je Poslanik. s. onda je politeista. oslanjanju. te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju. mo`da. njegovo vjerovanje nema smisla. Ali onaj koji vjeruje da je Allah. Koji zaslu`uje da bude obo`avan i postoje la`na bo`anstva ili bogovi koje ljudi obo`avaju. s. JEDINI NEPRIKOSNOVENI BOG KOME SE IBADET ^INI ^vrsto uvjerenje da je Allah.{. Ovdje je va`no napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se obo`ava.v. a. d`. pa do Muhammeda.s. taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji opskrbljuje i pro`ivljava. ali nisu vjerovali da je Allah. da je On sve stvorio. ali ih samo ovo vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida.. d`.v. u stvari. Oni su vjerovali da Allah. . bez obzira {to ga. tako ne zove. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je monoteista. neprikosnoveni Bog i da nema drugog boga mimo Njega. jedini istinski. daje nafaku. Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu. D@.. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}e kroz Njegova djela. jer ~initi ibadet nekom drugom. s. a nisu dostojni tog obo`avanja. uz ili mimo Allaha.s.{. plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadet nekom drugom. Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista.{. zato se Meni klanjajte!‘” 244 Svi su govorili: “Bojte se Allaha.108 Islamsko znanje TEVHIDUL-ULUHIJJE . d`. ka`emo da ga on uzima za svoje bo`anstvo..{.. ki{u.. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi poslanici su slati zbog njega. ali ne vjeruje da je On i jedini Bog kome se ~ini ibadet.v. u dovi. Gospodar. a ovo je... poslu{nosti.[.{.s.” 245 U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika. ratovao protiv njih i dozvolio njihovu krv i imetke.a. jeste {irk.. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razila`enja izme|u poslanika i njihovih naroda od Nuha. jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje). “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali.a. Tevhidul-uluhujje sadr`i u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati.. d`.{..a.s. poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. u svome strahu i nadi. d`..

. u}i }e u D`ennet.a. Moja sudbina je u Tvojoj ruci. lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova. s.{. opisan svim svojstvima savr{enstva.s. Allah. bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih.v.s. ALLAHOV A LIJEP A IMENA I NJIHOV BROJ ALLAHOVA LIJEPA O Allahovim. da . sunneta.. .a.tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zala`enja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava. ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet.. i bude njima molio Allaha. nau~i napamet. sin robinje Tvoje. ko se bude dr`ao granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima)..” 246 Zna~enje rije~i “ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet” jeste to da onaj ko ih upozna. s. U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. a svako ime je izvedenica iz svoga izvora.drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom. ~ist je od svih nedostataka. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah.v.: “Allah ima 99 imena. sto manje jedan. Allah je nepar i On voli nepar.a. Ka`e Poslanik.: “Bo`e moj.v. d`. svojstva: .{. Tvoja odluka je pravda u vezi mene. kojim si Sebe nazvao. za koga ve}ina uleme ka`e da nije izvedeno ni iz kakvog korijena. razumije. ja sam Tvoj rob. d`. molim Te svakim Tvojim imenom.{. Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava.. ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si nekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadr`ao.a.s.. da je li{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i kako Ga je opisao Njegov Poslanik.v. Pored 99 Allahovih.Islamsko znanje 109 TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF ATI -VJEROV ANJE VES-SIFA -VJEROVANJE U ALLAHOV A IMENA ISVOJSTV A ALLAHOVA ISVOJSTVA ^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah. vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avati ih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima. d`. d`. Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova. Ka`e Resulullah. bez dodavanja ili oduzimanja..{. lijepih imena koja su spomenuta u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postoje i ona koja su za nas skrivena i nepoznata. d`.. Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene.{.s.prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u Allaha i Njegovih stvorenja. s. d`.{. s. sin roba Tvoga.

.s. i zbog toga govor o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima.'”248 Poslanik.{. d`. jedino On. da njime odstrani{ moju `alost i odbije{ brige moje!”247 Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. d`.. i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. zna.v. te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo.v. Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovna bi}a) koji su stvoreni od svjetlosti. Uzvi{eni ka`e: “A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove.oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv . a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu od Uzvi{enog. Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta. Njegove meleke.svaki vjeruje u Allaha. njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima. naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe.{. Allahova je. i u onaj svijet . s. oprosti nam. a to je sura “El-Ihlas”: “Reci: 'On je Allah . s. na {to nas upu}uje slijede}i ajet: “A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!' . Ka`e Uzvi{eni: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. i u poslanike Njegove.. d`. svjetlom srca moga. ka`e: “Iman je da vjeruje{ Allaha.”249 U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnim dokazima.daleko je zalutao..”250 Stvarnu su{tinu meleka.' I oni govore: '^ujemo i pokoravamo se. ^itava jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima. a. mudrost da ljudima po{alje poslanike izme|u njih.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|en i niko Mu ravan nije!‘” DRUGI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U MELEKE VJEROVANJE Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha.. i Poslanika. i vjernici .110 Islamsko znanje u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga.Stvoreni su prije Adema. i meleke Njegove.a. Tebi }emo se vratiti. 1) Stvaranje meleka . Uzvi{eni.. Gospodaru na{.s.s.a. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah..{.. i u knjige Njegove.

i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. s. d`.v. “Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. kao {to su to kr{}ani pripisivali Allahu.. Stvoritelj nebesa i Zemlje. i na njemu se nisu vidjeli tragovi puta.s. vidio D`ibrila sa {est stotina krila. kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu. Tada se pojavio u bijeloj odje}i. ne ulaze u bra~ni `ivot. ne spavaju.{. ihsanu. ka`e: “Hvaljen neka je Allah. a d`ini od vatre.' On re~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate. koji meleke sa po dva. On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi.. bri`ni. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke. [to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni.s. ne piju.Islamsko znanje 111 prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje. a ne grije{e u onome {to im se naredi. d`.{..s. On onome {to stvara dodaje {ta ho}e.. {tujemo. 3) Mo} pretvaranja u druge oblike Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka. Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu.. Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju sve naredbe..255 4) Meleki imaju krila U suri Fatir Allah. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima. potpuno pokorni i odani.a.” 254 Tako isto je D`ibril dolazio Muhammedu. sa jako crnom kosom. o tome nas obavje{tava Poslanik. sve mo`e.{..” 256 U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud ka`e se da je Poslanik. s.. On uistinu. “253 2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja Dokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna stvorenja od svjetlosti. pokorni i odani Allahovi robovi Meleki su Allahu. u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibn Kelbi.: “Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti). s.‘” 252 Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju. U kazivanju o Merjemi navodi se: “Mi smo njoj meleka D`ibrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno stvorenog mu{karca.257 5) Meleki.a.v.” 258 I ka`e Uzvi{eni: . islamu i predznacima Sudnjeg dana. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima. Ne grije{e niti u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu.a.v. d`.

zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{. a to }e.112 Islamsko znanje “Boje se Gospodara svoga. s. koji bilje`e ljudska djela: “On ne izusti ni jednu rije~. Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog `ivota i nikada se ne odvajaju od njega. zablude i fitne. a grie{nike kore: “Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne `alostite se. “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama. koje si im obe}ao.” 261 Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah. Ka`e Allahov Poslanik.'”266 Oni podsti~u one koji tra`e znanje.”267 U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu.s.{.v. a posebno kada su vjernici u d`ihadu. drugi ga navode na dobro.{... pra}enje i bilje`enje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva prema onome {to je ~ovjek poduzeo. jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela .. 7) Meleki i ~ovjek Postoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa..” 263 Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: “Meleki koji dr`e 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaru na{. a drugi ka`e: 'Oduzmi od onoga koji {krtari. Uz ~ovjeka su meleki “Kiramen katibin”.a. a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. s. druge za oblake. pa u~vrstite one . i ~ine ono {to im se naredi.. one koji su bili dobri.”259 6) Meleki i svemir Meleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu. izbjegavanje zla. i pretke njihove i `ene njihove i potomstvo njihovo.v. pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom. I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela. daj onome koji dijeli'. Koji je iznad njih. d`. i radujte se D`ennetu. Ti si uistinu silan i mudar.” 260 “I onih koji naredbe sprovode.”262 “A nad vama bdiju ~uvari. kod Nas cijenjeni pisari. pomaganje ljudi u robovanju Allahu. Uzvi{eni ka`e: “I sre|uju ono {to nije sre|eno.Ti si mu se smilovao.'”265 Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima. tre}e za brda. ka`e: “Nema dana u kome ljudi osvanu. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem.: “Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja.s. njegovo odr`avanje. uvedi ih u edenske vrtove. veliki uspjeh biti!'” 264 Poslanik. Jedni zapisuju njegova djela. a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Bo`e. tre}i ga ~uvaju itd. d`. neke za ki{u itd.a. koji vam je obe}an. zadu`io jedne meleke za zvijezde.. zaista.

koji je zadu`en za dono{enje objave Allahovim poslanicima. kretanje oblaka. neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i: 'Vi }ete tu vje~no ostati. zaista. Allahovom voljom. i D`ibrilu i Mikailu . tamo pouzdanog!” 272 “U~i ga jedan ogromne snage. on je zadu`en za pojave i promjene u prirodi. razboriti. kao {to su strujanje vjetrova. Israfil je zadu`en za puhanje dva puta u sur (rog). pa ih vi po {ijama udarite i udarite ih po prstima. d`. kome se drugi pot~injavaju. Na njima nema mjesta koliko pedalj. padanje ki{a. mo}nog. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. tebi stavlja na srce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.” 268 8. od Gospodara svemira cijenjenog. a drugi put radi ponovnog o`ivljavanja.pa Allah je. a imaju zbog ~ega da {kripe. i zorom kada di{e.”270 MELEKI SPOMENUTI U KUR'ANU I HADISU D`ibril.Islamsko znanje 113 koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti.” 269 O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: “Nebesa su za{kripala. Prvi put da bi ozna~io umiranje svega stvorenog.{. kazivanje izaslanika plemenitog. koji se pojavio u liku svome. Malik je ~uvar D`ehennema. Kur'an je.'” 271 Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir: “I kunem se zvijezdama koje se skrivaju. Uzvi{eni Allah. koje se kre}u i iz vida gube. On je spomenut u jednom ajetu zajedno sa Mikailom: “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu? a on. i no}i kada ona veo di`e. doista. odre|ivanje zelenila i boje u bilju.. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim. Broj meleka Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to ka`e Uzvi{eni: “A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna. a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'.'” 274 Kiramen katibin . nicanje rastinja. veli~ine i ukusa plodova itd. ka`e: “Oni }e dozivati: 'O Malik.” 273 [to se ti~e Mikaila.

” 275 “Uz svakog od vas su meleki. niti je ikada moglo pasti na um ljudskom srcu. u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail. a prijesto Gospodara tvoga }e toga dana. ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima. i da se onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti. i da oni kojima je data Knjiga i oni koji su vjernici. a izaslanici na{i. a zovu se Zebanije. osmerica dr`ati. Mi }emo pozvati Zebanije. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernicika`u: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e.” 277 U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka. Ima ih devetnaest. kod Nas cijenjeni pisari. I Sekar282 je ljudima samo opomena.” 276 “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. a kapije njegove ve} {irom otvorene. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{a djela. “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. jedan sprijeda a drugi straga. i kad do njega do|u.” 280 Meleki zadu`eni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o d`ehenemskoj vatri. ispred njega i iza njega. Me|utim. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni.114 Islamsko znanje Allah.279 Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost dr`anje Allahova 'Ar{a (prijestolja). Ka`e Uzvi{eni: “A nad vama bdiju ~uvari. pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu: “I oni koji }e u vatri biti govorit }e stra`arima d`ehenemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!'” 281 “Nad njim su devetnaesterica. kao {to Uzvi{eni ka`e: “Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zadu`en.'” 278 Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima.” 283 “Pa neka pozovu dru{tvo svoje.{. i o njima nas je obavijestio Uzvi{eni: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati.” 284 Meleki zadu`eni za gostoprimstvo d`enetlija: Oni selam nazivaju i izra`avaju dobrodo{licu d`enetlijama. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. koji stoje jedan s desne. zapisuju. d`. drugi s lijeve strane ~ovjeka i pi{u djela..” “Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka. Melek smrti On je zadu`en za uzimanje ljudskih du{a. iznad njih. koji su uz njih. da se oni kojima je data Knjiga uvjere. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. ne sumnjaju. donose hranu. koji znaju ono {to radite. ~uvari .

.v.Islamsko znanje 115 njegovi }e im re}i: ‘Mir vama.. a njemu smo dali Ind`il. d`. d`.{. obavjestio u ovome ajetu: “Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima) Musaovim i Ibrahimovim. Uzvi{eni ka`e: “Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima.. sina Merjemina. tako je isto i prethodnim poslanicima slao objave (knjige)...a. poslao Kur'an Muhammedu. i nikada se ne opisuju mu{kim ili `enskim spolom. a.. 287 2.{.s.{.s... 289 4. Ind`il: objavljen Isau.s. i Allah. 288 3. u njemu }ete vje~no boraviti!'” 285 Jo{ da napomenemo da se meleki ne `ene niti razmno`avaju. .. a Davudu smo Zebur dali”. slao knjige (objave). Uzvi{eni Allah.” 290 Tako|er.. slao je . koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici.. Zebur: objavljen Davudu. od grijeha ste ~isti.”. O tome nas je Allah..{.. Knjige spomenute u Kur'anu su: 1. poslali.{.. Uzvi{eni ka`e: “Poslije njih smo Isaa. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. zato u|ite u nj. koji je priznao Tevrat prije njega objavljen.. a. Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu.a. d`.286 Kao {to je Allah.” 291 Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima. listovima Ibrahimovim i Musaovim. Slijede}i ajet nam poja{njava tu ~injenicu: “Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu.”. s. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imao poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio du`an dostaviti ljudima. a.. To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah.s. u njemu je uputa i svjetlo. d`.s. d`. ali njihova imena nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu. TRE]I IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U ALLAHOVE KNJIGE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja. i u ovom ajetu: “Ovo doista ima u listovima davna{njim. Tevrat: objavljen Musau.

.. va`e}im za ~itavo ~ovje~anstvo. istina i svjetlo ljudima. odnos ~ovjeka i prirode.” 294 Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allaha cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i osobinama nad ostalim knjigama. ba{ od onih kojima je data. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa. i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi. koju On nije spomenuo. Uzvi{eni Allah.. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije. uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu se nisu slagali.. ka`e: “A tebi objavljujemo Knjigu.{. te na~in vjerovanja. Uzvi{eni ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat. samu istinu. Kur'an je jedina bo`anska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah. voljom Svojom.i dali smo mu Ind`il. Sve ono {to se na|e u knjigama. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {to je do{lo u njima.. Do{ao je kao potvrda. d`. itd.. odnos ~ovjeka i ~ovjeka. i da bi Allah. a potvrdio je i neke propise va`e}e za sva vremena i prostore. ibadeta. U njima su zakoni i pravila o ljudskim postupcima.” 295 Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao.. “A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. samu istinu.” 293 O Ind`ilu Allah ka`e: “. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama. A povod neslaganju bila je me|usobna zavist. Neke od tih osobina su: 1. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. 2.{. i po njima je slao Knjigu. d`.{.. poja{njava iskrivljenja i promjene koje su u njima nastale.. tj. Njima su obuhva}eni svi segmenti ljudskog `ivota: odnos ~ovjeka i Gospodara.116 Islamsko znanje vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. u njemu je uputa i svjetlo.. u njemu je uputa i svjetlo. Poni{tio je dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode. a u suprotnosti je sa islamskim principima.” 292 ST AV VJERNIKA STA O ALLAHOVIM KNJIGAMA Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan. znak je da je to iskrivila ljudska ruka. d`. istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida.: . Kur'an sadr`i su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima. poslu{nosti i svega {to vjera zahtijeva.

Islamsko znanje 117 “Mi smo. u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja jevreja i kr{}ana.{.” 301 Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je Uzejr Allahov sin. Ko `udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen. ali Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo. One se sla`u sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju). U suri El-Ihlas ka`e se: “Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. li{en svih ljudskih svojstava. ^injenica je da je Kur'an posljednja Bo`ija objava te je stoga njegovo ~uvanje od iskrivljavanja neophodno. po volji Svojoj. “Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati.. i niko Mu ravan nije!'” Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi. meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog. svjesno izvrnuli. “Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi. Kur'an je svim ljudima uputa i objava.” 298 Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Ind`ila od kr{}ana. dok su druge objave slate samo odre|enim narodima. neka ~ini dobra djela i neka. klanjaju}i se Gospodaru svome.. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih. jer malo ko od njih vjeruje. tj. a razilaze se sa njim u zakonima i propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme.' To su rije~i njihove.bilo bi za njih bolje i ispravnije.” 299 “Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: '^ujemo ali se ne pokoravamo!' i '^uj ne ~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni ka`u: '^ujemo i pokoravamo se!' i '^uj' i 'Pogledaj nas!' . te da On nema djeteta. Objasnio im je da je Allah.. ona je objava od Mudroga. a kr{}ani ka`u: 'Mesih je Allahov sin. do{ao vam je Poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. Ka`e Uzvi{eni: “Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio. zaista. a nikako bo`anska bi}a. zaista. “A on je.” 297 Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|u ljudima. ubio ih Allah! Kuda se odme}u?” 302 Kada je objavljen Kur'an. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih. 3. a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk prema Allahu. ~uvati od ljudskog iskrivljavanja. opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati” 296. bilo s koje strane. d`.{. iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. d`. knjiga za{ti}ena. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. po{to su ih shvatili. ne smatra Njemu ravnim nikoga!'”303 . Kur'an o tome ka`e: “Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin'. la` joj je strana.” 300 “O sljedbenici Knjige. iz usta njihovih. kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom.

u svojim poglavljima. [to se ti~e sadr`aja prija{njih knjiga koje danas .” 304 Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: “Mesih. pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja).. biografije poslanika i njihovih u~enika. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima kojima su dostavljene. osim Kur'ana.a. u svakoj rije~i i svakom slovu. s. nesnosna patnja }e. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija iste knjige i razmimoila`enje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. sin Merjemin.v. njih kako se odme}u.v.”305 ^injenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se mo`e pripisati Allahu. dok za drugog to isto nema svoje osnove te se ne mo`e pripisati Bogu. Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti. Kur'an je ostao sa~uvan i originalan. 4. Neki od njih su: 1. i pogledaj. Kod jednog prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna. i oboje su hranu jeli. a majka njegova je uvijek istinu govorila. i prije njega su dolazili poslanici. Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno je od Allaha odre|en (tevkifi). Za to postoje i mnogi racionalni dokazi. Takav je isti slu~aj i sa “Novim zavjetom”.{. 3. “Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 'O sinovi Israilovi. Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa bo`anskim govorom. a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. zaista. Ind`ilom.s. pored onih iz Kur'ana.118 Islamsko znanje Tako|er. i mome i va{em Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim.s. On je onakav kakvog ga je D`ibril u~io Muhammedu. sti}i svakog od njih koji nevjernik ostane.a. Poslanika Muhammeda. i njegovo boravi{te }e D`ehennem biti. kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je on jedan od troga (sveto trojstvo). koji su poznati pod imenom “Stari zavjet”. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa bo`anskim putem ubacivanja raznih tuma~enja. samo je poslanik. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a. Dana{nji psalmi. 2. d`. historije.s.. ~ak ni od najbli`eg Allahova roba. i pod njegovom kontrolom i bo`anskim nadzorom. kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenili i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli.a. a koji je u originalu “Tevrat”.. citatima.v.. s. tako da se ne mo`e razlikovati Allahov govor od ljudskog. s. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. i kakvog ga je on prenio svojim ashabima. Na{a je du`nost da vjerujemo u Bo`anski izvor svih spomenutih objava i da su one do{le kao uputa ljudima. zatim. Kur'an je sav zapisan za `ivota Muhammeda. klanjajte se Allahu. Nevjernici su oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga {to govore.

a navedeno je u pro{lim knjigama. te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{em obliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast. niti nije~emo niti potvr|ujemo. to vjerujemo. 5.{. da je Davud u~inio blud.itd.. tako|er.. a odbijati sve {to mu se suprotstavlja. d`..” U njemu se.306 [to se ti~e Kur'ana. postale takve. Tako|er. jesu odlike knjiga koje danas posjeduju kr{}ani i jevreji. rije~ i slovo sa~uvani. vjerujemo da je to ~isti Allahov. .{. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadr`aj tih objava. Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje. a koje su.ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo. istina.ono {to ne spominje Kur'an i sunnet. spoznao je dobro i zlo.ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje. . Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana te vjerovati u sve {to se nalazi u njemu. ka`u da je la`ac.Islamsko znanje 119 nalazimo pred sobom. Tako za Ibrahima. isto tako ka`u da je Harun pozvao Izrael}ane u obo`avanje teleta.. govor. i rastu`i se u svome srcu. Kur'an je istina od Allaha. prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svih ljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu. za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama. da je Sulejman obo`avao kipove `ele}i time udovoljiti svojoj `eni. d`. kojoj ne mo`e ni{ta parirati. na{ odnos prema njima je sljede}i: . knjiga Starog zavjeta 3/22: “Re~e Gospodar Bog: ‘To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas.”’ “I ra`alosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio. jer nemamo dokaza o tome. i da su svaki izraz. alejhisselam. .. spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju ~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u. zahvaljuju}i njima samima. u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: “Geneva”/1.

. ima poslanika i vjerovjesnika.s.. Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha. a potom ga Allah. Du`nost svakog ~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima.. a da im nije poslanika ili opominja~a poslao.” 309 Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu.000.. s tim {to mi ne znamo njihova imena. U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124.{. koja nije novi {erijat (vjerozakon).120 Islamsko znanje ^ETVR TI IMANSKI [AR T ^ETVRTI [ART VJEROV ANJE U POSLANIKE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama. Zato se ka`e: “Svaki poslanik je vjerovjesnik. a o nekima nismo. d`. i zadu`i ga preno{enjem novog {erijata. po~inju}i sa Ademom..v. Iz ovih definicija mo`emo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eni Allah.”307 On ka`e: “Mi smo i prije tebe poslanike slali. o nekima od njih Mi smo ti kazivali.. pored spomenutih. u odnosu na prethodnog vjerovjesnika.{. ako ho}e.{.{. Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah. 2. Poslanik (resul) je osoba koju je Allah. a zavr{avaju}i sa Muhammedom. Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani. 1.a. Koji ih je i poslao. s.” 308. d`. d`. ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik. u~ini poslanikom.VJEROVJESNI[TVO Postoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga {to im se objavljuje.” . Vjerovanje u poslanike zna~i: “~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah.310 POSLANSTVO . a u drugom ajetu veli: “Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod. slao poslanike svim narodima. d`.{. Vjerovjesnik nije zadu`en dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanika koji je poslan prije njega. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika. odabrao da prenese novi {erijat ljudima. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik. d`..

. 2. Mudrost je u tome {to Allah. d`. Ka`e Uzvi{eni Allah. one. htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlo`eni . SVOJSTV A POSLANIKA SVOJSTVA I VJEROVJESNIKA Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja. a bio je samo vjerovjesnik. d`.{. Uzvi{eni Allah.. a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitog obavljanja misije me|u ljudima. a. tako|er. Allah. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba.: “Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo poslali. Jahja. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim..{. d`. ubijen je. Duhovno-moralna svojstva Nepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima u cilju prakti~nog primjera. d`. d`. Poslanici su imali knjige. Poslanici su mu{karci. i trajalo je jedan period nakon ~ega je ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru.{. itd. a.{.s. “I prije tebe smo slali samo mu{karce.moralna svojstva. du{evno . 4. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstva koja po~iva na dru`enju sa ljudima. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici slati i kafirima. nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike. djeluju odbojno na ljude.”312 Ovdje se za Musaa ka`e da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga (Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom). Infektivna bolest mo`e prouzrokovati izbjegavanje poslanika od ljudi. d`. a vjerovjesnicima one nisu davane. bitno je znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha..s..” 313 Poslanici i vjerovjesnici nisu izlo`eni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu kao {to je sakatost. ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata.{..Islamsko znanje 121 3. nikada nije slao `ene kao poslanike. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste..” 311 “I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik.. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana. Spolja{nja-vanjska svojstva Poslanici su ljudskog roda i Allah. Npr... zato {to melek ne mo`e komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a..{. 1.

( kada mu je Nimrud rekao: “Ja o`ivljavam i usmr}ujem.. Zato je bilo neophodno da budu pametni.”316 Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim..{.. a Allah }e te od ljudi {tititi. u~ini ti da iza|e sa zapada. ako ne u~ini{ to.. a. poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema svome narodu prije poslanstva.. Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim. s.s.”315 Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet) Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi.s.s.a. Uzvi{eni Allah ka`e: “Poslani~e.. pa zar je mogu}e da sla`e na Gospodara ljudi.” Ibrahim mu re~e: “‘Allah daje da Sunce iza|e sa istoka. .. zbog svog prethodnog znanja o njegovoj iskrenosti.314 Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|eno je da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah. Ebu . d`.a. s. mo`e i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada.s. i{ao je logikom koja ka`e da onaj koji mo`e da o`ivljava i usmr}uje. Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave. ne i od malih na koje ih je Uzvi{eni upozorio. a.. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put. a..v. Ibrahim..' I nevjernik se zbuni.” Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka o Resulullahovom. dok su u svakodnevnom `ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha. onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama onih koji nered ~ine na Zemlji. ve} je `elio pomo}i drugom ~ovjeku koji ga je pozvao u pomo}. a. [to se ti~e Musaa. pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati. donio dokaz koji je protivnika potpuno zbunio. koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka.s. odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga. jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena.a. objavio i nije im dozvoljeno da i{ta od [erijata ili akideta zataje. Tako je rekao: “Muhammed ne la`e ljudima.v. Iskrenost (sidk) Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili.. priznao je i prihvatio poslanstvo Muhammeda.Bekr..122 Islamsko znanje grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost. Kada bismo rekli da je poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva. Dokaz njihove o{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima. onda nisi dostavio poslanicu Njegovu. r. kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga.s.

Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja..a.Islamsko znanje 123 DOKAZI KOJI UPU]UJU NA ISKRENOST POSLANIKA I ISTINIT OST NJIHOV A POSLANSTV A ISTINITOST NJIHOVA POSLANSTVA PR VI: SU[TINA POSLANSTV A PRVI: POSLANSTVA Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva. ovo lice nije lice la`ova. Hatid`a..s. b) da li je ova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a.. zatim na~ina njegova postupanja i komuniciranja sa ljudima. tako|er.a. DRUGI: LI^NOST POSLANIKA Li~nost poslanika.Bekrom.v.. morala. r.v. iskrenosti. s. poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave.a. c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?. f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?. rekao je: “Tako mi Allaha. To se da zaklju~iti na osnovu njegove povjerljivosti.s. s. do}i }e do zaklju~ka i uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili. Abdullah ibn Selam. Stvari koje upu}uju na ispravnost jesu: a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: obo`avanje Allaha ili idolopoklonstvo? Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?. r. do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva. povjerovala je u istinitost Muhammedova. Takav je slu~aj i sa Ebu . da li je prilago|ena }udima i instiktima ljudske du{e?. radijallahu anha.a. kada je vidio Poslanika. mo`e uputiti na istinitost njegova poziva. pak. o neispravnosti.”317 . e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove izazove i probleme?.

a.a. tako isto su ga najavili i drugi poslanici i vjerovjesnici. znaju Poslanika. d`. Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha.one koje poti~u od Allaha.s.one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima. Mu'd`iza je nadnaravna pojava koju je Allah. doista.124 Islamsko znanje TRE]I: NAGOVJE[T AJ PRIJA[NJIH NAGOVJE[TAJ POSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU POSLANIKA POSLIJE NJIH Ka`e Allah. ali neki od njih. Ono {to {ejtani ~ine. s.{.. Zato nalazimo kroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika tra`e od njih da im poka`u ne{to nadnaravno. ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed.v.320 Mu'd`iza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u u svakodnevnom `ivotu. s. Onaj . svjesno istinu prikrivaju. ^ETVR TI: MU'D@IZA . a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove.” 319 Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegove istinitosti. zato {to je on pe~at svim poslanicima. koji }e poslije mene do}i. ne mogu se ste}i i On ih daje kome On ho}e. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: . d`.. najavio dolazak Muhammeda. d`. podr{ke na putu poslani~ke misije. oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'” 318 Kako god je Isa.s. d`.. Zato se u Kur'anu ka`e: “Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani)... Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i uobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja. a. darovao nekom svom poslaniku kako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva.{.. u Kur'ani kerimu: “A kada Isa. sin Merjemin.NADNARA VNA POJA VA ^ETVRTI: NADNARAVNA POJAV Mu'd`iza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva..{. {to drugi ljudi ne mogu uraditi.v.{.' I kad im je on donio jasne dokaze. Muhammeda kao {to sinove svoje znaju. d`. re~e: 'O sinovi Israilovi..{.s. to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se. .

izazov kafirima. s dokazom (mu'd`izom) od Gospodara va{ega. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha. Uzvi{eni Allah.322 . 6.{. i oja~anje njegova uvjerenja kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima. To je dokaz koji ljudima potvr|uje istinitost poslanstva odre|enog poslanika. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in `ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli. Njemu je pokoran i koristan je ljudima. a. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e.. i kod svakog poslanika. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku.. nepokoran. 5. Jedan dio u~enjaka smatra da je “izazov” op}a karakteristika mu'd`ize. 2.s.a. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no. dok je donosilac {ejtanskih ~uda Allahu. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inio odre|enu mu'd`izu. la`ac i {tetan ljudima.{.v.{. Vrsta i su{tina mu'd`ize odgovarala je vremenu u kome se pojavila.v..Islamsko znanje 125 ko dolazi sa mu'd`izom od Allaha. 4. s. jer u suprotnom mu'd`iza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvo osobenosti. ^injenica je da su neke mu'd`ize poslate kafirima. u~vr{}enje vjernika u imanu. s. Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi. KARAKTERISTIKE MU'D@IZE 1.s. imale su za cilj: 1. Drugi dio u~enjaka smatra da je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'd`iza. 3. ka`e jezikom Isaa.: “. Mu'd`ize poslanika Muhammeda. d`. One koje su poslate kafirima su radi izazova.{.s. d`. a neke vjernicima.”321 2. d`. Izvor je mu'd`ize Allah. a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana.. d`. 3.a...

Ne tra`i vlast. To je po~ast i izraz posebne pa`nje prema njima. a Uzvi{eni Allah. iako ih je Uzvi{eni Allah. mnogo klanja nafila. strpi se. trudom. radi preciznog i ta~nog dostavljanja Objave. . d`. polo`ajem. a definisana je kao: “osoba odana Allahu.. najpre~i mu je Allah. obavlja druge dobrovoljne ibadete.. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise. 2. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. U dru{tvu je prijatan. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima. daje ih nekim Svojim dobrim robovima. poslu{na.{. pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu. ako dobije puno zahvalan je.PRIJA TELJA PRIJATELJA ALLAHOVA 1.a.{. a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima. izrazito blag. lijepog je morala. “prijateljima”. d`. ne `udi za imetkom. 5. i kloni se onoga {to mu je Allah zabranio. s. djelima. ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti.. tolerantan. posebno pobo`nim osobama koji iskreno i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru.126 Islamsko znanje KERAMETI I EVLIJE UVOD U POGLA VLJE O KERAMETU POGLAVLJE Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode. d`. 3. Kada vidimo historiju ashaba. 4. {. izbjegava sve grijehe. vidjet }emo da su grije{ili.323 KARAKTERISTIKE “EVLIJE” ALLAHOV A [TI]ENIKA . fin sugovornik.{. Ako dobije malo. iskrena u ibadetu. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao. imetkom. Evlija obavlja sve farzove.s. potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao Poslanik Muhammed. d`.325 Jednostavno. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku.324 6.v.. poziva dobru. Takva osoba se zove “velijj” ili “evlija”...

Islamsko znanje 127 DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA Uzvi{eni Allah ka`e: “I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji). U suri El-Kehf spominje se doga|aj vezan za “stanovnike pe}ine” koje je Allah uspavao 309 godina. za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu. Allah onoga koga On ho}e opskrbljuje bez ra~una.. a zatim ih ponovo pro`ivio. kod nje bi hrane na{ao. Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatra`i. oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. pa njegov sluh kojim slu{a bude samo radi Mene. s. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se od rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao. radijallahu anha. da je rekao: “Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni blizu. Ja mu udovoljim. O tome govore ajeti 9-26 sure El-Kehf.on bi upitao.a. zaista. Ni~im se Moj rob ne mo`e vi{e Meni pribli`iti od onoga ~ime sam ga Ja zadu`io.{. i da se o njoj brine Zekerijja. to }e.” 327 DOKAZI O POST OJANJU KERAMET A POSTOJANJU KERAMETA Kur'an Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu. ajeti: 30 i poslije njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima. a ako se Meni utje~e.s. Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat. veliki uspjeh biti. njegova ljubav prema Meni preovlada. Allahove rije~i niko ne mo`e izmijeniti.'”328 Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori iz be{ike u ~asu kada ju je njen narod optu`io za blud. 'Odakle ti ovo o Merjema?' . Moj se rob Meni postepeno pribli`ava vr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim.v.” 326 Prenosi Poslanik. A kad ga Ja zavolim. Kerameta Merjeme. Pogledaj suru “Merjem”. a ona bi odgovorila: 'Od Allaha. od Allaha. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez njenog truda. ruka njegova kojom prihva}a bude samo radi Mene. “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo. njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene. d`. ima vi{e. .. Ja ga sklonim.

a. zaista. i umno`io. 3. d`.{. ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an. ili da po{alje izaslanika. koji je oti{ao prije isplate naknade.{. a potom mu ih predao u potpunosti. objavljuje ono {to On `eli... ali su rije~i od Poslanika.329 VAHJ . d`.{. osim nadahnu}em.{. 6.” “On je. tako|er.s. Allah.”330 U skladu s ovom definicijom mo`emo izvesti glavna svojstva Objave: 1. d`. spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudi kojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrim djelima da ih On spasi.{. kao {to je hadisi-kudsijj. otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju. ili iza zastora. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima.. d`. Uzvi{en i Mudar!”332 .v. tre}i da je svom najamniku. 2. a ponekad je vahj po zna~enju. za dostavljanje vahja poslanicima zadu`en je D`ibril. a.. na na~in da doti~ni poslanik ili vjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima. drugi da se ustegao od bluda kada je to mogao u~initi. koji.s. ~ak.OBJA VA OBJAV “Dostavljanje odre|enog govora od Allaha. s.128 Islamsko znanje Hadis U hadisu su. 5. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava. NA^INI DOST AVLJANJA OBJA VE DOSTA OBJAVE Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: “Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a.. 4. porijeklo Vahja je od Allaha. o~uvao njegova sredstva pa ih. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha. Njegovom voljom. d`.

a.{. kada je bio na Israu i Mi'rad`u i kada mu je propisano pet namaza. On ga sa zemljom sravni. [to se ti~e nadahnu}a u srce. ali iza zastora. NADAHNU]E Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu. jednom na po~etku objave . a. s. stvorio. d`. vidio je D`ibrila.v. alejhisselam: “. d`.. 3.a.s..a. vidjet }e{ Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri. u D`ennetu. na ovom svijetu je nemogu}e.. Gospodaru moj.s.. On se spominje u vi{e sura. d`.v.. d`. a. s.a.. dva puta u njegovom pravom liku. vidio je u snu da treba `rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da se radi o Objavi od Allaha. d`.s. s. Vi|enje Allaha. ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpuno budan i pri sebi.Ne mo`e{ me vidjeti” . tako da ovaj ne vidi Allaha.s. bio je istinit san.s.. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu. Poslani~ki je san objava od Allaha.. a Musa se onesvje{}en strovali. i Allaha. DA PO[ALJE IZASLANIKA Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja D`ibril. onako kako ga je Allah.”337 Direktan govor Allaha. uka`i mi se da Te vidim! “ .{. s.s.v. A {to se ti~e sna poslanika. i svoj ed`el (rok trajanja `ivota). s. sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom. d`.A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao”338.. pa ako ono ostane na svom mjestu.. ja sam vjernik prvi.“ali pogledaj u ono brdo. To se odvija na tri na~ina: a) da se pojavi u svom stvarnom liku.a. ka`e: “Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva.{.v..a...{.. IZA ZASTORA Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva. Tre}i je razgovor Adema...{. on se smatra istinom.{. d`.v.s. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa tra`io da vidi Allaha: '”.v.”336 2.”333 To zna~i da su Poslaniku.re~e . ono se spominje u ovom hadisu: “Zaista mi je Sveti duh (D`ibril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije nego upotpuni svoju nafaku.335 Poslanik..Islamsko znanje 129 1.. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana... Muhammed.s. Ibrahim. sa Muhammedom. ^im se osvijesti re~e: “Hvaljen neka si! Kajem Ti se. s.{.

”340 Tada je D`ibril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje.. on se zbog njih sneveseli i uznemiri. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje. razboriti.a.s.. u liku ~ovjeka kada ga je obradovao sinom Ishakom: “I obradovali smo ga Ishakom. c) dolazak objave kao zvuk zvona. Havd (vrelo). Ponekad bi objava silazila dok je Poslanik.. patnja ili u`ivanje u kaburu.”347 .. a. i u poslanike Njegove.345 Jednog dana bio je na devi kada mu je do{la ova vrsta objave. najte`i na~in objave i tada bi mu u danima `estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja. i sve {to je Allah.a. a drugi put za vrijeme Israa i Mi'rad`a. i u meleke Njegove. b) da do|e u liku ~ovjeka. u hadisu.”342 Tako je isto do{ao i Lutu. ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. Melek je do{ao Ibrahimu. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. s.s.a. Zbog te`ine objave deva je kleknula.v. a. {to se opisuje u suri En-Ned`m: “Pou~ava ga jedan ogromne snage. s. u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija. o onome {to }e se desiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka.” 346 Ovaj imanski {art podrazumijeva “vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Uzvi{eni Allah.s. d`.{.: “I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu. i u knjige Njegove. vaganje djela. D`ennet i D`ehennem. izlaganje knjiga u kojima su zabilje`ena ljudska djela. bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanju p~ela. d`.v. pro`ivljenje poslije smrti. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova.a. i u Knjigu koju je objavio prije. 'Ne boj se i ne brini se' . Sirat }uprija.130 Islamsko znanje u pe}ini Hira339. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti. u njima pripremio za njihove stanovnike.. To je bio za Poslanika. a jednom je do{ao u liku beduina koga nije niko poznavao344.{..reko{e oni . Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom. i u onaj svijet .s. s. obra~un. s. U jednom hadisu spominje se da D`ibril.v.v. Dokaz za to je slijede}i kur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan: “O vjernici. ima {est stotina krila341.s. PETI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U SUDNJI DAN VJEROVANJE Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. na obzorju najvi{em.. vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim. a.s. koji se pojavio u liku svome. osim `ene tvoje.'” 343 Dolazio je Muhammedu.s.daleko je zalutao..

Prakti~no. Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. Jevmul-hisab (dan obra~una). a isto tako ne{to najdalje od nas u na{im mislima. Et-Tamme (velika nevolja).” 349 . Svaka sura sadr`i temu o Sudnjem danu. upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja i toka doga|aja. Po~inje novi svijet u koji ulazimo sa posljedicama onoga staroga. Svako ime odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. Jevmut-telak (dan susreta). Zbog toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnji dan. Na va`nost vjerovanja u Sudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan.{. Jevmul-d`em'i (dan skupljanja). Jevmud-din (dan polaganja ra~una). Jevmul-feth (dan pobjede). ali se ne priprema za nju. Jevmul-fasl (dan razdvajanja). i dr. Jevmut-tenad (dan dozivanja). IMENA SUDNJEG DANA Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje). El-Hakka (~as neizbje`ni). Jevmul-ba's (dan pro`ivljenja). d`. Smrt je ne{to najbli`e nama u na{im ~ulima. Jevmul-hulud (dan vje~nosti). a rijetko se mo`e na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut.Islamsko znanje 131 Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem danu.348 Iz zna~enja ovih imena mo`emo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. Es-Sa'a (~as). kao {to ka`e Allah. Nevjernik je svjestan da }e umrijeti. El-Waki'a (veliki doga|aj). El-Ahireh (drugi svijet). tako|er. i Nama }ete se poslije vratiti. ^esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. Ono {to. Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. Jevmul-hasreti (dan kajanja). svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). A svaka du{a }e umrijeti.: “Svako `ivo bi}e smrt }e okusiti. time se zavr{ava mukotrpni dunjaluk. Jevmul-hurud` (dan izlaska). El-Ga{ija (te{ka nevolja). po~ev od pro`ivljenja pa do kona~ne presude. El-Azife (smak svijeta). El-Kari'ah (smak svijeta).

Uzvi{eni Allah. pregrada). 1. a kazna ih je stigla zbog malih stvari. zagrobni `ivot je pregrada izme|u dunjaluka i ahireta.” Ka`e Ai{a: “Poslije toga nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika. o kaburskom azabu. To je `ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kog i od ahiretskog `ivota. a Muhammed.”353 Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu. u kabur mu do|u dva crno-plava meleka koji ga pitaju: “Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?” Vjernik }e odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah.{.a.v.v.”351 2. Kur'an ga je nazvao “el-berzeh”. ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i biti nesigurni.pred njima }e berzeh (zagrobni `ivot) biti.a. s.v. Postojanje ovakvog `ivota utvr|eno je vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda.. radijallahu anha. vjera mi je islam.. pa. zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovaraju na pitanja meleka. a drugi se nije ~istio poslije male nu`de.v.a. Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na onom i na ovom svijetu. Munafik }e re}i: “Ne znam.”354 A zatim }e biti tu~en i mu~en. a da nije zatra`io za{titu od kaburskog azaba. KAZNA I ISPITIV ANJE OD DVOJICE MELEKA ISPITIVANJE Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje `ivota koji po~inje odmah nakon smrti.s. d`.132 Islamsko znanje KABURSKO ISKU[ENJE. pro{ao je pored dva kabura i rekao: “Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju. kada }e o`ivljeni biti. Dva meleka koji }e ispitivati ~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir.s.Abbasa prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. kaburski je azab istina. Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge.a. da je pitala Poslanika. pa joj je rekao: “Da. Prenosi se od Ai{e.s.a. ~uo sam ljude kako ne{to govore.s. je moj poslanik i moj vjerovjesnik.s.”350 Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor.... s.v. U vjerodostojnim hadisima zabilje`eno je da kad ~ovjek umre.. s.. tj. s. ka`e: “. s. Od Ibn . .”352 Ovo se zove i kabursko isku{enje. sve do Dana. pa sam i ja govorio. da je klanjao neki namaz.

u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: ‘O`alosti se zbog onoga {to te ~eka. Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i d`ina”355. U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib. 3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga.s. r. pripremljeni za vjernike.. a ako je od stanovnika D`ehennema..: “Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog u}i jedna u druga.i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica.a. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er. postalo bi pra{ina. kada bi njime udario brdo. naravno.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?' . prenosi hadis u kome se ka`e: “. pa }e mu se re}i: 'Mirno spavaj.a.v. Neki od njih su: 1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti: Ebu-Hurejre.v.a u ruci mu je ~eki}.. Ovo je dan koji ti je obe}an. ka`e se: “. s. s.. zatim }e mu se osvijetliti.”357 4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u D`ehennemu ujutro i nave~er: Ka`e Allahov Poslanik. Udarit }e ga jednom i on }e se pretvoriti u pra{inu.’ Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?' Re}i }e: ‘Ja sam tvoje lo{e djelo.s. Ka`e Poslanik.zatim }e mu se kabur pro{iriti za sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko..'”359 KABURSKI U@ICI U kaburu postoje i u`ici koji su. Ka`e Allahov Poslanik. Ako je od stanovnika D`enneta.Islamsko znanje 133 VRSTE KABURSKOG AZABA Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 1) udaranje `eljeznim ~eki}em. i ka`e mu se: 'Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. 2) otvore mu se vrata D`ehennema356.a. opisuju}i meleka koji }e do}i u kabur.. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu.v.: “.'”358 5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnog mirisa. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu.s.: “Kada neko od vas umre.. s.a.

On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. Reci: 'To zna jedino Gospodar moj..' I tako }e ostati dok ga Allah ne pro`ivi iz njegove postelje. 2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom: U hadisu stoji: “.{. prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e te veseliti. 3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled: U hadisu: “.. Zbog toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje. a oni se u svojoj nemarnosti okre}u. Islam zabranjuje predskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah.. s.. slobodno mo`emo re}i da je on blizu. Ovo je dan koji ti je obe}an. ipak je nazna~io i objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu.' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo. 4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti D`ennetom: “Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica.. a ko si ti? Tvoje lice je kao lice onoga koji donosi dobro. mo`da je Sudnji dan blizu. ali ve}ina ljudi ne zna.” 367 Allahov Poslanik. Reci: ‘To samo Allah zna.' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{. sasvim neo~ekivano }e vam do}i.. Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e.134 Islamsko znanje Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mlado`enja koga ne budi niko do najvoljenija mu osoba.i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled”362. Razlog takvoj podjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima.” 365 “A {ta ti zna{.a.' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao.v.. Mali predznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itim dru{tvenim slojevima.'”363 PREDZNACI SUDNJEG DANA Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike. {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa: “Pribli`io se ljudima njihov obra~un.”368 . ka`e: “Pitaju te o Sudnjem danu. a mjesec se raspuknuo. raduj se Allahovom zadovoljstvu i d`enetskim ba{~ama.”361.i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen. lijepe odje}e. a te`ak }e biti nebesima i Zemlji. kada }e se zbiti. d`. punim u`ivanja..'” 364 Ipak.s.” 366 “Pribli`io se Sudnji dan. ka`e: “Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazao je na blizinu ka`iprsta i srednjeg prsta).”360...

s.”371 . mali predznaci Sudnjeg dana. a u tre}u grupu ulaze veliki predznaci kao i neki od malih predznaka. s. VELIKI PREDZNACI To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan. grupa koja se jo{ nije pojavila.. nadmetanje u gradnji visokih ku}a. s obzirom na njihovo pojavljivanje. 3.. silazak Isaa. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojavi skupa sa velikim predznacima. kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja.a. On je rekao: “Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na ka`iprst i srednji prst).369 Neki u~enjaci su ove predznake. kao {to su: .370 MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 1. dolazak Je'd`ud`a i Me'd`ud`a i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije. Ina~e su prva i druga grupa. jo{ traje i ponavlja se. 2.s. grupa koja se pojavila.Islamsko znanje 135 PODJELA I DEFINICIJA PREDZNAKA SUDNJEG DANA MALI PREDZNACI Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno du`i vremenski period i oni su uobi~ajene prirode..izlazak Sunca sa zapada. a. pojava Ded`ala. grupa koja se pojavila i pro{la. podjelili na tri grupe: 1. Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana. i tome sli~no. ra{ireno pijenje alkohola. Poslanstvo Muhammeda.v.

Opona{anje drugih naroda Ebu . sat kao varnica..a. 3. Mno{tvo zemljotresa Ebu . d`. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik... r. Mjesec se rascijepio na dva djela.a. u odnosu na `ivot prije njegova poslanstva. i da je to mno{tvo `ena povezano sa pojavljivanjem d`ehla i nestajanjem znanja.136 Islamsko znanje Hadis nas upu}uje da je zemaljski `ivot poslije Muhammeda. s. U hadisu kojeg je zabilje`io Ahmed od Ebu .s.a. r. Kratko}a vremena Ljudi }e osje}ati da vrijeme sve br`e i br`e prolazi i da neme bereketa u njemu.v.Hurejre. Pojava la`nih poslanika Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su poslanici. s. r. ka`e se: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu.Hurejre.. Bit }e mnogo `ena. prenosi da je Allahov Poslanik. s. Rascjepljivanje Mjeseca U vrijeme poslanika Muhammeda. Pri`eljkivanje smrti Ebu . s.Hurejre. a mnogo `enska djeca. prenosi da je Allahov Poslanik.a.”376 Ibn-Had`er ka`e da }e Allah. rekao: . pa godina bude trajala kao mjesec. kako bi sa~uvali vjeru. pit }e se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral. prvi ajet. s.{.s. 7.a. prenosi da je Allahov Poslanik. 2.a.v. Ovaj doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer. 4.. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa.v. dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka. a malo mu{karaca “Tako }e odnos biti pedeset `ena naspram jednog mu{karca.s. s.s. sedmica kao dan.v. r.a.v.”375 8.a.s..a.Hurejre. ka`e: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja.”374 6.a. mjesec kao sedmica. veoma kratak.v.. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog ~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu.”373 5.377 9.'”372 Ovdje se `eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enja `eljeti smrt... a pojavit }e se neznanje..s. dan kao sat..

Islamsko znanje

137

“Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode, pedalj po pedalj, ar{in po ar{in. ‘Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni. ‘Pa na koga drugog ako ne na njih?’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”378

POJA VA EL - MEHDIJA POJAV
Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 1. vjerodostojni; 2. slabi; 3. la`ni i izmi{ljeni. Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju le`i u pojavi brojnih frakcija u islamskim dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To je dovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se kao i ja.”379 U drugom rivajetu se ka`e: “Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produ`io taj dan kako bi u njemu poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj. Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.”380 Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }e preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribje`i{te u koje bi se sklonio od nasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom kao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovnik nebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...”381

138

Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA
Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: “Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas je kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' ‘U~imo o Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Ded`ala, `ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, tri velika zemljotresa; na istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'”382 Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod u po~etak Sudnjeg dana.

1. POJA VA DED@ALA POJAV
Nazvan je Ded`alom zbog velikih la`i kojima je sklon. Jezi~ki “ded`al: zna~i onaj koji pokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da je on samo la`ac i da nije ono za {to }e se predstavljati. Opis Ded`ala Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Ded`ala zbog opasnosti koju sa sobom donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabima poznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. Prema hadisu Ded`al ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrd`ava, boja tijela mu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Ded`alove natprirodne pojave 1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani. 2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio ga je s ki{om koju tjera vjetar. 3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje

139

voda. 4. O`ivljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: “Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti o`ivim roditelje?”, itd.) 5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u gdje bude htio. 6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo o`iviti. Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega. 7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.
Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao kod Sebe. “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika‘, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.” 383 Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaska na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali i predstavljali kr{}ani. Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti d`izju. Tada }e se pove}ati imetak tako da ga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.”
384

140

Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA SA ZAP ADA ZAPADA
Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnih pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi, ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni koji su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to to Uzvi{eni Allah ka`e: “Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...” 385 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.”386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE
O njoj Kur'an govori: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje iza|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.” 387 Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada se pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@
Je'd`ud` i Me'd`ud` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etak Sudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u pred sobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama, kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, ajeti 92-98. Je'd`ud` i Me'd`ud` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: “...i Allah }e poslati Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje

141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.’” 389

6. DIM
Ka`e Allah, d`.{.: “Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!” 390 Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg dana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sve ljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: “Ovo je te{ka, nesnosna kazna.”391 Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadr`ati 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovati zbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393 Re}i }e: “Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!” Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: “A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{ao istiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'”
394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA
Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a., jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: “Od Ummu Seleme prenosi se da je rekla: ‘^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: 'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres na Arabijskom poluotoku'...”396 Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti u`asni i obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Had`er u komentaru Buharijinog Sahiha ka`e da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti veliki dio Zemlje.397 U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{iri nemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA TRA KOJA ]E TJERA TI LJUDE PREMA MAH[ERU VATRA TJERATI
Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjerati prema Mah{eru. U sahih hadisima ka`e se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142

Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda ka`e se: “...i vatra koja }e se pojaviti u kotlini Aden i tjerat }e ljude”399; 2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: 'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat }e ljude.'”400 Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljude prema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe: - prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup; - druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a drugi pje{ke i}i; - tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI
Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan, Sirija i Palestina). Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i pje{ke i pu`u}i.” Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: “Tamo }ete biti skupljeni.”402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU
U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti od po~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u D`ennet a nevjernika u D`ehennem. Predznaci Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {to postoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanja snijega, vra}anja `ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. Po~etak Sudnjeg dana bit }e obilje`en strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresima na Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski `ivot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesiti velika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od straha pobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Ka`e Uzvi{eni Allah:

” 403 O ovom zemljotresu govori se i u suri “Zilzal” (Zemljotres).” 404 Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju.Islamsko znanje 143 “O ljudi. a nebesa }e smotati Svojom desnicom.. a zatim }e re}i: 'Ja sam Vladar. ^itava Zemlja }e ledinom postati. gdje su vladari Zemlje?'”405 PUHANJE U ROG (SUR) Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta. Prvo }e puhanje biti znak da }e sve `ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti. Ka`e Uzvi{eni Allah. i kada se D`ehennem raspali. veliki doga|aj biti! Na dan kada ga do`ivite. Nebo }e se rascijepiti. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. s. osim onoga koga Allah bude htio ostaviti.a. Povratit }e se `ivot u svaku osobu i oni }e tada ~ekati. d`. i kada se nebo ukloni.” 4o6 Tako|er ka`e Uzvi{eni: “I puhnut }e se u rog. i kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena. Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada }e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti pro`ivljeni. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao.: “Kada Sunce sjaj izgubi. Mjesec }e se sa Suncem sastaviti. pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti. kada Smak svijeta nastupi. a oni ne}e pijani biti. i kada se D`ennet pribli`i svako }e saznati ono {to je pripremio.” 407 . i kada se mora vatrom napune. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upana vuna. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudi boraviti u svojim kaburima (grobovima). i kada zvijezde popadaju. i ti }e{ vidjeti ljude pijane. Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres.v. Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti. svaka }e dojilja ono {to doji-zaboraviti. Iz nje se jasno vidi da }e ~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati “[ta joj je?” Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njih prirodnih zakona na Zemlji. i kada se du{e s tijelima spare. a zatim ispariti. i kada se divlje `ivotinje saberu. i kad steone kamile bez pastira ostanu. i kada se planine pokrenu.s. odjednom ustati i ~ekati. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu: “I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. Zatim }e se Zemlja zamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo.{. ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna stra{na biti. Mora }e se jedna u druga uliti. i kada se listovi razdijele. a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti.

u moru se ugu{ili. odje}e i neobrezani... sin za ocem.a. rekla je: “^ula sam Poslanika. radijallahu anha. goli i neobrezani. Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una. Kur'an ka`e: “Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti.. Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima.a.a.. d`.v. Otac za sinom. mislili su da su ostali samo jedan dio dana.. to se ta~no ne zna.Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili. a ja }u biti prvi koji }e ustati. s. “. i ljudi i d`ini i {ejtani i `ivotinje. Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo.' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e. U sahih hadisima spominje se da }e Muhammed.” 409 Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e..v. kada su se probudili. jedni druge }e gledati?' Poslanik. On ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti toga dana.. kada je rekao: 'Na Kijametskom danu ljudi }e biti pro`ivljeni bosi. niti majka za k}erkom. s. Mi smo doista kadri to u~initi?” 411 Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni. U`asna situacija u kojoj }e se tada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom. nevjernici }e govoriti: 'Ovo je te`ak dan!'” 412 [to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una. sve }e ih o`iviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio. tako }emo ih ponovo iz ni{ta stvoriti..s. usmrtio i koji su prespavali tri stotine i devet godina. to je obe}anje Na{e. “. koji su na postelji umrli. Niko ni za koga ne}e brinuti. divlja zvijer ih pojela. biti prvi koji }e biti pro`ivljen.'”410 Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka.” 4o8 Svaki umrli bit }e pro`ivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta. iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io. Tako se desilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine). ..i netremice gledaju}i u glasnika i `ure}i. Ai{a.144 Islamsko znanje PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE) Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti pro`ivljeni. koje je Allah. niti mu` za `enom.. Musa }e tada ve} stajati pod Ar{om. niti k}erka za majkom.s.s. odgovori: 'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju. smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova.{. niti `ena za mu`em ne}e tada brinuti.v. s. Svak }e se o sebi zabaviti.

}e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati. Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim svijetom. kod nas cijenjeni pisari. ^ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~iji grijesi budu ve}i.{. s.Islamsko znanje 145 POLAGANJE RA^UNA. koji znaju ono {to vi radite. svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu u kojoj su savr{eno i precizno zabilje`ene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom svijetu.”418 ..s. ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku. i malo i veliko.v.a. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati.” 414 “Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori. a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e i ka`njen. prenosi da je Poslanik.a..” 415 Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela.. kao {to ni dunjalu~ka pravda nije kao ahiretska. Ai{a. Mo`emo to usporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tu`ilac i optu`eni iznose svoja djela i nakon preciznog razmatranja se ustanovi da li je optu`eni kriv ili ne i koliku kaznu zaslu`uje. d`. radijallahu anha. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. Naravno. to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo. Kada vidi svoja djela. rekao: “Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu. lahko }e ra~un polo`iti?'” Poslanik.s. i to direktno i bez posrednika. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. re~e: “To se odnosi samo na izlaganje djela.”416 “Tada }ete ispitivani biti. Uzvi{eni ka`e: “Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio.v.{. dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!”413 Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki bilje`ili sve {to je on radio na ovom svijetu. a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati: “^itaj knjigu svoju. i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati..” Rekla sam: “Allahov Poslani~e. mi smo bilje`ili sve {to ste vi radili. IZLAGANJE DJELA I PRESUDA Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. Dakle. d`.” 417 Allah. s. dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska. O njima Allah. zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u njegovu desnu ruku data.

ruke. ukazane sve lijepe namjere i skru{enost srca. Na ahiretu je Sudija Gospodar svih svjetova. procjenjene sve okolnosti.. vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti. koji je poslan svim ljudima.s. s. Pod obra~unom se smatra skup i analiza svih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela.I knjiga }e se postaviti. biti su|eno po posljednjem vjerozakonu. meleki. knjige.” 421 Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika Muhammeda.146 Islamsko znanje POLAGANJE RA^UNA Nakon {to se izlo`e djela. Mahmud Hattab es-Subki u djelu “Ed-Dinul-halis” ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik. vid.”419 SVJEDO^ENJE POSLANIKA Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: “I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e. dan. dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. sluh.v.. itd. SVJEDOCI I DOKAZI Svako su|enje.” 420 “. noge.a. Svjedoci su poslanici. ko`a. a ne po vjerozakonima `idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni. priznanja. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{ava da su svjedoci la`ni i “naru~eni” te se pravda ne mo`e zadovoljiti. Isto }e tako biti ukazano i na dvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih lo{ih djela. Njegova pravednost je potpuna. po~et }e obra~un. . i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne mo`e pro}i bez svjedoka i dokaza. no}. {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih dobrih djela. Sva ~ovjekova djela bit }e obra~unata. svaki narod bit }e pozvan prema svojoj knjizi. Neko }e vrlo lahko zavr{iti ra~un. zemlja. meleki pisari i imetak. pa i ovo zadnje..

. o~i njihove. NOGE.{. prema tome {ta je ~ovjek radio. a pet ~ula {ta su osje}ala. i kada Zemlja izbaci terete svoje. ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti: “A kada se listovi (knjige) ra{ire. ruke o djelima. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. u{i njihove. i onaj koji bude uradio i koliko trun zla.v. a ako se ne pokaje..Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene. U suri “El-Zilzal” Allah..a. ka`e: “Danas }emo im usta za~epiti.” 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenu knjigu i re}i }e mu se: '^itaj svoju knjigu. rekao je: “. Ako se ~ovjek pokaje.. d`. KO@A) U Kur'anu se spominje da }e. oni prvi bit }e zadr`ani da bi ih sustigli ostali. ka`e: “Kada se Zemlja naj`e{}im svojim potresom potrese. dovoljno je da ti danas sam protiv sebe ra~un svi|a{. 'Za{to svjedo~ite protiv .vidjet }e ga. d`.s. i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' . -vidjet }e ga.' To su njene vijesti. neka djela }e biti pobrisana. tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to. i kad do|u do nje. o~i o onome {to su gledale.Islamsko znanje 147 SVJEDO^ENJE KNJIGA Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe. ko`a {ta je dodirivala. Allah..”424 SVJEDO^ENJE UDOV A UDOVA (JEZIK. RUKE. ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana..‘” 423 SVJEDO^ENJE ZEMLJE Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo. jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela ~inio.{. a noge njihove }e Nam o onome {ta su radile. njegovi udovi svjedo~iti: jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru.” Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. svjedo~iti.”425 “A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. Kada ~ovjek umre. s. Poslanik. O^I.toga dana }e ona vijesti svoje kazivati jer }e joj Gospodar tvoj narediti. ruke njihove }e Nam govoriti. u{i {ta su slu{ale. U[I.

posti}i. Uzvi{eni ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo ne}e u~initi.s.A. dao je da i mi progovorimo'. u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje. Allah. sla|a od meda. Uzvi{eni ka`e u drugom ajetu: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno.428 MIZAN . d`. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se.s. {iroko onoliko koliko i dugo.S. VRELO) HAVD S. A i dosta je {to Mi ra~une svi|amo. vratili. s.a. oni ~ija dobra djela prevagnu.{. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dosti`u stupanj tevatura. stradati. oni }e {ta `ele. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko ne}e biti zakinut. evo. neki ljudi }e biti udaljeni pa }u ja re}i: 'Gospodaru moj. ono }e se sve vi{e pove}avati.s.” 426 HA VD (POSLANIKOVO. oni }e. oni su moji i od mog ummeta. [to se bude vi{e iz njega pilo.v. a oni ~ija djela budu lahka. poslije njegove smrti. Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda.a. hladnija od leda... Koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. rekao je: 'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene.. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. napaja se iz D`enneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka. 'Allah.V. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga {to ste radili.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe?'”427 Vrelo je ogromno.v.148 Islamsko znanje nas?'.. odgovorit }e. donijet }emo ga.. Do njega ne}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika.v.S. postavit }e vagu (mizan) za vaganje djela Svojih robova.” 429 Ispitivanje ra~una je radi procjene djela. upitat }e oni ko`e svoje.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i ko`e va{e protiv vas svjedo~ile. s. Vrelo je izuzetno prostrano.V .A. mirisa ljep{eg od miska. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: “Poslanik.a. a vaganjem }e se odrediti te`ina odre|enog djela kako bi se na osnovu te te`ine ~ovjek kaznio ili nagradio. S. ako ne{to bude te`ilo koliko zrno goru{ice. tj. sa koga }e piti vjernici njegovi sljedbenici.V AGA (V AGANJE DJELA) VAGA (VAGANJE Po zavr{etku polaganja ra~una za djela. Vaga je istinska i ta~na. s.”430 . razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana..

s. d`. neko tr~e}i.v. meleki. u~enjaci i {ehidi. ali }e ovi.ZAUZIMANJE .a. bogobojazni vjernici. a neko }e se jednom rukom uhvatiti. a na koji }e imati pravo samo Muhammed.”433 U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci. Svi }e ljudi morati preko njega pre}i. ~ak i poslanici i bogougodnici. to odbiti i uputiti ih na Muhammeda. Zaista nam je Allah podario {to nije nikom drugom. neko }e jednom nogom kora~ati.s. dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu.a..v.{. A onaj ko pre|e re}i }e: “Hvala Allahu. Koji nas je spasio od tebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao.” 432 Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod Allaha.a.v..{.s. s.v. d`.”434 Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika. dozvoli: “Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori.v. d`. D`ennet itd. s. ukazati Svojim poslanicima.]UPRIJA SIRAT Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad d`ehenemske vatre. d`.a. d`.s.a. Ibn-Mad`e prenosi od Osmana. rekao: “Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici. O ovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: “Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja se prima i svi su oni po`urili da to pravo iskoriste. a druga }e mu se izma}i.s. s.. i zauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah. Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra. Niko od njih ne}e se mo}i zauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah.Islamsko znanje 149 SIRA T . Ovaj most je o{triji od sablje a tanji od dlake. da je Poslanik. neko brzinom treptaja oka.{. Kur'an. {ehidima i drugim odabranim stvorenjima. Bit }e okru`en tamom. i doku~it }e ga vatra. On `eli da im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeve u D`ennetu. da se zauzima za svoj ummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu. melekima. da ka`e: “U~ite ..a..POSREDOV ANJE [EFA 'AT POSREDOVANJE Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. [efa'at spomenut u ovom hadisu jeste op}i {efa'at koji obuhvata sve ljude..{.{. a drugom posrtati. svi odreda. {ehidi. Allah. r. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha.. s. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'at za moj ummet na ahiretu. Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih.”431 [EF A'A T . iskrenim vjernicima.. s. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku.

ka`e: . s.a. . “.. Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u D`ehennem.a... a oni su i sami.v. Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha.. potrebno je ispuniti slijede}e uvjete: . d`.. d`. kako bi im se Allah. jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili. Allah. s.a. Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste “veliki {efa'at” kojim je Muhammed.ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali. Neke od njih su samo vezane za Poslanika. d`.v. Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf)..{.i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan.. za olak{anje muka proisteklih iz du`ine stajanja i i{~ekivanja.. s. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na “mevkifu” mjestu iskupa. sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojim je zadovoljan. bri`ni. d`. Mnogi mufessiri (komentatori Kur'ana) ka`u da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao “el-mekamul-mahmud”440 (hvale dostojno mjesto). da iza|u iz njega.v. Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u D`ehennemu. neke za ostale poslanike.. Poslanik. da u njeg ne u|u.150 Islamsko znanje Kur'an.da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha. a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli. iz strahopo{tovanja prema Njemu.” 436 UVJETI [EF A'A TA [EFA 'AT Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha.. .{.”435 A {to se ti~e meleka. odlikovan nad ostalom svojom bra}om poslanicima.” 439 VRSTE [EF A'A TA [EFA 'AT Postoji vi{e vrsta {efa'ata. o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu: “A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od koristi.{.s. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e” 437. obo`avali. o tome ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim.{. d`.s.s.{. smilovao i uveo ih u D`ennet.niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva sa onim za koga se zauzima: “Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori” 438.

rijeke od meda..a. hurije.v. ljep{i i ljudski razum njegove ljepote ne mo`e pojmiti. Zauzimanje za ulazak u D`ennet svih vjernika. s. s. koji je umro kao mnogobo`ac.. zbog {irka i nevjerovanja. uho nije ~ulo. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni..a. zbog rodbinskih veza sa njim.v. smirenost du{e.442 Zauzimanje da neki vjernici u|u u D`ennet bez polaganja ra~una.Islamsko znanje 151 “Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta. On je mnogo bolji.”441 Zauzimanje Poslanika. mlijeka i vina koje ne opija. niti je ikada nekome na um palo. Zauzimanje za pove}anje stupnja d`enetlijama u D`ennetu iznad onoga {to su zaslu`ili. D@ENNET I D@EHENNEM D`ennet i D`ehennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike.” 444 D@ENNET Prvo {to nam na um pada kada mislimo o D`ennetu jesu u`ivanja. ali ne samo takav. u jednom hadisu: “Ono {to oko nije vidjelo.”445 .s.s. svila i kadifa itd. Kao {to ka`e Resulullah. D`ennet jeste takav. a ipak }e mu se staviti. za svoga amid`u Ebu-Taliba.” 443 Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u D`ehennem koji se ispod nje nalazi: “I oni }e u grupama u njega ulaziti.s.v. pa }e ~initi {efa'at za njega da bude izveden iz dna D`ehennema i stavljen negdje na njegov kraj. s. dvije d`ehenemske `eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati. a pomagao je Resulullahu. ljepota d`enetskih pejza`a. Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u D`ennet: “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. pa }e mu tim biti ubla`ena kazna.a.....

to }e.. “D`ennatu 'adn” . d`. pozivali Allahu. ~ekaju odaje. d`.{.” 449 Zatim mjesto u D`ennetu “D`ennetulme'va .”446 Ali ipak mo`emo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. da }e u njega u}i vjernici. spomenuo je neke od ljepota D`enneta: “A oni koji su se Allaha bojali. d`.” Pa bi upitan: “Zar ni ti.. zaista..: “Niko ne}e u}i u D`ennet svojim djelima. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.” 448 U D`ennetu su: “.” 447 U njemu }e biti odaje za koje Uzvi{eni ka`e: “A one koji se Gospodara svoga boje. Eto. Ka`e Poslanik.. kome je obe}an D`ennet. i Njegov Poslanik. U slijede}im ajetima Allah. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati.v. sve jedne iznad drugih sagra|ene. usred ba{~a i izvora. obaspe Svojom milo{}u. Allahov Poslani~e?” Pa re~e: “^ak ni ja. s.d`enetsko prebivali{te.. To su robovi Milostivog.v. poslije one prve smrti.s. ispred kojih }e rijeke te}i..{. osim da me Allah. tako }e biti i Mi }emo ih hurijama.152 Islamsko znanje KO ]E U]I U D@ENNET? Ljudi i d`ini mogu u}i u D`ennet samo Allahovom milo{}u.. koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji su se samo Allaha bojali.. spomenuti u suri El-Furkan i na drugim mjestima u Kur'anu i sunnetu... U njima }e mo}i. KAKO IZGLEDA D@ENNET? Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je D`ennet prostran koliko nebesa i Zemlja: “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. Na osnovu ovih imena i njihovih zna~enja vidimo da }e u D`ennetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici biti na razli~itim polo`ajima. u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti. krupnih o~iju.. pripremljen za one koji se Allaha boje. u njima.{. oni koji su dobra djela ~inili. biti uspjeh veliki!” 450 . oni }e na sigurnu mjestu biti. borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovog zakona na Zemlji.s. sigurno.ba{~e ~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima.Edenski vrtovi itd.a. `eniti.a. s. blagodat }e to od Gospodara tvoga biti. a nikako samo svojim djelima i onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba.

mo}i }e da jedu i piju {to im du{a po`eli. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist. bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju pro`ivljenja: “Oni su prije toga rasko{nim `ivotom `ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili i govorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo. smutnja. Temperatura u njemu je ujedna~ena. zaista. Bit }e sigurni..a. Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okru`eni vo}em svakovrsnim.” Poslanik. i ona453 je. oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la` utjerivali: “Da smo slu{ali ili razmi{ljali. dovoljna.v. Poslu`ivat }e ih mlade sluge nalik na biser skriveni.. s. Govorit }e samo ono {to je dobro. ali i jo{ vi{e stra{niji i `e{}i.v. zar }emo zbilja biti o`ivljeni?'” 451 Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma. Iz grudi d`enetlija bit }e odstranjena zloba.s. potvore itd. D`ehennem jeste takav. ne bismo me|u stanovnicima D`ehennema u ognju bili!” 452 KAKO IZGLEDA D@EHENNEM? D`ehennem je opisao Poslanik. U njemu }e vje~no boraviti.a. a pozdrav }e biti selam. D@EHENNEM Za razliku od D`enneta. ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }e se ljudi vje~no pr`iti.s.” Neko re~e: “Allahov Poslani~e. rekav{i: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre. ne}e ni hladno}u ni `egu osjetiti. Mo}i }e da se {etaju po D`ennetu. KO ]E U NJEGA U]I? Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima. s.Islamsko znanje 153 ST ANJE VJERNIKA U D@ENNETU STANJE Stanovnici D`enneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom. da razgovaraju s kim god `ele. mr`nja. re~e: “D`ehenemska .

”.459 i hladovine od vatre: “Nad njima }e biti naslage vatre.v. u trbuhu }e kao rastopljena kovina vreti.. ali je to gnojna te~nost: “Pred njim }e D`ehennem biti . ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti. te osoba umre i time prestaje bol. Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu: “One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti. Ulazit }e na sedam vrata: “Ona }e iznad njih biti zatvorena.....” 456 I u D`ehennemu ima hrane. okovani u okove i sind`ire i ba~eni u oganj razbuktali: “Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili.” 461 Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku. ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika. plamenim stupovima zasvo|ena. Allah je zaista silan i mudar. s. i ne}e umrijeti. D`ehenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima: “Oni ne}e biti na smrt osu|eni. svaki joj je dio ravan po temperaturi. mu~it }e se da je proguta.463 .a.”458 Ima i odje}e ali je i ona od vatre: “.s. i ne}e im se patnja u njemu ubla`iti. onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena. a od nje }e mu mozak klju~ati.154 Islamsko znanje vatra je `e{}a od dunjalu~ke 69 puta.. ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: “Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku. a i ispod njih naslage.” 462 Najbla`a je kazna u D`ehennemu da se ~ovjeku stavi `eravica ispod stopala.” 457 U njemu ima i pi}a.” 460 ST ANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? STANJE Bit }e privo|eni u njega u grupama. njega }e te{ka patnja ~ekati.” 455 Kad god im jedne ko`e izgore.i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom...”454 Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju. D`ehennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva. ali on ne}e umrijeti. zamijenit }emo im ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju. kad im se ko`e ispeku..

Ovo se u usuli fikhu zove “mehfumul-muhalefe” (dokaz suprotnog shvatanja). pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa i rekao: ‘Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec).a.v. i boji Ga se.. rekao je da “nagrada” jeste D`ennet. 'A da li vas {ta ometa da vidite Sunce kada nema oblaka?' 'Ne. tako isto }ete Njega vidjeti. govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe.” 465 govori da se Allah ne mo`e vidjeti na dunjaluku.. tj..” 466 U ovoj suri Allah.a.. I ka`e Uzvi{eni: “Uistinu. Takvi Ga ne}e mo}i vidjeti na ahiretu. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen. d`.s. prenosi se: “Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e.v...’”472 Od Ebu-Hurejrea. r.a. Allahov Poslani~e!’ ‘E.” 470Alija ..471 HADISI O VI\ENJU ALLAHA Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od D`erira ibn Abdullaha koji ka`e: “Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom.. Ka`e Uzvi{eni Allah: “Toga dana }e neka lica blistava biti. a ajet: “Pogledi do Njega ne mogu doprijeti.” 468 Poslanik. rekli su.'”473 .. d`. oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti.. Ne}e vas ni{ta sprije~iti da Ga vidite. Enes ibn Malik i drugi ashabi su rije~i: “a od Nas i vi{e” protuma~ili kao vi|enje Allaha.a od Nas i vi{e.469 “U njemu (D`ennetu) imat }e {to god za`ele .. ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da vidite Mjesec u no}i u{tapa?' 'Ne.{. Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. `arko `eli da vidi svoga Gospodara. A to zna~i jasno i bez pote{ko}e.. Allahov Poslani~e'.{.” 464 Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu.467 Za ajet: “One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada. Kur'an i sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {to vide mjesec u no}i u{tapa. s. Iz ovoga se zaklju~uje da }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen.Islamsko znanje 155 VI\ENJE ALLAHA (NA SUDNJEM DANU) Svako ko vjeruje u Allaha.s. i vi{e od toga. Ta po~ast je samo za njih. s. u Gospodara svoga }e gledati. a da “i vi{e od toga” jeste gledanje u Allahovo lice.

a to je “kada’ ”.{. d`. s. jer jedan od njih ima funkciju temelja..s. a to je “kader”. knjige. Uzvi{eni Allah.”474 Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha. materijal koji }e upotrijebiti. poduzetnik. sada mo`emo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: “Kader je Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo. s. d`.. d`. a drugi je na mjestu ku}e. iz milosti u~inio dovu i sadaku .a. o imanu pa mu je odgovorio: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. stoga. na{ savremenik. objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant. Ovo je primjer kadera.. dogoditi u odre|eno vrijeme i na koje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se... Poduzetnik realizuje ono {to je odredio in`enjer. zatim gdje }e biti vrata. In`enjer crta plan. odre|uje visinu zgrade. kompetenciji. Ali Tantavi je u svojoj knjizi “Op}i prikaz vjere islama” ovako to iskazao: “Na zgradama koje se podi`u. itd.” Poznati alim. Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader.{. To je primjer kada'a.. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj. d`.. odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego se desilo jo{ u ezelu (praiskonu). izvo|a~ radova. Oni su bili visokog odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku. in`enjer.{. poslanike. Njegove meleke. bez vjerovanja u kada' i kader. Prema tome. Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovo zadovoljstvo i uputu. D`ibril je pitao Poslanika.. sve odvija onako kako je On odredio. postotak svakog od njih. Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva. prozori.156 Islamsko znanje [ESTI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U KADA ' I KADER VJEROVANJE KADA' [esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' i kader.v. debljinu zidova. Ugledat }emo se na njih u shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u. On je znao {ta }e se desiti...v.a. ZNA^ENJE “KADA 'A I KADERA” “KADA'A Kada’ i kader na osnovu svega izlo`enog jesu dva povezana pojma koja uzajamno proizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se.s. bilo dobro ili zlo. biva s Allahovim odre|enjem. I kao {to in`enjer mo`e napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah.{.

knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i (odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje. ako ho}e.. VJEROV ANJE U ALLAHOVO VJEROVANJE SVEOBUHV ATNO ZNANJE SVEOBUHVA Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bit svemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je `elio stvoriti. 3. da ka`e: 'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. 1. a isto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat. {ta je htio. njegovo vjerovanje u odre|enje je nepotpuno. a Njegovo prijestolje je bilo na vodi. zakoni izme|u njih i u samim njima. ukida dovom.'”477 . bilo je. Sve je to zapisano Njegovim savr{enim i neograni~enim znanjem. potpuno precizno i u detalje razra|eno. kod koga se na|u sva ~etiri. Sve ovo je ve} od prije bilo zapisano u “Levhi-Mahfuzu”476. s. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}. na~in formiranja. vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju.” 475 Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja. Ta ~etiri temelja su: 1. a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e. njihova me|usobna udaljenost.v. nije ni bilo. a {ta nije htio. Jedino ga je On odredio i jedino ga On. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg dana.Islamsko znanje 157 uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU ZAPISAO SVE POJA VE I DOGA\AJE POJAVE Muslim u svom “Sahihu” od Abdullaha ibn Amra ibn Asa bilje`i da je ovaj rekao: “^uo sam Allahova Poslanika. 4. 2. 2. svijet i pojave. upotpunio je svoj iman u odre|enje. Svemu tome jesu svjedok stvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano.a. Pod kaderom podrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju.s. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje.

U Njegovoj vlasti biva samo ono {to On `eli. kad ne{to ho}e. 4.i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. a ono {to nije htio. Ono {to je Allah htio. a.” 482 Ono {to je Allah htio. i ono bude.s. oni to ne bi u~inili. d`.158 Islamsko znanje 3. VJEROV ANJE DA JE ALLAH VJEROVANJE STVORIO SVE [TO POSTOJI Allah..{. Gospodara svjetova.” 485 . VJEROV ANJE U ALLAHOVU SVEOBUHV ATNU VJEROVANJE SVEOBUHVA VOLJU I DJELOTVORNU MO] Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}. stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to ka`e Uzvi{eni Gospodar: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. Ka`e Uzvi{eni Allah. nije ni bilo. Allah ostavlja u zabludi. na pravi put izvodi. Nikakav pokret ni mirovanje na nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje.” 480 “I zato On mo`e.. a ne svojom sposobno{}u i spretno{}u..{. osim ako bi Allah htio.” 484 O Ibrahimu. samo za to rekne 'Budi'.” 483 Rekao je: “. a onoga koga ho}e.” 478 “Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili..oni opet ne bi vjerovali. stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i.: “A vi ne mo`ete ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha. d`.” 479 “A da je Gospodar tvoj htio. ka`e da je rekao svom narodu: “Allah stvara i vas i ono {to napravite. i kad bismo pred njih o~igledno sve dokaze sabrali . bilo je.”481 “Onoga koga ho}e.

{. a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja. sve zapisao. PRA VDANJE KADEROM PRAVDANJE Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave.s.a. morao do}i poticaj za ubistvo. pisanja. Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznaje pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. Jedna od tih gajb stvari jeste i su{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha.a. i obavezni smo u njih vjerovati. Lice mu se zacrvenje te je rekao: “Zar sam vam ovo naredio. d`.. ~ovjek koji vjeruje ispravno u Allaha.. to htio i stvorio tako da ljudski razum mo`e ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}a prihvatiti. da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }e ubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka. Zato je Allahov Poslanik.v. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{ta nije znao? Odnekud je. d`. zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!”486 . s. Jednog dana se Poslanik. Odakle je do{ao ako nije zavirio u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog. a ne da istra`uju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega.Islamsko znanje 159 SU[TINA VJEROV ANJA U KADER VJEROVANJA Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti.{. Pitanje istra`ivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i rasipa snagu uma.. iz njegove slobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom. odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{e razloga: u momentima prije ubistva. Nije dozvoljeno pitati o su{tini kadera.s.” Naravno. s. volje i stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava). a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinu toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om. spadaju u gaib (nevidljivo). OP ASNOST RASPRA VE O KADERU OPASNOST RASPRAVE Na{i su razumi ograni~eni i Allah. ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{teni kada su po~eli raspravljati o ovoj stvari. i zabranio upu{tanje u polemiku o kaderu.. on ka`e: “Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu. kako ona funkcioni{u i kako se mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli. stra{no naljutio kada je zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. ipak.v.

Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici.. d`. Osmanlija itd. {ejtane. Oni su za nas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli. d`ini. polaganje ra~una.{.NEVIDLJIVI SVIJET Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. s. s. Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik. a u {to spada: vjerovanje u meleke. npr.. knjige. zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje.koji vjeruju u nevidljivo. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono {to vide i svojim ~ulima registruju. ~ovjeka i svega ostalog za nas. nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima.. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{i nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisu rekli. kaderu. meleki. Takav gajb jesu Allahova svojstva. {ejtani. d`.v.v. Sudnji dan. Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. Sudnji dan. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci.. postojanje misli. sa njima zadovoljan. kao {to je.a. Asiraca. kada' i kader. kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada oni ne poznaju gajb. jer oni vjeruju i u stvari koje ne vide. neka je Allah.160 Islamsko znanje Ashabi. Za metereologe se ne .”487 Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom. Jedan ~ovjek do{ao je Aliji. snova. odazvali su se odmah i prihvatili uputstvo i naredbu Poslanika. poslanike. gajb koji niko od ljudi nije do`ivio niti vidio. na {to mu je on odgovorio: “Tajna Allaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima mo`e prosu|ivati. i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{e raspravljao.. itd. Odgovor je jednostavan. itd. Postavlja se pitanje.{. GAJB . budu}nost. r. u vjerodostojnim (sahih) hadisima.{.” 488 Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah..a. prvog ~ovjeka itd. Takav slu~aj je sa `ivotom drevnih naroda: Rimljana.a. spomenuo u Kur'anu kao i Njegov Poslanik. Postoji nekoliko vrsta gajba: 1. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: “. i upitao ga o kaderu.s. d`. 2. oni su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide. nagradu i kaznu.. osje}aja. d`ine. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenih Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i Zemlje.s. postojanje struje. 3.. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti. ali su ga do`ivjeli drugi ljudi.

Ukoliko je po~inio takve grijehe. Po spomenutoj definiciji mo`emo odrediti {ta je veliki grijeh. Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo. naveli su oko sedamdeset velikih grijeha. Allahov Poslani~e?” upita{e ashabi. Ako mu oprosti. sihir. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu'minki” . neko vrijeme }e boraviti u D`ehennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj te`ini.s. Pored njih postoji jo{ mnogo sli~nih. kao {to je ovaj. s. ubistvo bez opravdanog razloga. Stav u~enjaka ehli-sunneta u pogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to pod uslovom da ga ne smatra dozvoljenim. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicija jeste ova: “Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva). d`. a ako ne. Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom hadisu: Poslanik. s. a Allah.. a nije se pokajao za njih prije smrti. najbolje zna o svemu tome.v. (tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava. Allahu nije drago da se on ~ini.Islamsko znanje 161 mo`e re}i da su vidjeli gajb.”489 Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enom Allahu..odgovori Poslanik.a.s. Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima. na osnovu poznatih kriterija. Poslanik. a poslije }e Allahovom milo{}u u}i u D`ennet. jedenje imetka siro~eta. jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri. “[irk (pridru`ivanje Allahu drugih bo`anstava). nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {to su drugi primijetili. grijeh i koliki god bio.a.v.{. njegov slu~aj je u Allahovoj volji. Taj je ipak vjernik. kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491.ka`e: . navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. ali sa manjkavim imanom. da odrede ta~an broj velikih grijeha. da ne smatramo neke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima. ne zna~i njihovo svo|enje na odre|eni broj.“Koji su to.a.. VELIKI GRIJESI Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnosti posljedica njihovog ~injenja. Takva osoba i ako bude u{la u D`ehennem. ka`e: “^uvajte se sedam grijeha koji vode u propast!” . u}i }e u D`ennet.v.490 Naravno.s. kamata. ne}e vje~no boraviti u njemu ako je bila musliman.{. Mnogi su poku{avali. ipak. Neki u~enjaci. d`.. jer ustrajavanje u malim grijesima pretvara se u veliki grijeh. Grijeh je. ili prijetnju na ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu. s.

sihr. 13. 26. kao {to smo ve} spomenuli. njihovo konstantno ~injenje vodi velikom grijehu. d`. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u o~aj. oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. 21. opona{anje `ena od mu{karaca i obratno. 34. ipak. 17. samoubistvo. neobavljanje had`a ako je u mogu}nosti. krivo svjedo~enje. 9. 31. Ako se tome grijehu ponovo vrati. 16. preno{enje tu|ih rije~i. 10. ostavljanje namaza. 24. ikameta. ogovaranje. 28. pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. trajno grije{enje. la`. vjerovanje vra~aru. ezana. la` na Allaha. uzurpacija imetka siro~eta. To su. pijenje alkohola. 4. Ovo su neki veliki grijesi kojih se moramo kloniti. 27. na njegovo srce stavi se crna ta~ka. 32. 3. kra|a. nedavanje zekata. a ako se pokaje i odustane od tog grijeha i zamoli oprost. 23. 12. kriva zakletva. 29. 11.{. nevladanje po Allahovim zakonima. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim pozdravom. 19. bijeg sa bojnog polja 15.” (El-Mutaffifun: 14)492 PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 1. uznemiravanje susjeda. To je talog srca koji je Allah spomenuo u Kur'anu: “A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova. MALI GRIJESI Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja i srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. ne~i{}enje poslije mokrenja. ali. Nazvani su malim grijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna. obla~enje svile i zlata (mu{karcu). ustvari. prevara-varanje. itd. Obo`avanje nekog drugog mimo Allaha. 6. 18. razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana. 25. neispunjavanje obe}anja. lihvarstvo. . 33. 22. itd. neposlu{nost roditeljima. zinaluk (blud). ubistvo bez opravdanog razloga. uzimanje i davanje kamate. 2. makar i u manjim stvarima. 20. kockanje. skrivanje znanja. 8. 14. 30. prekidanje rodbinskih veza. 5.. oni grijesi ~ije ~injenje je van kriterija velikih grijeha. 7. kleveta moralno ~iste osobe.162 Islamsko znanje “Kada ~ovjek pogrije{i.

. meleki. Njima smo bolnu patnju pripremili” 494. s.primjer za to jeste bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike. 2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost.. ostavio je mogu}nost svakom grje{niku da se pokaje dok je jo{ na dunjaluku.495 KUFR . Allah. govore: 'Sad se zaista kajem!'.mno`ina od kafir.Islamsko znanje 163 ET -TEVBA .POKAJANJE ET-TEVBA Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vad`ib grje{niku i da ona ima svoje uvjete koje treba ispuniti da bi bila primljena.. ka`e u Kur'anu: “A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici u vatri. Allah. potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatra`iti oprost..a. kad se nekom od njih pribli`i smrt.”493 Uvjeti primanja tevbe su: 1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh.terminolo{ko zna~enje: Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to su Allah. ka`e: “Svi ljudi grije{e.. Kur'an. a i onima koji umru kao nevjernici. 6) postoji i poseban uvjet. u njoj }e vje~no ostati. 4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha. Poslanik. Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje istine neistinom. d`. Ova vrsta nevjerstva jeste iz uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora. a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga..s. D`ennet.{..v. a koji. zato {to zemljoradnik zemljom pokriva sjeme. 5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to ka`e Uzvi{eni Allah u Kur'anu: “Uzaludno je kajanje onih koji ~ine lo{a djela.” 496 U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz “kuffar”. poslanici. 3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu. a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskreno pokaju i grijeha se pro|u.NEVJERSTVO Jezi~ko zna~enje kufra je: “pokrivanje ne~ega ne~im”. d`.497 [erijatsko . a to }e u`asna sudbina biti!” 498 . D`ehennem. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: “. jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe. itd.{. a ne zbog ne~ega drugog.

Za primjer ovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza.vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. Takav {irk ~inili su mekanski mu{rici. Oni su za svoje bogove.164 Islamsko znanje Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom. a to su veliki i mali {irk. moliti. [IRK Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo. obo`avaju}i ih. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. bojati ga se. Me|utim.”500 Ovdje postoji razila`enje me|u muslimanskom ulemom u pogledu izvo|enja ove vrste kufra iz vjere. Jedni ka`u da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere.. iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti u D`ehennemu. u tom slu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri. ali vjeruje da je on obavezan. a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ija je obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). i on je du`an pokajati se za svoj grijeh.” 501 PODJELA [IRKA [IRK U ULUHIJJETU Ova vrsta u sebi sadr`i dvije podvrste.. te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru. `rtvovati. veliki grje{nik . A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski ajet: “. udru`ivanje. ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e robovati. Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u D`ehennemu. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom. kao {to Allah ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam. Drugi ka`u da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga..{to zna~i da ne izlazi iz vjere. govorili: . a u kome Poslanik ka`e: “Izme|u ~ovjeka i nevjerstva je ostavljanje namaza. Ako ~ovjek primi islam prije smrti i pokaje se.” 499 Zatim hadis koji poja{njava gornji ajet. 1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zaslu`uju da budu obo`avani..

Islamsko znanje 165 “. nego spada u velike grijehe.. s.... i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao. tvoja djela }e sigurno propasti.s.” Ovaj {irk ne izvodi iz vjere.a.. {ejtan. kamen.. rekao: 'Najvi{e ~ega se bojim za vas jeste mali {irk.' Ponovio je to tri puta. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: “Ebu-Umame ka`e: 'Do{ao je ~ovjek Allahovom Poslaniku. s. re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djela na dunjaluku. kao {to se u hadisu ka`e: “Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je {irk. Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili `iv ~ovjek mo`e na{tetiti ili korist pridonijeti bez Allahove volje. ali je u velikoj opasnosti.mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili.A da su oni druge Njemu ravnim smatrali.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'.” 502 “. i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radi nagrade i spominjanja.. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga. a ti }e{ izgubljen biti.s.v. melek.” 503 Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove i posrednike na taj na~in {to od njih tra`e pomo} koja se samo od Allaha tra`i. sigurno bi im propalo ono {to su ~inili..s. a potom je rekao: 'Allah ne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.pretvaranje.” 504 “A tebi.”506 Ovaj {irk mo`e biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru u drugo bo`anstvo. Osoba ne izlazi iz vjere. drvo ili ne{to drugo. {ta njemu pripada?' Poslanik.'”507 Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik.a.Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.a. Primjer ovoga {irka je zakletva ne~im mimo Allaha.v..'”508 Nakon navo|enja svih ovih hadisa mo`emo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz poslu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide. Pogledajte. kako je tek te`ak grijeh veliki {irk? .’ ‘ Kada Allah bude nagra|ivao ljude za njihova djela. ka`e: 'On nema nikakve koristi od toga djela. a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim.v. Svejedno je pri tome da li predmet obo`avanja bio ~ovjek..” “Reci: 'Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to. itd. Ova vrsta poni{tava djela.. Allah ka`e: “. umanjit }e mu se nagrada. s. da li }e vas oni nagraditi za njih. On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je. on spada u mu{rike.'” 505 Mali je {irk “svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta.

”.{. Kaderije koji ka`u da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka. A Ibn-Abbas rekao je da “iskretanje” zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i Uzza'a. daje ki{u itd. A Ibn-D`urejdi ka`e da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz.... Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvih ideja u brojnim ajetima: “Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore.. zato {to negiraju da je Allah predodredio sve pojave i stvari. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutale sekte kao {to su “mu{ebbihe”.niko nije kao On!.515 .a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti”..Ja dajem `ivot i smrt.. alejhisselamu: “.{. kao onaj {to ka`e da je Allahova ruka kao njegova ruka.166 Islamsko znanje [IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima. Takav {irk je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko opskrbljuje.. ili Allahov vid kao njegov vid itd.512 “..kako budu radili. Kao {to je Faraon za sebe rekao: “Ja sam Gospodar va{ najve}i!” 509 Ili Nimrud Ibrahimu. onako }e biti ka`njeni!” 514 Katade ka`e da rije~ “iskre}u” zna~i “da {irk ~ine”. Allah. d`.” 510 Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga. a Lat od imena Allah. a klonite se onih koji iskre}u Njegova imena .. ka`e: “Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima.513 2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena bo`anstva. d`. i sami su stvoreni. im se obra}a: “.. Naprimjer da ka`emo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje.. i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?”511 [IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF AT VES-SIFA Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste: 1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima. Allah..

U suri El-Fatiha ka`e se: “(Bo`e).{.”517 Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava. a nikako da je na osnovu njih postao kafir. doista. a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u slijede}em hadisu: “Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva. to zna~i da je njegov iman manjkav. niko ga na pravi put ne mo`e uputiti. Du`an je osloboditi ih se i pokajati za njih. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe la`i. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka: 1) nifak iz uvjerenja. uputi nas na pravi put!” Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje na pravi put Allah.” 518 Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje toga puta i istine jedino u Allaha.Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda). U Kur'anu se ka`e: “. ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{ uputiti . tj.” Ka`e se “pogre{no ga je uputio”.{. kada obe}a-ne ispuni.. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: “Skrenuti sa puta kojeg je propisao Allah.{. u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada govori-la`e.”516 2) nifak djelom.a koga Allah u zabludu dovede.na pravi put”.” 519 . a pokazivanje vjerovanja na jeziku. d`. HIDAJET (UPUT A) (UPUTA) Hidajet ili upu}ivanje zna~i “uputiti nekoga na dobro djelo . i On dobro zna one koji }e pravim putem po}i.Islamsko znanje 167 NIF AK (LICEMJERSTVO) NIFAK Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a. ismijavanja itd. d`. on je munafik. U drugom ajetu On ka`e: “Ti. u~inio je da luta. Allah za njih ka`e: “Munafici }e na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. pretvaranja.. koja ima zna~enje “odvesti nekoga na stranputicu”. prelazi sve granice u tome. a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu. kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri. a kada se prepire. d`. A kod koga se na|e jedno od njih.

1987. 1988.god. i Darul-fikr. erkanuhu. 1983. prvo izdanje. 1985. Amman.Zagreb. Omer El-E{kar: “Er-Rusulu ver-risalat”.god.god. 1985. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman . E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. 1994. Bejrut. hakikatuhu nevakiduhu”. prvo izdanje. Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: “Tefsirul-Kur'anil-azim”. Mektebetul-felah. Zuhdija Adilovi}. Bejrut. 1978. Preveo sa arapskog dr. god. 1972. Dr.god. prvo izdanje. Sedmo izdanje.god. {tampano u Medini 1993. Es-Sejjid Sabik: “El-akaid el-islamijje”. prvo izdanje. Egipat. Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: “[erh Kasideti Ibnil-Kajjim”. Dr. Daru ihjait-turasil-arebi. Dar Ibnul-D`evzi. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”.god. Darul-ma'rife. Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje. Dr.erkanuhu. Zenica 1995. El-mektebul-islami. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Kuvajt. Ahmed ibn Hanbel: “Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel”. El-Mektebul-islami.. Bejrut.god.god. Bejrut. “Kur'an s prevodom” Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda. “[erhul-akidet-Tahavijje” Izdava~ El-Mektebul-islami. Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sid`istani: “Sunen Ebu-Davud”.god. hakikatuhu nevakiduhu”.god. Darulmektebetil-hajat. Bejrut. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”. Darul-fikr. Bejrut. .168 Islamsko znanje LITERA TURA LITERATURA Besim Korkut. Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi. Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. drugo izdanje. Izdava~ “Taibah International”. 1993. Bejrut. 1962. 1964. 1985. god. Ibn-Had`er: El-Askalani “Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari”. tre}e izdanje. god.god. Bejrut. Daru ihjait-turasil-arebi. ~etvrto izdanje Ali Tantavi: “Op}i prikaz vjere Islama”. Darul-kitabil-arebi. Biblioteka “EtTakva”.

Daru ihjait-turasil-arebi. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”. {tampano 1979.god. Darul-kutubil-ilmijje. Bejrut. Darur-rejjan litturas. 1988. 1988. Bejrut. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka Dr. Muhammed Fuad Abdul-Baki u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”. 1992.god. god. Muessetul ElHatib Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid”.Islamsko znanje 169 Safijjurrahman el-Mubarekfuri: “Zape~a}eni d`enetski napitak”. drugo izdanje. Es-Sefarini: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el-- . Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. god. Mosal. tre}e izdanje. 1964. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi} Dr. god. 1984. Darul-kitabil-arebi.god.” Izdata u Ammanu. Darur-rajeh. god. Zenica 1997. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti veld`ema'ati”. Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u “El-Mu'd`emul-kebir”. El-Imam Malik ibn Enes: “El-Muvetta”. god. Dr. Rijad. Sadik Kunejbi “Mu'd`emul-lugatil fukaha'. Darul-Kalem-Damask. Vehbet ez-Zuhajli: “Et-Tefsirul-munir”. Ibn-Mad`e: “Sunen Ibn Mad`e”.god.Darul-Masrijje El-Lubnanijje. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Ad`uri: “E{-[eri'a”. 1995. Mektebetuz-zehra El-hadise. {esto izdanje. Daru ihjait-turasil-arebi. drugo izdanje. [emsuddin ez-Zehebi: “Kitab El-Kebair” . 1988. prvo izdanje 1984. 1950. prvo izdanje 1991. Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: “El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nad`ijeh ve mud`anebetul-firekil-mezmumeh”. Dr.god. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Muhammed Revvas Kal'ad`i i dr. Mektebetul-medeni. Izdava~ “Darul-fikr” Damask. 1975. 1988 god.god. Izdava~ “Daru Nefais”.god. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-Dinul-halis”. Daru ihjait-turasil-arebi.god. izdava~ “Ensaru Sunne Muhammedijje”. Amman. Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”. Kairo.

god. Damask. Darul-i'lam ed-duveli.god. Ebul-E'ala el-Mevdudi: “Mebadi'ul-islam”. Kairo 1992. Damask. Bejrut. Darul-fikr. drugo izdanje 1982. 1957. . Muessetul-hafikin. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Usulul-iman”. Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-D`ereri: “En-Nihaje fi garibil-hadis vel-eser”.170 Islamsko znanje medijje fi akdil-firkatil-merdijje”. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: “Et-Tezkire fi ahvalilmevta ve umuril-ahire”. drugo izdanje. Mektebet {ebabil-muslim. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib.god. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”.

FIKH .

.

Ta nauka ocjenjuje sve postupke punoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo. Me|utim. i ako jedan broj obaveznika tu du`nost izvr{i. te bismo zbog toga i mi trebali da ih radimo. proiza{lo iz Objave koja je dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu. a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao.to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio. i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima. a za neizvr{enje kazna. Fard se dijeli na: fardi-ajn .gajru muekkede (nepritvr|eni).{. b) . Primjer za fardi kifaje jeste d`enaza-namaz. kao {to je ikindijski sunnet523. naredio da se ~ine.muekkede (pritvr|eni). a za neizvr{enje kazna. svi }e biti grje{ni. podnevski ak{amski i jacijski sunnet poslije farza te podnevski prije farza. osim kad se u cijelosti svjesno zanemari. je li ga slobodno ~initi. 2) vad`ib su radnje koje je Allah. d`.. Ali ako to niko ne izvr{i.to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i muslimanki li~no. sa drugih je skinuta odgovornost. smije ili ne smije ~initi. pet dnevnih namaza. ili je neko djelo pohvalno ili ru`no raditi. kao {to je npr. 3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. ako se ovakva dijela ~ine sa . kao {to je sabahski. Sunneta imamo dvije vrste: a) .DEFINICIJA FIKHA I PODJELA NJEGOVIH PROPISA Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo. pi}e. 4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zaslu`uju nagrada niti kazna. po vjerskim propisima. hodanje itd.520 Fikhski propisi dijele se na: 1) fard . ali manje strogom ili manje jasnom naredbom nego {to je farz. mora ili ne mora. kao {to je jelo. a to su djela koja je Poslanik redovno radio. za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. a za izostavljanje nema kazne522. kao {to je sadekatul-fitr521.

oporuku. ubistvo. zaslu`it }e se nagrada. kockanje. Dijeli se na dvije vrste: . iznajmljivanje. ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide u d`amiju. potvora. 6) haram su djela koja je Allah. onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak.. razvod. podizanje i pobijanje optu`be. strogo zabranio. Naprimjer.{. oporuka. zakletve. . iddet “~ekanje” (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti mu`a. te ~ovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu. pijenje alkohola. a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. 5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. jednih prema drugima.mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi. PETI DIO: murafeat (tu`ila{tvo) Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom `ivotu. ^ETVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo) Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje kazne i popravne mjere. nasljedstvo. vo|enje postupka. Koji je jedini zaslu`an i Kome jedino dolikuje da bude obo`avan. poklon. kao npr: jedenje lijevom rukom524. i ~ija radnja se ne ka`njava. a obuhvata sklapanje braka.{. PODJELA FIKHA Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova. DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi) Ovaj dio ure|uje odnose ljudi. TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo) Ovaj dio reguli{e odnose izme|u mu`a i `ene u toku `ivota i nakon smrti.mekruh tahrimen. svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo. itd. odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe. Tu spada zinaluk (blud). u svakodnevnom `ivotu.. d`. podizanje potomstva i druga prava i du`nosti bra~nih drugova. odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru. PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja. to hodanje postaje zabranjenim.174 Islamsko znanje lijepim nijjetom. ustanovljavanje porijekla. u {to spada kupoprodaja. i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. la`. kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja je ve} zaru~ena. d`. u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije. a ako se uputio na mjesta gdje }e ~initi grijehe. ali njegova zabrana nije jasna kao kod harama. udru`ivanje i svaki drugi imovinski kontakti. .

Ro|en je u Gazzi (Palestina) 150-te. . id`ma527. vrste me|usobnih ugovora. a umro 241-te godine po Hid`ri. Sakupio je poznatu zbirku hadisa “Muvetta”. Oni koriste nau~nu metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata. Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama. propise o borbi (d`ihadu). i dr. 1. Sabrao je poznatu hadisku zbirku “Musned” Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama. a umro 179-te godine po Hid`ri. nau~nom metodologijom rje{avali pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje. Ovaj je mezheb veoma pro{iren u arapskom svijetu. to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an. odre|ivanje glavarine. kijas528. Oni su jezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razila`enja oko hadisa i pravne metodologije. postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji su nazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad. Allah mu se smilovao. Ro|en je u Bagdadu 164-te.) Danas kod nas. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni i uop}e na Balkanu. [to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole). a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim. 4. uravnote`ena vjera. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi. 2. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku. [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji. Rodio se u Kufi 80-te. Rodio se u Medini 93-}e. MEZHEBI Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha. Allah mu se smilovao. 3. a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. Afganistanu.Islamsko znanje 175 [ESTI DIO: vojni pohodi Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja. zatim u Turskoj. koja se bavi ~ovjekovom stvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja. Allah mu se smilovao. na`alost. kako. sunnijskih muslimana. moramo znati da su sva ~etiri priznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. te garantuje uspjeh i napredak dru{tvu koje je primjenjuje. nego je to jedna sveobuhvatna. odnosno. Allah mu se smilovao. neki misle. iskrivljenim vjerama. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu. Razlozi koji su doveli do pojedinih razila`enja me|u ulemom su objektivne prirode. a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enih nekada{njih ruskih republika. sunnet. a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama.525 Iz navedene podjele fikha mo`e se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima. ure|ivanje odnosa izme|u jednih i drugih. ratnom plijenu i dr. progla{avanje rata i mira.

Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamo islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. a ne po ne~ijem naho|enju. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika. izgovaranje naglas amin. . Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarija koji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata.176 Islamsko znanje Prema tome. ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjan dokaz kao {to je dizanje ruku u namazu. nakon {to imam prou~i Fatihu naglas.

~ist je i ~iste}i. poput li{}a ili zemlje. kao i su'r `ivotinja ~ije se meso jede. takvom se vodom mo`e abdestiti.PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ^ISTO]A VODA I NJENE VRSTE Ima vi{e vrsta voda: . bez obzira da li se radi o morskoj vodi.tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja). [to se ti~e vode u koju upadne ne~ist. Su'r psa ili svinje je ne~ist. ptica grabljivica. ^ovje~iji su'r. kao i voda koja je promijenila svoje svojstvo ne~im {to se mo`e odvojiti od nje (npr. . . Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. ru`ina voda i druge te~nosti. [to se ti~e su'ra ma~ke. osim ribe i skakavca. VRSTE NE^ISTO]A 1.njome se ne mo`e posti}i ~i{}enje. to ne}e uticati na njenu ~isto}u. okus ili miris. ki{nici. U ovu vrstu ra~una se i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja. ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto a ne mo`e se odvojiti od vode. snijegu ili izvorskoj vodi. To je teku}ina za koju se ne mo`e re}i da je voda.~ista i ~iste}a . ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jedno od tri svojstva: boju. pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. Strv-mrljina . iako je bolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo.529 Ako `ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine.~ista ali ne i ~iste}a .. i sl.to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se posti`e ~isto}a. Ko`a mrljine postaje ~ista {tavljenjem. sapun ili {afran). Tu spada sir}e.

Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl. ili krvi hajza i nifasa. niti u d`amiji. 4. 7. ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{i na otvorenom prostoru. Gnoj. Krv. tako {to }e se re}i: “Bismillahi. onda se mo`e samo dobro istrti. onda kamenom ili ne~im sli~nim ~ime se mo`e ostraniti ne~ist. ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano neko Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana. Mezijj . mora oprati. osim u slu~aju kad je zaklonjen od Kabe ne~im u neposrednoj blizini. Ukoliko nema vode. 5. svejedno da li se radi o krvi koja isti~e. @ivotinjski izmet.vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret prostate). pa makar to bilo i u kakvu posudu.sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadra`aja. nego }e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane. 6. Pas i svinja su ne~isti. 8. 3.178 Islamsko znanje 2. kao {to je zid i sl. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{to mora progovoriti. niti na kabur. .. [to se ti~e sperme ona se. 2. Krv buha i njima sli~nih `ivotinjica ne smeta. ^I[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du. 7. ako je u teku}em stanju. jer to odudara od dostojanstva. Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi.” (“Allahu za{titi me od svih ne~isto}a i zlih d`ina”).adaba: 1. a postoji i mogu}nost prskanja mokra}om. Vedijj . Prilikom obavljanja nu`de treba se pridr`avati slijede}ih pravila . 6. kod mu{karca i `ene. prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik. 3. 5. a ako se osu{i. ne obavljati nu`du u `ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu `ivotinje ili druga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga. du`an je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}a iza{la. ne mokriti na mjestu gdje se kupa. 4. Najbolje je taj dio oprati vodom. bez nu`de ne mokriti stoje}i530. kada se po|e u nu`nik. niti u staja}u ili teku}u vodu. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju. izmet i mokra}a. s tim {to kod `ene izlazi vi{e. ono {to se povrati.

a ne}e je prati kada uzima abdest).s.s. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 1. a to zato {to u sebi ima poseban koristan sastojak. radio. a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje: 1. izapiranje nosa tri puta. rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. 2. i to onaj koji nema bradu. nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla... pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta. 10.a. zubi }e se oprati ~etkicom. Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom. pranje nogu do iza ~lanaka. pred u~enje Kur'ana. lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite . 3. ili bar prstom protrljati. pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradu pro}i mokrim prstima. ne ~istiti se sasu{enim `ivotinjskim izmetom i kostima. “Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je Poslanik. u nu`nik ulaziti lijevom nogom. 4.a dio glava svojih potarite .Islamsko znanje 179 9. Bolje je potrati cijelu glavu. 5. Ako nema misvaka. nijjet. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza. s. 4. 3. kada ho}ete da namaz obavite. ABDEST Uzvi{eni Allah je rekao: “O vjernici. a iz njega izlaziti desnom. (jer je to hrana d`ina muslimana). 5. .v. ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik. pranje ruku do iza laktova. a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eo potiranje”534.a. u~enje bismille na po~etku. (“Tra`im oprost od Tebe”). pranje zuba misvakom. tj.535 SUNNETI ABDEST A ABDESTA To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta. odluka da }e se uzeti abdest533. izapiranje usta tri puta. Najbolji je onaj izra|en od eraka koji se donosi iz Hid`aza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti.i noge svoje do iza ~lanaka (operite). Po~eo je od prednjeg dijela glave skroz do zatiljka.” 532 Ruknovi abdesta. 2. potiranje glave. i prilikom izlaska izgovoriti rije~i “gufraneke”531.v. s. pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu. a ako je ima.

v. mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa. MEKRUHI ABDEST A ABDESTA 1. prste kroz bradu. to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom. a neka ulema ka`e da je daif537. osim potiranja glave (jedanput). Slu`iti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim. pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet. provu}i.” Me|utim. radio. Dodu{e u nekim mezhebima ka`e se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta.v. 14) u~enje dove poslije abdesta538. tako da se ne pretjeruje pri upotrebi vode. na}i }emo dva slaba.v. 9. 3. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati. jer mo`e do}i do gutanja vode. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela. s.s. Nevevi za ovaj hadis ka`e da je mevdu' (la`an). jer je Resulullah. ^ak i ako bi se prihvatio ovaj hadis.a. 7. potrao glavu toliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. pranje svakog dijela tijela po tri puta. uzastopnost.s.s.. potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju ka`iprstima. nego je to samo u cilju upotpunjavanja potiranja glave. trljanje rukom prilikom pranja. 2. 10. 11. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu. 5. U drugom se ka`e: “Potiranje vrata je osiguranje od okova.180 Islamsko znanje 6.536 [to se ti~e potiranja vrata. ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik. Ako potra`imo hadise o pranju vrata. 13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode.. 12. .a. Uzimati abdest na prljavom mjestu.a. 4. Za onoga ko posti. 15) potrati cijelu glavu. 8. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu.. ne vidimo da vrat treba potirati posebno. potirao glavu i u{i jedanput. Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode. sa vanjske strane pal~evima. s. Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se ka`e da je Poslanik. s.

te ako se povrati punim ustima. da se bude siguran u to. pao bi. pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne. bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni namaz. te je zatim klanjao a da nije uzimao abdest. to ne uti~e na valjanost abdesta. poljubio jednu od svojih `ena. jer su neki alimi. gnoj ili sukrvica. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta. ili gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. ako sumnja da li je uop}e uzeo abdest. jer je fikhsko pravilo: “Sumnja ne uti~e na uvjerenje” (ne kvari ga). Gubljenje svijesti. s. jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik. Onaj ko uzme abdest. padanju u nesvijest. po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a. osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u.v. 3. nogom dodirnuo Ai{u koja je le`ala ispred njega ispru`ena poput mrtvaca. Duboki san pri kojem je ~ovjek u le`e}em polo`aju.v. bez obzira da li se radilo o ludilu. rahimehullah. Obavljanje namaza.a. [to se ti~e dodira `enskog tijela to ne kvari abdest.s.542 (En-Nesai). izmet. sperma. prije nego bi klanjao vitr-namaz. zatim kada je ~ovjek d`unup544 pa ho}e .Islamsko znanje 181 ONO [T O KV ARI ABDEST [TO KVARI 1. Neki u~enjaci. 2. 3. pa ako bi se to uklonilo.s.540 [to se ti~e dodira spolnog organa. osim u slu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris.543 Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja. s. vedijj i mezij. ili je naslonjen na ne{to. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nost da ispusti vjetar. Me|utim.. me|u kojima i imam Ebu-Hanife. smatra se da ga ima. tj. KADA JE OBA VEZNO OBAVEZNO UZIMANJE ABDEST A I [T A JE ABDESTA [TA ZABRANJENO RADITI BEZ ABDEST A ABDESTA 1. pijanstvu.obila`enje oko Kabe. rekli su da se abdest kvari ako pote~e krv.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra..541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik. 2. ra~una se da nije pod abdestom. vjetar. Tavaf . 4.ali je bolje to izbjegavati. kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest.a.

a ne od momenta njihovog obla~enja. Uslovi za valjanost mesha po obu}i: 1) da se obu~e kad osoba ima abdest. Svrha obrezivanja je vi{estruka: da se ne skuplja prljav{tina na ko`ici. MESH PO OBU]I 546 Umjesto pranja nogu kod abdesta. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost. 2. potiru}i od prsta prema zglobu. ali je mekruh brijati dio glave. a i praksa ranijih poslanika. prije kupanja. da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}u nakon mokrenja. 3) da je mogu}e u njoj hodati. radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana.182 Islamsko znanje da jede. ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom. dozvoljeno ju je brijati. Mesh se uzima s gornje strane obu}e. a mo`e se skratiti da ne prelazi du`inu {ake. nakon {to ju je osoba ve} obukla. to jest potrati mokrom rukom po njoj. Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. 2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka. pije ili ponovo op}i. Simbol islama. Vrijeme va`enja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e. PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU 1. Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar. a to je da se na dijelovima tijela koji se moraju oprati prilikom abdesta. a dio izostavljati. a tri dana i tri no}i za putnika. ako }e se to uskoro obaviti. kao {to je lak na noktima. 5) da sama stoji na nogama. itd. da ne umanjuje nadra`aj prilikom spolnog op}enja. . posebno kada su na putu zimi. i to samo jedanput. 3. ^arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati. Sve ovo je Resulullah. kada je hladno.545 4. jeste obrezivanje ili sune}enje. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha mo`e se u~initi brijanjem ili {i{anjem. {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao da je obrijana. a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice. [to se ti~e kose na glavi. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan. 4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta. praktikovao i nare|ivao da se praktikuje. ili umre. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do had`a. Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta. Preporu~uje se da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547. 5. To je propisano kao olak{ica ljudima.

(to jest. s.550 Me|utim. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u.. Nakon smrti. nije se du`no kupati. 2.v. obavezni su se okupati i mu{ko i `ensko. makar i ne do{lo do izlu~ivanja sperme.s.KUP ANJE KUPANJE Kada kupanje postaje obavezno? 1. osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. onda nije obavezno kupanje. kod mu{karca ili kod `ene.. a nekima nije. MESH PO ZA VOJIMA ILI GIPSU 548 ZAVOJIMA Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta. 3. onda mu je lijepo da se okupa. umjesto pranja. a noge prilikom abdesta oprati. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje tog dijela tijela. 5. a ne sje}a se sna. Neki u~enjaci ka`u da je nevjernik du`an okupati se kada se vrati u islam. onda. naredio da se okupa vodom i lovorom. 3.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame. ako se ustanovi da se radi o spermi. pa mu je Poslanik. nekima rekao da se okupaju.a. Svi se sla`u da je obavezno okupati mrtvaca. obavezno se okupati. u snu ili na javi. ili vi{e od toga. {to dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam.a.v. dodirivanja dva spolna organa). s. 2. istek roka va`enja. zbog bolesti npr. 4. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge. Nakon prestanka hajza i nifasa. osim {ehida koji pogine na bojnom polju. G U S U L . Ako sperma iza|e bez nadra`aja. mo`emo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi. ako se postane d`unup. 4.Islamsko znanje 183 Mesh prestaje va`iti. u slijede}im slu~ajevima: 1. Ako se ne{to sanja. ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju. To ukazuje na to da kupanje u tom . To dokazuje time {to je Allahov Poslanik. a ako nije. Poslije spolnog odnosa.s. ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta. ali se na odje}i ne primijeti trag sperme. nije ograni~en vremenski. te se obu}a mora skinuti. vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao. Kada se probudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i. jedan dio u~enjaka ka`e da je nevjernik du`an da se okupa samo ako je bio d`unup. pa smo na taj dio tijela stavili zavoj ili gips.

. 6. ona }e gusul obaviti kao mu{karac. za svaki slu~aj.v. [ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (d`unup)? 1. Kupanje nakon opremanja mrtvaca. kao {to je praktikovao Resulullah. jer se tavaf smatra ibadetom. .v.oprati ruke tri puta.a onda vodom oprati cijelo tijelo. 5. [to se ti~e `ene. ^initi tavaf (obilazak) oko Kabe.184 Islamsko znanje slu~aju nije farz. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. preporu~uje se rasplitanje pletenice. s tim {to se pranje nogu odga|a do zavr{etka gusula. Poslanik. . osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova.s. U~iti ne{to iz Kur'ana.potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose.. zatim unutra{njost u{iju. jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora pokvasiti.potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz. a ve}ina ih smatra da se umjesto kupanja mo`e uzeti abdest. svima naredio da se okupaju.a. 7. ako je farz. Dozvoljeno je pro}i kroz d`amiju ukoliko postoji potreba za tim. Kada je preporu~eno okupati se?551 1. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet. ali voda mora doprijeti do korijena kose. iako za izostavljanje toga kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj). 2. obra}aju}i pa`nju da se opere ispod pazuha. Boraviti u d`amiji. Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do d`uma-namaza. jer bi. Doticati Kur'an. 4. Na kraju zaklju~ujemo da je. NA^IN UZIMANJA GUSULA: . s. s tim {to nije du`na rasplitati pletenice.zatim oprati stidna mjesta. 3. peru}i prvo desnu stranu.554 [to se ti~e samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je d`unupu dozvoljeno. 4. .553 3. .a. bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu. a najbolje bi bilo pred sam odlazak na d`umu. 5. pupak i no`ni prsti. Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest. Ukoliko se `ena kupa nakon hajza ili nifasa.s. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku.552 2. s.

zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i ruke. pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati bolest ili ote`ati proces izlje~enja. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru se {ake do iza laktova. ako se ne na|e voda. 4. svoju ~ast.Sve {to kvari abdest. . 3. pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovno obavljanje. Tejemmum se mo`e uzeti zbog slijede}ih razloga: 1. ve} da se samo potare. pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi. ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna za pi}e. Kada se neki namaz obavi tejemmumom. 2. ili pi}e nekom drugom. 3 .Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode.Islamsko znanje 185 TEJEMMUM Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju. potom se prou~i bismilla. ali se ~ovjek boji za sebe. Na~in uzimanja tejemmuma Prvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu. ili svoj imetak. a potom do|e voda nakon {to je namaz obavljen. isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e. tejemmum }e se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati. ili izostajanje saputnika ako ode po vodu. nije obavezno ponavljati namaz. a onda se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. 2 . Jednim tejemmumom mo`e se klanjati vi{e farzova. ako voda bude toliko hladna.Dolazak vode za onog ko je nije imao. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen. kada je voda u blizini. Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se ne trlja lice rukama. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti. pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog iskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana. [ta kvari tejemmum 1 . Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz. 5. makar i psu.

186

Islamsko znanje

HAJZ I NIF AS NIFAS
Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa `ene dok je zdrava, a koju nije prouzrokovalo ra|anje djeteta. Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog. Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, mo`e biti crna, crvena, `uta ili negdje izme|u bijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najdu`e trajanje neki ka`u da je deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najdu`i period ~isto}e izme|u dva hajza nije ograni~en, a najkra}i je petnaest dana. Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nije ograni~en, a najdu`i mo`e biti ~etrdeset dana.555 [ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa 1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i d`unupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe, doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u d`amiju, osim u velikoj potrebi). 2. Zabranjeno je `eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslanik naredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556 3. Zabranjeno je spolno op}iti sa `enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu i dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: “I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To je neugodnost'. Zato ne op}ite sa `enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.”557 Dozvoljeno je dodirivanje `ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. Kad prestanu hajz i nifas, `ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZA
Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je period hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga je istihaza. @ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje

187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom od izlaska ne~isto}e. Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. Njenom mu`u je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obavezna klanjati i postiti, a mo`e boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZUR
Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost dr`anja mokra}e, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari: 1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to }e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u; 3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati pa`nju ho}e li ne{to iste}i; 4. s jednim abdestom se mo`e klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta. Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se mo`e o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur du`an u tom vremenu o~istiti se i klanjati.

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE NAMAZ
DEFINICIJA I ZNA^AJ NAMAZA
Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz ima veoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne mo`e opstojati bez temelja, tako ni islam ne mo`e opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove, d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: “Prvo djelo za koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela”558, ka`e Resulullah. Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s ovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najte`im `ivotnim situacijama: bolesti, strahu, ratu i sl. “^uvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{eno i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.” 559 Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa ~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Isto va`i i za `enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i du`an je pokajati se. Ukoliko ustraje u takvom odnosu prema namazu, ulema ka`e da zaslu`uje najte`u dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje

189

NAMASKA VREMENA
Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zadu`io ima pet u toku dana i no}i i to u ta~no odre|ena vremena. Uzvi{eni Allah ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.” 560 1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) i traje do izlaska sunca. 2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenka nekog predmeta ne pove}a za jednu svoju du`inu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju je predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne-namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena. 3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|ati ikindiju dok sunce ne po`uti (pribli`i se zapadu). 4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenila na zapadu. 5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to je njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U spavanju nema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijeme slijede}eg namaza.” Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjek malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.”561 Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremena jer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190

Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562
a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563 klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564: 1. vrijeme izlaska sunca; 2. kad je sunce na polovini neba; 3. kada sunce zalazi. b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni farz, te ~initi sed`dei-tilavet: 1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje; 2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e. Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesd`id, d`enaza-namaz itd.

MJEST A NA KOJIMA MJESTA NIJE DOZVOLJENO KLANJA TI 566 KLANJATI
1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati da se d`amije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini d`amije. 2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 3. Smetlji{te 4. Klaonica 5. Sredi{te puta 6. Torovi deva 7. Hammam (kupatilo) 8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje

191

EZAN I IKAMET
Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno od obilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu. Ezan glasi: “Allahu ekber” (4 puta), “e{hedu en la ilahe illellah” (2 puta), “e{hedu enne Muhammeden resulullah” (2 puta), “hajje alessalah” (2 puta), “hajje alel felah” (2 puta), “Allahu ekber” (2 puta), “la ilahe illellah” (1 put). Zna~enje ezana: “Allah je najve}i” (4 puta), “svjedo~im da nema drugog boga osim Jedinog Allaha” (2 puta), “svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik” (2 puta), “do|ite na namaz” (2 puta), “do|ite na spas” (2 puta), “Allah je najve}i” (2 puta), “nema drugog boga osim Allaha.” Kod sabahskog ezana u~i se iza “hajje alel-felah” jo{ “essalatu hajrun minen-nevm” (2 puta), {to zna~i: “Bolji je namaz od spavanja.” Ikamet sadr`i iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i “hajje alel-felah” kod svih namaza doda se “kad kametis-salatu” (2 puta), tj. “namaz upravo nastupi”. Dok se ezan u~i sporije i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i br`e i bez zastajanja.567 Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i “hajje ales-selah” i “hajje alel-felah”, kada treba re}i “ la havle ve la kuvvete illa billah”. Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu: “Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568 “Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari Muhammedu El-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon pro`ivljenja postavi ga na ~asni polo`aj koji si mu obe}ao.” Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i, okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i “hajje ales-salah”, okrenuti glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i “hajje alel-felah” na lijevu stranu. Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi oni koji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u d`emat.

usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu. onda i hanefije smatraju da bi tada `ena morala pokriti lice. mora se okupati. Hanefijski je mezheb tog stava da lice i ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod `ene. i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. .570 Trebamo znati da odje}a kod mu{karca. 5. jer on staje pred Uzvi{enog Gospodara. Onaj koji vidi Kabu. svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en. i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom. biti propisno obu~en. moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da `ena mora pokriti cijelo tijelo. on }e se nakon istra`ivanja i razmi{ljanja. Me|utim. osim lica i ruku do {aka. bio ~ovjek u namazu ili van namaza. osloniti na svoje zaklju~ivanje i tako se okrenuti i klanjati.569 [to se ti~e situacije kad je `ena izlo`ena pogledima mu{karaca koji joj nisu mahrem. a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi. Ako bi neko po~eo klanjati bez istra`ivanja Kabe. 3. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme. a nema koga upitati. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti. ali ako je takva situacija da je `ena mlada i da postoji mogu}nost fitneta. namaz mu ne bi bio valjan. u toku nafila-namaza. npr. Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba. Me|utim. ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. tj.” (En-Nisa' 103). du`an je da se prema njoj okrene. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe. d`elle {anuhu. Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. uzeti abdest. okrenuti se u pravcu Kabe. a ako je osoba d`unup. ne}e ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod koljena. Ako bi tokom samog namaza saznao pravac Kabe. to nije obavezno za mu{karca i on mo`e klanjati i gologlav. ruku do {aka i nogu do ~lanaka. ne smije biti prozirna. niti ima drugoga na~ina da to dozna. ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica. pa i lice. neka se okrene kuda mo`e ili smije. onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno. 4. ~isto}a tijela. svejedno. 2. bude okrenut u pravcu prema kojem ide njegovo prevozno sredstvo. okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dio namaza. Allah. odje}e i mjesta gdje se klanja. du`an je da se okrene u njenom pravcu.192 Islamsko znanje NAMASKI [AR T OVI [ART [artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i: 1. Jedino je dozvoljeno da putnik. a pogotovo kod `ene. jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. [to se ti~e pokrivanja glave. [to se ti~e `ene.

i to dvije sed`de za svak rekat. 2. Stoga. Ako imam zbog bolesti ili nemo}i klanja sjede}i. pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost namaza. dok mu se u nafili samo umanjuje sevap. to Poslanik nije radio. a mo`e stajati. i da srcem donesemo nijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz. ne prenosi se od Poslanika. ne tvrde de je to sunnet i da se to mora raditi. nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz. nijet. s. Kijam . koji glasi: “Allahu ekber” (Allah je najve}i).a.a. 5. 1. 3. 4. Sud`ud . U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima. Po~etni tekbir (iftitahi tekbir).s. Kiraet .v.571 Prema tome. s.(pregibanje.572 Ko ne mo`e stajati klanjat }e sjede}i. niti od njegovih ashaba da su oni prilikom namaza naglas izgovarali nijet. Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih nema namaza. Ka'dei ehire . ili da je to sunnet. namaz mu nije ispravan.v. cijeli d`emat pratit }e ga u namazu sjede}i. Svi u~enjaci se u tome sla`u. a ko ne mo`e ni sjede}i.stajanje u namazu. u~enjaci ka`u da je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik..Islamsko znanje 193 6. kao {to se desilo sa Poslanikom .(u~enje Kur'ana) na kijamu. 6.s. onda le`e}i na strani.odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. jer kao {to smo rekli. . poklanjanje). Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i. Ruku .(posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). {to je slu~aj i sa hanefijskim mezhebom..(padanje licem na tlo). [to se ti~e izgovaranja nijeta rije~ima. NAMASKI RUKNOVI (SAST AVNI DIJELOVI NAMAZA) (SASTA Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza.

v. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu. pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje.574 3.namazu. tj.575 5. Klanjao je i do{ao kod Poslanika.a. Kunut dova glasi: “Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu ‘alejke ve nusni ‘alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke ve nahle'u ve netruku men jefd`uruke. 6.” Prevod dove: “Gospodaru moj. Ta'dilul-erkan. Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom.v. Tebi smo zahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni. oprost i Uputu tra`imo. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu.a.v.s. do{ao i nazvao selam. a.573 2. Tebi `urimo `ele}i Tvoju milost. vrati se i klanjaj. mu opet re~e: ‘Ve . s. mu re~e: ‘Ve alejkesselam. a boje}i se Tvoje kazne. te mu nazvao selam. Posljednje sjedenje jeste farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje. od Tebe pomo}. jer ti nisi klanjao. sunneta i nafile. 4.” 11. inne azabeke bil-kuffari mulhik.’579 ^ovjek je klanjao. kao i u svim dnevnim nafilama.. Kad se klanja u d`ematu. teraviji i vitr-namazu uz ramazan. s.576 10. U podnevskom i ikindijskom namazu.a. bajramima. Predati selam na kraju namaza. r. muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i naglas. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo. Muhammed.s. 1.194 Islamsko znanje NAMASKI V AD@IBI VAD@IBI To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza.578 Ovome se malo posve}uje pa`nja.s. u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du. trebamo imati na umu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. prvo na desnu pa na lijevu stranu. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta. zatim odmah i}i na tre}i rekat. Fatihu i suru u~iti u sebi. Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno. u Tebe vjerujemo i Tebi se kajemo. 13. Prou~iti: “Et-tehijjatu” na prvom sjedenju..a. samo da bi {to prije zavr{io sa namazom.. Poslanik. Gospodaru moj. Me|utim.: “Neki ~ovjek u{ao je u mesd`id dok je Poslanik sjedio na jednom kraju d`amije. 7. a mo`e i jedan du`i. 8. Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo. Tebe obo`avamo. U~enje Fatihe na namazu. 12. Ovo va`i za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza. ak{amskom i jacijskom farz. Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesd`udu ve ileke nes'a ve nahfidu nerd`u rahmeteke ve nah{a azabeke. 9. na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo. te na d`umi. s. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih.

mu ponovo re~e: ‘Ve alejkesselam. Izgovaranje tekbira.a. Sve troje se u~i u sebi. u~io. Poslije prou~enog “subhaneke” prou~iti “euzu”. 5. Da imam naglas izgovara “Semiallahu limen hamideh” i tekbire. Na sjedenju prou~iti salavate: “Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun med`id. osim poslije vra}anja sa rukua kada se izgovara “Semiallahu limen hamideh. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci. inneke hamidun med`id.’ Onda je ~ovjek rekao: ‘Podu~i me.’ On mu re~e: ‘Kada ho}e{ da obavi{ namaz. a “bismilu” prou~iti na po~etku svakog rekata.s.583 3. 2. 9. pa onda “Rabbena lekelhamd”. Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju.582 Prsti trebaju ostati ispru`eni.s.” Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj. ali ako se slu~ajno ne obave. I tako radi u cijelom namazu. ka`iprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e). sjedenja i stajanja. a koje su navedene u sunnetu da ih je Poslanik. jer ja druga~ije ne znam. vrati se i klanjaj. do{ao te nazvao selam. o Allahov Poslani~e. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. Po zavr{etku Fatihe re}i “amin”.a. 8. @ene di`u ruke do ramena. ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime. 1. jer ti nisi klanjao. Onda idi na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom polo`aju. Poslanik.580 Potom se podigni tako da se ispravi{ stoje}i. vrati se i klanjaj. s.584 6.” Prevod: “Allahu. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i: “Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala d`edduke va la ilahe gajruke. Di`u}i se sa rukua izgovoriti “Semiallahu limen hamideh”. 10. spasi Muhammeda i njegovu porodicu. stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeve ruke. a potom se okreni prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. namaz nije pokvaren.Islamsko znanje 195 alejkesselamu..’ ^ovjek je ponovo klanjao. . 7. da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba. upotpuni abdest. Prvi rekat na sabahu u~initi du`im od drugog. 4. ali je propu{teno ono {to je bolje. 11. i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du.v. a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. Napominjemo. Zatim se podigni tako da se smiri{ u sjede}em polo`aju.v.. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju. prilikom dizanja i spu{tanja. jer ti nisi klanjao. s.’” 581 NAMASKI SUNNETI To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza.

^e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed. uistinu. Ubiti zmiju. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz.588 8. 9. a ne dlanom o dlan. itd. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti.” [T A KV ARI NAMAZ [TA KVARI 1. ali umanjuje skru{enost. hvale dostojan i plemenit. kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje. 5. to ne kvari namaz. 4.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. ne kvari namaz. tako da se. dopu{teno je u namazu. hvale dostojan i plemenit. akrepa. 2. i sl.585 2. izostavljanje rekata. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz. koji su uzastopni i ponovljeni. 5. Isto tako ovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no. ako ~ovjek gleda klanja~a sa strane. Klanja~u je dozvoljen mali pokret. rije~ima “subhanellah”. Pokreti koji nisu vezani za namaz. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza. I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i. Me|utim. uistinu. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza. 7. kad pogrije{i. otkrivanje stidnog dijela tijela. nego }e dlanom udariti po gornjoj strani druge ruke. Ako `ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih. Ti si. [T A JE DOZVOLJENO KLANJA^U [TA 1.586 4. to ne kvari namaz. kao {to su: okretanje prsa od pravca Kabe587.589 3. 7. . 3. Ti si. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije. 6. kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. Ludilo ili gubljenje svijesti. a ako `ena upozorava. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti. osim upozorenja imamu. 6. a samim tim i sevap. ona ne}e ni{ta govoriti. ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i.196 Islamsko znanje kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu. mu{karac }e re}i: “Subhanallah”. Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a. Odvra}anje selama i{aretom ruke. gubljenje abdesta. U~enjaci ka`u da tri ili vi{e takvih pokreta kvare namaz. 8. sti~e utisak da on nije u namazu. 9.

pa se sjeti prije nego {to se ustane. igrati se odje}om u toku namaza. a potom se ponovo preda selam. klanjanje u prisustvu jela. ra~unat }e po sigurnom. 2. s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. prije nego {to se namaz zavr{i. Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom mo`e se popraviti i izostavljanje nekog namaskog vad`iba. Ako imam u~ini sehvised`du. pridr`avanje posebnog mjesta za klanjanje u d`amiji. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti od onoga u {ta je siguran (manji dio). ako se zaboravi prvi te{ehhud. osim u slu~aju imama. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakon predavanja selama. a ako se potpuno ustane. (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti. 11. SEHVI . {to je obi~aj kod nekih. 8. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza. izostaviti neki od namaskih sunneta.Islamsko znanje 197 NAMASKI MEKRUHI Klanja~u je mekruh: 1. kad se preda selam. 7. a potom sjeti. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de. ne}e se vra}ati. u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje. 4. 3. ako se to desi u zaboravu. ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de. a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }e tre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza.590 Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga: 1. . 4. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje).SED@DA Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vad`iba ili nenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. 5. 9. u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591. sjedenje na petama. pomjeranje ruku pri predaji selama. 6. 3. 10. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu. pokreti glavom ili o~ima. ili ne~ega drugog {to umanjuje koncentraciju. zatvaranje o~iju. 2. Na primjer. ako nije siguran da li je klanjao dva ili tri rekata. a potom u~initi sehvi-sed`du.

potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti propisno obu~en.” Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu. Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili kasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de. Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde. njemu je dozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. Po mogu}nosti perda bi trebala biti duga~ka makar 1 zira' (46. Tako. te biti pod abdestom. onda se mora ponoviti i sed`da. u~init }e se sed`da neposredno poslije prou~enog ajeta. Kad klanja~ postavi perdu. Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se mo`e u~initi sed`da. koja bi spre~avala prolaz ispred njega.2 cm. a onaj koji klanja za imamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom. Za perdu se mo`e koristiti sve {to mo`e uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i kraj njegove postelje.198 Islamsko znanje SED@DEI .TILA VET TILAVET Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet iz Kur'ana. Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet. Ona se obavlja tako {to se donese tekbir. . Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da. Po hanefijskom mezhebu to je vad`ib a kod drugih sunnet. u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri puta “Subhane rabbijel-e'ala” te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de. ST AVLJANJE PERDE STA (PREGRADE) ISPRED KLANJA^A Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu. bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no. ako se ajet sa sed`dom ponovi i na drugom mjestu.). izgovaraju}i “Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir.

neka u~i koliko ho}e. iako im je bolje da klanjaju kod ku}e. nego }e ustati i naklanjati propu{tene rekate. Tako }e npr. onda ~ovjek mo`e klanjati sa ljudima koji se zadese u blizini ili sa svojom porodicom. gubljenje abdesta. donijet }e po~etni tekbir stoje}i. To ne zna~i da treba `uriti. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. a mekruh je `uriti.”593 Mustehab je da se u d`amiju ide dostojanstveno. onaj koji nabolje poznaje sunnet. mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji je prispio. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn. PRISPIJEV ANJE U D@EMA T PRISPIJEVANJE D@EMAT Kad ~ovjek zakasni u d`emat. du`an je obnoviti namaz. Kad imam preda selam na desnu stranu. ako nije znao za to.Islamsko znanje 199 NAMAZ U D@EMA TU D@EMATU Namaz u d`ematu jeste pritvr|eni sunnet. a kada klanja sam. Me|utim. jer je Poslanik rekao: “Nemojte braniti va{im `enama da idu u d`amiju iako su im njihove ku}e bolje za njih. on ne}e predati selam. O vrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. Tako Allahov Poslanik ka`e: “Namaz u d`ematu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva. osim ako to on dozvoli nekom drugom. pa da valjanost namaza do|e u pitanje. te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge. i one mogu prisustvovati d`ematu u d`amiji. Mo`e biti imam onaj koji sjedi onome koji mo`e da stoji u namazu. onda }e i on obnoviti namaz. a ako su i u tome isti. a ako su u tome isti. Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur. pratiti imama . kada su u pitanju predavanja. `ene bi trebale da im prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. [to se ti~e `ena. Me|utim.. ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza. onda }e imam biti doma}in. Ako se slu~ajno ne ode u d`amiju. a potom }e pratiti imama. ako sazna. a neki u~enjaci smatraju da je vad`ib obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj koji najvi{e poznaje Allahovu Knjigu.. onda onaj koji je stariji po godinama. te onaj ko ne mo`e u~initi sed`du ni ruku’ onome koji mo`e ~initi sed`du i ruku’. bez obzira u kom se stanju nalazio. a muktedija nije. Ako se imamu dogodi ne{to u namazu.”592 A u drugom rivajetu stoji: “.”594 Me|utim.za dvadeset i pet stupnjeva. npr. Ako se klanja u ne~ijoj ku}i. dozvoljeno mu je postavljanje nekog drugog da dovr{i namaz. Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u d`ematu. a onaj koji je sa tejemumom onome ko je sa abdestom.

a. onda je du`an da ih naklanja po redu onako kako ih je izostavio. du`an je naklanjati ga.. U tome se sla`u svi u~enjaci. a potom sjesti na prvo sjedenje.namaz. Me|utim. Ako ~ovjek. da nas Allah tog sa~uva.200 Islamsko znanje sve do predaje selama. s tim da se prvo klanja propu{teni namaz pa tek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. (iako grijeh ostaje. `ene su dolazile i klanjale d`uma . jer }e tada prvo klanjati redovni namaz. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza. Me|utim. rob ili zarobljenik. du`nik koji se pla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje od d`emata. ima vi{e propu{tenih namaza. Red nije obavezan u tri slu~aja: 1. pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i ta~no koji je to namaz. slobodan. po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. pametan. 2. a onda }e ustati klanjati drugi rekat. ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku. NAKLANJA VANJE PRO[LIH NAMAZA NAKLANJAV Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava. kojeg je du`an klanjati svaki musliman.v. 3. s. Prema tome d`umu nisu du`ni klanjati: dijete.namaz.s. U vrijeme Poslanika. ko svjesno izostavi namaz. putnik. punoljetan. . obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad se probudi. izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam. Propu{teni namaz treba odmah naklanjati. Zatim }e klanjati tre}i rekat. ako zaboravi na izostavljeni namaz. fikhski u~enjaci smatraju da `ene nisu obavezne klanjati d`uma . jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od d`emata. D@UMA-NAMAZ D`uma-namaz je farzi-ajn. a to mogu ~initi ako ho}e.

zatim je dopunio dva rekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu.s. propisao namaz.: “Kada je Allah. 4. Stav hanefijskog mezheba je da se d`uma mo`e obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se d`uma obavlja u ve}im mjestima. salavat na Poslanika. propisao je prvobitno dva rekata. Nakon ezana za d`umu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora. 5. a. odnosno ~etrdeset osam milja. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme hutbe. i vaz (predavanje). pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju. d`elle {anuhu. Neki imami smatraju da je vad`ib skra}ivati namaze. r.596 Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa.597 NAMAZ MUSAFIRA SKRA]IV ANJE NAMAZA SKRA]IVANJE Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namaza na dva rekata. pa dok se ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka. Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda.Islamsko znanje 201 USLOVI ZA V ALJANOST D@UME VALJANOST Uslovi su sljede}i: 1.v. hanefijski mezheb uslovljava da d`umu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595. obu~e ~istu odje}u i da porani u d`amiju.600 ^ovjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje. U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za valjanost d`ume. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja du`ina putovanja na kojoj je dozvoljeno skra}ivanje namaza. zbog prakse Resulullaha koji je kao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze.”599 Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka. Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih se malo sjedne.. da se klanja u d`ematu.a. a namaz na putu ostavljen je onako kako je i propisan. Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf.598 Uzvi{eni je Allah rekao: “ Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadr`avati zahvalu Uzvi{enom Allahu.”601 . da se obavi u podnevskom vremenu. i zbog rije~i Ai{e. s. 2. 3.

Dokaz za ovo jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejd`anu {est mjeseci i cijelo to vrijeme skra}ivao namaz.v. da bi Allahov Poslanik. smatraju da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze. SP AJANJE NAMAZA SPAJANJE [to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba. S obzirom na to da je Poslanik.v.202 Islamsko znanje Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu. na dan osvojenja Meke klanjao duha-namaz604. te da u ak{amskom vremenu spoje ak{am i jaciju(d`em'ut-takdim).. jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: “Dru`io sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz.v. Sli~no se prenosi i od drugih ashaba. neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni na putovanju uop}e ne klanjaju. ili u jacijskom vremenu-(d`em'ut-te'hir). a potom bi stao i sastavio ih. ako nije donio odluku boravka..s. odga|ao podne do vremena ikindije. Me|utim. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio. klanjaju}i samostalno svako za sebe.. postoje sahih hadisi da je Muhammed. a. klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu. ako je imam musafir. ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata. ve}ina u~enjaka.a.602 Me|utim.v. Da je Poslanik. klanjao bi podne.. kada bi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu. spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibn D`ebela606. kao musafir spajao podne i ikindiju. s.” Me|utim. s. S druge strane.s. Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa.a. me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba. s. [to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza.a.s. oni ne dozvoljavaju spajanje namaza. pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz u njegovom vremenu. a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostane u jednom mjestu. namaze klanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama.a. osim prilikom had`a na Arefatu i to podne i ikindije. ako je ~ovjek u mogu}nosti. on gubi status musafira. nakon {to imam preda selam poslije dva rekata. te hadisom da je Poslanik. te }e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim).603 Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom.. radijallahu anhu. To dokazuju op}im hadisima koji podsti~u na dobrovoljne namaze. te ak{am i jaciju. a na Muzdelifi ak{ama i jacije. onda }e d`ematlije koje nisu musafiri. bez obzira koliko ostao u tom mjestu.s. a onda bi uzjahao. s. skra}ivat }e namaz. na putu sastavljao namaze te su svi drugi u~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(d`em'uttakdim) ili u ikindijskom vremenu(d`em'ut-te'hir). i mi mo`emo upotrijebiti tu olak{icu. i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik.s. U~enjaci hanefijskog mezheba ka`u da je spajanje namaza od .

svejedno da li se radi o djevojkama. velike hladno}e i bolesti.. onda tri bajramska tekbira di`u}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu. Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (d`em'ut-takdim). Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa do podne.s. a onda sa ~etvrtim tekbirom oti}i na ruku’. a zatim Fatihu i suru (mendub je “Hel etake hadisul ga{ije”). tj. Bajram se mo`e klanjati u d`amiji. donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke di`u kao pri tehrimi. a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti “Sebbihisme rabikel-eala”) pa }e po}i na ruku’ i sed`de. a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{e vremena za davanje sadekatul-fitra. zatim se donese tehrime (po~etni tekbir). prou~i “subhaneke”.v. BAJRAM-NAMAZI Bajram-namaz je vad`ib klanjati onome ko je du`an klanjati d`umu. prije u~enja (kiraeta). Na drugom }e rekatu prou~iti bismillu (u sebi).v. pa selam predati. onda ne smije praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza. s. klanjao ga je redovno.a. . osim u Meki. staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje.607 Poslanik. s tim {to }e ove posljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi. udovicama. Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e. Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi. namirisati i obu}i najljep{e odijelo. ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla). s.a. te{ehhud. ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog vremena. sed`du. i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i. Preporu~uje se dolazak na musallu djece..Islamsko znanje 203 Allahovog Poslanika. Nare|ivao je i mu{karcima i `enama da do|u na Bajram-namaz. Za Bajram je mustehab okupati se. NA^IN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA Bajram -namaz klanja se ovako: Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz. i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }e klanjati sastavljeno. Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom. a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena. Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremena za klanje kurbana. `ena. gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu.s. Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet.

Allahu ekber ve lillahil . Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na taj na~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. tj. Zatim }e se ne~im pokriti. tako da le`i na desnoj strani. ~im se smrt sigurno utvrdi. klanjanje d`enaze i ukopavanje. Dozvoljeno je plakati za umrlim. D@ENAZA-NAMAZ I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG Sunnet je obi}i bolesnika. i trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe. kada jedni izvr{e. odgovornost spada sa drugih. umotavanje u }efine. Po`eljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela. Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: “La ilahe illellah”. a sevap imaju oni koji to obave. Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire. Allahu ekber. Ovo je stav u~enjaka hanefijskog mezheba.” Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dok imam ne iza|e da klanja Bajram. koju. dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne . izgovaraju}i: “Allahu ekber. Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena tugom. kao {to bi i prilikom spavanja trebalo le`ati na desnoj strani. [to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga okupljaju u ku}i umrlog. Opremanje umrlog. la ilahe illellahu vallahu ekber. Kada ~ovjek umre. ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to zabranjeno u islamu.609 Treba po`uriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog. to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama.hamd. sve su to propisi koji predstavljaju farzi-kifaje. i suprotno praksi Resullullaha. jer je tako radio Poslanik. kolektivnu du`nost muslimana.204 Islamsko znanje Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru. povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. i klanjat }e mu se d`enaza.608 Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: “Tekabellellahu minna ve minke” (“Neka Allah primi od nas i od tebe”). odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku. a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama. treba ga ostaviti da le`i onako kako mu je najlak{e. [ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati. Ako je umiru}em ovo namje{tanje te{ko. nego }e se zamotati u njegovu odje}u koja mo`e poslu`iti kao i }efini. Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama.

a onda oprati i o~istiti njegova stidna mjesta. posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga u namirisane }efine. onda mu je dozvoljeno uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi za `ivot. Kad se zavr{i kupanje. zanijetiti kupanje mrtvaca. bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili `eni. po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna. na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjao d`enazu. skine se odje}a sa njega. ali ako se bavi samo tim poslom. onda na onog koji je bio du`an da ga izdr`ava. te mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. Ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao svoju suprugu Fatimu. ako je ostavio imovine. krpa za prsa i lifafa. a prije stavljanja }efina. iza|e ne{to iz stomaka. . a `ensko u pet: izar. i da to radi u ime Allaha.{. (te ih prekriti prekriva~em). Umrlog je farz zamotati u }efine. nakon kupanja. @enu mo`e kupati samo `ena. radijallahu anha. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa: lifafa. te da }efini budu bijeli i ~isti. d`. odnosno obu}i rukavice. Potom }e onaj koji kupa zamotati ruke krpom. Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobo`an i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bi postigao {to ve}u nagradu. krpa za lice. Zatim }emo mu uzeti abdest. Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile. Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog. pri posljednjem kupanju. dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegova supruga. obavezno je oprati ono na {to padne ne~isto}a. a nije uvjet da budu novi. Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzima nikakvu naknadu radi kupanja umrlog. a ako nije. izar i ko{ulja.Islamsko znanje 205 klanja d`enaza. Ako mu.610 NA^IN KUP ANJA UMRLOG KUPANJA Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto. pokrije se ~ar{afom. a potom ga okupati tri ili pet puta. a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. ko{ulja.611 Ebu-Bekra okupala je njegova `ena Ummu Ruman.

nadjet }e mu se ime. kod nas je uobi~ajena slijede}a: “Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina. ali je bolje klanjati je izvan d`amije.. Neki u~enjaci poput Nevevije. Mustehab je prili~no brzo nositi d`enazu. {ahidina va gaibina..v. Mustehab je da svaki u~esnik ponese mejita makar ~etrdeset koraka.” ili drugu propisanu dovu. men ahjejtehu minna.”613 Umrlom novoro|en~etu. s. zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikom pra}enja d`enaze. pa makar se radilo i o zikru ili o u~enju Kur'ana. Allahume la tahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu. fe tevefehu alel iman. Ako nije pokazivao nikakvih znakova `ivota. okupat }e se i klanjati mu d`enaza-namaz. hanefijski mezheb stoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno. Allahume. Potom }e donijeti tre}i tekbir. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir di`u}i ruke. Mekruh je idu}i naglas za d`enazom u~iti Kur'an ili {ta drugo. Ruke se di`u samo kod prvog tekbira. NO[ENJE I UKOP AVANJE UMRLOG UKOPA Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka. ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmati u tabutu.614 D`enaza se mo`e klanjati u d`amiji. zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjom lijevom. Nakon toga }e donijeti drugi tekbir i prou~iti salavate. iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jer je Poslanik. Mekruh je pri pra}enju d`enaze podizati glas. [to se ti~e klanjanja d`enaze odsutnom. ~ak smatraju da je to haram. ve zekerina ve unsana. ako je pokazivalo ikakve znake `ivota.206 Islamsko znanje NA^IN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA Klanjanje d`enaza-namaza je farzi kifaje.a. Samoubica }e se okupati i namaz }e mu se klanjati. umrlog i za ostale muslimane. Potom }e prou~iti “subhaneke. zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza. ve kebirina ve sagirina. koji je umro u Abesiniji. te prou~iti dovu u kojoj }e moliti za sebe. okupat }e se. iako je veliki grje{nik. Postoji dio u~enjaka koji ka`u da mu se ne}e klanjati d`enaza. nadjet }e se ime..s. . iako ne bi smetalo da se di`u prilikom svakog tekbira. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnu pa na lijevu stranu. klanjao d`enazu Njegusu.612 [to se ti~e dove.

klanjati mu d`enazu i zatim ga baciti u more. d`. To }e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefini povezani. ~este posjete `ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: “Allah je prokleo `ene koje ~esto posje}uju groblja. Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. poslije ukopa. tj. nema pouzdanog dokaza. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna.. zamotati u kefine. a ako nema ovih. a jo{ bolje i dublje. Me|utim. nazvati mu selam i u~initi dovu za njega. Kad on istruhne i postane zemlja. POSJET A GROBLJU POSJETA Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) i koristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar. Mrtvac }e se metnuti u grob na stranu kible. Posjetu grobljima `enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje na budu}i svijet. Pri dnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana “lahd”. Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha. okrenuti se prema licu umrlog. onda ~im bilo.Islamsko znanje 207 GROB (KABUR. MEZAR) Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa. govore}i: “Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. Onda }e se jama “lahd” zazidati }erpi~em ili pru}em.{. njega }e se okupati. da ga u~vrsti prilikom kaburskih ispitivanja.” Prilikom posjeta grobljima treba se pridr`avati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i }e do kabura. radijallahu anha. a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {ta drugo da se mrtvac ne izvrne na le|a. ali je sened tih izjava slab (daif). Ve inna in{aellahu . onda se mo`e kopati. Za u~enje talkina. a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i `ena. posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana. U tom pogledu se jedino prenose izjave nekih ashaba. Ako zemlja nije mo~varna. pa ga natkriti daskama i zakopati. Ai{a. jednostavno staviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe. a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: “Bismillahi ve ala milleti Resulillah!” Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu. kao {to se kod nas i radi. onda se mo`e kopati u njegov kabur.

oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali. do}i }e druga skupina. a onda neka do|u oni koji jo{ nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete. tek tada }e druga skupina i}i na sed`du. u skladu s rije~ima Vjerovjesnika: “Kada ~ovjek umre. Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu.. i tako cio namaz. 3. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. osim u tri slu~aja: trajna sadaka. nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete. spu{taju}i se na ruku i sed`du koliko mogne. ali neka dr`e oru`je svoje i neka budu oprezni. klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza. prestaju njegova djela. svi }e klanjati zajedno.” (En-Nisa':102). jedna skupina }e klanjati sa imamom. 4. nakon njegovog selama. 1. i dok budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas. 2. dok }e druga pratiti neprijatelja. a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. . govore: ‘Gospodaru. a imam koji ih je ~ekao na namazu. ali }e na sed`du za imamom i}i samo prva skupina. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe. a na~in njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu: “Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namaz obavljao..” NAMAZ U STRAHU Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe. Kad se oni vrate sa sed`de. dozivanje umrlog ili tra`enje pomo}i od njega. jedan ili dva rekata.208 Islamsko znanje bikum lahikun. upotpuniti svoj namaz. svako }e klanjati onako kako mo`e: idu}i. neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu.'”(sura ElHa{r:10) Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je: naricanje. Nakon {to oni zavr{e i stanu nasuprot neprijatelja. ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne.”615 U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: “Oni koji poslije njih dolaze. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun. Umrlom }e koristiti dobra djela koja je on uradio dok je bio `iv i ona djela kojima je on bio uzro~nik. te }e oni.

pohvaljuje one koji obavljaju no}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te ka`e: “I oni koji provode no}i.a... jer je Poslanik.. Poslanik. s. vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu. Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima.v. podsticao je na no}ni namaz. koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e od jedanaest rekata.s.s. radijallahu anha. d`. no}ni namaz klanja u d`ematu.Islamsko znanje 209 O NAFILAMA Nafile su dobrovoljni namazi. r. naredio je da se. a najvi{e osam rekata..a. u toku ramazana. . namazi koje nismo obavezni klanjati.) No}ni namaz nema odre|eni broj rekata.a. Tako je izme|u ostalog rekao: “Ko u ramazanu klanja no}ni namaz. pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i. NO]NI NAMAZ No}ni je namaz veoma po`eljan s obzirom da Allah.NAMAZ Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala. Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no. s. bit }e mu opro{teni raniji grijesi.” (El-Furkan: 64. pa su tako na jednom rekatu u~ili i do dvjesto ajeta.a.{.v. to ponekad ~inio.. Mo`e imati dva.v. DUHA . ali }emo biti nagra|eni za njihovo obavljanje.” No}ni se namaz mo`e klanjati u d`ematu. s. a Omer.s. tj. Najbolje je slijediti Poslanika. kao {to od njega prenosi Ai{a.

sunnet mu je da klanja dva rekata. u svim poslovima. neka klanja dva rekata. dovom u kojoj }e Ga moliti da mu uka`e na ono {to je bolje. govorio je: “Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi. na prvom rekatu “Fatihu” i “sebbihismul rabbikel-eala. i na njima u~i {ta ho}e. TEHIJJETUL . Naglas }e u~iti. fe inneke takdiru ve ene la akdiru.s. . a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije. To se mo`e posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako zanijeti u srcu.a. a na drugom “Fatihu” i “El-Ga{iju”.v. Potom }e imam odr`ati hutbu. inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel azimi. Buhari prenosi rije~i D`abira. mimo farza a zatim neka ka`e: “Allahume. kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana. r. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. a poslije toga se obrati Allahu. ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul gujub. u bilo koje doba no}i ili dana.hajre hajsu kane summe ..” NAMAZ ZA KI[U Ovaj je namaz sunnet.MESD@ID To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u d`amiju. in kunte t'alemu enne hazel .: “Allahov Poslanik.emre” (ovdje treba spomenuti ono {to se `eli uraditi) “hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri” . Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo spomenuti ono {to se `eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri .ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilihi fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilhi fsrifhu anni vakdir lijel . s.210 Islamsko znanje ISTIHARA Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju.{. a kad zavr{i sa hutbom.{.. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se prije nego se sjedne. Imam }e tada sa muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. pou~avao nas je istihari. d`. Allahumme. d`. nakon Fatihe. svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje) okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu.rdini bihi.a.

. neka ga posti!” (El-Bekara. spolno op}enje i sl. pu{enje. jelo. sunnetom i id`ma'om.a. Uzdr`avanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. postu mjeseca ramazana i had`u.v.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca. 187. Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: “I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne zabijeli). Svi muslimanski u~enjaci i svi muslimani sla`u se da je to jedan od ruknova islama.s.svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. Muhammed. s. ~ijim se nijekanjem izlazi iz islama i postaje murtedom. propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prije vas. otpadnikom od vjere. davanju zekata. ajeti 183 i 185). To su: 1. veli: “Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet . pi}e. Allah.” “Ko od vas bude prisutan tog mjeseca.konsenzusom islamskog ummeta. zatim upotpunite post do no}i.{.” (El-Bekara.”' Post je potvr|en i id`maom . klanjanju propisanih namaza. d`. da biste bili bogobojazni. To je stroga obaveza propisana i potvr|ena Kur'anom. ka`e: “O vjernici. RUKNOVI POST A POSTA Post se sastoji iz dva rukna.) .TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE RAMAZANSKI POST DEFINICIJA Post je uzdr`avanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr..

s.s. d`uma do d`ume.s.. a ramazan do ramazana. bit }e mu opro{teni prija{nji grijesi. s. klanjao je teraviju u d`amiji. radijallahu anha. d`. rekao: “Pet dnevnih namaza. bri{u grijehe po~injene izme|u njih. a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab). ina~e.212 Islamsko znanje 2. ali Poslanik. od teravije praviti obi~no gimnasticiranje. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~ilo da vam se pridru`im osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz.. sevab klanjati.s.a. iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. d`.v. s.a. Ko ga isposti i isklanja za imamom. vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu. a no}no klanjanje vam je sunnet...s. rekao slijede}e: “Ko isposti ramazan sa imanom iskreno tra`e}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha. klanjao je osam rekata teravih-namaza.a.. koji ka`e: “Djela se ra~unaju po nijetu. to je sunnet za mu{karce i `ene.. ne iza|e pred njih.v.620 .a.” Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika. Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e..a.s... Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije. r.'” Poslanik. Tre}e no}i su se iskupili.v. jer je srce mjesto nijeta. s.. Potom je klanjao i druge no}i pa se broj klanja~a pove}ao.”619 TERA VIH-NAMAZ TERAVIH-NAMAZ [to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije). sunnet je klanjati osam rekata. Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne ote`a onima koji te{ko podnose.v.”616 Treba napomenuti da je dovoljno da u srcu zanijetimo da }emo postiti.v..s. s. ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi. jer je nafile.s. prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed. s. prenosi se da je Poslanik.”617 Tako|er.. U vrijeme hilafeta Umera. POST A I IBADET A U NJEMU POSTA IBADETA Od Ebu-Hurejre.{. da je rekla: “Poslanik. VRIJEDNOST RAMAZANA. a za njim je klanjalo mnogo svijeta.v.a.{. ali ne bi trebalo. nema posta. tako|er. Prema tome. rekao: “Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha.a.”618 “Allah. a. iskreno tra`e}i i `ele}i Allahovo zadovoljstvo i nagradu.

post joj je neva`e}i. Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji se nada ozdravljenju i musafir (putnik). spolno zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao {to je hajz i nifas kod `ena. tj. s. nakon ruku’a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako i dolikuje tome ibadetu.Islamsko znanje 213 Po{to je teravija-namaz. Ebu-Hanife. djeca. Svi u~enjaci slo`ili su se da `ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram. [to se ti~e putnika. putnici. vrednije je da ne posti. ~im joj se uka`e prilika. Prema tome. nisu du`ni postiti: nenormalne osobe. .v. oni koji rade na te{kim poslovima. kad su `ene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro|aja. Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza.a.”621 KO JE DU@AN POSTITI? Islamski u~enjaci slo`ili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog. a onome ko je slabiji. bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje. @ena u oba ova stanja ne smije postiti. prave}i propisne pauze izme|u sed`di.s. starica. Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ili postoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje. [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je sna`an i mo`e izdr`ati. Vladaru svega. kao i ostali namazi. [to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za post). oni koji imaju opravdan razlog kao {to je bolest koju post pogor{ava. kako neko krade od svog namaza?” On odgovori: “Kada ne upotpunjava ruku'e i sed`de. to su: starac. Upita{e ga: “Allahov Poslani~e. Svi ovi trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. putem kojeg se obra}a Stvoritelju.. ne `uriti i ne kvariti je `urbom. a ako bi i postila u tom stanju. ali mora napostiti poslije. Poslanik. Sed`de i ruku’e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan). ka`e: “Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza”. Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji. a nemaju druge mogu}nosti da rade i `ive od drugog posla. ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje od ostalih namaza. u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne postiti.

ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja jer Allah. a. u mjesecu ramazanu. d`. Niti je posta~ zamjerao neposta~ima.. i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur”624. ili njegov `ivot. rekao: “Ljudi }e biti na dobru sve dok budu po`urivali sa iftarom. 5. Smatrali su da je lijepo postiti onome koji ima snage. prenosi da je Poslanik. r. Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed. tako|er.”623 Ra~una se da je ~ovjek ru~ao. 3. r. bilo da je kod ku}e ili na putu. s. 2.s. s. po`urivanje sa iftarom Posta~u je mustehab po`uriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme.”622 ADABI POST A POSTA Lijepo je da se svaki posta~ pridr`ava slijede}eg: 1. onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije. prenosi se: “U sehuru je bereket. makar popio gutljaj vode. kada mu se uka`e prilika.v. ali nema grijeha onome ko ga izostavi. ili `ivot njegovog suborca. Ako je u akciji i smatra se putnikom. Smatrali su. odnosno ispunio formu. a niti neposta~ posta~ima.s..v. a bilo je i onih koji nisu postili. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh.a.. . Bilo nas je koji smo postili. ali sa obavezom napa{tanja.s. zaista je u ru~ku (sehuru) bereket. ili isti toliki broj gutljaja vode.a.. Lijepo je da to bude neparan broj (1.. tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne posti. Od Ebu-Seida el-Hudrije. da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post.a.214 Islamsko znanje POST VOJNIKA Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatra putnikom.a.”625 Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula). rekao: “Ru~ajte.. ru~ak (sehur) Cijeli islamski ummet sla`e se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja.{. Enes. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: “Ratovali smo uz Poslanika. 7) i sl.

a. dova za vrijeme iftara i u toku posta Ibn-Mad`e prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed.” “Allahumme leke sumtu. a poslije obavljanja ak{amnamaza mo`e se nastaviti sa ve~erom. po{to kod nas nema misvaka. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'an Lijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana. r. Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim.v. r. 7. bio je najdare`ljiviji ~ovjek.s. mustehabb je za vrijeme posta prati zube ~etkicom.a.. iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmi prije klanjanja ak{ama..v. a posebno u ramazanu.627 5. nego i od bespotrebnog govora. ja postim”'.: “Poslanik. upotreba misvaka Lijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta.s. 4. Buharija bilje`i hadis koji prenosi Ibn-Abbas.”. a.a.a.a.” “Allahu.Islamsko znanje 215 Od Enesa. a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio D`ibril. bude}i `ene i uste`u}i se od spolnog op}enja. radijallahu anha. s.a.s. r. a ako te neko vrije|a ili napada. prenosi se da je Poslanik..a. Od EbuHurejrea. ve bike amentu. Dolazio mu je svake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu. .a. Tebi sam postio. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana Buharija i Muslim bilje`e hadis kojeg prenosi Ai{a. i nema razlike u tome da li ga upotrebljava na po~etku ili kraju dana. sva|anja. tako da je Poslanik. d`. rekao: “Nije post samo uzdr`avanje od hrane i pi}a.s. onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljaja vode. s. s. obilje`avao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom. po kojem je Poslanik.{.s. Analogno ovome... prilikom iftara. u svakom vaktu.. azimu{{ana. prenosi se da je Muhammed. postajao bla`i od blagog povjetarca u ~injenju dobra”. 3. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postom Posta~ se treba ~uvati svega {to mo`e pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. rekao: “Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu. a ako ne bi bilo toga. ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo.s. reci: 'Ja postim. s. ve ala rizkike eftartu.v.v...”626 U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in.. 6.

ako mo`e suzdr`ati i savladati svoje strasti. i za stvari od kojih se ne mo`e ~uvati.216 Islamsko znanje [T A JE DOZVOLJENO POST A^U (MUBAH)? [TA POSTA^U 1. a kupanje mo`e odgoditi do iza zore s tim da mora zanijetiti post. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti. post }e mu biti pokvaren. makar i ne htiju}i.s. kao {to je dozvoljeno `eni koja je bila u hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja. Pu{tanje krvi Posta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi. s. Od Ai{e. osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. piti i spolno op}iti sve do pojave zore. a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju. {to zna~i da je dozvoljeno. Posta~u je dozvoljeno da osvane d`unup. a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. Poljubac posta~a. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodom Ako u|e voda u `eludac bez namjere da se to desi. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl. 3. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije. radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik. 2. kao {to je pljuva~ka.v. Ebu-Hanife stoji na stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo. 6. ima isti tretman. Ako sjeme iza|e kao . 4. Stvari od kojih se ne mo`e ~uvati Isto vrijedi kao i za ispiranje usta. ali u svakom slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. i sl. 4. 5. 3. pra{ina koja je na putu ili od bra{na. [T A KV ARI POST? [TA KVARI 1. post nije pokvaren. Ispiranje usta i nosa Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. U tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje. slina. znao poljubiti dok je postio. U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast. 8. Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadra`ivanja. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa.a. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga u grlu jer oko nije prirodni put hrane u `eludac. 2. 7..

v.s. odvratio je Poslaniku.s. kako je spomenuto u prethodnom hadisu.” “Ima{ li roba da ga oslobodi{?”.. jer se u oba slu~aja hrani.a.s.) Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. Poslanik.v.postom {ezdeset dana uzastopno.upita ga Poslanik. “Ne” . s. bez obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili putem injekcije. zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret). ovaj siroma{ni ashab. postit }e {ezdeset dana uzastopno. bez opravdanog prekida. Ako nije u stanju da oslobodi roba. “Op}io sam sa `enom u ramazanu.” “Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove hurme potrebnije od nas?”.nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je du`an napostiti i taj dan u kojem je pokvario post. s.s. nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu: “Idi i time nahrani svoju porodicu.a.v.a. s. 5.”628 Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu. 6. a ako nije ni to u stanju. to ne}e pokvariti post. s. “Mo`e{ li postiti dva mjeseca neprestano?” “Ne”.v. Primanje infuzije.upita ga Poslanik. Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta. Allahov Poslani~e!” “A {ta te upropasti?” .a.. a Poslanik. Potom je sjeo. jer ne postoje robovi u fizi~kom smislu).a. . oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: “Podijeli ovo kao sadaku. pored toga {to kvare post.s. i to: .s.. napostit }e dan za dan. i rekao: “Propao sam. jelom. itd. Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post. . s.odgovori. nahranit }e {ezdeset siromaha. Odre|ene radnje. odgovori.Islamsko znanje 217 posljedica gledanja ili razmi{ljanja. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela. onda u ve}ini slu~ajeva nije du`an postiti jer se smatra bolesnikom.v.osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi. . koji ka`e da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. pi}em. U tom slu~aju.a.. s. Ako je posta~ primoran da prima infuziju.v.

Uslovi itikafa su: nijet. dobrovoljni itikaf (sunnet). onda se isposti ramazan. Dozvoljeno je da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu. ako se ne klanja u toj d`amiji gdje se on nalazi. na koje se obavezao zavjetnik.630 Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima. Ako `ena `eli obaviti itikaf. Svi su islamski u~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa. znaju}i da je smrt bli`a od jake za vratom. propu{tene dane treba {to prije napostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha.629 Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz.a. i obavlja se u vrijeme koje je odre|eno zavjetom. podrezao nokte. nikako izvan nje. s. i on je obavezan. U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no. Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u d`amiji po ugledu na Vjerovjesnika.s. sa tim dugom posta.{. dozvoljeno je objedovati u d`amiji. u~enje Kur'ana. Mo`e se obaviti u bilo koje doba. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao. s nijetom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. ali mustehabb ga je obavljati u zadnjih deset dana ramazana. itd. okupao se.218 Islamsko znanje NAP A[T ANJE NAPA[T A[TANJE Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah. obukao najljep{u odje}u i namirisao se. 2. Me|utim. d`. Postoje dvije vrste itikafa: 1. ali je isto tako mekruh uzdr`avati se od govora op}enito. niti dan za dan. Itikaf mora biti u d`amiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. obrijao glavu. ITIKAF Itikaf je boravak u d`amiji. . zavjetni itikaf. a do|e novi ramazan. Ako se desi da se nije napostilo. zikr itd.v. [to se ti~e jela i pi}a. boravak u d`amiji. nego kada ~ovjek stigne tokom godine. uredio kosu. Mu'tekif mo`e iza}i iz d`amije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je d`uma. radi obavljanja nu`de. a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana. i ona mora biti u d`amiji.. misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti.

postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz njega posti i deveti dan. hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se taj dan mora napostiti. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojoj nema te no}i. DOBROVOLJNI POST To je svaki post koji nismo obavezni postiti. d`.632 sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti.. Ti dani su: {est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama. A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr? No} Kadr je bolja .v.a. Dokaz za to su rije~i Allaha. To va`i i za prekidanje dobrovoljnog namaza. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu.KADR To je najvrednija no} tokom ~itave godine.s. nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e u ibadetu. ~etrnaesti i petnaesti dan svakog hid`retskog mjeseca.” Odnosno. Dok neki ka`u da ova no} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana. postiti Dan Arefata za onoga koji nije na had`u.vrednija od hiljadu mjeseci. u skladu s na{im mogu}nostima. ibadet u toj no}i. za njegovo izvr{avanje zaslu`ujemo veliku nagradu kod Allaha. Nije naodmet spomenuti i to da `ena ne mo`e postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava. samo je bitno da nisu bajramski dani.Islamsko znanje 219 LEJLETUL .dvadeset i sedma no} ramazana. Lijepo je tra`iti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana. Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr. S obzirom da Poslanik.: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i Kadr. sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom. nije ta~no odredio koja je to no}. d`elle {anuhu. [to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta. tj. . a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini. ve}ina smatra da je no} Lejletul-Kadr . s. ne bi se trebali truditi oko odre|ivanja te no}i. Nije odre|eno koji su to dani u mjesecu {evalu. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post). Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo dobro da i mi te dane postimo.{.

i obavljajte namaz i dajite zekat. da Mu iskreno. a to je ispravna vjera. radijallahu anhu. . Ko zanije~e njegovu obavezu. Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “...a.ZEKA T ^ETVRT POGLAVLJE ZEKAT ZEKA T. rekao: “Islam je izgra|en na pet temelja. Zekat je stroga i obligatna du`nost.” (Et-Tevba: 11) Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{e bra}e po vjeri.” (El-Bekara: 110) “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju.“fard”.v.^ETVR TO POGLA VLJE .. a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne. s. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku izme|u namaza i zekata. Koji ka`e: “Ali. NJEGOV A V A@NOST ZEKAT NJEGOVA VA@NOST I ULOGA U ISLAMU Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji treba ispunjavati odre|ene uslove ({artove). on je kafir i iza{ao je iz dini islama. rije~i su Uzvi{enog Allaha. (Prenose Buharija i Muslim) Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama. ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali. kao pravovjerni. i da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju. tako {to su obavljali namaz.s. a nisu davali zekat.. s njim su se slo`ili ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju. prenosi se da je Allahov Poslanik... bra}a su vam po vjeri. on se ubraja me|u silnike koji se izla`u kazni.” (El-Bejjina: 5) Od Ibn-Omera. i me|u njima je spomenuo davanje zekata.”. nego je kafir.. Spomenut je zajedno sa namazom na mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu. Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama. vjeru ispovijedaju. U vezi s tim.

Njih mo`emo upoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en. potpomaganje muslimana putnika namjernika. Sve tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha. te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica. u suri Et-Tevba. veliki ciljevi i op}e koristi. Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat... Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se mo`e vratiti svojoj ku}i. kada se na|e na putu pa ne bude imao ~ime nastaviti put. 6. podmirivanje njegovih potreba i izra`avanje pa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poni`enosti tra`enja od nekog drugog pored Allaha. kao {to je ajet koji odre|uje kome se daje zekat. umno`avanje i razvoj.” (Et-Tevba: 103). 5. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. potpomaganje siroma{nog muslimana. olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima. 4. u sferu stabilnog imana i potpunog uvjerenja. 3. opremanje boraca (mud`ahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i du{evnih uznemirenosti.{. te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanje sadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica na srce. Uzvi{eni Allah ka`e: “Uzmi od dobara njihovih zekat.. 7. Od tih mudrosti navodimo neke: 1.Islamsko znanje 221 MUDROST U PROPISIV ANJU ZEKA TA PROPISIVANJU ZEKAT U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti. zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio. d`. ~i{}enje imetka. 2. .

a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no. du}and`ije. . vratit }e mu se..” (El-Bekara: 267) “. ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice.222 Islamsko znanje IMOVINA NA KOJU TREBA DA TI ZEKA T DATI ZEKAT Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka: . tj. pi}e. kao npr. stoka. u danu ~ija je du`ina pedeset hiljada godina. iznosila onoliko za koliko ju je kupio ili. Kad god se ohladi.drugo: zlato. Vlasnik robe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2.. pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profit kao {to su nekretnine.{. Vlasnici prodavnica.. ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi sami to ne biste primili. Allah..5%. udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz zemlje dajemo.prvo: na ono {to raste iz zemlje. Nisab srebra je pet “oka” {to iznosi 595 gr.” (El-En'am:141) Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja. a da mu na Sudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti u`arene u d`ehenemskoj vatri i njima }e se pr`iti njegovi bokovi. koji na njih ne daje ono {to je obavezan. Na tu koli~inu (pa navi{e) daje se zekat u visini od 2. manje ili vi{e. hrana. dati “desetinu” (10%) na ime zekata. tj.” (Et-Tevba: 34) U Muslimovu “Sahihu” od Ebu-Hurejre...a. jer u drugom rivajetu stoji: “Nema ni jednog vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega. oko 612 kg.” (Muslim) Nisab je zlata dvadeset “dinara” {to iznosi 87 gr. prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: “Nema ni jednog vlasnika zlata niti srebra. u tom trenutku. ~elo i le|a. kao {to su vo}e i povr}e. sjemenke i plodove. Dakle. rekao je: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti bolnu patnju.. tre}e: trgova~ka roba.ono {to je obavezan” misli se na zekat. trgovci autima i rezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim . ne daje se zekat.i dajte na dan `etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju. poljoprivredne proizvode. 5%. auta i ostale njima sli~ne vrste imetka. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu vrstu imovine daje se zekat u visini 2.5% od njene ukupne vrijednosti na ime zekata.5%. osim zatvorenih o~iju. bez obzira da li je njena vrijednost. d`. srebro i vrijednosni papiri. ukoliko je prirodno navodnjavana.5%. Uzvi{eni Allah rekao je: “O vjernici.” Pod “. kada je p{enica u pitanju. du`ni smo onoga dana kada je ovr{emo. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima.... r. pak. Nisab `itarica i plodova iznosi pet “evsuka”. onda se na ime zekata daje pola “desetine”.. {to iznosi.. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekat u visini od 2.

Prema tome. kada dostigne nisab. kao na trgova~ku robu. bilo da se ura~una sa ostalom robom. dostigao visinu nisaba. s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni. osim ako se ista ne dr`i radi trgovine. itd. USLOVI DA SE MORA DA VATI ZEKA T DAV ZEKAT Uslovi za davanje zekata su sljede}i: 1. tako da zekat nije obavezan za roba. na koje se zekat daje kada i na glavnicu. s obzirom da on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku.Islamsko znanje 223 prodavnicama i na nju dati zekat. onda na nju ne treba davati zekat. Iz toga se izuzimaju `itarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad od stoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi. Od 40-59 daje se tele od dvije godine. .. {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe ili da mo`e{ sa njom raspolagati kad god to za`eli{. da pro|e godina dana otkako je imetak. goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru. itd. 4. 3. na kojeg daje{ zekat. Nisab trgova~ke robe je u visini nisaba zlata ili srebra. mogu da po slobodnoj procjeni daju zekat. goveda i sitna stoka (ovce i koze). islam. a ako se hrani “na jaslama” ve}i dio godine. kako bi im savjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca. sloboda. a njegova visina razlikuje se kod razli~itih vrsta imovine. jer on nema svog vlasni{tva. ~etvrto: stoka: deve. bez obzira da li se hranila na ispa{i ili “na jaslama”. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat. tj. pod uslovom da se hrane na pa{i i da se dr`e radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu “nisab. da imetak dostigne visinu “nisaba” koju je [erijat odredio.” Pod stokom koja se “hrani na pa{i” podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine. bilo pojedina~no. Nisab stoke: deve: na pet deva se daje jedna ovca. da bude{ musliman. zekat nije du`an davati nevjernik niti onaj koji je iza{ao iz islama. 5. od 121-200. U tom slu~aju se na nju daje zekat. 2. dvije.

Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani. d`. 5. te druge nu`ne potrebe koje odgovaraju njegovom statusu. stan. jer je to sli~no vra}anju duga za du`nika. i svaka od njih ima pravo uzeti zekat. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima. a neki dr`e obrnuto. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za isti ili sli~an posao na nekom drugom mjestu. ra~unovo|e. s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin boljeg stanja od fukare. 4. te da ne bude od sposobnih koji mogu zaraditi sebi opskrbu. ili bi time mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima. i da ne budu od onih. ~uvari. ~uvanju i raspodjeli zekata. odje}a. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja. prikuplja~i zekata: to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju. d`. i u svrhe na Allahovom putu (za d`ihad).. i putniku . ina~e. bez pretjerivanja i uskra}ivanja. fukara (siromasi). jer je Poslanik rekao: “Na zekat nema pravo bogata{ niti onaj koji je sna`an i u mogu}nosti da zara|uje”634. 2. 6.{. a postoji nada da bi mogli primiti islam. da ne budu iz porodice Benu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju. za datu osobu ili za one koje je ta osoba obavezna izdr`avati. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini. 3. i prezadu`enima. pisari. Dugove mo`emo podijeliti . Pod “dovoljno” podrazumijeva se hrana. du`nici: to su oni koji su se zadu`ili i taj dug moraju vra}ati.224 Islamsko znanje KOME SE DAJE ZEKA T? ZEKAT? Allah.namjerniku. To su sakuplja~i. i za otkup iz ropstva. onaj koji daje zekat du`an izdr`avati kao npr. ili da iza|e iz vjere. koje je. povjerljiv i kvalificiran za taj posao. djeca. ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga. i onima ~ija srca treba pridobiti.. pa ~ak je i pre~e. miskin .isto tako vrsta siromaha. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je. naveo je osam vrsta. pod uslovom da je musliman. oni koji zekat prevoze i dijele i tome sli~no. jer obaveza davanja zekata ponavlja se nakon godinu dana. odredio je kome se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima. pametan.{. daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji se sami otkupljuju. blagajnici.: roditelji. punoljetan. te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. supruga. i onima koji ga skupljaju. a one su: 1. jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju. pa makar on bio i bogata{.” (Et-Tevba: 60) Allah.

Njemu se dadne od zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto. ovo se odnosi samo na mud`ahide i instituciju d`ihada. ili. a on mi je rekao: “Sa~ekaj dok do|e zekat. ili da bi nabavio odje}u. te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri. o Kubejse. d`elle {anuhu. da mu se desi da nehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. da ne bude bogat toliko da sam mo`e vratiti dug. ili za `enidbu. ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupe i krive zakletve npr.s. radi svog interesa. sve {to je vezano za ovu instituciju mo`e se finansirati iz zekata. Prema tome.Islamsko znanje 225 na dvije vrste: a) da ~ovjek uzme u zajam. Dakle. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta.. ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad npr. da bude du`an drugom ~ovjeku tako da mo`e biti ka`njen zatvorom (ako ga ne vrati). 7. Prema tome. njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat. putnik namjernik. da vrijeme vra}anja tog duga bude u toj godini. ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. putniku namjerniku daje se zekat. haram i onaj koji to jede. s. Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. hrani se haramom. Ne mora se zekatom obuhvatiti svih osam vrsta. uzme pozajmicu da bi izdr`avao sebe i porodicu.a. pak. njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse elHilalija koji je rekao: “Preuzeo sam na sebe dug. Neka ulema rije~i “na Allahovom” putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i u ovu grupu pored mud`ahida i ostale koji rade na Allahovom putu. te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko koliko mu je potrebno za `ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e tri razumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo. Onaj koji se zadu`io za korist drugoga. pod uslovom da je toga potreban i da to njegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram. i tra`io pomo}. gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja. . Svaka druga pro{nja i prosja~enje je. a onda prestaje prositi. Ovdje je uslov da zadu`eni bude musliman. a zatim je rekao: ‘O Kubejse. U tim slu~ajevima dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah. pa mu je dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje `ivotne potrebe. zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~iji dug. da se bude zadu`io radi onoga {to je zabranjeno (haram). na Allahovom putu (za d`ihad). da bi pomirio zava|ene. u~inio da se zekat daje za njih a ne njima. pak.’” (Muslim) Dozvoljeno je od zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zadu`enom nego se u ime njega dug mo`e direktno vratiti jer je Allah. pa makar i potrajao njegov boravak i putovanje.v. pa }emo ti dati.) ili zekat. ~ovjeku kome je prirodna nepogoda uni{tila imovinu. lije~enje. 8. nego da bude radi neke obaveze ili onoga {to je mustehab (po`eljno) ili. zadu`io se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno (mubah). mubah (dozvoljeno). pa sam do{ao Poslaniku. kao npr. nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenje imama.

Bogata{ima. ^i{}enje od prljav{tine grijeha.. “. d`.. dat }u je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali. i u svakom klasu po stotinu zrna. te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi..” (Sebe': 39) 6.v. 4. Povinovanje naredbi Allaha. Allahova milost i oprost ” ... d`. 2. dati i vi{e.. U hadisu se ka`e: “Nikada sadaka nije umanjla imetak.. o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla. i davanje prednosti onome {to voli Allah... “Uzmi od dobara njihovih zekat. Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega.” (Muslim) “.. nego ga uve}ava. i naredbi Njegovog Poslanika.. kako to stoji u hadisu: “. lo{eg morala i pona{anja. ajetu sure “Et-Tevba”. Napredak. s.” (El-A'raf:156) .{. i mu` svojoj `eni.. On najbolje opskrbljuje. On }e to nadoknaditi. Porodici Poslanikovoj. 2.{.a. A Allah }e onome kome ho}e.{. Uzvi{eni Allah ka`e: “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu.v. kako je spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah.s... Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao.” (Muslim) 4. nad onim {to voli du{a.” (Et-Tevba: 103) 5. razvoj.” (El-Bekara: 261) 3.226 Islamsko znanje KOME SE NE DAJE ZEKA T? ZEKAT? 1. d`.. nego ga uve}ava.. izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti. KORISTI OD DA VANJA ZEKA TA DAV ZEKAT 1. beri}et.a sadaka je dokaz imana.” 635 7.a.s. Nemuslimanima.. a koji su spomenuti u 60. 3. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat. s.i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka ne zna {to udjeljuje desna.... {to god vi udjeljujete. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.. dati hlad kada ne}e biti drugog hlada osim Njegovog. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{.a milost Moja obuhvata sve. i Njegov Poslanik.

v.. krava. rekao: “Nema ni jednog bogata{a koji na njega ne daje zekat.a.”636 Peto: zekat se ne mo`e dati onome koga si obavezan izdr`avati kao {to su roditelji. 'Ovo je ono {to ste za sebe zgrtali. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik. iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!‘“(Et-Tevba: 34. Zatim }e mu re}i: ‘Ja sam tvoj imetak. dijete i `ena. . Uzvi{eni Allah rekao je: “. Drugo: zadu`enom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio. s. ja sam tvoje blago. Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: “Kome Allah da imetak pa on na njega ne bude davao zekat.a. prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima }e ga obmotati. Kada zadnja pregazi preko njega. Muslim prenosi Poslanikove. ne. a zatim }e mu se pokazati put u D`ennet ili u Vatru.. dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada godina.v.. nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima. prou~io ajet: 'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje. i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima. a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti `igosano njegovo lice i slabine. Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu).” VA@NA UPOZORENJA Prvo: zekat se mo`e dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima njima. nikako ne misle da je to dobro za njih. pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu `igosala. ^etvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik.s. s.Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putunavijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri d`ehenemskoj usijalo.’ Potom je. a da ne}e (njegov zekat) biti usijan u d`ehenemskoj vatri.s.. i sitne stoke koji na njih ne daje zekat.” 3. rije~i: “Nema ni jednog vlasnika deva. rekao: “Na njega nema pravo bogati niti sna`ni koji mo`e zara|ivati.s. a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em i najdebljem svom obliku u kome je nekada bila..Islamsko znanje 227 UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA T ZEKAT 1.. s.a.v. to je zlo za njih.'” (Ali-Imran: 180) 4.. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.35) 2.

Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija. osim u nu`di koja to iziskuje. pi}e. ne daje zekat. stan. kako je prethodno spomenuto. Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {to je: hrana. Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro. auto i odje}a. nekretnine. kao glad npr. a na osnovu dokaza koji op}enito govore o obavezi davanja zekata na to. potpomaganje mud`ahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam radi op}e koristi.. `ivotinje. koji se nosi ili slu`i za iznajmljivanje. iznajmljuje ili slu`i u neku drugu svrhu. nakit od zlata i srebra. Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit. posteljina.a. : “Musliman nije du`an davati zekat na svoga roba niti konja. Jedanaesto: za ono {to slu`i za iznajmljivanje. s. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba. Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dr`avi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak zaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto. metala ili nakita koji se nosi.228 Islamsko znanje [esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu. bez obzira da li je bilo u obliku novca.s.. osim u nu`di koja to zahtijeva.v. auta i tome sli~no. ako ta zarada bude u vidu novca. a {to je prethodno napomenuto.”637 (Muttefekun alejhi) Iz ovog se izuzima. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika. zekat se daje na zaradu od toga. ukoliko dosti`e vrijednost nisaba. nakon {to ostane u vlasni{tvu onoga koji daje zekat godinu dana. Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko mjeseci ili za punu godinu. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat skupljen. bilo samostalno ili kad sastavi sa istom vrstom koju on ima.. .

Arefata i dr. Allaha radi.) u odre|eno vrijeme (u mjesecima had`a: {evalu.” (Ali . zul-k’adetu i zul-hid`etu). nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti i sposobni da ga obave. VRIJEME PROPISIV ANJA HAD@A PROPISIVANJA Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi: {to zna~i: “Hodo~astiti Harem du`an je. svaki onaj koji je u mogu}nosti.Imran. .PET O POGLA VLJE PETO POGLAVLJE HAD@ ZNA^ENJE I DEFINICIJA HAD@A Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka’be radi obavljanja odre|enih obreda. 97) ZNA^AJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU Had` je peti rukn (stup) u islamu. ili posjetu odre|enih mjesta (Ka’be.

bro{uri biti na ovaj na~in. a ti na~ini su: 1. temett’u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima had`a obaviti umra. klanjati dva rekata i obaviti sa’j i ne}e {i{ati ni skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog dana Bajrama. Svakako je bolje da se ovaj sa’j obavi po dolasku u Meku jer je tada had`ija odmorniji nego poslije Arefata. 3. {to zna~i “Odazivam ti se. ali ga mogu obaviti poslije tavaful .kuduma ili poslije tavaful . On }e zanijetiti ovim rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`en”. Poslije obavljene umre (tavafa. klanja dva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno.Ibrahima i sa’ja). ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama had`ija zanijeti da }e obaviti samo had`. nije du`an zaklati kurban. Had`ija koji na ovaj na~in obavlja had`. i zato }e obja{njenje propisa had`a u ovoj risali . mufrid }e obaviti tavaf. a poslije nje had`. muteme-tti’ }e se o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i sve do osmog dana zul-hid`eta (dan uo~i Arefata). kiran: a zna~i da had`ija kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame. i stoga je had`ija du`an da zakolje kurban (hedj).230 Islamsko znanje VRSTE HAD@A Postoje tri vrste (na~ina) na koje se mo`e obaviti had`. {to zna~i: “Moj Allahu.kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa’j. Treba znati da “karin” i “mufrid” moraju za vrijeme had`a obaviti samo jedan sa’j.” Po dolasku u Meku. sve do njihovog ponovnog obla~enja radi had`a” (osmog dana zul-hid`eta).ifade (obavlja se poslije Arefata). prvog dana Kurban . ovom umrom.bajrama. dva rekata iza Mekami . Had`ija }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: “Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`”. ali ne}e {i{ati ili skra}ivati kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. moj Allahu. Po{to ovaj had`ija stigne u Meku. odazivam ti se ovim had`om. Jo{ treba napomenuti da bosanske had`ije obavljaju ovu vrstu had`a. obavit }e tavaful . 2. . poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikom obla~enja ihrama. Karin je tako|er du`an da zakolje kurban. Ovo je najlak{i na~in obavljanja had`a.

dok drugi to ~ine vazduhom. neki kopnom. {to zna~i: “Ako me ne{to sprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa. obrijati dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i potom obu}i ihrame. {to zna~i: “Odazivam ti se. Innel hamde venniamete leke vel mulk la {erike lek. U slu~aju da se `ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi. moj Gospodaru. onda pokrije lice i {ake svojim {alom. had`ija treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi: “Lebbejke Allahumme lebbejk. @ena mo`e obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba (zara). prilikom nijeta }e dodati: “In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni”. lebbejke la {erike leke lebbejk. Had`ija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem. Poslije obla~enja ihrama i nijeta. ovim had`om”. ili rije~ima: “Allahumme inni uridul had`d`e fe jessirhu li ve tekabhelhu minni”.” “Odazivam ti se. odrezati nokte. {to zna~i: “Moj Allahu. Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se samo prilikom tavafa). skratiti brkove. moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje sam sprije~en. `elim obaviti had` pa mi ga olak{aj i primi ga od mene.” Ako se had`ija boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju had`a. kako bi obavili had`. pod uvjetom da se prije toga okupao i obavio sve {to je potrebno. do}i }e do mikata gdje }e se okupati. kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom. obu}i }e ihrame u avionu.Islamsko znanje 231 OBREDI VEZANI ZA HAD@ KOJI SE OBA VLJAJU DO OSMOG DANA OBAVLJAJU ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Upu}uju se had`ije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu . Neki od njih putuju morem.” Nakon nijeta du`nost je had`ije kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dok je u ihramu.Meki. perike i rukavica. poslije toga had`ija zanijeti rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`d`en”. odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga. a zatim }e zanijetiti had`. Had`ija koji dolazi avionom. pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu had`a koju `eli obaviti. odazivam ti . moj Allahu.

pove}aj ~ast. a Poslanik. a prilikom umre no}u. 2. Ti nema{ sudruga. i od Tebe je spas. u Meku se mo`e u}i i no}u i danju. poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivati kosu niti skidati ihrame. a. Pove}aj ~ast. desetog dana zul-hid`eta.232 Islamsko znanje se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. nakon ~ega odu u Harem da obave tavaful . (slab). sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda.adabe kojih se treba pridr`avati. obi~no. Ti si Selam . veli~inu i po{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu.kudum i sa’j.spas. Neki od tih adaba su: 1. kada se had`ija pribli`i Meki (Haremu) u~i ovu dovu: “Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme teb’asu i-’badeke ved`a’lni min evlijaike ve min ehli ta’atike” (slab).. prilikom had`a u{ao je u Meku danju. bilo da se radi o dunjaluku ili . na{ Gospodaru. Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam”. u miru i spasu!” Had`ija prilikom dove mo`e tra`iti ono {to mu je u srcu. {to zna~i: “Moj Allahu.” U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka’be u~iti dovu. odsjednu u hotelu. jer se dova tada ne odbija. iz D`ide upute prema Meki. Bosanske had`ije se. pa nas pro`ivi. had`ija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge had`ije. veli~inu i po{tovanje ove ku}e. Had`ija }e podi}i ruke i u~iti: “Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta’zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men {errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i’temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta’zimen ve birren. {to zna~i: “Allahu moj! Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od d`ehenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba (kazne) na dan pro`ivljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!”. 4.s. 5. 3. Harem ima svoje propise . a da se Meka napusti preko brda Kuda.

Allahummagfir li zunubi vefteh li ebvabe rahmetike” (sahih). prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul . i da pri tome bude skru{en. U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. d`. 7. 8. Ako ne bi odmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga. Neka je salavat na Muhammeda. a Harem je Tvoj Harem. a.. {to zna~i: “Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a. izuzev u slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz . i njegovu porodicu! Allahu moj. had`ija }e u~iti: “Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza mekamul.azibike minennar” (slab).s. {to zna~i: “Uti~em se Silnome Allahu. prilikom ulaska u Harem had`ija treba u}i desnom nogom i prou~iti: “E’uzu billahil a’zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad`im. i okrilje je Tvoje okrilje. had`ija }e tad klanjati dva rekata ovog namaza.namaza. ve} treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Had`erul . ali je najva`nije da tra`i magfiret (oprost) od Allaha. had`ija treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu.Islamsko znanje 233 ahiretu.. . 6. Allahumme salli a’la Muhammedin ve ali Muhammed. Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana. d`. vel hamdu lillahi.mesd`ida. Bismillahi. umjesto: “Allahummefteh li ebvabe rahmetike”.{.esved). oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Tvoje milosti (rahmeta). kada se pribli`i Ka’bi i po~ne tavafiti. a ovo je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu”..{.” Kada izi|e iz Harema. osim {to }e re}i: “Allahummefteh li ebvabe fadlike”.

s. d`.. ako to uvjeti dozvoljavaju.s.. nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete. a ak{am i sabah klanja onako kako se klanjaju. ak{am.{. Dova koju treba najvi{e u~iti glasi: . a dolina Urena koja se nalazi u blizini d`amije ne spada u Arefat. Tu }e had`ija slu{ati hutbu (predavanje). Had`ija treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika. Ujutro ovog dana had`ija se upu}uje na Minu gdje }e klanjati podne. had`ija treba paziti jer ova d`amija samo je jednim dijelom u Arefatu.234 Islamsko znanje OSMI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (DAN UO^I AREF ATA) AREFA Ovaj dan zove se jevmu . had`ija }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju i donose}i tekbire. podignuti ruke i moliti Allaha. skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca.ettervije. Muhammed. jaciju i sabah sljede}eg dana. a. Poku|eno je postiti had`ijama ovaj dan jer i Poslanik. Prilikom upu}ivanja dova Allahu. Sunnet je da se boravi kod d`amije Nemire. Dovoljno je da had`ija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat. Ako bi bio kod ove d`amije. Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet. Ovu }e no} had`ija prespavati na Mini. ikindiju i jaciju klanja po dva rekata). s tim {to namaze od ~etiri rekata skra}uje (podne. ali ako bi mogao da brdo “D`ebelu errahme” bude izme|u njega i kible.. DEVETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to klanja sabah i izi|e Sunce. nije postio na Arefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena. a naro~ito one koje se u~e ujutro i nave~er..{.s. Poslije namaza had`ija se skru{eno i smirenog srca predaje zikru . ikindiju. pa ~ak i kad je bio na putovanju. d`. a. i druge dove. had`ija }e se okrenuti prema kibli. bilo bi bolje.slavljenju i spominjanju Allaha.. d`. poslije koje }e klanjati u d`ematu podne i ikindiju po dva rekata.{. a. sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme.

lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejin kadir” (sahih). s jednim ezanom i dva ikameta.{. (sahih). On sve mo`e..{. had`ija }e boraviti (spavati na Muzdelifi sve do sabaha. Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti po`uriti. jaciju. (Ovo se odnosi na one koji idu pje{ice. i to polahko i smireno u pravcu Muzdelife. treba malo po`uriti. Njemu pripada vlast i hvala.. Allahu ekber. sve dok se skoro ne razdani. la ilahe illellahu Allahu ekber.Islamsko znanje 235 “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. d`. Poslije sabah-namaza. had`ija }e se okrenuti prema kibli. me|utim na{e had`ije obi~no idu autobusima). On nema sudruga. . s tim {to se iznemogle `ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i. PR VI DAN BAJRAMA PRVI Sabah-namaz ovog dana sve had`ije trebaju klanjati na Muzdelifi. zahvaliti Allahu. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a’la kulli {ejin kadir”. Poslije namaza.. i moliti Allaha. Tekbir glasi: “Allahu ekber. a.s. a ako se na|e slobodnog prostora. DESETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (JEVMU ENNAHRI). (sahih). Prije izlaska sunca had`ija se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju. Tu }e tako|er sakupiti 49 kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom. salavat donositi. dva. u~iti tekbire i tehlile. a tehlil glasi: “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. d`. osim slaba{nih i `ena. {to zna~i: “Nema boga osim Allaha Jedinog. Na Muzdelifi had`ija }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri. Allahu ekber ve lillahil hamd”. te tri rekata vitr-namaza).” Treba tako|er {to vi{e na Poslanika. Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi mo`e to uraditi i na Mini. Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca.

236 Islamsko znanje .

zem i klanjati podne u Haremu. Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje. obrijati ili skratiti kosu. skine ihrame i obu~e svoju odje}u. {to je sunnet. poslije kojih treba donositi tekbire. had`ija treba klanjati sve namaze u d`ematu. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem .Islamsko znanje 237 [T A HAD@IJA TREBA URADITI PO [TA DOLASKU NA MINU? Po dolasku na Minu had`ija treba uraditi sljede}e: 1. i stalno veli~ati Allaha.zevala. pa tako mo`e da se okupa. Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su spomenuti. po~inju}i s desnom stranom. Na . uputiti se u Meku. baciti sedam kamen~i}a na D`emretul-Akabi. 2. izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful . a “mufrid” ne}e. 3. Ovo se zove: “Ettehallul el kamil” (“potpuno osloba|anje od zabrana”). donose}i pri tome tekbire. s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava. Poslije obavljenog tavafa i sa’ja. jedanaestog zul-hid`eta. uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e. radi obavljanja tavaful . Poslije prve prespavane no}i.{. Ovim se ~inom had`iji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno. poslije kojeg treba klanjati dva rekata i obaviti sa’j.kuduma. {i{anje ili skra}ivanje kose i tavaf). za koje je klanje kurbana sunnet a ne vad`ib. namiri{e. smireno i bez `urbe. osim op}enje sa `enom. @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta. d`. Sa’j }e obaviti samo “mutemetti” i “karim”. JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Dani koje had`ija boravi na Mini zovu se: “Ejjamu ette{rik”. Dok boravi na Mini. izuzev “mufrida” (bosanskih had`ija). i ono se ostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a. pa ~ak i op}enje sa `enom. Zatim }e se had`ija uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e tri no}i. had`ija }e se poslije podne . Poslije toga had`ija }e zaklati kurban. jedan za drugim. a zatim na velikom d`emretu. ako se ima mogu}nosti. pa srednjem. dok se u~enje telbije prekida. had`iji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno. Ovo se na arapskom jeziku ka`e: “Ettehallul el evvel” (“prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana”). Kamen~i}e }e prvo baciti na malom.ifade.

obaviti tavaf i napustiti Meku prije zalaska sunca. udaljenu oko sedam kilometara od Harema.. Na velikom d`emretu had`ija }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio na prethodna dva d`emreta. a zatim }e moliti Allaha. d`. {to god je mogu}e du`e (zbog toga {to bi primjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo). gdje nijete umru i klanjaju dva rekata. DV ANAESTI DAN ZUL-HID@ET A DVANAESTI ZUL-HID@ETA Had`ija treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela. Isto to uradit }e poslije srednjeg d`emreta. bilo bi bolje. jedan za drugim. sa’ja i skra}ivanja ({i{anja) kose. had`ija }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje }e obaviti oprosni tavaf. Po isteku ovog dana had`ija treba prespavati no} na Mini. Ovim ~inom zavr{avaju se obredi had`a. Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s had`ijine lijeve strane. poslije podne bacit }e kamen~i}e. Ako bi had`ija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u d`amiji El . TRINAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini.{. Ai{e. a. Po isteku bajramskih dana bosanske had`ije obuku ihrame i odlaze u d`amiju h. d`.veda’). Poslije ba~enih kamen~i}a na malom d`emretu. Ako bi htio da se ovaj dan vrati ku}i.Hajf. had`ija se upu}uje prema d`emretima gdje }e na svakom d`emretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {to je radio prethodnog dana. donose}i tekbire pri svakom bacanju kamen~i}a. Prije napu{tanja Meke. dok `ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. ovog tre}eg dana Bajrama.{. Poslije podne. had`ija }e se poslije podne uputiti prema d`emretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. . Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa. Had`ija koji `uri da se vrati ovaj dan ku}i. ugledaju}i se time Poslanika. slavljenju i spominjanju (zikru) Allaha. osim {to }e oti}i malo ulijevo. te se vra}aju do Harema.238 Islamsko znanje svakom d`emretu baca se po sedam kamen~i}a.s. dva rekata namaza. na{e had`ije jo{ }e obaviti oprosni tavaf (tavaful . Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi. had`ija }e se okrenuti prema kibli i oti}i malo udesno. a Mina s desne.

ifada). . Oprosni tavaf (el . Ko izostavi neki od vad`iba had`a du`an je zaklati kurban. stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e had`ije po~ele zadnjih godina raditi. pa makar jedan trenutak 3. Bacanje kamen~i}a 4. [i{anje ili skra}ivanje kose 5. Sa’j izme|u Safe i Merve 2. taj obred nije valjan. Boravak na Arefatu 2.veda’) Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vad`ib je po svim mezhebima. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i. Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful . osim po hanefijskom (sunnet). Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi. VAD@IBI HAD@A 1.Islamsko znanje 239 RUKNOVI HAD@A 1.

Na svakom se d`emretu baca po sedam kamen~i}a. d`. a Allah.{.. O onome {to ne zna od propisa had`a. Mo`e se zapaziti da spomenute had`ije nisu izmijenile svoje pona{anje.{. ni manje ni vi{e. vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha). d`.{. had`ija }e pitati alime. a. da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela.. zabranio.. Ko ne zakolje kurban (hedj).” Znaj. a. d`. pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed. d`. onom ko se obave`e da }e u njima obaviti had`. {to je prakti~an dokaz da njihov had` nije potpun. d`. i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr. ka`e: “Had` je u odre|enim mjesecima.s.. ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah. Prilikom bacanja kamen~i}a po`eljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa. ne daj Bo`e. Nije dozvoljeno dok si u ihramima. tako|er veli: “Ko obavi had`. nije ni primljen. tako|er.{. kako bi Allahu.” Zato had` treba predstavljati veli~anje Allaha. spu{tati pogled. 4. a. a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih posti uzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban). a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{aj sa `enom.240 Islamsko znanje VA@NE NAPOMENE 1. U njemu Allah. Zato iskoristi ovu priliku i sa`ivi se s ovom situacijom! 3. ili ne plati novac da mu se zakolje kurban.{. oko koje je plakalo iz straha od Allaha. mora postiti tri dana dok je jo{ na had`u. hizmet had`ijama. ibadet ~inili punim znanjem i razumijevanjem. me|utim. i had`ija }e ga obaviti smireno. ~ak. 196) Poslanik.{...” (El .{. On }e. d`. pokornost i ljubav prema Allahu.{. kako bi mogao da slijedi Poslanika. Stoga svaki had`ija treba ovo imati u vidu i te`iti da ulo`i sav svoj trud kako ne bi pao u haram.. a. dragi had`ija. da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom ili ne~im drugim {to ima jak miris. vjere. nema sno{aja sa `enama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima had`a. ako i ne ubaci{ koji kamen~i}. u~ene ljude..Bekara. ka`e: “D`ehenemska vatra ne}e dota}i dva oka. 5. a mo`da.s. sabur i neuznemiravanje drugih had`ija .. Mnoge had`ije prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ih obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se “zaodjenu” lijepim pona{anjem i razumijevanjem (fikhom) Allahove.s. 2. nisi grje{an.. Znaj da za lijepo pona{anje. Gospodaru svih svjetova. osloba|a d`ehenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova i ponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat. 6. i oko koje je bdjelo (stra`arilo) na Allahovom putu. Muhammed. d`.s. fisk (pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje). d`.

da se brije.a. dozvoljena je upotreba suncobrana. kao i posjetiti Bekiju. da radi ono {to rade had`ije. r. da im oprosti. i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{ drugima. poselamiti ih i moliti Allaha.. .da se sva|a.. poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov. .. r. a. Posjeta d`amiji Allahovog Poslanika. obrezuje nokte i {i{a kosu. ona }e se okupati radi ihrama.. osim ako ga uznemirava ili `ulja trepavica npr. Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvom ili tra`iti pomo} od njega.a. osim tavafa!” . Muhammed... me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze. Dok je u ihramima had`iji je zabranjeno sljede}e: ...da pokriva glavu ili da obla~i kapu. a.s. Zato cilj putovanja u Medinu treba biti klanjanje namaza u Poslanikovoj.. d`amiji. d`. 7. naredio Ai{i. a. Dozvoljeno je had`iji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e. zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale had`ije.da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise. pri~a besposlen i banalan govor. a.da ~upa dlake s tijela. d`. Lijepo je posjetiti i d`amiju Kuba i klanjati u njoj.da ima spolne odnose sa svojom `enom i da se prepusti onome {to ga nadra`uje i seksualno pobu|uje. u Medini sunnet je prije i poslije had`a. npr. a. ashaba. r. listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki). a. osim {to ne}e tavafiti prilikom ulaska u Meku. i dr. I kao {to je ve} re~eno. u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs rekao: “Radi ono {to rade had`ije. te da ubija insekte. . a namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu.s.da trga grane.a. Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu.s. 9. r. 8.s.s. mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih.Islamsko znanje 241 ima{ veliku nagradu kod Allaha. Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame.. .. osim {to treba izbjegavati mirisne sapune.. . osim tavafa.Bekra.a. i Omera.s. . . `ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed. jer je to {irk i uni{tava dobra djela.da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (`eni je to dozvoljeno). a bila je u hajzu. `ena se ne}e kupati nego treba dobro stegnuti higijenski ulo`ak kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e. kabur i kabur Ebu . KAKO ]E POSTUPITI @ENA KOJOJ SE POJA VI MJESE^NICA (HAJZ) POJAVI Ako bi se kod `ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame.da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili poka`e mu ulov.{. .{.

s. izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika.s. Ako bi `ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to joj prestane mjese~nica.. jer je Muhammed. kada mu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu. Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen biahdike vettiba’an li sunneti nebijjike Muhammedin s.a. tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe. u pravcu Crnog kamena u~i se: “Bismillahi vallahu ekber. {to zna~i: “U ime Allaha. potvr|uju}i Tvoju Knjigu..s.”. i morat }e zaklati (platiti da joj se zakolje) “bedene”.ifadu. tada re~e: “Tad ona mo`e i}i ku}i”.s.242 Islamsko znanje Me|utim. a nije obavila tavaful .” Poslanik. a. DOVE KOJE SE U^E PRILIKOM POJEDINIH HAD@SKIH OBREDA 1.a. ona nije du`na obaviti oprosni tavaf (veda’) niti podijeliti sadaku (fidju).ifade. ako bi se mjese~nica kod `ene pojavila poslije Arefata i tavaful .v. tj. tj.v. Muhammeda.” U pravcu vrata Ka’be u~i se: . TAVAF Prilikom otpo~injanja tavafa. treba se okupati i dobro stegnuti higijenski ulo`ak.s. deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine. (slab). a zatim obaviti ovaj tavaf i sa’j izme|u Safe i Merve. Allah je najve}i! Moj Allahu. i nije joj naredio da podijeli fidju ili ne{to drugo. a. rekao: “Zar nas je ona sprije~ila da ne otputujemo?” Onda mu je re~eno: “Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog dana Bajrama.

SA’J Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka’bu. Harem je Tvoj harem. d`. pomogao Svog roba Muhammeda. pa makar to kafiri mrzili. Njega samo obo`avamo. i sam porazio neprijateljske skupine. ve lillahi . Jedinog.{. On nema sudruga.Islamsko znanje 243 “Allahumme inne hazel . {to zna~i: “Hvala Allahu..{. a ovo mjesto je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu.ahzabe vahdehu. a.‘aizi bike minennar”. d`. la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. Ostvario je Svoje obe}anje. d`. Nema boga osim Allaha.” 2. Iskreno Mu se predajemo.kafirun”. ve haza mekamul . vel hamdu lillahi ‘ala ma evlana. (Sahih Muslim)..{.ddine velev kerihel . d`. Nema boga osim Allaha.hajr ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir.hamd. Nema boga osim Allaha. (sahih). La ilahe illellahu velana’budu illa ijjahu muhlisine lehu . podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. {to zna~i: “Allahu moj.. okrilje je Tvoje okrilje.” Izme|u Ruknul .” .s. (slab). Allahu ekber ‘ala ma hedana. Kod Njega je svako dobro i On sve mo`e. Allahu ekber. Tom prilikom treba u~iti: “Allahu ekber..emne emnuke. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. Njemu pripada sva vlast i zahvala. lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu bi jedihi . {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova.jemani i Crnog kamena (Had`erul . On o`ivljuje i usmr}uje.{. La ilahe illellahu vahdehu end`eze va’dehu ve nesare a’bdehu ve hezemel . vel hareme haremuke vel .esved) u~i se: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar”. ova Ku}a je Tvoja ku}a.bejte. Allahu ekber. bejtuke.

ekrem”. Ti si zaista Najuzvi{eniji i Najplemenitiji. Osvijetli moje srce i moj kabur.‘ifafe vel .e’azzul . ja sam prema sebi zulum u~inio. (sahih). smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima. Allahu moj.Ihlas (kul huvallahu). Uputi me i za{titi od svih zala i daj mi svako dobro.huda vettuka vel . (sahih). Moj Allahu. Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv.” 3.nkulni min zullil ma’sijeti ila ‘izzi . . Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. jer Muhammed. Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotom nezavisnim o drugima.s. Allahu moj.244 Islamsko znanje Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti: “Rabbigffir verham ve ted`avez -’amma t’alemu in neke entel . a. a naro~ito suru El -Ha{r i El . AREFAT Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova.tta’ati vekfini bihalalike ‘an haramike vagnini bifadlike ‘ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri vehdini ve e’izni mine{{erri kullihi ved`me’ li elhajre. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. tra`im od Tebe uputu i takvaluk. Allahumme inni eselukel . {to zna~i: “Bo`e oprosti. Allahumme .” Lijepo je da u svojoj dovi had`ija tra`i oprost za bra}u muslimane. Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min ‘indike verhamni inneke entelgafururrahim. a mo`e se u~iti i sljede}a dova: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar. promijeni moje stanje iz bijede grijeha u slavu pokornosti Tebi. ~ednost i bogatstvo. a niko drugi ne mo`e osim Tebe grijehe oprostiti.. mo`e se jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur’an.gina”. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre.

{to zna~i: “Na{ Gospodaru. Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir lena verhamna kema ve’adtena bi kavlike ve kavluke el . (sahih do “ve kina azabennar”). Allahu ekber.harama. Allahu ekber. Allahu ekber. (Fe iza efadtum min ‘arefatin fezkurullahe ‘indel me{‘arul .Islamsko znanje 245 ka`e: “Allahu moj. kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a’rul . hvala Allahu.harama.harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le mineddallin). BACANJE KAMEN^I]A NA MINI Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se: “ .harama i u~iti: “Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar. spominjite Njega. MUZDELIFA Sunnet je stati kod Me{‘arul . Allahu ekber. tako nam oprosti i smiluj nam se kao {to si nam to i obe}ao.‘) Allahu ekber.hakk. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre.hamd. Allahu ekber. tako nas uputi da Te spominjemo. Nema boga osim Allaha. spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a‘rul . ve lillahil . jer vam je On ukazao na pravi put. a Tvoje rije~i su istina”: (‘A kada po|ete sa Arefata.” 4. oprosti had`iji i onome za koga on moli. Allahu ekber.hamd”.” 5. a prije toga ste u zabludi bili. ve lillahil . Allahu na{. i kao {to si nas uputio. Allahu ekber.

(sahih). Allahu ekber. Allahu ekber. {to zna~i: “Allah je najve}i. Allah je najve}i. Nema boga osim Allaha.” .hamd”.246 Islamsko znanje Allahu ekber. la ilahe illellahu vallahu ekber. Allahu ekber ve lilla hil . Njemu pripada sva hvala. Allahu ekber.

neka pogleda knjigu “El-Fikhul-islami ve edilletuhu.da je klanje kurbana vad`ib. [to se ti~e {erijatskog statusa kurbana. Potom se ulazi u Meku. ali ne i svih u~enjaka hanefijskog mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed. obavlja se tavaf za umru i s'aj. KURBAN Kurban je klanje propisane `ivotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjem ihrama za had`. te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda . Ovo je stav Ebu-Hanife. Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva.638 Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima. kao i ulema drugih mezheba.Islamsko znanje 247 UMRA Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~e za had`. 2. Ovo je kao {to smo to spomenuli stav uleme ostalih mezheba. stava da je klanje kurbana pritvr|eni sunnet. druga se podijeli siroma{nima. a potom obrije ili skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. ili polugodi{nje ako veli~inom izgleda kao jednogodi{nje. Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. a tre}a pokloni prijateljima. Vrijeme klanja kurbana po~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama. mi{ljenje uleme mo`emo sa`eti u dvije grupe: . . a brav~e za jednu.u~enika Ebu-Hanife. . Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av.” (3/ 595) Za kurban mo`e se uzeti jednogodi{nje brav~e. Gove~e i deva mogu se zaklati za sedam osoba. Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela. UVJETI KURBANA 1.pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti.

a ne lud.248 Islamsko znanje Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana.. U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje “kitabija” (kr{}anin i `idov). `drijelo i vratne `ile. ka`e: “I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga. UVJETI ZA ISPRA VNOST KLANJA ISPRAVNOST [to se ti~e `ivotinje koja se kolje. Za mu{ko dijete kolju se dva. d`. nepostojanja mahane i podjele. a za `ensko jedan. Za nju va`e propisi kurbana u pogledu: starosne dobi `ivotinje. KLANJE Pod pojmom klanje misli se na klanje `ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti. AKIKA Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet. a mo`e i jedan kurban.” 639 . pa ~ak ni kurbansku ko`icu niti je dozvoljeno (kao protuuslugu). jer klanje mrtve `ivotinje ne}e u~initi njeno meso halalom. osim {to se on kolje na Mini ili u Meki. okrene se prema kibli i prou~i se “Bismillahi vallahu ekber”.da je razuman. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime. ali mu se mo`e podijeliti kao i drugima. Mustehab je da se akika priredi sedmi dan od ro|enja djeteta. on mora ispuniti slijede}e uslove: 1 . jer Allah. sve do klanja kurbana. a potom se jednim zamahom presije~e grkljan. Za hedj (had`ijski kurban) va`e propisi obi~nog kurbana. onom ko je klao kurban. dati dio kurbanskog mesa..{.. Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul-hid`eta.da je musliman. da mu se obrije glava i da se podijeli u zlatu. U~enjaci preporu~uju da se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta. ovca se povali na lijevu stranu. ona mora biti `iva u vrijeme klanja. 2 . Na~in klanja: nakon {to se pripremi o{tar no`. onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa. [to se ti~e onoga koji kolje.

pak. nije je dozvoljeno jesti. to jest `ivotinje koje su uginule. ako ga zatekne `ivog.potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele. le{. dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima: 1 . meso ubijene `ivotinje. ako ho}e klati kopneni ulov.da ne bude u ihramima (na had`u ili umri). onda je to meso zabranjeno. 4 . jer bi tada `ivotinja bila samo udarena. on mora biti o{tar. kamenom i sli~no. jer ono nastaje samom smr}u. 3 . orlovi itd. HRANA I PI]E Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: “On je za vas sve {to postoji na zemlji stvorio. dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv. Ako `ivotinja upadne u bunar ili pobjegne. moraju biti dresirani tako da se odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni. osim `aba i krokodila. a ne Allahovo ime. nije dozvoljen lov {tapom. . obavezan je da ga preklati ga. 2 . 4 . meso udavljene `ivotinje.`ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi. Klanje morskog ulova nije potrebno. 5 . pa se ne mogne uhvatiti.ako ulovljena `ivotinja padne u vodu. LOV Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti. Zabranjeno je jesti: 1.da spomene Allahovo ime prilikom klanja. 2. [to se ti~e predmeta za klanje. nikakva vrsta hrane nije zabranjena. bilo da je udavljena u`etom bilo da je uginula zavrtanjem glave. Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane. jer su one {tetne po organizam ili negativno uti~u na pamet. taj dio nije dozvoljeno jesti.. [to se ti~e ulova na kopnu. ili `ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap. hadisu ili kijasu. slanja kerova. Ako ga zatekne mrtvog.Islamsko znanje 249 Me|utim. ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo. Ako lova~ki pas odvoji dio `ivotinje. pa ugine. 3. 3 .lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje. Prema tome.” (El-Bekara:29) Prema tome. osim one za ~iju zabranu postoji dokaz u Kur'anu. metka ili.sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija ko`u `ivotinje.

kao {to su insekti. @enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata. 14. 4. turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obo`avanja nekog drugog mimo Allaha ili posredovanja kod njega. a ne u Allahovo ime. {to je prouzrokovalo smrt `ivotinje. tigra. . kao i obla~enje karakteristi~ne `enske odje}e. `ivotinje koje su ogavne. dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima ako za to imaju neki razlog. dok neki smatraju da je to mekruh. 15. Onom ko je u nu`di. kao {to su: orao. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a. dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e. Obavezno je nositi od odje}e onoliko koliko mo`e pokriti ono {to se mora pokriti i {to mo`e za{tititi od vru}ine. ODJE]A NAKIT I SLIKANJE Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava. ne smeta. sve {to je samo po sebi ne~isto. Mu{karcima je zabranjeno sjedenje na svili. a posebno prilikom ibadeta. kobac. pa uginula prije nego {to su je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e. 12. Po`eljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotu i ukras. ~ista i lijepa. {akala. soko. 10.250 Islamsko znanje kamen i sli~no. sova i drugi. ali samo u koli~ini koja mu je dovoljna da sa~uva `ivot. vuka. 13. d`ume. psa. 11. medvjeda. 9. meso svih ptica koje love kljunom. doma}i magarci i mazge. kao {to je izmet. 8. kao {to je `enama zabranjeno da obla~e karakteristi~nu mu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji. slona. svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih tvari. meso `ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je. 6. slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je `ivotinja propisno zaklana. meso `ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu. ono {to je zaklano u ne~ije drugo. meso `ivotinje koju je druga `ivotinja nabola rogom ili usmrtila. 16. Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre. 5. tako|er. poput svraba i sl. Bajrama i javnih skupova. ono {to je zaklano na `rtvenicima. tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima. hladno}e i od neugodnosti. 7. lisice i drugih `ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa. Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato.

Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u.641 .640 Zabranjeno je kniti se crnom bojom. Ako je slikanje zbog op}e koristi. Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. @eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica. @enama je dozvoljena upotreba kne. a `ene mogu upotrebljavati posebne `enske mirise samo kod ku}e. osim u slu~aju ako joj naraste brada ili brkovi. Haram je da `ena produ`i svoju kosu tu|om kosom. ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju.Islamsko znanje 251 Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom. Ako je neophodno. a svijet nosi odje}u koja se razlikuje od nje. Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zuba prouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. bez obzira da li se radi o kipu ili slici. osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi. onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude posebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljava postavljanje slika. a `enama nije. kao i sve po ~emu }e biti poznat. onda se ra~una da je tkanina svilena ako ima vi{e svile nego druge tkanine. i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu. Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju. [afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama. kao i da poja~a svoju kosu ne~im {to nije ljudska kosa poput: svile. osim dje~ijih igra~aka. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i `eni. Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise. Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba. vune ili lana. Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima. Kada je u pitanju posu|e od dragog kamenja. nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno. ~ovjek mo`e napraviti zub ili nos od zlata. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani. Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci.

osim u pogledu supruge. onda je du`an postiti tri dana. dovoljno je da podjeli tre}inu imetka. du`an je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). Mekruh je uvjetno zavjetovanje.” 4. u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu. jer ko se zavjetuje da mu je supruga zabranjena (haram). ili. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh. onda mu je dozvoljen samo keffaret za zakletvu. onda se mo`e birati da li }e se ispuniti zavjet. da ka`e: “Ako Allah da ozdravljenje mom bolesniku. da oslobodi jednog roba. on time to ne}e u~initi zabranjenim. kao kad bi rekao: “Neka sam du`an. ili da se odjenu. u smislu da se ka`e: “Ako Allah dadne ozdravljenje mome bolesniku. a ako sve to ne mogne.252 Islamsko znanje ZA VJET ZAVJET Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost prema Allahu. tj. npr. kao {to su dva rekata namaza. a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno. kao {to je zavjetovanje prema kaburovima evlija. postit }u mjesec dana”. ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet. ili izostaviti neki vad`ib. ili toga i toga u tolikom iznosu. ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije. da se svakom dadne odje}a u kojoj mo`e klanjati. kao kad bi se reklo: “Ako u~inim to i to. u ime Allaha. muslimana. postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza. postit }u toliko dana”. a neki ka`u da bi bilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se mo`e smatrati zavjetom. 3.” 1. kao kad bi se reklo: “Ja se zavjetujem u ime Allaha”. pa mu Allah ispuni `elju. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha. a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak. 2. kao kad bi se neko zavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu. Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak. Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno. kao kad bi se zavjetovao da }e po~initi neki haram. haram mu je ispuniti takav zavjet. pak. Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio. du`an je ispuniti zavjet. a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom. ili }e se izvr{iti keffaret zakletve. . b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak. ali je du`an izvr{iti keffaret zakletve. Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se `eli posti}i Allahovo zadovoljstvo i takav zavjet je obavezno ispuniti. tako {to im se da po jedan mudd hrane. ako je u pitanju op}eniti zavjet. Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha.

munakehat (bra~no pravo). Kao {to smo naveli na po~etku. ali mi }emo se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti.Islamsko znanje 253 Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). . postoje i druge grane fikha. kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi). itd. O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga.

da ju je mogu}e preuzeti. Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom. Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan. kao npr. te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena. a Ebu. ili koli~ine. kupoprodaja ne vrijedi.644 Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadr`avati ponudu i prihvatanje rije~ima koje upu}uju na obostrano zadovoljstvo. bilo na osnovu vi|enja.KUPOPRODAJA MUAMELAT Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. kao {to je `ivotinjski i ljudski izmet. ako je to roba koja se mo`e vagati ili mjeriti.: “Prodao sam ti” i “Kupio sam”. da nije dijete i da nije pod prisilom. Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe.” 643 Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac. ono {to se prodaje (roba i sli~no). ili da kupac ka`e: “Prodaj mi to za toliko i toliko novca”. da je poznata. Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista. ali je mekruh. Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah je dozvolio trgovinu.Hanife odobrava prodaju i pasa. a ako se ne na|e. pa ako se to svojstvo na|e. ve}ina odobrava tu prodaju. ona je dozvoljena. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih. cijena. Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da se nakupac i prodavac me|u sobom slo`e o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju. u smislu da nije malouman. svinjetinom. a zabranio kamatu.” Nije dozvoljena prodaja pod prisilom. opisa. tj. kupac. le{evima. prodaja je ispravna. svi se sla`u da je zabranjeno (haram) trgovanje alkoholom. . Cijene moraju biti poznate. a {to se ti~e prodaje u nu`di. a prodavac odgovori: “Prodao sam.[EST O POGLA VLJE [ESTO POGLAVLJE MUAMELA T 642 . da je svjestan {ta radi. a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njiva i vrtova. [to se ti~e robe koja je ne~ista.

zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako kupac nije znao za to. a sakrilo ono {to je slabo ili ne vrijedi. 4. Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena. 7. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca. nedopustiva je obmana u prodaji robe. . nije ispravno prodati plod prije nego {to se poka`e njegova zrelost. Prije nego {to se razi|u. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe zadr`i unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine. to jest da se krava npr. postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikom trgovanja. 10. neki u~enjaci misle da vremenski rok ne mo`e biti du`i od tri dana. 9. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu). 3. 11. on ima pravo izbora. Me|utim. niti `itarica prije o~vr{}enja zrna. 5. to jest da stranac do|e s robom na pijacu s namjerom da je proda. a to su: 1. zabranjuje se obmana u trgovini. iako je ta roba ljudima neophodno potrebna. on sti~e to pravo do isteka tog vremena. 2. pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje”. a ako se nisu bili pojavili. prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu pri ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. plodovi }e pripasti prodavcu. Dozvoljena je prodaja d`uture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata. tako {to bi se izlo`io bolji dio robe.Islamsko znanje 255 Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve} pojavili plodovi. nije dopu{tena prodaja dugo nepomu`ene stoke. ne muze neko vrijeme pred prodaju. ako se sigurno zna da }e kupac od toga vo}a praviti alkohol. {to navede kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara. te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda. novac pripadne njemu. nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da. 8. ako kupac ostavi robu. 6. pa mu jedan od mje{tana ka`e: “Ostavi tu robu kod mene. pripast }e kupcu. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane. nije dozvoljena prodaja duga za dug. u smislu da se la`e i govori da je neka roba skuplja nego {to je stvarna cijena te robe645.

d`. s.. Ako bi odre|eni broj drugih trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju.NAGOMILOV ANJE ROBE NAGOMILOVANJE Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa tr`i{ta. Zna~i. Allah. To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje. posebno ako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdr`ava godinu dana. tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu. KAMA TA KAMAT Kamata je po islamu zabranjena-haram. Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba. odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje.v. makar se vrste razlikovale.kamata uz vi{ak. uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe. Na primjer.. pa joj onda enormno pove}ati cijenu.kreditna kamata. Ili ako se proda jedna valuta za drugu na odre|eno vrijeme. a zabranio kamatu. . zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost ~injenja nepravde..” 646 Postoje dva na~ina uzimanja kamate: 1. ka`e: “Allah je dozvolio kupoprodaju. Ukoliko se ne preuzme odmah.256 Islamsko znanje ODRE\IV ANJE CIJENA ODRE\IVANJE U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava prodati. ~ak je to i obaveza njegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe. onda to ne bi bilo ihtikar. prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt. to je kamata.a. Allahov Poslanik. novac se mora preuzeti momentalno.. IHTIKAR . a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. pove}a iznos duga za odre|eni procent.{. 2. dok takve robe ponestane kod svijeta. a posebno ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. Vladaru je dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene. te du`nik ne mogne vratiti dug. S druge strane.s. onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za drugu vrstu. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to du`an drugom i kad do|e rok vra}anja. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno.

Ova udru`enja su. a uz to.DIONI^ARSTVO Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novac kojim }e ovaj poslovati. Ovdje se misli na prodaju jednog novca za drugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno. UVJETI ZA V ALJANOST VALJANOST A KREDITIRANJA .”648 UDRU@IV ANJE RADI OSIGURANJA UDRU@IVANJE Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna. {erijatski potpuno neispravna.DIONI^ARSTV DIONI^ARSTVA Ulo`eni novac mora biti poznat (koli~inski). . a ako do|e do gubitka. a u skladu s rije~ima Alejhiselama: “Ne prodajite zlato. kao {to je spomenuto.647 Da bi ova prodaja bila valjana. U [erijatu postoji udru`ivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. Kada se radi o istoj valuti. onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo kamatu. uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licu mjesta. prema tome. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca. Ako se radi o dogovoru po principu “zaradu }emo dijeliti”. ali iz ruke u ruku. onda svakom pripada po polovina zarade. Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku. ona trguju ~ovje~ijim `ivotom i smr}u. Njihov je profit o~it vid kamate. ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti. on }e i}i samo na glavnicu. Ovaj oblik poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se sla`u svi islamski u~enjaci (id`ma). onim {to se nikako imetkom ne mo`e nadoknaditi. s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onako kako su se dogovorili. osim jednu koli~inu za istu takvu koli~inu. jer ona ne posluju na principu dijelenja zarade i gubitka.Islamsko znanje 257 ZAMJENA NOVCA Dozvoljeno kao i drugo. KREDITIRANJE .

Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda. kao kad bi jedan ~ovjek bio du`an ne{to drugome. makar i ne bi bio potpuno iskori{ten. onaj koji je unajmio smatra se pouzdanim i nije du`an nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice. Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu. Ovakav postupak je dozvoljen. dozvoljeno mu je da raskine ugovor o iznajmljivanju.DOZNAKA Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu.” Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati. Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da je du`an. kao {to je dozvoljeno iznajmiti osobu za hranu i odje}u. da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje. pa nije dozvoljeno iznajmiti nekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649.258 Islamsko znanje Zarada se ne mo`e dijeliti bez pristanka dvaju strana. a u sljede}oj akciji do|e do gubitka. u~enja ezana i ikameta. Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari. ili ako bi neko tre}i bio njemu du`an isto toliko. Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je ulo`io imetak bude tra`io podmirivanje svog udjela u robi. Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno. pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio. on }e se nadoknaditi iz glavnice. on je meni du`an pa uzmi to od njega. uz odre|enu naknadu. radnik mu je to du`an dati. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat. Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga. IZNAJMLJIV ANJE (ZAKUP) IZNAJMLJIVANJE Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme. za razliku od pou~avanja. Ako se podijeli zarada. kao {to je stanovanje u ku}i. jer od toga korist ima samo onaj koji je iznajmljen. pa se oni me|usobno dogovore: “Upu}ujem te na toga i toga. onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga. . PRENOS DUGA .

dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu.Islamsko znanje 259 ZALOG Uzimanjem zaloga. to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog od onoga koji ga je uzeo. a dug nije otpla}en. a ako ne podmiri sav dug. Ono {to nije dozvoljeno prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. Punomo} nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve. Opunomo}enje postaje va`e}im svakom izjavom koja upu}uje na dozvolu. Uzimanje je zaloga dozvoljeno. a ono {to se daje uz zalog zove se rehn. sklapanje braka i razvod. Kad do|e rok za otplatu. i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io. osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti. namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog. pa kad do|e rok otplate. Du`nik daje zalog. a ono {to pretekne vratit }e vlasniku. Ovaj nije du`an ni{ta nadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu. da muze i ja{e onoliko koliko ga je hranio. osim kod had`a i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u kojima je dozvoljeno davanje pomo}i. povjerljive osobe. davalac pozajmice uzima zalog. ostatak pada na du`nika. OPUNOMO]ENJE Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovima u kojima je zastupanje mogu}e. Zalog postaje punova`an uzimanjem. ako se dug ne vrati. kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. onda je kupoprodaja zastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo raspolaganja imovinom. Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz. npr. . Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega. zajmodavac }e prodati zalog i namiriti dug. Zalog se mo`e ostaviti kod neke tre}e. to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to je kupoprodaja.

bez obzira da li se radilo o pove}anju duga. ili nekakvoj drugoj koristi. UVJETI ZAJMA Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratiti vaganjem. to nije haram. to }e se prihvatiti. Zajam mo`e dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf. mjerenjem ili brojanjem. ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima. Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu. VAKUF Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se mo`e koristiti. Ako vakuf. vakuf }e biti proslije|en najbli`oj rodbini onog koji je uvakufio. uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: “Uvakufio sam”. vakuf se ne mo`e naslijediti. Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in. onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija). a da se ne potro{i. Zabranjeno je (haram) da zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma. a zatim vratiti njegovu vrijednost. ako je odre|eno. a ako ne uvjetuje. Ako nestane ustanove kojoj je uvakufljeno. ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati. ili “Dao sam u ime Allaha”. neki u~enjaci . Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno). pokloniti. Mora biti poznat opis pozajmljenog. jer kad se dva puta pozajmi. prestane donositi bilo kakvu korist. ono {to se uvakufi. treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa. zbog svoje zapu{tenosti. Uvjeti uvakufljenja: onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ula`e.260 Islamsko znanje ZAJAM 650 Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti. Zajam mo`e biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to.

usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena. 5. pa to neki nasljednici ne odobre. a mo`e i poslije njegove smrti. oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. izdvajanjem. a ne uzme svjedoka za to. 2. oporuka se mo`e prihvatiti za `ivota oporu~ioca. OPORUKA . 7. mora biti pametan i razuman. dozvoljeno mu je da odustane od toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci. UVJETI OPORUKE Uvjeti oporuke su slijede}i: bolesnik mora biti pametan. ako oporu~i jednom od nasljednika. prodati niti pokloniti. . oporuka mu je valjana. pa to propadne. ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti. 2.V ASIJJET VASIJJET Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti. 3. onaj kome se oporu~uje ne{to. Uvakufljenje postaje va`e}e samim ogla{avanjem. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno. 1. Ko napi{e svoju oporuku. onda }e se ona razdijeliti proporcionalno svim stranama. poput vra}anja duga svim potra`iteljima. 9. Postoje dvije vrste vasijjeta: 1. oporuka je neva`e}a i on nakon toga nema vi{e prava na nju. ako ~ovjek ne{to oporu~i. oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova. svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje.Islamsko znanje 261 dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac ulo`i u ne{to sli~no. ko ima nasljednike. 10. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke. 4. oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva. 6. a neki drugi odobre. 8. oporuka je neva`e}a i on nije obavezan da izdvaja iz imetka novu oporuku. mora to prihvatiti. ili predavanjem onom kome je uvakufljen. nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici. jer ako odbije. Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to.

. a kloniti se zinaluka. d`. porno ~asopisa. bez obzira na koji na~in to gledali: putem porno filmova. ka`e: “O~i ~ine zinaluk.a. ali je i ovo dovoljno onome ko ima razuma. nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka. S obzirom da je zinaluk zabranjen. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa.. to im je ~i{}e. (En-Nur. kao {to je rukovanje mu{karca sa `enom kojoj on nije mahrem. zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu. s. `alosno je to da danas mo`emo na}i muslimane koji sve to smatraju dozvoljenim.SEDMO POGLA VLJE POGLAVLJE T (BRA^NO PRA VO) MUNAKEHA MUNAKEHAT PRAVO) Kao {to znamo. GLEDANJE STIDNIH DIJELOV A TIJELA DIJELOVA Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno. gledanje `ena koje hodaju po ulicama polugole… itd. u Kur'anu ka`e: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta. zna ono {to oni rade. smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje sve ono {to vodi u nemoral. Stoga.{.s.. Allah. njihovo osamljivanje itd. musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak.30) Allahov Poslanik. a njihov zinaluk je pogled. a kamoli u stidni dio `ene koja mu je haram. uistinu. jer Allah.”651 U drugom hadisu ka`e: “Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti `ena u stidni dio druge `ene.. Me|utim.. .v.”652 Zna~i.

a. ka`e: “O `ene Vjerovjesnikove.. mi smo ga du`ni slijediti. kao {to to mo`emo pro~itati u Ibn-Kesirovom Tefsiru. Allah. ka`e: “Bolje vam je da vas u glavu ubode `eljezna bodlja nego da dodirnete `enu koja vam nije dozvoljena.. s.s. te njihove rije~i nemaju osnove. ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk.s.a. nego to va`i i za druge muslimanke.Islamsko znanje 263 RUKOV ANJE MU[KARCA SA @ENOM RUKOVANJE Allahov Poslanik. jer takva `ena tim svojim postupkom skre}e pa`nju na sebe i izaziva `elju kod ljudi. pjevanje. d`.a.656 IZLAZAK @ENE NAMIRISANE I NAGIZDANE Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada ka`e: “Koja god `ena se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris ..”653 Isto tako Allahov Poslanik. da je rekla: Poslanik. i drugim tefsirima. pa da dobije `udnju onaj ~ije je srce bolesno.itd.”654 Ako je takav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas. s. Prenosi se od Ai{e. `ene. Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite. vi niste kao druge `ene — ako se Allaha bojite. uzimao je govorom prisegu od `ena ovim ajetom: “…i ni{ta Allahu ne}e pridru`ivati”655..” (Sura ElAhzab-32) Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove. s.v.. jer se Poslanik rukovao sa `enama prilikom davanja prisege na Akabi. s.v.s.{. 3/482.”657 Naravno.s. te je oni “gutaju” pogledom {to postaje zinaluk o~ima. ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje.a.v. ULJEP[A VANJE GOVORA OD @ENA ULJEP[AV Po islamu je isto tako zabranjeno da `ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za koje se mo`e udati. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje..u~inila je zinaluk. a ruka Allahovog Poslanika nije dotakla ruku `ene osim one koja je bila njegova.. Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. i neusiljeno govorite. radijallahu anha. [to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa `enama dozvoljeno. rekao je: “Ja se ne rukujem sa `enama. .v.

da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka. Osnovni ~inioci braka: Prvi ~inilac braka jeste supruga. zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje po`ude kod ljudi). da nema srodstva po krvi.. koji je kod drugih `ena prisutniji. mlijeku ili tazbinstvu. koja mora ispunjavati sljede}e uvjete: 1. s. da ne bude zabranjen drugoj `eni.658 [to se ti~e ovih navedenih stvari.v. u smislu da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak. PROPISI BRAKA Brak je propisan i po`eljan .a.a. s.sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost. U fikhskim knjigama mo`emo pro~itati da `eni nije dozvoljeno u~enje telbije na had`u niti ezana povi{enim glasom. Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti.s. onda mu je mekruh da se `eni.264 Islamsko znanje ^ak. jer su Poslanikove. 4. 2.659 SKLAP ANJE BRAKA SKLAPANJE Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljava u`ivanje sa svojim bra~nim drugom. da nije u braku. da je poznata i odre|ena.v. U protivnom. . a ne od `ena.s. 3. 2. zbog `ene koja je ve} vjen~ana s njim. `ene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u ~istoti i ~ednosti. to jest da jedna ne bude drugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra).. svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene. pre~e je da se ne `eni. da bude odre|en. mo`emo kazati da je ovaj propis pre~i drugim `enama nego Poslanikovim. Zato trebamo tra`iti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije. Drugi ~inilac braka Drugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje: 1.

Izjave se mogu i prevoditi ako je potrebno. kakva je njena dozvola”. s. To je otac ili djed. a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda. makar ona bila i djevojka. potom amid`a po ocu. amid`a po ocu i materi. Uvjeti skrbnika Skrbnik mora biti slobodan. sinovi njih dvojice. Svaka od strana mo`e opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora.a. a zatim sve bli`i i bli`i rod. kao {to je ro|eni brat. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nema bli`njeg. Ako nema niko od ro|aka. ona ima pravo da to odbije. otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole. Neki istra`iva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji mo`e prenijeti skrbni{tvo na daljeg skrbnika. ili “Prihvatam brak s njom”.Islamsko znanje 265 Tre}i ~inilac braka To je zastupnik. a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatra`i dozvola od nje. zatim njegovi ashabi. rekao: “Udovica ..66o Ako je djevojka maloljetna.raspu{tenica se ne vjen~ava dok se ona ne izjasni. a on je odgovorio: “Da pre{uti” ({utnjom odobri).” “Allahov Poslani~e. Prihvatanje: “Vjen~ao sam se”. ^etvrti ~inilac braka . brat po ocu. Peti ~inilac braka Ovaj ~inilac jesu dva svjedoka. ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili bude ometao njenu udaju.v. slobodni. Dovoljno je da ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna. a zatim sinovi njih dvojice. . Ebu-Hurejre ka`e da je Allahov Poslanik. onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je `ena bila robinja). pametni i punoljetni. pametan i punoljetan. Ne mo`e neki ro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bli`i. Nije uvjet da skrbnik bude pravedan. jer tada je njena dozvola neva`e}a. ali kada postane punoljetna. pitali su ashabi.s.661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice. ili ako on bude dugo odsutan. Uvjet je da svjedoci budu pravedni. Ponuda mo`e biti izra`ena rije~ima: “@enim se tobom” ili “Vjen~ajem se tobom” ili “^inim te svojom {ti}enicom. Otac je obavezan da tra`i njeno eksplicitno izja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku.oblik Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. uz toliki i toliki mehr”. Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnog zastupnika. Ako je zastupnik otac.662 Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu mo`e prihvatiti najni`a granica pravednosti. on je obavezan tra`iti pristanak od djevojke za udaju. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza je tra`iti eksplicitno izja{njavanje.

Takvim je odgovor da se islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. sa po tri i sa po ~etri. pa je bolje da je mu` zadr`i u braku uz `enidbu sa drugom. Sprije~iti {irenje nemorala na organizovan na~in. onda samo sa jednom. Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama. Ima slu~ajeva gdje je `ena nerotkinja. za{tita dru{tva od nemorala. osobito nakon ratova.” (Sura En-Nisa'. sa po dvije. postporo|ajnom periodu (nifas). Kada uzmemo u obzir da mu{karac o`enjen samo jednom `enom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbog fizi~kih zapreka. izme|u ostalog. bez obzira {to nekima ne bilo pravo. {to se. Ovo su samo neki razlozi {to je vi{e`enstvo korisno i pohvalno. a ako strahujete da ne}ete pravedni biti. kao {to .. ne nalaze sebi mu`a. drugoj. ajet 3) Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~u ovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. osigurava primjenom vi{e`enstva. za vrijeme bolesti `ene i sl. postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa. a potrebna im je za{tita i opskrba. Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecom kojima je potreban mu`. tre}oj ili ~etvrtoj `eni jednog ~ovjeka. Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti. te se time na{la u nezavidnoj situaciji. Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{e`enstva: opskrbljivanje muslimanki koje. nego da se rastavi s njom. posebno u na{im prilikama danas. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danas u primjeni ovog propisa. Ka`e Uzvi{eni Allah: “@enite se sa onim `enama koje su vam dopu{tene. a nisu ljudi ti koje islam treba slijediti. a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sa jednom `enom. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da se zakonom kod nas osiguraju sva prava. neki mu{karci imaju ve}u potrebu za `enama nego drugi. onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{e`enstva takvim ljudima ~ini nepravda.266 Islamsko znanje VI[E@ENSTVO Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude o`enjen sa dvije. kao u periodu mjese~nog pranja (hajz). a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}i jednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva. a normalno je da se to mo`e lak{e ostvariti sa vi{e `ena u braku. osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju po ulicama svakojaki prizori. tri ili ~etri `ene u isto vrijeme. jer mnoge `ene po svojoj prirodi u nedostatku mu`eva tra`e zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in.

Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku. tako|er. niti najpoznatiji ashabi `enili sa vi{e `ena. Mustehab je oglasiti brak. ne daj Bo`e. pa Allah }e.. s. To upoznavanje treba biti u skladu s {erijatskim propisima. Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim. zaista. udaju za nemuslimane. niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa. ili da se odaju nemoralu ili da se. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis.. naobrazbi. jer je Poslanik. Na svadbi je dozvoljeno pjevanje. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute. jer bi to bila potpuna kontradikcija i neozbiljnost. s. da je ~ovjek o`enjen sa dvije ili vi{e `ena du`an da bude pravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdr`ava.v. onda }e se o`eniti samo jednom.: “Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a. oprostiti i samilostan biti.a. Zapravo.Ka`e Resulullah. s. u prvom ajetu govori se o pravednosti.v.v. na zemlji }e zavladati smutnja i veliki nered. a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim `enama. Va`no je napomenuti. rekao: “Kad vam do|e (u pro{nju) neko ~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni. tj. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “Vi ne mo`ete da budete (potpuno) pravedni prema `enama svojim ma koliko se trudili.”663 SUNNETI BRAKA Ugovaranje braka prije ponude i pro{nja Haram je oglasiti pro{nju `ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka).s. Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog u moralu. Ako ne budete tako uradili. [to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne `ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati. itd. Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju obavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne bude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina.665 . statusu u dru{tvu.a. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom.” (Sura En-Nisa'.s. ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. vjeri i povjerenju. U slu~aju da se boji da ne}e biti pravedan. ne bi se ni Resulullah.s. a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne mo`e vladati. i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili. kako to neki `ele prikazati. a da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv. ajet 129) Ovaj ajet se ne suprotstavlja onom prije spomenutom. pa`nji i izdr`avanju.a. ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu.”664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}i supru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu. o`enite se.Islamsko znanje 267 ih ima i prva.

majka od supruge (punica). 3. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe. Pravedna podjela ako ima vi{e `ena. pi}e. 1. o~eva supruga. a tri dana ako se o`enio udovicom. 3. 5. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e. tetke sa o~eve i maj~ine strane. 3. Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta. PRA VA SUPRU@NIKA PRAV PRA VA @ENE PREMA MU@U PRAV Normalno izdr`avanje koje podrazumijeva: hranu. 2. sinova supruga (snaha). njihove k}erke i njihovo potomstvo. Srodstvo po tazbinstvu: 1. ma}eha. 2. bratove k}erke i njihovo potomstvo. majka. 5.665a BRA^NE ZAPREKE Srodstvo po krvi: 1. k}erka od supruge (pastorka). dok je po hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. k}erke. 4. sestre. Kod dojenja je uvjet da ono bude u prve dvije godine `ivota. unuke i silazna loza. 4. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i. nene i uzlazna loza. 2.268 Islamsko znanje Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i: “Barekallahu leke ve bareka alejke. 4. ve d`emea bejnekuma fi hajr” (“Allah te blagoslovio i dao ti beri}et i sastavio vas u dobru”). . Srodstvo po mlijeku: Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. ako se o`enio djevojkom. odje}u i stan.

koji se daje odmah kao svadbeni dar i 2. mehr mued`d`el . da putuje s njim ako on to `eli. 4. Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra.koji se daje kasnije. 3. da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog. Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti.Islamsko znanje 269 PRA VA MU@A U ODNOSU NA @ENU PRAV Prava mu`a u odnosu na `enu su sljede}a: 1. ali ne bi trebalo pretjerivati. kako to ne bi dovelo do ote`avanja `enidbe. mehr muad`d`el . Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikom spolnog op}enja. .666 MEHR . 2. U periodu hajza i nifasa mu` se mo`e nasla|ivati `eninim tijelom iznad pupka i ispod koljena. da tra`i dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti. Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar). oboje trebaju prou~iti: “ALLAHUMME D@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA” (“Bo`e odstrani {ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio”). Mu{karcu je haram da ima odnos sa `enom dok je u hajzu ili nifasu. ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti. ADABI OP]ENJA SA @ENOM Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa `enom.VJEN^ANI DAR Obi~no postoje dvije vrste mehra: 1. Mehr je `enino vlasni{tvo i ona mo`e potpuno slobodno njime raspolagati. da mu se odazove kad god to on zatra`i.

sve dok ne bi pustio svoju `enu i istekao njen . @ENE KOJE SU PRIVREMENO ZABRANJENE Nevjernica.v. brak radi dozvole produ`etka braka (muhallil). to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a za njega. mo`e je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udarati po licu. jer postoji mogu}nost da }e je tra`iti ~ovjek zbog koga je u iddetu. pa ako se ni tada ne pokori. on }e je posavjetovati.. s. pa ako mu se ne pokori. onda }e ih razvesti. to jest kada ~ovjek pusti svoju `enu tri puta.669 @enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci. izuzev kitabijke668. odvojit }e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana.667 {igar. brak na neodre|eno vrijeme. To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik. NEISPRA VNI BRAKOVI NEISPRAVNI Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr. rekao: “Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava `enu da bi bila dozvoljena drugom) i onog zbog koga se to ~ini”. Ako mu se ne pokori. pa je nema vi{e prava vratiti. s namjerom da ona postane dozvoljena prvom mu`u.a. a ako ne uspiju. bez obzira da li se radilo o du`em ili kra}em periodu. brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti mu`a dok ne istekne iddet. dok ne primi islam.270 Islamsko znanje POPRA VNE MJERE PREMA @ENI POPRAVNE Ako `ena postane neposlu{na.: privremeni brak (muta). brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) i brak sa osobom koja je privremeno zabranjena. onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodice i jednog iz njene. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (mu`em i `enom) i poku{ati ih pomiriti.s. dok ne pro|e razlog zabrane. te se njom o`eni neko drugi (muhallil). brak sklopljen za vrijeme ihrama na had`u i umri.

ili dok ona ne bi umrla. Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje `ene dok je u periodu hajza ili nifasa. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram). Suprug mo`e dati razvod braka ako je pametan. slobodne volje. bez prisile. VRSTE T ALAKA TALAKA Ima vi{e vrsta razvoda braka. . RAZVOD BRAKA (TALAK) Talak je raskid bra~ne veze: jasnim rije~ima. dok je u periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju. {to zna~i da je mo`e vratiti . i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` ima pravo vratiti `enu. poslije kojeg mu` nije op}io s njom. osim nakon {to se ona uda za nekog drugog. s namjerom razvoda kao npr. Sunnetski je razvod braka da se pusti `ena dok je u periodu ~isto}e. iako `ena mo`e to pravo zahtijevati prilikom sklapanja braka. nakon hajza. rije~ima u prenesenom smislu.bain . a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda. Me|utim. punoljetan.red`'i .opozivi (sa pravom povratka). Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka mo`e udati samo za muslimana i da se njen bra~ni `ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedice van bra~nog `ivota.670 Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`. Imamo dvije vrste talaka: . @ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti mu`a sve dok joj ne istekne iddet ili dok ne rodi.jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti `enu. kao npr: “Ti si pu{tena” ili “Pu{tam te”. i ako nije pijan.: “Idi svojima”. a ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se ne uda za nekog drugog. @ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i `ivi s njim bra~nim `ivotom. na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednim razvodom. Peta `ena @ena koja je udata za drugog. ili sa tri rije~i odjedanput.Islamsko znanje 271 iddet.

ILI OBA VEZNI PRI^EK OBAVEZNI POSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE To je vrijeme koje `ena nakon razvoda ili smrti mu`a mora provesti u ~ekanju i nije joj se dozvoljeno udati u tom periodu. ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedoke kod razvoda kao i kod sklapanja braka.~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io.272 Islamsko znanje nakon prvog i drugog razvoda. treba ~ekati da se porodi. . Iddet razvedene `ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja.” 674 IDDET . da u njoj pi{e: “Ti i ti” (ime `ene). Iddet kod `ene nakon smrti mu`a traje ~etiri mjeseca i deset dana. Razvod je ispravan i bez svjedoka.” 672 Razvod s pravom povratka. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “Mu`evi njihovi imaju pravo da ih vrate.tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak. a ona koja je nose}a. . Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca.drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje. Ovaj razvod mo`e biti na pet na~ina: . jer pisanje zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora. ali je ne vrati sve dok joj ne istekne ~ekanje.”673 Razvod bez prava na vra}anje (talakibain). pa ih ili velikodu{no zadr`ati ili im na lijep na~in razvod dati.prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata. uz materijalnu o{tetu s njene strane. to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta. ona me se ne mo`e vratiti {to se ne}e za drugog mu`a udati” 671. . to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti `enu.peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut). ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena direktno `eni. . U Kur'anu se ka`e: “Ako je opet pusti. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da li je doti~na `ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. Direktni razvod. . Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega. nakon {to je re~eno: “Pu{tanje mo`e biti dvaput. makar ona to i ne `eljela. uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: “I kao svjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite. a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena. ako ustanove da je razvod bolji. Razvod se mo`e izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom.

Mu` je du`an osigurati onoliko odje}e koliko mo`e sa~uvati od vru}ine i hladno}e. VRIJEDNOST IZDR@A VANJA (KOLI^INA) IZDR@AV Mu` je du`an osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan `ivot. u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom. 5. Nju je tako|er du`an izdr`avati dok joj ne istekne iddet. izdr`avanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. Mustehab je da on ne uzme vi{e nego {to joj je dao na ime mehra. Sve se to procjenjuje prema obi~ajima. ako roditelji nisu u stanju da se izdr`avaju. mu`evljevo izdr`avanje `ene. Izdr`avanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima: 1. sud }e primorati mu`a na rastanak sa `enom. dok mu{ki ne postanu punoljetni. izdr`avanje roditelja od djece. Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e. 2. te okolnostima u kojima se nalaze. odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. kao {to su sapun i ~e{alj. odje}e i stana. Mu` je du`an osigurati sredstva za ~i{}enje. ali je nose}a dok je u iddetu675. a djevojke dok se ne poudaju. u pogledu hrane. a ako ne bude saglasnosti. Nakon . Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane. one koja je u braku s mu`em ili one koja se smatra da je u braku. izdr`avanje `ene koja je trajno razvedena (talaki bain). kao i u periodu mjese~nog pranja. Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati. To je dozvoljeno ako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svoju `enu kako bi ona zahtijevala razvod.Islamsko znanje 273 IZDR@A VANJE IZDR@AV Pod izdr`avanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su u njegovom skrbni{tvu. 3. Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta. RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE Hul'-u je samoiskupljivanje `ene od mu`a imetkom koji mu ona daje. izdr`avanje male djece od skrbnika. 4.

`ena ne zna gdje se on nalazi. a nije joj ostavio neophodnu opskrbu. Ako je mu` odsutan. ili slobodnom `enom pa se ustanovi da je ropkinja. kao {to je umna poreme}enost. ona ima pravo na rastavu braka. ako se ustanovi obmana. ~ak ni u periodu iddeta. posredstvom {erijatskog sudije. @ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr prije spolnog op}enja. ili ako nije u stanju izdr`avati je.274 Islamsko znanje ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje `ene. gubavost ili {ugavost. ako je mu` u{kopljen ili impotentan. . u smislu da se o`enio muslimankom. pa se ustanovi da je kr{}anka. PRA VO IZBORA I RAST AVE PRAVO RASTA Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}im slu~ajevima: kad se pojavi neki nedostatak. @ena }e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja.

Ako bude dvije ili vi{e k}eri. Mi ovdje ne mo`emo iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. onda se nakon {to ostali. @ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. Me|utim. iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratiti dugovi. ako ga je ostavio. Kao prvo. U protivnom. Treba napomenuti da uz postojanje oca. Ako se desi da umrli sin nije ostavio mu{ke nasljednike. dobija ~etvrtinu. onda otac pored {estine dobija i ostatak nakon prava drugih nasljednika. Onaj ko ne}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijeli nepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga. sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta. bra}e. onda sve skupa dobivaju dvije tre}ine. koji imaju pravo. Kada nema sinova. nego `ensko potomstvo. iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice i rodbine umrlog. Mu` dobija polovinu ostav{tine od `ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u nasljedstvu. Na primjer. Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. dobija osminu.OSMO POGLA VLJE POGLAVLJE MIRAS (NASLJEDNO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. . Kada ~ovjek umre. njegova se ostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima. sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog. ni jedna oblast islama nije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. ostav{tina se dijeli izme|u rodbine umrlog. Ovdje smo iznijeli samo najbli`u rodbinu. ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karac dobija dvostruki dio koji uzima `ena. ako ih je imao. Spomenut }emo samo najosnovnije. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nije `iv. Nakon toga. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi. Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata ili sestre. k}erka dobija polovinu ostav{tine. Postoje odre|eni slu~ajevi kada bli`i ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanove tako da oni ne dobivaju ni{ta. Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. U protivnom dobija {estinu. i izvr{iti vasijjet. U protivnom on. uzmu svoj dio.

276 Islamsko znanje Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja je sposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vad`ib kojim nas Allah. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine. jer je on taj koji izdr`ava `enu. te da je time `ena obespravljena. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratu dao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri. Me|utim.. to je velika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. ostav{tina se dijeli u skladu s `ivotnim potrebama i ulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao. . zadu`uje.{. osim gdje ona to ho}e. dok `ena taj svoj dio mo`e sa~uvati i nije ga du`na tro{iti. d`. Prema tome. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i la`i kojima nastoje pokolebati muslimane.

Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti. U tom slu~aju nema ka`njavanja. ostaje obaveza velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice. mi }emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali poznavati. dvadeset ~etverogodi{njih. ali mu to prouzrokuje smrt. lomljenja noge ili odsijecanja ruke. ili jedan od njih. trideset ~etverogodi{njih i ~etrdeset steonih deva. ali je du`an dati veliku krvarinu. s tim {to to ne mora odmah u~initi. Ako nasljednici ubijenog. Postoje tri vrste ubistva: . i to je ubistvo s predumi{ljajem. . Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadeset trogodi{njih. pa pogodi ~ovjeka. i to na isti na~in. . Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih. Me|utim. Tada se nad ubicom ne izvr{ava smrtna kazna. dvadeset jednogodi{njih i dvadeset dvogodi{njih devaca. dvadeset dvogodi{njih. Ako nema deva. .DEVET O POGLA VLJE UKUBA T DEVETO POGLAVLJE UKUBAT (KAZNENO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje. namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se obi~no ubija.svjesno. poput bi~a ili {tapa. uni{tenja nekog organa ili du{evnog oskrnavljenja. onda se daje njihova vrijednost. Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem ako prilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka. U tom slu~aju du`nost je ubiti ubicu. kao {to je sablja ili ne{to drugo. ZLO^INI Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva. ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice u roku od tri godine. oprosti.nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to. desna za desnu a lijeva za lijevu.ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im se obi~no ne ubija.

Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. ~ula mirisa. kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan. Ona osoba koja nije bila u braku. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni prenosilac side. ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em. Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta. Ako vi{e ljudi u~estvuje u ubijanju jednog ~ovjeka.278 Islamsko znanje ili uni{tenja sluha. vida. ne bi sida odnosila toliki broj ljudskih `ivota. za probijenu kost-deset deva. da se zastupnici ubijenog slo`e na odmazdu. da zlo~inac bude punoljetan i pametan. a po~inila je blud. pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka i homoseksualizma. za njih je [erijatom propisana smrtna kazna. Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrt novoro|en~eta. [to se ti~e homoseksualaca. Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 1. danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo jedini spas ~ovje~anstvu. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka). za mu{ko stotinu deva. Ako se dijete rodi `ivo. uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravan ubici u: 1. pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje na osnovu ekstremiteta ili tragova `ivota. Ve}ina islamskih u~enjaka. govora. u obaveznost odmazde. Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono previ{e okrutno i zaostalo. a uzimaju je nasljednici. mu{kom ili `enskom rodu. svi oni zaslu`uju smrtnu kaznu. pa poslije umre zbog ranijih uzroka. te{ko }e se odlu~iti na korak koji }e ga dovesti do toga. sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnosti stajanja ili sjedenja. Me|utim. Primjera radi. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo. pla}a se puna krvarina. 3. bez obzira da li je to u~inila majka ili otac. KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) Bludnik ili bludnica koji su o`enjeni po islamu. bez obzira da li se dijete rodilo `ivo ili mrtvo. slobodi ili ropstvu. obavezna je isplatiti krvarinu zvanu “gurra” (osloba|anje roba ili stotinu ovaca). u tom slu~aju postoje detaljna poja{njenja. . islamu ili nevjerovanju. za izbijeni zub-pet deva. ka`njavaju se kamenovanjem. Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava. 3. Ona je obavezna za rane koje otkrivaju meso. 2. 2. Jer. a ona ostane u `ivotu. a za `ensko pedeset.

KAZNA ZA OTP ADNI[TVO OTPADNI[TVO Musliman koji se odrekne islama. ali se tu|a prava moraju naplatiti od njega. Ako razbojnici samo upla{e putnike. Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en. 4.Islamsko znanje 279 KAZNA ZA POTVORU Onaj ko drugog optu`i za blud. odnosno bez prisile. nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjati d`enaza. 3. kazna otpada sa njega.Kazna za kra|u Ko ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra. Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan.. . npr. a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka). kaznit }e se sa osamdeset udaraca. Ukoliko se ne pokaje u roku od tri dana. Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina. sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira alkohol.. otpadnik od vjere (murted). onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje. KAZNA ZA RAZBOJNI[TVO Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije nedu`an ~ovjek. to jest onaj ko nije zaslu`io smrtnu kaznu kao {to je zaslu`uje.Kazna za konzumiranje alkohola Po hanefijskom mezhebu. Ako se ne{to oplja~ka. a ne izvr{i ubistvo. onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju suda. od njega se prvo tra`i pokajanje. onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i noga unakrst. odsijeca mu se {aka.

Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi su propisi najbolji i najefikasniji za ljude. oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu.677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od deset udaraca bi~em. te ka`njva svakog u skladu s onim {to je zaslu`io na jedan od tri na~ina: 1. Jedan od tih prigovora jeste to da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo. bi~evanjem. Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. te u njima vide samo bol koju one donose zlo~incu. Propisivanjem takvih kazni za{ti}uje se i potencijalni zlo~inac. 2.280 Islamsko znanje SUDSKE KAZNE Vladar je du`an da odredi kazne . Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{e okrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka. objavljeni od Allaha. koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo.{. Allahov zakon nije podlo`an promjenama kao {to je slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi. d`. ^ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad zna da ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. pa tako i kazneno pravo.{. . kazne gledaju samo jednim okom. jer Allah. najbolje poznaje ljudsku prirodu. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~ina za koje je islam propisao tako stroge kazne. zatvorom. ukoravanjem.. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke napade i la`i koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu.. d`.678 Vladar je du`an da vr{i procjenu u pogledu tazira. 3. a za{ti}uje se i zajednica. Me|utim.tazir. oni koji iznose te prigovore. Me|utim.679 Neki ka`u da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio.

da bude pravedan. Sudstvo spada u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. kako ne bi sudio bez nu`nog znanja. 4. onda na osnovu zakletve optu`enog ili odustajanja od zakletve. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja. Kadija donosi odluku na osnovu: 1. priznanja optu`enog. . davanja primjedbi i rasporeda sjedenja. Prema tome. Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 1. vida i govora. 4. Vladar je du`an da u svakom gradu postavi kadiju ({erijatskog suca). na taj polo`aj ne treba postavljati onog koji ga tra`i. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne mo`e biti svjedok.s. Ako nema dokaza. da sudi u prisustvu svjedoka. kao {to su dijete. 6. da mjesto na kome sudi bude prostrano. 3. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i sunneta.a. 5. da bude musliman. Polo`aj kadije izuzetno je va`an. dokaza onog koji optu`uje. ili se trudi da se domogne tog polo`aja. ali bez slabosti. da posjeduje izo{trena ~ula sluha. da ne donosi presudu u stanju srd`be. i blag.v. da ne uzima mito ili hediju (poklon). s. jer on presu|uje u ime Allaha. 2. otac ili supruga.Islamsko znanje 281 SU\ENJE. da dobro poznaje Kur'an i hadis. Adabi (na~in pona{anja) kadije: 1. 7. mora biti ~vrst. 8. 2. 3. kao zastupnik Allahova Poslanika. punoljetan i slobodan. 2. ali bez grubosti. SVJEDO^ENJE I PODIZANJE OPTU@NICE SU\ENJE Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem.

sudija }e ga osloboditi. ako se radi o haddovima i ako je uzeo dva svjedoka. a ako zanije~e. ili svjedo~enje neprijatelja. Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji. punoljetan i od onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja. Me|utim. a ako zatra`i da mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz. kao {to je npr. upozorit }e ga da }e protiv njega presuditi. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan. ~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iska`u svoje zadovoljstvo takvim su|enjem.prava. nego na osnovu dokaza.” Ako donese dokaz.282 Islamsko znanje NA^IN SU\ENJA Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: “Ko je od vas dvojice tu`itelj i kakva je optu`ba?” Kad tu`itelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be. SVJEDO^ENJE Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo. sudija }e presuditi po njoj. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava ono {to je zabranjeno. kad su u pitanju ljudski hakovi . Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka. svjedo~enje bli`njeg. on }e presuditi na osnovu svog znanja. sudija }e podijeliti sporni predmet me|u parni~arima. ako se ne zakune. dat }e mu se razuman rok u kome on mo`e donijeti dokaz. makar i ne izgledao pouzdan. u korist drugog. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka. Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja. Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti. izuzev {to je za . ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imati li~nu korist. tako da ne bi bio optu`en za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju. a ako se ustegne od zakletve. Ako ne donese dokaz. Po`eljno je da se tada zakletva ponudi tu`itelju. a tek nakon toga presudi u njegovu korist. kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka. s tim {to }e naglasiti taj oslonac. sudija }e re}i optu`enom: “Pristupi zakletvi. Ako dokazi budu suprotni.” Ako se optu`eni zakune. Svjedo~enje postaje obaveza onog ko bude odre|en da svjedo~i. i ni jedan ne prevagne. sudija }e presuditi protiv njega. on }e upitati optu`enog: “[ta ima{ re}i na ovo?” Ako optu`eni prizna navode optu`nice. poput svjedo~enja jednog bra~nog druga. re}i }e tu`itelju: “Daj dokaz. sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist.

Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca. jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup. prekr{it }e je i i u~initi keffaret. nahranite.Islamsko znanje 283 vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok. Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se `eli ne{to potvrditi. ne}u to i to uraditi. 89. Boga mi”. a zaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti. a za dokazivanje bluda neophodno je imati ~etiri svjedoka.” Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i du`an je da u~ini keffaret. Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu.pokajanje. ZAKLETV A ZAKLETVA Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom. kojom hranite ~eljad svoju. Onaj koji prekr{i zakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida. ajet: “Otkup za prekr{enu zakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom. uradit }u to i to” ili “Tako mi Allaha. bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih koji mnogo govore): “Ne. to jest njegovim imenima i svojstvima. Boga mi” ili “Da. kao {to je Kaba ili Poslanik. ili da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite.” . Postoje tri vrste zakletve: jemin-gamus — to je svjesno la`no zaklinjanje. ako se ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu. makar se radilo i o ne~em po{tovanom. kao kad se ka`e: “Tako mi Allaha. poslije ~ega je obavezna teoba . a za svjedo~enje hajza ili trudno}e dvije `ene. onda se za svjedoka uzima jedan ~ovjek i dvije `ene. Me|utim.

3. ispravan nijjet (odluka). da roditelji daju saglasnost za odlazak u d`ihad. dok se protiv nevjernika s kojima je sklopljen mir. odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju. zabranjeno je ubijati djecu. strogo ~uvanje vojnih tajni. D`ihad je farzi-kifaje681. to jeste na d`ihad kao oru`anu borbu. onda jezikom”680.682 Vladar je nadle`an progla{avati d`ihad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. 4. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom. d`ihad protiv {ejtana. . d`ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih. a ako ne mogne rukom.683 Na~ini (adabi) pona{anja u d`ihadu: 1. ne vodi rat. neka ga suzbije rukom. 4.DESET O POGLA VLJE DESETO POGLAVLJE VOJNI POHODI I D@IHAD Postoje ~etiri vrste d`ihada: 1. da se prethodno izvr{e pripreme. Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu d`ihada. 2. osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih koje je odredio vladar. starce. te `ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim aktivnostima. 3. 3. pru`anje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu. Takvima je d`ihad farzi-ajn. 2. 2. 4. d`ihad protiv gre{nika rukom i savjetom. u smislu Alejhiselamovih rije~i: “Ko od vas vidi ne{to {to ne valja. d`ihad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. ili koji su uzeti u za{titu. Uvjeti islamskog d`ihada (borbe): 1.

Vladar je du`an izvr{iti pripreme za d`ihad i osigurati sve vrste ratne spreme. pa je vladar podijelio podanicima. RA TNI PLIJEN RATNI Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu.{ti}enika na ime u`ivanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. D`izja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana . dakle. POVEZIV ANJE ISLAMSKIH VOJSKI POVEZIVANJE Kao {to je obavezan d`ihad. . U d`ihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. a nesposobni za borbu. Neflun je ono {to vladar dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. obavezni. ne pla}aju d`izju. koji }e se dijeliti na op}e potrebe muslimana.Islamsko znanje 285 5. 6. nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e. Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bje`e}i prije borbe i njime vladar raspola`e u skladu s op}im interesima. bez obzira da li `ive u jednoj ili vi{e razli~itih dr`ava. kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine. Svaki mladi} koji navr{i osamnaestu godinu `ivota du`an je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinu ili vi{e dana. zabranjeno je masakriranje neprijatelja. uz godi{nji porez.” 684 Muslimani su. a njegovo ime bilo upisano u op}i vojni spisak. bez obzira na godine. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemlje koju su osvojili muslimani. isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski. PROPISI O PLIJENU Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana. njihovog oru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napasti muslimane u njihovoj zemlji. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “…i protiv njih pripremite koliko god mo`ete snage i konje za boj. u~enje dove u kojoj }e se tra`iti pomo} protiv neprijatelja. D`izju pla}aju vojno sposobni. Ostale ~etiri petine dijele se borcima. Iznos d`izje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika.

ko nakon zarobljavanja primi islam. njih se treba pridr`avati sve dok ih suprotna strana ne prekr{i. da tra`i otkup za njih. Ukoliko postoje ugovori u tom pogledu. on se ne smije ubiti niti dr`ati u zarobljeni{tvu. da ih razmijeni. Me|utim.286 Islamsko znanje RA TNI ZAROBLJENICI RATNI U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kako postupa neprijateljska strana. onda ne daje ni otkup za osloba|anje. Ako primi islam prije zarobljavanja. tako da mo`e da ih kazni smrtnom kaznom. . da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadr`i status zarobljenika.

AHLAK I EDEB .

.

2 . sna`nim poput osvjedo~enja. ahlak i edeb me|usobno su povezani i nu`no uslovljeni. Ti postupci i pona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka. ahlak je mno`ina od arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud. i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. dobro~instvu) Poslanik. Prema tome. unutra{nja svojstva. jedno uti~e na drugo. to je njegov cjelokupni duhovni `ivot. da bi nam takav ahlak donio dobra djela. kada je do{ao Allahovom Poslaniku i postavljao mu pitanja. priroda.ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. To opet zna~i da su islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja. tj. Kao {to se ahlak odra`ava na edeb.. Drugim rije~ima. najve}im dijelom odra`avaju se na njegove vanjske postupke i njegovo pona{anje. ^ovjekova }ud. u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo. tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka. ihsan. pokoravanje i robovanje Allahu.{. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: “Uistinu . kao da Ga vidi{. lijepih i pozitivnih postupaka. pa ako ti Njega ne vidi{.”685 Prema tome. a odvra}anje od poku|enih.islamski ahlak koji te`i ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava.. Jer vjera u Boga. tako da je te{ko uspostaviti preciznu razliku izme|u dva pojma. jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika . i iman mu je jak i obratno. da obo`ava{ Allaha. navika. Islamski ahlak i edeb su. To se mo`e razumjeti i iz hadisa D`ibrila. vidi. odnosno na njegov vanjski `ivot. mo`emo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana i bogobojaznosti. a odvratio nas od lo{ih. a izbjegavanju lo{ih. da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvali lijepi ahlak. Tako|er. d`.AHLAK I EDEB Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka . Jezi~ki. pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju.a. Zbog toga islam obavezuje na oboje: 1 . podsticaj na pohvalne postupke.pozitivna i negativna. pristojnost. narav.ako su mu ahlak i edeb lijepi.s. strah od D`ehennema. i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavu vjeru. rekao je: “.v. d`. lijepo pona{anje. On tebe. skup plemenitih.. u Sudnji dan. obrazovanje. prirodno svojstvo. odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz obo`avanje. karakter. dakle..{. obi~aj.islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih. a te`nja za D`ennetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i na dobro~instvo prema drugima. a ostavljanja lo{ih djela. Edeb je tako|er arapska rije~ (mno`ina “adab”) i zna~i: odgoj. s.. beletristika. uistinu.

”691 “Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a.a.v..”689 Za Poslanika. Allah ka`e: “Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti.{. Allah. isti~u}i njegovu vrijednost: “Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti te`e od lijepog ahlaka. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi !” 688 I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom.”694 .290 Islamsko znanje su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka.. Poslanik je rekao: “Bogobojaznost i lijep ahlak. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka. izme|u ostalog. d`. najljep{e }udi” 690.”693 A s druge strane. a ako mu ih nestane prije nego {to se svima odu`i. Allah.s.”686 “Uistinu su me|u vjernicima od najpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka.. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak. ali je psovao tog i tog. s..”692 Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u D`ennet. i pozivanjem i podsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud. prolio krv tog i tog. AHLAK Ahlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva. Ponekad su i zasebna. a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena..{. a nas obavezuje da slijedimo Poslanika. a pojedine prepustiti stru~nijim tekstovima. u imetku zakinuo tog i tog.”687 Kona~no. ka`e: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi pravedno postupili. Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde: “Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom. oblasti koje obuhvataju ahlak i edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje sa`eti kroz va`nije cjeline. pa }e se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena. ka`e: “A ti si. Poku|ena svojstva jesu uglavnom krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva. pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela. d`. potvorio tog i tog. ^ak je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim te`i islam na dunjaluku. zaista. onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega. postom i zekatom. udario tog i tog. a da na nju nije upozoreno. primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su `estokim prijetnjama..

odnosno propisanih djela. Ako taj nijet izostane. d`. Poslanik.. upisat }u mu samo jedan grijeh. a ako ga uradi. u Kur'anu veli: “A nare|eno im je da se Allahu klanjaju. d`. lijeno se di`u. d`. onda djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama.” 695 Obavljanje ibadeta.s.nagrada na drugom svijetu ga ne}e ma{iti.v.s. To se prije svega odra`ava u ibadetu . u~injeno.”697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu. da Mu iskreno. a Allaha gotovo da i ne spomenu.a.ukoliko ga uspije realizirati..{. ka`e: “Uistinu su djela prema .pobo`nosti. uspjehu i neuspjehu... d`. zbog njihovih nedjela `estokom kaznom prijeti: “Licemjeri misle da }e Allaha prevariti. upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba. ~ini du{u ~vr{}om i manje ovisnom o dunjaluku. kao pravovjerni.{. d`. A bez iskrenog nijeta u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo mo`e donijeti . odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnost i iskrenost nijjeta je po`eljna. du{a vjernika je smirenija i u slu~aju neuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj.makar u tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo .. Allah. za to mu ne}u upisati grijeh. Kada ustaju da klanjaju. u tom slu~aju. a ako ga uradi. rije~i u hadisi . najstro`ije je zabranjeno. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku . Na drugom svijetu on od tog djela. i On }e njih zavarati.” 696 A u djelima koja su mubah (dozvoljena. vjeru ispovjedaju. A ako naumi da uradi neko lo{e djelo.{.Islamsko znanje 291 PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA ISPRA VNOST NIJET A (NAMJERE) ISPRAVNOST NIJETA Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha. Ta ispravnost ili iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena. tj. nam o tome prenosi Allahove. iskrenost prema Njemu. s. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i On za to ne}e nagra|ivati. a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu.{. pa ga ne uradi.. s. i samo za to da bi se pokazali pred svijetom.{. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah.{.” “Uistinu }e licemjeri na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. u ne~ije drugo ime osim Allahovog. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha. pa ga ne uradi. upisat }u mu sevab. nema ni{ta.. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome svijetu. ali i u ostalim postupcima. O tome Poslanik. d`.a.kudsiju: “Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo.v. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha..

kad ih kakva nevolja zadesi.v.{.'”701 “O vjernici. pa ko bude u~inio neko djelo pridru`iv{i Mi u njemu nekoga..v. pa je Allah.s. O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori: “Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako ka`u: 'Mi vjerujemo!'.”699 STRPLJIVOST (SABUR) I ZAHV ALNOST ([UKR) ZAHVALNOST Allah.a. ka`u: 'Mi smo. pa je Allah. uistinu. rije~i u hadisi . uistinu.sabur: “Mi }emo vas. d`. O tome nam Allahov Poslanik. uistinu.da se ne bi prepustio lagodnom `ivotu. Allah je doista sa strpljivima..a. u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u.{. s.. i zajedno s njim. s. o predstoje}im ku{njama obavje{tava.{.” I na drugom mjestu nas Allah. d`. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. prima samo ona djela koja su u Njegovo ime ura|ena..s. veli: “Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura. poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz `ivotna isku{enja . {to je jo{ gore.. d`. njegova hid`ra je za ono za {to ju je naumio. na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkom u imecima. ali nam nudi i rje{enje . ina~e. d`.” 702 Sabur je. tra`ite pomo} strpljivo{}u i namazom. kao njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: “Mi }emo sigurno one koji su saburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili.{.kudsiju: “Meni nimalo ne treba udru`ivanje s nekim. d`. ali nam nudi i rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni? “A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje..”704 Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u tra`i pomo} u saburu-da bi time skladno potvrdio Allahovu. Njegova . tako isto od njega se tra`i da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu . uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim. ili zapao u nemarnost..{.i u vjeri i u dunjalu~kim poslovima. da se ne bi osilio. d`. uistinu.. d`.” 700 I na drugom mjestu nas Allah. a da u isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. `ivotima i ljetini.{. ili. Pa ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog `ene da bi se o`enio.”698 Allah.292 Islamsko znanje namjerama.. Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti. ustvari. a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio. d`. o predstoje}im ku{njama obavje{tava.{.. A ti obraduj strpljive. ostavit }u i njega i njegov {irk (udru`ivanje). prenosi Allahove.{. koji.”703 A Allahov Poslanik.

d`.. jo{ vi{e dati. ako ga zadesi kakva radost. milost. d`. ima istu nagradu kao i onaj koji strpljivo posti. veli: “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. oni se mogu nadati Allahovoj milosti.”705 Uz to... poru~uje. sigurno. isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna.” 706 “Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali. Allah je blagodaran i sveznaju}i. Allah. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.” 713 . d`. on se strpi i postojano dr`i i time posti`e korist (nagradu od Allaha.A Allah pra{ta i samilostan je. Za {irk (mnogobo{tvo) je Allah..a. d`. d`. gdje Allah.) za sebe.. Ja }u vam.{. o tome veli: “Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu. vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bo`ijoj milosti.{.{.{. zacijelo.Islamsko znanje 293 zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegova Gospodara. ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: “Ka`i robovima Mojim da sam Ja. u~vr{}uje i pove}ava blagostanje.{... d`.{. jasno rekao da ga ne}e oprostiti: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.. Allah. to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti. a i {titi od Allahove. d`. bolna kazna!” 711 Potrebno je ulo`iti trud da bi se zaslu`ila Allahova.. rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje: “Allah }e. i time posti`e korist za sebe. zahvalnost u blagostanju mo`e biti jednaka strpljivosti u oskudici..”708 NADA (U BO@IJU MILOST) I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) Allah.{. ka`e: “Ako budete zahvalni. a koji se sa prethodnim dopunjuje. doista.{..{. d`.. . on zahvaljuje Allahu. d`. Onaj Koji pra{ta i da sam milostiv. Islam to nudi vjernicima da bi se time pomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}e zapada. zaista. Allahov Poslanik o tome ka`e: “^udno li je pona{anje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za njega.s.. poslije tegobe lahko}u dati. d`.{. kazne. a ako ga pogodi kakvo zlo ili {teta.ali i da je kazna Moja. A Allah. Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike. Poslanik.” 712 Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja sabur. “. d`. d`.{. s. zahvalnost Allahu.v.”709 Me|utim. na Njegovim blagodatima produ`uje.”710 Da se Njegova milost ne smije olahko shvatiti. a to ne va`i ni za koga osim za vjernika... jeste nada u Bo`iju milost i Njegovu pomo}.{.” 707 I na kraju.

. a i sve drugo {to nam se desi.”716 Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje. mnogo toga je ja~e od njega i mnogo je stvari koje ga potencijalno ugro`avaju. Preciznije re~eno. U tom je kontekstu i hadis Allahova Poslanika. tako|er. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo posti`e ~vrstom vjerom u Bo`ije odre|enje.. nisu dozvoljeni. d`.” 717 ZADOVOLJSTVO Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i. idolatrija i sli~no.: “Ko uve~er ka`e: ‘Raditu billahi rabben ve bilislami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (‘Zadovoljan sam Allahom.{. kao {to smo vidjeli.{.s. uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na Svoju kaznu. azimu{'anu.v. tj.{.a. u Kur'anu. a bojte se Mene.'” 715 Me|utim.294 Islamsko znanje Bezna|e i o~ajanje. Allah. treba imati i izgra|ivati u sebi strah od Allahove. ne gubite nadu u Allahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. d`. Zato ih se (takvih) ne bojte. Islam zato dokida sve strahove osim straha od Allaha. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Bo`iju milost: “Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.'”718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to desilo sa Allahovom. A strahovanja u `ivotu je previ{e. ukazuje na to da je istinsko zadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu. s. On.od Boga. ako ste vjernici. praznovjerja. koji ste se prema sebi ogrije{ili. ka`e: “To vam samo {ejtan pla{i svoje prijatelje (one koji se za njim povode).” 714 Gubljenje nade u Bo`iju milost je posebno zabranjeno grje{niku. d`. Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje i dobra djela: “Reci: 'O robovi moji. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih vjerovanja. jer Allah. Zato vjernik. jer je ~ovjek slab. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nih uvijek mo`e uvjeriti. U Kur'anu o tome Allah ka`e: “Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allah odredi. mnogo pra{ta i On je milostiv. a spa{eni od zablude. kazne.. pored nade u Bo`iju milost. dakle. doista. d`. . On je Gospodar na{. d`. odredbom. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere.{. ali je u velikoj opasnosti.. jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan sa spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu “slobodu” u u`ivanju na ovom svijetu. isti~u}i da je bolna. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za ono do ~ega mu je stalo. Islam nam.{.. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: “(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost posti`e i pove}ava duhovnom hranom. a ne tjelesnim u`ivanjima i materijalnim dobitima.

v.a...zaslu`uje da ga Allah. na`alost.{. s. jer tevekkulu treba prethoditi trud i rad. a }ud ove vjere je stid.{. jedne od `ena Allahova Poslanika.a.s.. ka`e: “A kada se odlu~i{.{: “Onome ko se u Allaha uzda.v. a vra}aju se (u svoje prebivali{te) site. kada je rekla: “O Allahov Poslani~e.s. a kod kr{}ana ljubav.s.v. jer Poslanik veli: “Stid samo dobro donosi. zadovoljnim u~ini. On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice.osobito kad su vjerski propisi u pitanju. d`. jednom iz daljine do{ao je neki ashab. vi{e. s. D@. U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik.v. Njih je.s. d`.Islamsko znanje 295 d`. ima mnogo vi{e mogu}nosti da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ili drugome. r.[. onda se pouzdaj u Allaha.”726 Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela..”724 Ispravni i korisni postupci su poznati i ograni~eni. mu na to re~e: “Sve`i je i pouzdaj se u Allaha!”721 Jako pouzdanje u Allaha. nesmotren i nepromi{ljen. s. A ~ovjek.. On }e mu biti dovoljan.{.{.. To pouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji `ivota. upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas.a. Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci.a..”722 Ka`e Resulullah. one osvi}u gladne. rekao je da se u Allaha. Kada ga je Resulullah. d`.v. podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj volji i odredbi. Da bi se to rje|e doga|alo.a... s.{. d`.a. Allahov mir i spas bio nad njim')719 . vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom.{. brz. vjernik bi trebao da se okiti stidom. upitao za njegovu devu. d`. Svome Poslaniku. d`.. pa se onda pouzdati. .: “Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha. Pouzdanje (tevekkul) u Allaha. a.s. pa je tako kod `idova izra`en strah ili bojazan. prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja.s. naro~ito ako je previ{e slobodan.”720 Dakle. A Allahov Poslanik.{.”723 STID Svaka vjera ima svoju posebnost..”725 “Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: “Ako nema{ stida.. a ti onda ~ini {ta ti je volja. d`.s. s. olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Ka`e Allah.a.” POUZDANJE U ALLAHA. uzda da }e je na}i gdje je i ostavio. Gospodarom. Lijep primjer za to je slu~aj Ummu Seleme.. s.v. rekao je: “Svaka vjera ima svoju }ud. Allahovom Poslaniku. za odvra}anje od ru`nih postupaka i za tra`enje znanja . a Njemu.. Allah.{. d`.

”732 Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva. ni vrijednosti najbli`ih mu vi{e ne}e biti svete.727 DARE@LJIVOST Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici. za`elio bi i drugu. Tome svjedo~i i hadis: “Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga. Allah. dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim.” 730 A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: “Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i sebi. d`.”733 Stoga. pripremljen za one koji se Allaha boje. opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru.”731 Dare`ljivost vjerniku poma`e da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu . stvar neminovno vodi ka me|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne dobiti. a neke oblike dijeljenja ~ini obaveznim. za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici. to je zlo za njih.navijesti bolnu patnju. uistinu. udjeljuju.” 729 A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdra`e: “Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od onoga {to vam je najdra`e. Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti.” 728 “I namaz obavljajte i zekat dajite. Te osobine ~ovjek te{ko sputava. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili. ono }e nad njim nadvladati.{. re~e Allahov Poslanik. ne. a kada bi imao dvije doline..296 Islamsko znanje Allah se zaista ne stidi istine. “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja.ahiret i D`ennet u njemu. Tako|er. pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati. uni{tila one prije vas i navela ih je da krv prolijevaju i da svetinje pogaze. pa (reci mi).”735 .”734 “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu .ljudska usta mo`e samo zemlja napuniti. i koliko god imao imetka i bogatstva. Allah }e primiti pokajanje onoga ko se pokaje. {krtost strogo zabranjuje: “Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih. upozorava nas Poslanik: “^uvajte se gramzivosti. jer je ona. a suprotno tome. po`elio bi i tre}u . Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi.s. ako vidi teku}inu nakon bu|enja”. on bi htio jo{ vi{e. a. da li `ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje iza{la plodna teku}ina?” “Da.

i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum).”743 . d`. ~ija vrijednost dose`e gigantske dimenzije. bio on bogat ili siroma{an.” 738 U svjedo~enju: “O vjernici.”740 Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde. uzet }e se grijesi njegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim.. nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite.Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: “Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima. to je najbli`e bogobojaznosti.” 736 Pravednost je obavezna u svemu! U govoru: “I kad govorite pravedni budite. jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema.{.” 737 U presudi: “I kad ljudima sudite.Dova se mazluma prima: “^uvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha. jer se kr{e Njegove zabrane. A ako ne bude imao dobrih djela.: ~injenje zuluma (nepravde) koje predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa . ta Allah je pre~i !” 739 ^ak i prema onima koje mrzimo: “Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite..{. oprost uvjet je oprost mazluma. a ukoliko mazlum ne oprosti. onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. Allah o tome u Kur'anu veli: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali. dovoljno govori ~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja objava.odnosa prema Bogu. nego }e se dugovi podmirivati svojim dobrim djelima. kao npr.Islamsko znanje 297 PRA VEDNOST PRAVEDNOST O ovom plemenitom svojstvu. O tome nam svjedo~i i hadis: “Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmiri i od njega oprosta zatra`i. da pravi~no sudite.”741 . svjedo~e}i Allaha radi. da bi ljudi pravedno postupali. Za Allahov. pa makar se i srodnika ticalo. jer njegovo pravo nije ispo{tovano. pa makar to bilo i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka. d`. budite uvijek pravedni. nema zapreke.”742 .

v. azimu{'anu. Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte.s. rekao je: “Ko nas bude varao taj nam ne pripada. d`.”748 Nedostatak ova dva plemenita svojstva Resulullah.. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina `ivota i rada) taj ne pripada meni. d`. Poslanik.”744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe. Allahov Poslani~e'. i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine. Allah. ^ovjek koji ima sklonosti prema la`i bit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac. i kada raspravlja . veli: “Tako mi Allaha..v. ka`e: “O vjernici. o tome ka`e: '”Ho}ete li da vas obavijestim o najte`im grijesima?'” 'Da. jer kakva bi to zajednica bila i kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u druge. a ~estitost vodi ka D`ennetu.298 Islamsko znanje ISKRENOST I POVJERENJE Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti.s. taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga se ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri .a. ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas.da. ^uvajte se la`i. i klanjam i spavam. kada govori .”749 UMJERENOST Put obo`avanja Allaha. i la` i la`no svjedo~enje. To je i nu`no svojstvo za zdrave me|uljudske odnose. On ne trpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga ..' i to je vi{e puta ponovio. O zabrani isposni{tva Muhammed. s. a onda se uspravi i re~e: '.a.s. s. zaista..s.. a ko bude imao neko od njih.. a nekad ne postim. jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`. ne uskra}ujte sebi lijepe . svrstao je u znakove licemjerstva: “Ko bude imao (ova) ~etiri svojstva taj je potpuni munafik..”745 Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima.nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu.v.{. a grijeh vodi u vatru. a nekad postim. odgovarati. jer mu je u obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja. s. s.pretjeruje. Poslanik. bit }e upisan kod Allaha iskrenim.iznevjeri.”747 Allahov Poslanik..s.a.la`e.”750 A Allah. reko{e ashabi. veli: “Dr`ite se istine.. jer istina vodi ~estitosti.v. a. jer la` vodi grijehu.” 746A prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: “O vjernici. ka`e: “I ispunjavajte obavezu (obe}anje).. u Kur'anu.ne ispuni.. jer }e se za obavezu.. d`. Islam zato nare|uje istinu.{. Poslanik nastavi: '[irk. neposlu{nost roditeljima'. kada obe}a .a. i ~ovjek koji te`i ka iskrenosti.{. i `ivim bra~nim `ivotom.

d`.. samo ne prelazite mjeru. zabrana pretjerivanja: “.”759 Kao {to Allah. ka`e: “^uvaj se rasko{nog `ivota.. pa u Allaha je sva veli~ina.oni je u~ini{e. Ja }u ga kazniti. tako On ugled podi`e skromnim robovima Svojim. Allah. Takvi i zaslu`uju kaznu od Allaha najavljenu u hadisi . pa ko Mi se suprostavi (oholo{}u i ponosom). Allah.”754 O pretjerivanju op}enito. d`. tra`iti. a i veli~anstvenost je Moje svojstvo. ali ne pretjerujte. Allah. i putniku-namjerniku.s.. nakon {to je zabranjen asketizam.”752 Allah. Allah }e mu ugled pove}ati.”757 Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede. d`.{. u ovom istom ajetu. i siromahu. Vje~nosti Gospodara njegova.. najavljuje: “Uistinu }e oni koji iz oholosti ne}e da Me obo`avaju i da Mi robuju u}i u D`ehennem poni`eni. a prolaznosti svega ostalog. jer su rasipnici bra}a {ejtanima. Oholost i umi{ljenost jesu osobine onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio. d`. poni`enjem ka`njava ohole. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik... Vjerovjesnik je rekao: “Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan. zaista. uistinu.a. upozorio je da se tako mogu poistovijetiti sa {ejtanovom bra}om: “Daj bli`njem svome pravo njegovo.”753 One koji u davanju sadake pretjeruju. slijedi od Allaha..{.” 758 O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: “Ne}e u}i u D`ennet onaj koji u svom srcu nosi imalo oholosti. d`.” 756Oholost je Iblisa navela na odbijanje pokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: “A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`du Ademu!' .Uzvi{enosti.. jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred Onim Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega.”755 SKROMNOST Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine. osim Iblisa.” 761 .”760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha. govori nam i sljede}i ajet: “Ko bude htio veli~inu. Allah. a zatim. s. Takav se neumjesno i drsko odnosi prema svome Gospodaru. ne voli one koji pretjeruju.{.kudsiju: “Uzvi{enost je moje svojstvo..{.{. jer nisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no `ive.v. Resulullah. isti~e i zabranu pretjerivanja u jelu i pi}u: “Jedite i pijte. d`. ali ne rasipaj.Islamsko znanje 299 stvari koje vam je Allah dozvolio”751.{. ne voli one koji pretjeruju.

ili bra}a njihova. i Njegov Poslanik budu dra`i od svega. neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?” 762“…a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi. a nekad i nenamjerno. jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. blud.”764 “Ko nije milostiv. u skladu s hadisom: “Svako }e biti (na ahiretu) s onim koga je volio”767.{.. jer. makar oni bili o~evi njihovi.”763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imati svoje granice.v.s. rekao je: “Uka`i milost onima {to su na Zemlji.{. Allah.{.. Resulullah..a. Ta ljubav treba biti ~ista i treba joj prethoditi ljubav prema Allahu. s. pa }e ti se smilovati Onaj {to je na nebu. nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: “.” 768 Suprotna ljubavi. o tome je rekao sljede}e: “Kod koga se na|u tri svojstva. ili sinovi njihovi. a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju.v.s. Islam poru~uje vjernicima da pra{taju jedni drugima. ubistvo itd.300 Islamsko znanje PRA[T ANJE I SAMILOST PRA[TANJE U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu.s. On je propisao kazne za neke velike grijehe kao npr. iako Allah voli pra{tanje. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samo zbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala. O tome Allah.v. d`.a. s.. d`. da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru. da brata muslimana voli samo u ime Allaha. s.a. Ona zamra~uje um i donosi .”766 Vjernik }e biti na drugom svijetu sa onim koga voli... ni njemu milost ne}e biti ukazana. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {tete ja~anju me|usobnih odnosa.. Ponukani nekom svojom slabo{}u nekad to ~ine namjerno.: kra|a. taj }e na}i slast imana: da mu Allah. mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo. Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebno bitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima. d`.{. ili ro|aci njihovi. stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima u D`ennetu sastao..”765 LJUBA V LJUBAV Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja najvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva. d`.. i Njegovom Poslaniku. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. Allahov Poslanik. ka`e: “Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.

Primjer toga imamo u osje}anjima ensarija prema muhad`irima. Istinski vjernici udaljuju se od ovog svojstva i kad ih neko rasrdi.” 776 . davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman. rije~ima: “Ko bude volio u ime Allaha..Islamsko znanje 301 negativne posljedice: nasilje. oni pra{taju. s. tra`i da mrzi u ime Allaha. mada se naj~e{}e nalazi uz mnoge od njih kao: la`. oholost. d`. d`. prekora~enje dozvoljenog i razumnog. me|utim. voli blagost u svemu. Takav planski i sistematski nastoji dokinuti presti`e oko sebe. ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svoje namjere. uistinu. blag i nje`an.. ne zavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome. ono {to On mrzi .v. rekao je. Allahov Poslanik.” 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima. i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i ne`eljene posljedice. d`. ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada. Poslanik o tome ka`e: “Ne mrzite se.. Allah.s. Islam je zato kao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje. opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: “.i vi{e vole njima nego sebi. u skladu s Poslanikovim. a vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi.{. a kada ih ko rasrdi.” Islam ovu boljku lije~i tra`e}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi. O {tetnosti zavisti dovoljno govori sljede}i hadis: “^uvajte se zavisti. mada im je i samima potrebno.a.”769 Od vjernika se. nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo”od zla zavidnika kada zavidi. jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tava drva.”774 ZA VIST ZAVIST Zavist je jedno od najopasnijih svojstava.{. nepravdu.. jer u hadisu stoji: “Allah..”773 “Onaj ko bude pa`ljiv.samo takva mr`nja nam je dozvoljena.. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice.s.. a. rekao je: “Nije sna`an onaj ko je dobar hrva~. samo {to srd`ba kra}e traje. d`.”775 Allah. a mnogo je ja~eg intenziteta.{. mr`nja i sli~no. sa~uvat }e ga od Vatre..”770 SRD@BA Sli~no mr`nji. {to se i u Kur'anu spominje: “. oni pra{taju.”771 Allah.{.. jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala. podvala. mrzio u ime Allaha.

^ovjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti {tetne i lo{e. jer ga oni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo. objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: “A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim.”782 LIJENOST I DANGUBLJENJE Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima. a besposli~arenje mu nikako ne pripada. U skladu s hadisom: “Ja uistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu”783 Allah nas na vi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: “I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti. U svakom slu~aju. ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritom trebamo pomo} od Allaha. a u tome je mnogo toga pogubnog za njega.302 Islamsko znanje UDOVOLJA VANJE PROHTJEVIMA UDOVOLJAV Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima..s. ka`e: “[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen na~in.s.{. tra`ite. tra`iti: “Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to je korisno i pomo} od Allaha. d`.” 778 Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi. i vjernici. izazivaju nered i haos na ovom svijetu: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi.. islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: “Zato ne slijedite strasti. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima.v. zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju.{. tako|er. kako ne biste bili nepravedni!” 777 “…i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta.. s. kad joj udovolji na dozvoljen na~in. a i Poslanik Njegov. d`. a nemojte slijediti druge mimo Njega. d`.”785 A Poslanik. posebno ih isti~emo.a. O tome Poslanik. ali.”786 .'” 784 “…i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }e se trud njegov sigurno iskazati. {to smo vidjeli iz gornjih ajeta. sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima.”779 Umjesto prohtjeva vjernici trebaju slijediti ono {to je Allah. ali samo da bi ostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima.a. one. s..v. zaslu`uje nagradu. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu i korisnom djelovanju. bi li zaslu`io kaznu?! Tako isto.” 780 “Slijedite ono {to vam se od Gospodara va{eg objavljuje..{.”781 Vjerniku se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. s obzirom da su ~este i posve {tetne.

Preciznije re~eno. s.adabi prema sebi. a oblast koju obuhvata je obimna. uradio je najve}i grijeh. i koji jedni drugima istinu preporu~uju. d`. jednostavno re~eno. pak.. d`. spada: . postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom. U adabe prema Allahu.[.788 Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine: . edeb je islamski bonton. ~ovjek koji je svoj odnos prema Allahu.s.. jer edeb prema sebi i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu.adabi prema drugima. ADABI PREMA ALLAHU. d`. .adabi prema Allahu. Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova `ivota. posve sigurno. edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izra`enih kroz njegov vanjski `ivot. I ODREDBAMA GAJBA ADABI PREMA ALLAHU.{.{.. d`. doista. Ili.” 787 EDEB (ADABI) Kao {to je ve} re~eno. nekoga ravnim ~ini.a.{. preporu~eno ili poku|eno. d`.”789 Onaj ko Allahu. jer odnos ~ovjeka prema Allahu.. d`. ni u krupnim ni u sitnim postupcima.~ovjek je..{. odgovorio: .upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima i obavezama prema drugima.Islamsko znanje 303 I na kraju. ili. d`.[. nare|eno. ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a. .. jer je Poslanik.{. i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje. tada je. jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno.{.da samo Njega obo`avamo. kada je bio upitan koji je najve}i grijeh.v. osim onih koji vjeruju i dobra djela ~ine. temeljno uti~e na sve ostalo. u skladu s Allahovim. D@... na gubitku. uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva.{. rije~ima: “I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obo`avate. najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: “Tako Mi vremena . D@. i odredbama gajba.

{.304 Islamsko znanje “Da Allahu suparnika pripisuje{.. uistinu. niti uvoditi psa.”797 “Uistinu Allah. . d`. meleki }e blagosiljati onoliko dugo koliko on taj salavat donosi . d`.u ku}i ne dr`ati istaknutu sliku `ivog bi}a. niti unositi kipove. ADABI PREMA MELEKIMA I OST ALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA OSTALIM ADABI PREMA MELEKIMA Adabi su sljede}i: . da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemu usmjeravamo. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a. i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati”.{. . . . jer nam to na{ Gospodar zapovijeda: “O vjernici. a On (Allah) te stvorio”790. u skladu s rije~ima na{eg Gospodara: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede. veli~aju}i Ga i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima.”798 “Svakoga ko na mene donese salavat.{.~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima (redovima) jer meleki blagosiljaju takve. blagosiljaju onog ko ljude pou~ava dobru..i Njegovi meleki. melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno”796. jer to uznemirava meleke. sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako to dolikuje Allahovim. onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe. u skladu s hadisom: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika”794. a u drugom rivajetu (predanju) spominje se i kip795. Ukratko. da se nadamo Njegovoj milosti a da strahujemo od Njegove kazne. iskrenim i odanim robovima.”799 .da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in.793 . d`.pa neka umanji ili uve}a. u skladu s hadisom: “Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesd`idu. i Njegovi meleki blagosiljaju prednje safove. da Mu ne budemo neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e.da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u `ivotu propisao. taj je o~ito skrenuo s pravog puta”791.da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu. i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !”792 “Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti.. ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru. Allaha ~esto spominjite.izbjegavati sve neugodne stvari op}enito. jer. u skladu s brojnim hadisima: “Uistinu Allah.

On uistinu sve ~uje i zna” 800. nema nikakve mo}i niti snage. utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine’). a to se ispoljava na vi{e na~ina: .v. a ne spomene prilikom uzimanja hrane. i od njega {ejtan uzmakne.s.{. a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima: “Ko.Islamsko znanje 305 ADABI PREMA [EJT ANIMA I D@INIMA [EJTANIMA Pona{anje prema {ejtanima i lo{im d`inima sastoji se od tra`enja za{tite kod Allaha.s.”801 A Poslanik. a kad pro|e sahat no}i.u~enjem: “Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-rad`im” (“Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana”). ali nemate konaka. njemu se rekne: ‘Upu}en si. I kada to ka`e. u Allaha se uzdam. tada {ejtan rekne svojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku. . i zatvorite .a.’803 ‘Zaista je ovaj otvor (zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju d`ini i {ejtani. d`. osim sa Allahom. onda ih pustite. Takvih je primjera mnogo.”804 Poslanik. a.. od njih.’). i odjednom do|u sebi. sjete se (Allaha i Njegovih odredbi). d`.” A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: “Utje~em Ti se od mu{kih i `enskih d`ina. a onda jedan drugom ka`u: ‘Zar mo`e{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en. onda {ejtan svojima ka`e: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'”802. U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta: “A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede... {ejtan izjavi: “Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana. jer se tad {ejtani {ire. ka`e: ‘Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete illa billah’ (‘U ime Allaha. veli: “Kada nastupi predve~erje (kada omrknete).posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike. .sje}anjem i spominjanjem Allaha. op}enito: “Oni koji se Allaha boje. za{ti}en si i sa~uvan si!’.s. za{ti}en i sa~uvan. pa kada neko od vas po|e u zahod neka rekne: ‘Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais’ (‘Moj Allahu..{. pri izlasku iz svoje ku}e. veli: “Kada ~ovjek u|e u svoj stan i spomene Allahovo ime pri ulasku..”805 A u drugom hadisu Resulullah. ti potra`i uto~i{te kod Allaha.' A ako pri ulasku ne spomene Allahovo ime.{. a. tada im ka`e: 'Dobili ste ve~eru. s. ~im ih sablazan {ejtanska dodirne. d`. i to isto uradi pri uzimanju hrane. zadr`ite svoju djecu (u ku}i). pri ulasku u mesd`id rekao bi: “Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirrad`im” (“Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i od prokletog {ejtana”).

.. zaista. doista. Ova Knjiga.”814 “U~ite Kur'an jer.a.a.”809 U drugom hadisu stoji: “Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jede i pije lijevom rukom.”806 Osim toga treba pripaziti gdje se odla`u nokti. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.v.s. da razmi{lja o njegovom zna~enju. govor koji rastavlja (istinu od neistine). d`. 'lam' je harf i 'mim' je harf. . ne otvara zatvorena vrata. i zave`ite mje{ine (za vodu ili mlijeko) spominju}i Bo`ije ime.{. u skladu s hadisom: “Najbolji me|u vama jesu oni koji se podu~e Kur'anu.da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i.makar da ne{to preko njih stavite. jedna je za gosta. nego: 'elif' je harf. a onda druge. veli: “.. . a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara. a zatim Kur'anu druge podu~avaju”. u koju nema nikakve sumnje. Ja ne ka`em da je “elif lam-mim” harf.” 808 A Allahov Poslanik. jer ga takvim Allah.” 811 “Kur'an je.ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom.s. opisuje: “Elif lam-mim.” 813 A Poslanik.”815 . s.v. podu~ava Kur'anu.. a nagrada se deseterostruko uve}ava. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili.”810 ADABI PREMA KUR'ANU Adabi prema Kur'anu su: . Allah.uzeti Kur'an za uputstvo u `ivotu i mjerilo za istinu i la`.da sebe. veli: “Jedna postelja je za ~ovjeka. jer {ejtan.. rasipnici su {ejtanska bra}a.. d`. s. jedna za njegovu `enu. a ~etvrta je za {ejtana. lakrdija nikakva on nije” 812. }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je u~io. jer se prenosi da je Poslanik opsihiren na ~e{lju i kosi807. i pokrijte posu|e spominju}i Bo`ije ime . uistinu. jer Allah ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. uistinu.. i ugasite svjetiljke.i ne rasipaj rasipni~ki. veli: “Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu. kosa i sli~no.{.306 Islamsko znanje vrata spominju}i Bo`ije ime.

.da nam Resulullah bude dra`i od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: “Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem dra`i od njegovog imetka. osim onome koga On za Poslanika odabere. djece.a. V . s. S. d`.s..” 819 A Poslanik.”821 Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: “alejhisselam” jer je tako u Kur'anu zabilje`eno822. S.ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega. pojava Ded`ala. svih ljudi pa i od njega samog”818.{.{.. a Allahov Poslanik. s.{..”820 “[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime.. A.a. V.v. Adabi prema Allahovom Poslaniku.s. Allah. i Njegov Poslanik. veli: “Ko na mene donese salavat.v. s. patnje ili u`ici u njemu. za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu.”816 “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. d`.”823 ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU Allah.{.. d`. s. Allah na njega za to (djelo) donese deset salavata (blagoslovi ga).a. u Kur'anu ka`e: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika.s.s. a zatim onaj koga Allah.slijediti ga. blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom). jer Allah.. . i koji ~esto Allaha spominje”817. ka`e: “A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost ukazala.v.{. rekao je: “Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike. su: . obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nosti kao: kaburski `ivot poslije smrti. jer ih je zaista Allah poslao kao {to je i mene poslao. ..a.v. koji poznaje samo Allah. pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u `ivotu. d`. . d`.. predznaci Sudnjeg dana te najte`e isku{enje. od Svojih poslanika obavijesti: “On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome. Ovo i drugi vidovi kazivanja jesu dio gajba824. ljepote D`enneta i strahote D`ehennema i drugo.” 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno.Islamsko znanje 307 ADABI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU. O vjernici. a on ne donese salavat na mene.

to u~vrstilo vjerovanje.. kazati: “La ilahe illellah”830.{.kada se ne~emu iznenadi trba re}i: “Subhanallah”. vino.a.{.A Allah brzo svi|a ra~une.. graha i sl. jer Allah u Kur'anu ka`e: “.. podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu.{.. na {to razli~ito reaguje: raduje se. s. da biste ono {to `elite postigli.v. u skladu s rije~ima Allaha.”828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: “Allahumme inni euzu bike min azabi d`ehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja vel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`d`al.. nada.ne dodav{i: ‘Ako Bog da!' 829”.”). pa su rekli: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima .kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti.. d`... ili re}i: “Hasbijellahu ve ni'mel vekil. razo~arava. upu}ivati dove za lijep ishod i za{titu od isku{enja.: “I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' . s.” 826 A Resulullah. Allah o tome ka`e: “O vjernici. patnje u kaburu. d`.a.308 Islamsko znanje kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara. vjernik prolazi kroz razne situacije. kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari. i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zaslu`ili! .” ADABI PREMA KADAU I KADERU (BO@IJEM ODRE\ENJU) Pro`ivljavaju}i sudbinu. . Allah. treba da ih se pri~uvate!' . isku{enja `ivota i smrti i od zla Ded`ala. kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti. treba. {ejtanovo djelo.one kojima je. d`. ne prima mu se namaz ~etrdeset dana.s. pouzdavaju}i se u Allaha. tuguje. U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e: . d`. zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u D`ehennemu. ka`e: “A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{. veli: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to ka`e. veli: “Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (u namazu) neka Allaha.{.” 827 Allahov Poslanik.” (“Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik. iznena|uje. gatara. zato se toga klonite. koju mu je njegov Gospodar odredio.v. kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas. d`. horoskopa ili ~itanje iz find`ana.s.{. treba kazati: “In {a'allah” (“Ako Bog da”). `ali. itd.” Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu.

s. uistinu. a koja nije.. ^ijom blagodati se upotpunjuju dobra djela”). prije {to je damo. d`. a. `ale}i za onim {to ga je pro{lo.lezi bini'metihi tetimmus . kada bi mu se dogodilo ne{to {to bi ga ra`alostilo.s.. ako ostvari ne{to {to je `elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr. kada bi se ostvarilo ne{to {to ga raduje. kad ih kakva nevolja zadesi.niti da. i da se previ{e ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti. za svako stanje”)834. u skladu s kur'anskom preporukom: “A ti obraduj strpljive.a.. vratiti”). da se zahvali Allahu onako kako je to i Poslanik. ti ne reci: 'Da sam uradio to. s.’” 837 . ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi. rekao: “Ma {a Allah la kuvvete illa billah ('Onako je kako Allah ho}e i odredi. kad si u vrt svoj u{ao.833 Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik. . Allahu pripadamo i Njemu }emo se. jer uistinu ono ‘da’ otvara {ejtanova vrata.s. ve} reci: ‘Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale’ (‘Bog je odredio i u~inio ono {to je htio’). nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan” 831.” 835.da iz gre{aka i nesre}a u `ivotu uzima pouku bez prevelikog `aljenja.{.da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo. . zaista. rekao: “Elhamdulillahil . bilo bi tako i tako'.salihatu” (“Hvala Allahu. A Allah ne voli nikakve razmetljivce.kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi. radio.to je Allahu. treba re}i: “Allahu ekber” ili kazati: “Ma {a Allahu la kuvvete illa billah” u skladu s kur'anskom preporukom: “A za{to nisi. a. hvalisavce”836.Islamsko znanje 309 i obiljem. lahko .. jer je tako od Boga propisano: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. u skladu s hadisom: “A ako te ne{to pogodi (zadesi). oni su na pravom putu. ponavlja: 'da sam…' ili 'da je bilo…'. a i da se ne biste previ{e radovali onome {to vam On dadne. a prenosi se da bi Resulullah. zapisana u Knjizi . ka`u: 'Mi smo Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodara njihova i milost. uistinu. rekao: “Elhamdulillahi ala kulli hal” (“Hvala Allahu. one koji.v. . mo} je samo u Allaha')” 832. da ka`e: “Inna lillahi ve inna ilejhi rad`i'un” (“Mi.

a u obojici je dobro. vjernik.310 Islamsko znanje ADABI PREMA SEBI Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara . ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu). u skladu s hadisom: “Tra`enje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”844.. ka`e: “O vjernici.. od adaba je: . razum i tijelo.svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela. Allahov Poslani~e. kada je u pitanju du{a. Allaha se bojte. . u skladu s Allahovim rije~ima: “Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e” 842. posti i odmaraj od posta. udahnuo u njega du{u. a no} u nafila .”839 Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva.pa ~ak i on sam. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati . u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva uzdr`ao.”838 A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu dra`i od slabog vjernika. pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini .. d`. Allahov Poslanik..tra`enje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu. jer i prema svome tijelu ima{ obavezu.namazu provodi{? “Jesi.{.uspio je onaj ko je o~isti. jer Allah.spre~avati du{u od niskih poriva. ja~ina u imanu.{. Allah.u prou~avanju i tra`enju islamskog znanja provesti cijeli `ivot. d`. Stoga. i prema svojoj `eni.onako kako to od njega njegov Gospodar tra`i. s..” “Ne ~ini tako. od adaba je: . veli: “.. . jednom je ashabu rekao: “Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana.s. prije svega. spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze). i prema svojim o~ima..da se u odgoju du{e poma`e dru`enjem sa ~estitim ljudima.voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju. i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra (Sudnji dan) pripremila. sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju. D`ennet }e boravi{te biti sigurno”841. darovao mu je tijelo. jer nas Allah ..a. .” 843 A kada je u pitanju razum.i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”840. jer Allah. te biti svjestan odgovornosti za nju. Koji mu je sve to dao na raspolaganje. Kada je u pitanju du{a. d`.v.{. razum. .

niti da pretjeruje. naredio bih im upotrebu misvaka (~etkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”853.s.v.”858 ADABI PREMA DRUGIMA Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu. ka`e: “I haljine svoje o~isti!” 851 A Poslanik. u skladu s hadisima: “Sve {to nije od sje}anja na Allaha. potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova”856. izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine.. utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno. d`. d`. . Naime. Poslanik je rekao: “Ga|ajte. va{ otac je bio baca~ luka i strijele.s. voditi ra~una o kondiciji.a. . molio bi: “Allahumme inni es'eluke ‘ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (“Moj Allahu. veli: “^isto}a je pola vjere. lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!” 854 A Allahov Poslanik.{. . ne voli one koji pretjeruju”850. molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!”)847 A kada je u pitanju tijelo. sinovi Ismailovi. s... samo ne pretjerujte. jer Allah nije stvorio ni jednu bolest. Ti znanje moje pro{iri” 845.i reci: “Gospodaru moj. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostima u prethodno navedenom odnosu. a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti . posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{aka u tim odnosima i njihovog opra{tanja. odstranjivanje dla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha.v..”855 “Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje).{.a.s. Resulullah. ni sebi ni drugome!”848 “Lije~ite se...v. osim ~etiri stvari: vje`banje jahanja na konju.starosti i smrti”849.tra`iti samo ono znanje koje je korisno.voditi ra~una o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi. d`.a. lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu.v.. ka`e: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu. (zikr) besposlica je. .da sebi ne uskra}uje u jelu.a. jer je Allahov Poslanik. uistinu.s. od adaba je: brinuti o zdravlju.. s. s. d`.s. s.”857 Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele.”852 “Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet. On. u skladu s ajetom: “I jedite i pijte. Allah.{. Poslanik..v.a. rekao je u dovi: “Allahu moj. rekao: “Nema nano{enja {tete.. podu~avanje plivanju . Allah.odr`avati ~isto}u tijela.”846 A u drugoj dovi.{. poru~uje nam da je milostiv i da .Islamsko znanje 311 podsti~e na pove}anje znanja: “. s.. mjerilo ostalih odnosa i da je od temeljnog zna~aja...

jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje. a.. nego }e se dugovanja podmirivati dobrim djelima. Budi .a. bio je od jednog ashaba upitan: “Ko je me|u ljudima najzaslu`niji da mu iska`em pa`nju i lijep odnos?” “Mati!”. “[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima.{...prema nekome su obaveze ja~e a prema nekome slabije. jer su roditelji. na drugom }e se svojim djelima otkupljivati. ako se pokajemo za po~injene grijehe. obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost. Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju . Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa. Allah. vjerniku najpre~i. s. kada ne}e biti ni dinara niti dirhema. Najva`nije je da u oba ova odnosa nema tre}eg.s.a. ili oboje.s.s. odmah iza {irka: “Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?” . ADABI PREMA RODITELJIMA Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju. A ukoliko ne dobije oprost na ovome svijetu. d`. i Njegovog Poslanika.a. i to tri puta ponovio.”862 O na~inu dobro~instva prema roditeljima. “Ho}emo!” . na {to nas Allahov Poslanik. kod tebe starost do`ive. A ko ne bude imao dobrih djela. poslije Allaha. ne reci im ni: 'Uh' . Resulullah. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost .s. [to se ti~e odnosa prema samom sebi. Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~aju po~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha. d`.v.{.. odgovori Poslanik. s.da li }e nam doti~ni oprostiti ili ne. dr`at }emo se redosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine. i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim.. njemu }e se tovariti grijesi onoga kome je nanio nepravdu. “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Otac!” . upozorava: “Ko bude svome bratu nepravdu po~inio.”859 Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim oprezni. s.v.i ne podvikni na njih.312 Islamsko znanje pra{ta onom ko se pokaje. ~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka Allahovom oprostu dok “obespravljeni” sam ne oprosti.a. s.s.. taj neka se s njim izmiri (i halal zatra`i) prije nego do|e na Sudnji dan... odgovorio je Poslanik.reko{e ashabi.{.v. ka`e: “Kad jedno od njih dvoje. d`.” 861 A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha. trebamo se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu.860 ^estitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. jer svako voli da mu bude opro{teno.v.upitao je Resulullah.

odr`avanje veze prema njihovoj rodbini i izvr{avanje njihove oporuke.obaveza dono{enja opskrbe `eni: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje” 867. kad i sebe obla~i. a i one prema vama”.O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis: “Da je nahrani. na Oprosnom had`u. uistinu. jer Allah ka`e: “. ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje. s. imate du`nosti prema `enama.a.v. da se uz njih smirite.. s.” 866 Od adaba ~ovjeka prema `eni je sljede}e: .s. treba je upozoriti i po potrebi kazniti: “A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate.a. osim u ku}i.v.”864 ADABI ^OVJEKA PREMA @ENI I @ENE PREMA ^OVJEKU Prava i du`nosti u braku su obostrana. kad i sebe hrani. a onda se od njih u postelji rastavite.”871 .s. . od vrste va{e.. iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima. . da je obu~e. kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')” 863 A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti. kad vam postanu poslu{ne. u skladu s ajetom: “O vi koji vjerujete.: “^etiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i tra`enje oprosta za njih.odgovornost za pona{anje `ene. a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost.” 868 A u hadisu stoji: “^ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado”869.i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. svjedo~i nam hadis Resulullaha. “Vi.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost.Islamsko znanje 313 prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: 'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj. stvara `ene. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte!” 870 . pa ih i udarite. rekao je Poslanik. da je ne udara u lice. da je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja). vi posavjetujte.ukoliko `ena otka`e poslu{nost Allahovim propisima ili mu`u.. smiluj im se.

” 873 “Kada vam postanu poslu{ne.. te njihovo privoljavanje na to. vi ih i istucite zbog toga. u skladu s hadisom: “Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz). taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosom punim ljubavi. naredio bih `eni da u~ini sed`du mu`u”876.”875 “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu).da vodi brigu o djeci i ku}i. kad joj naredi. sebe i porodice svoje ~uvajte vatre. a kada napune deset.”878 ADABI PREMA DJECI Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj. Allah. jer je Poslanik. koja ga poslu{a.”880 Me|utim. u skladu s hadisom: “A `ena je pastir u ku}i svog mu`a i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje stado.. u skladu s ajetima: “Mu`evi imaju prednost nad njima za jedan stupanj. rekao: “Ne pripada meni onaj ko ne iska`e milost prema na{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!”881 Prema djeci treba iskazati jednak odnos i ne praviti razliku izme|u njih. i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire.” 879 Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskom ahlaku.”877 O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis: “Najbolja je `ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje.s. . kad je pogleda. rekao je: “O vi koji vjerujete. {to je roditeljska odgovornost. u skladu s hadisom: “Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom. d`.”882 Od adaba prema djeci jeste . tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte. pa makar bila zauzeta oko kuhanja.{. a. za {to je odgovorna.” 874 I hadisima: “Kada ~ovjek pozove `enu zbog neke svoje potrebe.314 Islamsko znanje ADABI @ENE PREMA MU@U : @ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati mu poslu{nost. neka mu do|e. kada budu imali sedam godina.” 872 “Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode.

” 886 Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom siromahu (strancu): “Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka. neka pazi i obilazi rodbinu.”892 Izme|u ostalog.s.”890 “Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi.. jer je Resulullah rekao: “@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan.. d`. i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici i povi{enoj temperaturi..”893 . i rodbini. i siro~adima.Islamsko znanje 315 i akika (klanje kurbana). rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi.”888 ADABI PREMA OST ALIM MUSLIMANIMA OSTALIM Ovi adabi su mnogobrojni. jer je Resulullah. i siromasima..kada zaboli jedan dio. {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi dan.” 889 “Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani. te dug i u blagostanju obilan `ivot. u~io za Hasana i Husejna: “Ui'zukuma bikelimatillahit . kao {to je i Resulullah.”884 ADABI PREMA RODBINI Dobro~instvo prema rodbini i odr`avanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: “I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima dobro~instvo ~inite. ispratiti d`enazu. tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose.a. obi}i bolesnika. a sadaka rodbini je i sadaka.” 885 A `estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: “Ne}e u}i u D`ennet ko kida rodbinske veze. s.s.{.a.”891 “Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam. odgovoriti na poziv i re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’) kada neko kihne. da ih za{titi. od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji. kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: “Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi. a i odr`avanje veze..tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin lammeh” (“Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i od svakog urokljivog oka). s.”883 A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha.v.v. samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog tijela .”887 O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: “Ko `eli da mu Allah dadne obilnu opskrbu.

316 Islamsko znanje Allahov Poslanik.”894 “Toliko mi je D`ibril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji.osim da biste se od njih sa~uvali.”903 Dozvoljeno je ubiti one `ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje.upita{e ashabi. u skladu s hadisom: “Na sve {to ima `ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa. va`ni su. pjegavi gavran. i onima koji su u va{em posjedu. rekao je: “Tako mi Allaha nije vjernik!” .v.namjernicima. i ro|acima.”904 . siro~adi. i siromasima.s. izme|u ostalih. kao {to se navodi u hadisu: “Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija.i ponovio je to tri puta. ka`e: “Uka`i milost prema onima {to su na Zemlji. “Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed.”895 Tako|er. s.Allah.a. bli`njim i daljim.”896 ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: “Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika. “Ko. a onaj ko to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada .”900 “Razlikujte se od mnogobo`aca: pu{tajte bradu i skra}ujte brkove. zaista.s. Allahov Poslani~e?” ... prijateljima. i kom{ijama. siromasima. s.” 897 Prema njima je obavezno biti pravedan: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone .” 898 A Poslanik.”899 Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: “Ko se poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada.”901 ADABI PREMA @IVOTINJAMA I prema `ivotinjama mo`e se zaraditi nagrada ili kazna. voli one koji su pravi~ni. i prijateljima.”902 Mu~enje je `ivotinja strogo zabranjeno: “Neka je Bo`ije prokletstvo na onog koji zlostavlja `ivotinje.v. i putnicima .a. mi{. bijesan pas i lunja (vrsta sokola). da sam pomislio da }e me (kom{ija) naslijediti. musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: “A roditeljima dobro~instvo ~inite. adabi prema: siro~adima. smilovat }e ti se Onaj Koji je na nebu.

Sura El-Burud`: ajet 21. 15. Sura El-Kehf: ajet 109. 12. Sura En-Nahl: ajet 89. Sura El-Kijame: ajeti 17-18. 27. 26. Sura El-Enbija': ajet 10. Ahmed i En-Nesai. 9. 20. Buhari i Muslim. Sura El-Hid`r: ajet 9. Sura El-Furkan: ajet 1. 14. Sura El-E'araf: ajet 204. Muslim. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. 19. 25. 24. Sura El-En'am: ajet 92. 11. 23. 6. Sura El-Fussilet: ajet 41. 22. Buhari. 8. 18.Islamsko znanje 317 BILJE[KE 1. Sura El-Maida: ajet 19. . Sura E{-[u'ara': ajet 193. Sura En-Nisa': ajet 165. Sura Junus: ajet 57. Buharija i Muslim. 10. 21. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124. Sura En-Nisa': ajet 174. Buhari i Muslim. 5. Sura E{-[u'ara': ajet 192. 13. Sura El-E'araf: ajet 158. 7. 3. 16. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. Sura El-Isra': ajet 9. 17. Sura El-Bekara: ajet 97. 2. 4.

34. Sura Et-Junus: ajet 15. Sura Et-Tevba: ajet 6. Sura Hud: ajet 49. 56. 55. Sura El-Isra': ajet 106. 47. Sura Junus: ajet 2. Sura El-Bekara: ajet 30. 48. Buharija.318 28. Sura El-Isra': ajet 85. 62. 61. El-Bejheki i En-Nesai. Sura Et-Tevba: ajet 43. Sura El-Enfal: ajeti 67-68. Sura El-Furkan: ajet 33. 44. 41. E{-[ura: ajet 51. El-Hakim. Sura El-Fussilet: ajet 53. 60. 51. 38. 33. Sura El-Enfal: ajet 12. Sura Kehf: ajet 25. 42. Sura En-Neml: ajet 6. Sura En-Ned`m: ajet 4. 35. Sura El-Kadr: ajet 1. Sura El-Furkan: ajet 5. 40. 46. 32. 59. 45. 50. 29. 49. En-Nisa': ajet 164. 52. 54. Islamsko znanje Buhari i Muslim. Buharija. Sura El-Bekara: ajet 185. Sura Et-Abese: ajeti 1-11. 37. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. En-Ned`m: ajeti 3-4. 57. Buharija. 31. 30. . 36. Sura El-Enfal: ajet 67. 43. 58. Buharija. 39. Sura El-Hakka: ajeti 44-47. 53. Sura El-Burud`: ajeti 21-22. Sura El-Bekara: ajet 118. Buharija. Muttefekun alejhi.

Sura El-E'araf: ajet 157. godine po Hid`ri. 65. Sura Alek: ajeti 1-5. 67. 95. najstariji {ejh Ebu-Hanife. Sura El-Hud: ajet 120. Sura El-Bekara: ajet 282. Sura En-Nisa': ajet 95. 82. 79. Sura Et-E'ala: ajet 14. 64. 75. 92. Sura El-Furkan: ajet 33. 93. Sura El-Bekara: ajet 97. Sura El-Had`d`: ajet 47. Sura El-Isra': ajet 106.Islamsko znanje 63. 76. 88. 70. Sura El-E'araf: ajet 187. Sura Ed-Duhan: ajet 3. 90. Sura El-Furkan: ajet 32. 69. E{-[abijj je Amir-[erahbil. 78. Sura El-Bekara: ajet 278. 72. Sura En-Nahl: ajet 102. 32 . 91. 80. 94. Sura En-Kehf: ajet 6. Sura El-Maida:ajet 3. Sura El-Kadr: ajet 1. Umro je 109.I dio. 73. Sura Es-Saffat: ajet 16. str. 84. 81. 77. Sura El-Bekara: ajet 184. Bio je imam u hadisu i fikhu. Sura Ali-Imran: ajet 184. 66. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195. Sura El-En'am: ajeti 33-34. Sura El-Mud`adela: ajet 1. Sura El-Isra': ajet 106. Buharija. Sura El-Ahkaf: ajet 35. 83. Sura El-D`umu'a: ajet 2. 74. 96. Sura El-Bekara: ajet 281. 85. tabi'in. 68. Sura El-Bekara: ajet 23. 71. El-Burhan”. 89. 86. 319 Buharija. . 87. E{-[uara': ajet 214.

120. Sura El-Kijame: ajeti 16-19. Sura En-Nisa': ajet 43. Sura El-Isra': ajet 33. Et-Tirmizi. 98. Sura El-Bekara: ajet 109. Sura Et-Junus: ajeti 1-2. Sura E{-[ura: ajet 13. 105. 119. Sura Et-Fussilet: ajet 3. Sura Et-Sad: ajet 29. 103. Sura El-Bekara: ajet 219. 108. 100. 102. 125. . Sura En-Nisa': ajet 82. Sura El-Enbija': ajet 25. a hadis prenose Buharija i Muslim. 122. Sura Et-Muhammed: ajet 15. Sura El-Hud: 1. Sura Et-Hud: ajeti 1-2. 121. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16. 111. 124. Sura En-Nisa': ajet 82. Sura En-Nasr: ajet 3. Sura El-D`asija: ajet 29. 127. 128. 116. 113. Sura En-Nahl: ajet 67. Sura El-Isra': ajet 32. Sura El-Maida: ajet 45. 112. 104. 109. Sura Ali-Imran: ajet 7. 107. Ahmed. 129. Sura El-Bekara: ajet 106. 99. Buharija. Islamsko znanje El-Bejheki. Sura El-Bekara: ajet 25. Muslim i drugi. 115. 110. 123. 101. 117. 114. 131. 126. Sura El-Bekara: ajet 183. Buharija. 106. Sura El-Maida: ajeti 90-91. El-Enbija': ajet 23. 130. 118. Sura Ez-Zumer: ajet 23. Sura El-Had`d`: ajet 27.320 97. Buharija i Muslim.

Sura El-Bekara: ajet 23. Sura Ez-Zumer: ajet 9. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191. 164. 151. El-Hakim. Sura El-Ihlas. Sura El-Bekara: ajet 180. Sura El-Bekara: ajet 185. 166. 162. 165. 150. Sura El-Hadid: ajet 3. 148. Sura El-Enbija': ajet 30. Sura El-En'am: ajet 102. Sura El-Alek: ajet 2. 138. Sura El-Ankebut: ajeti 50-51. 161. 158. 146. 159. Sura Et-Junus: ajet 61. Sura El-Hid`r: ajet 22. 141. Sura El-Had`d`: ajet 5. Sura El-En'am: ajet 125.Islamsko znanje 132. Sura El-Bekara: ajet 96. Sura El-Kasas: ajet 88. Sura Hud: ajeti 13-14. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4. 145. Sura El-Mud`adela: ajet 11. 137. 155. Sura Junus: ajet 38. 154. 163. Sura El-Fussilet: ajet 54. 147. 143. 142. 160. Sura Ta-ha: ajet 114. 133. 149. 136. 321 Sura Ali-Imran: ajet 146. Sura En-Nahl: ajet 44. 157. Sura En-Nisa': ajet 11. 135. 140. Sura El-Bekara: ajet 189. 152. 153. Sura El-Ahzab: ajet 27. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. . Sura El-Isra': ajet 88. Sura Lukman: ajet 18. 156. Sura El-Bekara: ajet 144. Sura El-Bekara: ajet 269. Sura El-Bekara: ajet 106. 144. 134. 139.

190. koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. Sura En-Nisa': ajet 19. Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. Sura El-Bekara: ajet 179. 193. koji ka`e: hadis je hasen sahih. Sura E{-[ura: ajet 38. 185. Sura El-Hud`urat: ajet 10. 181. 172. Sura Et-Tur: ajet 21. Sura En-Nisa': ajet 33. El-Hatib u djelu:”El-Kifaje” i . Sura En-Ned`m. 192. 196. ajet 65. Sura Ali-Imran. Sura El-Maida: ajet 8. Sura En-Nisa': ajet 58. 186. 173. 194. Sura El-Maida: ajet 45. Sura El-Mudesir: ajet 38. 183. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri. ajet 31. 175. 174. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: “Medhal ed-Delail”. 171. Sura Er-Rum: ajet 21. 180. 195. 169. 198. ajet 3-4. 170. Bilje`i El-Hatib u knjizi “El-Kifaje” i Ibn Abdul-Berr. 188. Sura El-Maida: ajet 47. ajet 63. Islamsko znanje Sura E{-[ura: ajet 11. 201. Sura El-Maida: ajet 50. Sura El-Maida: ajet 38. Sura Ali-Imran: ajet 159. Sura El-Bekara: ajet 286. 182. Sura En-Nur: ajet 4. Sura En-Nisa'. 197. 189. Sura Ali-Imran: ajet 64. Sura En-Nisa': ajet 135. 168. 187. Sura El-Ankebut: ajet 45. 184. 178. Sura El-Ha{r. Bilje`i Buharija. 179. ajet 7. Sura En-Nur: ajet 2. 199. 177. 191. Sura El-Enbija': ajet 22.322 167. Sura En-Nur. 200. Sura El-Maida: ajet 44. 176.

Sura El-Kafirun: ajet 6. . str. dogovorili da sla`u u pogledu tog predanja. 229. 207. 210. Sura El-Ahzab: ajet 22. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 1/51. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. Ebu-Davud i Tirmizi koji ka`e:”Hadis je hasen sahih. hadis broj 20996. 206. str. Darulmektebetil-hajat. 208. 386. Sura Fatir: ajet 28.Islamsko znanje Ibn Abdul-Berr u svom “D`ami'u”. Bilje`i Muslim. 217. ili da su se. hadis 50 i Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 214. 225. 219. 204. 226. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 1/114. 216. 221.” Buharija i Muslim.god. 3/403. 223. hadis broj 1 i 5. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. str. 6/478. hadis 3445. 323 Bilje`i El-Bejheki u djelu “El-Medhal” i Ibn Abdil-Ber u svom “D`ami'u”. 205. 212.. “Et-Tabekat” “Et-Temjiz” El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka. Pogledaj djelo:”D`ami'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi”. str.tom 1. 202. Bejrut. Ibn Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 224. 213. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da su svi pogrije{ili. “Kasasul-enbija'. 228.39. 373. Sura Et-Tevba: ajet 124. 241-242. 401 i “El-Mevduat” od Ibn-D`evzija . uslovno re~eno. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi “[erhul-akidet-Tahavijje”. sedmo izdanje. str. 1987 god. 220. Bejrut. Musnedul-Ensar. Sura El-Hud`urat: ajet 15. Pogledaj naslov “Sunen Ebi-Davud”. “Sahihu Muslim”. 1983. 227. 211. 386. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:”Sijer el-E'alam en-Nubela” od imama Ez-Zehebija. Izdava~ El-Mektebul-islami. poglavlje “Iman” 1/37. 218. Sura Muhammed: ajet 19. 209. 215. Sura El-Enfal: ajet 2. 203. Bilje`i El-Bejheki u “El-Medhal” i El-Hatib u “El-Kifaje”. Vidi djelo “El-Kifaje” od El-Bagdadija. 222.

“Musnedul-muksirine mines-sahabe”. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. 243. Ahmed ibn Hanbel. Daru ihjait-turasil-arebi. 240. Sura El-Bekara: ajet 285. Sura El-E'raf: ajet 172. Dar Ibnul-D`evzi. Sura El-Enbija': ajet 25. “Iman” 1/48 poglavlje 6. Sura Er-Rum: ajet 30. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 6/361. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”.324 230. 13/371 hadis 7392. . Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura El-E'araf: ajet 54. 233. 247. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 232. 6750. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela. 239. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/7. Sura Merjem: ajet 17. hadis 3326. Ibn-Had`er el-Askelani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis br. Islamsko znanje Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 245. ^etvrto izdanje. Sura El-Bekara: ajet 164. 237. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. 242. 1972. hadis 3238. Sura El-Enbija': ajet 25.246. 234. hadis broj 1385. Sura El-Mu'minun: ajet 23. 4/114. 236. Sura El-Bekara: ajet 30. 241. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 246. Sura En-Nisa': ajet 136. Sura En-Nisa': ajet 136. 244. 1417. 238. hadis broj 4091. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim” u poglavlju “Iman”. 252. 248. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. 255. hadis broj 29. 257. i Sura Et-Hud: ajet 61. “Sahihu Muslim”. 231. 251. 235. 256. Kitabul-D`enaiz. Sura El-Bekara: ajet 285. 254. 1/37. Sura Ez-Zarijat: ajet 56. hadis br.god. 1/50. 3/245. “Bed'ul-halk” 6/313. Sura Et-Fatir: ajet 1. 253.57. “Sahihu Muslim”. 1/56.17. “Muhtesar Sahihi Muslim” 2/338. 250.h. 249.

Sura El-Infitar: ajeti 10-11. Muhammed ibn Abdul-Vehhab . . Sura En-Nazi'at: ajet 5. 280.Islamsko znanje 258. 284. Sura El-Bekara: ajeti 97. 283. Sura El-Maida: ajet 44. Muessesetu Mekke littiba'a veli'lam.15. 267. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. Sura El-Enfal: ajet 12. 273. 275. Sura En-Nahl: ajet 50. Sura Er-R'ad: ajet 11. 261. 272. Sura El-Isra': ajet 55. Ibn-Had`er elAskalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 268. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 270. 6/232. str. 271. Sekar je jedno od imena D`ehennema. 269. 6. 288. Sura En-Ned`m: ajeti 5. 282. 166. 259. str. Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. Sura El-Muddessir: ajet 31. Sura El-Alek: ajet 18. 263. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif”: 1/65. 289. Sura El-Fussilet. 277. Sura Es-Sed`da: ajet 11. Sura Ez-Zumer: ajet 73. ajet 30. 31. 285. 266. 260. 265. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. 287. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. Sura Kaf: ajet 18. 278. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 3/237.“Usulul-iman”. 98. Sura Ez-Zarijat: ajet 4. 279. 290. Sura En-Ned`m: ajeti 36. 325 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. 274. Sura El-Maida: ajet 46. 264. 276. 37. 262. Sura Gafir: ajet 49. Es-Sejjid Sabik “El-akaid El-islamijje”. En-Nesai i Et-Tirmizi . Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. 286. El-Muddessir: ajeti 30. 281. Sura El-Hakka: ajet 17.vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir.

316. 15. Sura El-Kehf: ajet 110. Sura El-Bekara. 318. 42. str. god. str. i dr. 300. Sura El-Had`d`. 402 307. Sura Es-Saff. Dr. 73. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. “El-Akaid el-islamijje”. Sadik Kunejbi “Mu'd`emu lugatil-fukaha'. hadis broj 21257. 304. str. 310. Sura El-Maida: ajet 48. ajet 78. Omer el-E{kar: “Poslanici i poslanice”. 306. Sura El-Bekara: ajet 75. Sura El-Enbija'.Musnedul-Ensar. hakikatuhu nevakiduhu”. 24. 320. 317. Dr. . Sura El-Maida. Sura El-Maida: ajet 75. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Bekara: ajet 148. 294. 295. Sura El-Maida: ajeti 72.71.4 309. Sura El-Fussilet: ajet 41. ajet 67. 293. ajet 6.326 291. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi}. Sura El-Hid`r: ajet 9. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. 167. 313. Muhammed Revvas Kal'ad`i i Dr. 301. Dr. Sura Gafir. Sura Et-Tevba: ajet 30. 298. 315. Safijjurrahman el-Mubarekfuri “Zape~a}eni d`enetski napitak”. 303. ajet 146. Sura El-Bekara. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. erkanuhu. 19. 308. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka. 314. ajet 258. str. Zenica. 104-106. Sura Merjem. 292. 319. Aman 1985. 302. Sura El-Maida: ajeti 14. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela” . ajet 51. Sura El-Bekara: ajet 213. Sura En-Nisa': ajet 46. Islamsko znanje Sura El-Ea'la: ajeti 18. ajet 52. 299. 1997 god. 305. Sura El-Maida: ajet 48. 312. 309. Es-Sejjid Sabik. 297. 296. 311. ajet 7. Sura Fatir.

ko `eli ne{to vi{e saznati i pro~itati sve navedene mu'd`ize neka se obrati na slijede}a djela: “E{-{ifa'”. str. ajet 50.a. god. 324. 337. 332. 334. 344. od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha. Mektebetuz-zehra El-hadise.a. Iman. 6/313. 327 Sura Ali-Imran.Lis-Sujuti” ili neka uzme bilo koju knjigu iz `ivotopisa poslanika Muhammeda. hadis broj 9. broj 4. 439. 327. Mosal. 333. 341. Sura El-E'araf. ajet 37.456. Sura Junus. 328. d`elle {anuhu. 1992. 1/27. str. Amman. 322. poglavlje: “Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima. ajet 164. 329. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis broj 3. 1984. ajet 51. 325. Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u “El-mu'd`emul-kebir”.s. hadis broj 4200. 336. 340. Er-Ru'ja. 321. Sura En-Nisa'. 338.” Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. {esto izdanje. ajet 112.lil Kadi ‘Ijad. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama. ajeti od 102-108. 342. s. prvo poglavlje: “Po~etak vahja”. ajet 143. “Sahihul-Buhari” . Me|utim.Edeb. Ovakva je i definicija Ibn-Had`era el-Askalanija koju je naveo u djelu “Fethul-Bari”. . hadis 3236.s. 323. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. “Kitabur-rikak”. Sura Es-Saffat. Malik ibn Enes “El-Muvetta”: Daru ihjait-turasil-arebi. Sura Junus. itd.Damask. ajet 62. Tj.god. Sura El-Ankebut. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 326.v. ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog toga {to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. Sura E{-[ura. poglavlje “El-D`ami'”. Sura Ali-Imran. hadis broj 6989 i Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 330. “El-hasaisul-kubra”. Sura El-Feth: ajet 18. 1988. 331. 339.god.Islamsko znanje Izdava~ “Daru Nefais”. [to se ti~e svih mu'd`iza Poslanika. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu “ Ibnu Had`er El-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 11/340. 343. 1/23. ajet 33. 335.v.. god. 1988. 6502. Darul-Kalem . Sura En-Ned`m: ajeti 5-7. br. drugo izdanje. Et-ta'bir 12/273. Sura Es-Saffat. ajeti 62-64. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. s.

3/232. hadis broj 17803.hasen garib. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom. hadis broj 23379. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/203 Ebu-Davud: “Sunen Ebi Davud” i “Et-Tezkire”. hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. str. 353. “Er-Rikak”: 11/347. Dr. 538. str. hadis 6503. hadis 1374. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. “Et-Tezkire”. 115. 347.hasen garib. 346. Sura El-Kamer: ajet 1. Darul-fikr Bejrut. . 364.111. 1/18 Sura En-Nisa'. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: “Sunen En-Nesai” . 363. 352. Amman 1985. 367. Muhammed Ne'im Jasin “El-Imanu . 17/200 348. Islamsko znanje Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. ajet 27. 362. 351. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( “El-D`enaiz”). poglavlje Musnedul-Kufijin. “Sunenut-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( .Es-sehv. str. 355. Iman. a ovo su Buharijine rije~i. 357. 358. Sura El-Mu'minun. 114 Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura El-E'araf: ajet 187. str. str. 368. ajet 100.328 “Et-Tirmizi”. 1/148 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 349. str. 366. poglavlje Musnedul-Ensar. ajet 136. 114 “Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” -17/203. “Fethul-Bari”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 354. ajet 57. “Et-Tezkire”. Sura El-Ahzab: ajet 63. hadis broj 991 . Ebu-Davud “Es-sunneh”. islamijje” od Es-Seida Sabika. god. Ko `eli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu “El-Akaid elSura En-Ankebut. 17/203 i “Et-Tezkire”. 3/188. 361. 261-264 i “El-Akide el-islamijje” od El-Mejdanija. Sura El-Enbija': ajet 1. 345. 3/243 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hakikatuhu ve nevakiduhu”. g. 350. 359. 356. Sura Ibrahim. hadis broj 1291 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 115.erkanuhu. 365. Ibn -Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 360. str. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi “Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire”. hadis broj 2535. 1990.

372. Sura En-Nisa': ajeti 157-159. 391. kada su Kurej{ije odbile da vjeruju. i 13. molio Allaha da im dadne da pro`ive sedam godina koje je Jusuf. Vehbet Ez-Zuhajli: “Tefsirul-munir”. hadis 7319. 376. 18/77. 3/362.. str. 13/81 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 393. 13/81. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. a. alejhisselam. g. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. 384. 2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”: 6/624. s. 387. 371. 381. poglavlje El-Fiten. Izdava~ “Darul-fikr”. 386. 374. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. “Kitabul-ilm”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari”. 379. Sura El-En'am: ajet 158. Dr.. 13/87. 18/34. 17/89. 373. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hadis broj 10898. pro`ivio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara. 11/352.s. 18/68. Damask 25/212 Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda. Sura Ed-Duhan: ajet 10. “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 18/27. 377. 385. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir”. 390. 388. 392. broj 2156 i ka`e da je hasen sahih. hadis broj 2152 i Ibn-Mad`e. 13/90. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel “Musned”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” . 389. prvo izdanje 91. 16/222. hadis broj 2769. 1/178. Ibn -Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. izdata u Ammanu 1995. 329 Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 378.12. 1/178. 13/300. . 375. hadis 7121. “El-D`ihad”. “Muhammed Fuad Abdul-Baki” u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”: 1/31. Sura En-Neml: ajet 82. Dr.s. To su bile godine velike su{e i krize..v. str. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana”. 382.11/347 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. g. 380. pa je Poslanik. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel “Musned” (Musnedul-muksirin).Islamsko znanje 369. 383. 738. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 370. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. Sura Ed-Duhan: ajet 11. hadis 7/122-7131 i “Et-Tezkire”.a. 16/221. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. Sura El-Mu'minun: ajet 101.. 400. 416. 412.a.pod naslovom “Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu” 17/194-195. dok su ostali prenosioci pouzdani. 395. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 7/133 i “Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi”: 6/463-464.. 414. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 410. “Poglavlje o smutnji i predznacima Sudnjeg dana”: 18/27-29.s. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-D`ereri: “En-nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 2/ 211. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 415. “Kitabul-fiten ve e{ratus-sa'ah”: 18/27-28. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 4/446-447.” 396. 398. hadis 6521. a El-Hejsemi za njega u svom djelu “Med`me'uzzevaid”. s. 3/192. Sura El-D`asija: ajet 29.v. 404. 397. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2. Prenosi ga Et-Taberani u “El-Evsetu”. Sura El-Enbija': ajet 104. 401. Sura El-Kamer: ajet 8. Do{li su Poslaniku. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 11:325. Jeli su kosti i meso uginulih `ivotinja. Ljudi su od silne gladi i `e|i vidjeli dim koji se prostirao izme|u nebesa i Zemlje. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 417. Hadis prenosi El-Buhari. ka`e: “Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim ibn Nafi'. s. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. zamolio je Allaha i ki{a je pala. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14. 408. Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14. i molili ga da im Allah da ki{u. hadisa 6522 i Muslim u poglavlju “O d`ennetu i opisima njegovih u`ivanja” . 409.330 Islamsko znanje godine. Sura El-Hakka: ajet 78. Pogledaj “Tefsirul-munir”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. na marginama knjige. hadis 7120.a. 413. Sura En-Naziat: ajet 35. . 11/371. 394. Poslanik. 406. 17:192-193. “Fethul-Bari”. Sura Ez-Zumer: ajet 68. 411. Sura El-Isra': ajeti 13-14. 13/82. 407. poglavlje Er-Rikak . br.v. Sura Ja-Sin: ajet 51. 8/11. 403.s. 402. 11/372. hadis 6519. 399.pod naslovom “O iskupljanju”: 11/377. 405.

Islamsko znanje
418. 419. 420. 421. 422. 423. 424.

331

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/400, hadis 6537. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-dinul-halis”, tre}e izdanje 1964. god. 1/105 Sura El-D`asija: ajet 28. Sura Ez-Zumer: ajet 69. Sura Et-Tekvir: ajet 10. Sura El-Isra': ajet14. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”: 9/260, hadis je hasen garib. Sura Ja-Sin: ajet 65. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 15/55 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 15/53 i dalje, u Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u “[erhu akide Et-Tahavijje”, str. 250.

425. 426. 427. 428.

429. 430. 431. 432. 433.

Sura El-Enbija': ajet 47. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. Pogledaj “[erhul-akide Et-Tahavijje”, str.470. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/96 br.6304, Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 1/198. Ibn-Mad`e u poglavlju “Zuhd”, hadis br. 4304. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Poglavlje o musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337. Sura En-Ned`m: ajet 26. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Sura El-Enbija': ajet 28. Sura El-Isra': ajet 79. Imam Et-Tirmizi: “Sunenut-Tirmizi”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i pobo`nosti i imam Ahmed “Musned”, Baki Musnedil-mukessirine. Vidi “Fethul-Bari”, 11/361. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zumer: ajet 71. “Sahihu Muslim”, Poglavlje o D`ennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih stanovnika i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

434. 435.

436. 437. 438. 439. 440. 441.

442. 443. 444. 445.

332
446.

Islamsko znanje
“Sahihu Muslim”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, D`enneta i D`ehennema i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. Sura Ali-Imran: ajet 133. Sura Ez-Zumer: ajet 20. Sura El-En'am: ajet 141. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. Sura El-Mulk: ajet 10. Tj. dunjalu~ka vatra. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 6/330, hadis 3265. Sura Fatir: ajet 36. Sura En-Nisa': ajet 56. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. Sura Ibrahim: ajeti 16-17. Sura El-Had`d`: ajet 19. Sura Ez-Zumer: ajet 16. Sura El-Humeze: ajeti 8-9. Sura Ed-Dehr: ajet 4. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/417, hadis 6561. Sura El-Kijame: ajeti 22-23. Sura El-En'am: ajet 103. Sura El-Mutaffifun: ajet 15. “Tefsirul-Kurtubi”, 19/261, zatim “El-Intika'” od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. Sura Junus: ajet 26. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Kitabul-Iman, 1/ 163, hadis br. 298. Sura Kaf: ajet 35. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”, 17/ 21 i E{-[evkanija: “Fethul-Kadir”: 5/79 od. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid” [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.

447. 448. 449. 450. 451. 452. 453. 454. 455. 456. 457. 458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465. 466. 467. 468. 469.

470. 471.

472.

473. 474. 475.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/445, hadis 6573. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, El-Iman 9. Ali Tantavi “”Op}i prikaz vjere islama”, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje
476.

333

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlissunneti vel-d`ema'ati”, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702. Hadis se nalazi u “Sahihu Muslim”, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom “Sunenu”: 4/458 pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). Sura Et-Tekvir: ajet 29. Sura El-En'am: ajet 111. Sura El-En'am: ajet 112. Sura Ja-Sin: ajet 82. Sura El-En'am: ajet 39. Sura Ez-Zumer: ajej 62. Sura El-Furkan: ajet 2. Sura Es-Saffat: ajet 96. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi”, 2/232. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid”, str. 620. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Ad`uri: “E{-[eri'a”, str. 212. Sura El-Bekara: ajet 3. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 2/85. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 2/82,83. [emsuddin ez-Zehebi “El-Kebair”: “Veliki grijesi.” Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i “Sunen Ibnu Mad`e”: 2/1418. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik velvere'a, hadis br. 2423. Sura En-Nisa': ajet 18. Pogledaj ove uvjete u djelu: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar eleserijje”, 2/271. Sura El-Hadid: ajet 20. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje. Sura Et-Tegabun: ajet 10. Sura En-Nisa': ajet 103. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 116 i “Sunenut-Tirmizi” u poglavlju “Iman”, 2543. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Junus: ajet 18.

477.

478. 479. 480. 481. 482. 483. 484. 485. 486. 487.

488. 489. 490. 491. 492.

493.

494. 495.

496. 497.

498. 499. 500.

501. 502.

334
503. 504. 505. 506.

Islamsko znanje
Sura Ez-Zumer: ajet 3. Sura El-En'am: ajet 88. Sura Ez-Zumer: ajet 65. Ahmed ibn Hanbel, “Musned”: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao da je sahih. “Irvaul-galil”: 8/189. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. Sura En-Naziat: ajet 24. Sura El-Bekara: ajet 258. Sura El-E'araf: ajeti 191-192. Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ta-ha: ajet 110. Sura El-E'araf: ajet 180. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”, Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400. Sura En-Nisa': ajet 145. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, Iman 1/89 br. 33 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 88. Sura El-Kasas: ajet 56. Sura El-E'araf: ajet 186. Pogledaj knjige: “Fikhul-ibadat” od Seida Serdarevi}a i “Skra}ena zbirka propisa” od Ali ibn Ferida el-Hindija. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vad`iba, jer su i farz i vad`ib ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vad`iba.

507. 508. 509. 510. 511. 512. 513. 514. 515.

516. 517.

518. 519. 520.

521.

522.

Ponekad ~ujemo rije~ “mustehab” pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno raditi. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalova`iti vrijednost sunneta kada se ka`e da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.

523.

524.

U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjaka mekruh i da nije haram, jer ulema ka`e da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, ~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje
oba slu~aja po~inilac zaslu`uje kaznu.
525. 526.

335

Op{irnije o podjeli fikha mo`e se na}i u knjizi “Skra}ena verzija fikhskih propisa”, str. 1. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja spomenutog u Kur’anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~ko sa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, ka`emo da je pijenje piva haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur’anskim tekstom. Jer se ove dvije vrste ne kolju. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.

527.

528.

529. 530.

531. 532. 533.

Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Mad`e i Ibn-Hibban. Sura El-Maida: ajet 6. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne bilje`i u hadiskim zbirkama da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom had`a i umre. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih dijelova tijela. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. Pogledaj “Nejlul-evtar”, 1/194. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije abdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: “E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.” (Muslim) Pogledaj pod naslovom “Vrste ne~isto}a” gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je na primjer: “Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{to iza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjao ako nije ni{ta progovorio.” Hadis prenosi Ibn-Mad`e i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga drugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to ukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je “stup vjere” onda je radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

534. 535.

536. 537. 538.

539. 540.

541. 542. 543.

Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. En-Nesai. Dokaz su im Allahove rije~i: “Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.” (El-Vakia: 79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.”

336

Islamsko znanje
(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u “Merasil” i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i ElHakim u “Mustedreku”, te El-Bejheki u “Hilafijatu”, ali je daif (slab).

544.

D`unup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Bradu pu{tajte, a brkove kratite.” (El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate tako da ne dose`u bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.

545.

546.

Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to su cipele, mestve, papu~e, itd. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od D`erira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto da opere noge). Upitan je: “Zar tako radi{?” Odgovorio je: “Da, vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.” (El-Buhari, Muslim i Ebu-Davud). Serdarevi}, „Fikhul-ibadat“, str. 31. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome “Sahihu” i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. U nekoliko slu~ajeva po`eljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en, ali nema grijeha ako ga izostavi. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se u~ini sed`da. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: “Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite smanjite govor.” (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od Ibn-Abbasa i sahih je).

547.

548. 549.

550. 551.

552.

553.

554.

Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu u svakoj situaciji, osim kad je bio d`unup.” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i IbnMad`e, i hadis je hasen sahih).

555. 556.

Kod Malikija i [afija 60 dana. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to su Malik, [afija i Ahmed.

557. 557a.

Sura El-Bekara, 222. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur’ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i Kur’an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno u~iti Kur’an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.

558.

Hadis prenosi Et-Taberani u “El-Evsetu”, a El-Munziri ka`e da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje
hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj “Et-Tergib vet-Terhib” 1/184)
559. 560. 561. 562.

337

El-Bekara: ajeti 238,239. En-Nisa: ajet 103. Prenose ga El-Buhari i Muslim. Pogledaj “[erh Fethul-Kadir” od Ibnul-Hemmama: 1/231 i “Reddul-muhtar” od Ibnul-Abidina: 1/373. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti ga se. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo je ve} po~eli klanjati prije zalaska. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu” od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. Pogledaj: “El-fikhul-islami ve edilletuhu” 1/788-793, i “Skra}enu zbirku fikhskih propisa”, str. 24. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to “Allahu ekber” ka`e dva puta, “E{hedu en la ilahe illellah” jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina ikameta su ispravna.

563.

564.

565. 566.

567.

568.

Ponegdje mo`emo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih predanjima. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u D`ennetu. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela `ene, oni ka`u da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi `ene imale. Pogledaj hanefijske izvore: “[erh fethul-kadir”, 1/260, i “Ha{ije reddul-muhtar”, 1/406. Pogledaj “Ha{ije redul-muhtar”, 1/416. [to se ti~e nafile, mo`e se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne mo`e popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat mo`e nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du u~initi.

568a. 569.

570. 571. 572. 573.

574. 575. 576. 577. 578.

Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Onaj ko ove namaze klanja sam mo`e u~iti glasno a mo`e i u sebi. Muktedija je onaj koji klanja za imamom. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338

Islamsko znanje
`urbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni ka`u da se to mo`e popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne mo`e.

579.

Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom polo`aju. Bilje`e ga Buharija i Muslim. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po hanefijskom mezhebu mu{karci di`u do spram u{iju, a `ene do spram ramena. S obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenje razlike izme|u mu{karca i `ene u ovom pogledu nema utemeljenja. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka treba vezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlog za spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e `ene, po hanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razila`enja na{eg sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja `ene i mu{karca {to je zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja `ene i mu{karca. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu „amin“ se izgovara naglas u namazima u kojima imam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud i Ibn-Mad`e, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade pogre{no, niti da je to “novi islam”, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovaj postupak imaju svoje dokaze. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u namazu. Dozvoljeno je `eni da dr`i dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di. „Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.“ Predanje bilje`e Ahmed, Ebu Davud i Ibn - Mad`e. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i, onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.

580. 581. 582.

583.

584.

585. 586.

587. 588.

589. 590.

591.

592. 593. 594.

Bilje`e ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Mad`e od Ibn-Omera. Bilje`i El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

Hakim. ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no. Darekutni. str. 618. Ebu-Davud. Et-Tirmizi. Et-Tirmizi. Ahmed. Onaj koji nije na putu. En-Nesai. tj.Islamsko znanje 595. 601. 606. time {to je Alija. Tirmizi. Tirmizi. ve} bi trebalo u tom slu~aju da se napravi d`amija. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu”. 2/325. Bejheki.. Pogledaj “Fikhul-ibadat” od Serdarevi}a. Muslim. a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak.s. Prenose Ebu-Davud. Ahmed. Ahmed. Ibn-Huzejme. 613. Ibn-Mad`e. str. 605. klanjao d`umu bez dozvole Osmana dok je ovaj bio sprije~en. onaj ko boravi u svom mjestu.. Ovaj slu~aj bilje`i Buharija (pogledaj “El-Fikhul-islami ve edilletuhu” 2/277) 596. Ovo. {to je ibadet ima svoje ekonomske. 609. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir da bi mogao kratiti namaz. Prenose Ebu-Davud. Ed-Darimi. . Zna~i da sabah i ak{am. str.a. Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet. 608. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima. Zna~i po njima ne bi vrijedila d`uma koja se klanja u malim selima. ajet 101.77 i 78. 611. osim njegove supruge. ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima. i Ahmed. 616. 602. radijallahu anha. u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. Ibn-Mad`e. ne bi niko drugi okupao Poslanika. Prenose Buharija i Muslim. En-Nisa. nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra putovanjem. Prenosi Muslim. 604. 603.v. ako se uka`e potreba. s. 615. Ebu-Davud. 599. Nesai. kao npr. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Buharija i Muslim. 597. Ibn-Mad`e. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e prenose od Ai{e. sigurnosne i druge koristi. 2/558. Ahmed. Nesai. 607. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. En-Nesai. da je rekla: “Da mi je ponovo do`ivjeti ono {to je bilo. 619. radijallahu anhu. Tirmizi i Ibn-Mad`e. 598. 610.” 612. te vitr-namaz ne}e skra}ivati. 614. Prenosi ga Ahmed. 75. To je ne{to oko 81 km. Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. 600. 81. i Ibn-Hibban. 617. Prenose Buharija i Muslim. Pogledaj “El-fikhul-islami ve eddiletuhu”. 339 Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je d`uma ispravna bez dozvole vladara. Ibn-Mad`e i Ahmed. pored toga.

koji ga ocjenjuju sa “vjerodostojan po Muslimovim kriterijima”. Muslim i Ahmed. 627. En-Nesai. 634. 631. 635. Muttefekun alejhi. . Ibn-Mad`e i Bejheki. koji ga smatra vjerodostojnim. Ova je oblast fikha dosta op{irna. Nisab . En-Nesai. En-Nesai. Islamsko znanje Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta. 642. Ahmed. Muslim. 633. 275 ajet. paso{a i sli~no. Ebu-Davud. Buharija i Muslim. Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka. Ahmed. Ahmed. Muttefekun alejhi. koji ga smatra hasen hadisom. 639. {to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu. 624. Ed-Darimi. 623.340 620. Hadis prenose: Buharija. 629. a komentator “D`ami'ul-usula” ka`e da je sahih. ajet-5 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: “[minka je mu{karaca miris ~ija se boja ne vidi. kao i Et-Tirmizi. 625. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte. 626.Fikhul . Nesai. Ibn-Hibban i El-Hakim. ~ime se obmanjuje. 632. 621. zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja. Ibn-Mad`e. tj. 628. 644. Sura El-Bekara. Muslim. Hadis bilje`e Ibn-Huzejme. Et-Tirmizi. Prenosi ga Ahmed.islami ve edilletuhu”. Nu`no je ispravno vaganje.najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat. Buhari. Ibn-Mad`e i Ahmed. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova. Ed-Darimi. Et-Tirmizi. d`amiji (Zabilje`io Muslim). 630. 622. Osoba u itikafu. 636. 638. 641. a temelji se na itikafu Poslanikovih `ena u njegovoj Zabilje`io Muslim. 643. Ebu-Davud. Buharija. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je te`ina robe. (3/595). a {minka je `ene boja bez mirisa. neka pogleda knjigu “El . Sura El-Maida. brzim rukuom i sed`dom i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog namaza nema koristi. 645. Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. 640. 637. Hadis bilje`i Ebu-Davud. Ebu-Davud sa ispravnim senedom.

ukoliko je {ti}enica muslimanka. s.hadis je sahih. onda bi zara|ivanje bilo dozvoljeno. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa. Prenosi Nesai u svom “Sunenu”. iznajmljivanje u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno. te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla. 648. dozvoljena je upotreba defa bez praporaca.Mu'd`emul . Tirmizi ka`e da je hadis hasen sahih.a. 661. 666. da je ne prate muzi~ki instrumenti. jer se u njemu `eli mu{ko dijete a ne `ensko. 12. Prenosi Muslim.s. str. 651. npr. Ebu . 1/406. i kona~no. 656. Ibn-Mad`e. Mahmud D`abir). Mumtehane. 647. Ali ako bi se u~io bez naknade. Muttefekun alejhi. 655.Davud u svom “Sunenu”. Darimi 2/134. 652. hanefijski izvor “Reddul . 650.. Da bi pjesma bila dozvoljena. ali pod navedenim uvjetima. Pogledaj op{irnije u knjizi “Seddu zeraiiz-zina” (dr. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama. 7/52/2. 1/ 589. Allahov Poslanik. 665. Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist . {to je bio njihov adet. 665a. Od prava mu`a je da `ena ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u ku}u onoga koga on ne `eli. Nesai . 653.Islamsko znanje 646. 659. Tirmizi sa dobrim senedom. kao {to je zamjena dinara za marke. Hadis prenosi Taberani u “El . ve} za potro{eno vrijeme. 663. 341 Sura El-Bekara. ne za ezan ili u~enje. zatim da `ene pjevaju `enama. Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541. 654. Me|utim . prema tome. 660. Prenosi Buharija. ili ljudi ili maloljetna mu{ka i `enska djeca. 657.kamata. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe. Tirmizi. svadbe i rat. zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove. 662. 77. pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade sli~no naknadi mujezina. . s vjerodostojnim senedom. Nesai 2/91.muhtar”. Prenosi Nesai u svom “Sahihu”. 658. 664. 275 ajet. a {to je predstavljalo omalova`avanje za `enu. Muttefekun alejhi Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman. Pogledaj.v. Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. 649. Prenosi Buharija u svom “Sahihu”.kebir”. mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar. da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami.

Kitabijka je kr{}anka i `idovka. nego ga specifira. 689. El -Enfal. 686. a poznato je da je ova sura posljednja objavljena. 694. Muslim. sure “El-Maida”. ajet 25 Sura El-Kalem. 672. 693. c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira. I onaj ko tada ostavi d`ihad. a muslimani poni`eni. rekao da je sahih. 687. Ovaj je uslov potreban samo ako je d`ihad farzi-kifaje. ili je ugro`en hilafet. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude. 681. 682.10. tada nije potrebna saglasnost roditelja. O tome da je dozvoljeno o`eniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja. Sura El-Hadid. a kod tazira je dozvoljeno posredovanje. 668. 688. Tirmizi i Ibn-Hibban. ajetu sure “ElBekara”. ostali je nisu du`ni obavljati. ~ast muslimana ili muslimanke. dok se neodre|ena (tazir) mo`e razli~ito odre|ivati. i rekao da je hasen. ajet 5 . 673. 683. 677. 691. 671. sahih. Islamsko znanje To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid). 676. 695. dok za haddove vladar nije du`an Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa. 60. prenose}i ga. 690. 685. 670. zavisno od situacije i ugleda ljudi. El-Bekara: 230 El-Bekara: 229 El-Bekara: 228 Talak: 2 Du`nost je mu`a da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji. grje{nik je i bojimo se za njega ako umre u tom stanju. ajet 4 Ebu-Davud i Tirmizi. 674. sahih Muslim Sura El-Bejjina. ajet 9. Ali kad je ugro`ena dr`ava. 675. Ovaj ajet ne derogira 221. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne mo`e u tome zamijeniti. Muslim Buharija Tirmizi. 684. 692.342 667. ili kad su nemuslimani ponosni. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju. Hakim je. Sura E{-[ems. 669.

Islamsko znanje 696. 724. ajet 146 Hakim Sura Hid`r. 704. ajet 2. ajet 2 Sura Ali-Imran. 700. ajet 7 Sura El-Jusuf. ajet 133. 697. 720. 698. 701. ajet 49 Sura En-Nisa'. 705. ajet 110 Sura Ali-Imran. ajet 155. 722. ajet 218 Sura Et-Talak. 703. 702. hadis br. 707. 719. 710. 728. 713. ajet 51 Tirmizi i Ebu-Davud Sura Ali-Imran. 726. ajet 50 Sura El-Bekara. ajet 159 Bejheki (Kitabul-iman) Sura Et-Talak. 343 Sura En-Nisa'. 708. ajet 87 Sura Ez-Zumer. 712. 729. 717. ajet 175 Sura Et-Tevba. 730. 727. 721.156 Sura El-Bekara. 711. ajet 53 Sura El-Enfal. 706. 699. ajet 142. 709. 715.1376 Muslim Sura El-Ibrahim.145 Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura El-Ankebut. ajet 7 Sura En-Nisa'. ajet 96 Buharija. ajet 153 Sura En-Nahl. ajet 3 Tirmizi Malik i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Buharija Buharija Sura Ali-Imran. 723.3 Sura El-Bekara. 714. 718.134 Sura El-Bekara. 725. 716. ajet 92 . ajet 116 Sura El-Hid`r.

758. 735. 752.344 731. ajet 8 Buharija Taberani Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 763. 733.Sura El-Maida. ajet 34 Sura El-Enfal. 759. 744. 753. 756. 734. 748. 742. 741. Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Maida. ajet 27 Muslim. 761. 762. 755. ajet 87 Sura El-Maida. ajet 34 Sura El-Hadid. ajet 60 Buharija i Muslim Muslim Sura El-Fatir. 754. ajet 31 Sura El-Isra'. 740. ajet 34 Sura El-Mu'min. 746. 736. 764. 732. 751. ajet 135 Sura . 749. 738. ajet 152 Sura En-Nisa'.27 Ahmed Muslim Sura El-Bekara. ajet 22 Sura E{-[ura. ajet 26. ajet 40 Tirmizija i Ebu-Davud Buharija . ajet 58 Sura En-Nisa’. 750. ajet 180 Sura Et-Tevba. 760. ajet 10 Sura En-Nur. 747. 745. 765. 743. 737. Islamsko znanje Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura Ali-Imran. Tirmizi. 757. ajet 87 Sura El-E'araf. ajet 25 Sura El-En'am. 739.

770. 786. 783. 796. 773. 790. 788. ajet 3 Muslim Ahmed i Bejheki Sura Et-Tevba. ajet 26 Sura El-Mu'minun. 797. {to predstavlja u`i smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr. 771.Islamsko znanje 766. 779. 767. 777.40 Muslim Sura El-'Asr.3 Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom “adaba”. ajet 18 Sura El-E'araf. 799. 768. ajet 1. 775. . ajet 36 Sura El-Ahzab. ajet 9 Sura En-Nisa'. ajet 39. 776. 795. ajet 105 Sura En-Ned`m. 784.42 Sura El-Bekara. ajet 41. 787. ajet 152 Ibn-Mad`e Ahmed i Tirmizi Buharija i Muslim Taberani Nesai Ahmed i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. ajet 37 Buharija Hakim i Bejheki Ebu-Davud Sura Ha{r. ajet 22 Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura E{-[ura. ajet 135 Sura Es-S’ad. 774. 792. 782. 785. 791. ajet 200 789. 781. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Ahzab. 772. 345 Buharija i Muslim Buharija Sura El-Mud`adela. Sura El-Isra'. 798. 800. 793.2. 778. ajet 71 Sura El-D`asija. 780. 769. 794.

803. 832. 833. kao npr. .ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo. ajet 56 Sura El-Ahzab.202 Buharija i Muslim Sura El-Kehf.346 801. ajet 13. ajet 90 Sura El-Bekara. ajet 56 Muslim Tirmizi Sura Es-Saffat. 806. Nesai i Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 807. ajet 109. 804.2 Sura Et-Tarik. Islamsko znanje Sura El-E'araf. ajet 29 Tirmizi Muslim Sura En-Nur. 819. 829. 820. ajet 39 Hakim Hakim 825. 822. doga|aji budu}nosti i pojedini doga|aji u pro{losti. 831. 827. 830. 812. 802. ajet 26. 808. ajet 26. 816.27 Sura El-Maida. 814. 805. 813.130. ajet 23. 828. ajet 201. 815. 24 Buharija i Muslim Sura Ali-Imran. Sura Ed`-D`inn. Nesai i Tirmizi Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija Sura El-Isra'. 821. 810. 818. 27 Ebu-Davud. 834. 826. ajet 21 Buharija Sura El-Ahzab. 811. 823. ajet 173.120. 824. 817. Hatib el-Bagdadi.174 Sura El-Kehf.14 Sura Es-S’ad. ajet 1. 809. Bejheki u “[u'abul-Imanu” Gajb . ajet 201 Muslim Ebu-Davud i Tirmizi Ibn-Mad`e.

864. 853. ajet 28 Sura El-Ha{r. 846.41 Sura El-Kehf. Nesai i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 836. 857. 837. 844.156. 856. ajet 18 Ibn-Mad`e Sura Et-Ta-ha. 843. 869. ajet 31 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Nesai Buharija Buharija Buharija i Muslim Sura El-Isra'. ajet 4 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Sura El-E'araf. ajet 114 Muslim i Tirmizi Ahmed. 839. Tirmizi. 858. 862. 866. 854. ajet 7-10 Sura En-Nazi'at. 865. 849. 863. 841.Islamsko znanje 835. 842. 860.157 Sura El-Hadid. Ibn-Mad`e i Nesai Ibn-Mad`e Ebu-Davud.24 Ebu-Davud i Ibn-Mad`e Ebu-Davud. ajet 22. 838. 861. ajet 155. 868. 867. 855. Nesai i Ibn-Mad`e Sura Er-Rum. 845. ajet 23. ajet 31 Sura El-Muddessir. 850. 852. ajet 21 Sura En-Nisa'.23 Muslim i Ahmed Buharija i Muslim Muslim i Ahmed Sura E{-[ems. 847. ajet 6 Buharija i Muslim . 851. ajet 40. 347 Sura El-Bekara. ajet 34 Sura Et-Tahrim. 859. Tirmizi. 840. 848. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Isra'.

Nesai i Tirmizi Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura En-Nisa'. 873. 892. ajet 6 Ahmed i Ebu-Davud Ahmed i Hakim Buharija i Muslim Ebu-Davud . 883. 896. 886. 888. Islamsko znanje Sura En-Nisa'.348 870. 894. 900. ajet 34 Sura En-Nisa'. ajet 8 Taberani i Hakim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Ahmed i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Muslim . 877. 885. 897. 891. 879. ajet 36 Buharija i Muslim Ibn-Mad`e. 902. 880. 901. 881. 882. 899. 903. Nesai. ajet 34 Tirmizi i Nesai Tirmizi. 887. 874. 875. 872. 884. 898. 895. 893. ajet 228 Sura En-Nisa'. ajet 36 Sura Ali-Imran. ajet 34 Ebu-Davud Sura El-Bekara. ajet 28 Sura El-Mumtehin. 890. 871. Hakim i Ebu-Davud Buharija i Muslim Ahmed i Nesai Sura Et-Tahrim. 889. 876. Tirmizi i Ibn-Mad`e Buharija Sura En-Nisa'. 904. 878.

......................................................................................................................... 220 HAD@ ................................................................................. 229 MUAMELAT (KUPOPRODAJA) .......................................................................... 7 HADIS I SUNNET .. 95 FIKH ............................. 71 ISLAMSKO VJEROVANJE ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 287 BILJE[KE .................................................. 317 SADR@AJ ............................ 262 MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ................. 275 UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ............... 5 KUR’ANI KERIM ........................................................................................................................................ 254 MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) ................................................................................................................................................. 277 VOJNI POHODI I D@IHAD ....................................................................................... 177 NAMAZ .................................................................. 211 ZEKAT .................................................................................................. 349 ...................................................................................................................................................................................................................................................................................................Islamsko znanje 349 SADR@AJ PREDGOVOR ............... 188 RAMAZANSKI POST ................................................................................................................................. 171 PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TRE]E POGLAVLJE ^ETVRTO POGLAVLJE PETO POGLAVLJE [ESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE OSMO POGLAVLJE DEVETO POGLAVLJE DESETO POGLAVLJE ^ISTO]A .................. 284 AHLAK I EDEB ................................................................................................................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful