ISLAMSKO ZNANJE

Grupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Autori

ILMUL - ISLAM ISLAMSKO ZNANJE Menna’ El - Kattan (O Kur’anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi) hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku) ) Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)

Prevodilac [erijatski recenzent Stru~ni saradnici Likovno - tehni~ki urednik Lektor - korektor DTP [tampa Tira`:

Muhamed \uliman Muhamed Por~a dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur’an) Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat Nedim Hara~i}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi} “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje Izdava~

BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine UDK 297 ISLAMSKO znanje / (Menna’ El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3) Prijevod djela: Ilmul - islam ISBN 9958 - 880 - 15 - 6 1. el - Kattan, Menna’ COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR’ANI KERIM

”5 “Kur'an je. ja sam ta cigla.”4 Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog `ivota koji su zasnovani na prija{njim objavama i onome {to one nose u sebi. Kome se drugi pot~injavaju.{.s. d`. on nije {krt.: “Svaki poslanik je poslan svome narodu. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji su bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika. a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: Ka`e Allah. “A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili.‘”3 Ka`e Resulullah. Ka`e Uzvi{eni: “Donosi ga povjerljivi D`ibril. ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~im poput Kur'ana.KUR’ANI KERIM Allah.”1 ^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tom vremenu. s. Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{e prenosilaca). kazivanje Izaslanika plemenitog. a to je ^asni Kur'an.{. tamo pouzdanog! A drug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i. bez promjene.”6 .a. zaista. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu posljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena.s. .v. te reko{e: ‘Jo{ samo da ima ova cigla. kada je u pitanju Objava. i uva`en je kod Vlasnika Ar{a. d`. da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali..”2 Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu. ja sam pe~at svim vjerovjesnicima. zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi zgradu i uljep{a je i dotjera.. s. osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku.v. iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slao poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha. pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave. Oni su donosioci radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. Posjednika snage.A Allah je silan i mudar. ja sam svima vama Allahov Poslanik. a ja sam poslan svim ljudima.’ Pa. Muhammed.a.: “Reci: ‘O ljudi. Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se.

politi~ke. A Allah ka`e: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve. a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava: sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima. more bi presahlo.v. znanje i sudstvo.”11 . prije objavljena knjiga. A Allah. te ga povesti ka Uputi i spasu. pravilno je re}i da on u~i Kur'an.{. naru{eno u svojim sistemima. On je dr`ava i domovina. psihi~ke. To nije govor ljudi.” 7 Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimani mogu o~istiti svijet od neistina i la`i. milost i pravednost. ali ne i rije~i Gospodara moga.”9 Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom. a isto i za jedan ajet.. s. Na{i su prethodnici slijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uz povratak Kur'anu. ka`e: “Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. vlast i ummet. Tako kada nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana.s. materija i dobra. tjelesne. Kome pripada sva hvala. ogrezlo u nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti: “I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. obuhvata sve vidove `ivota. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme: du{evne. sa lijepim redoslijedom.”10 Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu. ekonomske.” Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i. A kada ga mi u~imo. ti prati u~enje njegovo. nema ovakve opise. Njegovo se u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani. kultura i zakon. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. vojska i misao. Reci: “Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga. d`ihad i da'wet. moral i snaga. “A kad se u~i Kur'an.a. dru{tvene. jer su one bile ograni~ene odre|enim vremenom. jer je on Objava od Mudroga. d`. DEFINICIJA KUR'ANA Glagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira. d`ina ili meleka. jer je sakupio sve prija{nje objave i svo znanje. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. zarada i bogatstvo. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije: “Islam je kompletan sistem. te ispravna vjera i ibadet podjednako.”8 Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an.10 Islamsko znanje Ni jedna druga.

18 .”.blagoslovljen “A ova Knjiga koju Mi objavljujemo..12 . zaista. pouka (mew'ize) “O ljudi.” .. Kur‘an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti.El-Kitab .14 .”. ona potvr|uje onu prije nje. Kur'an je opisan mnogim svojstvima. zaista.”.{. kao: . naziva ga mnogim imenima: .Ez-Zikr .Islamsko znanje 11 IMENA I OPISI KUR'ANA Allah. on nije izmijenjen i o~uvan je u potpunosti.El-Furqan ..”16 Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab.”. a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige.13 .Knjiga “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a.svjetlo “O ljudi. milost (rahmet).Et-Tenzil . d`. blagoslovljena je. Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e: “Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom. lijek ({ifa').” . Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja: “Mi. a naziv Kitab jeste zbog toga {to je zapisan perom.” Kur'an je ~uvan u prsima i u recima.”.Mi vam objavljujemo jasnu svjetlost. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti.El-Kur'an “Ovaj Kur‘an vodi jedinom ispravnom putu..Opomena “Mi.”. i lijek za ono {to vam je u prsima i uputa i milost vjernicima.mubarek .nur . ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara.Rastavlja~ istine od neistine “Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima bio opomena.uputa (huden).15 ..17 .Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama. dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg .Objava “Zaista je on objava od Gospodara svjetova.19 ..

” 24 Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana. hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku.12 Islamsko znanje . Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. svejedno da li je Poslanik. pa je rekao: “Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?” . po{to im je objavljen. Primjer je toga hadis koji govori da je Poslanik.v. spomenuli su to Poslaniku.v. da je rekao.v. na javi ili u snu.A on je.sna`na “One koji ne vjeruju u Kur'an.koji potvr|uje prija{nje objave ..v.”. 20 . 22 .s. ili su mu poslije prenijeli.. a on je.a.a.jasna “I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga. Knjiga sna`na.s.. zaista.s.opomena “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. kada bi klanjao svojim ashabima. i ono ~ime je on opisan.a.be{ir . Terminolo{ki.. HADISI .. 23 .kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. radio. 21 . nezir . s.aziz .: “Djela se cijene prema nijetima.bu{ra ..”..”.veli~anstvena “A ovo je Kur'an veli~anstveni.med`id . od rije~i ili djela. s.s. a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom.. i kada su se vratili. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA. uvijek zavr{avao sa: “Kul huvallahu ehad”.a.”. potvrdio.vjesnik radosnih vijesti.mubin .radosna vijest “.”25 Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe: “Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!”26 ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a: “Uzmite od mene va{e obrede!”27 Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima. s. bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu. poslao jednog ~ovjeka u pohod.KUDSIJA I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Hadis jezi~ki zna~i: ne{to novo. vjesnik radosnih vijesti i opomena. Govor: to je poput rije~i Poslanika. s..

.s. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: “Ka`e Uzvi{eni Allah.. s.a.v.v..: “Obavijestite ga da njega Allah voli. “Rekao Uzvi{eni Allah”.s. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA I HADISI .{. s. Data }e pripadnost Bo`ijem Poslaniku. s. A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza. 2.a. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja . s.a.s.a.v.s. prenosi da je to Allahov govor. {to ukazuje na veli~inu i ~istotu. d`. 3. bio je uvijek nasmijana lica. te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega. Taj je izazov trajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana.a.a.. s.” HADISI .Islamsko znanje 13 Pa su ga upitali i on je rekao: “Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im. jer on obavje{tava od Allaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik. prenose}i od svoga Gospodara.a. Poslanik je prenosilac Allahova govora svojim rije~ima i u njemu se ka`e: Rekao je Resulullah.a.KUDSIJA Razlike me|u njima su slijede}e: 1. i njime izazvao Arape.v.v.. A “takdis” je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega. lijepa ahlaka. s.s.” A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika.”28 Osobina: kao {to se prenosi: “Poslanik. s. Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu. te negiranje svega onoga {to Njemu ne dolikuje. odnosno {to Poslanik. Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu.s..s. prenose}i od svoga Gospodara. pripisuju}i se Allahu..KUDSIJ El-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds). biti pripadnost obavje{tenja.v.v.v. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”. s.. Ili ka`e: Rekao je Resulullah. ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalo sumnje) i to je definitivno potvr|eno.” Pa je rekao Poslanik.s..

Kur'an je Objava od Allaha. Ve}. on se . te ga objasnio ljudima svojim govorom. iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu.a. naro~ito nagra|uje za njegovo u~enje. ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda..v.a.a.v. Ova vrsta. primio putem vahja. makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog.to je samo Objava. s. d`. tada dolazi vahj koji ih ispravlja.kao govor .: 'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu.: “On ne govori po hiru svome . rekao na osnovu svoga razumijevanja Kur'ana.slobodno mo`e pripisati Resulullahu. lam je harf i mim je harf.a. jer mu je on poja{njen. hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba). d`.njegovo zna~enje je od Allaha. pa dolazi vahj koji ga kori: “Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje . ne ka`em: ‘Elif. .. koja mu se obznanjuje. prihvatio je mi{ljenje EbuBekra i uzeo od njih otkupninu. Primjer toga su zarobljenici na Bedru.s.a.a.s.” 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor.v.v. i to prima Poslanik jednim od puteva vahja. RAZLIKE IZME\U HA DISI . Poslanik. elif je harf.s.KUDSIJA HADISI I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: ..’ ’ (Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih) Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom. s. s. Ka`e Resulullah. s.s. s. Ovu vrstu hadisa.v. lam. vahj potvr|uje ukoliko su ispravni.a. koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada.. s.s. a po rije~ima je od Resulullaha. On se u~i u namazu i Allah. a nagrada je deseterostruka. jer se govor pripisuje onome ko ga ka`e.hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik.”30 Hadisi-kudsij . s.s. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljeno preno{enje hadisi-kudsija po zna~enju.v.s.. po rije~ima i po zna~enju.. Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet. ali ne i po izgovoru. Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg priznaje vahj.. a to je zna~enje Allahova govora o Poslaniku.{. a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana. a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj. mim da je jedan harf.v. 4.14 Islamsko znanje koja mogu biti sahih (vjerodostojna). hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah.{. i hadisikudsij je po zna~enju vahj. a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka... 5.

.Islamsko znanje 15 Njegove rije~i su od Poslanika. dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj). jer da je govor od Allaha. onda ne bi bilo razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana. s. ali ne doslovno njegove rije~i. d`.”32 Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj . tako {to se nekome pripi{e govor na osnovu sadr`aja. a ne na osnovu rije~i koje su izgovorene. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta.OBJA VA OBJAV MOGU]NOST V AHJA VAHJA I NJEGOV A REALNOST NJEGOVA Procvatom nauke. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima i njegovo u~enje postalo bi sevap. a i u njima samim. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva svijeta. jer je on krajnja granica i njegov prekid.”31 “A vama je dato samo malo znanja. npr..s. a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e.” Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”? Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku. VAHJ . Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha.v.{. Neke }e to navesti na nijekanje vjere. ali nije u stanju da prodre i u njegovu bit. a po izgovoru je od Resulullaha. ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanje onoga {to nije materija.a. a druge da potvrde istinu. a mo`e nastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). ili Ka`e Uzvi{eni Allah. kada ka`emo: “Uzvi{eni Allah je rekao”.: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim. pa za{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha: “Rekao je Allah Uzvi{eni”. Ka`e Uzvi{eni Allah. ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu. Musaov govor. za{to ga onda pripisujemo Allahu. Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e? Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju. a ne na osnovu izgovora.{. Takav hadis naziva se Poslanikovim. Kur'an spominje. d`.

Muhammed. d`. koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova `ivota.{. s. Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u `ivotu. s tim da se skriva od drugog. d`.. To je potvrda istinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj.{.s. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo.” .. d`. Ti odabranici su poslanici. pa nije nikakvo ~udo {to Allah. koja ~uva njenu vrijednost i specifi~nost.. Trag je objave bio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama. I prije njega bilo je poslanika. to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih. vahj poslanicima.. d`. a to su skrivanje i brzina. skriveno obavje{tavanje onoga kome je govor upu}en.'”33 ZNA^ENJE OBJA VE OBJAVE Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog. Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. terminolo{ki je definisan kao: “Allahov govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika. a to je du{a.16 Islamsko znanje psihi i umnim sposobnostima. duhovnu hranu. zamjera “razumnima” i ka`e: “Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernici govore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak.{.v. njemu objavljuje.a. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja. Nije nemogu}e da Allah. nije jedini poslanik. Allahov. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu.{. Zato Allah. izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio za vahj i koje }e primiti poslanice..

. U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: “I kad tvoj Gospodar re~e melekima. ehhisunneta i d`emata.”'41 Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje. prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg.a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama..a.”42 “Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu. po izgovoru i po sadr`aju..Islamsko znanje 17 NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA MELEKIMA 1. objavili u no}i Kadr. . zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina. a ne govor D`ibrila ili Muhammeda.” 34. ti ga za{titi da bi saslu{ao Allahove rije~i. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti.”37 “Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an.”43 Kur'an je Allahov govor. Prenosi se od Ibn-Abbasa. Tada je prou~io: 'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. pa u~vrstite one koji vjeruju!'”35 2.s.39: “Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru. uistinu. r.‘40 'I kao Kur'an. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo. na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu).”38 Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo srce. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: “A ovo je Kur'an veli~anstveni... s. zaista.”36 Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u mjesecu ramazanu: “Mi smo ga.a.v. Ka`e Uzvi{eni Allah: “A ti.

radijallahu anha. ili (da) po{alje poslanika.”48 Tako|er. s. s tim {to to nije objava. koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: “I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. istiniti snovi.‘” 45 Istinski snovi nisu samo odlika poslanika. kako ka`e: “Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku. preko meleka D`ibrila i 2. dolazilo bi mu poput svjetla dana. s. oni su mogu}i i kod drugih vjernika. Uistinu. ili iza hid`aba (zastora). na javi i bez posredni{tva.a. kao {to ka`e Poslanik: “Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti. pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim {ta ho}e.a. To je potvr|eno kod Musaa.i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno na taj na~in.: “A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao. Allahov govor iza (hid`aba) zastora.18 Islamsko znanje NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA POSLANICIMA Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina: 1.” “A {ta su to radosne vijesti”? reko{e.s. I kad on odraste toliko da mu po~e u poslu pomagati.s. Ibrahim re~e: ‘O sinko moj.”44 To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. potvr|en je i razgovor Resulullaha. Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine: 1. Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava. sa Uzvi{enim Allahom u No}i Mi'rad`a.v. Prenosi se od Ai{e.a.”46 Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima: “A nije za ~ovjeka da mu govori Allah. u snu sam vidio da te trebam zaklati. On odgovori: “To su istinski snovi. Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: “Ili iza zastora”. .. Sve {to bi vidio u tom snu. r. izuzev objavom.v.. On je Uzvi{en i Mudar!” 47 2. bilo je u vidu istinitog sna. posredni{tvom. bez posredni{tva.

a drugo stanje je suprotno tome.”50 I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e: “Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik. njeno razumijevanje i pam}enje.a. D`ibrila. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine. To je najte`i na~in primanja Objave.” Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a. s. za razliku od Objave putem zvuka zvona. bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave. s. da je El-Haris b. a Poslanik..v. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: “Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa duhovnosti meleka. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: “O Resulullah. jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. kada je potrebno Resulullahu. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog. uistinu. ~elo mu.”49 2.s.s. kada melek prelazi iz svoga duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.v. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to nam ukazuje slijede}i hadis: “Kada Allah odredi naredbu na nebesima. a mo`e da bude uz posredni{tvo meleka Objave. On bi mi govorio. da mu do|e poput glasa zvona. s. jo{ kipta{e znojem. poput udara lanca u glatku stijenu. kako ti dolazi Vahj?” Resulullah..”51 . Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka.s.a. re~e: “Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona. radijallahu anha. da se duhovno uzdigne na stupanj meleka. meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti Njegovim rije~ima.v.a. Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina: 1.Islamsko znanje 19 NA^IN OBJA VE OBJAVE MELEKA POSLANIKU Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenuta na~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora. jer postoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca. kao i me|usobna bliskost. a ja pamtio {ta mi ka`e. Na ovaj je na~in ^asni Kur'an objavljen.. ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao.

s. i onda mu `ilu kucavicu presjekli. a to je mogao uraditi. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u bezizlaznoj situaciji. tada bi sav govor pripisao Allahu. A da je pitanje kao {to d`ahili misle.. a ako si pogrije{ila. Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe i svoju pokornost. radijallahu anha: “Do mene je doprlo to i to. jer je Poslanik. nije mu i{lo u prilog da pripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe.s.v.s. nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav: . Smatraju da je Kur'an Muhammedovo.a. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu. a evo nekih: 1. jer njegovom govoru .20 Islamsko znanje ODGOVORI NA SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU V AHJ VAHJ U pro{losti. tvrdio za sebe da je nepogre{iv i kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo...” 53 Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge za izostanak. tra`i oprosta.potrebno je tako|er pokoravati se. To je pretpostavka koju historijska stvarnost negira.a.a.v. Allah }e te za{tititi. jer da je Muhammed. ako nisi pogrije{ila. jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisu bili u stanju da mu se suprotstave. s. bio poznat po povjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju. Time su imali za cilj ukaljati ~ast i ugled Poslanika.v. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili. To je dovoljan razlog za pokornost njemu.hadisu . kao i njegov stil. i niko ga izme|u vas ne bi mogao od toga odbraniti. on nije `elio da sla`e ljudima. Te sumnje nemaju osnove. {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titi njenu ~ast? Ali. Da je Kur'an njegov govor. s.”52 Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. djelo ~ija je zna~enja on izmislio. Iznesimo za ovo nekoliko primjera: Munafici su optu`ili njegovu `enu Ai{u potvoriv{i je. s. s. savjetovali su se. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je `elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja. a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. a time bi slagao na Allaha: “A da je o Nama kakve rije~i iznosio.s. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i.a. Ovo je neosnovana tvrdnja.v.

mi nismo od tebe iskusili la`. te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla. pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice.s. ili pou~i. a ni knjige to nisu prenijele: .a. vi `elite prolazna dobra ovoga svijeta. s.mo`da on `eli da se o~isti. Selama.s. zato {to je njemu slijepac pri{ao. kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova gre{ka. sna{la bi vas patnja velika zbog onoga {to ste uzeli.v. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik..'” 57 2.a. [ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti. ljudi su krenuli u susret k njemu. osje}aja i li~nog otkri}a? Kur'an spominje pro{le narode. nije bio njihov savremenik. poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima. dovitljiv. On nije prisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a.v.a. a Muhammed.Islamsko znanje 21 “Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu.a. UmmiMektuma.. slijepca.s.” 54 Da je ovaj ukor bio od Muhammeda. a koji la`u.. .”56 Iz Poslanikova `ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu. do{ao je Poslanik'. s.” 55 Ovdje. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt Poslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik. Da nije ranije Allahove odredbe. samom sebi.. spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b.s. Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: “Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji. iskrenosti u rije~ima i u djelu.v. da je rekao: “Kada je Resulullah.” Prenosi se od Abdullaha b. znao sam da to lice nije lice la{ca.v..a. tako|er. ja samo slijedim ono {to mi se objavljuje. a Allah `eli onaj svijet. da li biste mi vjerovali?” Reko{e: “Da. to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom. pa da mu pouka bude od koristi. A {ta ti zna{ . s..” Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kada on ka`e da nije Kur'an od njega: “Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam. istinu i neistinu.. r. U pro{losti. a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti za islam: “On se namr{tio i okrenuo. do{ao u Medinu. jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom. o{trouman. dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu. kao kada o~evidac govori. s. a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etku njegova poslanstva kada im je on rekao: “Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja `eli da vas napadne.Allah je silan i mudar.

Da je Poslanik. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti. i ujutro i nave~er da mu ih ~itaju. jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja. Ali.a. o drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega.. tj. To je istina. jer oni nisu govorili da je Objava od Muhammeda. u Busri u [amu.v.v. po~e{e govoriti da prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima.” 58 Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac: “A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina..s. o D`ennetu i njegovim blagodatima. One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj.”62 3.v. pou~ava ga ~ovjek. koji je samo ~ovjek i koji ne zna gajb. a devet godina je razlika izme|u sun~evih i mjese~evih godina. Muhammed. U pro{losti. odrastao je nepismen. a i sada: “Tako su gotovo istim rije~ima. srca su im sli~na.a. prima znanje od u~itelja.a.v..a. historija bi to zabilje`ila.kao {to }emo vidjeti . D`ahili u njegovo vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila. Nevfela. a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine. Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru. to nije istina. a to mu se samo pri~injava. o vatri i kazni. ovako precizni podaci. Odakle Muhammedu.s. on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva.v.v.s.a. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik.a. s. ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e: “I govore: ‘To su izmi{ljotine naroda drevnih. Pored toga. a nakon poslanstva odgovarao je njima na pitanja o kojima su oni `eljeli raspravljati. a historija je zabilje`ila Verekin nagovje{taj dolaska Poslanika.22 Islamsko znanje “To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo. A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori. a ni od drugih naroda. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju.‘” 60 Muhammed. neposredno nakon primanja Objave. ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ni{ta o tome znali.. a bio je nepismen. s. i Vereku b. s..s. a da je imao nekog drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda. upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek? . Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku.s.pa odakle je onda primio Objavu u svojoj ~etrdesetoj godini? “To je samo Objava koja mu se obznanjuje. jer on nije bio obi~ni ~ovjek. s. Tako su govorili prije.s. A kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti. on tra`i da mu se prepisuju.” 61 Ali..s. a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima. Kur'an sadr`i i druga saznanja.a. o melekima i njihovim du`nostima. s. bilo {ta od njih uzeo.” 59 A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina. s. nije pou~en ni od koga od svoga naroda.v. nije imao u~itelja . govorili i oni prije njih. s.

na~ina govora.. mimo Koga nema drugog boga. Govorili su: “Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo. Islamski ummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi. zaista. te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti. ru{i njihove snove i . a da ja ne znam u vezi ~ega je objavljen. do koga mo`e do}i deva. i nemogu}e je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila ka Allahovoj uputi. ve} ga je poznavala kao kova~a koji govori stranim jezikom. Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla . MEKANSKI I MEDINSKI AJETI Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige. zakonodavstvu i moralu kod ljudi. da je rekao: “Tako mi Allaha. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete. Ona ih poziva u tevhid. jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata. Me|utim. biti o`ivljeni?” 64 Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. ~inili {irk Allahu. a nisu uspjeli. ni jedna sura iz Allahove Knjige nije objavljena. A danas. koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjeduju medinski ajeti.a. nijekali Vahj i Sudnji dan. a da ja ne znam gdje je objavljena. nije logi~no da ~itav Kur'an. zar }emo mi. nakon ~etrnaest vijekova. Zato je mekanska objava puna opomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere. iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva. kojom je ~itavo ~ovje~anstvo po~a{}eno. svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili Objavi. znaniji od mene u Allahovoj Knjizi.v. ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata.”63 Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}aja u vjeri.Islamsko znanje 23 Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. Kada bih znao da je neko. uputio bih se ka njemu. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bila je tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh. To je jak oslonac u historiji zakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta.s. ve} je on Objava Silnog i Mudrog. bude od ~ovjeka koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga. mnogobo{ci poku{avaju prona}i ne{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. obo`avali su kipove. sa svim svojim nau~nim postavkama. Arapi u vrijeme Muhammeda. s.

Navodi im slike `ivota na drugom svijetu. stra{ni doga|aj. {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. knjige.24 Islamsko znanje donosi im znakove poslanstva. Oni sadr`e i kazivanja o prija{njim narodima. Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu. njegovo mjesto. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta. a neke medinskim ajetima. veze izme|u dr`ava i naroda. te tome dodale odredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski. PRIMJERI I KORISTI POSVE]IV ANJA P A@NJE MEKANSKOM POSVE]IVANJA PA@NJE I MEDINSKOM PERIODU OBJA VE OBJAVE Velika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim periodima. izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana. da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta. zaglu{uju}i glas. uspostavljaju propise organizacije dru{tva. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|u mekanskih i medinskih ajeta. Bili su strpljivi i u~inili su hid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. kao i kosmi~ke i racionalne dokaze. Potpomagali su se sadr`ajem sure ili ajeta.” Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te . Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom. mjesto i formu ajeta. meleke. Kada je formirana takva zajednica. pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominju kaznu. slike D`enneta i Vatre. nalazimo medinske ajete koji su dugi. za takve ajete bi ulema rekla: “Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu. njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. te se obra}aju sljedbenicima knjiga. Sudnji dan. Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha. a neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto. me|uljudske odnose. a sve to uz najbolji stil kazivanja rimovanjem na kraju ajeta. iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali istinu kako bi uzeli pouku. obra|uju propise islama i njegove kazne. ili prenesen iz Medine u Meku. odnosno mekanski. Sudnji dan i u kader. ure|uju `ivot u porodici. Pratili su ajet po ajet. poslanike. kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke. suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme. da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama koje su obra|ivane u Medini. onda bi neke ajete odredio po sli~nosti mekanskim. obja{njavaju zakonodavstvo.

ono {to je preneseno iz Medine u Meku. 3. Er-R'ad. Er-Rahman. 9. El-Ihlas i En-Nas. Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta. rekla bi: “Objavljena je no}u ili objavljena je danju”. 7. tako da broj sura u Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest. El-Enfal. El-Hud`urat. El-Kader. ono {to je objavljeno u Medini. El-Munafikun. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi. El-Mud`adela.” Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. ono {to je objavljeno u Medini. 2. 10. En-Nisa'. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno na putovanju. ono {to je objavljeno u Meki. a to su: El-Fatiha.” 1. 6. . a to su: El-Bekara. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu.Islamsko znanje 25 ka`e: “Ova sura je objavljena tu”. mekanski ajeti koji su u medinskim surama. sli~nost mekanskih sura medinskoj objavi. 14. El-Ahzab. 13. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju. El-Mumtehine. Et-Tatfif (El-Mutaffifun). ono u ~emu su se razi{li. da li su mekanske ili medinske. Muhammed. a njih je osamdeset i dvije sure. 3. Et-Tevba. i zato se ova nauka zove: “Nauka o medinskim i mekanskim ajetima. Et-Tegabun. Medinskih sura ima dvadeset. ono {to je objavljeno u Meki. “objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi”. Es-Saff. ElD`umu'a. ono {to je objavljeno ljeti i ono {to je objavljeno zimi. El-Feth. 5. te “objavljeno je kod ku}e ili objavljeno je na putovanju. El-Hadid. El-Bejjina. 2. Ali-'Imran. a stav o njemu je da je mekanski. 11. medinski ajeti koji su u mekanskim surama. Ulema se razi{la u dvanaest sura. Sve preostale sure su mekanske. Et-Tahrim i En-Nasr. 4. El-Ha{r. Ez-Zelzeleh. 8. a stav o njemu je da je medinski. El-Maida. a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome. 12. Et-Talak. En-Nur.

poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu. a kod razli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav. od po~etka pa do kraja Objave. jer za svako mjesto postoji odre|eni govor. munaficima i sljedbenicima knjiga. Uz pomo} toga. kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor. s. a neke od njih jesu sljede}e: 1. Sve to nam postaje jasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim.a. Onaj koji slijedi Vahj. Specifi~nost na~ina govora u mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anja ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri.v. jer poznavanje mjesta objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju. . iako je pouka i poruka u op}enitom zna~enju.) kroz kur'anske ajete. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima. 3. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca slu{atelja. a ne samo u povodu ajeta. kao {to se teme razlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja. mu{ricima.26 Islamsko znanje KORISTI POZNA VANJA POZNAV MEKANSKIH I MEDINSKIH AJET A AJETA Mnoge su koristi njihova poznavanja.s. te okoline u kojoj `ive. on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika. mufesiri (komentatori Kur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj koji ga derogira. 2. jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji.

nije ni{ta zabilje`eno na tu temu. ..metodu analogije. To je analogija i zato se ka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste mekanska.v. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja i koji su njegovi svjedoci. Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih. . O tome nam govore knjige tefsira. Od Poslanika. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{to u sebi od tih doga|aja. jer ummet nije du`an znati. taj ajet je medinski. ili Oprosnog had`a. osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga derogira.metodu slu{anja i preno{enja.a. Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re. ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~in je objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to. a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska.Islamsko znanje 27 POZNA VANJE MEKANSKIH POZNAV I MEDINSKIH AJET A I OBJA[NJENJE AJETA RAZLIKE ME\U NJIMA U~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: . za njega se ka`e da je mekanski ajet.s. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja mekanskog ajeta. kao ajeti El-Fetha. pa makar bili i van Meke. s. Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje uzima u obzir vremena Objave. pa i u samoj Meki. odnosno medinskih ajeta. makar i van Medine. Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re. te djela o povodima Objave i nauci Kur'ana. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske i medinske ajete odre|eno je ovim na~inom.

v. vatre i kazne. bespravno jedenje imetka jetima i njihovi lo{i obi~aji. osim sure El-Bekara. a u svemu tome je poruka Poslaniku. a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd. “Elif lam ra”.28 Islamsko znanje ODLIKE MEKANSKE I MEDINSKE OBJA VE OBJAVE Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata koji obja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju. {to pove}ava umnu prisutnost slu{alaca i udare srca. osim sure El-Bekara i Ali-'Imran. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje. Ovo su bili zaklju~ci.. osim sure ElBekara. . 4. svaka sura koja u sebi ima ~esticu “kella” jeste mekanska.. a nema: “O vi koji vjerujete!” jeste mekanska. poput: “Elif lam mim”.!”. svaka sura koja u sebi ima: “O ljudi. osim sure El-Had`d`. a sa`eto obja{njenje. 2. a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura. 4. a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama. spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota. “Ha mim” jeste mekanska. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke: 1. D`enneta i u`ivanja u njemu. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska. svaka sura koja po~inje alfabetom. 3. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska.. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska. 6. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji zajednica. osim u drugoj polovini Kur'ana.a. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz `ivota onih koji nisu vjerovali prije njih. potvrda Objave.s. A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj ajet mekanski. rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza. a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e: 1. otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi. s. koja na kraju sadr`i taj ajet. 3. pro`ivljenja i nagrade. jer pobjeda na kraju pripada vjernicima. 5. i ona se ne nalazi. 2. da osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu.

A [T A POSLJEDNJE OBJA VLJENO [TA OBJAVLJENO Poznavanjem onoga {to je Poslanik.s. bra~nog prava. obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam. 3. me|unarodnih veza u miru i u ratu.” 65 .Kur'ana . Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu.. 2. a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e: 1. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska. 2. te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri. Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek: “^itaj u ime Gospodara tvoga. nasljednog prava. primio od Objave. obja{njenje ibadeta. 3. stvara ~ovjeka od zakva~ka! ^itaj. POZNAV [TO PRVO. Ovo su zaklju~ci. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve. ~ovjek osje}a veli~inu onoga {to je objavljeno. me|uljudskih odnosa. POZNA VANJE ONOGA [T O JE PR VO. a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog izvora . koja je mekanska. dru{tvenih odnosa.v.Islamsko znanje 29 ZAKLJU^CI I ODLIKE MEDINSKE OBJA VE OBJAVE 1.formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odre|enom situacijom. vrijednosti d`ihada. plemenit je Gospodar tvoj. dunjaluk sa ahiretom. osim sure El-Ankebut. Koji stvara. s. Time je povezana Zemlja sa nebesima.a. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja. koje je promijenilo tok ljudskog `ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. obja{njenje njihova udaljavanja od istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige. te njihova me|usobnog razila`enja u onome {to im je do{lo od istine. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. 4. Koji pou~ava peru.

” POSLJEDNJE [T O JE OBJA VLJENO [TO OBJAVLJENO 1.' .”67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. da je rekla: “Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu. pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala. na . A Allahove rije~i: “Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera”69 koje su objavljene na Arefatu. s. bilo je u vidu istinskog sna. ako ste pravi vjernici. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}i svojima.nikome krivo ne}e u~injeno biti. zatim me pustio i rekao: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti'. od Ai{e radijallahu anha.” A to je: “O vi koji vjerujete. Muslim i drugi.a. Sve {to bi vidio u tom snu. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet: “I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. i to je ispravno. kad }e se svakome ono {to je zaslu`io isplatiti. od Ibn-Abbasa.v. radijallahu anha..” 66 2. zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog roka. a srce mu jo{ lupa{e. Zato bi se prethodno snabdio hranom..30 Islamsko znanje A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija. a on je u pe}ini Hira. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet se snabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina. pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e: 'U~i u ime svoga Gospodara!' . Ka`e se da je to ajet o dugu: “O vjernici. jer je to sve jedno kazivanje. uni{ao Hatid`i b. bojte se Allaha i od odstatka kamate odustanite.pa sve do rije~i: '…pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati. dolazilo bi mu poput svjetla dana. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen.” Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti' . D`ubejra: “Zadnje {to je objavljeno od Kur'ana jeste: 'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. Kasnije je zavolio samo}u.. . zatim me pusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati'. Osamljivao bi se u pe}ini Hira'. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu koji bilje`i Buharija.nakon ~ega se Poslanik vratio. Huvejlid.”68 Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani u Mushafu.s. pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala.'” 3. koji ka`e: “Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati.

protjerivanjem mu{rika iz nje. Ve}ina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim u~vr{}ivanjem u Meki. El-Vahidi. sada{njosti i ukazuje na budu}nost. za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njih vezano. Zato su oni pitali Resulullaha.s. po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa. el-Medinijj. koji je napisao svoje poznato djelo na tu temu: “Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul.” . Ibn-Had`er te Es-Sujuti. ESBABUN .. a neki su napisali i zasebna djela na tu temu. te obavljanjem had`a njih samih. a najpoznatiji me|u njima je: Ali b. a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome. Ashabi u svome `ivotu sa Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja. s.a. o {erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj.NUZUL (POVODI OBJA VE) OBJAVE) Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. Neki od njih su se dotakli toga u svojim tefsirima Kur'ana. PA@NJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave.Islamsko znanje 31 Oprosnom had`u. To je upotpunjavanje blagodati.v. ili na to pitanje. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave). On potvr|uje doga|aje iz pro{losti.

da je rekao: “Kada je objavljeno: 'I opominji svoju bli`nju rodbinu..s. radijallahu anha. Npr. es-Samit. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim.32 Islamsko znanje NA [TO SE MO@E OSLONITI U VANJU POVODA OBJA VE POZNA POZNAV OBJAVE Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha.' On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu. i objavljena je sura: 'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je”'.v. prenosi se od Ibn-Abbasa. si{ao je Poslanik. Samo {to se to desilo. Prenosi se od Ai{e.s..” Ovakav je bio put uleme. samo si nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao. s. DEFINICIJA SEBEBI . kad do|e D`ibril sa ovim ajetima: 'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala. na Saffu.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si. pa je povikao: 'O ljudi!' . na{ih prethodnika.s. kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen mu` Evs b.NUZULA Sebebi-nuzul obuhvata dva na~ina: 1.v. da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca..a.' 70. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica dolazi iza ovoga brda.v. i koji su poznavali povode i tra`ili znanje o tome i bili uporni u tome. s. El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: “Nije ispravan govor o povodima Objave. a dio njega nije dopro do mene. a ona se `alila zbog toga. a ona se `ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku.a.a. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana. 2. ^ujem glas Havle bint Sa'lebe. koji poja{njava {erijatski stav u pogledu toga. s..”' 71 . osim sa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave. da je rekla: “Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e. koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temi sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost. ili od ashaba.pa su se oni sakupili.

Znanje o povodima daje znanje o onome {to je nastalo povodom toga”. a ajet objavljen u op}oj formi. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~i na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi. 2. sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. POUKA JE U OP]OJ FORMI. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno. Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. tj. Ka`e Ibn-Tejmijje: “Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana i otkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. KORISTI POZNA VANJA POZNAV POVODA OBJA VE OBJAVE Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu: 1. a posebno sa posebnim. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti [erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti. ve} je objava Kur'ana po~ela sa akidom i imanom. 3. Objava Kur'ana nije bila samo na osnovu doga|aja. 4. da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu: 1. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajet objavljen sa op}om formom. a u svemu tome je Allahova milost prema ummetu. u tom slu~aju ulema se razilazi u pogledu pouke. a postoji dokaz koji ga ograni~ava. Ajet je . a ne u posebnosti povoda i propis koji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi. A ukoliko je sebeb poseban. uzima se op}enito sa op}enitim. ili pitanja i tra`enja tuma~enja. Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta.Islamsko znanje 33 Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. 5. A NE U POSEBNOM POVODU Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti. u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta.

kao kijas npr. 3. osim povodom toga. 2. 2. tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i. ali je jedno od predanja . Op}a forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike. a drugi put na zna~enje samog ajeta. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu. i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu. o tome. kao i ne~eg drugog. poput: “Objavljen je o tome”. osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se `eli ukazati na povod Objave. kao i sve takve osobe i slu~ajeve.. on nju obuhvata kao i druge koje su takve. ali on obuhvata tu osobu. a drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razli~it njemu. kada je jedan od oblika nejasan.34 Islamsko znanje objavljen povodom odre|ene osobe. a ne u op}oj formi.” Tu nema proturje~nosti i cilj toga jeste tuma~enje.v. Jasan je tekst npr.” Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost da ajet bude objavljen povodom toga. a drugi }e se uzeti kao tefsir toga ajeta. OBLICI POVODA OBJA VE OBJAVE Oblik povoda objave mo`e biti: 1. poput: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” ili “Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga. s.” Ili kada u re~enici ima veznik “pa” koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja.” ili “Upitan je Resulullah.” Ova dva oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta. VI[E RIV AJET A U JEDNOM POVODU RIVAJET AJETA Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in: 1. kao kada ka`e: “Desilo se to. a ne `eli se ukazati na povode objave. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu. pa je objavljen ajet. Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” pa se jednom `eli time ukazati na povod ajeta. kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda. dvosmislena forma. Ili da ka`e ravija: “Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome” ili “Ne mislim da je ovaj ajet objavljen.s. Kada postoje}a forma ne bude jasna. kada ka`e ravija (prenosilac): “Povod ovog ajeta je to. jasan tekst ili 2.a..

tada }e se predanja uskladiti. ukoliko je to mogu}e. 5. . a jedno od tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti. niti zekata. El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu.Islamsko znanje 35 vjerodostojnije. ali postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima. jer je sura mekanska.” MNOGOBOBROJNOSTI OBJA VE OBJAVE SA JEDNIM POVODOM Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju bude objavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama. tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju. dat }e se prednost vjerodostojnijem predanju.72 Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupiti na snagu. 4. a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru. OBJA VLJIV ANJE AJET A PRIJE PROPISA OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA Ez-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. a u Meki nije bilo Bajrama.” 73 Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr. ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti. kao kazivanje onog koji je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog. a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju. Primjer toga jeste ajet: “Spa{en je onaj koji se o~isti. A Ibn-Had`er ka`e: “Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta.

To je bio veli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Njegovo drugo objavljivanje bilo je postepeno u periodu objave. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Allah je objavio Kur'an Resulullahu. tako da za svaki slu~aj biva objavljen ajet. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'an objavljivan. Muhammedu.s. Zbog toga ulema o ovome ima dva mi{ljenja: 1. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme. s. sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima. Oni su na stanovi{tvu da se objavom . za razliku od prija{njih objavljenih knjiga.a.36 Islamsko znanje OBJA VLJIV ANJE VI[E AJET A OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA O JEDNOJ OSOBI Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba. koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra”74 i ka`e: “Mi smo ga objavili u no}i Kadra”75 i ka`e: “Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i.. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA ODJEDNOM OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi: “U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana.v. kao uputu ljudima. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine.”76 Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. Zato je Objava silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. Njegovo prvo objavljivanje bilo je u no}i Kadra. kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula Muhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Ali. ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecu ramazanu. {to je izazvalo ~u|enje i sumnju kod naroda. Poslanik nije primio objavu odjednom. a narod je bio uporan u odbijanju istine.

a u Medini deset godina. 2. objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. u periodu od dvadeset i tri godine. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju. od po~etka poslanstva. pa do njegove smrti. d`. s. a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine. da je rekao: “Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina. njegovo objavljivanje u cjelosti. Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu. I kao da je Allah. htio da ka`e: “Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili. zbog veli~ine njegove kod meleka.{. Ka`e Es-Sujuti: “Tajna objave Kur'ana u cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje.a.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku. a zatim postepeno objavljivanje. Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 1. s. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. pa ka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti. Za to on navodi dalje: “I kao Kur'an. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina. 2.”77 Ovo mi{ljenje je najispravnije.v.” Da Allah nije `elio da objavi Kur'an postepeno. a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa.v. Zbog toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta. Ali. Prenosi se od Ibn-Abbasa. U Meki je objava trajala trinaest. iz po~asti prema onome kome se on objavljuje. a odatle je postepeno u skladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu.” .a.Islamsko znanje 37 Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul'Izzeta na zemaljskom nebu. Boravio je u Meki trinaest godina i objava mu je silazila..s. Umro je u svojoj {ezdeset tre}oj godini. Nakon toga slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`no dvadeset i tri godine.” 79 [to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja. njegova predanja su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa.s. i prema potrebi ga objavljujemo. a to je blagoslovljena no}. u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu. Allah je sve to objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do Bejtul-'Izzeta..

” 81 “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objave Kur'ana. Ovaj na~in objave.” 82 “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' . a deset u Medini.tenzil. donosi ga povjerljivi D`ibril na srce tvoje.” 85 Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme. objavljene su odjedanput. koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite .” 83 Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibril spustio na Poslanikovo srce. Prija{nje knjige: Tevrat. razlikuje se od prethodnog na~ina. Zebur i Ind`il. na~inite vi jednu suru sli~nu objavljenim njemu.a on Allahovom voljom. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan. koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju. Na to nam ukazuju slijede}e rije~i: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: . objave odjednom. . i prema potrebi ga objavljujemo. Trinaest godina je objava trajala u Meki. i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima. tj. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepeno objavljivanje: “I kao Kur'an.38 Islamsko znanje POSTEPENO OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah: “I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ ljudima i da postane{ ~vrst. Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. tebi spu{ta na srce Kur'an. a ne postepeno.inzal. da opominje{ na jasnom arapskom jeziku. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao.” 84 Tj. i to odjednom!‘ A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili. kojim se `eli ukazati na postepenost objavljivanja i . i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. A da su one bile postepeno objavljivane. koji je postepeni.‘” 80 I ka`e: “Reci: ‘Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu. da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju. a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima.

MUDROST POSTEPENOSTI OBJA VE KUR'ANA OBJAVE Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}i mudrosti: 1. doista. radijallahu anha).v. a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha. pa i prije tebe su smatrani la{cima poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. a to je dio ajeta. s.s. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: “… osim onih koji su za borbu nesposobni” 86. kao i prvih deset ajeta sure “El-Mu'minun”.Islamsko znanje 39 Onaj koji prati sahih predanja. tako da Allah ka`e: “Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti.” 89 Kur'an mu nare|uje sabur. Ni Poslanikov narod ne nije~e istinu.” 91 2. ostali su uporni u odbijanju istine. ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. jer je on poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u. Oni. Izazov i i'd`az Mu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. A poslanici su i prije tebe la`nim smatrani. Allah mu ukazuje na `ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani na muke.” 90 Na mudrost kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje u~vrstimo. nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. kao {to su saburili poslanici prije njega: “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima.a. ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?”87 I vahj je silazio Poslaniku postepeno. ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda. Poslaniku su postavljali pitanja . A Allah ka`e: “Mi znamo da tebe zaista `alosti to {to oni govore. ne okrivljuju tebe da si la`ac. osim iz oholosti. na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili deset ajeta.” 88 “A ako i tebe budu la{cem smatrali. pozivao je ljude u vjeru.. pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bi do{la pomo} Na{a. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o kazivanju o “ifku” (odgovor na potvoru Ai{e. manje ili vi{e od toga. I pored njegove jake `elje da im dostavi Objavu. U~vr{}ivanje Poslanikova srca Resulullah. kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~an na putu da'weta.

Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz od samog objavljivanja odjedanput.{. Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti. Njegove meleke. silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju. d`. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovom o~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju. jednog izme|u njih. d`. 3. Allah.” 96 Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti bi razumjeli njegovo zna~enje. Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima. . objavio bi presudu koja bi ih uputila na pravi put. vjerovjesnika. U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha.40 Islamsko znanje tra`e}i izazov i mu'd`ize. obja{njavaju}i im istinu: “Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. Taj metod bio je prisutan i u vrijeme tabi'ina.” 94 Tj. jer su prije bili u o~itoj zabludi. Sudnji dan. jedne za drugima. da je rekao: “U~ite Kur'an po pet ajeta. Za sve to Kur'an bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadio iman u njihova srca. u pro`ivljanje nakon smrti.”93 Allah odgovara na njihova pitanja.. ashabi bi ga pamtili. a da ti Mi ne}emo dati najljep{i odgovor. s. Pitali su ga o Sudnjem danju: “Pitaju te o Smaku svijeta”92 i po`urivali su kaznu: “Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne. pa im Allah navodi obja{njenje za to. da im njegove ajete kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i.v. I kada god bi se oni suprotstavljali istini. koji ne}e znati ni ~itati ni pisati. ^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan. a prenosi se od Omera.” 95 “Onima koji }e slijediti Poslanika.{. u D`ennet i D`ehennem.”97 4. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'ana Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje: “On je neukima poslao Poslanika. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona.a. `ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. knjige. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti.s. po pet ajeta. jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku. Kada god bi bio objavljen ajet.. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva. razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu. poslanike. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja.. i to bi lije~ilo njihova srca.

i ovaj stav zastupa ve}ina uleme . ustrajnost `ivota. obja{njava halal i haram u jelu. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajima kroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu. u uzdizanju Allahove rije~i. a na ovim propisima gradi se vjera. bu|enje razvrata i neposlu{nosti. kao i {tetno{}u po organizam. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela. Zatim je objavljeno: “O vjernici. U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima.Islamsko znanje 41 Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. tako da su osnove me|uljudskih odnosa objavljene u Meki. Svetost krvi objavljena je u Meki: “I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio. a sa lijepom opskrbom na ono {to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a . dok su obja{njenja toga objavljena u Medini.” 100 Sa pi}em se u ovom ajetu `eli ukazati na ono {to opija. kao i prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh. Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bile ukorijenjene u du{ama ljudi. Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: “A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. gubljenje imetka. a i neku korist ljudima. osim kad pravda zahtijeva!”99 Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe. obja{njavao halal i haram. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga. ~asti i krvi. doista. U Meki je propisan namaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom. kako je to ru`an put!” 98 Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. dok je to izostavljeno kod opisa pi}a.'” 101 U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja. To je.jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini. poput ajeta o dugu i kamati. poziva ka ~uvanju imetka. Reci: 'Oni donose veliku {tetu. dok su prava. Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nad koristima. dokaz onima koji pameti imaju. Zatim je objavljeno: “Pitaju te o vinu i kocki. du`nosti bra~nih drugova i onoga {to proizlazi iz toga. kao i sura El-Ena'm koja u sebi sadr`i osnove imana i tevhida. ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u. samo je {teta od njih ve}a od koristi. jer to je razvrat. Zinaluk je zabranjen u Meki: “I {to dalje od bluda. Ona prijeti {irku i mu{ricima. pijani nikako molitvu ne obavljajte!” 102 Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u . razum. razvod.

pa }e re}i za sakuplja~e Kur'ana da su njegovi ~uvari. zato se toga klonite da biste postigli {to `elite. {ejtanovo djelo. ljepotu stila.v. kao da su oni jedna cjelina. te`e}i time da ga zapamti: “Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio. Da je kao prvo objavljeno: ‘Ne pijte vino!’.” 105 Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedili jedni nakon drugih. na Nama je da ga objasnimo. koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sa preno{enjem vahja.42 Islamsko znanje vrijeme namaza. u periodu od dvadeset i tri godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. Kada ~ovjek u~i Kur'an. sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti. rekli bi: ‘Nikada ne}emo ostaviti vino!’ Da je objavljeno: ‘Ne ~inite zinaluk!’. s. na}i }e u njemu potpuni sklad. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu. Nakon toga je objavljeno: “O vjernici. I kada su ljudi prihvatili islam.s. “Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremena objavljuju. radijallahu anha: “Prvo {to je objavljeno od Kur'ana jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem. [ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. povezanost zna~enja. A kada ga u~imo. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu. ti prati u~enje njegovo. na Nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io.a.” 106 SAKUPLJANJE KUR'ANA I NJEGOVO RASPORE\IV ANJE RASPORE\IVANJE Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje. vino. a ne od Allaha. Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a. Pa ho}ete li se okaniti?”103 Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. “Da je on od nekog drugog. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku.. {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru. kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari. vidjeli bismo u njemu nepovezanost.” 107 . a poslije. povezanost izme|u ajeta i sura. objavljen je halal i haram. od Mudrog i Sveznaju}eg. rekli bi: ‘Nikada ne}emo napustiti zinaluk!’”104 5.

Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao bi njihovo u~enje.s. s. koji ne ispunjavaju ove uslove.a.S.V. U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom.A. Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik. a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedni od drugih su pamtili... Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja. razdvajanje ajeta i sura. Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika. Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajeta odnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika. Poslanik. Me|utim. Ubejja b. poput: Alije. kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanje njihovo u sure. to ne zna~i ograni~avanje samo na njih.V. i svih sura. S.v..S.V . ili redoslijeda ajeta.a. a nekada i po deset ajeta. Mu'avije. bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila. On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.S.a.. s. iz njihovih ku}a ~uo bi zujanje poput zujanja p~ela. Ka'ba i Zejda . SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA U^ENJA NAP AMET U VRIJEME RESULULLAHA. bio veliki broj hafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario iznad drugih naroda. a ashabi bi sve to pamtili i prihvatali u svome `ivotu. s.Islamsko znanje 43 Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini. S. ZAPISIVANJA S. jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja dokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana.a. 2. Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet.a.S.v. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA ZAPISIV ANJA U VRIJEME RESULULLAHA.. nego je Poslanik. s. gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi).s.A. 1.s. s. a bilo ih je sedamdeset. Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme.v. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une. odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba.s.v.v.A.A. a u~ili su i svoje `ene i djecu hifzu. jedne iza drugih.V . NAPAMET S.s. podsticao ih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.

zove se: 1. Nakon smrti Resulullaha. Poslanik. ina~e bi se desile promjene. r.a.a. s. iza odre|enog ajeta. Mu'az b. a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to je prethodno objavljeno. s.a.v. koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli od vjere.s. D`ebel. Zbog toga nije bilo mogu}e zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha. Prvi me|u njima je bio Ebu-Bekr. listovima i plo~icama. Ebi-Talib. Kad god bi neki ajet bio objavljen. s. sve to nadzirao.s. Sabita.v.BEKRA. jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi zapisivali Kur'an. a nije bio sakupljen u Mushaf.a.pisanje (prvo sakupljanje) SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME EBU . Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha.v. naredio da se zapi{e.v.v. s.s. Ka'b. Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana.s. s. u~a~i bi ga u~ili napamet. dvanaeste .s.. kitabe . preselio je na ahiret.. u odre|enoj suri.a. jer je Poslanik.A.. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera. Tek nakon smrti Resulullaha. Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono {to su upamtili od Kur'ana. s. R. s. nije bilo sakupljeno u Mushaf. s. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti. hifz .a.a. vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife.pam}enje Kur'ana i 2. on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi im na njegovo mjesto u suri.s.. to je bilo mogu}e.v.s. Kur'an... Sabit i Abdullah b. Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. tako da je njegovo pisanje bilo u redovima. a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama. a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u Mushaf. ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik.v. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam objavljivan. nije to naredio.a. Ubejj b. a prenosi se da su: Alija b... Kad god bi koji ajet bio objavljen.s. jer je Objava upotpunjena. Zejd b. s.v. Kada se zavr{ava Objava.44 Islamsko znanje b. Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha.a.s. s.a..a.v..v. a njegovo pam}enje u srcima ashaba.s.s. Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an.v.a. Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojim garantuje o~uvanje Kur'ana.. U Bici na Jemami. D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha. s. a da im prethodno Poslanik.

Sakupljao sam Kur'an sa listova palmi i kamenih plo~a. sa raspore|enim surama i ajetima. Omer je bio uporan u obja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah.. tako mi Allaha. a sam Zejd je znao to napamet. To je zapla{ilo Omera b. nije uradio. kao i mnogi drugi ashabi. i rekao da ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik. ali nije bio sakupljen. tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf. nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje Kur'ana u jednu zbirku.a. Ebu-Bekr re~e: 'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana. koji je zapisan kako ne bi do{lo do njegova gubljenja.v. Prenosi se od Zejda b.' Tako mi Allaha. elHattaba. u po~etku odbio je taj prijedlog. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i na ono {to su pisari posjedovali. Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha.a..a.”' Ka`e Zejd: “Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}.” Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno.v.s. a nisam je na{ao kod drugih. r. a kada on umre. ve} je njihovo zna~enje da on nije ni kod koga drugog to na{ao zapisano. da su mi naredili da prenesem neko brdo. i od hafiza. te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. On {alje po Zejda b. s.a.v. nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je. Kod njega je bio Omer b.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to Poslanik. napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- . dok ga Allah nije usmrtio. pisao si vahj kod Resulullaha. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr u samom po~etku odbio takav poduhvat. Sabita. s. koji je u`ivao ugled me|u pisarima. tako da se nije zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika. Ovaj je ajet bio zapam}en kod mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan. ali kao takav nije na|en osim kod EbuHuzejme el-Ensarija.s.s. hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. elHattab. a nakon njegove smrti to preuzima Omer. jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami.{..s.a. pratio si i sakupljao Kur'an. da je rekao: “Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi. hajr' i nastavio je nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim. poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana..v. Sabita. k}erke Omerove. U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse. i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an.a.” Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost.. s.. u tebe ne sumnjamo. s. Ebu-Bekr. @elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana.v. a potom kod Hafse.. zatim kod Omera za njegova `ivota. d`. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an.a. r. On ka`e: “I na{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija. nije otvorio srce EbuBekra da to prihvati.. r. a prijeti opasnost od {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana.Islamsko znanje 45 godine po Hid`ri. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra.a.s. i vidio sam u tome ono {to vidi i Omer. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra. s.

Time se odlikuje Ebu-Bekrovo sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena EbuBekrova sakupljanja Kur'ana. Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu. Zubejru.. Prenosi se od Enesa: “Huzejfe b.a. el-Harisa b. a on je naredio Zejdu b. Nakon toga on poziva Zejda b. svi bi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha. Mushafa Ubejja. Se'ida b. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana mo`e dovesti do sva|a i razjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti. elJeman. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili. kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~i Hafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umno`ili u Mushafe. jer je na njemu i objavljen Kur'an. el-'Asa. Ebu-Bekr.A. ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana. te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija. poput Mushafa Alije. Sabitu.. Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana.v. Ali. radijallahu anha. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene Kur'ana i slo`ili su se da umno`e primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. r. Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im da to umno`e u vi{e Mushafa. O tome on obavje{tava Osmana.a.46 Islamsko znanje kerim objavljen. Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao je Osmanu: “Spasi ummet prije nego se razi|u. Islamska se dr`ava mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvima i svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao.a. koji je vidio da je uzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. Zubejra. a borio se u Armeniji i Azerbejd`anu sa stanovnicima Iraka. Abdullaha b. a zatim }emo ih njoj vratiti. koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optu`ivanja i smatranja nevjernicima jedni drugih. Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejd`anu bio je i Huzejfe b.s. SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME OSMANA. Sabita el-Ensariju. to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ga nisu poznavali. iako su se nalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba. el-Jeman je do{ao kod Osmana. On {alje po Mushaf koji se nalazi kod Hafse. Abdullahu b. r. Sami na~ini u~enja Kur'ana bili su razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. Me|utim.” Hafsa ih je poslala do Osmana. Se'idu . R. bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku. s. Abdurrahmana b.

el-Harisu b. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'ana koja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama. RAZLIKA IZME\U EBU . Ono {to je u~inio Osman. Osman se obratio trojici Kurej{ija: “Ako se vi u ne~emu ne slo`ite sa Zejdom b. U~enje je bilo samo na tome harfu. ashabi su mu odobrili. ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harf po kurej{ijskom narje~ju).a. tada to zapi{ite jezikom Kurej{ija. te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. To ne zna~i da je ne{to od Kur'ana napu{teno. kako bi se muslimani okupili oko zajedni~kog u~enja. bez u~enja na ostalih {est harfova. u povodu i u na~inu. jer je Kur'an objavljen na tom jeziku. Ebu-Bekra. ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Kada je prestala potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati. njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman ka`e: “Okupite se. r. a Osman je vratio stranice Hafsi. el-'Asu. To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavio je u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enja Kur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. o ashabi Muhammeda.a. a ostala mi{ljenja pogre{nim.. Osmana.” Oni su tako i uradili i umno`ili su stranice u Mushafe. a {alje u svaku pokrajinu po Mushaf. jer. ustvari.. Time su muslimani . a u svaku je pokrajinu poslao po jedan primjerak Mushafa. Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana. Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoila`enje me|u muslimanima.Islamsko znanje 47 b. Sabitom. Hi{amu i oni su to umno`ili u Mushafe. nije vi{e bilo potrebe za ostalim harfovima. kada je svako smatrao svoje mi{ljenje najispravnijim. Abdurrahmanu b. Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama. na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne zagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama. On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadr`ao sedam harfova na kojima je objavljen Kur'an. On u Medini zadr`ava jedan primjerak kojeg naziva “Imam”. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an objavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana.BEKROV A BEKROVA I OSMANOV A SAKUPLJANJA OSMANOVA Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanova sakupljanja. Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu. Osman vra}a stranice Hafsi. r. i napi{ite ljudima 'Imam!'” Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su postojali. izuzev stranica Hafse ili Mushafa.

s. Jemen.. ~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran.v. neki su dugi. D`ibril bi silazio Resulullahu. Ajet je re~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri. od Ebu-Derda'a: “Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf. s.. Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana. Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred D`ibrilom.a. To u~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas.v. Neki ka`u da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku. [am i ~etvrti koji je Osman zadr`ao kod sebe..a u drugom predanju: “Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf. Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine.a. a i svi Mushafi koji su kod nas po tom su redoslijedu.a. godine po Hid`ri. .” . spa{en je od Ded`ala. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca dose`e do Poslanika. Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu. Sura je grupa re~enica u Kur'anu koje imaju svoj po~etak i kraj. prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri. Basru. [am.48 Islamsko znanje za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu. Bahrejn i Medinu. a zadnje godine svog `ivota pred D`ibrilom prou~io je Kur'an dva puta. a to je bilo 25. a neki su kratki. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu tevqifijj.s. s. Kufu.s.a. donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su prethodno objavljeni. ili stavite ovaj ajet na to i to mjesto!” Osman.” Poslanikovo. REDOSLIJED AJET A I SURA AJETA Kur'an sadr`i sure i ajete koji se razlikuju po du`ini. s. Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom). Ibn-Kesir (700-774) bilje`i u knjizi “Fedailul-Kur'an” da je vidio jedan o tih Kur'ana u d`amiji u Damasku. u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta. a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije. koji mu je svake godine dolazio u mjesecu ramazanu. Basru. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti ajeta u odre|enoj suri.. r. u [amu.v... Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto i rekao bi im: “Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to. Tre}i ka`u da ih je bilo pet. O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze.

'”108 Prenosi se od Omera b.s..s.s. rekao: 'U~i.v. tako da je zavr{io na sedam dijalekata. s.a. sa~ekao sam ga dok preda selam.v. s.Islamsko znanje 49 REDOSLIJED SURA Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj . Prenosi se od Ibn-'Abbasa. preuzeo onako kako mu je D`ibril naredio od Njegova Gospodara. a ti si me pou~io suri El-Furkan.a. napajanja had`ija. a Osmanov Kur'an..tj. s.a. s.. s.a.v. brige oko Harema i nadzora trgovine.: 'Pusti ga. Takav redoslijed mi i danas imamo.s.: 'Ovako je objavljeno!' . Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ih raznoliko u~enje obuhvata.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' . kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni. da je rekao: “^uo sam Hi{ama b. pam}enje i razumijevanje Kur'ana. el-Hattaba. s. ve} su svi to s odobrenjem prihvatili. Time je olak{ano u~enje. s. r.s. Omere. bio je po tom redoslijedu i niko mu nije prigovorio na tome.v.v.' Rekao je Resulullah.v. pa je Resulullah. s. a zatim sam ga odveo do Resulullaha. Slu{ao sam njegovo u~enje.a. pa je pove}ao. Rekao sam: 'O Resulullah..s. a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha. pou~io i re~e mi Resulullah.a.: 'D`ibril me je nau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu.. harfova.a. s.v.a. tako|er.v. da je rekao: “Rekao je Resulullah.a. r.s.a..a. pa sam mu se obratio i tra`io da pove}a. rekao: 'Ovako je objavljeno.' Zatim je Resulullah. Jedva sam ga pratio u namazu. s.v. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE NA SEDAM HARFOV A (NARJE^JA) HARFOVA Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se razlikovala u glasovima.. sure su bile poredane po svome redoslijedu. s.s.s. a Kurej{ije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine Ka'bi. redoslijed kojeg je Resulullah. Hakima kako u~i suru El-Furkan za `ivota Resulullaha.s.a.a. U vrijeme Muhammeda. Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata. a ti Hi{ame u~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i. Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'an objavljen na tom jeziku. ~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io. o Omere!' U~io sam suru na na~in na koji me Resulullah. Svako pleme imalo je u rije~ima svoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena. zatim sam ga povukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah.s. harfovima i njihovoj zvu~nosti.v.v.

iako isti njihov broj dovodi do pomisli na jednakost me|u njima. Kufi.50 Islamsko znanje A zatim je Resulullah. a koji obuhvataju jedno zna~enje. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|u ljudima. na~ina izgovora.u~a~ u izgovaranju Kur'ana. a od vremena ashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. s. sa jednim zna~enjem. El-Kisai.s. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni. Kur'an kao mu'd`iza u svome zna~enju i propisima. Sabit.a.s. Alijj. Hamza.s. Prenosi se od Ubejja. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha. starci i nemo}ni. Basri i [amu. uklapanja. prekida.a. rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~ite ono {to je lahko od njih!'”109 Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojima govore Arapi. a tabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi. Razli~ite promjene u formama izra`avanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. sluge. Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim ili vi{e izraza. Kur'an kao mu'd`iza koja odgovara prirodi jezika Arapa.. s.. a nastali su na osnovu dijalekata. Neki od njih bili su u Medini. u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). Zejd b. tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima. Me|u njima su sedmerica imama kojima se pripisuje sedam kiraeta. 3. kratko}e i drugog. a to je . s. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr. nagla{avanja krupno}e ili tanko}e. zajedni~kih za sve jezike. Ibn-Mes'ud.' Rekao je D`ibril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'”. Kur'an je objavljen kao izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine. Terminolo{ki: kiraet ozna~ava jedan od pravaca koji slijedi imam .a. s. du`ine. Ibn-Amir i Ibn-Kesir.v. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je.. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim rje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova. ve} on je mu'd`iza za sva narje~ja. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj.v. D`ibrila kod Ahd`aril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu. Nafi'.110 2. a koji se razlikuje od drugih pravaca.s. me|u njima su djeca. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanju zna~enja rije~i.v. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogleda se u slijede}em: 1. neki u Meki. KIRAETI I U^A^I Kiraet (~itanje. Asim. da je rekao: “Sreo je Resulullah.v. a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do Resulullaha.a.

7. neka ga u~i kiraetom Ibn Ummi-Abda”. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja. 4. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u. da prou~i bismilu na po~etku svake sure.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih prethodno prikazali.v. jer je to najbolji zikr.Islamsko znanje 51 narje~je Kurej{ija. 2. Davanje harfovima njihovih prava. da je rekao: “Rekao je Resulullah. a jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'”111 Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu. vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te i osnovu. ADABI U^ENJA Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in: 1. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana. Resulullah. U~ili su ga napamet.a. ka`e: “Ko `eli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen. U vrijeme Osmana. da razmi{lja o onome {to u~i. a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim. kao {to smo spomenuli.a.s. uzme abdest. i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi. ali se on ne posti`e samo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom. 5. Abdullaha b. a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samom u~a~u. s.TED@VID I ADABI U^ENJA KUR'ANA Abdullah b. Po`eljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{e mo`e. a i danas. ET .. kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta. ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor bio pravilan. Ted`vid sadr`i pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i ~uvanju veze izme|u harfa.s. iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i.: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo. naziva se ted`vidom. s. tj. napisan je Mushaf na jednom narje~ju. 3. Mes'ud imao je lijep glas. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno. a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'd`aza (natprirodnosti). 8. izuzev “beraeta” (sura Et-Tevba). druge pou~avali. a neka ulema smatra da je njeno u~enje vad`ib. ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja. U pro{losti. da bude na ~istom mjestu. a to je da njegovo srce bude . iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa abdestom. jer to je i cilj u~enja. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. 6.v.

10.” 113 Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima. ili ako uznemiruje klanja~e. Furkan. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i osnove vjere koju trebaju slijediti. kazni. tevbi. njihovo je zna~enje uvijek jedno. koja odvaja istinu od neistine. d`. . jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete. Ni tu ne mo`e do}i do razila`enja kod mud`tehida koji su upu}eni u znanje.. jer je Kur'an ukras lijepom glasu.52 Islamsko znanje zaokupljeno onim {ta u~i. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i u pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoila`enje me|u muslimanima. da u~i naglas {to je bolje. ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je.. 112 9. Allah ka`e: “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. tako da se ra`alosti i pla~e kod ajeta koji govore o strahu i prijetnjama. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. da uljep{a u~enje lijepim glasom.. te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore o istigfaru. jezi~kim oblicima i na~inima. JASNI I NEJASNI AJETI Allah objavljuje Svoju Knjigu. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbog prikazivanja drugima. a lijep glas vi{e djeluje na du{u. pouku primili”. kao opomenu ljudima i obja{njenje ispravnog vjerovanja. Me|utim. 11. onda je bolje u~enje u sebi. Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih na razmi{ljanje o Allahovim ajetima. Pored toga {to su spomenute osnove vjere. spomenuti su i ogranci koji proizilaze iz njih.{. Allah. Ajeti li~e jedni drugima i njihovo zna~enje se sla`e. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni. milosti. a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnosti te na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana. da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje.

pravi razliku izme|u istine i neistine. sigurno bi u njemu na{li mnoga nesuglasja.jasno}a. Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje. a ne od Allaha. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu. Lam. suprotno tome. u svome op}em zna~enju ne nije~u jedni druge. Svi ajeti u Kur'anu.Islamsko znanje 53 OP]I IHKAM (JASNO]A) I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST) Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja.vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe. to zna~i da je to sli~an govor jedan drugom tako da jedan drugog potvr|uje. to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine. Ra. kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni misliti da su ih prije jeli i Allah ka`e: “A bit }e im davani samo njima sli~ni. pravdu od nepravde.sli~nost. ~ije se pouke ponavljaju.” 114 “Elif. tj.” 116 Kada ka`emo za neki govor da je mute{abih. precizan. Hakim .”117 Kur'an je u cjelini mute{abih. Ra. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno ni`u i od vremena do vremena objavljuju. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an govori. Ovo je op}i ihkam . pa ka`e: “Elif. od Mudrog i Sveznaju}eg. iako se rije~i i na~in prikaza razlikuje. ve} se nare|uje to ili sli~no tome. potpunosti.jasan. a to su: sprije~iti. Knjigu sli~nu po smislu. razdvojiti izme|u dvije stvari. Kur'an je u cjelini muhkem .” 115 Kur'an je u cjelini muhkem. Primjer toga imamo u kur'anskom opisu d`enetlija. a on je i sli~an ajeti potvr|uju jedni druge. Lam. Kada ka`emo za neki govor da je muhkem. Allah ka`e: “Da je on od nekog drugog. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~ava sli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga. muhkem i mute{abih. precizno. to se ne nare|uje na drugom mjestu.” 118 . Ovo je op}i te{abuh . tj. Njegov govor i zna~enje jesu jasni. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i ka`e: “Allah objavljuje Najljep{i govor. Muhkem ozna~ava ne{to jasno. jasan govor koji razdvaja istinu od neistine. Ovo su ajeti mudre Knjige. U njemu nema suprotnosti i razlika. Allah opisuje Kur'an u cjelini da je muhkem.

slijede one {to su manje jasni. tj. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta.{.s. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. haramu. muhkem: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti samo na jedan na~in.” 120 Oni koji prave stanku na rije~ima: “A tuma~enje njihovo zna samo Allah”. A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih.te'vilio bi Kur'an”. naredbama. a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo zna~enje toga. Allahu moj Gospodaru na{.. te'vil je stvarnost. smatraju}i to te'vilom u njegovom tre}em zna~enju. u njoj su ajeti jasni. Stvarnost Allahova bi}a. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah. Allahu moj!” . su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. 2. u~io bi na ruku'u i na sed`di: “Neka si slavljen. a drugi su manje jasni. 3.. oni su sr` Knjige. Oni koji . rije~i: “Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i tra`i oprosta od Njega. mute{abih: ono ~ije je zna~enje Allah zadr`ao kod Sebe. su{tina govora. 2. muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi. {.. d`. te ajeti o halalu. 3. tako da je potrebno tra`iti drugi dokaz za to. Tvojom hvaljenosti.' A samo razumom obdareni shva}aju.54 Islamsko znanje POSEBNO ZNA^ENJE IHKAMA I TE[ABUHA O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah ka`e: “On tebi objavljuje Knjigu. kaznama. Oni ~ija su srca pokvarena. te'vil u zna~enju tefsira. Te'vil ima tri zna~enja: 1. su{tina Njegova bi}a i onoga {to On posjeduje od svojstava. Njegovih svojstva i imena. oprosti mi. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e: “Resulullah. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno.” 119 U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja: 1. A to je zna~enje Allahovih. obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost. mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi. tako da nije potrebno tra`iti drugi dokaz za to. s.v. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete.a. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. d`. sve je od Gospodara na{eg. prijetnjama i obe}anjima. ~ine rije~i:”A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore” po~etkom nove misli. mute{abih: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti na vi{e na~ina. `eljni smutnji i svog tuma~enja.

.. Oni time sami sebi proturje~e. a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete. i }ilimi ra{ireni. iman u to je vad`ib. jer stvorenja imaju i mo}. kada su upitani o Allahovim rije~ima: “Milostivi. te{abuh. tj. U Kur'anu postoje rije~i koje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo. i jastuci poredani. prijatna onima koji piju. jer stvorenja posjeduju ruku. njegova kakvo}a je nepoznata.rekli: “Istiva”. Ako je po njihovom mi{ljenju neispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima. kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku. a pitanje o tome je bid'at -novotarija. sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru. Zbog toga su protuma~ili rije~ “ruka” kao mo} . Zna~enje je te rije~i poznato. ka`e Es-Sevri: “Ako ima{ tefsir od Mud`ahida. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno. i rijeke od meda procije|enog. kojeg ne zna niko do Allah Uzvi{eni. oni time `ele izbje}i da pripi{u Allahu ruku.” 121 “U njemu su i divani skupocjeni. Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e “ruku” kao mo}. tefsirom. D`ennet i D`ehennem: “…u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjena ukusa. Zbog toga je neispravno da ka`emo: ova rije~ se tuma~i tako {to se udaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno. i drugi od prethodnika. O Mud`ahidu. s tim da je stvarnost toga druga~ija od stvarnosti kakvu mi vidimo. Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se mo`e Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima. i rijeke od vina. stvarnost Stvoritelja i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. a ne po~etkom nove misli . . ve} je mimoila`enje u shvatanju samog zna~enja te'vila. On nam to prikazuje rije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato. `eli se re}i da on zna njihov tefsir. ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu. poznatom mufessiru. ali stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. POKU\ENI TE'VIL Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. i pehari postavljeni.” 122 Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo. jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enje koje tako|er postoji kod stvorenja. Kada Allah opisuje Sudnji dan.” Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dva pravca. on ti je dovoljan. uzvisio se na Ar{“ .oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju. Na ahiretu postoji mizan.Islamsko znanje 55 prave stanku na rije~ima: “…i oni koji su dobro u nauku upu}eni” smatraju}i harf “vav” veznikom. onda je neispravno da Mu pripi{emo i mo}. Iako izme|u Allahovih imena i svojstava postoji sli~nost.kudret. Zbog toga su Malik.

Me|utim. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu: “. Ono {to je odgovaralo jednom narodu u njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu.. DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati. mo`e se podrazumijevati Allah. Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena od Allaha. Vjerovanje je uvijek bilo isto. kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e?” 126 . Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo. zato Meni robujte. Pod re~i EnNasih.56 Islamsko znanje DEROGIRAJU]I (NASIH) I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi njihovo vjerovanje. {to je i spomenuto u slijede}em ajetu: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo. preno{enje djela u suhufe. Zbog toga se put da'weta u samom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice. njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete.Mi smo zabilje`ili sve {to ste uradili”. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjem dolazili su svi poslanici: “Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali.'” 123 Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e. tako da se ka`e da je ne{to preneseno iz knjige na drugo mjesto. Zakonodavac. o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi. jer je On Taj Koji derogira.. 125 tj. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. Terminolo{ki.” 124 Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom koji je u koristi robovima. a oni }e biti pitani. a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem: “On ne}e biti pitan za ono {to radi. nesh zna~i derogiranje ili stavljanje van snage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe. pa se ka`e: vjetar je izbrisao tragove.

i zub za zub. i oko za oko. d`. Ka`e Mekkijj b. poslanicima.dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim. osim u ajetima naredbe i zabrane.” 130 Allah. Mensuh je propis koji je stavljen van snage. 3. jer su ograni~eni vremenom. a to su: 1. da biste se grijeha klonili. knjigama. a ajet koji je ograni~en vremenom nema u sebi derogaciju. Sudnjem danu. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis. a da rane treba uzvratiti. jer je ograni~en vremenom. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon teksta derogiranog propisa.”132 . pravi su nasilnici. s tim da to tra`enje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu. d`. ka`e: “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemo tebi. d`. propisuje vam se post. dok Allah Svoju odluku ne donese!”127 Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran. Ti su ajeti jasni u tra`enju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enje naredbe ili zabrane. Oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio.” 131 Allah. NA KOJIM AJETIMA SE DE[A VA DEROGACIJA DE[AV Iz prethodnog izlaganja mo`emo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava. jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni . i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!'” 128 “O vjernici. ka`e o odmazdi: “Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu. ka`e o d`ihadu: “A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili.{erijati. i nos za nos.. Primjer toga jeste ajet: “Ali vi oprostite i preko toga pre|ite. 2. Ebi-Talib: “Jedna grupa u~enjaka ka`e da su {erijatski tekstovi koji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani. dolazit }e iz mjesta dalekih. i uho za uho. moralnim osobinama i osnovama ibadeta. bit }e mu to od grijeha iskupljenje.{. Njegovim sifatima. ina~e bi taj propis prestao biti punova`e}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u derogaciju. kao {to je propisan onima prije vas. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije va`e}a. Allah.Islamsko znanje 57 Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh.{.” 129 “I oglasi ljudima had`! . Zato se ka`e: ovaj ajet derogira drugi ajet. a ovaj propis derogira drugi propis.{. A onome ko od odmazde odustane.. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom.. Postoje {artovi da bi derogacija bila va`e}a.

d`. a niti na prenosioca koji je kasno primio islam. u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju tra`enja.v. muhkema i mute{abiha. koji je prvi.a. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina: 1. U derogaciji se ne mo`e osloniti na id`tihad. a drugi mensuh. poput prijetnje i obe}anja. Prenosi se od Alijje. ili od njegovih ashaba. poznavanje vremena objavljivanja propisa.” Rekao mu je: “Propao si i upropastio si druge..s. vremena objave i halala i harama.58 Islamsko znanje Allah.. kojeg smo u~ili dok nije uzdignut”. . KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV A KAKVA JE V A@NOST NJENOG POZNA VANJA VA@NOST POZNAV Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost za svakog fakiha. ali ih sad posje}ujte!”135 Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: “O njima je objavljen Kur'an. ka`e o ahlaku: “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno .. da je pro{ao pored nekog kadije i rekao mu: “Poznaje{ li nasih i mensuh?” Rekao je: “Ne. Zbog tog razloga postoje mnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje.. pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise.”133 Tako|er. vidljivu opre~nost me|u dokazima. r. a koji zadnji objavljen.{. s.a. “Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: “On daruje mudrost onome kome ho}e. 2.. jasno preno{enje od Resulullaha. poput hadisa: “Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima. rije~i nekog mufessira. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih. a onaj kome je mudrost darovana darovan je blagom neizmjernim” 134 rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha. 3.

2. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. ali to Kur'an derogira ajetom koji nam propisuje post u ramazanu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga u postu provede!”. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom. jer sunnet nije bolji od Kur'ana. Uzvi{eni Allah ka`e: “On ne govori po hiru svome.Islamsko znanje 59 VRSTE DEROGACIJE Derogacija se dijeli na ~etiri vrste: 1. derogacija Kur'ana Kur'anom. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e”.” 137 Imami [afija. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana `eni ~iji je mu` umro. derogacija sunneta Kur'anom. Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima: “I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!” 139 Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom. c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom. jer je sve to vahj .140 4. Derogacija id`maom ili kijasom nije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju. To dokazuju ajetom: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo. a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje. derogacija sunneta sunnetom. . te Ahmed po jednom rivajetu. Prve su tri derogacije dozvoljene. a oko ~etvrte su razila`enja koju ve}ina uleme ne dozvoljava. b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom. Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme. derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana. To je samo objava koja mu se obznanjuje. i da bi oni razmislili. Islamska ulema slo`ila se da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje mogu}e. Okretanje prema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom. Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir sunnetom.138 3.To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife.objava.”136 “A tebi objavljujemo Kur'an. Ova derogacija sadr`i ~etiri podvrste: a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom. da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje. d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom.

Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'd`ize kojima je Allah. Allah. ku{nja zadu`ene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu. razvoj islamskog zakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva..60 Islamsko znanje MUDROSTI NESHA Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi. Pa ako bude vi{e od dvije `ene. Vremenom.. propisuje vam se kao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljima i bli`njima. PRIMJER NESHA “Kada neko od vas bude na samrti.”141 Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: “Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma `enama.{. pravdaju}i se tim {to su i oni ljudi. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu. To je bio njihov dokaz istinitosti.. to je zna~ilo pove}avanje sevaba. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu . d`..{. ^ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima.{.” 142 KUR'ANSKI I'D@AZ . ako ostavlja imetak. to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa. d`. I pored toga.. jer njegov razum nije dostigao stupanj spoznaje. stvorio. nas nije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemo svoj `ivot na ~vrstim osnovama. njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio. uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah. d`. ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio do novih spoznaja. podr`avao Svoje poslanike.SA VR[ENSTVO SAVR[ENSTVO I NA TPRIRODNI DOKAZ NATPRIRODNI Kada pogledamo svemir oko nas. a ako je nosila olak{icu u sebi. a i dokaz nadnaravnosti i nemo}i ljudi da im se suprotstave. Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanja podredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu. i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'd`ize. `elja za dobrobiti ummetu i davanje olak{ica njemu. a sve to mnogo je ve}e od nas samih.

mu'd`iza Muhammeda.{. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena. dozvolom kod Isaa. Kur'anu.a.v. lije~enje gubavca i slijepca. ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu. 143 2. a to zna~enje je suprotno mo}i. kao i nemo}i svih generacija i naroda nakon njih. “Reci: 'Kad bi se svi ljudi i d`ini udru`ili da sa~ine jedan ovakav Kur'an. s. I'd`az u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva putem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'd`izi. izazov putem deset sura. ^asnim Kur'anom.. oni . DEFINICIJA I'D@AZA I NJEGOV A POTVRDA NJEGOVA I'd`az zna~i: potvr|ivanje nemo}i. Potvr|eno je da je Poslanik. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i d`inima zajedno.. Prou~avanjem i'd`aza ~ovjeku se otkrivaju nova saznanja. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona. Kada se potvrdi nemo}.'”145 . rije~ima: “Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu sli~nih. Allah {alje posljednjeg poslanika Muhammeda. Ljudski razum. Oni su imali mu'd`ize koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti. Objavom uputio izazov Arapima u tri etape: 1.a. izazov jednom surom. s. od onih koje pored Allaha vjerujete. nije u stanju da mu se suprotstavi jer Kur’an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. Za razliku od toga. i koga god ho}ete.v.s. izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu bili u stanju da mu se suprotstave. svim ljudima. a mu'd`iza posljednje objave upu}ena je ljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti. postoji ne{to {to sa druge strane nije otkriveno. bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu do Sudnjeg dana. poput ovog svemira i njegovih zakona. Mu'd`iza je djelo koje je povezano sa izazovom. kako ka`e Er-Rafi'i. s. 'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi. a kojem je nemogu}e suprotstaviti se. Prija{nji poslanici nosili su sa sobom mu'd`ize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nost suprotstavljanja. tada dolazi do izra`aja mo} onoga koji je posjeduje. Kur'an je sa svojim i'd`azom. od vijesti iz pro{losti i budu}nosti. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo. 144 3. o`ivljavanje mrtvih Allahovom.s.. rije~ima: “Ili govore: ‘On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena. pa makar jedni drugima pomagali'”. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. novo polje koje se otvara pred njim.a. to je mu'd`iza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje. onda znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'”. ma koliko uznapredovao.. izmi{ljenih sura. Primjeri takvih mu'd`iza su: Musaov {tap i ruka.Islamsko znanje 61 posebno. ne bi sa~inili. d`.s.v. u pomo} pozovite.kao {to je on.

Da su u tome uspjeli. Na to nam Kur'an ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'd`iza ~itavom ~ovje~anstvu. Kur'an je mu'd`iza po nauci koju sadr`i u sebi. u njoj je. Kur'an je mu'd`iza po svom obja{njenju prikazuju}i nam sliku `ivota. to bi se prenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. a ja samo jasno opominjem.v. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda. da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda. Kur'an sadr`i i'd`az koji prevazilazi sve prija{nje mu'd`ize i on je dovoljan kao dokaz: “I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: '^uda su jedino od Allaha. Njihovi jezici su ostali svezani pred Kur'anom. iako su imali osnove za to. Njihove knji`evne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju. rekli su Poslaniku da je ~arobnjak. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom. Oni su ~itali Kur'an..”147 Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu. Historija ukazuje da se pjesni{tvo mnogo cijenilo kod Arapa. a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a. na~inite vi jednu suru sli~nu (surama) objavljenim njemu!. tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjeka iznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrok me|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. On je mu'd`iza po svome zakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa . ve} je to djelovalo i na El-Velida ibn el-Mugiru. a upotreba jezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na..” 146 Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knji`evnosti. VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA Nema sumnje da je Kur'an mu'd`iza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'd`iza po svojim rije~ima i po svome stilu.62 Islamsko znanje Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.s. koja im se kazuje.a. svemira. re~enica sa svojim redoslijedom u kojem se nalazi je i'd`az u sklopu ajeta. doista..' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemo Knjigu. nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. Svaka rije~ u Kur'anu je i'd`az u sklopu re~enice. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnju govorni{tva. ali nisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. I'd`az ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji. samog ~ovjeka. On je mu'd`iza po svojim zna~enjima koja nam otkrivaju stvarnost ljudskog `ivota i na{e uloge u svijetu. i ne samo to. koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i u prozi. srca su im se potresla. s. blagodat i pouka narodu koji vjeruje. i svaki harf je i'd`az u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi u Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'd`aza.

obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj. Ti su ljudi imali svoj ugled. Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stila izra`avanja. to bi i uradili. kao {to }emo ga na}i i u ajetu. Na sve to je dovoljno da ka`emo da je Kur'an Allahov govor. u~inio vodi~ima svih naroda. Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu Knjigu nemogu}e je za ljude. El-Hattabi u svojoj knjizi “Bejanu i'd`azil-Kur'an” ka`e: “Iz ovog proizilazi da je Kur'an postao mu'd`iza zbog toga {to on sadr`i najrje~itiji jezik. nare|ivanje na dobro. arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svog razvoja. Kolika god bila veli~ina i'd`aza. Kur'an je Arape. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i. u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju ljudskog dru{tva. veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove. ipak ostaje nemo}an pred kur'anskim i'd`azom. tako da ne mo`emo za njih na}i bolje mjesto niti se mo`e pomisliti da postoji bolji na~in da se to izrazi. u suri. upozoravanja na lo{ moral. njegovim prvacima i to se ubraja u i'd`az. upute u lijepi moral. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika. Zato je Kur'an ostao stalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti. dozvoljeno i zabranjeno. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kazne zbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti. nau~noj i zakonodavnoj formi objave. njegov stil. kao i sve jezi~ke slike i forme koje ukra{avaju jedan jezik. onome koji tra`i istinu kada pogleda u Kur'an. obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal i haram. koji su bili obi~ni pastiri.. JEZI^KI I'D@AZ Vremenom. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}oj spoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova Gospodara. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov.. koji nisu bili u stanju da se suprotstave Kur'anu. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inu kur'anskog i'd`aza. Ljudi su nijekali Objavu. stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto. spoznaju}i njegove tajne. jer kada Allah daje da se ~ovjeku pove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne. nudili su mu imetak . u Njegova svojstva. ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'd`azom. nauku koja je sadr`ana u njemu. On mu otkriva njihovu veli~inu i uvjerenje u nemo}nost pred njima. koja je poru{ila njihove snove. a odvra}anja od zla.Islamsko znanje 63 najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo `ivot na ovome svijetu sre}nim. savjete i opomene. On je prisutan u jezi~koj. napisan je najljep{im knji`evnim stilom. To nije ~udno. u vremenu objave Kur'ana. suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine. jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. na pokornost Njemu. na}i }e i'd`az jasnim u potpunosti. Ta nemo} zabilje`ena je u vremenu kada je arapski jezik dostigao najve}i procvat. Tako|er nam historija bilje`i da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu.

Kur'an ne sputava ljudski um u razmi{ljanju. izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je ~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom. Sve su poku{avali osim toga. NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU Grije{e mnogi koji te`e da sve nau~ne teorije pove`u sa Kur'anom tra`e}i u njemu ajet koji se mo`e bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se sla`e sa doti~nom teorijom. {to je u skladu za zakonom napretka. jer sve do tada je samo pretpostavka. a mnoge teorije koje su ljudi smatrali ispravnim. govorili su mu da je lud. za one koji i stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{. Ubijanje. Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju. mu~ili su vjernike gla|u. `elju za razumijevanjem i shvatanjem onoga {to nas okru`uje. Oni koji tuma~e}i Kur'an poku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama. Kada pogledamo u Kur'an. uvjerit }emo se u ljepotu njegova stila. skovali su plan da ga uhapse. ne stavlja prepreke u pogledu istra`ivanja i ne postoji ni jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istra`ivanje. . Oni zauzimaju pogre{an stav. mo`emo biti sigurni u njenu ta~nost. knjiga upute. optu`ivali su Poslanika da je ~arobnjak. On nije plod ljudskog truda. a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na razmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnosti sa Kur'anom. razmi{ljanje. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemu objavljeno. To samo po sebi predstavlja i'd`az. Kur'anski i'd`az nije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. Ona mo`e biti istinita i pogre{na. protjerivanje i poni`avanje vjernika bilo im je lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i. Nema ni jedne nau~ne teorije i pravila koje je dokazano kao ta~no. iako misle da ~ine veliko dobro. Razmi{ljanje o onome {to nas okru`uje jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima na nebesima i na Zemlji: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su.64 Islamsko znanje i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam. koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj o`ivi osje}aj plemenitosti i da joj uka`e na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. zaista. istra`ivanja i rada. odba~ene su nakon detaljnih istra`ivanja. Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana. Ti nisi ovo uzalud stvorio. znamenja za razumom obdarene. ubiju ili protjeraju. Kur'an je knjiga koja sadr`i u sebi akidu. to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje se mijenjaju. ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istra`ivanje u svemiru. jer su te teorije podlo`ne promjenama i ~esto budu neispravne. Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri. nanose veliku nepravdu Kur'anu.'” 148 Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istra`ivanje.

Ti znanje moje pro{iri!'” 151 Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'd`az Kur'ana u tome {to on podsti~e muslimane na razmi{ljanje. i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj. pa smo ih Mi raskomadali. [to se ~ovjek vi{e uzdi`e u atmosferu.” 153 Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv. uskim. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta . koja izme|u ki~me i grudi izlazi” 155 i rije~i: “Stvara ~ovjeka od zakva~ka” 156 i rije~i: “O ljudi. Jedan od na~ina preno{enja kod tih biljki biva putem vjetra. a u Kur'anu stoji: “Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu. zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate.” 154 A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog.Islamsko znanje 65 Kur'an uzdi`e u~ena ~ovjeka nad drugima. dok oplodnja preno{enjem biva u slu~aju kada je mu{ki spol odvojen od `enskog. Oplo|avanje biljki mo`e biti samo od sebe i putem prenosa.upute.” 152 Kisik je neophodan pri disanju. A onom koga `eli da zavede. govori nam slijede}i ajet: “Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina.. otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja.” 157 O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za `ivot.. pa Mi vas stvaramo od zemlje. zatim od kapi sjemena. u~ini grudi njegove tijesnim. zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {ta ho}emo. Biljke se same oplo|avaju u slu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i `enski spolovi. kako mo`ete sumnjati u o`ivljavanje. U nauci o embrionima na}i }emo rije~i Uzvi{enoga: “Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja se izbaci. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju. “I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. do roka odre|enog. ni koliko atom jedan. osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}u disanja. i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?” 158 Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bo`anske upute i .” 149 “Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'”150 Allah nare|uje muslimanu da tra`i znanje: “I reci: 'Gospodaru moj. Allah ka`e: “Pa onome koga Allah `eli da uputi. a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskim slojevima. kao kod palme. O tome nam govori ajet: “Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju. ra{iri grudi njegove prema islamu. kao da se penje na nebo. potom od zakva~ka.

usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{u i koje mu daju smjernice u `ivotu. metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa ~injenicama koje nisu krajnja istina. Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode na stranputicu.66 Islamsko znanje zato je na ljudima da istra`uju i razmi{ljaju. d`. Ono do ~ega ~ovjek do|e svojim istra`ivanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni vr{e. . bez obzira na sredstva koja istra`iva~i upotrebljavaju. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nala`e sam `ivot. Kroz historijum. Zbog toga potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvariti pravednost me|u svim pojedincima te zajednice. i dru{tvo je zdravo. krajnje istine. a ne samo da objasni nau~nu teoriju. Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako bi ostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru i onome u ~emu je spas. jedno na drugo se nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen. Ovaj ajet im nije spomenuo kru`enje Mjeseca. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u sliku postojanja i da ga ve`e za njegova Stvoritelja. On nije knjiga astronomije. poznati mufessir. za razliku od nau~nih koje. Sejjid Kutb. {tititi prava ljudi. a zatim na osnovu toga da kod ~ovjeka izgradi sistem `ivota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}.” KUR'AN KAO ZAKONODA VNI I'D@AZ ZAKONODAVNI Allah. njegove putanje i kako se to odvija. a me|u tim i mo} razuma. odrediti me|usobne odnose. Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva. sisteme. ~uvati njihovu ~ast ‡ nastao bi nered me|u njima. ili kako neki `ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka. zakone koji su imali za cilj da . i obrnuto... Kur'anske istine jesu kona~ne. ~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije.kao {to neki `ele da u njemu na|u sve te nauke. a ta uloga je u njihovoj praksi bila bit njihova `ivota. a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem. Podru~je kur'anskog djelovanja jeste ljudski `ivot i du{a.. ^ovjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu za drugima. ka`e: “Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti `ivota tih ljudi. hemije ili medicine. nisu krajnje niti kona~ne istine. Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te. pravce.. tuma~e}i rije~i Uzvi{enoga: “Pitaju te o mla|acima.' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}eg od tih pojedinosti. Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odr`i na pravom putu. ^esto se desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudima ne bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov `ivot.{. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had`iluk” 159.. Prema tome.

pogre{nog vjerovanja. namaz. Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja. veli~aju Allaha na isti na~in. i niko Mu ravan nije!'” 160 “On je Prvi i Posljednji. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja. Vidljivi i Nevidljivi. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i na odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. Kome pripada sva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. i On zna sve!” 161 “Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!” 162 “To vam je Allah. Time se on ve`e za Allahov zakon i izme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta: . Ali. a ne Allah. tada on treba slijediti [erijat. a isto tako je i jedan od uslova za d`umu i bajram-namaz. kako pojedinca tako i zajednice. onim koji se posve}uje samo Gospodaru.jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu sa zdravom logikom. njegovi osje}aji su usko povezani sa islamskim d`ematom u cijelom svijetu. prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. jer obavljaju}i svoju strogu du`nost. Onaj koji klanja. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da pet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu.Islamsko znanje 67 usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. zabluda. Svemo}noga. Time se ~ovjek uzdi`e iznad drugih i zna da jedino uto~i{te mo`e na}i kod svoga Stvoritelja. Gospodar va{. zato se Njemu klanjajte. Svakim ibadetom u islamu `eli se posti}i dobrobit. Nare|uju}i ~ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja. on zna da se u istom trenutku zajedno sa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli. iako su daleko jedan od drugog.” 164 “A Allah dobro vidi ono {to oni rade. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistem vjerovanja. poremetili bi se. D`emat je obaveza muslimanima. od Sjevera do Juga. Njemu se vra}a i sve }e to Njegovom voljom jednog dana nestati. Koji Svojim znanjem sve obuhvata i Kojem ni{ta nije sli~no. nema drugog boga osim Njega. jer je on osnova dru{tva. od Istoka do Zapada. osloba|a ga od obo`avanja njegovih strasti.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. Kome treba robovati. “Reci: 'On je Allah . upu}uju Mu istu dovu. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela.” 165 “On znanjem Svojim obuhvata sve. Sve {to postoji On je stvorio.” 168 Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama. ~ine}i ga iskrenim robom. On nad svim bdi!” 163 “Allah sve mo`e. predanim Allahu. ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu koju Kur'an posti`e svojim zakonodavstvom. Stvoritelja svega.” 166 “Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!” 167 O Allahovom vahdanijjetu . koji mu Kur'an nala`e.

” 177 “Vjernici su samo bra}a. upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama i vama zajedni~ke. skromno{}u. jednakosti i zabrana vlasti autokratije . Had` kao ibadet navikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja.” 171 “U njegovu korist je dobro koje u~ini.. da se nikome osim Allahu ne klanjamo.Nakon odgajanja ~ovjeka kao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva. opra{tanjem. iz korijena ~upa {krtost. dozvoljen na~in. du{evnog smiraja. svjedo~ite Allaha radi. pravdom. zaista. Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi.”172 Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom.” 178 “Reci: 'O sljedbenici Knjige...” 175 Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. “I dogovaraj se s njima!” 176 “I koji se o poslovima svojim dogovaraju. predstavljaju}i time jednu porodicu. To je propis “{ure” . u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka. Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu. dobro~instvom. blago{}u.68 Islamsko znanje “I klanjaj namaz.da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e.” 173 “S njima lijepo `ivite!” 174 “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. “Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas... Kur'an propisuje brak. pa i na svoju {tetu . iskreno{}u. budite uvijek pravedni. robovanje imetku.dogovaranja. stvara `ene da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odr`avanjem ljudske vrste na halal. Kur'an odre|uje propise islamske vlasti koji su nenadma{ni. On predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju. osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva. samilosti. uva`avanja posebnosti mu{karca i `ene i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje. a na njegovu {tetu zlo koje uradi. od vrste va{e.. “O vjernici. pohlepu za dunjalukom. da nikog Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne dr`imo!'”179 To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi. Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti koju potvr|uje Kur'an: “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti pod utjecaj samoljublja. stavlja strasti pod kontrolu.” 170 “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini. On je dru{tvena pojava koju muslimani do`ivljavaju na isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana.” 169 Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici. klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no. Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a. pravednog odnosa. odlu~nost.

Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'd`aza. pravi su gre{nici.” 182 Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima. Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski `ivot na najboljim vrijednostima.” 183 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. vjere. du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite. bio on bogat ili siroma{an. zaista. pravi su nasilnici. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah. a ne doka`u to sa ~etiri svjedoka. “U odmazdi vam je opstanak. sve ~uje i sve vidi. . sa osamdeset udaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte. i ro|ak. ~asti. to je najbli`e ~estitosti i bojte se Allaha. Zakonodavni i'd`az povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'd`azom i on ostaje sa~uvan do Sudnjeg dana. Ukratko. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali.” 181 “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite.kako ne biste bili nepravedni. to su ne~asni ljudi. ve} ga je Kur'an odredio i napu{tanje tog zakona jeste kufr. zna ono {to radite. na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete prema onome koji je njemu u~inio nepravdu.” 184 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio.” 185 “Zar oni za paganskom presudom `ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje. o razumom obdareni!” 187 “Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em.” 180 Tako|er. pa Allah.” 186 Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: `ivota. “O vjernici. “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. svakog od njih!”188 “One koji okrive po{tene `ene. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom “hudud” i “d`inajat”. oni su pravi nevjernici.” 189 “Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!” 190 Kur'an odre|uje me|udr`avne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovih kom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom. doista. ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti .Islamsko znanje 69 ili na {tetu roditelja. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{em nivou. imetka i razuma. nasilje i grijeh. da pravedno sudite. jer Allah dobro zna ono {to ~inite.

.

HADIS I SUNNET .

.

davanje zekata.v. dijela i osobina.s. jeste: sve ono {to se pripisuje Poslaniku.s. obi~aj. itd. a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka. Primjeri za ovu vrstu su slijede}i: sunneti kod pet dnevnih namaza.a. a ako ih ne izvr{i.a. s.v. od rije~i. mo`emo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta: 1 .a. sunnet je isto {to i hadis .s.v.sunnet koji je vad`ib..sve {to se pripisuje Poslaniku. pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta. upotreba misvaka. zaslu`uje kaznu. tj. Dakle. postupci i tradicija Allahovog Poslanika. bez obzira bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. s.. tradicija.DEFINICIJA HADISA I SUNNET A SUNNETA Jezi~ko zna~enje rije~i “hadis” u arapskom jeziku je: govor. ukoliko se to mo`e iskoristiti kao dokaz za neki islamski propis.. Sunnet koji je vad`ib: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu. te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine..s. ne}e biti ka`njen... onako kako je to definisala ulema fikha i usuli fikha. Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza.obavljao i uobi~avao. tj. .a. praksa.. Me|utim. 3 . [to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta. kao na primjer: spavati. s. za namjerno i neopravdano propu{tanje zaslu`uje ukor. Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi. jesti. slijede}i pri tome Poslanika. tj.s.. s. spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta.. dijela i odobravanja. post mjesec dana ramazana. Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika. Terminolo{ka definicija hadisa. Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju. kazivanje. kod hadiske uleme nema razlike izme|u hadisa i sunneta. metoda. Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj.s. a ako ga ne uradi namjerno i neopravdano. postupaka ili pre{utnog odobravanja.sunnet koji je mendub. Me|utim. pripovijedanje.v. da napomenemo.v. zna~enje koje koristi islamska ulema. a ako ih izostavi.v.a. ali ne i kaznu. 2 . Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu. s. ovdje je rije~ “sunnet” upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju. od njegova govora. a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi. pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenih zna~enja..sunnet koji je mubah.a. zaslu`uje ukor. s. sjediti u slobodno vrijeme. od njegovih rije~i.

{. upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava. nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik. smatrajte to halalom i prihvatite to tako.prihvatite to.v.v. i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovu potpunu primjenu. ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim. `elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja (Objave) od Allaha. oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete.s. upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku i njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom.” 192 Ovim ajetima Allah. d`.: “On (Poslanik) ne govori po hiru svome. s. d`.{. naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani. ono {to zabrani Allahov . Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib.{..ako ne znamo njegov sunnet i ako ne poznajemo hadis?! U drugom ajetu Allah. navest }emo nekoliko ajeta.. uz Allahovu pomo}.. Bojati se da neki ~ovjek. i dok se sasvim ne pokore.{. ka`e. zaista. veli: “I tako mi Gospodara tvoga. naslonjen na postelju (u udobnosti) ka`e: 'Dr`ite se (samo) ovog Kur'ana. jer Allah. a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao) haram. smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog. koja mu se objavljuje. ukazuju}i na zabranu postupanja suprotno njemu.” 194 Tako|er.v. `estoko ka`njava. Objava.. d`. Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim.s. Njegovom Poslaniku..{.v. s.{.a.” 191 Tako|er. Na kraju ajeta Allah. r. ka`e: “Ono {to vam Poslanik da . ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe. s. I bojte se Allaha.74 Islamsko znanje VA@NOST I ZNA^AJ SUNNET A SUNNETA U ovom poglavlju.a.” 195 Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta.{. Ka`e Uzvi{eni Allah. tabiina i tabi'-tabiina). da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e. smatraju}i da }e to biti sasvim dovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta. d`.s. d`. izdvajamo ~etiri.a. a ono {to vam on zabrani ..klonite se. Rekao je Uzvi{eni: “Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite. zaista. d`. dobrih prethodnika (ashaba. d`.a Allah pra{ta i Samilostan je'” 193 A kako slijediti Allahovoga Poslanika. hadisa i citata na{ih ~asnih. da je Allahov Poslanik. to je.a. rekao: “Zaista mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu. Zaista.a. [to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta. No prije toga. mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti .. s.. 1. Allah. Allah...s. Ono {to u njemu na|ete da je halal.

s. znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu. s.”200 U svim ovim hadisima Allahov Poslanik.. ono {to na|emo u Allahovoj knjizi.s.s.s. ali `elimo onoga koji bolje od nas poznaje Kur'an' (a to su rije~i Resulullaha. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: “Kada bude{ pri~ao nekome ne{to iz sunneta Allahovog Poslanika.v. i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{.. biste li na{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova. kada je neko rekao: “Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana. r.”202 3.s. kada biste se ti i tvoji prijatelji prihvatili i obavezali samo Kur'ana. U isto vrijeme. pri~aj nam ne{to iz Kur'ana'. da je Poslanik. zalutat }ete. kroz njegove hadise).”199 4.. a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?” Zatim je rekao: “O ljudi.taj je odbio'.s. a on naslonjen na postelju. odgovori Resulullah.a. s.v.a.Islamsko znanje 75 Poslanik.a. s. ako to ne budete uradili. a svaka zabluda. Poslanik.v. pa ka`e: “Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu.s.'”196 2.rekao: “Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu. Prenosi Irbad ibn Sarije. uzmite od nas (ono {to vam govorimo). prenosi da je Allahov Poslanik. ^uvajte se novina u vjeri. ak{amski tri. kao {to stoji u jednom predanju.a.” Tada ga je ‘Imran zovnuo da pri|e. pa ka`e: Rekao je Allahov Poslanik. Pri~a Ejjub es-Sahtijani. poslu{nost i pokornost.a.v. 1. ikindijski isto tako..a. s... pa ti on ka`e: 'Ostavi to. vodi u vatru. isto je kao i ono {to zabrani Allah. da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etiri rekata. to }emo i slijediti. r. s.” Neko je upitao: 'A ko je taj koji odbija. s.a. a ko mi se suprotstavi . rekao: “Svi moji sljedbenici u}i }e u D`ennet.v. Prenosi D`abir ibn Abdullah. A mi smo upravo svjedoci tog vremena. pa ga upitao: “[ta misli{. Tada se dr`ite mog sunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene.a.. Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika. s.taj }e u}i u D`ennet. ukazuje na to da svako ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu. osim onih koji odbiju. onaj koji od vas bude `ivio poslije mene. tako mi Allaha.a.... kada biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega.'”197 3. jer. ne `elimo neku zamjenu za Kur'an.s. s. Zaista.v.a. a svaki bid'at je zabluda.”203 .a. upozorava na obaveznost slije|enja njegovog sunneta. pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. pogotovo u vrijeme kada do|e do razila`enja me|u ljudima. o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao . jer zaista je svaka novotarija bid'at198.: “Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis. Ebu-Hurejre.v.”201 2. zaista. r. Dr`ite ga se ~vrsto kao kad ne{to o~njacima zagrizete. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom ‘Imran ibn Husajn sjedio sa svojim prijateljima.v.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi. ka`e: “Ostavi to. bit }e svjedok mnogih razila`enja.

Dakle. ili poput primjera zekjata . Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez drugog. kroz komentare i obja{njenja.. zvjeri.v.”205 .... shvataju}i ga ispravno. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima. s. s.a.s. Tako|er tu je primjer had`a.a. neophodno je {to bolje poznavati hadise. kao {to je npr.. zabrana jela mesa doma}ih magaraca. da zaklju~imo. s. njegov hadis) dijeli se na dvije vrste: a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto. poput zabrane da se mu` pored `ene o`eni njenom tetkom i da je dr`i. stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati. o sed`di i ostalim namaskim propisima. Allah. d`.v.s. u koje vrijeme.s.a. za vrijeme svoga had`a rekao je: “Uzmite od mene had`ske propise”. Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika.s.v. s.. naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika.v.a. te kako su se odnosili prema onima koji su odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu. {ta je to {to potpada pod zekjat. Allahov Poslanik.u hadisima je do{lo poja{njenje: kada se (sa koliko imovine) daje zekjat. (tj.. s.. Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr ka`e u pogledu va`nosti poznavanja hadisa: “Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika.. itd..v. isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi.{.s. o ruku'u. namaz. op}enito i bezuslovno.204 b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu.76 Islamsko znanje Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu Poslanika.a.

{. tj. hadis kojeg bilje`e Buharija i Muslim od Omera.u~enje je Kur'ana ibadet. r. da je Vjerovjesnik.v. npr.s. d`. prisustvovao.prva vrsta: sunnetul-kavlijje . rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama.s. dok to nije slu~aj sa hadisi . ono {to je Vjerovjesnik.. dok to nije uslov za hadisi-kudsij. no}ni namaz).{. Me|utim.a. ima hadisa koji su mutevatir. d`. malo vi{e }emo se zadr`ati na njegovoj podjeli.s. s..cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima.. dok je hadisi-kudsij od Allaha po zna~enju. s. Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik.kudsijem.. s.tre}a vrsta: sunnetul-takririjje. . .tj. U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima nagradu deset dobrih djela.. kada bi ustao no}u da klanja (nafilu. kod starih u~enjaka.”... Prvo }emo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana. ispravni (sahih).s. a po izrazu je od Allahovog Poslanika. npr.druga vrsta: sunnetul-fi'lijje. s.a. koja ka`e: “Allahov Poslanik.s. slabi (daif). . r. kao {to je Poslanikovo.v..a.a. s. s.namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana.a. d`. kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik.. . odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb).a..a.kur'anski stil izra`avanja jeste mud`iza.v. hadis kojeg bilje`i Muslim od Ai{e.s. govor Allahovog Poslanika. {to nije Kur'an.v.”.v. Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e: . s.a.s.a.v. [to se ti~e hadisa.v. prenosi od Allaha. U prvo vrijeme. dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi u~enik koji se bavi tra`enjem iluma...a. mada ga on sam nije jeo.s. . i onih koji su apokrifni (mevdu'). {utnjom odobrio.{. kasnije sa . postupci i djela Vjerovjesnika. potrebno je uzeti abdest. tj.. s. va`ila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv)..s.Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha. dok se to ne mo`e re}i za hadisi-kudsij.a.Islamsko znanje 77 PODJELA SUNNET A I HADISA SUNNETA Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: . s. zapo~inju}i ga rije~ima: “Rekao je Allah. Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjela posmatra.v.. hasen (prihvatljivi). otpo~eo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”.v. . . ako }emo Mushaf dr`ati u rukama.. dok to nije slu~aj sa hadisi-kudsijem.za u~enje Kur'ana..

onaj koji je hasen. tj. tj. seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu. izmi{ljeno i pripisano Bo`ijem Poslaniku.. samim tim slu`i kao dokaz za neki islamski propis. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je do{ao.s. a to je predanje koje je apokrifno.78 Islamsko znanje razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele. ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne mo`e uva`iti kao dokaz za neki vjerski propis. ali im je preciznost u preno{enju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis.to je onaj hadis ~iji je sened “prekinut”. kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut). Na kraju mo`e se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv). . ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha. i tome sli~no.da ne sadr`i u sebi neku skrivenu mahanu (ille). ili: “Zabranjeno nam je. nego su to rije~i ili postupci tabiina. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti) Sahih .to je onaj hadis ~iji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne dose`e do Allahovog Poslanika.v. Mutevatir-hadis .hadis koji ispunjava pet uslova: . s. Ovdje spadaju i rije~i ashaba. 2..da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima.to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji va`e za sahih hadis.. poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”. . ili: “Nare|eno nam je. spomenuti samo one najva`nije. a mi }emo se zadovoljiti spomenutim.sahih li gajrihi .. U ovu vrstu spada i hadis mevdu. Maktu' .onaj koji je sam po sebi sahih i . uz Allahovu podr{ku. Hasen hadis .v.koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e .to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca dose`e do Allahovog Poslanika. Daif-slab hadis . Mevkuf .da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi. Isto to va`i i za hadis hasen. s. Tu se obi~no radi o hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi. 3. osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”.a.v.”. s.sahih li zatihi . Podjela hadisa na osnovu toga do koga dose`e sened 1.a.spojenost lanca prenosilaca. ne dose`e ni do ashaba. . Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na: .s.a. .koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti.da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa.”. 1.s. O svakom ovom uslovu mo`e se pojedina~no detaljnije govoriti. od kojih }emo.. Merfu' .

.v. zadovoljit }e njihov manji broj.to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika. neprihvatljivi) hadisi.Islamsko znanje 79 da su pogrije{ili. te se tako za hadis ka`e da je me{hur. pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji. peti ~etrdeset. tako nedostaje jedan prenosilac.v. pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika. Mu'allek .a. kao {to su: ~uo sam. ili da su se. s.s. ~etvrti dvadeset. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut. U osnovi. ra{iren.u ~ijem se senedu. Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmr`e dozvoljeno djelo jeste razvod braka. Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u preno{enju. ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju.s. Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida 1. s. tre}i dvanaest. .koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. tako da neki ka`u da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja.s. Me|utim. ali ne i me{hur po navedenoj definiciji. to ne mora da zna~i da se ovakav hadis ne mo`e di}i na stupanj hasena. Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika. a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom. ako se na|e dovoljan broj predanja koja }e ga oja~ati. uslovno re~eno.. vidio sam.a.v. Ahad-hadis . 2. ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir.a. a on ga nije mogao ~uti od Resulullaha.s. navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi. dogovorili da sla`u na Allahovog Poslanika. 3. [to se ti~e broja prenosilaca. . jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi.to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca. drugi ka`u deset.a. ali je ispravno da je hadis daif).koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e. s obzirom da smo spomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele. a nije dostigao stepen mutevatira. Munkati'. 2. . Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: .to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca..v. u bilo kojem njegovom dijelu. i obratno... s. a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen.garib-hadis . rekav{i je da je sahih.” (Bilje`i Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”. Ima jo{ podvrsta hadisa. rekao je. Me|utim. osim ashaba. Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskim disciplinama.me{hur-hadis . Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv “me{hur” {to zna~i poznat. Mursel .aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda. s. ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje.

. majka i brat se vra}aju. Njegovo prvo djelo je: “Ashabi i tabiini”. Basri. emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu. Kufi. imamul-huffaz. in{aallah. god. `ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka.tako da gotovo i nije bilo prenosilaca o kojima nije znao puno ime. hadise koje prenosi.. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatih tabiina: Malika ibn Enesa.. U~io je napamet hadise. “Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni”.BUHARI Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-D`ufi' el-Buhari. po Hid`ri. “Veliki tefsir”.” Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su va`ila kao centri u kojima su `ivjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena. tj. odlazi u Meku sa svojom majkom i bratom Ahmedom. SAHIHUL . sa svojih {esnaest godina. godine po Hid`ri. “Dizanje ruku u namazu”. koji ukazuju . itd. “Djela robova su stvorena”. i mnoga druga djela. senede. Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e. {evala 194.. a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je naslijedio od svoga oca.. Abdullaha ibn Mubareka i drugih. Allah ga milo{}u Svojom obasuo. a on ostaje u Meki {est godina. Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova. “Historija”. a umro 256. imena prenosilaca. {ejhulislam. ro|en je 13. Umro je dok je Buharija bio jo{ mali. Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka. upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama hadisa. kao i njihovim piscima. . Na putu tra`enja znanja odlikovao se o{troumno{}u i jakim intelektom. Od va`nijih njegovih dijela su i: “Pona{anje pojedinaca”. biografiju. Boravio je u [amu. Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini `ivota prisustvuje predavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu. Bagdadu. Nakon had`a. jesu i same njegove rije~i: “Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubareka napamet. “U~enje za imamom”. imaju}i u nijjetu had`. Od primjera njegove o{troumnosti i `elje za znanjem. 210. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova i uzimanja znanja.80 Islamsko znanje NAJPOZNA TIJE HADISKE ZBIRKE NAJPOZNATIJE U ovom poglavlju }emo se. u~enost.

a kada je vidio da je to nemogu}e. Prenosi se da je. Deset osoba uzelo je po deset hadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise. zemlja mi je.” Ka`u da nije pro{lo od toga ni mjesec dana. gdje je i umro. pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima. broj je jo{ ve}i.” Nato je namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije. Nakon {to je Buharija do{ao. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: “Ne mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja.” Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu. Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu. prve no}i mjeseca {evala. Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: “Hadis za koji si pitao i koji si citirao tako i tako .'” Sam Buharija ka`e: “Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa.s. Allah ga milo{}u Svojom obasuo .” Tako je odgovorio na svih njegovih deset hadisa.v. nisam nai{ao na hadis koji ima bilo kakvu osnovu.” Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi spremili ispit Buhariji. nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali. te su pojedinci govorili: “Zar je to taj imam Buharija o kojem ste pri~ali?!” No. pa me uzmi Sebi.Islamsko znanje 81 na veli~inu njegove li~nosti i znanja: Pri~a Selim ibn Mud`ahid: “U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme.musned min hadisi Resulillahi.Had`er: “Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise.” .. ve sunenihi ve ejamihi”. a onda ispravno. oni koji su dobro poznavali Buhariju. prilikom njegovog dolaska u Bagdad. koliko god da je prostrana.. pa sam iza{ao da ga prona|em. jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za hadise. upitao sam: 'Da li je to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv. s. a onda u Herteng. naredio je da se protjera. 256.sahihul . Djelo: “El-D`ami'us . Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no. njen namjesnik ga je pozvao da boravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu..preselio na ahiret. vratio svakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu. nego glasi tako i tako.nije ispravan. Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking. a da ga nisam nau~io napamet.a. Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici. Imao je {ezdeset dvije godine `ivota. postala tijesna. poznato je da je on hafiz hadisa. kada je stigao u Herteng. te je prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sa gre{kom). Buharija bi poslije svakog re~enog hadisa odgovorio: “Ne znam ga. Kada sam ga na{ao. onako kako hadis zaista glasi. godine po Hid`ri. vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' To me je za~udilo. a on mi re~e: 'Da si malo ranije do{ao. Ka`e Ibn . poznato kao “Sahihul-Buhari.” To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih. Svih sto hadisa ispravio je. te je svako imao hadis sa senedom koji mu ne odgovara. Pored toga. znali su da se tu ne{to krije. a imam Buharija je. rekao: “Gospodaru moj.

82 Islamsko znanje [ta je podstaklo Buhariju da napi{e “Sahih”? Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: “Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha Ishaka Ibn Rahuvejha. a on to nije rekao.a.. Najva`niji komentari Buharijinog “Sahiha” 1 . 2 ..v.{. poznatog kao Imam el-Ajni.” Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono zaista vrijedno. izabrao sam hadise od {esto hiljada hadisa (koliko sam znao). Ostali u~enjaci zadovoljavaju se saznanjem da su `ivjeli u isto vrijeme.v. .s.“Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari” od ibn Had`era Eskalanija. i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene i Allaha.“Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari” od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija. nakon Allahove knjige. a da su sahih. Ka`e Buharija: “Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina. klanjao dva rekata i uvjerio se da je sahih. s.” Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj “Sahih”? Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u poglavlju “Uslovi da bi neki hadis bio sahih”.. da je susret teoretski mogu}. Kolika je vrijednost Buharijinog “Sahiha”? U~enjaci islamskog ummeta slo`ili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka najvjerodostojnije knjige hadisa. na drugom mjestu ka`e: “Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesd`idulharamu u Meki. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove da mi protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore.a. a ja stojim ispred njega i sa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega.” Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise? Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u “Sahihu”. d`. tj. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao. s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi da se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis. slo`ili su se da je najvjerodostojnija knjiga.. jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu.” Ka`e imam Buharija: “Vidio sam u snu Vjerovjesnika. Sam Buharija ka`e: “U svoju zbirku nisam upisao sve sahih hadise. Buharijin “Sahih”..s..' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'. Tako|er. s.' To mi je palo na srce i po~eo sam pisati 'Sahih'. ono {to mu je pripisano. pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sa`etu zbirku hadise Allahovog Poslanika.” Tako|er.

Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje od u~enjaka svog rodnog kraja. Hatib el-Bagdadi u svom djelu “Historija” spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme. vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha. tj. imam i hafiz u hadisu. Kada se okoristio od najve}ih tada{njih u~enjaka. imam se Muslim mnogo okoristio i od Buharije.. Imam Muslim je umro 25. po Hid`ri. do{av{i u Nejsabur. od kojih su najva`nija: “Generacije prenosilaca hadisa”207. a to je da su ova dva djela na istom nivou. Djelo: “El-Musned es-Sahih”. ro|en je 204. MUSLIMOV “SAHIH” Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`d`ad` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi. 261. Jahja ibn Seid i drugi ostaju zabilje`ena i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. 250.. Buharija.Islamsko znanje 83 3 . godine po Hid`ri. godine po Hid`ri. Godine 218. Hid`az. osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine. sa svojih ~etrnaest godina. kada je ulema dala ogroman doprinos {irenju islama. putovao je u Irak. bez puno ponavljanja. od kojih su neki bili i njegovi u~itelji.“Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari” od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija. ‘Ali ibn el-Medini.” [ta je podstaklo Muslima da napi{e “Sahih”? Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku. Tako|er. Vrijednost Muslimovog “Sahiha” U~enjaci su se slo`ili da je Muslimov “Sahih” po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke. “Djeca ashaba”. a tada je imao 46 godina. Postoji i tre}e preovladavaju}e mi{ljenje. U svom “Sahihu” Muslim bilje`i hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. “Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa”208. U njegovo vrijeme `ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci. kao i njegov u~itelj imam Buhari. Egipat. koji je od njega tra`io da im ukratko. godine po Hid`ri. poznato kao “Sahih Muslim.. Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel. . “Imena i nadimci”. po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti. Imam Muslim je jo{ kao dijete zavolio nauku. Osim “Sahiha” Muslim je napisao jo{ mnoga djela. {to upravo pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu. red`epa. sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere. a umro 261. Muslim je `ivio u vrijeme procvata nauke. [am.

Svoje je djelo nazvao “Es-Sunen”. opet.Davud” od imama Sujutije.. One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo. imam.Davuda sahih. ukazao sam na hadise koji su jako slabi i koji imaju neku slabost u senedu... ukazao sam na njega. {ejhus-sunne. a naveo sam ga jer u doti~nom poglavlju nisam na{ao drugi.. oni su dobri. 2. koji su od Ebu .-”El-Minhad`. jeste stoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom. skratio duga~ak hadis. SUNEN EBU .. Nakon {to je Imam sastavio i poslao im tra`eno djelo. mo`da se ne bi moglo razaznati za{to sam ga citirao u tom poglavlju.84 Islamsko znanje Najva`niji komentari Muslimovog “Sahiha” 1. Tako|er. 2.“[erh Me'alimis-sunen” od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija.tra`ite od mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji koje znam u pojedinim poglavljima. Ponekad sam. ve} su se zadovoljavali citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje. onako kako je do{ao u razli~itim predanjima.... koji je koristan. jer da sam ga citirao cijelog. nego da ima i slabih hadisa. .. 3-”Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu .. ali.DA VUD DAVUD Ebu . pitali su ga da li je sve {to je u njemu sahih.Davuda tra`ili da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojih se mogu izvu}i islamski propisi. ro|en je 202. godine po Hid`ri.Davudovog Sunena 1. To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih hadisa koje bilje`e u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha). U pojedinim poglavljima sam citirao samo po jedan ili dva hadisa.. takvi su.” Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u “Sunenu” Ebu . To {to sam ponekad citirao hadis nekoliko puta. 3.“Mirkatus-su'ud ‘ila sunen Ebu . Da. pak. bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa. Na to im je Ebu .. Najva`niji komentari Ebu .Davud Sulejman ibnul-E{‘as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sid`istani. {erh Sahih Muslim ibnul-Had`d`ad`” od imama Nevevija.Davud odgovorio pismom: “.-”Ed-Dibad` ‘ala Sahih Muslim ibn el-Had`d`ad`” od imama Sujutija.“Ikmalu ikmalil-muallim” od Muhammeda el-Ve{tanija. a umro 275.. muhaddis Basre.U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu ima prenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan).. Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika Meke.Davud” od {ejha [emsul-hakka Abbadija. jedni bolji i vjerodostojniji od drugih. a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udno zna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju.

kao da je u njoj Poslanik. a umro 279. pisac mnogih djela.” To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti. U svakom poglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa. ako ih ima. odmah nakon Buharijine i Muslimove.i oni su izrazili zadovoljstvo.Islamsko znanje 85 D@AMI' EBU . prenosiocima... u ovom poglavlju prenosi taj i taj. . iako sadr`i u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio i ukazao. a dovr{io ga je hafiz El.. U ~ijoj ku}i se na|e ova knjiga.Davuda i Nesaije. .a. od ashaba.hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu. Imam Ez-Zehebi ka`e: “D`ami'ut-Tirmizi” je ispod stupnja “Sunena” Ebu. Njegovo se djelo zove “D`ami'ut-Tirmizi” ili “Sunenut-Tirmizi”. godine po Hid`ri. . daif).Iraki. a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim zbirkama. klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima.slabi hadisi. nakon Ebu. da je na petom: nakon Ebu.” Hadise koje bilje`i Tirmizi u svom “Sunenu” mo`emo podijeliti u ~etiri grupe: . Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih. a svako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja). zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju. jer je u njemu citirao hadise koje prenose El-Meslub.” Neki smatraju da je Tirmizijina zbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama. mahanama u hadisu. kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi. Rekao je Tirmizi: “Nakon {to sam napisao ovo djelo.hadisi koji su sigurno vjerodostojni. s. Drugi da je na ~etvrtom. a prije Nesaijine. ro|en je 209.. a tre}i.s. predo~io sam ga u~enjacima Hid`aza pa su izrazili zadovoljstvo. Nesaije i Tirmizije210..v.hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju. hafiz hadisa. Najva`niji komentari Tirmizijinog “D`ami'a” -“Tuhfetul .‘ ISA ET .koji govori.Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa.”209 Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci. zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana .Davudove.Davudove i Nesaijine. navodi puteve kojima je hadis do{ao. od kojih je imam Ez-Zehebi. govori o senedu. .Davuda.. . te pod koji potpada mnogo vrsta hadisa.Ahvezi” od Abdurrahmana el-Mubarekfuria. Sam Tirmizi ka`e: “U svojoj knjizi ubilje`io sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od u~enjaka fikha. ako ih ima. kojeg nije stigao dovr{iti. od tog i tog. El-Kelbi i njima sli~ni. hasen.TIRMIZI Ebu -'Isa Muhammed ibn ‘Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi. te ukazuje na hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: “Tako|er.

hasen.{. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih.” Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao je 'El-Mud`teba' (Odabrani). {ejhul-islam. ro|en je 210. Tada mu je emir rekao: “Odvoji ono {to je sahih.Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn ‘Alijj ibn Bahr En-Nesai. 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke. mufessir. 428 je sahih. pisac “Sunena”. “Historije”. te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavim hadise koje oni bilje`e.” Hafiz Ibn . da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo na srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima). klanjao sam istiharu. d`.Mad`e.Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Mad`e. hafiz. “Tefsira” i drugih djela. daif i ne{to ~udnih (munker) i la`nih (mevdu') hadisa. godine po Hid`ri. 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom.86 Islamsko znanje SUNEN EN-NESAI Ebu. hafiz hadisa.. Op}enito govore}i.. a umro 273.Mad`e”. od toga 3002 koji su zabilje`ili pisci pet spomenutih djela. Ovo djelo je poput ostalih “sunena” poredano po poglavljima koja sadr`e hadise o propisima. jeste Ebu . . godine po Hid`ri. prolazio je kroz Palestinu.Mad`e zabilje`io je zbirku sahih. drugi kao {estu zbirku ubrajaju “Muvett'a”. Ro|en je 209. SUNEN IBN-MAD@E Ebu .” Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija.Re{id ka`e: “Hafiz En-Nesai se mnogo zalo`io da objasni slabosti koje pojedini hadisi nose u sebi. od imama Malika. u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela. tra`e}i od Allaha.Fadl Muhammed ibn Tahir. 199 sa hasen (dobrim). “Es-Sunenul-Kubra” prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai. Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv “Kutubussitte”. Hafiz Ibn. a umro 303. Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341. Umjesto Sunena Ibn . Ta zbirka je poznata i kao: “Es-Sunenus-Sugra”. tj. Najva`niji komentar ove zbirke jeste “Kratki komentar” od Es-Sujutija.. Njegovo djelo je poznato po imenu “Sunen Ibn. ({est djela). Rekao je EnNesai: “Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen'. te ga je emir jedne pokrajine upitao: “Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?” Odgovorio je da nije. Od ostalih. svi ili neko od njih. Prilikom jednog njegovog putovanja. odnosno povratka u Egipat.

imam Ahmed nije bilje`io hadise od prenosilaca za koje se zna da la`u.Islamsko znanje 87 MUSNED AHMEDA IBN HANBELA [ejhul-islam. Tako|er.Tejmije ka`e: “Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis zabilje`io u ‘Musnedu’ stro`iji je od uslova Ebu . mada rijetko. MUVETT A' IMAMA MALIKA MUVETTA Ebu . s. [to se ti~e stupnja ovoga djela.a. Sejjidul-muslimin. imam. [to se ti~e broja ashaba. [ejhul-islam Ibn . e{-[ejbani.s. pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena). fekihul-umme. koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja. prvo je stavio one koji su prije primili islam. {ejhulislam. te uz njih {esterica koji su obradovani D`ennetom. hafiz. i tako redom. te su se saglasili sa mnom o njoj. Prvo spomene ashaba.a. Ebu .Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani. ro|en 164.Davuda..s. Jedan od njih je “Bulugul-emani min esrar el-fethir-rebbani”. on je ne{to ve}i od 690. Imam Malik ka`e: “Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine. imamul muslimin. [to se ti~e redosljeda ashaba. Tako su na prvom mjestu ~etverica prvih halifa. tj. Djelo je poznato kao “Muvetta' imama Malika”.s. pa onda one koji su poznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika.” Tako|er. njima sedamdeseterici . od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija.Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel ez-Zuhejli.v. prilago|ena i podesna. de{ava se. Njegovo djelo je poznato kao “Musned Ahmeda ibn Hanbela.” “Musned” Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara. s. s. a broj `ena koje prenose hadise od Poslanika. a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika. da prenosi hadise od slabih prenosilaca. kao {to je Muhammed ibn Seid el-Meslub i njemu sli~ni.v.Davud u svom ‘Sunenu’ bilje`i hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije bilje`io od njih. te je stoga ona muvetta'. tako da oni ~ine “A{ere mube{{irin” (deset obradovanih D`ennetom). u “Musnedu” je 96.210 Me|utim.” .a. Ebu. a umro 241 godine po Hid`ri. na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije koji ka`e: “Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika.v. jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku. hafiz.-olak{ana.” Ovo je djelo prema imenima ashaba.

a.“Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid”oba od Ibn Abdul-Berra.” Od Allahovog Poslanika. “Sunen” od Darekutnija. Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina. svega ~etiri godine. poznat kao Ebu . s.a. bio je uz Poslanika.“Et-Temhid lima fil-Muvetta i ‘ulemail-emsar” . a ono {to nije u “^etiri sunena”.v.” Drugi su rekli: “Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri. god.Hurejre-ed-Devsi el-Jemani. imam Buharija je imao tek desetak godina..ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima.v. te su mi dali taj nadimak. “Sahih” od Ibn. imam.a. . i to iz dva razloga: . jer kada je imam [afija umro (240.a. po Hid`ri). Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no. fakih. uzeo je mnogo ‘iluma i te{ko da se ko mo`e porediti s njim. {to se mo`e uraditi u zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. “El-Mu'd`emul-kebir” od Taberanija. Prema tome.“El-Istizkar fi {erhi mezheb i ‘ulemail-emsar” .s. r. “EsSunen el. poznatije su: Hakimov “Mustedrek”. s. UKRA TKO O ASHABIMA UKRATKO KOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisa od Allahova Poslanika. ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr.v. s.a. Dva najzna~ajnija komentara “Muvetta” su: . Buharija ka`e: “Hadise od Ebu . mud`tehid. . (otac ma~eta) po onome {to sam ka`e: “Na{ao sam ma~e.ve}ina onoga {to je u “Muvetta-u” nalazi se u Buharijinom i Muslimovom “Sahihu”. s. uzeo ga i stavio u rukav. Nazvan je Ebu-Hurejre.Hibbanov “Sahih”.s.kubra” od Bejhekija i druge... Dakle. hafiz. tj.s. da su najvjerodostojnije i najispravnije knjige “Sahih” Buharije i Muslima.88 Islamsko znanje Ovo se ne kosi sa onim na {to su se slo`ili u~enjaci.Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca.. ashab Allahovog Poslanika. Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva “Sahiha”.Hurejre.Huzejme.. r.a. ~ak i vi{e. Postoji mimoila`enje oko njegovog pravog imena.a.s. Od ostalih zbirki hadisa. Ibn.211 Ebu .v. r.

ashabima Resulullaha. iznosi 5374 hadisa. mo`da.v.” I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim. kada bi je upitali.v.a. osim kao muslimane.Enes Malik ibn Ebi .Hurejre su umrli 57.Hurejru)? Je li ta~no da on zna hadise Allahovog Poslanika. Klanja jedno.v. r.a.a.. r.. iznosi 2210. Nije poznato da je i jednom pogrije{io u hadisu. ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime. s. desetak mjeseci prije Hid`re. osim Abdullaha ibn Amra.a. dobro poznavala nasljedno pravo?” Odgovorio je: “Tako mi Allaha. pa sam primijetio da se on.Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja.a. hadiskim i fikhskim znanostima jo{ da ka`emo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika.svako po tre}inu no}i.. bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari koje ne ~ujemo od vas. s. o`enio se njom prije Hid`re.” Ebu .v. a koji su zabilje`eni.Musa ka`e: “Nikada nama. I jo{ ne{to. r. tj.” Ka`e Ebu-ed-Duha: “Pitali smo Mesruka da li je Ai{a.v. Dolazili smo kod Poslanika. da ka`e: 'Niko od ashaba Poslanika.v. r. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica...” Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: “O Allahov Poslani~e.. njegova `ena i slu{kinja naizmjeni~no mijenjaju u ibadetu .a.s. ko ti je najdra`i?” Odgovorio je: “Ai{a. krajem dana. vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika. zatim probudi drugo.s..a. s. nema sumnje.Bekra ibn Kuhafe es-Siddika. a koji su zabilje`eni. s. Hi{am ibn ‘Urve ka`e: “Ai{a i Ebu . a on je bio siroma{ni gost kod vrata Poslanika. s. ne prenosi vi{e hadisa od mene. ka`e: “Ne pamtim roditelje.'” A Ebu . Ai{a.a.s. vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu .s.v.Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika. .. te on klanja i probudi tre}e. govori da je Poslanik.s. Ebu .Osmana en-Nehdija kako ka`e: “Ugostio sam Ebu .a. s.s. Ai{a.a. Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika. ono {to mi nismo.Islamsko znanje 89 Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama. a ja nisam.a..a. r.Amir ka`e: “Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha i rekao mu: 'O o~e Muhammedov. nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu. on je pisao. Ili on. a nije?!' Talha mu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika. osam godina.. kao {to smo ve} naveli. Allahov Poslanik. s.a. s. nakon {to je umrla Hatid`a bint Huvejlid. a da kod Ai{e.'” Abbas ibn D`urejri veli: “^uo sam od Ebu . nema sumnje da je ~uo ono {to mi nismo. neki hadis nije bio nejasan. U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima.s..s. vlasnici imanja i stoke i imali smo dosta posla.s. s...a.v.a.a.v..s.v. s. r.a. ne{to rekao..” Ebu .Hurejru sedam dana. njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika. r.” Rekao sam: “A od ljudi?” Odgovorio je: “Njen otac.v. Sama Ai{a.s. nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik.. Prema tome.a. rekao ne{to {to nije rekao. .. da je rekao: “^uo sam Ebu Hurejrea. s. godine po Hid`ri..

sin je Omera ibnul-Hattaba. k}i Maz'una i majka `ene Allahovog Poslanika.s.s.” Enes.a.. Abdullah ibn Omer. imam. r. ^esto se mo`e ~uti sljede}i govor: “Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika.v. imam. za njega..Omer.a.{.a.'” .Omer radio u ku}i?” Odgovorio je: “Vi to ne mo`ete. s.a. pa u~ini dovu Allahu. uzor. s. s..s. moj sin. a zatim sa ocem u~inio Hid`ru. s. muhaddis.' Tada je Allahov Poslanik. Allahov Poslanik. pa sve dok nije umro. njegov u~enik i posljednji je. imao sam dvadeset godina. Jo{ kao dijete primio je islam. Njegova majka je Zejneb. Enes ibn Malik ka`e: “Stigao je Vjerovjesnik. otkako je u~inio Hid`ru. r.s. Basre i Perzije.a.v. r.Hamza el-Ensari el-Hazred`i en-Ned`d`ari el-Medeni... nose}i me.a.a.v.Nu'aj: “Abdullah ibn Omer. sluga Allahovog Poslanika. bio je stalno uz Poslanika. r.. r. Ka`e Ebu . {ejhul-islam. s. s. uve}aj mu imetak i porod (tj. nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi..Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo sastaviti. umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e godine po Hid`ri.v. Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika.podari mu veliki imetak i dobar porod). preselio na ahiret.v. a ja sam bio pokriven dijelom njene odje}e.a. Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom.” Ez-Zuhri veli: “Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih `ena. karia. a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an.s.a.. sin je Malika ibn en-Nadra.. Sa vojskom u bitkama je i{ao sve do [ama... u Medinu kada mi je bilo deset godina.s.a..” Nafi' veli: “Ibn . imao bi obi~aj da stane i da se odmori ispod jednog drveta. i{ao u bitke. godine po Hid`ri. s. s. s.v. d`.v. a kada je umro.s.” Upitali su Nafi'a: “[ta bi Ibn.a.” Enes.” Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn . poznat je kao Ebu .s. preselila je na ahiret 57. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes. s. Iraka.. na svakom mjestu na kojem bi klanjao.a.” [u'be ka`e: “Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila dan za dan. slu`io i slu{ao od njega. Abdestio bi za svaki namaz posebno. Donijela sam ga da ti slu`i.v. Hafse. r. Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha ka`e: “Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana je moja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika. znanje Ai{e bilo bi vrednije.s.a.s. poznat i kao Ebu .a. rekao: 'Gospodaru moj..v. muftija.s..v.a..v.. od svih njegovih ashaba.90 Islamsko znanje s. pomno ga pratio. a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao ga da se ne bi osu{ilo.Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni.a.” Majka vjernika.a. kako je pitaju o propisima nasljednog prava.

.s. ashab Allahovog Poslanika. fakih svog vremena. poznat kao Ebul-Abbas. Prenosi dosta hadisa od Poslanika.. Ibn . Na to Poslanik. s.v.Hurejre.v.a.a. veliki imam. s.a.. ka`e: “Rekao nam je Poslanik.v.Abbas.” Ibn . s. s. a Ibn .a. fekih.” Prenosi Seid ibn D`ubejr od Abdullaha da je rekao: “No}io sam jedne no}i u ku}i svoje tetke Mejmune.. r. godini `ivota.” Tako|er. sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini `ivota.' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine. a broj moje djece i unu~adi je oko stotinu. s. pa je on upitao: 'Ko je ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'.s. r.v.{.a. podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere. poznat i kao Ebu Abdullah i Ebu .. a primio je islam jo{ prije toga.s. D`abir ibn Abdullah.{. sin amid`e Resulullaha. Oko trideset godina je bio uz Poslanika. s. ozbiljan i umjeren.Islamsko znanje 91 Enes ka`e: “Tako mi Allaha...a. moj imetak je zaista velik.Abbas. d`.v..v. r. Umro je kao veliki imam.a. Vjerodostojno predanje od njega govori: “Bili smo ja i moja majka (tada) od nemo}nih. veliki alim ummeta. prou~i dovu za mene: 'Gospodaru moj. mud`tehid. r.. i prenosi dobar dio hadisa od njega.” Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: “Umro je Poslanik. ili 68. r.. a ona `ena. Ro|en je tri godine prije Hid`re. r.s. na dan 'Ugovora na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje. D`abir veli: “Jedne no}i je Vjerovjesnik.. od Allaha.'” Mud`ahid veli: “Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn . alim ovog ummeta.v. visok. od Enesa.. d`.Omera. umro je 93.a.a. s..” Enes ibn Malik.s.Abbasu je bilo trinaest godina.s.a. . Abdullah ibn Abbas. umro je 67.v. velikih intelektualnih sposobnosti i ~iste du{e. s. a `ivio je nekoliko godina nakon Ibn .a.a.a. pa sam donio i stavio vode za abdest Bo`ijem Poslaniku. po kosi i u~inio dovu da mi Allah... s.” Pri~a Ebu . puno ime mu je D`abir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram.Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku. ja dijete. imam u tefsiru.a.v. godine po Hid`ri u svojoj 103.s.v.” I jo{ je rekao: “Pomilovao me je Resullullah..s. el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki.s. tra`io oprosta za mene dvadeset i pet puta. da mudrost (hikmet). godine po Hid`ri.” Umro je.a.Abdurrahman el-Ensari el-Hazred`i es-Selemi el-Medeni. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme. pa ka`e: “Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namaz Allahovog Poslanika. hafiz.a.s. s. Bio je lijepog lica i gra|e.

s.' Oti{ao sam do njega. pokazuju primjeri koji govore o njihovim rezultatima.v.s.s. itd.s. ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika. te krenuo za Medinu. Buharija bilje`i u svom “Sahihu” od ‘Ukbeta ibn Harisa. o`eni sestru po mlijeku..o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno. upitao je Vjerovjesnika.” Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: “Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od nekog ashaba. da bi se vratili Kur'anu.v. kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila poput sada{njih. Kada sam stigao.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?' Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je `iv..a. a ve} je re~eno?!” (tj.a. a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha. prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~ele pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama.v.a.' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje. Mu'mel ibn Ismail veli: “Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima sura u Kur'anu. po`rtvovanje i tra`enje njegovog sunneta jo{ vi{e su se pove}ali. Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis. s.v. pak.a.a.. kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima. Naravno. odgovorio mu je: “Kako. ili.s. pa smo me|u njih ubacili i ra{irili ovaj hadis. a on me je uputio kod {ejha koji `ivi u mjestu Ibadan. kada je saznao da je jedna `ena dojila i njega i njegovu `enu. s.” Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila. i jo{ je `iv.' Upitao sam: 'O {ejh. taj {ejh me je uzeo za ruku i uveo u ku}u. gre{kama prilikom preno{enja. u mjestu El-Medajin. treba imati na umu te{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme. a bio je u Meki. Do{av{i. s.v.da je haramzabranjeno). Tako|er. Nakon Resulullahove. novotarijama i zabludama od kojih se trebalo za{tititi.s. s. a od kojeg je ~uo taj hadis.a. od koga si ti ~uo hadis?' A on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an.s.a.'”212 . ne znaju}i.v. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika. s. o`ivljavanje predanja koje je ve} bilo “zamrlo”. Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena: Imam Seid ibn Musejjeb ka`e: “U tra`enju samo jednog hadisa znao sam putovati danima. Poslanik.. Kad tamo.92 Islamsko znanje PO@R TVOV ANJA I PUT OV ANJA PO@RTVOV TVOVANJA PUTOV OVANJA U CILJU SAKUPLJANJA HADISA Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika. smrti. pojedina plemena koja su bila udaljena od Medine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ih svom plemenu.s. za propis ~ovjeka koji. Upitao sam ga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj. da je odmah uzjahao konja.. briga. pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika. s. pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli to predanje od tog ashaba li~no. Tada mi je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis.v.

{. poslu{nost i pokornost.a.v. veli da je Poslanik.a. rekao: “Ko ne{to novo uvede u vjeru. da se djelo obavi onako kako ga je obavio Resullulah. s. ili. svaki bid'at je zabluda. podne .s. u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno.a.” . Pa ako bi neko do{ao i rekao: “Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha.{.s.. a svaka zabluda vodi u vatru. da uradi ne{to za {to o~ekuje nagradu.). s. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika. Jer svaka je novotarija bid'at. Zaista.”214 A u Muslimovom predanju: “Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere. d`. pak. na~in obavljanja namaza i sl.a.”213 Ai{a.. s. ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva. Prihvatite ga. tj. ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata”.Islamsko znanje 93 [TETNE POSLJEDICE NEPOZNA VANJA SUNNET A (HADISA) NEPOZNAV SUNNETA Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja. do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika.: 'Oporu~ujem vam bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu. onaj od vas koji bude `ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogih razmimoila`enja. i ~uvajte se novotarija u vjeri. jesu: . Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: ‘Irbad ibn Sarije ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik.v.v. s.s.a.v. . d`. d`.s. Poja{njenje namaskih vremena.a. ~vrsto ga dr`e}i..{..s.v. nema sumnje da je taj namaz neispravan. ~ak i ako vam rob bude zapovjednik.v. r. odbacuje se..ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha. s.namaz. s. Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha.) U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza. {to nije od nje.a..El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika. taj mu se posao odbacuje.s. Vi se tada dr`ite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene.

a. {to je. ustvari.”. Postali su puka pri~a. .. d`. s. kao i na onoga ko ih sam spominje. .“Rijadus-salihin”. pa makar bili zabilje`eni i kod Buharije i Muslima. ili “Nije to to. nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom.” KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA.a. Kroz nepraktikovanje sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje.”.. to je sigurno daif.“^etrdeset hadisa” od imama En-Nevevija. Molim Allaha. Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju. da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticaj muslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika.Izbor iz zbirke hadisa. to mu nije te{ko zaklju~iti... “ovako su mene nau~ili. samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije. Kod nas.“Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja”.s. . . negiraju}i se njihova vjerodostojnost. moramo konstatovati da se danas. prijevod i komentar “^etrdeset hadisa” koje je sakupio En-Nevevi. ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika.s.{.^etiri toma Buharijinog “Sahiha”. ~ak i u velikom broju islamskih zemalja. op}enito u svijetu. Ko se imalo osvrne oko sebe..v. I ne samo to. od imama En-Nevevija. {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no.. .. s. a on odgovori: “Ne interesuje me. ili “[ta ti zna{.”. u ovom te{kom vremenu.v.94 Islamsko znanje DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU Na veliku `alost. Hadisi se tek tako prepri~avaju. DO SADA PREVEDENE KOD NAS Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e: . prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko ih slu{a.“Es-Sunne” od Mehmeda Hand`i}a.

ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE .

.

a meni moja. Vjera nas ja~a i hrabri. iako se govori o nevjernicima.. Koji je naj~vr{}i oslonac. d`. a prirodne nauke nisu u stanju da ga zadovolje. a odvra}a nas od svakoga zla. Zbog svega toga.{.. Vjera nas u~i da }e nas Allah. Da je vjera ~ovjeku potrebna..”215 Dakle. radi polaganja ra~una za djela po~injena na dunjaluku. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez nekog oblika objave. ipak ima neku vjeru i uvjeren je u pobjedu neke svoje ideologije. d`. onda je to bila vjera koju su ljudi sami izmislili.ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE ZNA^ENJE I POTREBA VJERE Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba. pa makar govorio za sebe da je nevjernik. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. d`. spominje se njihova vjera. d`.{. Govore}i o nevjernicima. Kad to nije bila objavljena vjera. govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star i ljudski rod. ^ak i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga. Iz toga slijedi da nema ~ovjeka. kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha. Podsti~e nas da ~inimo sve {to je dobro. . na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. ka`e: “Vama va{a vjera. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijet i Sudnji dan.{. Allah. Nema ~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njim biti poslije smrti? ^ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on tra`i odgovor. a da u ne{to ne vjeruje. a ka`njavati za zlo koje smo po~inili. vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne mo`e `ivjeti bez nje. bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima (nevjernicima)..{.

IMAN-VJEROV ANJE IMAN-VJEROVANJE Islamska je ulema ovako definisala iman: “Iman je ~vrsto vjerovanje srcem. jabuke bez drveta. itd. a jedan od njih jeste i ovaj: Ka`e Uzvi{eni Allah.{. Svojim razumom.” 217 U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji i djelo izra`eno kroz borbu imovinom i `ivotom na Allahovom putu. Kada posmatra predmete oko sebe. i bore se na Allahovom putu imecima svojim i `ivotima svojim. U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi. Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora. ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet nije slu~ajno niti sam od sebe nastao. Jesu li to ljudi. biljke ili `ivotinje? Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i. Sve ovo jasno govori da postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH.”216 U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana. o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima. Razum mo`e ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga. mlijeka bez krave. Kao razumni ljudi. ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a.. Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah.98 Islamsko znanje SPOZNAJA BOGA Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek mo`e do}i do spoznaje Boga. Prvi je izvor Allahova objava. Na ovakav na~in razum dolazi do spoznaje Boga. pogotovo kad smo svjesni ~injenice da On odr`ava red u svemiru na najsavr{eniji na~in. {alje preko nekog od Svojih poslanika. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izra`ena kroz . To je mogu}e samo putem objave. do}i }emo do zaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. Ljudi su pred izborom: da prihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo. Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. umniji i sposobniji od ~ovjeka. a drugi ljudski razum. i poslije vi{e ne sumnjaju. `ivotinje ili biljke. Samo uvjerenje nije dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. d`.: “Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju. ali razumom se ne mo`e spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima.{. Oni su iskreni. I njih je neko stvorio. vidjet }emo mnogo zvijezda. ku}e bez zidara. ~ovjek mo`e do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}i Stvoritelj. d`. Ako nave~er posmatramo vedro nebo.

a.s. d`.” 218 Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na bo`anstva jeste zna~enje prvog dijela {ehadeta.v.a.. sina Merjemina. s. d`.{. nauka.{.a. zemljoradnja.. i u tome bude iskren.v. s.’”220 Muhammed. ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji. .v.onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje. post. . istigfar i pozivanje Allahu. a to su: .. To podrazumijeva obo`avati Allaha onako kako je to Poslanik. taj je asija (nepokoran) Allahu. KADA I KAKO ^OVJEK POST AJE VJERNIK? POSTAJE ^ovjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta.v. i zaslu`uje kaznu. Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman..a. s. Recite: ‘Allahov rob i poslanik. u skladu s islamskim u~enjem.. te se povinovati naredbama i kloniti se svega od ~ega nas odvra}a.djelo organa: namaz. s. zekat.. tra`enje uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha. u}i }e u D`ennet.. Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {to ljudi obo`avaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim bo`anstvima. trgovina. i njihovim javnim izgovaranjem: “E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu” (“Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”).s.s. radio i vjerovati da je on bio ~ovjek.” 219 Drugi dio {ehadeta “Muhammedun resulullah” zna~i vjerovati da je Muhammed.jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha.v.s.s. . s. ka`e: “Ko ka`e da nema drugog boga osim Allaha.a. d`. Ja sam samo rob. i Poslaniku. . poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan.s. a djelima ne potvr|uje.{.. sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao iznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga kao {to su to kr{}ani u~inili.srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u.a. s.v. Iman koji je u srcu odra`ava se na djela i u skladu s ja~inom imana su i brojnost i veli~ina djela. d`ihad. Poslanik. Allahov rob i Poslanik. slavljenje Allaha. Zato je i rekao: “Ne uzdi`ite me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a. industrijska proizvodnja.Islamsko znanje 99 vanjska djela. Ka`e Uzvi{eni: “Znaj da nema boga osim Allaha. strah od Njega.. i Njegovog Poslanika.

osje}a tjeskobu u prsima i sl. d`.. 2. a potom su spominjali Allaha.. Ka`e Omer ( govore}i ashabima: “Do|ite da zajedno pove}amo iman”.{. djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman.”225 3. Nekada je slabiji. Allahov Poslanik.: “A kada im se ajeti Njegovi u~e.”227 Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao. a nekada ja~i. a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem. a ako ne mo`e ni jezikom.100 Islamsko znanje POVE]A VANJE I SMANJIV ANJE IMANA POVE]AV SMANJIVANJE Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana. pa smo pove}ali svoj iman. s.. vidjet }emo iz sljede}eg. Ako je ve}i iman. rekao je: “Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva.a. 2. nau~ili smo Kur'an u~iti. iman u svim periodima ~ovjekovog `ivota nije uvijek isti.” 222 “. Ka`e Uzvi{eni Allah. a najmanji uklanjanje smetnje s puta. {to se ti~e vjernika. vjerovanje im se pove}ava. onda neka ga promijeni jezikom. nije uvijek iste ja~ine.” 221 “.v. Naime. Kao {to ka`u D`undub ibnu Abdullah i Ibn . ako ne mo`e rukom. na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa.. tj. “Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom..Omer: “Nau~ili smo vjerovati. lahko zapada u grijeh.: “A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni”228. a smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman.”224 Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima. u~enjem Njegovih ajeta i lijepih imena. i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost. {irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima.. zaklju~ili da se iman pove}ava pove}anjem dobrih djela. poti{ten.s. A ukoliko se umanji. Me|u najva`nijima su: 1. Ka`e Uzvi{eni Allah. nauka: izu~avanjem islamske nauke posti`e se uvjerenje i spoznaja. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha. tmuran je. bogobojazniji. onda neka ga prezire srcem. Postoje faktori koji poma`u pove}anju imana i oni su dostupni svakome.” 223 A dokazi iz hadisa jesu slijede}i: 1.{.{.. 3. sura im je pove}ala vjerovanje. Stoga su islamski u~enjaci. d`. d`. on je zadovoljniji. ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje nemarnost i lijenost. Najve}i stupanj je la ilahe illellah. . a i stid je dio imana.”226 Svaki ~ovjek mo`e kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje.. a to je najslabiji vid imana.

njih po~asti i oprost i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju..a. onda ne nije~emo njegova djela. Sudnji dan i da vjeruje{ u Bo`ije odre|enje dobra i zla (kada' i kader).s. pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: ‘Iman...: “Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha. ~esto se mije{aju ova dva termina. Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene. te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi ka`u da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi. U drugom hadisu spominje se da je iman dio islama: “. jer je nekada Poslanik. Jedni ka`u da su to razli~iti termini sa posebnim zna~enjima. svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min. vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.v.. s.v. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enja s terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadr`e uvjerenje.. spomenuo i rad srca i rad organa. da klanja{ namaz.. Njegove knjige. onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje. Ka`e Poslanik. oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Mi dajemo .229 Kada se govori o imanu i islamu. a.: “Muhammede. Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja. a kada ka`emo mu'min. da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{ u mogu}nosti.a. jer kada ka`emo musliman.Islamsko znanje 101 IMAN I ISLAM U poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab.s.v. obavljanje namaza. Njegove meleke.” “Reci mi {ta je iman?” “Iman je da vjeruje{ Allaha.s.{. D`ibril. Oni su zbilja pravi vjernici. o~itovanje jezikom i potvrdu djelima. a kada im se rije~i Njegove kazuju.. s. s.’’’231 Ovdje je iman upotrijebljen u jezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom.. davanje zekata.. upitao je Poslanika.” (El-Enfal 2-4) Ovdje je Allah.s. reci mi {ta je islam. . Njegove poslanike. d`. spomenuo iman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana.”230 Ovdje je iman obja{njen definicijom islama. U su{tini.” On re~e: “Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik. da daje{ zekat.udjeljuju. post ramazana.a.

i u onaj svijet-daleko je zalutao.{. i vjernici . Gospodaru na{. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas). vjerovanje u Allahove knjige. Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma i opipljivih ~injenica. i u knjige Njegove. 3.”234 PR VI IMANSKI [AR T PRVI [ART DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA..[. 1. D@. 2. vjerovanje u poslanike. vjerovanje u Sudnji dan. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara.” I oni govore: “^ujemo i pokoravamo se. 4. Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Bo`ijom voljom i odre|enjem.v.s. vjerovanje u Allaha. vjerovanje u meleke. i u meleke Njegove. 6. d`. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim dokazima samo dopunjuju svoje saznanje. i u poslanike Njegove. poslanike. i meleke Njegove. potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje i uvjerenje. . 5. Uzvi{eni Allah. Tebi }emo se vratiti. oprosti nam.svaki vjeruje u Allaha.a. knjige. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. i poslanike Njegove: “Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. Njegove meleke. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu i hadisu.” 233 Ka`e Poslanik. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije.102 Islamsko znanje IMANSKI [AR TI [ARTI Da bi ~ovjek bio musliman.” 232 “O vjernici.: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. s.

I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika.s. mi svjedo~imo' .” 236 Jedino uro|eni instikt mo`e objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje. Koje se zove Allah.v. ka`e: “Ti upravi lice svoje vjeri. Roditelji su.. potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili vatropoklonikom. s.oni su odgovorili: 'Jesi.Islamsko znanje 103 1.{. a kr{}anstvo. u jednom hadisu ka`e: “Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi. Poslanik. vjeri.s.a.s.Uzvi{eni Allah. d`. Onaj Koji nije stvoren .a. On je stvorio du{e i one su ve} tada bile svjesne Njegova postojanja. samo je jedan dio ljudi tokom svoga `ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje. kao pravi vjernik. jer je to prava vjera. Adema. 2. d`. tako|er. a. jer je islam ovom djetetu uro|en.{. Kozmolo{ki dokaz Iz svakodnevnog `ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a. niti je nastao slu~ajem. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanju postojanja Boga.”237 Primje}ujemo da Poslanik.. koji. Islam je njegova osnova. jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu od njegovih najdra`ih. Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji.{. djelu Allahovu.v. Pogre{no usmjereni knji`evnici. zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irka potvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha. nastavnici. a nekada ih sami izmi{ljali. d`. Ni jedan ~ovjek nije sam sebe prouzro~io. s. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove od svojih starih. Fitra (uro|ena ljudska narav) Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog Bi}a... Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek. prema kojoj je On ljude stvorio .I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ni{ta znali.‘” 235 U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah. profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama. Ka`e Uzvi{eni: “I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatra`io od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' . i tako dalje sve do prvog ~ovjeka.. Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala. a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka. faktor koji zna u~initi dosta na zatiranju ~iste uro|ene prirode. isto tako. Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve ve`e jeste Stvoritelj svega.{. nije sam od sebe postao. . To je zaista velika nepravda. d`. nije rekao: “Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom”..ne treba da se mijenja Allahova vjera. U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom. Svim ovim uzrocima mora postojati prauzrok.

{. smjena no}i i dana.po kojoj je rasijao svakojaka `iva bi}a. a to je Allah. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u. ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u `ivot vra}a zemlju nakon mrtvila njezina . Voda se isparava i pretvorena u paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira. d`. imaju veliku ulogu na ovom svijetu. koriste se u proizvodnji i u druge svrhe. Zato je cilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanje Jednog Jedinog Allaha. Vjetrovi prenose polenov prah i poma`u opra{ivanju biljaka. Ki{a je odraz Allahove milosti svemu `ivom na Zemlji.: “Stvaranje nebesa i Zemlje. Kao {to se la|a ne mo`e zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne mo`e biti bez svoga upravlja~a. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. Ka`e Allah. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe. d`. i od nje ovise i ljudi i `ivotinje.. . promjena vjetrova. sve ima svoj red i svoju svrhu. Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna. On nam je u~inio dan za rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio. ali sada u te~nom stanju kao ki{a. Stvorio ih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati. Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi. Potom se ponovo iz oblaka vra}a na Zemlju. Na Zemlji `ivimo i koristimo njena dobra.doista su dokazi za one koji pameti imaju. Uloga vjetrova je neprocjenjiva. pot~injeni oblaci koji izme|u neba i Zemlje lebde . Zato je ~ovjek nekad raspolo`en i zadovoljan. Teleolo{ki dokaz Teleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru. Sve {to raste i razvija se. Da nije njih. sve bi bilo sasu{eno i spr`eno i ne bismo imali ni{ta: ni vo}a ni povr}a. a tjeraju ih vjetrovi.{. I tako. Mora i rijeke su Allahova znamenja. @ivotinje koje Allah stvori. Moralni dokaz Ovaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za dobro i zlo. u ovisnosti je o ki{i. tako|er. One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane. Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i. a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. d`.{.104 Islamsko znanje 3. la|e ne bi imale po ~emu ploviti. Kad bi stalno sijalo Sunce. niti bi imale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi. Allah. 4. nam daje ki{u koja sve to u `ivot vra}a. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema Suncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi.”238 Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Vjetrovi nas rashla|uju i vr{e druge va`ne zadatke.{. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec pokazuje ra~unanje vremena. la|a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude. d`. Koriste ljudima i sastavni su dio prirode. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode.

Za ubicu se dugo vremena ne zna. 7.Islamsko znanje 105 Kada u~ini dobro. Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji. Kako je onda mogu}e da ne{to tako ogromno i slo`eno kao {to je vasiona . Me|utim. on je mrzovoljan i nelagodno se osje}a. Prema tome. njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. Historijski dokaz Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se na zakonima zdravog razmi{ljanja.sa kojom se nikako ne mo`e porediti olovka . a kada u~ini zlo. Koji ne umire . Pamet zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi. Koji nas najbolje poznaje. odgovor }e biti da nije. Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}uje na postojanje Allaha.Allah. Taj osje}aj gri`nje savjesti . Logi~ki dokaz U knjizi “[erhul .{. Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je `ivot na Zemlji nastao iz mrtve materije . Ona ga natjera da se sam preda vlastima. 6. od po~etka ljudskog roda. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastane ne{to `ivo? Mrtvo je ni{ta. da li je nastala sama od sebe. Nema `ivota iz mrtve materije. jer bi. d`. njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i dan zbog po~injenog zla. Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja. Upitamo li takve za najobi~niju olovku. On bi. De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. izvu}i }emo zaklju~ak i re}i: `ivot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi. u suprotnom. Za `ivot je potreban `ivot. nikad ne}e uspjeti. Neki ka`u da je `ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno. mo`da. I koliko god ~ovjek nastojao da se oslobodi toga. ali se nije uspio spasiti od unutra{nje kontrole.moralni zakon usadio nam je Uzvi{eni Tvorac. a ne zabludi i neistini. ova teorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj. Jedni su tvrdili da je `ivot na Zemlju do{ao s nekih drugih planeta iz svemira. moralni zakon u njemu.akide el-vasitijje” prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod EbuHanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. Zato je nastanak `ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga. Tra`ili su od njega dokaz o postojanju . ali ga njegov unutarnji sudac. Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam. on je veseo i zadovoljan. Postoje me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. Nemogu}e je zamisliti da bi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju. Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja. `ivjeli u zabludi o postojanju Boga.samoro|enjem. 5. goni na priznanje i otkrivanje. ili kako se to u biologiji zove “autobiogeneza”. d`. a iz ni~ega ne mo`e nastati ne{to.{. Nastanak `ivota na Zemlji Jedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak `ivota na Zemlji.nastane slu~ajno. i poku{ao da sakrije svoje nedjelo.

`ivotinje i ljudi postoje bez svoga Stvoritelja. Mjesec. zekat. post.” Ebu .. zna~i: “^vrsto uvjerenje da je Allah. d`. “A d`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju.RUBUBIJJE Tevhid predstavlja obo`avanje Jednog Jedinog Allaha.{. d`..{.{.” Indijci reko{e: “O tome razmi{lja{?!” “Da” . poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju. VJEROVANJE Vjerovanje u Allaha.” Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha. Tevhid se ogleda u tri podru~ja i to: 1. d`. oti{la je nazad.re~e Ebu .Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze... potom da se istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e. Kada je stigla i istovarila teret. Ebu . Vladar i Stvoritelj.. Sunce. dove. . 3.” Tada su shvatili da ih je Ebu . Zbog toga je On stvorio d`ine i ljude. D@. tevhidul-esmai ves-sifati .Hanife im re~e: “Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morske valove i putuje sama do svoga pristani{ta.239 VJEROV ANJE U ALLAHA. jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i svojstava. 2. nadanja.{.” 240 Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene jedno}e. tevhidul-uluhijje . bilje. jedini je dostojan obo`avanja. On Jedini zaslu`uje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz.Allahova. tevhidur-rububije . a mo`ete pojmiti da ova nebesa.u svemu. . U njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu. Gospodar svega.Hanife. TEVHIDUR . Nisu mu mogli ni{ta na ovo odgovoriti.Hanife re~e: “Ne mo`ete shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara. “Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana.106 Islamsko znanje Boga.Allahovo gospodarstvo.tevhid . planine. zvijezde. On je opisan svojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka.{. d`. d`. strah.Allah.[...

Njime se ~ovjek osloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha. a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji. . u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom.. koja ga u stopu prati.” 242 . d`. Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdoblja stvorio. d`. . da On o`ivljava i usmr}uje. bogatstvo. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om.Islamsko znanje 107 . Zatim. da poziva njemu. da On spre~ava i dozvoljava. Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid. Tako je Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: “Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. Definicija ovog tevhida glasi: “^vrsto uvjerenje da je Allah. On tamom no}i prekriva dan.s. Njemu sve pripada i u Njegovim rukama je sva vlast. d`.” To zna~i priznati da je Allah. tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha. Tevhid je izvor du{evne snage koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na Uzvi{enog Stvoritelja.{.a. tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha. a najva`nije jesu svakako sre}a na dunjaluku i uspjeh na ahiretu. Tevhidom ~ovjek postaje neovisan.‘” 241 . `enidbu po njegovom izboru i druge vrste ovosvjetskih u`ivanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid i nenapadanje njihovih tobo`njih bogova. On ka`e: “Gospodar va{ je Allah. da je On Jedini Vladar. d`.. mo`e ne{to halalom ili haramom u~initi. Uzvi{eni ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali.{.Poslanik. Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah.{. u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah. da On prima dove. s. Gospodar svega i da nema drugog gospodara mimo Njega. s.v. zato se Meni klanjajte.Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid.. jer on ujedinjava i vjernike. Gospodar svjetova!” 243 Tako|er. onda se nad Ar{om uzvisio. da On opskrbljuje i daruje.. da On Jedini donosi korist.v.Nevjernici Meke nudili su Muhammedu..a. d`.s.{.{.Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahove jedno}e. a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene. Jedini Stvoritelj svega postoje}eg.

ali ne vjeruje da je On i jedini Bog kome se ~ini ibadet.v.. .. a ako ne vjeruje. d`. onda je politeista. d`. Ali onaj koji vjeruje da je Allah. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razila`enja izme|u poslanika i njihovih naroda od Nuha..s. zato se Meni klanjajte!‘” 244 Svi su govorili: “Bojte se Allaha. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}e kroz Njegova djela.v. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je monoteista. poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. da je On sve stvorio. jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje). uz ili mimo Allaha. daje nafaku. u dovi. Ovdje je va`no napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se obo`ava.” 245 U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika. s. bez obzira {to ga. jeste {irk. d`. plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar.v. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. d`. d`. neprikosnoveni Bog i da nema drugog boga mimo Njega. Onaj Koji vjeruje da postoji samo jedan Bog dostojan obo`avanja.{. jedini istinski. Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu. te je Poslanik. oslanjanju.{.. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadet nekom drugom. ka`emo da ga on uzima za svoje bo`anstvo. poslu{nosti.{.{.ALLAH. s. d`. jer ~initi ibadet nekom drugom... Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi poslanici su slati zbog njega.a. s.s..a.a. Gospodar. njegovo vjerovanje nema smisla. pa do Muhammeda. ki{u. tako ne zove.. vi nemate drugog boga. “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. uz ili mimo Allaha. Oni su vjerovali da Allah.108 Islamsko znanje TEVHIDUL-ULUHIJJE .s. a nisu dostojni tog obo`avanja. ali ih samo ovo vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida. ratovao protiv njih i dozvolio njihovu krv i imetke.{.. ali nisu vjerovali da je Allah. taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji opskrbljuje i pro`ivljava.. To je su{tina ovog tevhida.{. d`.[..s. a ovo je. u stvari.{. D@. mo`da. te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju. Koji zaslu`uje da bude obo`avan i postoje la`na bo`anstva ili bogovi koje ljudi obo`avaju. Tako je ispravno re}i da ima pravi Bog. Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. Tevhidul-uluhujje sadr`i u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati. u svome strahu i nadi. JEDINI NEPRIKOSNOVENI BOG KOME SE IBADET ^INI ^vrsto uvjerenje da je Allah. a.

. d`.{. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avati ih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima..: “Allah ima 99 imena.{. lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova. s. Moja sudbina je u Tvojoj ruci. opisan svim svojstvima savr{enstva.. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah. Allah je nepar i On voli nepar.{.{. sin roba Tvoga.{. Tvoja odluka je pravda u vezi mene.a. Ka`e Poslanik. sin robinje Tvoje. Ka`e Resulullah. bez dodavanja ili oduzimanja. vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju. U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. d`. Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene.a. a svako ime je izvedenica iz svoga izvora. s. ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet. bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih. Allah. sunneta.tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zala`enja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava.. ja sam Tvoj rob. da .. Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava.v. d`.: “Bo`e moj.a. . d`.v. svojstva: . i bude njima molio Allaha.. ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si nekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadr`ao. s.s.drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom.a.s.Islamsko znanje 109 TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF ATI -VJEROV ANJE VES-SIFA -VJEROVANJE U ALLAHOV A IMENA ISVOJSTV A ALLAHOVA ISVOJSTVA ^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah. kojim si Sebe nazvao.v. razumije. ko se bude dr`ao granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima). ALLAHOV A LIJEP A IMENA I NJIHOV BROJ ALLAHOVA LIJEPA O Allahovim.v. Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova. u}i }e u D`ennet.s. d`.s. . da je li{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i kako Ga je opisao Njegov Poslanik.” 246 Zna~enje rije~i “ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet” jeste to da onaj ko ih upozna.{. nau~i napamet. lijepih imena koja su spomenuta u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postoje i ona koja su za nas skrivena i nepoznata. za koga ve}ina uleme ka`e da nije izvedeno ni iz kakvog korijena. sto manje jedan.. d`. Pored 99 Allahovih. molim Te svakim Tvojim imenom. s. ~ist je od svih nedostataka.prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u Allaha i Njegovih stvorenja.

Gospodaru na{.svaki vjeruje u Allaha. oprosti nam. jedino On. Ka`e Uzvi{eni: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova.. Uzvi{eni ka`e: “A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove. da njime odstrani{ moju `alost i odbije{ brige moje!”247 Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena.110 Islamsko znanje u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga. i zbog toga govor o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima.a.{. i u knjige Njegove.”250 Stvarnu su{tinu meleka.{. s. a.s. a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu od Uzvi{enog.a.. na {to nas upu}uje slijede}i ajet: “A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!' . Tebi }emo se vratiti. d`. i u poslanike Njegove.Stvoreni su prije Adema.. i Poslanika. Njegove meleke.{. te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo... Uzvi{eni.. a to je sura “El-Ihlas”: “Reci: 'On je Allah . Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovna bi}a) koji su stvoreni od svjetlosti. svjetlom srca moga. naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe.”249 U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnim dokazima. d`.daleko je zalutao. ^itava jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima. 1) Stvaranje meleka .s.' I oni govore: '^ujemo i pokoravamo se. i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih.v. zna. i vjernici . d`. i meleke Njegove.oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv . Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah.v.'”248 Poslanik. ka`e: “Iman je da vjeruje{ Allaha.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|en i niko Mu ravan nije!‘” DRUGI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U MELEKE VJEROVANJE Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha.s. s. mudrost da ljudima po{alje poslanike izme|u njih. Allahova je.. i u onaj svijet . njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima..

{. kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu. islamu i predznacima Sudnjeg dana.257 5) Meleki.v.a. On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi.. U kazivanju o Merjemi navodi se: “Mi smo njoj meleka D`ibrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno stvorenog mu{karca. ne piju. a ne grije{e u onome {to im se naredi. a d`ini od vatre.‘” 252 Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi.{.s. u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibn Kelbi.s.” 254 Tako isto je D`ibril dolazio Muhammedu.. Tada se pojavio u bijeloj odje}i. o tome nas obavje{tava Poslanik.” 256 U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud ka`e se da je Poslanik. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati.v.' On re~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate...s. koji meleke sa po dva. “Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu. Ne grije{e niti u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka. “253 2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja Dokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna stvorenja od svjetlosti. 3) Mo} pretvaranja u druge oblike Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka... On uistinu.. On onome {to stvara dodaje {ta ho}e. d`. sa jako crnom kosom. ne ulaze u bra~ni `ivot. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima. [to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni.Islamsko znanje 111 prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje. ihsanu. d`. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke. s. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima. {tujemo.” 258 I ka`e Uzvi{eni: . kao {to su to kr{}ani pripisivali Allahu. a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu. ne spavaju. Stvoritelj nebesa i Zemlje. vidio D`ibrila sa {est stotina krila. sve mo`e. i na njemu se nisu vidjeli tragovi puta.255 4) Meleki imaju krila U suri Fatir Allah. s. s.v. d`..a. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.a.{.: “Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti). bri`ni. potpuno pokorni i odani. pokorni i odani Allahovi robovi Meleki su Allahu. Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju sve naredbe.

.{. koji vam je obe}an. Ka`e Allahov Poslanik. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{. a to }e.. veliki uspjeh biti!'” 264 Poslanik.”259 6) Meleki i svemir Meleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu. I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela. Ti si uistinu silan i mudar. njegovo odr`avanje. d`. pomaganje ljudi u robovanju Allahu. jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela . a posebno kada su vjernici u d`ihadu. i radujte se D`ennetu. Koji je iznad njih. zablude i fitne. i ~ine ono {to im se naredi. one koji su bili dobri... “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama. drugi ga navode na dobro. meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva prema onome {to je ~ovjek poduzeo. Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog `ivota i nikada se ne odvajaju od njega.”267 U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu.”262 “A nad vama bdiju ~uvari. a grie{nike kore: “Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne `alostite se. a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. 7) Meleki i ~ovjek Postoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa. pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom. zadu`io jedne meleke za zvijezde.s. neke za ki{u itd. i pretke njihove i `ene njihove i potomstvo njihovo. a drugi ka`e: 'Oduzmi od onoga koji {krtari. Jedni zapisuju njegova djela. uvedi ih u edenske vrtove. koje si im obe}ao. tre}i ga ~uvaju itd. daj onome koji dijeli'.” 263 Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: “Meleki koji dr`e 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaru na{.'”265 Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima.{..v.v. izbjegavanje zla.” 261 Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah.'”266 Oni podsti~u one koji tra`e znanje.a.Ti si mu se smilovao. Uzvi{eni ka`e: “I sre|uju ono {to nije sre|eno.: “Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja. zaista. a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Bo`e. pa u~vrstite one .s. d`.a. tre}e za brda. s.. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem.112 Islamsko znanje “Boje se Gospodara svoga. Uz ~ovjeka su meleki “Kiramen katibin”. druge za oblake. s. pra}enje i bilje`enje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. koji bilje`e ljudska djela: “On ne izusti ni jednu rije~. kod Nas cijenjeni pisari.” 260 “I onih koji naredbe sprovode. ka`e: “Nema dana u kome ljudi osvanu.

i D`ibrilu i Mikailu . veli~ine i ukusa plodova itd. On je spomenut u jednom ajetu zajedno sa Mikailom: “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu? a on.” 273 [to se ti~e Mikaila. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim. Allahovom voljom. Kur'an je. tamo pouzdanog!” 272 “U~i ga jedan ogromne snage. doista. zaista. tebi stavlja na srce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i: 'Vi }ete tu vje~no ostati.pa Allah je. Uzvi{eni Allah. koji se pojavio u liku svome. nicanje rastinja. i zorom kada di{e. pa ih vi po {ijama udarite i udarite ih po prstima. Malik je ~uvar D`ehennema. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. kao {to su strujanje vjetrova. koje se kre}u i iz vida gube. on je zadu`en za pojave i promjene u prirodi.'” 271 Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir: “I kunem se zvijezdama koje se skrivaju. a imaju zbog ~ega da {kripe. koji je zadu`en za dono{enje objave Allahovim poslanicima. a drugi put radi ponovnog o`ivljavanja. od Gospodara svemira cijenjenog.. ka`e: “Oni }e dozivati: 'O Malik.'” 274 Kiramen katibin .”270 MELEKI SPOMENUTI U KUR'ANU I HADISU D`ibril. Broj meleka Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to ka`e Uzvi{eni: “A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna.{. odre|ivanje zelenila i boje u bilju.Islamsko znanje 113 koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti. padanje ki{a.” 269 O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: “Nebesa su za{kripala.” 268 8. mo}nog. i no}i kada ona veo di`e. kome se drugi pot~injavaju. kretanje oblaka. kazivanje izaslanika plemenitog. a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'. razboriti. Na njima nema mjesta koliko pedalj. Israfil je zadu`en za puhanje dva puta u sur (rog). d`. Prvi put da bi ozna~io umiranje svega stvorenog.

'” 278 Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima.279 Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost dr`anje Allahova 'Ar{a (prijestolja). Melek smrti On je zadu`en za uzimanje ljudskih du{a. jedan sprijeda a drugi straga. koji stoje jedan s desne. niti je ikada moglo pasti na um ljudskom srcu. koji su uz njih. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{a djela. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. kao {to Uzvi{eni ka`e: “Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zadu`en.114 Islamsko znanje Allah. ne sumnjaju. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni.” “Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail.” 277 U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka. Mi }emo pozvati Zebanije. “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. a kapije njegove ve} {irom otvorene.” 283 “Pa neka pozovu dru{tvo svoje. a zovu se Zebanije. ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima. donose hranu. i da se onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti. po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. iznad njih. koji znaju ono {to radite. zapisuju. i o njima nas je obavijestio Uzvi{eni: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. kod Nas cijenjeni pisari. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu: “I oni koji }e u vatri biti govorit }e stra`arima d`ehenemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!'” 281 “Nad njim su devetnaesterica. a izaslanici na{i.” 280 Meleki zadu`eni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o d`ehenemskoj vatri. I Sekar282 je ljudima samo opomena. a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka.” 276 “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernicika`u: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. da se oni kojima je data Knjiga uvjere.” 284 Meleki zadu`eni za gostoprimstvo d`enetlija: Oni selam nazivaju i izra`avaju dobrodo{licu d`enetlijama. i da oni kojima je data Knjiga i oni koji su vjernici. osmerica dr`ati. Ima ih devetnaest.{. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti. d`. Me|utim. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo. Ka`e Uzvi{eni: “A nad vama bdiju ~uvari. a prijesto Gospodara tvoga }e toga dana. ~uvari . drugi s lijeve strane ~ovjeka i pi{u djela.” 275 “Uz svakog od vas su meleki. i kad do njega do|u. ispred njega i iza njega..

. koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici. tako je isto i prethodnim poslanicima slao objave (knjige).{.{. Tevrat: objavljen Musau. 289 4. Uzvi{eni ka`e: “Poslije njih smo Isaa.” 291 Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima. poslao Kur'an Muhammedu. a.. TRE]I IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U ALLAHOVE KNJIGE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja. u njemu }ete vje~no boraviti!'” 285 Jo{ da napomenemo da se meleki ne `ene niti razmno`avaju. Knjige spomenute u Kur'anu su: 1.v. a. To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah. i Allah.s. i nikada se ne opisuju mu{kim ili `enskim spolom..s...{.”. slao je .a. i u ovom ajetu: “Ovo doista ima u listovima davna{njim. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imao poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio du`an dostaviti ljudima.s.. obavjestio u ovome ajetu: “Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima) Musaovim i Ibrahimovim... a njemu smo dali Ind`il. Zebur: objavljen Davudu.s. a.” 290 Tako|er.Islamsko znanje 115 njegovi }e im re}i: ‘Mir vama. Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu. 287 2.. poslali. a Davudu smo Zebur dali”. Slijede}i ajet nam poja{njava tu ~injenicu: “Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu... sina Merjemina. Uzvi{eni ka`e: “Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima. d`. d`. 288 3. d`.286 Kao {to je Allah. s.{.. O tome nas je Allah. zato u|ite u nj. .. listovima Ibrahimovim i Musaovim. Ind`il: objavljen Isau.”. od grijeha ste ~isti.{. Uzvi{eni Allah.. d`. koji je priznao Tevrat prije njega objavljen.a. u njemu je uputa i svjetlo. ali njihova imena nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu.. slao knjige (objave).s.. d`.

i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi.{. itd. ibadeta. poja{njava iskrivljenja i promjene koje su u njima nastale. Poni{tio je dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode.” 294 Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allaha cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i osobinama nad ostalim knjigama. A povod neslaganju bila je me|usobna zavist.. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama. u njemu je uputa i svjetlo.. u njemu je uputa i svjetlo.. znak je da je to iskrivila ljudska ruka. Do{ao je kao potvrda.. samu istinu.i dali smo mu Ind`il. istina i svjetlo ljudima. a u suprotnosti je sa islamskim principima. d`. samu istinu. tj. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije. ba{ od onih kojima je data. U njima su zakoni i pravila o ljudskim postupcima. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao. uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu se nisu slagali. ka`e: “A tebi objavljujemo Knjigu. 2.{.” 293 O Ind`ilu Allah ka`e: “.. istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida.{. Uzvi{eni Allah. Uzvi{eni ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat.116 Islamsko znanje vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene.. voljom Svojom. a potvrdio je i neke propise va`e}e za sva vremena i prostore. d`. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa. Neke od tih osobina su: 1. Kur'an sadr`i su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima. i da bi Allah. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. koju On nije spomenuo. Sve ono {to se na|e u knjigama. va`e}im za ~itavo ~ovje~anstvo. i po njima je slao Knjigu.. odnos ~ovjeka i ~ovjeka. Njima su obuhva}eni svi segmenti ljudskog `ivota: odnos ~ovjeka i Gospodara. “A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {to je do{lo u njima.: . d`. te na~in vjerovanja. poslu{nosti i svega {to vjera zahtijeva.” 295 Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom.. Kur'an je jedina bo`anska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah..” 292 ST AV VJERNIKA STA O ALLAHOVIM KNJIGAMA Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan.. odnos ~ovjeka i prirode.

” 298 Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Ind`ila od kr{}ana. po{to su ih shvatili. kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom. ona je objava od Mudroga. iz usta njihovih. jer malo ko od njih vjeruje. ~uvati od ljudskog iskrivljavanja. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. Kur'an o tome ka`e: “Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin'. a razilaze se sa njim u zakonima i propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme. te da On nema djeteta. ne smatra Njemu ravnim nikoga!'”303 .{.” 301 Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je Uzejr Allahov sin. knjiga za{ti}ena. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih. la` joj je strana. dok su druge objave slate samo odre|enim narodima. a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk prema Allahu. neka ~ini dobra djela i neka. 3. One se sla`u sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju). Objasnio im je da je Allah. d`. svjesno izvrnuli..Islamsko znanje 117 “Mi smo.{.. Kur'an je svim ljudima uputa i objava. a kr{}ani ka`u: 'Mesih je Allahov sin. do{ao vam je Poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete.” 297 Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|u ljudima. “A on je. opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati” 296. Ko `udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen. ali Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo. i niko Mu ravan nije!'” Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi.” 299 “Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: '^ujemo ali se ne pokoravamo!' i '^uj ne ~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni ka`u: '^ujemo i pokoravamo se!' i '^uj' i 'Pogledaj nas!' . ubio ih Allah! Kuda se odme}u?” 302 Kada je objavljen Kur'an. klanjaju}i se Gospodaru svome. U suri El-Ihlas ka`e se: “Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. d`. “Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati. a nikako bo`anska bi}a. zaista. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih. li{en svih ljudskih svojstava..' To su rije~i njihove. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. “Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi. iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje. bilo s koje strane.” 300 “O sljedbenici Knjige. u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja jevreja i kr{}ana. po volji Svojoj. zaista. tj. ^injenica je da je Kur'an posljednja Bo`ija objava te je stoga njegovo ~uvanje od iskrivljavanja neophodno.bilo bi za njih bolje i ispravnije. Ka`e Uzvi{eni: “Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio. meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog.

”305 ^injenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se mo`e pripisati Allahu. Na{a je du`nost da vjerujemo u Bo`anski izvor svih spomenutih objava i da su one do{le kao uputa ljudima. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. samo je poslanik. Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno je od Allaha odre|en (tevkifi). Kod jednog prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna. d`.{. 4.s. sin Merjemin. i njegovo boravi{te }e D`ehennem biti. Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti. a majka njegova je uvijek istinu govorila. Takav je isti slu~aj i sa “Novim zavjetom”. Kur'an je ostao sa~uvan i originalan. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima kojima su dostavljene. nesnosna patnja }e. u svakoj rije~i i svakom slovu. On je onakav kakvog ga je D`ibril u~io Muhammedu. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a. biografije poslanika i njihovih u~enika. i pod njegovom kontrolom i bo`anskim nadzorom. u svojim poglavljima. dok za drugog to isto nema svoje osnove te se ne mo`e pripisati Bogu. [to se ti~e sadr`aja prija{njih knjiga koje danas . kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je on jedan od troga (sveto trojstvo). pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja).a. i kakvog ga je on prenio svojim ashabima. zatim. tako da se ne mo`e razlikovati Allahov govor od ljudskog. koji su poznati pod imenom “Stari zavjet”.v.s. Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa bo`anskim govorom. klanjajte se Allahu. kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenili i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa bo`anskim putem ubacivanja raznih tuma~enja.a. Neki od njih su: 1.” 304 Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: “Mesih. historije.v. a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. ~ak ni od najbli`eg Allahova roba. njih kako se odme}u. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi.118 Islamsko znanje Tako|er.v. Kur'an je sav zapisan za `ivota Muhammeda. pored onih iz Kur'ana. Poslanika Muhammeda. citatima. i prije njega su dolazili poslanici. “Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 'O sinovi Israilovi.. s. i oboje su hranu jeli. s. Ind`ilom.a. osim Kur'ana. Nevjernici su oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga {to govore. 3.. i pogledaj. sti}i svakog od njih koji nevjernik ostane. i mome i va{em Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim.. s. 2. a koji je u originalu “Tevrat”. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija iste knjige i razmimoila`enje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. zaista. Dana{nji psalmi.s..

. alejhisselam. spoznao je dobro i zlo. za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama...ono {to ne spominje Kur'an i sunnet.ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje. te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{em obliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast. Kur'an je istina od Allaha.” U njemu se. vjerujemo da je to ~isti Allahov. postale takve. i da su svaki izraz. Tako za Ibrahima.{. jesu odlike knjiga koje danas posjeduju kr{}ani i jevreji.306 [to se ti~e Kur'ana.. kojoj ne mo`e ni{ta parirati. jer nemamo dokaza o tome.{. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadr`aj tih objava. Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje. . prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svih ljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu. u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: “Geneva”/1. niti nije~emo niti potvr|ujemo. a navedeno je u pro{lim knjigama. rije~ i slovo sa~uvani.”’ “I ra`alosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio. na{ odnos prema njima je sljede}i: .itd.ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo. a koje su. to vjerujemo. Tako|er. ka`u da je la`ac. knjiga Starog zavjeta 3/22: “Re~e Gospodar Bog: ‘To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas. .. tako|er. isto tako ka`u da je Harun pozvao Izrael}ane u obo`avanje teleta. da je Davud u~inio blud. a odbijati sve {to mu se suprotstavlja. zahvaljuju}i njima samima. d`. da je Sulejman obo`avao kipove `ele}i time udovoljiti svojoj `eni.. istina. i rastu`i se u svome srcu. Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana te vjerovati u sve {to se nalazi u njemu.Islamsko znanje 119 nalazimo pred sobom. d`. govor. spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju ~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u. 5.

Vjerovanje u poslanike zna~i: “~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah. Du`nost svakog ~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima.VJEROVJESNI[TVO Postoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga {to im se objavljuje. Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah.. o nekima od njih Mi smo ti kazivali..s. i zadu`i ga preno{enjem novog {erijata.310 POSLANSTVO . u odnosu na prethodnog vjerovjesnika. a da im nije poslanika ili opominja~a poslao. ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik. u~ini poslanikom. Koji ih je i poslao.. d`.{.. pored spomenutih. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika. koja nije novi {erijat (vjerozakon).000.”307 On ka`e: “Mi smo i prije tebe poslanike slali.{. po~inju}i sa Ademom. slao poslanike svim narodima. a zavr{avaju}i sa Muhammedom. Zato se ka`e: “Svaki poslanik je vjerovjesnik.120 Islamsko znanje ^ETVR TI IMANSKI [AR T ^ETVRTI [ART VJEROV ANJE U POSLANIKE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama.v. a o nekima nismo. a potom ga Allah. Poslanik (resul) je osoba koju je Allah.{. s. Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha. d`. ima poslanika i vjerovjesnika. d`. U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124.{. d`. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eni Allah.. s tim {to mi ne znamo njihova imena. d`.. ako ho}e. 2. Iz ovih definicija mo`emo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika. Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani.” . a u drugom ajetu veli: “Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod.” 308. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik.{. 1.a.” 309 Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu.. Vjerovjesnik nije zadu`en dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanika koji je poslan prije njega. odabrao da prenese novi {erijat ljudima.

djeluju odbojno na ljude..{. Ka`e Uzvi{eni Allah. a bio je samo vjerovjesnik. du{evno . zato {to melek ne mo`e komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici slati i kafirima. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste... i trajalo je jedan period nakon ~ega je ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru. Mudrost je u tome {to Allah. a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitog obavljanja misije me|u ljudima.{. 2. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana.{. ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata. htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlo`eni . Poslanici su imali knjige.s. Jahja. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba. a vjerovjesnicima one nisu davane. d`. bitno je znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha.: “Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo poslali.{. a.. one. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstva koja po~iva na dru`enju sa ljudima..{.Islamsko znanje 121 3.” 311 “I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik. itd. Npr. “I prije tebe smo slali samo mu{karce. Spolja{nja-vanjska svojstva Poslanici su ljudskog roda i Allah..s.. d`. Duhovno-moralna svojstva Nepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima u cilju prakti~nog primjera. ubijen je. SVOJSTV A POSLANIKA SVOJSTVA I VJEROVJESNIKA Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja. Allah..moralna svojstva. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim. d`. Infektivna bolest mo`e prouzrokovati izbjegavanje poslanika od ljudi. tako|er. 4. nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike.” 313 Poslanici i vjerovjesnici nisu izlo`eni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu kao {to je sakatost.. 1.. Uzvi{eni Allah. nikada nije slao `ene kao poslanike. d`. Poslanici su mu{karci. d`.{.. a. d`.”312 Ovdje se za Musaa ka`e da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga (Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom).

Dokaz njihove o{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima. zbog svog prethodnog znanja o njegovoj iskrenosti.v. a Allah }e te od ljudi {tititi.Bekr.. d`.. poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema svome narodu prije poslanstva. odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga.314 Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|eno je da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah.s. priznao je i prihvatio poslanstvo Muhammeda.a. kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga.s. Kada bismo rekli da je poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva.' I nevjernik se zbuni. r.s.s.{. Ebu . objavio i nije im dozvoljeno da i{ta od [erijata ili akideta zataje. [to se ti~e Musaa.122 Islamsko znanje grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost.. . onda nisi dostavio poslanicu Njegovu. a. Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave. i{ao je logikom koja ka`e da onaj koji mo`e da o`ivljava i usmr}uje... a. Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim. Tako je rekao: “Muhammed ne la`e ljudima. s. a.. koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka. ( kada mu je Nimrud rekao: “Ja o`ivljavam i usmr}ujem..v.. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put. u~ini ti da iza|e sa zapada.”316 Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim. ako ne u~ini{ to. s.” Ibrahim mu re~e: “‘Allah daje da Sunce iza|e sa istoka. jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena. onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama onih koji nered ~ine na Zemlji.. Uzvi{eni Allah ka`e: “Poslani~e. donio dokaz koji je protivnika potpuno zbunio.s.”315 Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet) Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi. Iskrenost (sidk) Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili. mo`e i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada.. pa zar je mogu}e da sla`e na Gospodara ljudi.a..a. dok su u svakodnevnom `ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha. ne i od malih na koje ih je Uzvi{eni upozorio.” Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka o Resulullahovom. Zato je bilo neophodno da budu pametni.. pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati. a. ve} je `elio pomo}i drugom ~ovjeku koji ga je pozvao u pomo}. Ibrahim.s.

Takav je slu~aj i sa Ebu . DRUGI: LI^NOST POSLANIKA Li~nost poslanika.. Hatid`a. ovo lice nije lice la`ova. f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?.. iskrenosti. s.a.Islamsko znanje 123 DOKAZI KOJI UPU]UJU NA ISKRENOST POSLANIKA I ISTINIT OST NJIHOV A POSLANSTV A ISTINITOST NJIHOVA POSLANSTVA PR VI: SU[TINA POSLANSTV A PRVI: POSLANSTVA Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva. s. o neispravnosti.a. c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?.a. poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave. do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva. r.v. Abdullah ibn Selam. e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove izazove i probleme?.Bekrom. tako|er. radijallahu anha. rekao je: “Tako mi Allaha. do}i }e do zaklju~ka i uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili. Stvari koje upu}uju na ispravnost jesu: a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: obo`avanje Allaha ili idolopoklonstvo? Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?. pak. morala. r.v.a. da li je prilago|ena }udima i instiktima ljudske du{e?. To se da zaklju~iti na osnovu njegove povjerljivosti. mo`e uputiti na istinitost njegova poziva.. b) da li je ova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a. Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja. povjerovala je u istinitost Muhammedova. kada je vidio Poslanika. zatim na~ina njegova postupanja i komuniciranja sa ljudima..s.s.”317 .

s..{. koji }e poslije mene do}i. a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove.. Zato se u Kur'anu ka`e: “Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani).v. to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se.{.” 319 Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegove istinitosti..' I kad im je on donio jasne dokaze. s.NADNARA VNA POJA VA ^ETVRTI: NADNARAVNA POJAV Mu'd`iza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva.. u Kur'ani kerimu: “A kada Isa.a. Onaj . zato {to je on pe~at svim poslanicima. a..124 Islamsko znanje TRE]I: NAGOVJE[T AJ PRIJA[NJIH NAGOVJE[TAJ POSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU POSLANIKA POSLIJE NJIH Ka`e Allah. Mu'd`iza je nadnaravna pojava koju je Allah.. znaju Poslanika. podr{ke na putu poslani~ke misije. Ono {to {ejtani ~ine. ali neki od njih. Zato nalazimo kroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika tra`e od njih da im poka`u ne{to nadnaravno.{. {to drugi ljudi ne mogu uraditi. s.one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima.v.{.s. Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i uobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja. doista. d`.s. sin Merjemin.one koje poti~u od Allaha. d`.. ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed. svjesno istinu prikrivaju. najavio dolazak Muhammeda.a.{. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: . re~e: 'O sinovi Israilovi. . ^ETVR TI: MU'D@IZA .. d`. Muhammeda kao {to sinove svoje znaju. d`. darovao nekom svom poslaniku kako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva. ne mogu se ste}i i On ih daje kome On ho}e.320 Mu'd`iza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u u svakodnevnom `ivotu. Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha. oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'” 318 Kako god je Isa. tako isto su ga najavili i drugi poslanici i vjerovjesnici. d`.

Izvor je mu'd`ize Allah. izazov kafirima. nepokoran..”321 2. Jedan dio u~enjaka smatra da je “izazov” op}a karakteristika mu'd`ize.a. d`.v. 6. s. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no.: “.322 . Vrsta i su{tina mu'd`ize odgovarala je vremenu u kome se pojavila.{. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inio odre|enu mu'd`izu. 4. 2. KARAKTERISTIKE MU'D@IZE 1.s. Njemu je pokoran i koristan je ljudima.s.{. la`ac i {tetan ljudima. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in `ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli. Drugi dio u~enjaka smatra da je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'd`iza. ^injenica je da su neke mu'd`ize poslate kafirima. 3. imale su za cilj: 1.Islamsko znanje 125 ko dolazi sa mu'd`izom od Allaha. One koje su poslate kafirima su radi izazova. d`. i kod svakog poslanika.. Uzvi{eni Allah. Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi.{. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima.. To je dokaz koji ljudima potvr|uje istinitost poslanstva odre|enog poslanika. Mu'd`ize poslanika Muhammeda. d`. s..s. dok je donosilac {ejtanskih ~uda Allahu.v. d`. i oja~anje njegova uvjerenja kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim. a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha. a neke vjernicima. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e.a.{. jer u suprotnom mu'd`iza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvo osobenosti. 3. 5. a.. u~vr{}enje vjernika u imanu.. ka`e jezikom Isaa. s dokazom (mu'd`izom) od Gospodara va{ega.

a Uzvi{eni Allah. vidjet }emo da su grije{ili. 4. 2. mnogo klanja nafila. U dru{tvu je prijatan.{. fin sugovornik. a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima..325 Jednostavno. poziva dobru.v. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima.. lijepog je morala. radi preciznog i ta~nog dostavljanja Objave. strpi se. ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti.. obavlja druge dobrovoljne ibadete. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao. potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao Poslanik Muhammed.PRIJA TELJA PRIJATELJA ALLAHOVA 1.{. d`. “prijateljima”. izrazito blag. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku. najpre~i mu je Allah. polo`ajem. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. iako ih je Uzvi{eni Allah. . trudom. ne `udi za imetkom. Kada vidimo historiju ashaba. 5. Ako dobije malo. ako dobije puno zahvalan je. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise. d`. To je po~ast i izraz posebne pa`nje prema njima. djelima.. Evlija obavlja sve farzove. tolerantan. posebno pobo`nim osobama koji iskreno i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru. a definisana je kao: “osoba odana Allahu. i kloni se onoga {to mu je Allah zabranio.s..{. izbjegava sve grijehe.a. pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu. Takva osoba se zove “velijj” ili “evlija”. Ne tra`i vlast.. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. {. daje ih nekim Svojim dobrim robovima. s.324 6.126 Islamsko znanje KERAMETI I EVLIJE UVOD U POGLA VLJE O KERAMETU POGLAVLJE Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode. d`. d`.323 KARAKTERISTIKE “EVLIJE” ALLAHOV A [TI]ENIKA . 3. poslu{na. imetkom. iskrena u ibadetu.

i da se o njoj brine Zekerijja. s. Ja ga sklonim.s. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao. njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene. 'Odakle ti ovo o Merjema?' . ima vi{e. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez njenog truda. oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. Allahove rije~i niko ne mo`e izmijeniti.” 326 Prenosi Poslanik. Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatra`i. od Allaha.Islamsko znanje 127 DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA Uzvi{eni Allah ka`e: “I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji).v. ajeti: 30 i poslije njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima.'”328 Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori iz be{ike u ~asu kada ju je njen narod optu`io za blud. a zatim ih ponovo pro`ivio. O tome govore ajeti 9-26 sure El-Kehf. pa njegov sluh kojim slu{a bude samo radi Mene. to }e.. zaista.” 327 DOKAZI O POST OJANJU KERAMET A POSTOJANJU KERAMETA Kur'an Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu.a. veliki uspjeh biti. Ni~im se Moj rob ne mo`e vi{e Meni pribli`iti od onoga ~ime sam ga Ja zadu`io.on bi upitao. a ako se Meni utje~e. kod nje bi hrane na{ao. njegova ljubav prema Meni preovlada. A kad ga Ja zavolim.{. “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo. d`. Moj se rob Meni postepeno pribli`ava vr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim. Ja mu udovoljim. U suri El-Kehf spominje se doga|aj vezan za “stanovnike pe}ine” koje je Allah uspavao 309 godina. Kerameta Merjeme. Allah onoga koga On ho}e opskrbljuje bez ra~una. radijallahu anha. . ruka njegova kojom prihva}a bude samo radi Mene. Pogledaj suru “Merjem”. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se od rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao. da je rekao: “Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni blizu. Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat. a ona bi odgovorila: 'Od Allaha. za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu..

tako|er. NA^INI DOST AVLJANJA OBJA VE DOSTA OBJAVE Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: “Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a. 3. otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju. s. 6.128 Islamsko znanje Hadis U hadisu su. na na~in da doti~ni poslanik ili vjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha. zaista..s. ili da po{alje izaslanika. objavljuje ono {to On `eli. d`. d`.. porijeklo Vahja je od Allaha. drugi da se ustegao od bluda kada je to mogao u~initi. koji je oti{ao prije isplate naknade.{. d`.{.a. d`. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha..v. spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudi kojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrim djelima da ih On spasi. ~ak. a potom mu ih predao u potpunosti.. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima.329 VAHJ . 5. Allah. ali su rije~i od Poslanika. kao {to je hadisi-kudsijj. a. koji.s. ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an.. osim nadahnu}em. 4. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima. i umno`io. d`. ili iza zastora.OBJA VA OBJAV “Dostavljanje odre|enog govora od Allaha. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava. o~uvao njegova sredstva pa ih. Njegovom voljom. za dostavljanje vahja poslanicima zadu`en je D`ibril.”330 U skladu s ovom definicijom mo`emo izvesti glavna svojstva Objave: 1.{.{.{. Uzvi{en i Mudar!”332 . a ponekad je vahj po zna~enju. tre}i da je svom najamniku. 2.” “On je.

. d`. Tre}i je razgovor Adema. na ovom svijetu je nemogu}e.v.“ali pogledaj u ono brdo.{. s. A {to se ti~e sna poslanika.s.a.. a.A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao”338... d`.v..{. s.a. tako da ovaj ne vidi Allaha.a.. i svoj ed`el (rok trajanja `ivota). On ga sa zemljom sravni. ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpuno budan i pri sebi. ali iza zastora.v. sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom.. Ibrahim. bio je istinit san.v.Ne mo`e{ me vidjeti” . s. 3..{. s.s.335 Poslanik. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana.s. DA PO[ALJE IZASLANIKA Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja D`ibril... jednom na po~etku objave .”336 2. Poslani~ki je san objava od Allaha.. stvorio. d`.{.s. on se smatra istinom. IZA ZASTORA Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva.”337 Direktan govor Allaha.Islamsko znanje 129 1.v.s. Vi|enje Allaha.. dva puta u njegovom pravom liku... ^im se osvijesti re~e: “Hvaljen neka si! Kajem Ti se. sa Muhammedom. [to se ti~e nadahnu}a u srce.re~e . u D`ennetu. Gospodaru moj. pa ako ono ostane na svom mjestu. s.s.{. d`. ja sam vjernik prvi.v. vidio je u snu da treba `rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da se radi o Objavi od Allaha. kada je bio na Israu i Mi'rad`u i kada mu je propisano pet namaza.{. d`. ono se spominje u ovom hadisu: “Zaista mi je Sveti duh (D`ibril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije nego upotpuni svoju nafaku. On se spominje u vi{e sura. d`. ka`e: “Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva. s..a. To se odvija na tri na~ina: a) da se pojavi u svom stvarnom liku. onako kako ga je Allah. alejhisselam: “.”333 To zna~i da su Poslaniku. vidjet }e{ Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri. a.... d`.. a Musa se onesvje{}en strovali.s.a..{.s.a. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa tra`io da vidi Allaha: '”. NADAHNU]E Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu. vidio je D`ibrila. uka`i mi se da Te vidim! “ . i Allaha. Muhammed. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu.

o onome {to }e se desiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka. s.. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una.daleko je zalutao. najte`i na~in objave i tada bi mu u danima `estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja.v. d`. vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim. To je bio za Poslanika. u hadisu. U jednom hadisu spominje se da D`ibril. u liku ~ovjeka kada ga je obradovao sinom Ishakom: “I obradovali smo ga Ishakom.s.”340 Tada je D`ibril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje. a.a.s.v. Melek je do{ao Ibrahimu. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik.a.a.”342 Tako je isto do{ao i Lutu. ima {est stotina krila341. u njima pripremio za njihove stanovnike.s. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova. Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom.a. s.”347 . c) dolazak objave kao zvuk zvona.s. Dokaz za to je slijede}i kur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan: “O vjernici. PETI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U SUDNJI DAN VJEROVANJE Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja.'” 343 Dolazio je Muhammedu.'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti. Sirat }uprija. D`ennet i D`ehennem. a. na obzorju najvi{em. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje. obra~un.345 Jednog dana bio je na devi kada mu je do{la ova vrsta objave..{.s. s. i u onaj svijet .{. s.. osim `ene tvoje. a. Ponekad bi objava silazila dok je Poslanik. i u knjige Njegove...v. Zbog te`ine objave deva je kleknula. d`. koji se pojavio u liku svome. u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija. i u poslanike Njegove. a jednom je do{ao u liku beduina koga nije niko poznavao344..s.130 Islamsko znanje u pe}ini Hira339.v.reko{e oni . i u Knjigu koju je objavio prije..: “I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu. patnja ili u`ivanje u kaburu.s. izlaganje knjiga u kojima su zabilje`ena ljudska djela. vaganje djela. bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanju p~ela. i sve {to je Allah. pro`ivljenje poslije smrti. ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti. i u meleke Njegove. razboriti.” 346 Ovaj imanski {art podrazumijeva “vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. Havd (vrelo). {to se opisuje u suri En-Ned`m: “Pou~ava ga jedan ogromne snage.. 'Ne boj se i ne brini se' . on se zbog njih sneveseli i uznemiri. b) da do|e u liku ~ovjeka. a drugi put za vrijeme Israa i Mi'rad`a.

upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja i toka doga|aja. Nevjernik je svjestan da }e umrijeti. Jevmut-tenad (dan dozivanja). Jevmul-hulud (dan vje~nosti). i Nama }ete se poslije vratiti. Jevmud-din (dan polaganja ra~una).Islamsko znanje 131 Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem danu.{. i dr. time se zavr{ava mukotrpni dunjaluk. El-Ga{ija (te{ka nevolja). A svaka du{a }e umrijeti. a rijetko se mo`e na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut. Na va`nost vjerovanja u Sudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. Svako ime odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. El-Kari'ah (smak svijeta). tako|er. po~ev od pro`ivljenja pa do kona~ne presude. Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. kao {to ka`e Allah. Ono {to. Jevmut-telak (dan susreta). Po~inje novi svijet u koji ulazimo sa posljedicama onoga staroga. El-Azife (smak svijeta). ali se ne priprema za nju. Smrt je ne{to najbli`e nama u na{im ~ulima. IMENA SUDNJEG DANA Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje). Jevmul-hasreti (dan kajanja). Jevmul-ba's (dan pro`ivljenja). d`. a isto tako ne{to najdalje od nas u na{im mislima. Zbog toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnji dan.348 Iz zna~enja ovih imena mo`emo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. Jevmul-d`em'i (dan skupljanja). Jevmul-feth (dan pobjede).” 349 . El-Ahireh (drugi svijet). Svaka sura sadr`i temu o Sudnjem danu. svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani. Prakti~no. Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. Jevmul-hurud` (dan izlaska). ^esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas).: “Svako `ivo bi}e smrt }e okusiti. El-Hakka (~as neizbje`ni). Es-Sa'a (~as). Et-Tamme (velika nevolja). Jevmul-hisab (dan obra~una). Jevmul-fasl (dan razdvajanja). El-Waki'a (veliki doga|aj).

{.s.132 Islamsko znanje KABURSKO ISKU[ENJE. o kaburskom azabu. kada }e o`ivljeni biti. s.a.”353 Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu.”354 A zatim }e biti tu~en i mu~en. Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge. Dva meleka koji }e ispitivati ~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir. da je pitala Poslanika. pa joj je rekao: “Da. To je `ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kog i od ahiretskog `ivota... Munafik }e re}i: “Ne znam. kaburski je azab istina.v.v. Kur'an ga je nazvao “el-berzeh”. u kabur mu do|u dva crno-plava meleka koji ga pitaju: “Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?” Vjernik }e odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. . pa sam i ja govorio. da je klanjao neki namaz.s.v.s.”350 Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor.Abbasa prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik.a. s... s.”351 2.a. vjera mi je islam. d`.pred njima }e berzeh (zagrobni `ivot) biti.v..a. a Muhammed. s. ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i biti nesigurni.s. zagrobni `ivot je pregrada izme|u dunjaluka i ahireta.”352 Ovo se zove i kabursko isku{enje. a drugi se nije ~istio poslije male nu`de. zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovaraju na pitanja meleka. tj. a kazna ih je stigla zbog malih stvari. pa.. Postojanje ovakvog `ivota utvr|eno je vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda. s. pregrada). Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na onom i na ovom svijetu. sve do Dana. radijallahu anha. a da nije zatra`io za{titu od kaburskog azaba.a. ka`e: “.v.. pro{ao je pored dva kabura i rekao: “Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju. ~uo sam ljude kako ne{to govore. KAZNA I ISPITIV ANJE OD DVOJICE MELEKA ISPITIVANJE Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje `ivota koji po~inje odmah nakon smrti. Uzvi{eni Allah. U vjerodostojnim hadisima zabilje`eno je da kad ~ovjek umre. je moj poslanik i moj vjerovjesnik. 1. Od Ibn .s. Prenosi se od Ai{e.” Ka`e Ai{a: “Poslije toga nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika.

s.. zatim }e mu se osvijetliti.s. U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib. 2) otvore mu se vrata D`ehennema356.. s.a. s. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.v. ka`e se: “.v. i ka`e mu se: 'Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana.a. Udarit }e ga jednom i on }e se pretvoriti u pra{inu. 3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga.a u ruci mu je ~eki}.v. r. postalo bi pra{ina.’ Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?' Re}i }e: ‘Ja sam tvoje lo{e djelo.. kada bi njime udario brdo. pripremljeni za vjernike.s.: “Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog u}i jedna u druga.zatim }e mu se kabur pro{iriti za sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko. a ako je od stanovnika D`ehennema. s.. Ka`e Allahov Poslanik..'”358 5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnog mirisa.”357 4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u D`ehennemu ujutro i nave~er: Ka`e Allahov Poslanik. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu.: “Kada neko od vas umre. Neki od njih su: 1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti: Ebu-Hurejre. opisuju}i meleka koji }e do}i u kabur.. u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: ‘O`alosti se zbog onoga {to te ~eka.'”359 KABURSKI U@ICI U kaburu postoje i u`ici koji su. naravno. Ovo je dan koji ti je obe}an.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?' .Islamsko znanje 133 VRSTE KABURSKOG AZABA Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 1) udaranje `eljeznim ~eki}em.a.. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i d`ina”355. prenosi hadis u kome se ka`e: “.i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica. Ka`e Poslanik.a.: “. pa }e mu se re}i: 'Mirno spavaj. Ako je od stanovnika D`enneta.

' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.. ipak je nazna~io i objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu. sasvim neo~ekivano }e vam do}i.i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled”362. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti.. ka`e: “Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazao je na blizinu ka`iprsta i srednjeg prsta). {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa: “Pribli`io se ljudima njihov obra~un.'”363 PREDZNACI SUDNJEG DANA Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike.{.a.”368 . d`. s...”361. Reci: 'To zna jedino Gospodar moj.s..i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.” 366 “Pribli`io se Sudnji dan.134 Islamsko znanje Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mlado`enja koga ne budi niko do najvoljenija mu osoba. prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e te veseliti. Reci: ‘To samo Allah zna.v.' I tako }e ostati dok ga Allah ne pro`ivi iz njegove postelje. Razlog takvoj podjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima. punim u`ivanja. Zbog toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje. 3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled: U hadisu: “. ali ve}ina ljudi ne zna.. a oni se u svojoj nemarnosti okre}u. ka`e: “Pitaju te o Sudnjem danu.. 4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti D`ennetom: “Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica. a mjesec se raspuknuo. Islam zabranjuje predskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah. Ovo je dan koji ti je obe}an. 2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom: U hadisu stoji: “. Mali predznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itim dru{tvenim slojevima. a ko si ti? Tvoje lice je kao lice onoga koji donosi dobro. raduj se Allahovom zadovoljstvu i d`enetskim ba{~ama.” 365 “A {ta ti zna{..' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao.' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e.”360. mo`da je Sudnji dan blizu.. Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana. kada }e se zbiti.'” 364 Ipak. lijepe odje}e. slobodno mo`emo re}i da je on blizu. a te`ak }e biti nebesima i Zemlji.” 367 Allahov Poslanik..

nadmetanje u gradnji visokih ku}a. grupa koja se jo{ nije pojavila.. grupa koja se pojavila i pro{la.”371 . 3. jo{ traje i ponavlja se. 2.Islamsko znanje 135 PODJELA I DEFINICIJA PREDZNAKA SUDNJEG DANA MALI PREDZNACI Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno du`i vremenski period i oni su uobi~ajene prirode. podjelili na tri grupe: 1. silazak Isaa.369 Neki u~enjaci su ove predznake. grupa koja se pojavila.s.izlazak Sunca sa zapada. i tome sli~no.. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojavi skupa sa velikim predznacima. kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja.370 MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 1. VELIKI PREDZNACI To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan.. pojava Ded`ala. Ina~e su prva i druga grupa. ra{ireno pijenje alkohola.s. mali predznaci Sudnjeg dana. On je rekao: “Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na ka`iprst i srednji prst). a.a. dolazak Je'd`ud`a i Me'd`ud`a i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije. s obzirom na njihovo pojavljivanje.v. a u tre}u grupu ulaze veliki predznaci kao i neki od malih predznaka. kao {to su: . Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana. s. Poslanstvo Muhammeda.

s.s. 2. Rascjepljivanje Mjeseca U vrijeme poslanika Muhammeda.s.'”372 Ovdje se `eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enja `eljeti smrt. Pri`eljkivanje smrti Ebu . 3. mjesec kao sedmica. r..a..Hurejre. dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka. Opona{anje drugih naroda Ebu .{. s.v. i da je to mno{tvo `ena povezano sa pojavljivanjem d`ehla i nestajanjem znanja. s.Hurejre. s. rekao: . dan kao sat. Ovaj doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer.a.136 Islamsko znanje Hadis nas upu}uje da je zemaljski `ivot poslije Muhammeda. prenosi da je Allahov Poslanik. r.a. a mnogo `enska djeca. sat kao varnica.v. pa godina bude trajala kao mjesec. ka`e: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja. u odnosu na `ivot prije njegova poslanstva..a. Pojava la`nih poslanika Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su poslanici.v.Hurejre.v. a pojavit }e se neznanje.. r.. Mno{tvo zemljotresa Ebu .”373 5.a. sedmica kao dan. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik. prvi ajet. r.”376 Ibn-Had`er ka`e da }e Allah. a malo mu{karaca “Tako }e odnos biti pedeset `ena naspram jednog mu{karca..a.v.s. prenosi da je Allahov Poslanik.Hurejre. prenosi da je Allahov Poslanik. Kratko}a vremena Ljudi }e osje}ati da vrijeme sve br`e i br`e prolazi i da neme bereketa u njemu.a.a. veoma kratak. 7.a. Mjesec se rascijepio na dva djela. U hadisu kojeg je zabilje`io Ahmed od Ebu . Bit }e mnogo `ena.a.s.. ka`e se: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu. pit }e se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral.377 9. d`..s... 4.. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog ~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu. kako bi sa~uvali vjeru.”375 8. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa.s. s.”374 6.v. s.

Islamsko znanje

137

“Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode, pedalj po pedalj, ar{in po ar{in. ‘Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni. ‘Pa na koga drugog ako ne na njih?’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”378

POJA VA EL - MEHDIJA POJAV
Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 1. vjerodostojni; 2. slabi; 3. la`ni i izmi{ljeni. Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju le`i u pojavi brojnih frakcija u islamskim dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To je dovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se kao i ja.”379 U drugom rivajetu se ka`e: “Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produ`io taj dan kako bi u njemu poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj. Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.”380 Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }e preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribje`i{te u koje bi se sklonio od nasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom kao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovnik nebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...”381

138

Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA
Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: “Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas je kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' ‘U~imo o Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Ded`ala, `ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, tri velika zemljotresa; na istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'”382 Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod u po~etak Sudnjeg dana.

1. POJA VA DED@ALA POJAV
Nazvan je Ded`alom zbog velikih la`i kojima je sklon. Jezi~ki “ded`al: zna~i onaj koji pokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da je on samo la`ac i da nije ono za {to }e se predstavljati. Opis Ded`ala Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Ded`ala zbog opasnosti koju sa sobom donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabima poznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. Prema hadisu Ded`al ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrd`ava, boja tijela mu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Ded`alove natprirodne pojave 1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani. 2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio ga je s ki{om koju tjera vjetar. 3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje

139

voda. 4. O`ivljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: “Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti o`ivim roditelje?”, itd.) 5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u gdje bude htio. 6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo o`iviti. Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega. 7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.
Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao kod Sebe. “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika‘, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.” 383 Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaska na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali i predstavljali kr{}ani. Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti d`izju. Tada }e se pove}ati imetak tako da ga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.”
384

140

Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA SA ZAP ADA ZAPADA
Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnih pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi, ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni koji su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to to Uzvi{eni Allah ka`e: “Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...” 385 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.”386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE
O njoj Kur'an govori: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje iza|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.” 387 Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada se pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@
Je'd`ud` i Me'd`ud` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etak Sudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u pred sobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama, kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, ajeti 92-98. Je'd`ud` i Me'd`ud` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: “...i Allah }e poslati Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje

141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.’” 389

6. DIM
Ka`e Allah, d`.{.: “Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!” 390 Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg dana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sve ljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: “Ovo je te{ka, nesnosna kazna.”391 Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadr`ati 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovati zbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393 Re}i }e: “Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!” Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: “A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{ao istiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'”
394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA
Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a., jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: “Od Ummu Seleme prenosi se da je rekla: ‘^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: 'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres na Arabijskom poluotoku'...”396 Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti u`asni i obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Had`er u komentaru Buharijinog Sahiha ka`e da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti veliki dio Zemlje.397 U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{iri nemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA TRA KOJA ]E TJERA TI LJUDE PREMA MAH[ERU VATRA TJERATI
Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjerati prema Mah{eru. U sahih hadisima ka`e se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142

Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda ka`e se: “...i vatra koja }e se pojaviti u kotlini Aden i tjerat }e ljude”399; 2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: 'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat }e ljude.'”400 Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljude prema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe: - prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup; - druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a drugi pje{ke i}i; - tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI
Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan, Sirija i Palestina). Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i pje{ke i pu`u}i.” Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: “Tamo }ete biti skupljeni.”402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU
U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti od po~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u D`ennet a nevjernika u D`ehennem. Predznaci Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {to postoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanja snijega, vra}anja `ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. Po~etak Sudnjeg dana bit }e obilje`en strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresima na Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski `ivot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesiti velika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od straha pobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Ka`e Uzvi{eni Allah:

: “Kada Sunce sjaj izgubi. ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna stra{na biti.” 407 .” 404 Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik. i kada se mora vatrom napune. veliki doga|aj biti! Na dan kada ga do`ivite. a zatim }e re}i: 'Ja sam Vladar. kada Smak svijeta nastupi. i kad steone kamile bez pastira ostanu. Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti.Islamsko znanje 143 “O ljudi.{. gdje su vladari Zemlje?'”405 PUHANJE U ROG (SUR) Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta. i kada se nebo ukloni. i kada se D`ennet pribli`i svako }e saznati ono {to je pripremio. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. i kada zvijezde popadaju. Mora }e se jedna u druga uliti. Zatim }e se Zemlja zamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. i kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena. a zatim ispariti. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. ^itava Zemlja }e ledinom postati. i ti }e{ vidjeti ljude pijane. a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres. Prvo }e puhanje biti znak da }e sve `ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti.” 4o6 Tako|er ka`e Uzvi{eni: “I puhnut }e se u rog.s. Povratit }e se `ivot u svaku osobu i oni }e tada ~ekati. pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti. Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada }e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti pro`ivljeni. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upana vuna. i kada se du{e s tijelima spare.v. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu: “I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji.. i kada se divlje `ivotinje saberu.a. a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti. d`. a oni ne}e pijani biti. i kada se D`ehennem raspali. Ka`e Uzvi{eni Allah. Nebo }e se rascijepiti. osim onoga koga Allah bude htio ostaviti. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. Mjesec }e se sa Suncem sastaviti. Iz nje se jasno vidi da }e ~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati “[ta joj je?” Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njih prirodnih zakona na Zemlji. svaka }e dojilja ono {to doji-zaboraviti. i kada se planine pokrenu. odjednom ustati i ~ekati. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudi boraviti u svojim kaburima (grobovima). i kada se listovi razdijele. s.” 403 O ovom zemljotresu govori se i u suri “Zilzal” (Zemljotres).

Mi smo doista kadri to u~initi?” 411 Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni.. odje}e i neobrezani....{. On ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti toga dana. i ljudi i d`ini i {ejtani i `ivotinje. iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io. Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo.a.. to se ta~no ne zna. nevjernici }e govoriti: 'Ovo je te`ak dan!'” 412 [to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una. mislili su da su ostali samo jedan dio dana. a ja }u biti prvi koji }e ustati. sve }e ih o`iviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio.. kada je rekao: 'Na Kijametskom danu ljudi }e biti pro`ivljeni bosi. Tako se desilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine). s. Svak }e se o sebi zabaviti. Niko ni za koga ne}e brinuti. . goli i neobrezani.' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e. “. niti k}erka za majkom..” 4o8 Svaki umrli bit }e pro`ivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta. s.i netremice gledaju}i u glasnika i `ure}i. U`asna situacija u kojoj }e se tada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom.” 409 Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e. to je obe}anje Na{e. s..v. Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima.a..'”410 Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka. jedni druge }e gledati?' Poslanik. koje je Allah. U sahih hadisima spominje se da }e Muhammed. usmrtio i koji su prespavali tri stotine i devet godina. d`.Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili. Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una. sin za ocem.s.s. niti `ena za mu`em ne}e tada brinuti. kada su se probudili. Otac za sinom. niti majka za k}erkom. “. divlja zvijer ih pojela. tako }emo ih ponovo iz ni{ta stvoriti. koji su na postelji umrli. Kur'an ka`e: “Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti. u moru se ugu{ili..s. biti prvi koji }e biti pro`ivljen.v. odgovori: 'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju. niti mu` za `enom.a. smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova. radijallahu anha.144 Islamsko znanje PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE) Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti pro`ivljeni. rekla je: “^ula sam Poslanika. Ai{a.v. Musa }e tada ve} stajati pod Ar{om.

Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim svijetom. ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku.”416 “Tada }ete ispitivani biti...a. to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo. IZLAGANJE DJELA I PRESUDA Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u njegovu desnu ruku data. Ai{a.” Rekla sam: “Allahov Poslani~e. i malo i veliko. Mo`emo to usporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tu`ilac i optu`eni iznose svoja djela i nakon preciznog razmatranja se ustanovi da li je optu`eni kriv ili ne i koliku kaznu zaslu`uje. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati: “^itaj knjigu svoju. dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!”413 Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki bilje`ili sve {to je on radio na ovom svijetu. ^ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~iji grijesi budu ve}i.”418 .. radijallahu anha.{. kod nas cijenjeni pisari.” 415 Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela. dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska. rekao: “Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu. koji znaju ono {to vi radite. i to direktno i bez posrednika. Naravno. d`.v..Islamsko znanje 145 POLAGANJE RA^UNA. i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati.” 417 Allah.” 414 “Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori. Kada vidi svoja djela.v. kao {to ni dunjalu~ka pravda nije kao ahiretska.{. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e i ka`njen. s.s.s. O njima Allah. re~e: “To se odnosi samo na izlaganje djela.a. Dakle. Uzvi{eni ka`e: “Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio. s. prenosi da je Poslanik. svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu u kojoj su savr{eno i precizno zabilje`ene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom svijetu. mi smo bilje`ili sve {to ste vi radili. }e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati. lahko }e ra~un polo`iti?'” Poslanik. d`.

ruke. Svjedoci su poslanici. po~et }e obra~un. sluh. {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih dobrih djela.” 420 “.I knjiga }e se postaviti. procjenjene sve okolnosti. no}.. Neko }e vrlo lahko zavr{iti ra~un. meleki.a.”419 SVJEDO^ENJE POSLANIKA Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: “I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e. priznanja. vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti.. i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne mo`e pro}i bez svjedoka i dokaza. Njegova pravednost je potpuna. noge. pa i ovo zadnje. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{ava da su svjedoci la`ni i “naru~eni” te se pravda ne mo`e zadovoljiti.s. koji je poslan svim ljudima. . meleki pisari i imetak. ko`a. zemlja. s.146 Islamsko znanje POLAGANJE RA^UNA Nakon {to se izlo`e djela.” 421 Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika Muhammeda. vid. dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. Isto }e tako biti ukazano i na dvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih lo{ih djela. a ne po vjerozakonima `idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni. svaki narod bit }e pozvan prema svojoj knjizi. Sva ~ovjekova djela bit }e obra~unata. SVJEDOCI I DOKAZI Svako su|enje. ukazane sve lijepe namjere i skru{enost srca. Na ahiretu je Sudija Gospodar svih svjetova. itd.. knjige. Pod obra~unom se smatra skup i analiza svih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela.v. biti su|eno po posljednjem vjerozakonu. Mahmud Hattab es-Subki u djelu “Ed-Dinul-halis” ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik. dan.

a noge njihove }e Nam o onome {ta su radile. U suri “El-Zilzal” Allah. u{i {ta su slu{ale. dovoljno je da ti danas sam protiv sebe ra~un svi|a{. ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana..”424 SVJEDO^ENJE UDOV A UDOVA (JEZIK. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili.. d`.' To su njene vijesti. prema tome {ta je ~ovjek radio. NOGE. Ako se ~ovjek pokaje. KO@A) U Kur'anu se spominje da }e. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. svjedo~iti. a pet ~ula {ta su osje}ala..toga dana }e ona vijesti svoje kazivati jer }e joj Gospodar tvoj narediti. tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to. i onaj koji bude uradio i koliko trun zla.v. ruke njihove }e Nam govoriti. -vidjet }e ga. i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' . i kada Zemlja izbaci terete svoje. i kad do|u do nje. njegovi udovi svjedo~iti: jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru. ko`a {ta je dodirivala. Kada ~ovjek umre.” 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenu knjigu i re}i }e mu se: '^itaj svoju knjigu. RUKE. ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti: “A kada se listovi (knjige) ra{ire.vidjet }e ga. O^I. o~i o onome {to su gledale.‘” 423 SVJEDO^ENJE ZEMLJE Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo. 'Za{to svjedo~ite protiv . neka djela }e biti pobrisana. ka`e: “Kada se Zemlja naj`e{}im svojim potresom potrese.”425 “A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani.Islamsko znanje 147 SVJEDO^ENJE KNJIGA Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe. d`.{. U[I.. u{i njihove. jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela ~inio. Allah.” Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati. rekao je: “. ruke o djelima.s. Poslanik.Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene.a. a ako se ne pokaje. s. ka`e: “Danas }emo im usta za~epiti.. o~i njihove. oni prvi bit }e zadr`ani da bi ih sustigli ostali..{.

. oni }e {ta `ele.. 'Allah..A. VRELO) HAVD S. S. hladnija od leda.{. ono }e se sve vi{e pove}avati. Koji je dao sposobnost govora svakom bi}u.V.a.148 Islamsko znanje nas?'.S. napaja se iz D`enneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka. dao je da i mi progovorimo'. oni }e. ako ne{to bude te`ilo koliko zrno goru{ice. rekao je: 'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. evo.V . razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe?'”427 Vrelo je ogromno.428 MIZAN . s. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dosti`u stupanj tevatura. oni su moji i od mog ummeta. sla|a od meda. s.a. sa koga }e piti vjernici njegovi sljedbenici. Vrelo je izuzetno prostrano.s. oni ~ija dobra djela prevagnu.” 429 Ispitivanje ra~una je radi procjene djela. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: “Poslanik. Do njega ne}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika. Allah. tj. vratili. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. d`.. poslije njegove smrti. Uzvi{eni ka`e u drugom ajetu: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno.”430 . posti}i.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i ko`e va{e protiv vas svjedo~ile. mirisa ljep{eg od miska. A i dosta je {to Mi ra~une svi|amo. a vaganjem }e se odrediti te`ina odre|enog djela kako bi se na osnovu te te`ine ~ovjek kaznio ili nagradio.v. Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda. Vaga je istinska i ta~na.v.V AGA (V AGANJE DJELA) VAGA (VAGANJE Po zavr{etku polaganja ra~una za djela. s. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali.. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko ne}e biti zakinut. [to se bude vi{e iz njega pilo. stradati.” 426 HA VD (POSLANIKOVO.s.a. postavit }e vagu (mizan) za vaganje djela Svojih robova. Uzvi{eni ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo ne}e u~initi. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga {to ste radili. {iroko onoliko koliko i dugo. odgovorit }e.S.A.. neki ljudi }e biti udaljeni pa }u ja re}i: 'Gospodaru moj. donijet }emo ga. upitat }e oni ko`e svoje.s.v. a oni ~ija djela budu lahka.

r.v. meleki. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku. d`. {ehidima i drugim odabranim stvorenjima.” 432 Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod Allaha. a drugom posrtati. da se zauzima za svoj ummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu.. to odbiti i uputiti ih na Muhammeda.a.. [efa'at spomenut u ovom hadisu jeste op}i {efa'at koji obuhvata sve ljude. rekao: “Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici.”431 [EF A'A T . s. Bit }e okru`en tamom.v. bogobojazni vjernici. {ehidi..a. Niko od njih ne}e se mo}i zauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah. da ka`e: “U~ite . d`.v. Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih. i doku~it }e ga vatra.s. a druga }e mu se izma}i. neko tr~e}i. da je Poslanik.Islamsko znanje 149 SIRA T .{.{.s. svi odreda. ukazati Svojim poslanicima. On `eli da im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeve u D`ennetu.]UPRIJA SIRAT Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad d`ehenemske vatre. ~ak i poslanici i bogougodnici. d`. neko }e jednom nogom kora~ati. Koji nas je spasio od tebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao. Zaista nam je Allah podario {to nije nikom drugom. d`. s. u~enjaci i {ehidi.s. d`. dozvoli: “Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori. Kur'an. ali }e ovi. dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu.”433 U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci. Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra..a. Svi }e ljudi morati preko njega pre}i.a...{. Allah.v.ZAUZIMANJE . iskrenim vjernicima. s. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'at za moj ummet na ahiretu.a. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha. D`ennet itd. s. a na koji }e imati pravo samo Muhammed.{. Ovaj most je o{triji od sablje a tanji od dlake.. O ovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: “Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja se prima i svi su oni po`urili da to pravo iskoriste. neko brzinom treptaja oka.”434 Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika. melekima.. A onaj ko pre|e re}i }e: “Hvala Allahu.a.POSREDOV ANJE [EFA 'AT POSREDOVANJE Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima.{. Ibn-Mad`e prenosi od Osmana.v. i zauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah.s. s. a neko }e se jednom rukom uhvatiti.s.

potrebno je ispuniti slijede}e uvjete: .. ka`e: .” 439 VRSTE [EF A'A TA [EFA 'AT Postoji vi{e vrsta {efa'ata. .ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali.v. .{. da iza|u iz njega. smilovao i uveo ih u D`ennet.{. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na “mevkifu” mjestu iskupa.” 436 UVJETI [EF A'A TA [EFA 'AT Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha. Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha.da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha.s. jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili. a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli. kako bi im se Allah.s.i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan. Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf).. o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu: “A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od koristi. Neke od njih su samo vezane za Poslanika. sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojim je zadovoljan. s. bri`ni.. s.. obo`avali.150 Islamsko znanje Kur'an. Allah. Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u D`ehennemu.. s. da u njeg ne u|u. Poslanik..a.s. iz strahopo{tovanja prema Njemu.. a oni su i sami.v.”435 A {to se ti~e meleka. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e” 437. “.niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva sa onim za koga se zauzima: “Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori” 438.{. d`.. Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u D`ehennem. Mnogi mufessiri (komentatori Kur'ana) ka`u da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao “el-mekamul-mahmud”440 (hvale dostojno mjesto). d`. d`.. Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste “veliki {efa'at” kojim je Muhammed.a. d`. za olak{anje muka proisteklih iz du`ine stajanja i i{~ekivanja. d`. neke za ostale poslanike.a..{.v. o tome ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. odlikovan nad ostalom svojom bra}om poslanicima.{.

Islamsko znanje 151 “Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta. Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u D`ennet: “A oni koji su se Gospodara svoga bojali.” 443 Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u D`ehennem koji se ispod nje nalazi: “I oni }e u grupama u njega ulaziti. ljepota d`enetskih pejza`a.s... uho nije ~ulo. ali ne samo takav. ljep{i i ljudski razum njegove ljepote ne mo`e pojmiti. a pomagao je Resulullahu. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. rijeke od meda. s. pa }e mu tim biti ubla`ena kazna.” 444 D@ENNET Prvo {to nam na um pada kada mislimo o D`ennetu jesu u`ivanja. mlijeka i vina koje ne opija.442 Zauzimanje da neki vjernici u|u u D`ennet bez polaganja ra~una. niti je ikada nekome na um palo. D`ennet jeste takav.a. dvije d`ehenemske `eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati.. a ipak }e mu se staviti. Zauzimanje za ulazak u D`ennet svih vjernika.”445 . Zauzimanje za pove}anje stupnja d`enetlijama u D`ennetu iznad onoga {to su zaslu`ili. svila i kadifa itd.. zbog rodbinskih veza sa njim.s. pa }e ~initi {efa'at za njega da bude izveden iz dna D`ehennema i stavljen negdje na njegov kraj. zbog {irka i nevjerovanja. koji je umro kao mnogobo`ac.v... s.s. D@ENNET I D@EHENNEM D`ennet i D`ehennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike.a. s.a. On je mnogo bolji..v. hurije. u jednom hadisu: “Ono {to oko nije vidjelo. za svoga amid`u Ebu-Taliba.”441 Zauzimanje Poslanika. Kao {to ka`e Resulullah. smirenost du{e.v.

zaista.” Pa bi upitan: “Zar ni ti.{.v.. to }e. borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovog zakona na Zemlji.”446 Ali ipak mo`emo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. KAKO IZGLEDA D@ENNET? Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je D`ennet prostran koliko nebesa i Zemlja: “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja.a. sigurno.{. i Njegov Poslanik. spomenuo je neke od ljepota D`enneta: “A oni koji su se Allaha bojali. sve jedne iznad drugih sagra|ene. oni }e na sigurnu mjestu biti.. blagodat }e to od Gospodara tvoga biti. u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti. d`... osim da me Allah.. U njima }e mo}i...” 447 U njemu }e biti odaje za koje Uzvi{eni ka`e: “A one koji se Gospodara svoga boje. Ka`e Poslanik. koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji su se samo Allaha bojali..v. d`. tako }e biti i Mi }emo ih hurijama. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti. `eniti. Na osnovu ovih imena i njihovih zna~enja vidimo da }e u D`ennetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici biti na razli~itim polo`ajima. ~ekaju odaje.a.” 448 U D`ennetu su: “. pripremljen za one koji se Allaha boje. s.s.s. obaspe Svojom milo{}u. Eto. s. “D`ennatu 'adn” .152 Islamsko znanje KO ]E U]I U D@ENNET? Ljudi i d`ini mogu u}i u D`ennet samo Allahovom milo{}u. spomenuti u suri El-Furkan i na drugim mjestima u Kur'anu i sunnetu. krupnih o~iju.” 449 Zatim mjesto u D`ennetu “D`ennetulme'va .. poslije one prve smrti..ba{~e ~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati.Edenski vrtovi itd. d`. To su robovi Milostivog. u njima. kome je obe}an D`ennet. da }e u njega u}i vjernici.. U slijede}im ajetima Allah.{. oni koji su dobra djela ~inili. pozivali Allahu. usred ba{~a i izvora. ispred kojih }e rijeke te}i. biti uspjeh veliki!” 450 .: “Niko ne}e u}i u D`ennet svojim djelima.d`enetsko prebivali{te. a nikako samo svojim djelima i onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba. Allahov Poslani~e?” Pa re~e: “^ak ni ja.

s. a pozdrav }e biti selam. KO ]E U NJEGA U]I? Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist. mo}i }e da jedu i piju {to im du{a po`eli. s. rekav{i: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre.. Govorit }e samo ono {to je dobro. ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }e se ljudi vje~no pr`iti. dovoljna. Mo}i }e da se {etaju po D`ennetu.Islamsko znanje 153 ST ANJE VJERNIKA U D@ENNETU STANJE Stanovnici D`enneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom. Poslu`ivat }e ih mlade sluge nalik na biser skriveni.. ali i jo{ vi{e stra{niji i `e{}i.s. i ona453 je.v. smutnja. Temperatura u njemu je ujedna~ena. Bit }e sigurni.s. U njemu }e vje~no boraviti. da razgovaraju s kim god `ele. ne}e ni hladno}u ni `egu osjetiti. ne bismo me|u stanovnicima D`ehennema u ognju bili!” 452 KAKO IZGLEDA D@EHENNEM? D`ehennem je opisao Poslanik. D@EHENNEM Za razliku od D`enneta. zar }emo zbilja biti o`ivljeni?'” 451 Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma.” Poslanik. zaista. Iz grudi d`enetlija bit }e odstranjena zloba. oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la` utjerivali: “Da smo slu{ali ili razmi{ljali.a. D`ehennem jeste takav. bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju pro`ivljenja: “Oni su prije toga rasko{nim `ivotom `ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili i govorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo. Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okru`eni vo}em svakovrsnim.v. potvore itd. mr`nja. re~e: “D`ehenemska .” Neko re~e: “Allahov Poslani~e.a.

te osoba umre i time prestaje bol.” 455 Kad god im jedne ko`e izgore. Ulazit }e na sedam vrata: “Ona }e iznad njih biti zatvorena. ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika.a.”454 Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju.” 460 ST ANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? STANJE Bit }e privo|eni u njega u grupama.463 .” 456 I u D`ehennemu ima hrane.i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom. u trbuhu }e kao rastopljena kovina vreti.459 i hladovine od vatre: “Nad njima }e biti naslage vatre. onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena. Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu: “One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti... okovani u okove i sind`ire i ba~eni u oganj razbuktali: “Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili.. kad im se ko`e ispeku.” 461 Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku.. i ne}e im se patnja u njemu ubla`iti.... a od nje }e mu mozak klju~ati. D`ehennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva. zamijenit }emo im ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju.” 462 Najbla`a je kazna u D`ehennemu da se ~ovjeku stavi `eravica ispod stopala. mu~it }e se da je proguta. ali je to gnojna te~nost: “Pred njim }e D`ehennem biti . ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti. njega }e te{ka patnja ~ekati. ali on ne}e umrijeti. a i ispod njih naslage. plamenim stupovima zasvo|ena.154 Islamsko znanje vatra je `e{}a od dunjalu~ke 69 puta. Allah je zaista silan i mudar.”. s. svaki joj je dio ravan po temperaturi. i ne}e umrijeti.s.”458 Ima i odje}e ali je i ona od vatre: “. ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: “Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku.v.” 457 U njemu ima i pi}a... D`ehenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima: “Oni ne}e biti na smrt osu|eni.

Ne}e vas ni{ta sprije~iti da Ga vidite.a.. r.. rekao je da “nagrada” jeste D`ennet..” 464 Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu. a ajet: “Pogledi do Njega ne mogu doprijeti.. s..Islamsko znanje 155 VI\ENJE ALLAHA (NA SUDNJEM DANU) Svako ko vjeruje u Allaha. s. d`. a da “i vi{e od toga” jeste gledanje u Allahovo lice..’”472 Od Ebu-Hurejrea. rekli su.” 468 Poslanik. i boji Ga se.'”473 . Ka`e Uzvi{eni Allah: “Toga dana }e neka lica blistava biti. prenosi se: “Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e. Allahov Poslani~e'.” 470Alija .v. Enes ibn Malik i drugi ashabi su rije~i: “a od Nas i vi{e” protuma~ili kao vi|enje Allaha.469 “U njemu (D`ennetu) imat }e {to god za`ele .s.. Allahov Poslani~e!’ ‘E.{. Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da vidite Mjesec u no}i u{tapa?' 'Ne. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen. tako isto }ete Njega vidjeti. `arko `eli da vidi svoga Gospodara. pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa i rekao: ‘Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec). Kur'an i sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {to vide mjesec u no}i u{tapa.v. govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe.” 465 govori da se Allah ne mo`e vidjeti na dunjaluku..s.a od Nas i vi{e. Takvi Ga ne}e mo}i vidjeti na ahiretu. 'A da li vas {ta ometa da vidite Sunce kada nema oblaka?' 'Ne... Ta po~ast je samo za njih. d`.. Ovo se u usuli fikhu zove “mehfumul-muhalefe” (dokaz suprotnog shvatanja)..467 Za ajet: “One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada.{. tj. Iz ovoga se zaklju~uje da }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen. u Gospodara svoga }e gledati. A to zna~i jasno i bez pote{ko}e.471 HADISI O VI\ENJU ALLAHA Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od D`erira ibn Abdullaha koji ka`e: “Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom.” 466 U ovoj suri Allah.a. i vi{e od toga. oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti.a. I ka`e Uzvi{eni: “Uistinu.

Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva. s. Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u. dogoditi u odre|eno vrijeme i na koje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se. izvo|a~ radova.” Poznati alim.156 Islamsko znanje [ESTI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U KADA ' I KADER VJEROVANJE KADA' [esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' i kader. d`. stoga. knjige. Poduzetnik realizuje ono {to je odredio in`enjer. ZNA^ENJE “KADA 'A I KADERA” “KADA'A Kada’ i kader na osnovu svega izlo`enog jesu dva povezana pojma koja uzajamno proizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se. Ovo je primjer kadera. o imanu pa mu je odgovorio: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. I kao {to in`enjer mo`e napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah. s. biva s Allahovim odre|enjem. objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant.s. itd. To je primjer kada'a. d`. a to je “kada’ ”.{. iz milosti u~inio dovu i sadaku . odre|uje visinu zgrade. na{ savremenik. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba. Njegove meleke. odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego se desilo jo{ u ezelu (praiskonu). materijal koji }e upotrijebiti.. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj.. sve odvija onako kako je On odredio. Prema tome. D`ibril je pitao Poslanika.. Ugledat }emo se na njih u shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti. d`... Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovo zadovoljstvo i uputu. sada mo`emo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: “Kader je Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo. in`enjer. poduzetnik. Ali Tantavi je u svojoj knjizi “Op}i prikaz vjere islama” ovako to iskazao: “Na zgradama koje se podi`u. Oni su bili visokog odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku. a drugi je na mjestu ku}e.. On je znao {ta }e se desiti.{. debljinu zidova. prozori. bilo dobro ili zlo. kompetenciji. d`. zatim gdje }e biti vrata.{. poslanike.{.a.v. a to je “kader”. Uzvi{eni Allah. jer jedan od njih ima funkciju temelja.”474 Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha...s. postotak svakog od njih..a. In`enjer crta plan.v.. bez vjerovanja u kada' i kader.

'”477 . da ka`e: 'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje.v. njihova me|usobna udaljenost. ukida dovom. Ta ~etiri temelja su: 1. Svemu tome jesu svjedok stvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano. 3. upotpunio je svoj iman u odre|enje. a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e. VJEROV ANJE U ALLAHOVO VJEROVANJE SVEOBUHV ATNO ZNANJE SVEOBUHVA Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bit svemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je `elio stvoriti. potpuno precizno i u detalje razra|eno. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje.” 475 Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja. bilo je.s.. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg dana. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}.Islamsko znanje 157 uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. s. nije ni bilo. Pod kaderom podrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju. Sve je to zapisano Njegovim savr{enim i neograni~enim znanjem. 4. knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i (odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje. a Njegovo prijestolje je bilo na vodi. vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju. njegovo vjerovanje u odre|enje je nepotpuno. Sve ovo je ve} od prije bilo zapisano u “Levhi-Mahfuzu”476. 2. Jedino ga je On odredio i jedino ga On. kod koga se na|u sva ~etiri. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU ZAPISAO SVE POJA VE I DOGA\AJE POJAVE Muslim u svom “Sahihu” od Abdullaha ibn Amra ibn Asa bilje`i da je ovaj rekao: “^uo sam Allahova Poslanika. na~in formiranja. svijet i pojave. 1. ako ho}e. a {ta nije htio.a. zakoni izme|u njih i u samim njima. 2. a isto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat. {ta je htio.

” 485 . U Njegovoj vlasti biva samo ono {to On `eli.{. Ka`e Uzvi{eni Allah.. bilo je.{. d`.: “A vi ne mo`ete ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha. d`. Ono {to je Allah htio. osim ako bi Allah htio. a onoga koga ho}e. a ne svojom sposobno{}u i spretno{}u. Gospodara svjetova. stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i.. samo za to rekne 'Budi'. kad ne{to ho}e. na pravi put izvodi.” 483 Rekao je: “.”481 “Onoga koga ho}e.” 478 “Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili..” 482 Ono {to je Allah htio. i kad bismo pred njih o~igledno sve dokaze sabrali .. a.158 Islamsko znanje 3. Allah ostavlja u zabludi. ka`e da je rekao svom narodu: “Allah stvara i vas i ono {to napravite. nije ni bilo. i ono bude.oni opet ne bi vjerovali. VJEROV ANJE U ALLAHOVU SVEOBUHV ATNU VJEROVANJE SVEOBUHVA VOLJU I DJELOTVORNU MO] Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}.” 479 “A da je Gospodar tvoj htio. oni to ne bi u~inili. Nikakav pokret ni mirovanje na nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje.” 484 O Ibrahimu.i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. VJEROV ANJE DA JE ALLAH VJEROVANJE STVORIO SVE [TO POSTOJI Allah.” 480 “I zato On mo`e. stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to ka`e Uzvi{eni Gospodar: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. a ono {to nije htio. 4.s.

Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka. OP ASNOST RASPRA VE O KADERU OPASNOST RASPRAVE Na{i su razumi ograni~eni i Allah.. odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{e razloga: u momentima prije ubistva. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. Pitanje istra`ivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i rasipa snagu uma. a ne da istra`uju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega.v. to htio i stvorio tako da ljudski razum mo`e ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}a prihvatiti. s. Jedna od tih gajb stvari jeste i su{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha. a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja. iz njegove slobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom. s. spadaju u gaib (nevidljivo).a. i obavezni smo u njih vjerovati. i zabranio upu{tanje u polemiku o kaderu. Lice mu se zacrvenje te je rekao: “Zar sam vam ovo naredio. Zato je Allahov Poslanik. PRA VDANJE KADEROM PRAVDANJE Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave. zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!”486 . a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinu toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om. kako ona funkcioni{u i kako se mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli.{.. Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznaje pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. Odakle je do{ao ako nije zavirio u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog. ~ovjek koji vjeruje ispravno u Allaha.s.. morao do}i poticaj za ubistvo. sve zapisao. Jednog dana se Poslanik.” Naravno. on ka`e: “Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu.v. da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }e ubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao.Islamsko znanje 159 SU[TINA VJEROV ANJA U KADER VJEROVANJA Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{ta nije znao? Odnekud je. stra{no naljutio kada je zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu.a. volje i stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava).. d`. Nije dozvoljeno pitati o su{tini kadera.{. d`.s. ipak. pisanja. ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{teni kada su po~eli raspravljati o ovoj stvari.

koji vjeruju u nevidljivo.” 488 Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci. 3. nagradu i kaznu. i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{e raspravljao. kada' i kader. Postavlja se pitanje. nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima. Za metereologe se ne .160 Islamsko znanje Ashabi. kaderu. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti. odazvali su se odmah i prihvatili uputstvo i naredbu Poslanika.. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono {to vide i svojim ~ulima registruju. npr. gajb koji niko od ljudi nije do`ivio niti vidio. Jedan ~ovjek do{ao je Aliji.v. d`. a u {to spada: vjerovanje u meleke. spomenuo u Kur'anu kao i Njegov Poslanik.NEVIDLJIVI SVIJET Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. i upitao ga o kaderu.a. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima mo`e prosu|ivati.. ~ovjeka i svega ostalog za nas.. Sudnji dan. poslanike. na {to mu je on odgovorio: “Tajna Allaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{. d`.a. Asiraca. r. itd. osje}aja. Takav slu~aj je sa `ivotom drevnih naroda: Rimljana. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: “. neka je Allah.{. knjige.. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{i nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisu rekli. kao {to je.s. {ejtane. u vjerodostojnim (sahih) hadisima. GAJB .”487 Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom. sa njima zadovoljan. postojanje misli. 2. kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada oni ne poznaju gajb. Sudnji dan..v. Oni su za nas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli. {ejtani. d`ini. snova..s.. Odgovor je jednostavan. zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje. jer oni vjeruju i u stvari koje ne vide. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i Zemlje. Takav gajb jesu Allahova svojstva. Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba.{.{. postojanje struje. polaganje ra~una. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenih Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti. oni su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide. ali su ga do`ivjeli drugi ljudi. budu}nost. Postoji nekoliko vrsta gajba: 1. prvog ~ovjeka itd. itd. s. d`. d`ine. s.a. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici.. Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik. meleki. Osmanlija itd.

Ukoliko je po~inio takve grijehe. jedenje imetka siro~eta. Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima.{. Takva osoba i ako bude u{la u D`ehennem. kamata.a.. Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom hadisu: Poslanik. u}i }e u D`ennet. ipak. da odrede ta~an broj velikih grijeha. Allahu nije drago da se on ~ini.s. grijeh i koliki god bio. naveli su oko sedamdeset velikih grijeha.“Koji su to.”489 Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enom Allahu.a. s.v. Taj je ipak vjernik.490 Naravno.odgovori Poslanik. kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491. Grijeh je. ka`e: “^uvajte se sedam grijeha koji vode u propast!” . jer ustrajavanje u malim grijesima pretvara se u veliki grijeh. najbolje zna o svemu tome. Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo.s.Islamsko znanje 161 mo`e re}i da su vidjeli gajb. s. a poslije }e Allahovom milo{}u u}i u D`ennet.s.a. ili prijetnju na ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu. Mnogi su poku{avali. navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. a ako ne. jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri.. d`. da ne smatramo neke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima.ka`e: . povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu'minki” .v. ne zna~i njihovo svo|enje na odre|eni broj. ubistvo bez opravdanog razloga. “[irk (pridru`ivanje Allahu drugih bo`anstava). njegov slu~aj je u Allahovoj volji. s. Allahov Poslani~e?” upita{e ashabi. VELIKI GRIJESI Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnosti posljedica njihovog ~injenja. Stav u~enjaka ehli-sunneta u pogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to pod uslovom da ga ne smatra dozvoljenim.{. Poslanik. Pored njih postoji jo{ mnogo sli~nih. kao {to je ovaj.v. neko vrijeme }e boraviti u D`ehennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj te`ini. ali sa manjkavim imanom. Ako mu oprosti. na osnovu poznatih kriterija. d`. nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {to su drugi primijetili. ne}e vje~no boraviti u njemu ako je bila musliman. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicija jeste ova: “Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva). a Allah.. sihir. Po spomenutoj definiciji mo`emo odrediti {ta je veliki grijeh. Neki u~enjaci. a nije se pokajao za njih prije smrti. (tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava..

ipak. ne~i{}enje poslije mokrenja. opona{anje `ena od mu{karaca i obratno. 14. prevara-varanje. njihovo konstantno ~injenje vodi velikom grijehu. 12. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u o~aj. 22. neobavljanje had`a ako je u mogu}nosti. 3. 5. ezana. sihr. 29. 31. nedavanje zekata. pijenje alkohola. 7. 27. 6. 2. ostavljanje namaza. zinaluk (blud). d`. 8. 26. 11. razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana. Ako se tome grijehu ponovo vrati. Ovo su neki veliki grijesi kojih se moramo kloniti. Obo`avanje nekog drugog mimo Allaha. 18. oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. 24. 19. oni grijesi ~ije ~injenje je van kriterija velikih grijeha. a ako se pokaje i odustane od tog grijeha i zamoli oprost. MALI GRIJESI Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja i srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. skrivanje znanja. 34. 23. 17. obla~enje svile i zlata (mu{karcu). krivo svjedo~enje. itd. samoubistvo. kra|a. 32. lihvarstvo. prekidanje rodbinskih veza. itd. kao {to smo ve} spomenuli. makar i u manjim stvarima. na njegovo srce stavi se crna ta~ka. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim pozdravom.. kriva zakletva. 25. nevladanje po Allahovim zakonima. 10. 16. neispunjavanje obe}anja.162 Islamsko znanje “Kada ~ovjek pogrije{i. To je talog srca koji je Allah spomenuo u Kur'anu: “A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova. 20. 9. . la`. ustvari. ikameta. 28. To su. 21. neposlu{nost roditeljima. la` na Allaha. vjerovanje vra~aru.” (El-Mutaffifun: 14)492 PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 1. trajno grije{enje. kleveta moralno ~iste osobe. 33. ogovaranje. 30. ubistvo bez opravdanog razloga. uznemiravanje susjeda. Nazvani su malim grijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna. 13. pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. uzimanje i davanje kamate. uzurpacija imetka siro~eta.{. bijeg sa bojnog polja 15. ali. 4. kockanje. preno{enje tu|ih rije~i.

.POKAJANJE ET-TEVBA Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vad`ib grje{niku i da ona ima svoje uvjete koje treba ispuniti da bi bila primljena. D`ehennem. a ne zbog ne~ega drugog. D`ennet. itd.497 [erijatsko . ostavio je mogu}nost svakom grje{niku da se pokaje dok je jo{ na dunjaluku. poslanici. govore: 'Sad se zaista kajem!'.mno`ina od kafir. Ova vrsta nevjerstva jeste iz uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora.. Kur'an. 6) postoji i poseban uvjet. Allah. zato {to zemljoradnik zemljom pokriva sjeme.NEVJERSTVO Jezi~ko zna~enje kufra je: “pokrivanje ne~ega ne~im”. d`.terminolo{ko zna~enje: Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to su Allah. 2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost. 4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha. Poslanik. potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatra`iti oprost. a koji. ka`e: “Svi ljudi grije{e.Islamsko znanje 163 ET -TEVBA .{. meleki. a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskreno pokaju i grijeha se pro|u.495 KUFR .s.. Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje istine neistinom.” 496 U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz “kuffar”. a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: “.v. a i onima koji umru kao nevjernici. jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe. Allah.. kad se nekom od njih pribli`i smrt. 3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu. a to }e u`asna sudbina biti!” 498 .{... ka`e u Kur'anu: “A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici u vatri.primjer za to jeste bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike. u njoj }e vje~no ostati.”493 Uvjeti primanja tevbe su: 1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh. s. d`. Njima smo bolnu patnju pripremili” 494..a. 5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to ka`e Uzvi{eni Allah u Kur'anu: “Uzaludno je kajanje onih koji ~ine lo{a djela.

Takav {irk ~inili su mekanski mu{rici. Me|utim. bojati ga se.vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u D`ehennemu.” 501 PODJELA [IRKA [IRK U ULUHIJJETU Ova vrsta u sebi sadr`i dvije podvrste. moliti. [IRK Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo. Za primjer ovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza. 1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zaslu`uju da budu obo`avani. kao {to Allah ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim.” 499 Zatim hadis koji poja{njava gornji ajet. a to su veliki i mali {irk. `rtvovati. a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ija je obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis).. Jedni ka`u da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere.{to zna~i da ne izlazi iz vjere. te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru. obo`avaju}i ih. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski ajet: “. treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam. udru`ivanje. Drugi ka`u da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga. i on je du`an pokajati se za svoj grijeh. Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e robovati. iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije. ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e.164 Islamsko znanje Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom.. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti u D`ehennemu. u tom slu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri. veliki grje{nik . Oni su za svoje bogove.. ali vjeruje da je on obavezan. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan.. govorili: . Ako ~ovjek primi islam prije smrti i pokaje se.”500 Ovdje postoji razila`enje me|u muslimanskom ulemom u pogledu izvo|enja ove vrste kufra iz vjere. a u kome Poslanik ka`e: “Izme|u ~ovjeka i nevjerstva je ostavljanje namaza.

'” 505 Mali je {irk “svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta. umanjit }e mu se nagrada. melek. Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili `iv ~ovjek mo`e na{tetiti ili korist pridonijeti bez Allahove volje.. ka`e: 'On nema nikakve koristi od toga djela.v. a potom je rekao: 'Allah ne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.. kamen.a.s.” 504 “A tebi. kao {to se u hadisu ka`e: “Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je {irk. Osoba ne izlazi iz vjere.Ovo su na{i zagovornici kod Allaha. itd. ali je u velikoj opasnosti.”506 Ovaj {irk mo`e biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru u drugo bo`anstvo. nego spada u velike grijehe.s.. Pogledajte..Islamsko znanje 165 “.s. Primjer ovoga {irka je zakletva ne~im mimo Allaha.a. s..” “Reci: 'Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to... a ti }e{ izgubljen biti.” 503 Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove i posrednike na taj na~in {to od njih tra`e pomo} koja se samo od Allaha tra`i.” Ovaj {irk ne izvodi iz vjere.. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga. kako je tek te`ak grijeh veliki {irk? . re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djela na dunjaluku. {ejtan. s. i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao. rekao: 'Najvi{e ~ega se bojim za vas jeste mali {irk..a.pretvaranje.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'.A da su oni druge Njemu ravnim smatrali.mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili. On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je. Svejedno je pri tome da li predmet obo`avanja bio ~ovjek. {ta njemu pripada?' Poslanik. a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim.v. Ova vrsta poni{tava djela.' Ponovio je to tri puta. da li }e vas oni nagraditi za njih.'”508 Nakon navo|enja svih ovih hadisa mo`emo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz poslu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide.v. sigurno bi im propalo ono {to su ~inili. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: “Ebu-Umame ka`e: 'Do{ao je ~ovjek Allahovom Poslaniku. s. on spada u mu{rike.. drvo ili ne{to drugo.'”507 Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik. Allah ka`e: “..” 502 “.’ ‘ Kada Allah bude nagra|ivao ljude za njihova djela. tvoja djela }e sigurno propasti. i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radi nagrade i spominjanja.

166 Islamsko znanje [IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima. Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvih ideja u brojnim ajetima: “Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore.kako budu radili. Takav {irk je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko opskrbljuje. alejhisselamu: “.”. Naprimjer da ka`emo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje..” 510 Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga.515 ..{.. Kao {to je Faraon za sebe rekao: “Ja sam Gospodar va{ najve}i!” 509 Ili Nimrud Ibrahimu. A Ibn-D`urejdi ka`e da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz. im se obra}a: “..{... onako }e biti ka`njeni!” 514 Katade ka`e da rije~ “iskre}u” zna~i “da {irk ~ine”. i sami su stvoreni.niko nije kao On!. daje ki{u itd.Ja dajem `ivot i smrt. Kaderije koji ka`u da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka. ili Allahov vid kao njegov vid itd.512 “... a Lat od imena Allah..513 2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena bo`anstva. ka`e: “Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima.. i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?”511 [IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF AT VES-SIFA Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste: 1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutale sekte kao {to su “mu{ebbihe”. zato {to negiraju da je Allah predodredio sve pojave i stvari. kao onaj {to ka`e da je Allahova ruka kao njegova ruka. Allah.a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti”. d`. d`.. A Ibn-Abbas rekao je da “iskretanje” zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i Uzza'a. Allah.. a klonite se onih koji iskre}u Njegova imena .

U Kur'anu se ka`e: “.{. kada obe}a-ne ispuni.{. tj. a kada se prepire. ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{ uputiti . d`.Islamsko znanje 167 NIF AK (LICEMJERSTVO) NIFAK Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a. prelazi sve granice u tome. U drugom ajetu On ka`e: “Ti. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka: 1) nifak iz uvjerenja. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe la`i.. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: “Skrenuti sa puta kojeg je propisao Allah.” 518 Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje toga puta i istine jedino u Allaha. a pokazivanje vjerovanja na jeziku. d`.{. on je munafik.” 519 . HIDAJET (UPUT A) (UPUTA) Hidajet ili upu}ivanje zna~i “uputiti nekoga na dobro djelo . Du`an je osloboditi ih se i pokajati za njih. pretvaranja. niko ga na pravi put ne mo`e uputiti. ismijavanja itd. koja ima zna~enje “odvesti nekoga na stranputicu”. A kod koga se na|e jedno od njih. d`. uputi nas na pravi put!” Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje na pravi put Allah.Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e.na pravi put”. a nikako da je na osnovu njih postao kafir.” Ka`e se “pogre{no ga je uputio”. doista. a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu. u~inio je da luta. kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri. Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda).. U suri El-Fatiha ka`e se: “(Bo`e). a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u slijede}em hadisu: “Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva. u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada govori-la`e.”516 2) nifak djelom. to zna~i da je njegov iman manjkav. Allah za njih ka`e: “Munafici }e na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. i On dobro zna one koji }e pravim putem po}i.a koga Allah u zabludu dovede.”517 Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava.

Bejrut. Ahmed ibn Hanbel: “Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel”. Bejrut.. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”.god. Biblioteka “EtTakva”. hakikatuhu nevakiduhu”. Izdava~ “Taibah International”. Zuhdija Adilovi}. tre}e izdanje.god. Bejrut. 1962. drugo izdanje. Amman. Bejrut. Dr. 1964. El-mektebul-islami. Bejrut. god. Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi. Darulmektebetil-hajat.god. prvo izdanje. El-Mektebul-islami.god. Darul-kitabil-arebi. 1985. Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: “[erh Kasideti Ibnil-Kajjim”. god. Bejrut. Ibn-Had`er: El-Askalani “Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari”. Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}. {tampano u Medini 1993. Egipat. 1987. “[erhul-akidet-Tahavijje” Izdava~ El-Mektebul-islami. prvo izdanje. Dr. Daru ihjait-turasil-arebi. 1985. prvo izdanje. “Kur'an s prevodom” Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda. Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sid`istani: “Sunen Ebu-Davud”. Mektebetul-felah. Bejrut.god. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Daru ihjait-turasil-arebi. Kuvajt. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. 1993. i Darul-fikr.god. Bejrut. Preveo sa arapskog dr.168 Islamsko znanje LITERA TURA LITERATURA Besim Korkut.god. Darul-ma'rife. 1985.god. god.god. Es-Sejjid Sabik: “El-akaid el-islamijje”. Omer El-E{kar: “Er-Rusulu ver-risalat”. Darul-fikr. Dar Ibnul-D`evzi. Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje. . ~etvrto izdanje Ali Tantavi: “Op}i prikaz vjere Islama”. 1994. prvo izdanje. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman . Sedmo izdanje. 1988. 1972. 1983. 1978. erkanuhu.god. hakikatuhu nevakiduhu”.god. Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: “Tefsirul-Kur'anil-azim”. Zenica 1995. Dr.Zagreb. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”.erkanuhu.

Muhammed Revvas Kal'ad`i i dr.” Izdata u Ammanu. Mektebetul-medeni. prvo izdanje 1984. Izdava~ “Darul-fikr” Damask. Muessetul ElHatib Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid”. izdava~ “Ensaru Sunne Muhammedijje”. Mosal. Bejrut. Sadik Kunejbi “Mu'd`emul-lugatil fukaha'. Darur-rajeh. Es-Sefarini: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el-- . Daru ihjait-turasil-arebi. god. 1964. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. 1988 god. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Ad`uri: “E{-[eri'a”. Dr. 1975.god.god. Bejrut. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana.god. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. Izdava~ “Daru Nefais”. Dr. Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: “El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nad`ijeh ve mud`anebetul-firekil-mezmumeh”. god. Darul-kutubil-ilmijje.god. Darul-kitabil-arebi. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”. [emsuddin ez-Zehebi: “Kitab El-Kebair” . Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-Dinul-halis”. tre}e izdanje. 1988. Muhammed Fuad Abdul-Baki u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”.god. Rijad. god.god. El-Imam Malik ibn Enes: “El-Muvetta”. Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u “El-Mu'd`emul-kebir”. god. Daru ihjait-turasil-arebi. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti veld`ema'ati”. 1995. {esto izdanje. 1988. prvo izdanje 1991. 1950. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”.Darul-Masrijje El-Lubnanijje. Amman. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi} Dr. drugo izdanje. Kairo. Zenica 1997. Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”. 1984. Darul-Kalem-Damask. Darur-rejjan litturas. god. 1988. Mektebetuz-zehra El-hadise. {tampano 1979. Daru ihjait-turasil-arebi. Vehbet ez-Zuhajli: “Et-Tefsirul-munir”. 1992.god. Ibn-Mad`e: “Sunen Ibn Mad`e”. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. drugo izdanje.god. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka Dr.Islamsko znanje 169 Safijjurrahman el-Mubarekfuri: “Zape~a}eni d`enetski napitak”.

Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. Damask. Kairo 1992. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”. Darul-i'lam ed-duveli. . drugo izdanje. 1957.god. Bejrut.170 Islamsko znanje medijje fi akdil-firkatil-merdijje”. drugo izdanje 1982.god. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Usulul-iman”. Darul-fikr. Damask. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: “Et-Tezkire fi ahvalilmevta ve umuril-ahire”. Muessetul-hafikin. Mektebet {ebabil-muslim.god. Ebul-E'ala el-Mevdudi: “Mebadi'ul-islam”. Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-D`ereri: “En-Nihaje fi garibil-hadis vel-eser”.

FIKH .

.

kao {to je sabahski. ali manje strogom ili manje jasnom naredbom nego {to je farz. pet dnevnih namaza. je li ga slobodno ~initi. hodanje itd. a za neizvr{enje kazna. podnevski ak{amski i jacijski sunnet poslije farza te podnevski prije farza. sa drugih je skinuta odgovornost. po vjerskim propisima. a za neizvr{enje kazna. 2) vad`ib su radnje koje je Allah. kao {to je sadekatul-fitr521..DEFINICIJA FIKHA I PODJELA NJEGOVIH PROPISA Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo. smije ili ne smije ~initi. te bismo zbog toga i mi trebali da ih radimo. Primjer za fardi kifaje jeste d`enaza-namaz. svi }e biti grje{ni. a to su djela koja je Poslanik redovno radio. d`. 4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zaslu`uju nagrada niti kazna. naredio da se ~ine. a za izostavljanje nema kazne522. a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao. kao {to je jelo. b) . Me|utim. fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima. pi}e.muekkede (pritvr|eni). Sunneta imamo dvije vrste: a) . i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. ili je neko djelo pohvalno ili ru`no raditi. i ako jedan broj obaveznika tu du`nost izvr{i. kao {to je ikindijski sunnet523.{. Fard se dijeli na: fardi-ajn .to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio. Ali ako to niko ne izvr{i. 3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. proiza{lo iz Objave koja je dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu.to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i muslimanki li~no. ako se ovakva dijela ~ine sa . mora ili ne mora.520 Fikhski propisi dijele se na: 1) fard . kao {to je npr.gajru muekkede (nepritvr|eni). osim kad se u cijelosti svjesno zanemari. Ta nauka ocjenjuje sve postupke punoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo.

PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja. razvod. svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo. Naprimjer.. Tu spada zinaluk (blud). ustanovljavanje porijekla. odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe. u svakodnevnom `ivotu. TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo) Ovaj dio reguli{e odnose izme|u mu`a i `ene u toku `ivota i nakon smrti. . . odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru. podizanje i pobijanje optu`be.{. zaslu`it }e se nagrada.mekruh tahrimen. i ~ija radnja se ne ka`njava. poklon. 6) haram su djela koja je Allah. u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije. kockanje. a obuhvata sklapanje braka. jednih prema drugima. oporuku. PETI DIO: murafeat (tu`ila{tvo) Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom `ivotu. u {to spada kupoprodaja.174 Islamsko znanje lijepim nijjetom. 5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. ali njegova zabrana nije jasna kao kod harama.mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi. oporuka. potvora. d`. kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja je ve} zaru~ena. iddet “~ekanje” (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti mu`a. Dijeli se na dvije vrste: . a ako se uputio na mjesta gdje }e ~initi grijehe. la`. i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. nasljedstvo. Koji je jedini zaslu`an i Kome jedino dolikuje da bude obo`avan. PODJELA FIKHA Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova. strogo zabranio. te ~ovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu.{. d`. udru`ivanje i svaki drugi imovinski kontakti. kao npr: jedenje lijevom rukom524.. itd. DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi) Ovaj dio ure|uje odnose ljudi. zakletve. to hodanje postaje zabranjenim. ^ETVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo) Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje kazne i popravne mjere. onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak. pijenje alkohola. ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide u d`amiju. vo|enje postupka. ubistvo. podizanje potomstva i druga prava i du`nosti bra~nih drugova. iznajmljivanje.

uravnote`ena vjera. nau~nom metodologijom rje{avali pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje. Ovaj je mezheb veoma pro{iren u arapskom svijetu. odnosno. neki misle. a umro 179-te godine po Hid`ri. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku. ratnom plijenu i dr. Rodio se u Medini 93-}e. propise o borbi (d`ihadu). a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama. . [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji. Oni koriste nau~nu metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata. moramo znati da su sva ~etiri priznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. vrste me|usobnih ugovora. 2. Allah mu se smilovao. Allah mu se smilovao. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu. [to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole). Allah mu se smilovao. id`ma527. odre|ivanje glavarine. Rodio se u Kufi 80-te. MEZHEBI Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha. a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. Razlozi koji su doveli do pojedinih razila`enja me|u ulemom su objektivne prirode. Afganistanu. zatim u Turskoj. nego je to jedna sveobuhvatna. kijas528. postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji su nazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad. 4. a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim.Islamsko znanje 175 [ESTI DIO: vojni pohodi Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja. ure|ivanje odnosa izme|u jednih i drugih. Allah mu se smilovao. a umro 241-te godine po Hid`ri. iskrivljenim vjerama. Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enih nekada{njih ruskih republika. to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an. Sakupio je poznatu zbirku hadisa “Muvetta”. Ro|en je u Bagdadu 164-te. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi.525 Iz navedene podjele fikha mo`e se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni i uop}e na Balkanu. na`alost. kako. Oni su jezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razila`enja oko hadisa i pravne metodologije. Ro|en je u Gazzi (Palestina) 150-te. 3.) Danas kod nas. 1. koja se bavi ~ovjekovom stvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja. sunnijskih muslimana. a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. te garantuje uspjeh i napredak dru{tvu koje je primjenjuje. sunnet. progla{avanje rata i mira. Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama. Sabrao je poznatu hadisku zbirku “Musned” Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama. i dr.

. Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamo islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima.176 Islamsko znanje Prema tome. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjan dokaz kao {to je dizanje ruku u namazu. Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarija koji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata. nakon {to imam prou~i Fatihu naglas. a ne po ne~ijem naho|enju. izgovaranje naglas amin. jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika.

kao i su'r `ivotinja ~ije se meso jede.PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ^ISTO]A VODA I NJENE VRSTE Ima vi{e vrsta voda: .529 Ako `ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine. ki{nici. kao i voda koja je promijenila svoje svojstvo ne~im {to se mo`e odvojiti od nje (npr. Tu spada sir}e. osim ribe i skakavca. snijegu ili izvorskoj vodi. okus ili miris.njome se ne mo`e posti}i ~i{}enje. i sl. iako je bolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo. VRSTE NE^ISTO]A 1. bez obzira da li se radi o morskoj vodi. to ne}e uticati na njenu ~isto}u. ru`ina voda i druge te~nosti. sapun ili {afran).to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se posti`e ~isto}a. . ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto a ne mo`e se odvojiti od vode.. Su'r psa ili svinje je ne~ist. [to se ti~e vode u koju upadne ne~ist. ^ovje~iji su'r. poput li{}a ili zemlje. ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jedno od tri svojstva: boju. U ovu vrstu ra~una se i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja. [to se ti~e su'ra ma~ke. Ko`a mrljine postaje ~ista {tavljenjem. . pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. To je teku}ina za koju se ne mo`e re}i da je voda. takvom se vodom mo`e abdestiti. ~ist je i ~iste}i.~ista ali ne i ~iste}a .~ista i ~iste}a . ptica grabljivica. Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja.tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja). Strv-mrljina .

Mezijj . 6. svejedno da li se radi o krvi koja isti~e.178 Islamsko znanje 2. niti u d`amiji.sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadra`aja. a ako se osu{i. ono {to se povrati. 8. kada se po|e u nu`nik. jer to odudara od dostojanstva. onda se mo`e samo dobro istrti. 5. ili krvi hajza i nifasa. a postoji i mogu}nost prskanja mokra}om.. [to se ti~e sperme ona se. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{to mora progovoriti. Vedijj . osim u slu~aju kad je zaklonjen od Kabe ne~im u neposrednoj blizini. bez nu`de ne mokriti stoje}i530. onda kamenom ili ne~im sli~nim ~ime se mo`e ostraniti ne~ist. ako je u teku}em stanju. @ivotinjski izmet. Gnoj. prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik. niti u staja}u ili teku}u vodu. niti na kabur. Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi. ^I[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du.vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret prostate). 4. 7. 5. 7. ne mokriti na mjestu gdje se kupa. kao {to je zid i sl. pa makar to bilo i u kakvu posudu. . tako {to }e se re}i: “Bismillahi. du`an je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}a iza{la. 2. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga. Krv. nego }e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane. Ukoliko nema vode. ne obavljati nu`du u `ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu `ivotinje ili druga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga. izmet i mokra}a. Najbolje je taj dio oprati vodom. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju. Krv buha i njima sli~nih `ivotinjica ne smeta. 6. 4. ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{i na otvorenom prostoru. Pas i svinja su ne~isti. s tim {to kod `ene izlazi vi{e.” (“Allahu za{titi me od svih ne~isto}a i zlih d`ina”). ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano neko Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana. Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl. Prilikom obavljanja nu`de treba se pridr`avati slijede}ih pravila . 3. kod mu{karca i `ene.adaba: 1. mora oprati. 3.

i prilikom izlaska izgovoriti rije~i “gufraneke”531. kada ho}ete da namaz obavite.. izapiranje nosa tri puta. ABDEST Uzvi{eni Allah je rekao: “O vjernici. u nu`nik ulaziti lijevom nogom. 2.a. Najbolji je onaj izra|en od eraka koji se donosi iz Hid`aza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti.Islamsko znanje 179 9.a dio glava svojih potarite . pranje nogu do iza ~lanaka. pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradu pro}i mokrim prstima. a ne}e je prati kada uzima abdest).535 SUNNETI ABDEST A ABDESTA To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta. . 5. a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eo potiranje”534.s. a iz njega izlaziti desnom. pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu. pred u~enje Kur'ana. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. a ako je ima. Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom. Ako nema misvaka. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza.v. 4. nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima. Bolje je potrati cijelu glavu. u~enje bismille na po~etku.” 532 Ruknovi abdesta. ili bar prstom protrljati. 2. potiranje glave. pranje ruku do iza laktova.a. rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. (“Tra`im oprost od Tebe”). radio. pranje zuba misvakom. zubi }e se oprati ~etkicom. pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta. “Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je Poslanik.i noge svoje do iza ~lanaka (operite). 5. lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite . 3. s. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 1. a to zato {to u sebi ima poseban koristan sastojak. i to onaj koji nema bradu. Po~eo je od prednjeg dijela glave skroz do zatiljka.. a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje: 1. izapiranje usta tri puta. s. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla. ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik. 4. ne ~istiti se sasu{enim `ivotinjskim izmetom i kostima. 3. tj. odluka da }e se uzeti abdest533. 10. nijjet.s. (jer je to hrana d`ina muslimana).v.

Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se ka`e da je Poslanik.a. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu.. Za onoga ko posti. ne vidimo da vrat treba potirati posebno.v. 14) u~enje dove poslije abdesta538.” Me|utim.v. 12. Dodu{e u nekim mezhebima ka`e se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. 7. Uzimati abdest na prljavom mjestu. 10. 8.s. s. . U drugom se ka`e: “Potiranje vrata je osiguranje od okova. potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju ka`iprstima. nego je to samo u cilju upotpunjavanja potiranja glave. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati. potirao glavu i u{i jedanput. 11. tako da se ne pretjeruje pri upotrebi vode.v.s. to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom. provu}i. MEKRUHI ABDEST A ABDESTA 1. radio. a neka ulema ka`e da je daif537. trljanje rukom prilikom pranja.a. osim potiranja glave (jedanput). Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode. s.s.536 [to se ti~e potiranja vrata. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu. prste kroz bradu. 15) potrati cijelu glavu. mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela. Nevevi za ovaj hadis ka`e da je mevdu' (la`an). jer mo`e do}i do gutanja vode.. s. pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet.180 Islamsko znanje 6. uzastopnost. potrao glavu toliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. 13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode. jer je Resulullah. pranje svakog dijela tijela po tri puta.a. 3. 4. na}i }emo dva slaba. Ako potra`imo hadise o pranju vrata. sa vanjske strane pal~evima. 5. 9.. ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik. Slu`iti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim. 2. ^ak i ako bi se prihvatio ovaj hadis.

to ne uti~e na valjanost abdesta. ako sumnja da li je uop}e uzeo abdest. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a. KADA JE OBA VEZNO OBAVEZNO UZIMANJE ABDEST A I [T A JE ABDESTA [TA ZABRANJENO RADITI BEZ ABDEST A ABDESTA 1. sperma. pao bi. te ako se povrati punim ustima. ra~una se da nije pod abdestom. bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni namaz. jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik.. prije nego bi klanjao vitr-namaz. padanju u nesvijest. pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne.a. rahimehullah. Duboki san pri kojem je ~ovjek u le`e}em polo`aju.s. smatra se da ga ima. rekli su da se abdest kvari ako pote~e krv..ali je bolje to izbjegavati. Tavaf . vedijj i mezij. ili gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. zatim kada je ~ovjek d`unup544 pa ho}e . kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest. tj.540 [to se ti~e dodira spolnog organa. te je zatim klanjao a da nije uzimao abdest. vjetar.v. nogom dodirnuo Ai{u koja je le`ala ispred njega ispru`ena poput mrtvaca. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta.s. s. Gubljenje svijesti.542 (En-Nesai). [to se ti~e dodira `enskog tijela to ne kvari abdest. bez obzira da li se radilo o ludilu.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra. Obavljanje namaza.obila`enje oko Kabe. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nost da ispusti vjetar. izmet.543 Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja. pijanstvu. 3. Onaj ko uzme abdest. da se bude siguran u to.541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik. jer je fikhsko pravilo: “Sumnja ne uti~e na uvjerenje” (ne kvari ga). Neki u~enjaci.v. 3. 2. pa ako bi se to uklonilo. po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest. ili je naslonjen na ne{to. poljubio jednu od svojih `ena. Me|utim.a. osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u. 4. s. me|u kojima i imam Ebu-Hanife.Islamsko znanje 181 ONO [T O KV ARI ABDEST [TO KVARI 1. jer su neki alimi. osim u slu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris. gnoj ili sukrvica. 2.

Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta. . dozvoljeno ju je brijati. MESH PO OBU]I 546 Umjesto pranja nogu kod abdesta. Vrijeme va`enja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e. dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547. ili umre. 2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka. 5) da sama stoji na nogama. Preporu~uje se da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. Simbol islama. Uslovi za valjanost mesha po obu}i: 1) da se obu~e kad osoba ima abdest. 4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta. ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom. itd. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha mo`e se u~initi brijanjem ili {i{anjem. To je propisano kao olak{ica ljudima. 5.182 Islamsko znanje da jede. posebno kada su na putu zimi. jeste obrezivanje ili sune}enje. pije ili ponovo op}i. Svrha obrezivanja je vi{estruka: da se ne skuplja prljav{tina na ko`ici. a mo`e se skratiti da ne prelazi du`inu {ake. nakon {to ju je osoba ve} obukla. da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}u nakon mokrenja. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan. a tri dana i tri no}i za putnika. a dio izostavljati. ali je mekruh brijati dio glave. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do had`a. a ne od momenta njihovog obla~enja. 3) da je mogu}e u njoj hodati. PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU 1. Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar. a to je da se na dijelovima tijela koji se moraju oprati prilikom abdesta. [to se ti~e kose na glavi. Mesh se uzima s gornje strane obu}e. kao {to je lak na noktima.545 4. kada je hladno. Sve ovo je Resulullah. a i praksa ranijih poslanika. {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao da je obrijana. ako }e se to uskoro obaviti. a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice. to jest potrati mokrom rukom po njoj. praktikovao i nare|ivao da se praktikuje. prije kupanja. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost. da ne umanjuje nadra`aj prilikom spolnog op}enja. i to samo jedanput. ^arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati. 3. 2. radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana. potiru}i od prsta prema zglobu.

Nakon prestanka hajza i nifasa. nije ograni~en vremenski. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u. pa smo na taj dio tijela stavili zavoj ili gips.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame.. a nekima nije. u slijede}im slu~ajevima: 1. onda nije obavezno kupanje. zbog bolesti npr.. Ako se ne{to sanja. onda mu je lijepo da se okupa. 4. a ne sje}a se sna. vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao. naredio da se okupa vodom i lovorom. (to jest.KUP ANJE KUPANJE Kada kupanje postaje obavezno? 1.a. Neki u~enjaci ka`u da je nevjernik du`an okupati se kada se vrati u islam. 3. nekima rekao da se okupaju. 2. kod mu{karca ili kod `ene. mo`emo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi. osim {ehida koji pogine na bojnom polju. To ukazuje na to da kupanje u tom . G U S U L . onda. istek roka va`enja. jedan dio u~enjaka ka`e da je nevjernik du`an da se okupa samo ako je bio d`unup. s. ili vi{e od toga.v. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje tog dijela tijela. osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo. dodirivanja dva spolna organa). pa mu je Poslanik. 4. s. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge.550 Me|utim. umjesto pranja. te se obu}a mora skinuti. a ako nije. 5. makar i ne do{lo do izlu~ivanja sperme. obavezno se okupati. nije se du`no kupati. ako se ustanovi da se radi o spermi. Poslije spolnog odnosa. ako se postane d`unup. ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju. u snu ili na javi. Nakon smrti. To dokazuje time {to je Allahov Poslanik. 3. a noge prilikom abdesta oprati. Svi se sla`u da je obavezno okupati mrtvaca. 2. MESH PO ZA VOJIMA ILI GIPSU 548 ZAVOJIMA Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta. ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta.s. ali se na odje}i ne primijeti trag sperme. Kada se probudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i.v. obavezni su se okupati i mu{ko i `ensko.a.s.Islamsko znanje 183 Mesh prestaje va`iti. {to dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam. Ako sperma iza|e bez nadra`aja.

Boraviti u d`amiji. 7.s. U~iti ne{to iz Kur'ana. 5. ali voda mora doprijeti do korijena kose. 3. . pupak i no`ni prsti. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat. Doticati Kur'an. jer bi. 5. [to se ti~e `ene. kao {to je praktikovao Resulullah. .553 3. NA^IN UZIMANJA GUSULA: . Kada je preporu~eno okupati se?551 1.zatim oprati stidna mjesta. za svaki slu~aj. Kupanje nakon opremanja mrtvaca.v.potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz. preporu~uje se rasplitanje pletenice.a.a. zatim unutra{njost u{iju. . obra}aju}i pa`nju da se opere ispod pazuha.552 2. a najbolje bi bilo pred sam odlazak na d`umu. s tim {to se pranje nogu odga|a do zavr{etka gusula. a ve}ina ih smatra da se umjesto kupanja mo`e uzeti abdest. iako za izostavljanje toga kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj). 4. s. Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest.potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose. ako je farz. Poslanik. 4. .. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet.oprati ruke tri puta. 6. bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu. ^initi tavaf (obilazak) oko Kabe.184 Islamsko znanje slu~aju nije farz. svima naredio da se okupaju. .554 [to se ti~e samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je d`unupu dozvoljeno.a onda vodom oprati cijelo tijelo. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do d`uma-namaza. peru}i prvo desnu stranu. osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova. Na kraju zaklju~ujemo da je. Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru. s. s tim {to nije du`na rasplitati pletenice. jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora pokvasiti.v. [ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (d`unup)? 1.s. 2. ona }e gusul obaviti kao mu{karac. Dozvoljeno je pro}i kroz d`amiju ukoliko postoji potreba za tim. jer se tavaf smatra ibadetom. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku. Ukoliko se `ena kupa nakon hajza ili nifasa.

ili svoj imetak. 2 . nije obavezno ponavljati namaz. tejemmum }e se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati. a onda se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen.Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode. ako se ne na|e voda. a potom do|e voda nakon {to je namaz obavljen. Jednim tejemmumom mo`e se klanjati vi{e farzova. kada je voda u blizini. Na~in uzimanja tejemmuma Prvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu. Tejemmum se mo`e uzeti zbog slijede}ih razloga: 1. potom se prou~i bismilla. Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz.Sve {to kvari abdest. .Islamsko znanje 185 TEJEMMUM Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju. pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovno obavljanje. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru se {ake do iza laktova. Kada se neki namaz obavi tejemmumom. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti. 3 . ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna za pi}e. pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi. 5.Dolazak vode za onog ko je nije imao. ili pi}e nekom drugom. zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i ruke. 3. svoju ~ast. ako voda bude toliko hladna. ali se ~ovjek boji za sebe. [ta kvari tejemmum 1 . isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e. pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati bolest ili ote`ati proces izlje~enja. makar i psu. Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se ne trlja lice rukama. ve} da se samo potare. 2. pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog iskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana. 4. ili izostajanje saputnika ako ode po vodu.

186

Islamsko znanje

HAJZ I NIF AS NIFAS
Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa `ene dok je zdrava, a koju nije prouzrokovalo ra|anje djeteta. Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog. Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, mo`e biti crna, crvena, `uta ili negdje izme|u bijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najdu`e trajanje neki ka`u da je deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najdu`i period ~isto}e izme|u dva hajza nije ograni~en, a najkra}i je petnaest dana. Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nije ograni~en, a najdu`i mo`e biti ~etrdeset dana.555 [ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa 1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i d`unupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe, doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u d`amiju, osim u velikoj potrebi). 2. Zabranjeno je `eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslanik naredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556 3. Zabranjeno je spolno op}iti sa `enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu i dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: “I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To je neugodnost'. Zato ne op}ite sa `enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.”557 Dozvoljeno je dodirivanje `ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. Kad prestanu hajz i nifas, `ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZA
Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je period hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga je istihaza. @ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje

187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom od izlaska ne~isto}e. Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. Njenom mu`u je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obavezna klanjati i postiti, a mo`e boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZUR
Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost dr`anja mokra}e, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari: 1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to }e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u; 3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati pa`nju ho}e li ne{to iste}i; 4. s jednim abdestom se mo`e klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta. Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se mo`e o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur du`an u tom vremenu o~istiti se i klanjati.

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE NAMAZ
DEFINICIJA I ZNA^AJ NAMAZA
Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz ima veoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne mo`e opstojati bez temelja, tako ni islam ne mo`e opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove, d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: “Prvo djelo za koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela”558, ka`e Resulullah. Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s ovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najte`im `ivotnim situacijama: bolesti, strahu, ratu i sl. “^uvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{eno i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.” 559 Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa ~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Isto va`i i za `enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i du`an je pokajati se. Ukoliko ustraje u takvom odnosu prema namazu, ulema ka`e da zaslu`uje najte`u dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje

189

NAMASKA VREMENA
Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zadu`io ima pet u toku dana i no}i i to u ta~no odre|ena vremena. Uzvi{eni Allah ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.” 560 1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) i traje do izlaska sunca. 2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenka nekog predmeta ne pove}a za jednu svoju du`inu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju je predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne-namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena. 3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|ati ikindiju dok sunce ne po`uti (pribli`i se zapadu). 4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenila na zapadu. 5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to je njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U spavanju nema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijeme slijede}eg namaza.” Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjek malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.”561 Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremena jer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190

Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562
a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563 klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564: 1. vrijeme izlaska sunca; 2. kad je sunce na polovini neba; 3. kada sunce zalazi. b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni farz, te ~initi sed`dei-tilavet: 1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje; 2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e. Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesd`id, d`enaza-namaz itd.

MJEST A NA KOJIMA MJESTA NIJE DOZVOLJENO KLANJA TI 566 KLANJATI
1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati da se d`amije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini d`amije. 2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 3. Smetlji{te 4. Klaonica 5. Sredi{te puta 6. Torovi deva 7. Hammam (kupatilo) 8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje

191

EZAN I IKAMET
Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno od obilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu. Ezan glasi: “Allahu ekber” (4 puta), “e{hedu en la ilahe illellah” (2 puta), “e{hedu enne Muhammeden resulullah” (2 puta), “hajje alessalah” (2 puta), “hajje alel felah” (2 puta), “Allahu ekber” (2 puta), “la ilahe illellah” (1 put). Zna~enje ezana: “Allah je najve}i” (4 puta), “svjedo~im da nema drugog boga osim Jedinog Allaha” (2 puta), “svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik” (2 puta), “do|ite na namaz” (2 puta), “do|ite na spas” (2 puta), “Allah je najve}i” (2 puta), “nema drugog boga osim Allaha.” Kod sabahskog ezana u~i se iza “hajje alel-felah” jo{ “essalatu hajrun minen-nevm” (2 puta), {to zna~i: “Bolji je namaz od spavanja.” Ikamet sadr`i iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i “hajje alel-felah” kod svih namaza doda se “kad kametis-salatu” (2 puta), tj. “namaz upravo nastupi”. Dok se ezan u~i sporije i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i br`e i bez zastajanja.567 Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i “hajje ales-selah” i “hajje alel-felah”, kada treba re}i “ la havle ve la kuvvete illa billah”. Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu: “Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568 “Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari Muhammedu El-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon pro`ivljenja postavi ga na ~asni polo`aj koji si mu obe}ao.” Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i, okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i “hajje ales-salah”, okrenuti glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i “hajje alel-felah” na lijevu stranu. Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi oni koji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u d`emat.

u toku nafila-namaza. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti. du`an je da se prema njoj okrene. on }e se nakon istra`ivanja i razmi{ljanja.570 Trebamo znati da odje}a kod mu{karca. okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dio namaza. du`an je da se okrene u njenom pravcu. a nema koga upitati.” (En-Nisa' 103). namaz mu ne bi bio valjan. svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en. ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica. Hanefijski je mezheb tog stava da lice i ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod `ene. usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu. Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. mora se okupati.192 Islamsko znanje NAMASKI [AR T OVI [ART [artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i: 1. ~isto}a tijela. 3. ali ako je takva situacija da je `ena mlada i da postoji mogu}nost fitneta. Jedino je dozvoljeno da putnik. to nije obavezno za mu{karca i on mo`e klanjati i gologlav. Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod koljena. tj. Me|utim. a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi. Ako bi neko po~eo klanjati bez istra`ivanja Kabe. biti propisno obu~en. Onaj koji vidi Kabu. Ako bi tokom samog namaza saznao pravac Kabe. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe. onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno. a ako je osoba d`unup. ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme. pa i lice. Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba. uzeti abdest. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo. jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. ne smije biti prozirna. i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom. Me|utim. 5. a pogotovo kod `ene. neka se okrene kuda mo`e ili smije. Allah. .569 [to se ti~e situacije kad je `ena izlo`ena pogledima mu{karaca koji joj nisu mahrem. moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da `ena mora pokriti cijelo tijelo. bude okrenut u pravcu prema kojem ide njegovo prevozno sredstvo. npr. 2. okrenuti se u pravcu Kabe. [to se ti~e `ene. osloniti na svoje zaklju~ivanje i tako se okrenuti i klanjati. niti ima drugoga na~ina da to dozna. odje}e i mjesta gdje se klanja. 4. ruku do {aka i nogu do ~lanaka. [to se ti~e pokrivanja glave. svejedno. ne}e ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. bio ~ovjek u namazu ili van namaza. onda i hanefije smatraju da bi tada `ena morala pokriti lice. d`elle {anuhu. jer on staje pred Uzvi{enog Gospodara. osim lica i ruku do {aka.

3. jer kao {to smo rekli. pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost namaza. poklanjanje).a. 4. Sud`ud . NAMASKI RUKNOVI (SAST AVNI DIJELOVI NAMAZA) (SASTA Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza. nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz.(padanje licem na tlo).odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. nijet. Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih nema namaza.stajanje u namazu. Svi u~enjaci se u tome sla`u. ne prenosi se od Poslanika. i to dvije sed`de za svak rekat.a. ili da je to sunnet.v. 5. to Poslanik nije radio. dok mu se u nafili samo umanjuje sevap.(posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). {to je slu~aj i sa hanefijskim mezhebom.s. u~enjaci ka`u da je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik. Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i. a mo`e stajati. Po~etni tekbir (iftitahi tekbir). U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima. 1.s. s. niti od njegovih ashaba da su oni prilikom namaza naglas izgovarali nijet.572 Ko ne mo`e stajati klanjat }e sjede}i.v. [to se ti~e izgovaranja nijeta rije~ima. 6. i da srcem donesemo nijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz. cijeli d`emat pratit }e ga u namazu sjede}i.. a ko ne mo`e ni sjede}i. Kijam . koji glasi: “Allahu ekber” (Allah je najve}i). namaz mu nije ispravan.(u~enje Kur'ana) na kijamu.(pregibanje.. 2. Kiraet . Ako imam zbog bolesti ili nemo}i klanja sjede}i. . Stoga. Ka'dei ehire . s.571 Prema tome. Ruku . ne tvrde de je to sunnet i da se to mora raditi.Islamsko znanje 193 6. onda le`e}i na strani. kao {to se desilo sa Poslanikom .

Tebe obo`avamo. 12. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta. r. od Tebe pomo}. mu opet re~e: ‘Ve . Kad se klanja u d`ematu. Me|utim.s.a. 13.v. 9. Tebi smo zahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni. a boje}i se Tvoje kazne. prvo na desnu pa na lijevu stranu. s. U podnevskom i ikindijskom namazu.s. te mu nazvao selam. Tebi `urimo `ele}i Tvoju milost. Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo.194 Islamsko znanje NAMASKI V AD@IBI VAD@IBI To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza.” 11. te na d`umi. Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu.v.s.. samo da bi {to prije zavr{io sa namazom. Fatihu i suru u~iti u sebi. Ovo va`i za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza. U~enje Fatihe na namazu. kao i u svim dnevnim nafilama. 8.575 5. teraviji i vitr-namazu uz ramazan. 7.. inne azabeke bil-kuffari mulhik. Prou~iti: “Et-tehijjatu” na prvom sjedenju.a. oprost i Uputu tra`imo. Muhammed. 4. s. Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesd`udu ve ileke nes'a ve nahfidu nerd`u rahmeteke ve nah{a azabeke.. Kunut dova glasi: “Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu ‘alejke ve nusni ‘alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke ve nahle'u ve netruku men jefd`uruke. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje.’579 ^ovjek je klanjao. mu re~e: ‘Ve alejkesselam. muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i naglas. a mo`e i jedan du`i. bajramima.” Prevod dove: “Gospodaru moj. Ta'dilul-erkan. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih. u Tebe vjerujemo i Tebi se kajemo. Predati selam na kraju namaza.578 Ovome se malo posve}uje pa`nja. Gospodaru moj.: “Neki ~ovjek u{ao je u mesd`id dok je Poslanik sjedio na jednom kraju d`amije. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno.v. zatim odmah i}i na tre}i rekat. a.573 2.namazu. Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom.574 3. do{ao i nazvao selam. Klanjao je i do{ao kod Poslanika.a. pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje. na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu.a. trebamo imati na umu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. Poslanik. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo. Posljednje sjedenje jeste farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike. 6. u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du. s.576 10. 1. ak{amskom i jacijskom farz. sunneta i nafile. vrati se i klanjaj. jer ti nisi klanjao. tj.

jer ti nisi klanjao. mu ponovo re~e: ‘Ve alejkesselam. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci.’ ^ovjek je ponovo klanjao.582 Prsti trebaju ostati ispru`eni.a. u~io. Po zavr{etku Fatihe re}i “amin”.’ On mu re~e: ‘Kada ho}e{ da obavi{ namaz. Zatim se podigni tako da se smiri{ u sjede}em polo`aju.v. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba. . Prvi rekat na sabahu u~initi du`im od drugog. 1. s. 9. Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju. do{ao te nazvao selam. o Allahov Poslani~e. 8. sjedenja i stajanja. osim poslije vra}anja sa rukua kada se izgovara “Semiallahu limen hamideh. prilikom dizanja i spu{tanja.’ Onda je ~ovjek rekao: ‘Podu~i me. a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. inneke hamidun med`id. ka`iprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e). a “bismilu” prou~iti na po~etku svakog rekata.” Prevod: “Allahu. ali ako se slu~ajno ne obave. 7. 2. Onda idi na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom polo`aju.” Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj. ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime. Napominjemo. Di`u}i se sa rukua izgovoriti “Semiallahu limen hamideh”. upotpuni abdest. Poslije prou~enog “subhaneke” prou~iti “euzu”. Poslanik. vrati se i klanjaj.a.. vrati se i klanjaj.s. Da imam naglas izgovara “Semiallahu limen hamideh” i tekbire. @ene di`u ruke do ramena. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i: “Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala d`edduke va la ilahe gajruke.v. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju. i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du. Izgovaranje tekbira. namaz nije pokvaren. 4. jer ti nisi klanjao.. 11. I tako radi u cijelom namazu. 10.580 Potom se podigni tako da se ispravi{ stoje}i. ali je propu{teno ono {to je bolje. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu.583 3.s. jer ja druga~ije ne znam.’” 581 NAMASKI SUNNETI To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza. Sve troje se u~i u sebi. Na sjedenju prou~iti salavate: “Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun med`id.Islamsko znanje 195 alejkesselamu. pa onda “Rabbena lekelhamd”. s. stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeve ruke. a potom se okreni prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. spasi Muhammeda i njegovu porodicu. a koje su navedene u sunnetu da ih je Poslanik.584 6. 5.

588 8. 6. Ubiti zmiju. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i. 5. ona ne}e ni{ta govoriti. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed. otkrivanje stidnog dijela tijela. dopu{teno je u namazu. 9. uistinu. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza. [T A JE DOZVOLJENO KLANJA^U [TA 1.585 2. itd.589 3. Ti si. a ako `ena upozorava. Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a. rije~ima “subhanellah”. ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo. i sl. Klanja~u je dozvoljen mali pokret.” [T A KV ARI NAMAZ [TA KVARI 1. 5. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz. 4. mu{karac }e re}i: “Subhanallah”. uistinu. hvale dostojan i plemenit. ^e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz. 3. hvale dostojan i plemenit. gubljenje abdesta. to ne kvari namaz. koji su uzastopni i ponovljeni. Me|utim. kad pogrije{i. a samim tim i sevap. ali umanjuje skru{enost. Ludilo ili gubljenje svijesti. 7.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu. akrepa. Isto tako ovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no. 7. kao {to su: okretanje prsa od pravca Kabe587. to ne kvari namaz. 8. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz. .586 4. kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje. ne kvari namaz.196 Islamsko znanje kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu. ako ~ovjek gleda klanja~a sa strane. tako da se. U~enjaci ka`u da tri ili vi{e takvih pokreta kvare namaz. nego }e dlanom udariti po gornjoj strani druge ruke. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i. 9. sti~e utisak da on nije u namazu. osim upozorenja imamu. 2. a ne dlanom o dlan. Ako `ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih. Odvra}anje selama i{aretom ruke. kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. Ti si. izostavljanje rekata. 6. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti. Pokreti koji nisu vezani za namaz.

izostaviti neki od namaskih sunneta. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakon predavanja selama. a potom sjeti. {to je obi~aj kod nekih. ili ne~ega drugog {to umanjuje koncentraciju. ako nije siguran da li je klanjao dva ili tri rekata. zatvaranje o~iju. 5. sjedenje na petama. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de. Na primjer. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu. Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom mo`e se popraviti i izostavljanje nekog namaskog vad`iba. pokreti glavom ili o~ima. 3. 4. 4. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti od onoga u {ta je siguran (manji dio). 10. ako se to desi u zaboravu. a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }e tre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza. a potom u~initi sehvi-sed`du. u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje. klanjanje u prisustvu jela. u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591. Ako imam u~ini sehvised`du.Islamsko znanje 197 NAMASKI MEKRUHI Klanja~u je mekruh: 1. 9. osim u slu~aju imama. . ako se zaboravi prvi te{ehhud. a potom se ponovo preda selam. 3. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza. (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti. kad se preda selam. SEHVI . 2. 8. ne}e se vra}ati. pa se sjeti prije nego {to se ustane. igrati se odje}om u toku namaza. 7.SED@DA Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vad`iba ili nenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de. pomjeranje ruku pri predaji selama. pridr`avanje posebnog mjesta za klanjanje u d`amiji. 11.590 Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga: 1. a ako se potpuno ustane. 6. prije nego {to se namaz zavr{i. ra~unat }e po sigurnom. 2. s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje).

koja bi spre~avala prolaz ispred njega. Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da.198 Islamsko znanje SED@DEI . njemu je dozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. .2 cm. Tako. izgovaraju}i “Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir. Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se mo`e u~initi sed`da. Ona se obavlja tako {to se donese tekbir. Za perdu se mo`e koristiti sve {to mo`e uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i kraj njegove postelje. Po mogu}nosti perda bi trebala biti duga~ka makar 1 zira' (46. te biti pod abdestom. bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no.” Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu. Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde. u~init }e se sed`da neposredno poslije prou~enog ajeta. onda se mora ponoviti i sed`da. u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri puta “Subhane rabbijel-e'ala” te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de. ako se ajet sa sed`dom ponovi i na drugom mjestu.TILA VET TILAVET Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet iz Kur'ana. a onaj koji klanja za imamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom. ST AVLJANJE PERDE STA (PREGRADE) ISPRED KLANJA^A Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu.). Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili kasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de. Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet. Po hanefijskom mezhebu to je vad`ib a kod drugih sunnet. Kad klanja~ postavi perdu. potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti propisno obu~en.

onda ~ovjek mo`e klanjati sa ljudima koji se zadese u blizini ili sa svojom porodicom. onda }e imam biti doma}in. Mo`e biti imam onaj koji sjedi onome koji mo`e da stoji u namazu. a neki u~enjaci smatraju da je vad`ib obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave. Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur. ako nije znao za to. a mekruh je `uriti. Me|utim. Ako se slu~ajno ne ode u d`amiju. ako sazna. PRISPIJEV ANJE U D@EMA T PRISPIJEVANJE D@EMAT Kad ~ovjek zakasni u d`emat. osim ako to on dozvoli nekom drugom. neka u~i koliko ho}e. Tako Allahov Poslanik ka`e: “Namaz u d`ematu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva. gubljenje abdesta. onda onaj koji je stariji po godinama. i one mogu prisustvovati d`ematu u d`amiji.Islamsko znanje 199 NAMAZ U D@EMA TU D@EMATU Namaz u d`ematu jeste pritvr|eni sunnet. ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza. Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u d`ematu.”593 Mustehab je da se u d`amiju ide dostojanstveno. Ako se klanja u ne~ijoj ku}i. Ako se imamu dogodi ne{to u namazu. onda }e i on obnoviti namaz. du`an je obnoviti namaz. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj koji najvi{e poznaje Allahovu Knjigu.. jer je Poslanik rekao: “Nemojte braniti va{im `enama da idu u d`amiju iako su im njihove ku}e bolje za njih. te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge. nego }e ustati i naklanjati propu{tene rekate. To ne zna~i da treba `uriti. `ene bi trebale da im prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. a kada klanja sam. O vrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. npr. onaj koji nabolje poznaje sunnet. pa da valjanost namaza do|e u pitanje. iako im je bolje da klanjaju kod ku}e. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn.”594 Me|utim. a potom }e pratiti imama.”592 A u drugom rivajetu stoji: “. donijet }e po~etni tekbir stoje}i. [to se ti~e `ena. a muktedija nije. Kad imam preda selam na desnu stranu. Tako }e npr. a ako su i u tome isti. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. pratiti imama . a onaj koji je sa tejemumom onome ko je sa abdestom. dozvoljeno mu je postavljanje nekog drugog da dovr{i namaz. on ne}e predati selam.. a ako su u tome isti. Me|utim. kada su u pitanju predavanja. te onaj ko ne mo`e u~initi sed`du ni ruku’ onome koji mo`e ~initi sed`du i ruku’.za dvadeset i pet stupnjeva. mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji je prispio. bez obzira u kom se stanju nalazio.

fikhski u~enjaci smatraju da `ene nisu obavezne klanjati d`uma . Prema tome d`umu nisu du`ni klanjati: dijete. a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od d`emata.namaz. ko svjesno izostavi namaz. a potom sjesti na prvo sjedenje. onda je du`an da ih naklanja po redu onako kako ih je izostavio. rob ili zarobljenik.. a onda }e ustati klanjati drugi rekat. (iako grijeh ostaje. Zatim }e klanjati tre}i rekat. a to mogu ~initi ako ho}e. izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam. da nas Allah tog sa~uva. NAKLANJA VANJE PRO[LIH NAMAZA NAKLANJAV Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava. jer }e tada prvo klanjati redovni namaz. . U vrijeme Poslanika. pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i ta~no koji je to namaz. Ako ~ovjek. pametan. punoljetan. ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku. Red nije obavezan u tri slu~aja: 1.a.v. obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad se probudi. 2. ako zaboravi na izostavljeni namaz. Me|utim. s tim da se prvo klanja propu{teni namaz pa tek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. slobodan. du`an je naklanjati ga.namaz. ima vi{e propu{tenih namaza. 3. Propu{teni namaz treba odmah naklanjati. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza. po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. s.s. `ene su dolazile i klanjale d`uma . D@UMA-NAMAZ D`uma-namaz je farzi-ajn.200 Islamsko znanje sve do predaje selama. Me|utim. kojeg je du`an klanjati svaki musliman. putnik. U tome se sla`u svi u~enjaci. du`nik koji se pla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje od d`emata. jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu).

4. r. obu~e ~istu odje}u i da porani u d`amiju. Nakon ezana za d`umu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora. U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za valjanost d`ume. 3. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadr`avati zahvalu Uzvi{enom Allahu. i zbog rije~i Ai{e. zatim je dopunio dva rekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu. da se obavi u podnevskom vremenu.”601 . pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju. hanefijski mezheb uslovljava da d`umu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595. odnosno ~etrdeset osam milja. salavat na Poslanika. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme hutbe. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja du`ina putovanja na kojoj je dozvoljeno skra}ivanje namaza.s.”599 Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka.v. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se d`uma obavlja u ve}im mjestima. s. d`elle {anuhu. Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf. a namaz na putu ostavljen je onako kako je i propisan.597 NAMAZ MUSAFIRA SKRA]IV ANJE NAMAZA SKRA]IVANJE Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namaza na dva rekata. Stav hanefijskog mezheba je da se d`uma mo`e obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama. propisao je prvobitno dva rekata. 5.a. propisao namaz. i vaz (predavanje). Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda.: “Kada je Allah.596 Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa. pa dok se ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka. da se klanja u d`ematu.598 Uzvi{eni je Allah rekao: “ Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite. Neki imami smatraju da je vad`ib skra}ivati namaze. zbog prakse Resulullaha koji je kao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze.Islamsko znanje 201 USLOVI ZA V ALJANOST D@UME VALJANOST Uslovi su sljede}i: 1. Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih se malo sjedne. 2..600 ^ovjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje. a.

i mi mo`emo upotrijebiti tu olak{icu. SP AJANJE NAMAZA SPAJANJE [to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba.202 Islamsko znanje Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana. da bi Allahov Poslanik..603 Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom. oni ne dozvoljavaju spajanje namaza. a onda bi uzjahao. na putu sastavljao namaze te su svi drugi u~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(d`em'uttakdim) ili u ikindijskom vremenu(d`em'ut-te'hir). odga|ao podne do vremena ikindije. te ak{am i jaciju. te }e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim). te hadisom da je Poslanik.s. kao musafir spajao podne i ikindiju. jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: “Dru`io sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz. spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibn D`ebela606. s. ako nije donio odluku boravka.. me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba. a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostane u jednom mjestu. Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa.v...v. ve}ina u~enjaka. a potom bi stao i sastavio ih.602 Me|utim. onda }e d`ematlije koje nisu musafiri.s. ako je ~ovjek u mogu}nosti. osim prilikom had`a na Arefatu i to podne i ikindije. a. Me|utim. klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu. nakon {to imam preda selam poslije dva rekata. na dan osvojenja Meke klanjao duha-namaz604. bez obzira koliko ostao u tom mjestu. S druge strane.a. neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni na putovanju uop}e ne klanjaju. ako je imam musafir. s. U~enjaci hanefijskog mezheba ka`u da je spajanje namaza od .v. ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata. on gubi status musafira. Da je Poslanik.. te da u ak{amskom vremenu spoje ak{am i jaciju(d`em'ut-takdim). namaze klanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu. i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik. ili u jacijskom vremenu-(d`em'ut-te'hir).a.s. Dokaz za ovo jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejd`anu {est mjeseci i cijelo to vrijeme skra}ivao namaz. kada bi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu.s. radijallahu anhu. [to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio. a na Muzdelifi ak{ama i jacije. s.a.s. To dokazuju op}im hadisima koji podsti~u na dobrovoljne namaze. s. pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz u njegovom vremenu. skra}ivat }e namaz. Sli~no se prenosi i od drugih ashaba.” Me|utim. klanjao bi podne. smatraju da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze. postoje sahih hadisi da je Muhammed. klanjaju}i samostalno svako za sebe. S obzirom na to da je Poslanik.v.a.

a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena. Za Bajram je mustehab okupati se.s. Preporu~uje se dolazak na musallu djece. Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremena za klanje kurbana.v. onda tri bajramska tekbira di`u}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu.Islamsko znanje 203 Allahovog Poslanika. onda ne smije praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza.v..a. namirisati i obu}i najljep{e odijelo. s. zatim se donese tehrime (po~etni tekbir).. i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }e klanjati sastavljeno. Na drugom }e rekatu prou~iti bismillu (u sebi). te{ehhud.s. a zatim Fatihu i suru (mendub je “Hel etake hadisul ga{ije”). Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet.a. udovicama. NA^IN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA Bajram -namaz klanja se ovako: Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz. ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla). tj. Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (d`em'ut-takdim). staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje. Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom. ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog vremena. . donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke di`u kao pri tehrimi. svejedno da li se radi o djevojkama. gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu. BAJRAM-NAMAZI Bajram-namaz je vad`ib klanjati onome ko je du`an klanjati d`umu. klanjao ga je redovno. Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e. prou~i “subhaneke”. Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi. Bajram se mo`e klanjati u d`amiji. a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti “Sebbihisme rabikel-eala”) pa }e po}i na ruku’ i sed`de. `ena. pa selam predati. s tim {to }e ove posljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi. Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa do podne. velike hladno}e i bolesti. osim u Meki. a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{e vremena za davanje sadekatul-fitra. sed`du. a onda sa ~etvrtim tekbirom oti}i na ruku’. s. i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i.607 Poslanik. prije u~enja (kiraeta). Nare|ivao je i mu{karcima i `enama da do|u na Bajram-namaz.

Ovo je stav u~enjaka hanefijskog mezheba. Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena tugom. ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to zabranjeno u islamu. Allahu ekber ve lillahil . i trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe. sve su to propisi koji predstavljaju farzi-kifaje.” Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dok imam ne iza|e da klanja Bajram. nego }e se zamotati u njegovu odje}u koja mo`e poslu`iti kao i }efini. kada jedni izvr{e.hamd. Kada ~ovjek umre. Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama. ~im se smrt sigurno utvrdi. tako da le`i na desnoj strani. i klanjat }e mu se d`enaza. i suprotno praksi Resullullaha. kao {to bi i prilikom spavanja trebalo le`ati na desnoj strani. Allahu ekber.204 Islamsko znanje Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru. tj. Dozvoljeno je plakati za umrlim. klanjanje d`enaze i ukopavanje. odgovornost spada sa drugih. Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire. Po`eljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela. dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne . Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: “La ilahe illellah”. kolektivnu du`nost muslimana. Zatim }e se ne~im pokriti. odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku. izgovaraju}i: “Allahu ekber. Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na taj na~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. D@ENAZA-NAMAZ I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG Sunnet je obi}i bolesnika. koju. treba ga ostaviti da le`i onako kako mu je najlak{e. la ilahe illellahu vallahu ekber. [to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga okupljaju u ku}i umrlog. a sevap imaju oni koji to obave. povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama. Opremanje umrlog. jer je tako radio Poslanik. to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama.608 Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: “Tekabellellahu minna ve minke” (“Neka Allah primi od nas i od tebe”).609 Treba po`uriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog. umotavanje u }efine. Ako je umiru}em ovo namje{tanje te{ko. [ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati.

krpa za prsa i lifafa. izar i ko{ulja. a prije stavljanja }efina. Potom }e onaj koji kupa zamotati ruke krpom. a ako nije. Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog. nakon kupanja. a `ensko u pet: izar.{. krpa za lice. te mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. a onda oprati i o~istiti njegova stidna mjesta. a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. a potom ga okupati tri ili pet puta. @enu mo`e kupati samo `ena. radijallahu anha. odnosno obu}i rukavice. onda na onog koji je bio du`an da ga izdr`ava. Kad se zavr{i kupanje.610 NA^IN KUP ANJA UMRLOG KUPANJA Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto. zanijetiti kupanje mrtvaca. onda mu je dozvoljeno uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi za `ivot. pri posljednjem kupanju. Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile. posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga u namirisane }efine. pokrije se ~ar{afom. na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjao d`enazu. obavezno je oprati ono na {to padne ne~isto}a. . i da to radi u ime Allaha. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa: lifafa. po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna. iza|e ne{to iz stomaka. Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobo`an i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bi postigao {to ve}u nagradu. Zatim }emo mu uzeti abdest. ko{ulja.611 Ebu-Bekra okupala je njegova `ena Ummu Ruman. ako je ostavio imovine. Ako mu. te da }efini budu bijeli i ~isti. d`.Islamsko znanje 205 klanja d`enaza. bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili `eni. ali ako se bavi samo tim poslom. dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegova supruga. Ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao svoju suprugu Fatimu. Umrlog je farz zamotati u }efine. a nije uvjet da budu novi. skine se odje}a sa njega. (te ih prekriti prekriva~em). Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzima nikakvu naknadu radi kupanja umrlog.

.614 D`enaza se mo`e klanjati u d`amiji. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir di`u}i ruke.206 Islamsko znanje NA^IN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA Klanjanje d`enaza-namaza je farzi kifaje. Neki u~enjaci poput Nevevije.s. fe tevefehu alel iman. Mekruh je idu}i naglas za d`enazom u~iti Kur'an ili {ta drugo. hanefijski mezheb stoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno. klanjao d`enazu Njegusu. Allahume. Mustehab je da svaki u~esnik ponese mejita makar ~etrdeset koraka. zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjom lijevom. okupat }e se i klanjati mu d`enaza-namaz. men ahjejtehu minna. pa makar se radilo i o zikru ili o u~enju Kur'ana. [to se ti~e klanjanja d`enaze odsutnom.”613 Umrlom novoro|en~etu. zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikom pra}enja d`enaze. okupat }e se.. {ahidina va gaibina. nadjet }e mu se ime. Mustehab je prili~no brzo nositi d`enazu. iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jer je Poslanik. ako je pokazivalo ikakve znake `ivota. iako ne bi smetalo da se di`u prilikom svakog tekbira. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnu pa na lijevu stranu.612 [to se ti~e dove. Ako nije pokazivao nikakvih znakova `ivota.” ili drugu propisanu dovu. Nakon toga }e donijeti drugi tekbir i prou~iti salavate. umrlog i za ostale muslimane. Mekruh je pri pra}enju d`enaze podizati glas. ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmati u tabutu.. zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza. s. Potom }e donijeti tre}i tekbir. koji je umro u Abesiniji. iako je veliki grje{nik. Ruke se di`u samo kod prvog tekbira. kod nas je uobi~ajena slijede}a: “Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina. Postoji dio u~enjaka koji ka`u da mu se ne}e klanjati d`enaza.v.. ve kebirina ve sagirina. Potom }e prou~iti “subhaneke. ~ak smatraju da je to haram. NO[ENJE I UKOP AVANJE UMRLOG UKOPA Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka. Samoubica }e se okupati i namaz }e mu se klanjati. Allahume la tahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu. nadjet }e se ime. ve zekerina ve unsana. ali je bolje klanjati je izvan d`amije. te prou~iti dovu u kojoj }e moliti za sebe.a.

govore}i: “Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. poslije ukopa. Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha. nazvati mu selam i u~initi dovu za njega. zamotati u kefine. a ako nema ovih. Ako zemlja nije mo~varna. da ga u~vrsti prilikom kaburskih ispitivanja. U tom pogledu se jedino prenose izjave nekih ashaba. Posjetu grobljima `enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje na budu}i svijet. d`. ~este posjete `ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: “Allah je prokleo `ene koje ~esto posje}uju groblja. Onda }e se jama “lahd” zazidati }erpi~em ili pru}em. Ve inna in{aellahu . Kad on istruhne i postane zemlja. POSJET A GROBLJU POSJETA Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) i koristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar. onda se mo`e kopati u njegov kabur. tj. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefini povezani.. onda ~im bilo.{. a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i `ena. klanjati mu d`enazu i zatim ga baciti u more.Islamsko znanje 207 GROB (KABUR. a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: “Bismillahi ve ala milleti Resulillah!” Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna. onda se mo`e kopati. njega }e se okupati. Pri dnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana “lahd”. Mrtvac }e se metnuti u grob na stranu kible. ali je sened tih izjava slab (daif). Ai{a. jednostavno staviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe. MEZAR) Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa. nema pouzdanog dokaza. posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana. a jo{ bolje i dublje. Za u~enje talkina. Me|utim. a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {ta drugo da se mrtvac ne izvrne na le|a. radijallahu anha. pa ga natkriti daskama i zakopati. To }e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. okrenuti se prema licu umrlog. kao {to se kod nas i radi.” Prilikom posjeta grobljima treba se pridr`avati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i }e do kabura.

a onda neka do|u oni koji jo{ nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom. 4. govore: ‘Gospodaru. 3. ali }e na sed`du za imamom i}i samo prva skupina. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe. Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu. oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali. svi }e klanjati zajedno.. ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne.'”(sura ElHa{r:10) Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je: naricanje. a na~in njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu: “Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namaz obavljao. upotpuniti svoj namaz. nakon njegovog selama. neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe.” (En-Nisa':102). jedan ili dva rekata. ali neka dr`e oru`je svoje i neka budu oprezni. dozivanje umrlog ili tra`enje pomo}i od njega. osim u tri slu~aja: trajna sadaka.” NAMAZ U STRAHU Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe..208 Islamsko znanje bikum lahikun. te }e oni. i dok budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas. jedna skupina }e klanjati sa imamom. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete. spu{taju}i se na ruku i sed`du koliko mogne.”615 U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: “Oni koji poslije njih dolaze. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh. 2. i tako cio namaz. dok }e druga pratiti neprijatelja. Umrlom }e koristiti dobra djela koja je on uradio dok je bio `iv i ona djela kojima je on bio uzro~nik. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun. do}i }e druga skupina. Nakon {to oni zavr{e i stanu nasuprot neprijatelja. u skladu s rije~ima Vjerovjesnika: “Kada ~ovjek umre. a imam koji ih je ~ekao na namazu. . klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza. a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. tek tada }e druga skupina i}i na sed`du. Kad se oni vrate sa sed`de. nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete. prestaju njegova djela. 1. svako }e klanjati onako kako mo`e: idu}i.

DUHA . tj. pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i.s. d`. Tako je izme|u ostalog rekao: “Ko u ramazanu klanja no}ni namaz. podsticao je na no}ni namaz. . s.Islamsko znanje 209 O NAFILAMA Nafile su dobrovoljni namazi.. Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no. u toku ramazana.v. no}ni namaz klanja u d`ematu. s.s. pa su tako na jednom rekatu u~ili i do dvjesto ajeta.a. naredio je da se.v. Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima.{.s..” (El-Furkan: 64.) No}ni namaz nema odre|eni broj rekata..a. jer je Poslanik. Najbolje je slijediti Poslanika.a. Mo`e imati dva. NO]NI NAMAZ No}ni je namaz veoma po`eljan s obzirom da Allah.v. kao {to od njega prenosi Ai{a.. koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e od jedanaest rekata. pohvaljuje one koji obavljaju no}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te ka`e: “I oni koji provode no}i. vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu. to ponekad ~inio.. bit }e mu opro{teni raniji grijesi.a. r. namazi koje nismo obavezni klanjati.” No}ni se namaz mo`e klanjati u d`ematu.NAMAZ Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala. Poslanik. radijallahu anha. ali }emo biti nagra|eni za njihovo obavljanje. a Omer. s. a najvi{e osam rekata.

MESD@ID To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u d`amiju.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilhi fsrifhu anni vakdir lijel . Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo spomenuti ono {to se `eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri . TEHIJJETUL .rdini bihi. dovom u kojoj }e Ga moliti da mu uka`e na ono {to je bolje. . ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul gujub. a kad zavr{i sa hutbom. d`.emre” (ovdje treba spomenuti ono {to se `eli uraditi) “hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri” . d`. Naglas }e u~iti. s. sunnet mu je da klanja dva rekata.” NAMAZ ZA KI[U Ovaj je namaz sunnet. kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana.. Buhari prenosi rije~i D`abira. govorio je: “Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi. i na njima u~i {ta ho}e. pou~avao nas je istihari. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se prije nego se sjedne..a. Potom }e imam odr`ati hutbu.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilihi fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi. svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje) okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu. na prvom rekatu “Fatihu” i “sebbihismul rabbikel-eala. To se mo`e posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako zanijeti u srcu.a. u svim poslovima. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel azimi.s. nakon Fatihe.hajre hajsu kane summe .210 Islamsko znanje ISTIHARA Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju. u bilo koje doba no}i ili dana. Allahumme. fe inneke takdiru ve ene la akdiru. Imam }e tada sa muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. in kunte t'alemu enne hazel . mimo farza a zatim neka ka`e: “Allahume.v. a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije. a na drugom “Fatihu” i “El-Ga{iju”.{. neka klanja dva rekata. r. a poslije toga se obrati Allahu.: “Allahov Poslanik.{.

ajeti 183 i 185). d`. Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: “I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne zabijeli). ka`e: “O vjernici. s. klanjanju propisanih namaza. pi}e. To je stroga obaveza propisana i potvr|ena Kur'anom. To su: 1.. Allah. da biste bili bogobojazni.”' Post je potvr|en i id`maom .TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE RAMAZANSKI POST DEFINICIJA Post je uzdr`avanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr.a.. jelo. veli: “Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet . neka ga posti!” (El-Bekara.v.” (El-Bekara. davanju zekata.s.konsenzusom islamskog ummeta. Muhammed.” “Ko od vas bude prisutan tog mjeseca. propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prije vas. zatim upotpunite post do no}i.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca. pu{enje. postu mjeseca ramazana i had`u. otpadnikom od vjere. 187.{. sunnetom i id`ma'om. RUKNOVI POST A POSTA Post se sastoji iz dva rukna. Uzdr`avanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. Svi muslimanski u~enjaci i svi muslimani sla`u se da je to jedan od ruknova islama.svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha.) . ~ijim se nijekanjem izlazi iz islama i postaje murtedom. spolno op}enje i sl.

”617 Tako|er.” Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed. Prema tome. od teravije praviti obi~no gimnasticiranje. Potom je klanjao i druge no}i pa se broj klanja~a pove}ao. ina~e. jer je srce mjesto nijeta.'” Poslanik.”619 TERA VIH-NAMAZ TERAVIH-NAMAZ [to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije). a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab).a..v. iskreno tra`e}i i `ele}i Allahovo zadovoljstvo i nagradu. rekao: “Pet dnevnih namaza. r. a za njim je klanjalo mnogo svijeta..v.. ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi.s. nema posta. to je sunnet za mu{karce i `ene.. a ramazan do ramazana. Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e.212 Islamsko znanje 2. Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne ote`a onima koji te{ko podnose.a.. sunnet je klanjati osam rekata. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika.v..{..{. rekao slijede}e: “Ko isposti ramazan sa imanom iskreno tra`e}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha. sevab klanjati. vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu.a. s.v... koji ka`e: “Djela se ra~unaju po nijetu. d`.”618 “Allah.620 .s. ne iza|e pred njih.”616 Treba napomenuti da je dovoljno da u srcu zanijetimo da }emo postiti. prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed. VRIJEDNOST RAMAZANA.s. rekao: “Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha. s. bit }e mu opro{teni prija{nji grijesi. radijallahu anha.a.v. s.a. klanjao je osam rekata teravih-namaza. d`. ali ne bi trebalo.a. s.s. ali Poslanik. s. da je rekla: “Poslanik. a no}no klanjanje vam je sunnet.s.v.s. bri{u grijehe po~injene izme|u njih. POST A I IBADET A U NJEMU POSTA IBADETA Od Ebu-Hurejre... Ko ga isposti i isklanja za imamom. a. tako|er. U vrijeme hilafeta Umera. jer je nafile. Tre}e no}i su se iskupili. Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije. s. d`uma do d`ume.s. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~ilo da vam se pridru`im osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz. prenosi se da je Poslanik. iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.a.. klanjao je teraviju u d`amiji.

kako neko krade od svog namaza?” On odgovori: “Kada ne upotpunjava ruku'e i sed`de. ka`e: “Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza”. starica. Ebu-Hanife. vrednije je da ne posti. kao i ostali namazi. s. ne `uriti i ne kvariti je `urbom. tj. Sed`de i ruku’e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan). a nemaju druge mogu}nosti da rade i `ive od drugog posla. Prema tome. kad su `ene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro|aja. oni koji imaju opravdan razlog kao {to je bolest koju post pogor{ava. a onome ko je slabiji. oni koji rade na te{kim poslovima. bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje. [to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za post). nakon ruku’a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako i dolikuje tome ibadetu. Svi u~enjaci slo`ili su se da `ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram. Vladaru svega.Islamsko znanje 213 Po{to je teravija-namaz. prave}i propisne pauze izme|u sed`di. Svi ovi trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji se nada ozdravljenju i musafir (putnik). [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je sna`an i mo`e izdr`ati. spolno zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao {to je hajz i nifas kod `ena. Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza. Poslanik. post joj je neva`e}i. Upita{e ga: “Allahov Poslani~e. . @ena u oba ova stanja ne smije postiti.”621 KO JE DU@AN POSTITI? Islamski u~enjaci slo`ili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog.s. Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ili postoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje. nisu du`ni postiti: nenormalne osobe. ~im joj se uka`e prilika. to su: starac. putnici. a ako bi i postila u tom stanju. ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje od ostalih namaza.a. putem kojeg se obra}a Stvoritelju. [to se ti~e putnika. djeca.v. ali mora napostiti poslije. u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne postiti. Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji..

i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur”624. Bilo nas je koji smo postili. ili isti toliki broj gutljaja vode. d`. ili `ivot njegovog suborca. po`urivanje sa iftarom Posta~u je mustehab po`uriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme. Od Ebu-Seida el-Hudrije. r.”625 Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula).s. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: “Ratovali smo uz Poslanika. bilo da je kod ku}e ili na putu. s.v. s. 2. onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije.a. makar popio gutljaj vode. tako|er. tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne posti.s. da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post. Ako je u akciji i smatra se putnikom. prenosi se: “U sehuru je bereket. ali sa obavezom napa{tanja. a bilo je i onih koji nisu postili.a.a. 7) i sl. r. u mjesecu ramazanu.214 Islamsko znanje POST VOJNIKA Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatra putnikom.. ali nema grijeha onome ko ga izostavi.s. .. Smatrali su da je lijepo postiti onome koji ima snage. rekao: “Ljudi }e biti na dobru sve dok budu po`urivali sa iftarom. ili njegov `ivot.{.a.”623 Ra~una se da je ~ovjek ru~ao. rekao: “Ru~ajte. Lijepo je da to bude neparan broj (1.v. a. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh. odnosno ispunio formu. ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja jer Allah.. Enes.. Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed. prenosi da je Poslanik. kada mu se uka`e prilika.”622 ADABI POST A POSTA Lijepo je da se svaki posta~ pridr`ava slijede}eg: 1.. 5.. ru~ak (sehur) Cijeli islamski ummet sla`e se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja. 3. Niti je posta~ zamjerao neposta~ima. a niti neposta~ posta~ima. Smatrali su. zaista je u ru~ku (sehuru) bereket.

po kojem je Poslanik. rekao: “Nije post samo uzdr`avanje od hrane i pi}a. rekao: “Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu.a. 6. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postom Posta~ se treba ~uvati svega {to mo`e pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. mustehabb je za vrijeme posta prati zube ~etkicom. a ako te neko vrije|a ili napada. upotreba misvaka Lijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta. Od EbuHurejrea. a. po{to kod nas nema misvaka. prilikom iftara.. a poslije obavljanja ak{amnamaza mo`e se nastaviti sa ve~erom.”626 U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in. bio je najdare`ljiviji ~ovjek.s. d`. a. ve ala rizkike eftartu.: “Poslanik.{.” “Allahumme leke sumtu.a. s. postajao bla`i od blagog povjetarca u ~injenju dobra”. sva|anja. r. s.v. 4. bude}i `ene i uste`u}i se od spolnog op}enja.v... Dolazio mu je svake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu. r. Buharija bilje`i hadis koji prenosi Ibn-Abbas. a ako ne bi bilo toga.s. s.. s. Analogno ovome. azimu{{ana. dova za vrijeme iftara i u toku posta Ibn-Mad`e prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed.. . Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim. i nema razlike u tome da li ga upotrebljava na po~etku ili kraju dana.. ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo..” “Allahu. nego i od bespotrebnog govora.s.v. onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljaja vode.a. r.a. Tebi sam postio. prenosi se da je Poslanik. a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio D`ibril. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'an Lijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana. prenosi se da je Muhammed.s. obilje`avao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom. tako da je Poslanik.a.s. iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmi prije klanjanja ak{ama.”.Islamsko znanje 215 Od Enesa. ve bike amentu. 3. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana Buharija i Muslim bilje`e hadis kojeg prenosi Ai{a..a.a. 7. ja postim”'. reci: 'Ja postim. a posebno u ramazanu. radijallahu anha.v.. u svakom vaktu.627 5.s.

Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadra`ivanja. a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. s. 3. 4.a. Ebu-Hanife stoji na stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo.v. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl. Ako sjeme iza|e kao .216 Islamsko znanje [T A JE DOZVOLJENO POST A^U (MUBAH)? [TA POSTA^U 1. 8. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa. 6. ako mo`e suzdr`ati i savladati svoje strasti. i za stvari od kojih se ne mo`e ~uvati. 4. slina. [T A KV ARI POST? [TA KVARI 1. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga u grlu jer oko nije prirodni put hrane u `eludac. Pu{tanje krvi Posta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi. ali u svakom slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. makar i ne htiju}i. ima isti tretman. znao poljubiti dok je postio. Od Ai{e.. post }e mu biti pokvaren. pra{ina koja je na putu ili od bra{na. Posta~u je dozvoljeno da osvane d`unup. Ispiranje usta i nosa Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. piti i spolno op}iti sve do pojave zore. i sl. a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl. 2. post nije pokvaren. osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. U tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh. {to zna~i da je dozvoljeno. Poljubac posta~a. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti.s. radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik. Stvari od kojih se ne mo`e ~uvati Isto vrijedi kao i za ispiranje usta. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije. 2. a kupanje mo`e odgoditi do iza zore s tim da mora zanijetiti post. U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast. kao {to je dozvoljeno `eni koja je bila u hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja. 7. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodom Ako u|e voda u `eludac bez namjere da se to desi. 3. 5. kao {to je pljuva~ka.

Allahov Poslani~e!” “A {ta te upropasti?” . Odre|ene radnje. “Ne” . 5.a.odgovori.” “Ima{ li roba da ga oslobodi{?”.Islamsko znanje 217 posljedica gledanja ili razmi{ljanja. jer se u oba slu~aja hrani.a.s. pored toga {to kvare post.s. koji ka`e da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. bez obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem. kako je spomenuto u prethodnom hadisu.”628 Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu. bez opravdanog prekida.s. jer ne postoje robovi u fizi~kom smislu). onda u ve}ini slu~ajeva nije du`an postiti jer se smatra bolesnikom.nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je du`an napostiti i taj dan u kojem je pokvario post.s. “Op}io sam sa `enom u ramazanu. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili putem injekcije.postom {ezdeset dana uzastopno. i rekao: “Propao sam.v. . to ne}e pokvariti post. oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: “Podijeli ovo kao sadaku. 6.v. odvratio je Poslaniku. napostit }e dan za dan.. Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta. jelom.a. i to: ..v.” “Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove hurme potrebnije od nas?”. a Poslanik. nahranit }e {ezdeset siromaha.. s.upita ga Poslanik. odgovori.upita ga Poslanik. s.a.v. pi}em.osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi. s. .v. itd. Primanje infuzije. Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post.s.) Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. a ako nije ni to u stanju.a.a.. Ako je posta~ primoran da prima infuziju. nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu: “Idi i time nahrani svoju porodicu. s. Ako nije u stanju da oslobodi roba. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela. s. s. . Potom je sjeo.s. zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret). postit }e {ezdeset dana uzastopno. U tom slu~aju. Poslanik. ovaj siroma{ni ashab. “Mo`e{ li postiti dva mjeseca neprestano?” “Ne”.v.

niti dan za dan. Svi su islamski u~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa. Mu'tekif mo`e iza}i iz d`amije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je d`uma. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao. uredio kosu. obrijao glavu. ali je isto tako mekruh uzdr`avati se od govora op}enito. Dozvoljeno je da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu. misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti. Mo`e se obaviti u bilo koje doba.{. propu{tene dane treba {to prije napostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha. 2.630 Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima. i on je obavezan. sa tim dugom posta. i ona mora biti u d`amiji. dozvoljeno je objedovati u d`amiji. na koje se obavezao zavjetnik. a do|e novi ramazan. itd. okupao se. nego kada ~ovjek stigne tokom godine.. dobrovoljni itikaf (sunnet). podrezao nokte.629 Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz. Postoje dvije vrste itikafa: 1. .v. d`. onda se isposti ramazan. [to se ti~e jela i pi}a.a. Me|utim. U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no. Ako se desi da se nije napostilo. radi obavljanja nu`de. u~enje Kur'ana.218 Islamsko znanje NAP A[T ANJE NAPA[T A[TANJE Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah.s. Uslovi itikafa su: nijet. ITIKAF Itikaf je boravak u d`amiji. s. ako se ne klanja u toj d`amiji gdje se on nalazi. boravak u d`amiji. zikr itd. znaju}i da je smrt bli`a od jake za vratom. a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana. nikako izvan nje. i obavlja se u vrijeme koje je odre|eno zavjetom. obukao najljep{u odje}u i namirisao se. ali mustehabb ga je obavljati u zadnjih deset dana ramazana. Ako `ena `eli obaviti itikaf. Itikaf mora biti u d`amiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. zavjetni itikaf. Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u d`amiji po ugledu na Vjerovjesnika. s nijetom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu.

[to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta.: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i Kadr.. sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom.Islamsko znanje 219 LEJLETUL . Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post). tj. nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e u ibadetu. d`. hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se taj dan mora napostiti. u skladu s na{im mogu}nostima. za njegovo izvr{avanje zaslu`ujemo veliku nagradu kod Allaha.s. S obzirom da Poslanik. DOBROVOLJNI POST To je svaki post koji nismo obavezni postiti. Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr. ~etrnaesti i petnaesti dan svakog hid`retskog mjeseca.vrednija od hiljadu mjeseci. d`elle {anuhu. To va`i i za prekidanje dobrovoljnog namaza. ve}ina smatra da je no} Lejletul-Kadr .632 sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti. nije ta~no odredio koja je to no}. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu.a. Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo dobro da i mi te dane postimo.” Odnosno. ne bi se trebali truditi oko odre|ivanja te no}i. Ti dani su: {est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama. Nije naodmet spomenuti i to da `ena ne mo`e postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava. Nije odre|eno koji su to dani u mjesecu {evalu. Dokaz za to su rije~i Allaha.dvadeset i sedma no} ramazana.{.v. ibadet u toj no}i. samo je bitno da nisu bajramski dani. . Dok neki ka`u da ova no} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana. postiti Dan Arefata za onoga koji nije na had`u. Lijepo je tra`iti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojoj nema te no}i. a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini. A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr? No} Kadr je bolja .KADR To je najvrednija no} tokom ~itave godine. postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz njega posti i deveti dan. s.

U vezi s tim.. radijallahu anhu. bra}a su vam po vjeri.. Ko zanije~e njegovu obavezu. tako {to su obavljali namaz. kao pravovjerni. i me|u njima je spomenuo davanje zekata. a nisu davali zekat. rije~i su Uzvi{enog Allaha. (Prenose Buharija i Muslim) Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama. Koji ka`e: “Ali. rekao: “Islam je izgra|en na pet temelja.s. on je kafir i iza{ao je iz dini islama. .a. NJEGOV A V A@NOST ZEKAT NJEGOVA VA@NOST I ULOGA U ISLAMU Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji treba ispunjavati odre|ene uslove ({artove).ZEKA T ^ETVRT POGLAVLJE ZEKAT ZEKA T.. Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama. Spomenut je zajedno sa namazom na mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu.” (El-Bekara: 110) “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju. prenosi se da je Allahov Poslanik.. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku izme|u namaza i zekata. Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “.i obavljajte namaz i dajite zekat. on se ubraja me|u silnike koji se izla`u kazni.” (El-Bejjina: 5) Od Ibn-Omera. a to je ispravna vjera.” (Et-Tevba: 11) Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{e bra}e po vjeri. vjeru ispovijedaju. a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne. s njim su se slo`ili ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju. da Mu iskreno.”.. ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali. s..“fard”. nego je kafir. i da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju.^ETVR TO POGLA VLJE . Zekat je stroga i obligatna du`nost..v.

olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima. Od tih mudrosti navodimo neke: 1. 2. umno`avanje i razvoj.Islamsko znanje 221 MUDROST U PROPISIV ANJU ZEKA TA PROPISIVANJU ZEKAT U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti.. d`. ~i{}enje imetka. potpomaganje siroma{nog muslimana. 6. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se mo`e vratiti svojoj ku}i. opremanje boraca (mud`ahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme. u sferu stabilnog imana i potpunog uvjerenja. 5. 3. kao {to je ajet koji odre|uje kome se daje zekat. u suri Et-Tevba. veliki ciljevi i op}e koristi. zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i du{evnih uznemirenosti.{.” (Et-Tevba: 103). ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica na srce. 4. 7. kada se na|e na putu pa ne bude imao ~ime nastaviti put.. te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanje sadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. Uzvi{eni Allah ka`e: “Uzmi od dobara njihovih zekat. Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat.. . Sve tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha. te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica. Njih mo`emo upoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en. podmirivanje njegovih potreba i izra`avanje pa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poni`enosti tra`enja od nekog drugog pored Allaha. potpomaganje muslimana putnika namjernika.

222 Islamsko znanje IMOVINA NA KOJU TREBA DA TI ZEKA T DATI ZEKAT Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka: .. pi}e. osim zatvorenih o~iju. a da mu na Sudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti u`arene u d`ehenemskoj vatri i njima }e se pr`iti njegovi bokovi. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekat u visini od 2.5%..ono {to je obavezan” misli se na zekat.” Pod “. du`ni smo onoga dana kada je ovr{emo.i dajte na dan `etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju.. dati “desetinu” (10%) na ime zekata. d`. Vlasnik robe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2. . Allah. ~elo i le|a. stoka.” (Muslim) Nisab je zlata dvadeset “dinara” {to iznosi 87 gr. kao npr. du}and`ije. onda se na ime zekata daje pola “desetine”. u danu ~ija je du`ina pedeset hiljada godina. Na tu koli~inu (pa navi{e) daje se zekat u visini od 2.drugo: zlato. rekao je: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti bolnu patnju. ne daje se zekat.. Nisab `itarica i plodova iznosi pet “evsuka”. Vlasnici prodavnica. koji na njih ne daje ono {to je obavezan.” (El-Bekara: 267) “. bez obzira da li je njena vrijednost. srebro i vrijednosni papiri. pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profit kao {to su nekretnine.. {to iznosi.5% od njene ukupne vrijednosti na ime zekata. pak..5%. kada je p{enica u pitanju.. ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice.prvo: na ono {to raste iz zemlje. poljoprivredne proizvode.. sjemenke i plodove..5%. Kad god se ohladi. ukoliko je prirodno navodnjavana... ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi sami to ne biste primili. a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no. hrana. prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: “Nema ni jednog vlasnika zlata niti srebra. Uzvi{eni Allah rekao je: “O vjernici. tj. udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz zemlje dajemo. u tom trenutku.{. auta i ostale njima sli~ne vrste imetka. Nisab srebra je pet “oka” {to iznosi 595 gr.” (El-En'am:141) Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja. r. oko 612 kg. trgovci autima i rezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim . jer u drugom rivajetu stoji: “Nema ni jednog vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega.. iznosila onoliko za koliko ju je kupio ili. vratit }e mu se.” (Et-Tevba: 34) U Muslimovu “Sahihu” od Ebu-Hurejre. Dakle. tj. manje ili vi{e. tre}e: trgova~ka roba. 5%.a. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu vrstu imovine daje se zekat u visini 2. kao {to su vo}e i povr}e. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima.

Islamsko znanje 223 prodavnicama i na nju dati zekat. kako bi im savjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca. na kojeg daje{ zekat. s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni. dvije. kada dostigne nisab. da imetak dostigne visinu “nisaba” koju je [erijat odredio. goveda i sitna stoka (ovce i koze). kao na trgova~ku robu. na koje se zekat daje kada i na glavnicu. goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. mogu da po slobodnoj procjeni daju zekat. bilo da se ura~una sa ostalom robom. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat. 5. jer on nema svog vlasni{tva. a ako se hrani “na jaslama” ve}i dio godine. U tom slu~aju se na nju daje zekat. pod uslovom da se hrane na pa{i i da se dr`e radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu “nisab. a njegova visina razlikuje se kod razli~itih vrsta imovine. da bude{ musliman. dostigao visinu nisaba. itd. bilo pojedina~no. 2. zekat nije du`an davati nevjernik niti onaj koji je iza{ao iz islama. s obzirom da on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku. tako da zekat nije obavezan za roba. sloboda. onda na nju ne treba davati zekat. itd. {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe ili da mo`e{ sa njom raspolagati kad god to za`eli{. bez obzira da li se hranila na ispa{i ili “na jaslama”. tj. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru.. Iz toga se izuzimaju `itarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad od stoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi. 4. Od 40-59 daje se tele od dvije godine. Nisab trgova~ke robe je u visini nisaba zlata ili srebra. Prema tome. ~etvrto: stoka: deve. Nisab stoke: deve: na pet deva se daje jedna ovca. 3. da pro|e godina dana otkako je imetak.” Pod stokom koja se “hrani na pa{i” podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine. USLOVI DA SE MORA DA VATI ZEKA T DAV ZEKAT Uslovi za davanje zekata su sljede}i: 1. od 121-200. osim ako se ista ne dr`i radi trgovine. islam. .

pod uslovom da je musliman. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini. i prezadu`enima. ili da iza|e iz vjere. za datu osobu ili za one koje je ta osoba obavezna izdr`avati. odredio je kome se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima.. miskin . jer je Poslanik rekao: “Na zekat nema pravo bogata{ niti onaj koji je sna`an i u mogu}nosti da zara|uje”634.namjerniku. pa ~ak je i pre~e. ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga. d`. djeca. supruga. pametan. naveo je osam vrsta. i onima koji ga skupljaju. i svaka od njih ima pravo uzeti zekat.. 4. koje je. 5.isto tako vrsta siromaha. bez pretjerivanja i uskra}ivanja. daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana. To su sakuplja~i.{. povjerljiv i kvalificiran za taj posao.224 Islamsko znanje KOME SE DAJE ZEKA T? ZEKAT? Allah. 3. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je. s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin boljeg stanja od fukare. ili bi time mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima. jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju.{. a one su: 1. Dugove mo`emo podijeliti . i putniku . te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani. prikuplja~i zekata: to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju. ~uvari. i da ne budu od onih. 6. ~uvanju i raspodjeli zekata. d`. pisari.: roditelji. stan. Pod “dovoljno” podrazumijeva se hrana. jer je to sli~no vra}anju duga za du`nika. blagajnici. i za otkup iz ropstva. i onima ~ija srca treba pridobiti. ina~e. odje}a. te da ne bude od sposobnih koji mogu zaraditi sebi opskrbu. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima. jer obaveza davanja zekata ponavlja se nakon godinu dana. du`nici: to su oni koji su se zadu`ili i taj dug moraju vra}ati. fukara (siromasi). oni koji zekat prevoze i dijele i tome sli~no. i u svrhe na Allahovom putu (za d`ihad). a postoji nada da bi mogli primiti islam. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za isti ili sli~an posao na nekom drugom mjestu. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja. a neki dr`e obrnuto. onaj koji daje zekat du`an izdr`avati kao npr. punoljetan.” (Et-Tevba: 60) Allah. pa makar on bio i bogata{. ra~unovo|e. 2. te druge nu`ne potrebe koje odgovaraju njegovom statusu. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji se sami otkupljuju. da ne budu iz porodice Benu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju.

ili za `enidbu. d`elle {anuhu. da ne bude bogat toliko da sam mo`e vratiti dug.v. na Allahovom putu (za d`ihad). a zatim je rekao: ‘O Kubejse. ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad npr. ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupe i krive zakletve npr. ili da bi nabavio odje}u. te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko koliko mu je potrebno za `ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e tri razumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo. pod uslovom da je toga potreban i da to njegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram. gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja. 8. Ne mora se zekatom obuhvatiti svih osam vrsta. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. pa }emo ti dati. da bi pomirio zava|ene. radi svog interesa. pa sam do{ao Poslaniku. uzme pozajmicu da bi izdr`avao sebe i porodicu. sve {to je vezano za ovu instituciju mo`e se finansirati iz zekata. da se bude zadu`io radi onoga {to je zabranjeno (haram). Ovdje je uslov da zadu`eni bude musliman. a onda prestaje prositi. haram i onaj koji to jede. putnik namjernik. o Kubejse. njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat.’” (Muslim) Dozvoljeno je od zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zadu`enom nego se u ime njega dug mo`e direktno vratiti jer je Allah. pa makar i potrajao njegov boravak i putovanje. ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka.s. nego da bude radi neke obaveze ili onoga {to je mustehab (po`eljno) ili. pa mu je dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje `ivotne potrebe. zadu`io se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno (mubah). nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenje imama. da mu se desi da nehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. kao npr. lije~enje. da bude du`an drugom ~ovjeku tako da mo`e biti ka`njen zatvorom (ako ga ne vrati). Onaj koji se zadu`io za korist drugoga. . Njemu se dadne od zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto. da vrijeme vra}anja tog duga bude u toj godini. U tim slu~ajevima dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah. hrani se haramom.. pak. i tra`io pomo}. njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse elHilalija koji je rekao: “Preuzeo sam na sebe dug. ~ovjeku kome je prirodna nepogoda uni{tila imovinu. Prema tome. putniku namjerniku daje se zekat. Neka ulema rije~i “na Allahovom” putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i u ovu grupu pored mud`ahida i ostale koji rade na Allahovom putu. mubah (dozvoljeno). a on mi je rekao: “Sa~ekaj dok do|e zekat. Dakle. pak. ovo se odnosi samo na mud`ahide i instituciju d`ihada. ili. Svaka druga pro{nja i prosja~enje je.) ili zekat.a. s.Islamsko znanje 225 na dvije vrste: a) da ~ovjek uzme u zajam. u~inio da se zekat daje za njih a ne njima. Prema tome. zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~iji dug. te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri. 7.

i u svakom klasu po stotinu zrna.a sadaka je dokaz imana. A Allah }e onome kome ho}e.{.. lo{eg morala i pona{anja. izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti..{. i naredbi Njegovog Poslanika.” 635 7. beri}et.. d`. i davanje prednosti onome {to voli Allah.i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka ne zna {to udjeljuje desna.{. d`. te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. kako to stoji u hadisu: “. dati i vi{e. {to god vi udjeljujete.” (Et-Tevba: 103) 5.” (El-Bekara: 261) 3. Allahova milost i oprost ” ... U hadisu se ka`e: “Nikada sadaka nije umanjla imetak. Nemuslimanima. o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla. 2. ^i{}enje od prljav{tine grijeha. Bogata{ima.. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat. ajetu sure “Et-Tevba”..a milost Moja obuhvata sve. 4. d`... “. nad onim {to voli du{a...a. nego ga uve}ava.” (El-A'raf:156) . On }e to nadoknaditi.. KORISTI OD DA VANJA ZEKA TA DAV ZEKAT 1.” (Sebe': 39) 6.a. i Njegov Poslanik. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu.. nego ga uve}ava. s.. “Uzmi od dobara njihovih zekat. dat }u je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali. Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao.s...” (Muslim) 4. dati hlad kada ne}e biti drugog hlada osim Njegovog.s. kako je spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah.. i mu` svojoj `eni.v. 2.226 Islamsko znanje KOME SE NE DAJE ZEKA T? ZEKAT? 1. On najbolje opskrbljuje.v.” (Muslim) “. 3. Napredak.. a koji su spomenuti u 60. Porodici Poslanikovoj.. Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega. Uzvi{eni Allah ka`e: “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. Povinovanje naredbi Allaha. razvoj... s.

Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: “Kome Allah da imetak pa on na njega ne bude davao zekat.” 3.35) 2. Kada zadnja pregazi preko njega..s. Muslim prenosi Poslanikove.'” (Ali-Imran: 180) 4. nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima.. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.’ Potom je.”636 Peto: zekat se ne mo`e dati onome koga si obavezan izdr`avati kao {to su roditelji.Islamsko znanje 227 UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA T ZEKAT 1.a.s. ^etvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik. Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu). iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!‘“(Et-Tevba: 34.v. rekao: “Na njega nema pravo bogati niti sna`ni koji mo`e zara|ivati. i sitne stoke koji na njih ne daje zekat. s. ne. dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada godina.... i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima. rije~i: “Nema ni jednog vlasnika deva. dijete i `ena. a da ne}e (njegov zekat) biti usijan u d`ehenemskoj vatri..Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putunavijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri d`ehenemskoj usijalo.v. to je zlo za njih. . s. rekao: “Nema ni jednog bogata{a koji na njega ne daje zekat. pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu `igosala.v. s.a. a zatim }e mu se pokazati put u D`ennet ili u Vatru. prou~io ajet: 'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje. a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti `igosano njegovo lice i slabine. Zatim }e mu re}i: ‘Ja sam tvoj imetak. Uzvi{eni Allah rekao je: “. prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima }e ga obmotati. 'Ovo je ono {to ste za sebe zgrtali.” VA@NA UPOZORENJA Prvo: zekat se mo`e dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima njima. a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em i najdebljem svom obliku u kome je nekada bila. Drugo: zadu`enom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio. nikako ne misle da je to dobro za njih. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik.s..a. krava. ja sam tvoje blago.

ako ta zarada bude u vidu novca.”637 (Muttefekun alejhi) Iz ovog se izuzima. kako je prethodno spomenuto. koji se nosi ili slu`i za iznajmljivanje. bez obzira da li je bilo u obliku novca. a {to je prethodno napomenuto. bilo samostalno ili kad sastavi sa istom vrstom koju on ima. Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit.. metala ili nakita koji se nosi.. s.a. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba. Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {to je: hrana. Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko mjeseci ili za punu godinu.s. osim u nu`di koja to iziskuje. Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro. posteljina. ne daje zekat.228 Islamsko znanje [esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu. `ivotinje. : “Musliman nije du`an davati zekat na svoga roba niti konja. Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija. osim u nu`di koja to zahtijeva. nakon {to ostane u vlasni{tvu onoga koji daje zekat godinu dana. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika. pi}e. potpomaganje mud`ahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam radi op}e koristi. kao glad npr. Jedanaesto: za ono {to slu`i za iznajmljivanje. Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dr`avi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak zaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat skupljen. nekretnine. zekat se daje na zaradu od toga. auto i odje}a. auta i tome sli~no. nakit od zlata i srebra. stan. ukoliko dosti`e vrijednost nisaba.v. iznajmljuje ili slu`i u neku drugu svrhu.. a na osnovu dokaza koji op}enito govore o obavezi davanja zekata na to. .

VRIJEME PROPISIV ANJA HAD@A PROPISIVANJA Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi: {to zna~i: “Hodo~astiti Harem du`an je. svaki onaj koji je u mogu}nosti. Allaha radi. nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti i sposobni da ga obave.Imran.” (Ali . ili posjetu odre|enih mjesta (Ka’be. Arefata i dr. zul-k’adetu i zul-hid`etu).) u odre|eno vrijeme (u mjesecima had`a: {evalu.PET O POGLA VLJE PETO POGLAVLJE HAD@ ZNA^ENJE I DEFINICIJA HAD@A Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka’be radi obavljanja odre|enih obreda. 97) ZNA^AJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU Had` je peti rukn (stup) u islamu. .

ali ga mogu obaviti poslije tavaful . Ovo je najlak{i na~in obavljanja had`a. Had`ija koji na ovaj na~in obavlja had`. poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikom obla~enja ihrama. i stoga je had`ija du`an da zakolje kurban (hedj). klanja dva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno. Po{to ovaj had`ija stigne u Meku. a poslije nje had`. Had`ija }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: “Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`”. Poslije obavljene umre (tavafa. odazivam ti se ovim had`om. 3. sve do njihovog ponovnog obla~enja radi had`a” (osmog dana zul-hid`eta). {to zna~i: “Moj Allahu.kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa’j. Karin je tako|er du`an da zakolje kurban.bajrama. i zato }e obja{njenje propisa had`a u ovoj risali . obavit }e tavaful . ovom umrom. mufrid }e obaviti tavaf. Jo{ treba napomenuti da bosanske had`ije obavljaju ovu vrstu had`a. a ti na~ini su: 1. 2.ifade (obavlja se poslije Arefata). klanjati dva rekata i obaviti sa’j i ne}e {i{ati ni skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog dana Bajrama. {to zna~i “Odazivam ti se. .230 Islamsko znanje VRSTE HAD@A Postoje tri vrste (na~ina) na koje se mo`e obaviti had`. moj Allahu. prvog dana Kurban . ali ne}e {i{ati ili skra}ivati kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama had`ija zanijeti da }e obaviti samo had`. nije du`an zaklati kurban. dva rekata iza Mekami .kuduma ili poslije tavaful . muteme-tti’ }e se o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i sve do osmog dana zul-hid`eta (dan uo~i Arefata).bro{uri biti na ovaj na~in.Ibrahima i sa’ja). temett’u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima had`a obaviti umra. kiran: a zna~i da had`ija kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame. Svakako je bolje da se ovaj sa’j obavi po dolasku u Meku jer je tada had`ija odmorniji nego poslije Arefata. On }e zanijetiti ovim rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`en”.” Po dolasku u Meku. Treba znati da “karin” i “mufrid” moraju za vrijeme had`a obaviti samo jedan sa’j.

dok drugi to ~ine vazduhom. onda pokrije lice i {ake svojim {alom. poslije toga had`ija zanijeti rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`d`en”.” “Odazivam ti se. moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje sam sprije~en. obu}i }e ihrame u avionu. pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu had`a koju `eli obaviti. neki kopnom. do}i }e do mikata gdje }e se okupati. kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom. Poslije obla~enja ihrama i nijeta. Had`ija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem. {to zna~i: “Ako me ne{to sprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa. odazivam ti . a zatim }e zanijetiti had`. prilikom nijeta }e dodati: “In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni”. {to zna~i: “Odazivam ti se. U slu~aju da se `ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi. Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se samo prilikom tavafa). ili rije~ima: “Allahumme inni uridul had`d`e fe jessirhu li ve tekabhelhu minni”. moj Gospodaru. lebbejke la {erike leke lebbejk. @ena mo`e obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba (zara). Had`ija koji dolazi avionom. skratiti brkove. obrijati dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i potom obu}i ihrame. pod uvjetom da se prije toga okupao i obavio sve {to je potrebno. odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga. moj Allahu. {to zna~i: “Moj Allahu.” Ako se had`ija boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju had`a. Neki od njih putuju morem.” Nakon nijeta du`nost je had`ije kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dok je u ihramu. perike i rukavica. had`ija treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi: “Lebbejke Allahumme lebbejk. kako bi obavili had`. Innel hamde venniamete leke vel mulk la {erike lek. ovim had`om”. odrezati nokte. `elim obaviti had` pa mi ga olak{aj i primi ga od mene.Islamsko znanje 231 OBREDI VEZANI ZA HAD@ KOJI SE OBA VLJAJU DO OSMOG DANA OBAVLJAJU ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Upu}uju se had`ije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu .Meki.

5. 2.spas. veli~inu i po{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu. desetog dana zul-hid`eta. Ti si Selam . u miru i spasu!” Had`ija prilikom dove mo`e tra`iti ono {to mu je u srcu. a da se Meka napusti preko brda Kuda. a prilikom umre no}u.s. Harem ima svoje propise . Pove}aj ~ast. pa nas pro`ivi. Neki od tih adaba su: 1.kudum i sa’j. na{ Gospodaru. (slab). pove}aj ~ast.” U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. odsjednu u hotelu. veli~inu i po{tovanje ove ku}e. a Poslanik.adabe kojih se treba pridr`avati. 3. Bosanske had`ije se. {to zna~i: “Allahu moj! Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od d`ehenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba (kazne) na dan pro`ivljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!”.232 Islamsko znanje se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka’be u~iti dovu. nakon ~ega odu u Harem da obave tavaful . sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda. iz D`ide upute prema Meki.. kada se had`ija pribli`i Meki (Haremu) u~i ovu dovu: “Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme teb’asu i-’badeke ved`a’lni min evlijaike ve min ehli ta’atike” (slab). Had`ija }e podi}i ruke i u~iti: “Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta’zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men {errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i’temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta’zimen ve birren. poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivati kosu niti skidati ihrame. Ti nema{ sudruga. 4. had`ija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge had`ije. u Meku se mo`e u}i i no}u i danju. Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam”. prilikom had`a u{ao je u Meku danju. bilo da se radi o dunjaluku ili . jer se dova tada ne odbija. {to zna~i: “Moj Allahu. obi~no. a. i od Tebe je spas.

Ako ne bi odmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga. ve} treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Had`erul . i njegovu porodicu! Allahu moj. 7. had`ija treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu. {to zna~i: “Uti~em se Silnome Allahu. umjesto: “Allahummefteh li ebvabe rahmetike”.mesd`ida.azibike minennar” (slab).. d`.. .Islamsko znanje 233 ahiretu. izuzev u slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz . U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. i okrilje je Tvoje okrilje. Neka je salavat na Muhammeda. kada se pribli`i Ka’bi i po~ne tavafiti. had`ija }e tad klanjati dva rekata ovog namaza.{. 8.s. Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana. d`.” Kada izi|e iz Harema. i da pri tome bude skru{en. 6.esved). Allahummagfir li zunubi vefteh li ebvabe rahmetike” (sahih). {to zna~i: “Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a. Allahumme salli a’la Muhammedin ve ali Muhammed. Bismillahi. ali je najva`nije da tra`i magfiret (oprost) od Allaha.namaza. vel hamdu lillahi. osim {to }e re}i: “Allahummefteh li ebvabe fadlike”.{. oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Tvoje milosti (rahmeta). had`ija }e u~iti: “Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza mekamul.. a ovo je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu”. a. a Harem je Tvoj Harem. prilikom ulaska u Harem had`ija treba u}i desnom nogom i prou~iti: “E’uzu billahil a’zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad`im. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul .

{. i druge dove. Poku|eno je postiti had`ijama ovaj dan jer i Poslanik. Dovoljno je da had`ija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat. a ak{am i sabah klanja onako kako se klanjaju.s. a dolina Urena koja se nalazi u blizini d`amije ne spada u Arefat. had`ija treba paziti jer ova d`amija samo je jednim dijelom u Arefatu. nije postio na Arefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena.234 Islamsko znanje OSMI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (DAN UO^I AREF ATA) AREFA Ovaj dan zove se jevmu . nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete. Ujutro ovog dana had`ija se upu}uje na Minu gdje }e klanjati podne. Prilikom upu}ivanja dova Allahu. a.{. Had`ija treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika. a.s.s. d`.. had`ija }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju i donose}i tekbire. podignuti ruke i moliti Allaha.ettervije. Ovu }e no} had`ija prespavati na Mini. pa ~ak i kad je bio na putovanju. skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca. poslije koje }e klanjati u d`ematu podne i ikindiju po dva rekata. s tim {to namaze od ~etiri rekata skra}uje (podne. ikindiju.. bilo bi bolje. Muhammed. Poslije namaza had`ija se skru{eno i smirenog srca predaje zikru . Ako bi bio kod ove d`amije... Tu }e had`ija slu{ati hutbu (predavanje). had`ija }e se okrenuti prema kibli. jaciju i sabah sljede}eg dana. a. Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet.. Dova koju treba najvi{e u~iti glasi: . ikindiju i jaciju klanja po dva rekata). sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme.{. a naro~ito one koje se u~e ujutro i nave~er. ako to uvjeti dozvoljavaju. d`. d`. ali ako bi mogao da brdo “D`ebelu errahme” bude izme|u njega i kible. Sunnet je da se boravi kod d`amije Nemire.slavljenju i spominjanju Allaha. ak{am. DEVETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to klanja sabah i izi|e Sunce.

Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca. a tehlil glasi: “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. {to zna~i: “Nema boga osim Allaha Jedinog. la ilahe illellahu Allahu ekber. (Ovo se odnosi na one koji idu pje{ice.{. had`ija }e boraviti (spavati na Muzdelifi sve do sabaha. Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti po`uriti. Allahu ekber ve lillahil hamd”. te tri rekata vitr-namaza). . On nema sudruga. i to polahko i smireno u pravcu Muzdelife. jaciju. salavat donositi.Islamsko znanje 235 “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. Allahu ekber. Prije izlaska sunca had`ija se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju. zahvaliti Allahu. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejin kadir” (sahih). had`ija }e se okrenuti prema kibli. Njemu pripada vlast i hvala. a. On sve mo`e. (sahih)... u~iti tekbire i tehlile. Tu }e tako|er sakupiti 49 kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom. sve dok se skoro ne razdani.” Treba tako|er {to vi{e na Poslanika. dva. s tim {to se iznemogle `ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i. DESETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (JEVMU ENNAHRI). me|utim na{e had`ije obi~no idu autobusima). d`. Poslije sabah-namaza.. (sahih). i moliti Allaha. Na Muzdelifi had`ija }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri. PR VI DAN BAJRAMA PRVI Sabah-namaz ovog dana sve had`ije trebaju klanjati na Muzdelifi. d`.{. Poslije namaza.s. treba malo po`uriti. Tekbir glasi: “Allahu ekber. a ako se na|e slobodnog prostora. osim slaba{nih i `ena. Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi mo`e to uraditi i na Mini. s jednim ezanom i dva ikameta. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a’la kulli {ejin kadir”.

236 Islamsko znanje .

Poslije obavljenog tavafa i sa’ja. skine ihrame i obu~e svoju odje}u. {to je sunnet. pa tako mo`e da se okupa. dok se u~enje telbije prekida.zevala. had`ija treba klanjati sve namaze u d`ematu. {i{anje ili skra}ivanje kose i tavaf). ako se ima mogu}nosti.Islamsko znanje 237 [T A HAD@IJA TREBA URADITI PO [TA DOLASKU NA MINU? Po dolasku na Minu had`ija treba uraditi sljede}e: 1. a zatim na velikom d`emretu. Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su spomenuti. uputiti se u Meku. Na . jedan za drugim. jedanaestog zul-hid`eta. Kamen~i}e }e prvo baciti na malom. obrijati ili skratiti kosu. pa srednjem. donose}i pri tome tekbire. JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Dani koje had`ija boravi na Mini zovu se: “Ejjamu ette{rik”. 3. had`ija }e se poslije podne . po~inju}i s desnom stranom. Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje. i stalno veli~ati Allaha. Zatim }e se had`ija uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e tri no}i. baciti sedam kamen~i}a na D`emretul-Akabi.ifade. d`. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem .kuduma. Ovo se zove: “Ettehallul el kamil” (“potpuno osloba|anje od zabrana”). @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta. Poslije toga had`ija }e zaklati kurban. radi obavljanja tavaful . had`iji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno. za koje je klanje kurbana sunnet a ne vad`ib. Poslije prve prespavane no}i. s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava.zem i klanjati podne u Haremu. Dok boravi na Mini. pa ~ak i op}enje sa `enom. i ono se ostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a. izuzev “mufrida” (bosanskih had`ija). izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful . poslije kojih treba donositi tekbire. uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e. a “mufrid” ne}e. Sa’j }e obaviti samo “mutemetti” i “karim”. poslije kojeg treba klanjati dva rekata i obaviti sa’j. Ovim se ~inom had`iji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno.{. smireno i bez `urbe. Ovo se na arapskom jeziku ka`e: “Ettehallul el evvel” (“prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana”). 2. osim op}enje sa `enom. namiri{e.

te se vra}aju do Harema. Po isteku ovog dana had`ija treba prespavati no} na Mini.238 Islamsko znanje svakom d`emretu baca se po sedam kamen~i}a. Prije napu{tanja Meke. Poslije ba~enih kamen~i}a na malom d`emretu. DV ANAESTI DAN ZUL-HID@ET A DVANAESTI ZUL-HID@ETA Had`ija treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela. Isto to uradit }e poslije srednjeg d`emreta. na{e had`ije jo{ }e obaviti oprosni tavaf (tavaful . obaviti tavaf i napustiti Meku prije zalaska sunca.veda’).s. had`ija se upu}uje prema d`emretima gdje }e na svakom d`emretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {to je radio prethodnog dana. a zatim }e moliti Allaha. slavljenju i spominjanju (zikru) Allaha. d`. Ako bi had`ija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u d`amiji El . donose}i tekbire pri svakom bacanju kamen~i}a. Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s had`ijine lijeve strane. dva rekata namaza. TRINAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini. had`ija }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje }e obaviti oprosni tavaf.{.{. dok `ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. jedan za drugim. a Mina s desne.Hajf. gdje nijete umru i klanjaju dva rekata. Po isteku bajramskih dana bosanske had`ije obuku ihrame i odlaze u d`amiju h. ugledaju}i se time Poslanika. Ako bi htio da se ovaj dan vrati ku}i. osim {to }e oti}i malo ulijevo. Poslije podne. had`ija }e se poslije podne uputiti prema d`emretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. ovog tre}eg dana Bajrama. Had`ija koji `uri da se vrati ovaj dan ku}i. {to god je mogu}e du`e (zbog toga {to bi primjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo). d`. Na velikom d`emretu had`ija }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio na prethodna dva d`emreta. Ovim ~inom zavr{avaju se obredi had`a. Ai{e. had`ija }e se okrenuti prema kibli i oti}i malo udesno. bilo bi bolje. . poslije podne bacit }e kamen~i}e. Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi. Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa. udaljenu oko sedam kilometara od Harema.. sa’ja i skra}ivanja ({i{anja) kose. a.

[i{anje ili skra}ivanje kose 5. Ko izostavi neki od vad`iba had`a du`an je zaklati kurban. taj obred nije valjan. Oprosni tavaf (el . Boravak na Arefatu 2. stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e had`ije po~ele zadnjih godina raditi. Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi. VAD@IBI HAD@A 1. osim po hanefijskom (sunnet). pa makar jedan trenutak 3. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i. Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful .Islamsko znanje 239 RUKNOVI HAD@A 1.veda’) Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vad`ib je po svim mezhebima.ifada). Bacanje kamen~i}a 4. . Sa’j izme|u Safe i Merve 2.

a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih posti uzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban). spu{tati pogled.s. nije ni primljen. nisi grje{an. Ko ne zakolje kurban (hedj).s. me|utim. Prilikom bacanja kamen~i}a po`eljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa. onom ko se obave`e da }e u njima obaviti had`.. {to je prakti~an dokaz da njihov had` nije potpun.{.{. Muhammed. a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{aj sa `enom.” Zato had` treba predstavljati veli~anje Allaha. Na svakom se d`emretu baca po sedam kamen~i}a. fisk (pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje). a. pokornost i ljubav prema Allahu. had`ija }e pitati alime. kako bi Allahu. d`. Gospodaru svih svjetova.. sabur i neuznemiravanje drugih had`ija . ibadet ~inili punim znanjem i razumijevanjem.s. Nije dozvoljeno dok si u ihramima. Mo`e se zapaziti da spomenute had`ije nisu izmijenile svoje pona{anje. vjere. a.Bekara. ~ak.{.. a mo`da.s. ka`e: “D`ehenemska vatra ne}e dota}i dva oka. hizmet had`ijama. a Allah. ka`e: “Had` je u odre|enim mjesecima. d`. d`. d`. d`. i had`ija }e ga obaviti smireno. zabranio.{. ne daj Bo`e.{. 2.. vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha).” Znaj.” (El . ili ne plati novac da mu se zakolje kurban. a..{. ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah. nema sno{aja sa `enama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima had`a.. dragi had`ija. O onome {to ne zna od propisa had`a. osloba|a d`ehenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova i ponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat. U njemu Allah. 4.. a. pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed. 6. kako bi mogao da slijedi Poslanika.. d`. Zato iskoristi ovu priliku i sa`ivi se s ovom situacijom! 3. d`.. oko koje je plakalo iz straha od Allaha. Mnoge had`ije prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ih obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se “zaodjenu” lijepim pona{anjem i razumijevanjem (fikhom) Allahove. ako i ne ubaci{ koji kamen~i}. ni manje ni vi{e. i oko koje je bdjelo (stra`arilo) na Allahovom putu. Stoga svaki had`ija treba ovo imati u vidu i te`iti da ulo`i sav svoj trud kako ne bi pao u haram. On }e. d`. mora postiti tri dana dok je jo{ na had`u. Znaj da za lijepo pona{anje. tako|er.240 Islamsko znanje VA@NE NAPOMENE 1. da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom ili ne~im drugim {to ima jak miris. 5.{. 196) Poslanik. i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr. da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela..{. u~ene ljude. tako|er veli: “Ko obavi had`.

a. r.s. a. Lijepo je posjetiti i d`amiju Kuba i klanjati u njoj.da trga grane. d`amiji. . . da radi ono {to rade had`ije. d`.a. dozvoljena je upotreba suncobrana.s. osim {to ne}e tavafiti prilikom ulaska u Meku. pri~a besposlen i banalan govor. r. da im oprosti.. mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih. osim {to treba izbjegavati mirisne sapune. I kao {to je ve} re~eno. .Bekra.da se brije. kao i posjetiti Bekiju. u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs rekao: “Radi ono {to rade had`ije. poselamiti ih i moliti Allaha.. `ena se ne}e kupati nego treba dobro stegnuti higijenski ulo`ak kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e.s. Dozvoljeno je had`iji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e. d`. `ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed. . 9. . a namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu.Islamsko znanje 241 ima{ veliku nagradu kod Allaha.. i dr. kabur i kabur Ebu . osim ako ga uznemirava ili `ulja trepavica npr. ashaba. poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov.da ~upa dlake s tijela... a bila je u hajzu. Zato cilj putovanja u Medinu treba biti klanjanje namaza u Poslanikovoj. listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki). obrezuje nokte i {i{a kosu.. r. ona }e se okupati radi ihrama.. Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu. i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{ drugima.. 7. jer je to {irk i uni{tava dobra djela.a.da se sva|a. Posjeta d`amiji Allahovog Poslanika. .da ima spolne odnose sa svojom `enom i da se prepusti onome {to ga nadra`uje i seksualno pobu|uje. a. osim tavafa. a.. . Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvom ili tra`iti pomo} od njega. . me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze. npr.s.s.a. Dok je u ihramima had`iji je zabranjeno sljede}e: .da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (`eni je to dozvoljeno). 8.{.s. KAKO ]E POSTUPITI @ENA KOJOJ SE POJA VI MJESE^NICA (HAJZ) POJAVI Ako bi se kod `ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame.a. zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale had`ije..{.da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili poka`e mu ulov.da pokriva glavu ili da obla~i kapu.. Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame. i Omera. naredio Ai{i. te da ubija insekte.. u Medini sunnet je prije i poslije had`a. r. Muhammed.da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise. a. osim tavafa!” . a.

a zatim obaviti ovaj tavaf i sa’j izme|u Safe i Merve. kada mu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu. {to zna~i: “U ime Allaha. treba se okupati i dobro stegnuti higijenski ulo`ak.s. a nije obavila tavaful .ifadu.ifade. i nije joj naredio da podijeli fidju ili ne{to drugo. i morat }e zaklati (platiti da joj se zakolje) “bedene”. jer je Muhammed.a. tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe. tj. rekao: “Zar nas je ona sprije~ila da ne otputujemo?” Onda mu je re~eno: “Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog dana Bajrama.v. izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika. tada re~e: “Tad ona mo`e i}i ku}i”.242 Islamsko znanje Me|utim.s. Ako bi `ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to joj prestane mjese~nica.. Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen biahdike vettiba’an li sunneti nebijjike Muhammedin s. Muhammeda. potvr|uju}i Tvoju Knjigu.v. a.s.”. a.” Poslanik. u pravcu Crnog kamena u~i se: “Bismillahi vallahu ekber. DOVE KOJE SE U^E PRILIKOM POJEDINIH HAD@SKIH OBREDA 1. s.” U pravcu vrata Ka’be u~i se: .. ona nije du`na obaviti oprosni tavaf (veda’) niti podijeliti sadaku (fidju). tj. ako bi se mjese~nica kod `ene pojavila poslije Arefata i tavaful .s. (slab). deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine.a. TAVAF Prilikom otpo~injanja tavafa. Allah je najve}i! Moj Allahu.

Nema boga osim Allaha. i sam porazio neprijateljske skupine.” . pa makar to kafiri mrzili. Nema boga osim Allaha.kafirun”. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. Nema boga osim Allaha. d`.{.. On o`ivljuje i usmr}uje. SA’J Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka’bu.jemani i Crnog kamena (Had`erul .‘aizi bike minennar”. a ovo mjesto je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu. a.hamd. La ilahe illellahu velana’budu illa ijjahu muhlisine lehu . vel hareme haremuke vel .ahzabe vahdehu. Kod Njega je svako dobro i On sve mo`e. (sahih). d`. bejtuke. lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu bi jedihi . Jedinog. la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh.” Izme|u Ruknul . Allahu ekber. d`. On nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i zahvala.ddine velev kerihel .emne emnuke. d`. Harem je Tvoj harem.{. Allahu ekber. Njega samo obo`avamo. vel hamdu lillahi ‘ala ma evlana. (Sahih Muslim).. {to zna~i: “Allahu moj. La ilahe illellahu vahdehu end`eze va’dehu ve nesare a’bdehu ve hezemel .hajr ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir. Allahu ekber ‘ala ma hedana. ova Ku}a je Tvoja ku}a. podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. ve haza mekamul .s. Ostvario je Svoje obe}anje. Iskreno Mu se predajemo. pomogao Svog roba Muhammeda. okrilje je Tvoje okrilje.” 2. {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova. (slab)...bejte. ve lillahi . {to zna~i: “Hvala Allahu.esved) u~i se: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar”.{.Islamsko znanje 243 “Allahumme inne hazel . Tom prilikom treba u~iti: “Allahu ekber.{.

nkulni min zullil ma’sijeti ila ‘izzi . a naro~ito suru El -Ha{r i El . . mo`e se jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur’an. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotom nezavisnim o drugima. ~ednost i bogatstvo. a. tra`im od Tebe uputu i takvaluk.tta’ati vekfini bihalalike ‘an haramike vagnini bifadlike ‘ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri vehdini ve e’izni mine{{erri kullihi ved`me’ li elhajre.gina”. Moj Allahu. ja sam prema sebi zulum u~inio. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. Uputi me i za{titi od svih zala i daj mi svako dobro.” 3. Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min ‘indike verhamni inneke entelgafururrahim.s. a niko drugi ne mo`e osim Tebe grijehe oprostiti. {to zna~i: “Bo`e oprosti.huda vettuka vel .ekrem”.244 Islamsko znanje Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti: “Rabbigffir verham ve ted`avez -’amma t’alemu in neke entel . Ti si zaista Najuzvi{eniji i Najplemenitiji.Ihlas (kul huvallahu). Allahu moj. AREFAT Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova. Allahumme . Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv.” Lijepo je da u svojoj dovi had`ija tra`i oprost za bra}u muslimane. Osvijetli moje srce i moj kabur.. Allahu moj. promijeni moje stanje iz bijede grijeha u slavu pokornosti Tebi. jer Muhammed. Allahumme inni eselukel . smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima.‘ifafe vel . a mo`e se u~iti i sljede}a dova: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar.e’azzul . daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. (sahih). (sahih).

Allahu na{. spominjite Njega. Allahu ekber.hamd”. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. tako nas uputi da Te spominjemo. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre.hamd. Allahu ekber. Nema boga osim Allaha.harama. oprosti had`iji i onome za koga on moli. hvala Allahu. a prije toga ste u zabludi bili. BACANJE KAMEN^I]A NA MINI Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se: “ .harama. Allahu ekber. Allahu ekber.harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le mineddallin). a Tvoje rije~i su istina”: (‘A kada po|ete sa Arefata. Allahu ekber. (Fe iza efadtum min ‘arefatin fezkurullahe ‘indel me{‘arul .hakk.harama i u~iti: “Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar. Allahu ekber.” 4. (sahih do “ve kina azabennar”). ve lillahil . Allahu ekber. tako nam oprosti i smiluj nam se kao {to si nam to i obe}ao. MUZDELIFA Sunnet je stati kod Me{‘arul . jer vam je On ukazao na pravi put. spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a‘rul . ve lillahil . kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a’rul .‘) Allahu ekber. Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir lena verhamna kema ve’adtena bi kavlike ve kavluke el . i kao {to si nas uputio.” 5.Islamsko znanje 245 ka`e: “Allahu moj.

{to zna~i: “Allah je najve}i. Allahu ekber. Allah je najve}i.hamd”. Njemu pripada sva hvala. Allahu ekber ve lilla hil .246 Islamsko znanje Allahu ekber. (sahih).” . Allahu ekber. la ilahe illellahu vallahu ekber. Allahu ekber. Nema boga osim Allaha.

da je klanje kurbana vad`ib. a tre}a pokloni prijateljima. a potom obrije ili skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. kao i ulema drugih mezheba. obavlja se tavaf za umru i s'aj. mi{ljenje uleme mo`emo sa`eti u dvije grupe: . Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. Vrijeme klanja kurbana po~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama. Ovo je stav Ebu-Hanife.638 Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. KURBAN Kurban je klanje propisane `ivotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. 2.u~enika Ebu-Hanife. . UVJETI KURBANA 1. Ovo je kao {to smo to spomenuli stav uleme ostalih mezheba. neka pogleda knjigu “El-Fikhul-islami ve edilletuhu.Islamsko znanje 247 UMRA Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~e za had`. Gove~e i deva mogu se zaklati za sedam osoba. te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva. Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela. Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjem ihrama za had`.” (3/ 595) Za kurban mo`e se uzeti jednogodi{nje brav~e. . druga se podijeli siroma{nima. a brav~e za jednu. Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga.pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti. te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda . Potom se ulazi u Meku. stava da je klanje kurbana pritvr|eni sunnet. Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av. potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima. ali ne i svih u~enjaka hanefijskog mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed. ili polugodi{nje ako veli~inom izgleda kao jednogodi{nje. [to se ti~e {erijatskog statusa kurbana.

ka`e: “I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga. U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje “kitabija” (kr{}anin i `idov).da je razuman. KLANJE Pod pojmom klanje misli se na klanje `ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti. jer klanje mrtve `ivotinje ne}e u~initi njeno meso halalom.248 Islamsko znanje Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana. Na~in klanja: nakon {to se pripremi o{tar no`. Za nju va`e propisi kurbana u pogledu: starosne dobi `ivotinje. [to se ti~e onoga koji kolje. okrene se prema kibli i prou~i se “Bismillahi vallahu ekber”. da mu se obrije glava i da se podijeli u zlatu. Mustehab je da se akika priredi sedmi dan od ro|enja djeteta. 2 . a potom se jednim zamahom presije~e grkljan. sve do klanja kurbana. U~enjaci preporu~uju da se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime. Za mu{ko dijete kolju se dva. d`. jer Allah..{. on mora ispuniti slijede}e uslove: 1 . ali mu se mo`e podijeliti kao i drugima. ona mora biti `iva u vrijeme klanja. pa ~ak ni kurbansku ko`icu niti je dozvoljeno (kao protuuslugu).da je musliman. dati dio kurbanskog mesa. a ne lud. UVJETI ZA ISPRA VNOST KLANJA ISPRAVNOST [to se ti~e `ivotinje koja se kolje. a za `ensko jedan. `drijelo i vratne `ile.. onom ko je klao kurban. nepostojanja mahane i podjele. onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa..” 639 . Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul-hid`eta. AKIKA Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet. a mo`e i jedan kurban. osim {to se on kolje na Mini ili u Meki. ovca se povali na lijevu stranu. Za hedj (had`ijski kurban) va`e propisi obi~nog kurbana.

ako ho}e klati kopneni ulov. kamenom i sli~no. 3 . ili `ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap. le{. jer su one {tetne po organizam ili negativno uti~u na pamet. HRANA I PI]E Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: “On je za vas sve {to postoji na zemlji stvorio. nije je dozvoljeno jesti.`ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi.” (El-Bekara:29) Prema tome. 4 .lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje. orlovi itd. Ako lova~ki pas odvoji dio `ivotinje. hadisu ili kijasu. pa se ne mogne uhvatiti. osim `aba i krokodila. 2. ako ga zatekne `ivog. jer bi tada `ivotinja bila samo udarena. pak. 3 . onda je to meso zabranjeno.sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija ko`u `ivotinje. Ako `ivotinja upadne u bunar ili pobjegne. [to se ti~e ulova na kopnu. meso ubijene `ivotinje. [to se ti~e predmeta za klanje. slanja kerova. nije dozvoljen lov {tapom. Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane.da ne bude u ihramima (na had`u ili umri).potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele. 5 . obavezan je da ga preklati ga. Klanje morskog ulova nije potrebno. to jest `ivotinje koje su uginule.da spomene Allahovo ime prilikom klanja. metka ili.. jer ono nastaje samom smr}u. a ne Allahovo ime. 2 . bilo da je udavljena u`etom bilo da je uginula zavrtanjem glave. taj dio nije dozvoljeno jesti. . osim one za ~iju zabranu postoji dokaz u Kur'anu. dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv. ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo. Prema tome. Ako ga zatekne mrtvog. 4 .ako ulovljena `ivotinja padne u vodu. Zabranjeno je jesti: 1.Islamsko znanje 249 Me|utim. on mora biti o{tar. meso udavljene `ivotinje. LOV Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti. moraju biti dresirani tako da se odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni. nikakva vrsta hrane nije zabranjena. 3. dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima: 1 . pa ugine.

tako|er. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre. . dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e. 14. 5. d`ume. medvjeda. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava. 9. Po`eljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotu i ukras. hladno}e i od neugodnosti. 15. {akala. dok neki smatraju da je to mekruh. 8. a posebno prilikom ibadeta. 6. Bajrama i javnih skupova. ODJE]A NAKIT I SLIKANJE Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna. Obavezno je nositi od odje}e onoliko koliko mo`e pokriti ono {to se mora pokriti i {to mo`e za{tititi od vru}ine.250 Islamsko znanje kamen i sli~no. `ivotinje koje su ogavne. ali samo u koli~ini koja mu je dovoljna da sa~uva `ivot. poput svraba i sl. 10. kobac. meso `ivotinje koju je druga `ivotinja nabola rogom ili usmrtila. sve {to je samo po sebi ne~isto. {to je prouzrokovalo smrt `ivotinje. tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima. Mu{karcima je zabranjeno sjedenje na svili. kao {to je izmet. turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obo`avanja nekog drugog mimo Allaha ili posredovanja kod njega. sova i drugi. 7. svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih tvari. lisice i drugih `ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa. ~ista i lijepa. meso `ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu. kao {to su insekti. ono {to je zaklano u ne~ije drugo. kao i obla~enje karakteristi~ne `enske odje}e. meso `ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je. psa. 11. a ne u Allahovo ime. 16. slona. soko. dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima ako za to imaju neki razlog. ono {to je zaklano na `rtvenicima. tigra. doma}i magarci i mazge. @enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata. 4. pa uginula prije nego {to su je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e. slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je `ivotinja propisno zaklana. Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i. 12. kao {to je `enama zabranjeno da obla~e karakteristi~nu mu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji. 13. Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato. vuka. meso svih ptica koje love kljunom. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a. kao {to su: orao. Onom ko je u nu`di. ne smeta.

640 Zabranjeno je kniti se crnom bojom. vune ili lana. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i `eni. ~ovjek mo`e napraviti zub ili nos od zlata. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zuba prouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi. osim dje~ijih igra~aka. Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima. kao i sve po ~emu }e biti poznat.641 . Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci. Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise. Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u. kao i da poja~a svoju kosu ne~im {to nije ljudska kosa poput: svile. Ako je neophodno. onda se ra~una da je tkanina svilena ako ima vi{e svile nego druge tkanine. osim u slu~aju ako joj naraste brada ili brkovi. nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno. Ako je slikanje zbog op}e koristi. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani. Kada je u pitanju posu|e od dragog kamenja. a `enama nije. Haram je da `ena produ`i svoju kosu tu|om kosom. @enama je dozvoljena upotreba kne. Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba. i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu. @eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica. Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju. a svijet nosi odje}u koja se razlikuje od nje. onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude posebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljava postavljanje slika. a `ene mogu upotrebljavati posebne `enske mirise samo kod ku}e. [afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama.Islamsko znanje 251 Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom. ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju. jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje. bez obzira da li se radi o kipu ili slici.

” 1. kao kad bi se zavjetovao da }e po~initi neki haram. kao {to su dva rekata namaza. jer ko se zavjetuje da mu je supruga zabranjena (haram). ili izostaviti neki vad`ib.” 4. kao kad bi se reklo: “Ako u~inim to i to.252 Islamsko znanje ZA VJET ZAVJET Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost prema Allahu. postit }u toliko dana”. u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu. pa mu Allah ispuni `elju. b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak. da ka`e: “Ako Allah da ozdravljenje mom bolesniku. tj. da oslobodi jednog roba. 3. Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak. kao kad bi se reklo: “Ja se zavjetujem u ime Allaha”. Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio. on time to ne}e u~initi zabranjenim. 2. Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno. da se svakom dadne odje}a u kojoj mo`e klanjati. Mekruh je uvjetno zavjetovanje. ili }e se izvr{iti keffaret zakletve. ako je u pitanju op}eniti zavjet. osim u pogledu supruge. du`an je ispuniti zavjet. ili. a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom. ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije. ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet. a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno. tako {to im se da po jedan mudd hrane. Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se `eli posti}i Allahovo zadovoljstvo i takav zavjet je obavezno ispuniti. postit }u mjesec dana”. a neki ka`u da bi bilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se mo`e smatrati zavjetom. u ime Allaha. Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha. u smislu da se ka`e: “Ako Allah dadne ozdravljenje mome bolesniku. ili da se odjenu. haram mu je ispuniti takav zavjet. onda mu je dozvoljen samo keffaret za zakletvu. . Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha. npr. ali je du`an izvr{iti keffaret zakletve. postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza. onda se mo`e birati da li }e se ispuniti zavjet. a ako sve to ne mogne. dovoljno je da podjeli tre}inu imetka. kao kad bi se neko zavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu. pak. du`an je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). kao {to je zavjetovanje prema kaburovima evlija. muslimana. a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh. onda je du`an postiti tri dana. kao kad bi rekao: “Neka sam du`an. ili toga i toga u tolikom iznosu.

O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga.Islamsko znanje 253 Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). itd. . Kao {to smo naveli na po~etku. postoje i druge grane fikha. ali mi }emo se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti. kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi). munakehat (bra~no pravo).

kupac. a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njiva i vrtova. da nije dijete i da nije pod prisilom. ali je mekruh. u smislu da nije malouman. prodaja je ispravna.644 Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadr`avati ponudu i prihvatanje rije~ima koje upu}uju na obostrano zadovoljstvo. ili koli~ine. tj. Cijene moraju biti poznate. Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom. Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah je dozvolio trgovinu. [to se ti~e robe koja je ne~ista.KUPOPRODAJA MUAMELAT Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena.” 643 Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac. Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da se nakupac i prodavac me|u sobom slo`e o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju. da ju je mogu}e preuzeti.[EST O POGLA VLJE [ESTO POGLAVLJE MUAMELA T 642 . le{evima. svinjetinom. a Ebu. ona je dozvoljena. cijena. kupoprodaja ne vrijedi. opisa. ve}ina odobrava tu prodaju. ili da kupac ka`e: “Prodaj mi to za toliko i toliko novca”. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih. kao {to je `ivotinjski i ljudski izmet.” Nije dozvoljena prodaja pod prisilom. a {to se ti~e prodaje u nu`di. Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe.: “Prodao sam ti” i “Kupio sam”. da je poznata. ako je to roba koja se mo`e vagati ili mjeriti. pa ako se to svojstvo na|e. a prodavac odgovori: “Prodao sam. ono {to se prodaje (roba i sli~no). da je svjestan {ta radi.Hanife odobrava prodaju i pasa. svi se sla`u da je zabranjeno (haram) trgovanje alkoholom. bilo na osnovu vi|enja. a zabranio kamatu. kao npr. Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan. . a ako se ne na|e. Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista.

nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da. {to navede kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara. iako je ta roba ljudima neophodno potrebna. niti `itarica prije o~vr{}enja zrna. 11. prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu pri ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. a ako se nisu bili pojavili. nije ispravno prodati plod prije nego {to se poka`e njegova zrelost. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu). ako se sigurno zna da }e kupac od toga vo}a praviti alkohol. . 3. novac pripadne njemu. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe zadr`i unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine. pa mu jedan od mje{tana ka`e: “Ostavi tu robu kod mene. 2. a to su: 1. Prije nego {to se razi|u. 7. nije dozvoljena prodaja duga za dug. to jest da se krava npr. on sti~e to pravo do isteka tog vremena. 4. tako {to bi se izlo`io bolji dio robe. Me|utim. 9. 8.Islamsko znanje 255 Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve} pojavili plodovi. 5. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako kupac nije znao za to. Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena. plodovi }e pripasti prodavcu. 6. ne muze neko vrijeme pred prodaju. nije dopu{tena prodaja dugo nepomu`ene stoke. zabranjuje se obmana u trgovini. postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikom trgovanja. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane. ako kupac ostavi robu. te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka. pripast }e kupcu. u smislu da se la`e i govori da je neka roba skuplja nego {to je stvarna cijena te robe645. neki u~enjaci misle da vremenski rok ne mo`e biti du`i od tri dana. pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje”. on ima pravo izbora. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca. Dozvoljena je prodaja d`uture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata. a sakrilo ono {to je slabo ili ne vrijedi. nedopustiva je obmana u prodaji robe. 10. to jest da stranac do|e s robom na pijacu s namjerom da je proda.

Na primjer. to je kamata.kamata uz vi{ak. Vladaru je dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene.{. novac se mora preuzeti momentalno. Ukoliko se ne preuzme odmah. Zna~i. KAMA TA KAMAT Kamata je po islamu zabranjena-haram. prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt. te du`nik ne mogne vratiti dug.256 Islamsko znanje ODRE\IV ANJE CIJENA ODRE\IVANJE U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava prodati. posebno ako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdr`ava godinu dana. IHTIKAR . makar se vrste razlikovale..v. 2. Allah. ~ak je to i obaveza njegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe. zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost ~injenja nepravde. pa joj onda enormno pove}ati cijenu. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za drugu vrstu. Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba. pove}a iznos duga za odre|eni procent. Allahov Poslanik.kreditna kamata.a. S druge strane. d`. dok takve robe ponestane kod svijeta. odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje. a posebno ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. Ili ako se proda jedna valuta za drugu na odre|eno vrijeme.” 646 Postoje dva na~ina uzimanja kamate: 1. onda to ne bi bilo ihtikar..s. s. .NAGOMILOV ANJE ROBE NAGOMILOVANJE Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa tr`i{ta. ka`e: “Allah je dozvolio kupoprodaju. onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu.. To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje. tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu. a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno. Ako bi odre|eni broj drugih trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju. uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe.. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to du`an drugom i kad do|e rok vra}anja. a zabranio kamatu.

Ako se radi o dogovoru po principu “zaradu }emo dijeliti”.DIONI^ARSTVO Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novac kojim }e ovaj poslovati. UVJETI ZA V ALJANOST VALJANOST A KREDITIRANJA . a u skladu s rije~ima Alejhiselama: “Ne prodajite zlato. osim jednu koli~inu za istu takvu koli~inu. Kada se radi o istoj valuti. uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licu mjesta. ali iz ruke u ruku.”648 UDRU@IV ANJE RADI OSIGURANJA UDRU@IVANJE Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna. onda svakom pripada po polovina zarade. ona trguju ~ovje~ijim `ivotom i smr}u. Ovdje se misli na prodaju jednog novca za drugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno. kao {to je spomenuto.647 Da bi ova prodaja bila valjana. onim {to se nikako imetkom ne mo`e nadoknaditi.DIONI^ARSTV DIONI^ARSTVA Ulo`eni novac mora biti poznat (koli~inski). a uz to. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca. Ova udru`enja su. {erijatski potpuno neispravna. KREDITIRANJE . jer ona ne posluju na principu dijelenja zarade i gubitka.Islamsko znanje 257 ZAMJENA NOVCA Dozvoljeno kao i drugo. on }e i}i samo na glavnicu. Njihov je profit o~it vid kamate. a ako do|e do gubitka. Ovaj oblik poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se sla`u svi islamski u~enjaci (id`ma). U [erijatu postoji udru`ivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onako kako su se dogovorili. prema tome. Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku. onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo kamatu. . ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti.

radnik mu je to du`an dati.258 Islamsko znanje Zarada se ne mo`e dijeliti bez pristanka dvaju strana. dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio. makar i ne bi bio potpuno iskori{ten. pa se oni me|usobno dogovore: “Upu}ujem te na toga i toga. Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu. Ovakav postupak je dozvoljen. IZNAJMLJIV ANJE (ZAKUP) IZNAJMLJIVANJE Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme. za razliku od pou~avanja. onaj koji je unajmio smatra se pouzdanim i nije du`an nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice. da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje. Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je ulo`io imetak bude tra`io podmirivanje svog udjela u robi. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat. Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda. dozvoljeno mu je da raskine ugovor o iznajmljivanju. ili ako bi neko tre}i bio njemu du`an isto toliko. onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga. Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga. jer od toga korist ima samo onaj koji je iznajmljen. Ako se podijeli zarada. pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. kao kad bi jedan ~ovjek bio du`an ne{to drugome. a u sljede}oj akciji do|e do gubitka. uz odre|enu naknadu. PRENOS DUGA . kao {to je dozvoljeno iznajmiti osobu za hranu i odje}u. on je meni du`an pa uzmi to od njega. . Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno.DOZNAKA Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu. Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari.” Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati. on }e se nadoknaditi iz glavnice. u~enja ezana i ikameta. kao {to je stanovanje u ku}i. pa nije dozvoljeno iznajmiti nekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649. Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da je du`an.

ostatak pada na du`nika. to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to je kupoprodaja. Ovaj nije du`an ni{ta nadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu.Islamsko znanje 259 ZALOG Uzimanjem zaloga. Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog od onoga koji ga je uzeo. Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io. Kad do|e rok za otplatu. pa kad do|e rok otplate. Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega. da muze i ja{e onoliko koliko ga je hranio. onda je kupoprodaja zastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo raspolaganja imovinom. . Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz. zajmodavac }e prodati zalog i namiriti dug. Ono {to nije dozvoljeno prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. osim kod had`a i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u kojima je dozvoljeno davanje pomo}i. povjerljive osobe. osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti. ako se dug ne vrati. namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog. npr. i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. a ako ne podmiri sav dug. Zalog se mo`e ostaviti kod neke tre}e. Zalog postaje punova`an uzimanjem. davalac pozajmice uzima zalog. kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. a dug nije otpla}en. Uzimanje je zaloga dozvoljeno. dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu. a ono {to se daje uz zalog zove se rehn. Opunomo}enje postaje va`e}im svakom izjavom koja upu}uje na dozvolu. a ono {to pretekne vratit }e vlasniku. OPUNOMO]ENJE Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovima u kojima je zastupanje mogu}e. Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. Du`nik daje zalog. Punomo} nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve. sklapanje braka i razvod.

treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa. Ako vakuf. jer kad se dva puta pozajmi. prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to. Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu. uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: “Uvakufio sam”. neki u~enjaci . to }e se prihvatiti. mjerenjem ili brojanjem. a zatim vratiti njegovu vrijednost. a ako ne uvjetuje. ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima. ono {to se uvakufi. pokloniti. vakuf }e biti proslije|en najbli`oj rodbini onog koji je uvakufio. prestane donositi bilo kakvu korist. Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem. Mora biti poznat opis pozajmljenog. ili nekakvoj drugoj koristi. to nije haram. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf. onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija). zbog svoje zapu{tenosti. Zajam mo`e biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. Zajam mo`e dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. Uvjeti uvakufljenja: onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ula`e. ili “Dao sam u ime Allaha”. ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. UVJETI ZAJMA Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratiti vaganjem. a da se ne potro{i. VAKUF Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se mo`e koristiti.260 Islamsko znanje ZAJAM 650 Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti. bez obzira da li se radilo o pove}anju duga. mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati. Ako nestane ustanove kojoj je uvakufljeno. ako je odre|eno. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno). Zabranjeno je (haram) da zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma. vakuf se ne mo`e naslijediti. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in.

. a mo`e i poslije njegove smrti. ko ima nasljednike. ako oporu~i jednom od nasljednika. 6. prodati niti pokloniti.Islamsko znanje 261 dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac ulo`i u ne{to sli~no. mora biti pametan i razuman. a neki drugi odobre. svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje. oporuka je neva`e}a i on nakon toga nema vi{e prava na nju. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena. 2. poput vra}anja duga svim potra`iteljima. 3. ako ~ovjek ne{to oporu~i. oporuka se mo`e prihvatiti za `ivota oporu~ioca. ili predavanjem onom kome je uvakufljen. UVJETI OPORUKE Uvjeti oporuke su slijede}i: bolesnik mora biti pametan. Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to. oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. Postoje dvije vrste vasijjeta: 1. 4. 1. Ko napi{e svoju oporuku. 9. Uvakufljenje postaje va`e}e samim ogla{avanjem. oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva. i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti. a ne uzme svjedoka za to. oporuka mu je valjana. 7. izdvajanjem. ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti. oporuka je neva`e}a i on nije obavezan da izdvaja iz imetka novu oporuku. pa to neki nasljednici ne odobre. nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici. jer ako odbije.V ASIJJET VASIJJET Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. 2. onaj kome se oporu~uje ne{to. OPORUKA . oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova. dozvoljeno mu je da odustane od toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci. pa to propadne. onda }e se ona razdijeliti proporcionalno svim stranama. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke. mora to prihvatiti. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno. 5. 8. 10.

ka`e: “O~i ~ine zinaluk. zna ono {to oni rade. smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje sve ono {to vodi u nemoral.. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa.{. zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu.v. gledanje `ena koje hodaju po ulicama polugole… itd.. bez obzira na koji na~in to gledali: putem porno filmova. nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka. S obzirom da je zinaluk zabranjen. Stoga. ali je i ovo dovoljno onome ko ima razuma. (En-Nur.. `alosno je to da danas mo`emo na}i muslimane koji sve to smatraju dozvoljenim. u Kur'anu ka`e: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta. d`..”651 U drugom hadisu ka`e: “Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti `ena u stidni dio druge `ene. uistinu.SEDMO POGLA VLJE POGLAVLJE T (BRA^NO PRA VO) MUNAKEHA MUNAKEHAT PRAVO) Kao {to znamo. jer Allah. GLEDANJE STIDNIH DIJELOV A TIJELA DIJELOVA Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno.a. porno ~asopisa. s.30) Allahov Poslanik. musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak.”652 Zna~i. a kloniti se zinaluka. Me|utim.. a njihov zinaluk je pogled. . njihovo osamljivanje itd. a kamoli u stidni dio `ene koja mu je haram.s. to im je ~i{}e. kao {to je rukovanje mu{karca sa `enom kojoj on nije mahrem. Allah.

. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje. jer se Poslanik rukovao sa `enama prilikom davanja prisege na Akabi.u~inila je zinaluk. da je rekla: Poslanik. [to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa `enama dozvoljeno.a. i drugim tefsirima. pjevanje. te njihove rije~i nemaju osnove.. jer takva `ena tim svojim postupkom skre}e pa`nju na sebe i izaziva `elju kod ljudi. pa da dobije `udnju onaj ~ije je srce bolesno.s.v. 3/482. rekao je: “Ja se ne rukujem sa `enama.{. ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje. a ruka Allahovog Poslanika nije dotakla ruku `ene osim one koja je bila njegova. `ene. Prenosi se od Ai{e. . ULJEP[A VANJE GOVORA OD @ENA ULJEP[AV Po islamu je isto tako zabranjeno da `ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za koje se mo`e udati..v.. uzimao je govorom prisegu od `ena ovim ajetom: “…i ni{ta Allahu ne}e pridru`ivati”655. kao {to to mo`emo pro~itati u Ibn-Kesirovom Tefsiru. i neusiljeno govorite. s.”654 Ako je takav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas.. ka`e: “O `ene Vjerovjesnikove.a. ka`e: “Bolje vam je da vas u glavu ubode `eljezna bodlja nego da dodirnete `enu koja vam nije dozvoljena.v. ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk.a.itd.”653 Isto tako Allahov Poslanik.Islamsko znanje 263 RUKOV ANJE MU[KARCA SA @ENOM RUKOVANJE Allahov Poslanik.”657 Naravno.656 IZLAZAK @ENE NAMIRISANE I NAGIZDANE Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada ka`e: “Koja god `ena se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris . mi smo ga du`ni slijediti.s. d`. te je oni “gutaju” pogledom {to postaje zinaluk o~ima. Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. vi niste kao druge `ene — ako se Allaha bojite. s.s. radijallahu anha. nego to va`i i za druge muslimanke. Allah. s... Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite.s.v.” (Sura ElAhzab-32) Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove. s.a.

da nije u braku. s.v.sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost. 4. da bude odre|en. 2. 3. da ne bude zabranjen drugoj `eni. pre~e je da se ne `eni.a. `ene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u ~istoti i ~ednosti. Osnovni ~inioci braka: Prvi ~inilac braka jeste supruga. .s. jer su Poslanikove. u smislu da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak. s. U protivnom. zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje po`ude kod ljudi). mlijeku ili tazbinstvu. PROPISI BRAKA Brak je propisan i po`eljan . svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene. to jest da jedna ne bude drugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra). U fikhskim knjigama mo`emo pro~itati da `eni nije dozvoljeno u~enje telbije na had`u niti ezana povi{enim glasom. zbog `ene koja je ve} vjen~ana s njim. da nema srodstva po krvi.. koji je kod drugih `ena prisutniji. Zato trebamo tra`iti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije. Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti.a. Drugi ~inilac braka Drugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje: 1.. 2.s. onda mu je mekruh da se `eni. da je poznata i odre|ena.264 Islamsko znanje ^ak.659 SKLAP ANJE BRAKA SKLAPANJE Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljava u`ivanje sa svojim bra~nim drugom. mo`emo kazati da je ovaj propis pre~i drugim `enama nego Poslanikovim. da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka. koja mora ispunjavati sljede}e uvjete: 1.v. a ne od `ena.658 [to se ti~e ovih navedenih stvari.

kao {to je ro|eni brat. Prihvatanje: “Vjen~ao sam se”. . Otac je obavezan da tra`i njeno eksplicitno izja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku. Dovoljno je da ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna. zatim njegovi ashabi.66o Ako je djevojka maloljetna. makar ona bila i djevojka. a on je odgovorio: “Da pre{uti” ({utnjom odobri). amid`a po ocu i materi. ^etvrti ~inilac braka .Islamsko znanje 265 Tre}i ~inilac braka To je zastupnik. slobodni. ili “Prihvatam brak s njom”. ali kada postane punoljetna. ona ima pravo da to odbije.oblik Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nema bli`njeg. To je otac ili djed. kakva je njena dozvola”. onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je `ena bila robinja). a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda.a.raspu{tenica se ne vjen~ava dok se ona ne izjasni. potom amid`a po ocu. jer tada je njena dozvola neva`e}a. Svaka od strana mo`e opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora.s. Ponuda mo`e biti izra`ena rije~ima: “@enim se tobom” ili “Vjen~ajem se tobom” ili “^inim te svojom {ti}enicom. Neki istra`iva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji mo`e prenijeti skrbni{tvo na daljeg skrbnika. Nije uvjet da skrbnik bude pravedan. Ebu-Hurejre ka`e da je Allahov Poslanik.662 Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu mo`e prihvatiti najni`a granica pravednosti. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza je tra`iti eksplicitno izja{njavanje. Izjave se mogu i prevoditi ako je potrebno. sinovi njih dvojice. ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili bude ometao njenu udaju. pametan i punoljetan. Ne mo`e neki ro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bli`i. Uvjeti skrbnika Skrbnik mora biti slobodan.661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice. a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatra`i dozvola od nje. Ako nema niko od ro|aka. a zatim sve bli`i i bli`i rod. Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnog zastupnika. a zatim sinovi njih dvojice.. on je obavezan tra`iti pristanak od djevojke za udaju. s. Ako je zastupnik otac. pitali su ashabi. ili ako on bude dugo odsutan. brat po ocu. pametni i punoljetni. uz toliki i toliki mehr”.v. otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole. rekao: “Udovica . Uvjet je da svjedoci budu pravedni.” “Allahov Poslani~e. Peti ~inilac braka Ovaj ~inilac jesu dva svjedoka.

pa je bolje da je mu` zadr`i u braku uz `enidbu sa drugom. nego da se rastavi s njom. osobito nakon ratova. osigurava primjenom vi{e`enstva. {to se. Kada uzmemo u obzir da mu{karac o`enjen samo jednom `enom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbog fizi~kih zapreka.266 Islamsko znanje VI[E@ENSTVO Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude o`enjen sa dvije. Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{e`enstva: opskrbljivanje muslimanki koje. tre}oj ili ~etvrtoj `eni jednog ~ovjeka. bez obzira {to nekima ne bilo pravo. jer mnoge `ene po svojoj prirodi u nedostatku mu`eva tra`e zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in. postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa. Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama. Sprije~iti {irenje nemorala na organizovan na~in. sa po dvije. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da se zakonom kod nas osiguraju sva prava. a ako strahujete da ne}ete pravedni biti. te se time na{la u nezavidnoj situaciji.” (Sura En-Nisa'. Takvim je odgovor da se islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sa jednom `enom. a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}i jednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva. izme|u ostalog. ne nalaze sebi mu`a. Ka`e Uzvi{eni Allah: “@enite se sa onim `enama koje su vam dopu{tene. Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecom kojima je potreban mu`. drugoj. Ovo su samo neki razlozi {to je vi{e`enstvo korisno i pohvalno. a potrebna im je za{tita i opskrba. tri ili ~etri `ene u isto vrijeme. onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{e`enstva takvim ljudima ~ini nepravda.. kao u periodu mjese~nog pranja (hajz). sa po tri i sa po ~etri. za vrijeme bolesti `ene i sl. postporo|ajnom periodu (nifas). a normalno je da se to mo`e lak{e ostvariti sa vi{e `ena u braku. ajet 3) Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~u ovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. a nisu ljudi ti koje islam treba slijediti. onda samo sa jednom. Ima slu~ajeva gdje je `ena nerotkinja. osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju po ulicama svakojaki prizori. kao {to . neki mu{karci imaju ve}u potrebu za `enama nego drugi. Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti. za{tita dru{tva od nemorala. posebno u na{im prilikama danas. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danas u primjeni ovog propisa.

”664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}i supru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu. zaista. niti najpoznatiji ashabi `enili sa vi{e `ena. pa Allah }e. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis.v.s. na zemlji }e zavladati smutnja i veliki nered. u prvom ajetu govori se o pravednosti. ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. vjeri i povjerenju.v. statusu u dru{tvu. Zapravo.v.s. i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili.s.: “Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom. naobrazbi. Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku. jer je Poslanik. s. Mustehab je oglasiti brak. ili da se odaju nemoralu ili da se. [to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne `ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati. a da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv. Ako ne budete tako uradili. a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne mo`e vladati. udaju za nemuslimane. tako|er. ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu. s. onda }e se o`eniti samo jednom. a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim `enama. oprostiti i samilostan biti.665 .”663 SUNNETI BRAKA Ugovaranje braka prije ponude i pro{nja Haram je oglasiti pro{nju `ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka). Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog u moralu. U slu~aju da se boji da ne}e biti pravedan. tj. ne daj Bo`e. ne bi se ni Resulullah. jer bi to bila potpuna kontradikcija i neozbiljnost.Ka`e Resulullah. itd. pa`nji i izdr`avanju. Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju obavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne bude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina.a.Islamsko znanje 267 ih ima i prva.a. rekao: “Kad vam do|e (u pro{nju) neko ~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni. o`enite se.” (Sura En-Nisa'. Na svadbi je dozvoljeno pjevanje. niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “Vi ne mo`ete da budete (potpuno) pravedni prema `enama svojim ma koliko se trudili. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute. s. da je ~ovjek o`enjen sa dvije ili vi{e `ena du`an da bude pravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdr`ava. Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim. ajet 129) Ovaj ajet se ne suprotstavlja onom prije spomenutom. Va`no je napomenuti..a. To upoznavanje treba biti u skladu s {erijatskim propisima.. kako to neki `ele prikazati.

Srodstvo po mlijeku: Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. 3. . 5. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe. 3. majka od supruge (punica). ma}eha. sestre. a tri dana ako se o`enio udovicom. 4. njihove k}erke i njihovo potomstvo. majka. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e. dok je po hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. ako se o`enio djevojkom. 1. pi}e.268 Islamsko znanje Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i: “Barekallahu leke ve bareka alejke. bratove k}erke i njihovo potomstvo. ve d`emea bejnekuma fi hajr” (“Allah te blagoslovio i dao ti beri}et i sastavio vas u dobru”). nene i uzlazna loza. Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta. Kod dojenja je uvjet da ono bude u prve dvije godine `ivota. 5. k}erke. PRA VA SUPRU@NIKA PRAV PRA VA @ENE PREMA MU@U PRAV Normalno izdr`avanje koje podrazumijeva: hranu. 2. 2.665a BRA^NE ZAPREKE Srodstvo po krvi: 1. 3. tetke sa o~eve i maj~ine strane. 4. o~eva supruga. odje}u i stan. Pravedna podjela ako ima vi{e `ena. Srodstvo po tazbinstvu: 1. k}erka od supruge (pastorka). 4. sinova supruga (snaha). unuke i silazna loza. 2.

2. da putuje s njim ako on to `eli. U periodu hajza i nifasa mu` se mo`e nasla|ivati `eninim tijelom iznad pupka i ispod koljena. kako to ne bi dovelo do ote`avanja `enidbe. ali ne bi trebalo pretjerivati. oboje trebaju prou~iti: “ALLAHUMME D@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA” (“Bo`e odstrani {ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio”). ADABI OP]ENJA SA @ENOM Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa `enom. da tra`i dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti. ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti. Mehr je `enino vlasni{tvo i ona mo`e potpuno slobodno njime raspolagati. . Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar). Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikom spolnog op}enja. Mu{karcu je haram da ima odnos sa `enom dok je u hajzu ili nifasu. mehr muad`d`el . Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra. 3. mehr mued`d`el .koji se daje odmah kao svadbeni dar i 2.VJEN^ANI DAR Obi~no postoje dvije vrste mehra: 1. da mu se odazove kad god to on zatra`i. da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog.Islamsko znanje 269 PRA VA MU@A U ODNOSU NA @ENU PRAV Prava mu`a u odnosu na `enu su sljede}a: 1.koji se daje kasnije. 4. Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti.666 MEHR .

669 @enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci. onda }e ih razvesti. pa je nema vi{e prava vratiti. pa ako mu se ne pokori. rekao: “Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava `enu da bi bila dozvoljena drugom) i onog zbog koga se to ~ini”. Ako mu se ne pokori. dok ne primi islam. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (mu`em i `enom) i poku{ati ih pomiriti. odvojit }e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana. on }e je posavjetovati. pa ako se ni tada ne pokori. To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik. jer postoji mogu}nost da }e je tra`iti ~ovjek zbog koga je u iddetu. brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) i brak sa osobom koja je privremeno zabranjena. s namjerom da ona postane dozvoljena prvom mu`u. brak radi dozvole produ`etka braka (muhallil). brak na neodre|eno vrijeme. @ENE KOJE SU PRIVREMENO ZABRANJENE Nevjernica. a ako ne uspiju.s.667 {igar. sve dok ne bi pustio svoju `enu i istekao njen . dok ne pro|e razlog zabrane. bez obzira da li se radilo o du`em ili kra}em periodu. izuzev kitabijke668. te se njom o`eni neko drugi (muhallil). onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodice i jednog iz njene. brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti mu`a dok ne istekne iddet.v. to jest kada ~ovjek pusti svoju `enu tri puta.. mo`e je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udarati po licu.: privremeni brak (muta). to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a za njega.270 Islamsko znanje POPRA VNE MJERE PREMA @ENI POPRAVNE Ako `ena postane neposlu{na. brak sklopljen za vrijeme ihrama na had`u i umri.a. s. NEISPRA VNI BRAKOVI NEISPRAVNI Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr.

jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti `enu. ili sa tri rije~i odjedanput. poslije kojeg mu` nije op}io s njom. Imamo dvije vrste talaka: . iako `ena mo`e to pravo zahtijevati prilikom sklapanja braka. punoljetan. rije~ima u prenesenom smislu.: “Idi svojima”. osim nakon {to se ona uda za nekog drugog.bain . {to zna~i da je mo`e vratiti . s namjerom razvoda kao npr. Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje `ene dok je u periodu hajza ili nifasa. nakon hajza. ili dok ona ne bi umrla. VRSTE T ALAKA TALAKA Ima vi{e vrsta razvoda braka. a ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se ne uda za nekog drugog.red`'i . Sunnetski je razvod braka da se pusti `ena dok je u periodu ~isto}e. bez prisile.opozivi (sa pravom povratka).Islamsko znanje 271 iddet. dok je u periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju. Suprug mo`e dati razvod braka ako je pametan. i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` ima pravo vratiti `enu.670 Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`. . Peta `ena @ena koja je udata za drugog. na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednim razvodom. a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda. Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka mo`e udati samo za muslimana i da se njen bra~ni `ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedice van bra~nog `ivota. kao npr: “Ti si pu{tena” ili “Pu{tam te”. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram). RAZVOD BRAKA (TALAK) Talak je raskid bra~ne veze: jasnim rije~ima. @ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti mu`a sve dok joj ne istekne iddet ili dok ne rodi. i ako nije pijan. @ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i `ivi s njim bra~nim `ivotom. slobodne volje. Me|utim.

Direktni razvod. jer pisanje zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “Mu`evi njihovi imaju pravo da ih vrate.ILI OBA VEZNI PRI^EK OBAVEZNI POSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE To je vrijeme koje `ena nakon razvoda ili smrti mu`a mora provesti u ~ekanju i nije joj se dozvoljeno udati u tom periodu. nakon {to je re~eno: “Pu{tanje mo`e biti dvaput. to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta. ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena direktno `eni. Razvod se mo`e izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom. Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega. uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: “I kao svjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite. to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti `enu. .peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut). a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena.” 674 IDDET .tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak. . Iddet kod `ene nakon smrti mu`a traje ~etiri mjeseca i deset dana.drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da li je doti~na `ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. Ovaj razvod mo`e biti na pet na~ina: . Razvod je ispravan i bez svjedoka.272 Islamsko znanje nakon prvog i drugog razvoda. . da u njoj pi{e: “Ti i ti” (ime `ene).prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata. uz materijalnu o{tetu s njene strane. ona me se ne mo`e vratiti {to se ne}e za drugog mu`a udati” 671. ali je ne vrati sve dok joj ne istekne ~ekanje. treba ~ekati da se porodi. ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedoke kod razvoda kao i kod sklapanja braka. Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca. U Kur'anu se ka`e: “Ako je opet pusti. ako ustanove da je razvod bolji. . . a ona koja je nose}a. Iddet razvedene `ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja.~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io. pa ih ili velikodu{no zadr`ati ili im na lijep na~in razvod dati.”673 Razvod bez prava na vra}anje (talakibain). makar ona to i ne `eljela.” 672 Razvod s pravom povratka.

odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. Mustehab je da on ne uzme vi{e nego {to joj je dao na ime mehra.Islamsko znanje 273 IZDR@A VANJE IZDR@AV Pod izdr`avanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su u njegovom skrbni{tvu. dok mu{ki ne postanu punoljetni. a ako ne bude saglasnosti. Nakon . Mu` je du`an osigurati sredstva za ~i{}enje. Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e. 5. Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta. kao i u periodu mjese~nog pranja. izdr`avanje roditelja od djece. Mu` je du`an osigurati onoliko odje}e koliko mo`e sa~uvati od vru}ine i hladno}e. To je dozvoljeno ako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu. u pogledu hrane. VRIJEDNOST IZDR@A VANJA (KOLI^INA) IZDR@AV Mu` je du`an osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan `ivot. odje}e i stana. kao {to su sapun i ~e{alj. Izdr`avanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima: 1. izdr`avanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. one koja je u braku s mu`em ili one koja se smatra da je u braku. te okolnostima u kojima se nalaze. u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom. a djevojke dok se ne poudaju. 3. Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane. ali je nose}a dok je u iddetu675. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svoju `enu kako bi ona zahtijevala razvod. Nju je tako|er du`an izdr`avati dok joj ne istekne iddet. RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE Hul'-u je samoiskupljivanje `ene od mu`a imetkom koji mu ona daje. izdr`avanje male djece od skrbnika. 4. ako roditelji nisu u stanju da se izdr`avaju. sud }e primorati mu`a na rastanak sa `enom. izdr`avanje `ene koja je trajno razvedena (talaki bain). 2. Sve se to procjenjuje prema obi~ajima. Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati. mu`evljevo izdr`avanje `ene.

ako je mu` u{kopljen ili impotentan. pa se ustanovi da je kr{}anka. `ena ne zna gdje se on nalazi. @ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr prije spolnog op}enja. ili slobodnom `enom pa se ustanovi da je ropkinja. gubavost ili {ugavost. ~ak ni u periodu iddeta. @ena }e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja. ona ima pravo na rastavu braka. posredstvom {erijatskog sudije. a nije joj ostavio neophodnu opskrbu.274 Islamsko znanje ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje `ene. Ako je mu` odsutan. u smislu da se o`enio muslimankom. kao {to je umna poreme}enost. ako se ustanovi obmana. ili ako nije u stanju izdr`avati je. . PRA VO IZBORA I RAST AVE PRAVO RASTA Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}im slu~ajevima: kad se pojavi neki nedostatak.

njegova se ostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima. ni jedna oblast islama nije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog. @ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. ako ih je imao. . Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. onda otac pored {estine dobija i ostatak nakon prava drugih nasljednika. Kao prvo. Ako bude dvije ili vi{e k}eri. Postoje odre|eni slu~ajevi kada bli`i ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanove tako da oni ne dobivaju ni{ta. Na primjer. Nakon toga. Onaj ko ne}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijeli nepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga. ostav{tina se dijeli izme|u rodbine umrlog. U protivnom dobija {estinu. U protivnom. koji imaju pravo. Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. ako ga je ostavio. Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata ili sestre. U protivnom on. k}erka dobija polovinu ostav{tine. iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice i rodbine umrlog. i izvr{iti vasijjet. uzmu svoj dio. Ako se desi da umrli sin nije ostavio mu{ke nasljednike. dobija ~etvrtinu. Ovdje smo iznijeli samo najbli`u rodbinu.OSMO POGLA VLJE POGLAVLJE MIRAS (NASLJEDNO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Treba napomenuti da uz postojanje oca. onda se nakon {to ostali. Kada nema sinova. onda sve skupa dobivaju dvije tre}ine. Spomenut }emo samo najosnovnije. bra}e. Mi ovdje ne mo`emo iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. nego `ensko potomstvo. ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karac dobija dvostruki dio koji uzima `ena. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nije `iv. iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratiti dugovi. Kada ~ovjek umre. Mu` dobija polovinu ostav{tine od `ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u nasljedstvu. Me|utim. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi. dobija osminu. sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta.

d`. .{. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratu dao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri. te da je time `ena obespravljena. jer je on taj koji izdr`ava `enu. ostav{tina se dijeli u skladu s `ivotnim potrebama i ulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao. osim gdje ona to ho}e.276 Islamsko znanje Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja je sposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vad`ib kojim nas Allah. Prema tome. Me|utim. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i la`i kojima nastoje pokolebati muslimane.. dok `ena taj svoj dio mo`e sa~uvati i nije ga du`na tro{iti. to je velika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. zadu`uje. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine.

dvadeset dvogodi{njih. poput bi~a ili {tapa. .DEVET O POGLA VLJE UKUBA T DEVETO POGLAVLJE UKUBAT (KAZNENO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje. namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se obi~no ubija. Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem ako prilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka. s tim {to to ne mora odmah u~initi. mi }emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali poznavati. ostaje obaveza velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice. U tom slu~aju nema ka`njavanja. Ako nema deva.svjesno. ali mu to prouzrokuje smrt. Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti. i to je ubistvo s predumi{ljajem. ali je du`an dati veliku krvarinu. i to na isti na~in. Tada se nad ubicom ne izvr{ava smrtna kazna. lomljenja noge ili odsijecanja ruke. desna za desnu a lijeva za lijevu. U tom slu~aju du`nost je ubiti ubicu. ZLO^INI Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva. ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice u roku od tri godine. Me|utim. dvadeset jednogodi{njih i dvadeset dvogodi{njih devaca.nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to. onda se daje njihova vrijednost. trideset ~etverogodi{njih i ~etrdeset steonih deva.ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im se obi~no ne ubija. Postoje tri vrste ubistva: . Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih. ili jedan od njih. uni{tenja nekog organa ili du{evnog oskrnavljenja. dvadeset ~etverogodi{njih. pa pogodi ~ovjeka. oprosti. . Ako nasljednici ubijenog. . Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadeset trogodi{njih. kao {to je sablja ili ne{to drugo.

da zlo~inac bude punoljetan i pametan. 2. Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta. mu{kom ili `enskom rodu. pla}a se puna krvarina. bez obzira da li se dijete rodilo `ivo ili mrtvo. vida. za mu{ko stotinu deva. a ona ostane u `ivotu. pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka i homoseksualizma. Jer. pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje na osnovu ekstremiteta ili tragova `ivota. sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnosti stajanja ili sjedenja. govora. Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrt novoro|en~eta. a uzimaju je nasljednici. Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 1. uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravan ubici u: 1. ka`njavaju se kamenovanjem. svi oni zaslu`uju smrtnu kaznu. 3. Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo. danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo jedini spas ~ovje~anstvu. ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em. u tom slu~aju postoje detaljna poja{njenja. ne bi sida odnosila toliki broj ljudskih `ivota. za probijenu kost-deset deva. KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) Bludnik ili bludnica koji su o`enjeni po islamu. da se zastupnici ubijenog slo`e na odmazdu. bez obzira da li je to u~inila majka ili otac. Ona osoba koja nije bila u braku. Primjera radi. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka). a za `ensko pedeset. ~ula mirisa. obavezna je isplatiti krvarinu zvanu “gurra” (osloba|anje roba ili stotinu ovaca). te{ko }e se odlu~iti na korak koji }e ga dovesti do toga. Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono previ{e okrutno i zaostalo. Ve}ina islamskih u~enjaka. 2. Me|utim. a po~inila je blud. 3. za izbijeni zub-pet deva. slobodi ili ropstvu. .278 Islamsko znanje ili uni{tenja sluha. za njih je [erijatom propisana smrtna kazna. islamu ili nevjerovanju. Ako se dijete rodi `ivo. [to se ti~e homoseksualaca. pa poslije umre zbog ranijih uzroka. kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni prenosilac side. Ako vi{e ljudi u~estvuje u ubijanju jednog ~ovjeka. u obaveznost odmazde. Ona je obavezna za rane koje otkrivaju meso.

Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina. a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka). od njega se prvo tra`i pokajanje. onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju suda. otpadnik od vjere (murted). npr. odsijeca mu se {aka. Ako razbojnici samo upla{e putnike. KAZNA ZA RAZBOJNI[TVO Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije nedu`an ~ovjek. kazna otpada sa njega. KAZNA ZA OTP ADNI[TVO OTPADNI[TVO Musliman koji se odrekne islama. to jest onaj ko nije zaslu`io smrtnu kaznu kao {to je zaslu`uje. Ako se ne{to oplja~ka.Islamsko znanje 279 KAZNA ZA POTVORU Onaj ko drugog optu`i za blud.Kazna za kra|u Ko ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra. odnosno bez prisile. 4.. Ukoliko se ne pokaje u roku od tri dana. sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira alkohol. kaznit }e se sa osamdeset udaraca. onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i noga unakrst. ali se tu|a prava moraju naplatiti od njega. nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjati d`enaza. Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan. onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje. Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en.. 3. a ne izvr{i ubistvo. .Kazna za konzumiranje alkohola Po hanefijskom mezhebu.

679 Neki ka`u da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio. pa tako i kazneno pravo. ^ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad zna da ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi. Me|utim.{. zatvorom. Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. ukoravanjem.. Propisivanjem takvih kazni za{ti}uje se i potencijalni zlo~inac. te ka`njva svakog u skladu s onim {to je zaslu`io na jedan od tri na~ina: 1. 3. bi~evanjem. d`. Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{e okrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka.280 Islamsko znanje SUDSKE KAZNE Vladar je du`an da odredi kazne .677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od deset udaraca bi~em.{. najbolje poznaje ljudsku prirodu. Allahov zakon nije podlo`an promjenama kao {to je slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi. a za{ti}uje se i zajednica. objavljeni od Allaha. . Me|utim.. oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi su propisi najbolji i najefikasniji za ljude. 2. kazne gledaju samo jednim okom.678 Vladar je du`an da vr{i procjenu u pogledu tazira. d`. Jedan od tih prigovora jeste to da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo.tazir. koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke napade i la`i koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~ina za koje je islam propisao tako stroge kazne. oni koji iznose te prigovore. jer Allah. te u njima vide samo bol koju one donose zlo~incu.

3. 8. ali bez slabosti. mora biti ~vrst. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne mo`e biti svjedok. jer on presu|uje u ime Allaha. da bude musliman. 2. 7. da sudi u prisustvu svjedoka. Sudstvo spada u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. . otac ili supruga. 3. Kadija donosi odluku na osnovu: 1.v. da ne donosi presudu u stanju srd`be. priznanja optu`enog. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja. Vladar je du`an da u svakom gradu postavi kadiju ({erijatskog suca). 6. davanja primjedbi i rasporeda sjedenja. ali bez grubosti. dokaza onog koji optu`uje. i blag. ili se trudi da se domogne tog polo`aja. da mjesto na kome sudi bude prostrano. kako ne bi sudio bez nu`nog znanja. da dobro poznaje Kur'an i hadis. 4. 4. da bude pravedan. na taj polo`aj ne treba postavljati onog koji ga tra`i. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i sunneta. Ako nema dokaza. Prema tome. Adabi (na~in pona{anja) kadije: 1. Polo`aj kadije izuzetno je va`an. onda na osnovu zakletve optu`enog ili odustajanja od zakletve. 5. kao {to su dijete. s. kao zastupnik Allahova Poslanika.a. punoljetan i slobodan. Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 1.Islamsko znanje 281 SU\ENJE. SVJEDO^ENJE I PODIZANJE OPTU@NICE SU\ENJE Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem. 2. 2.s. da ne uzima mito ili hediju (poklon). vida i govora. da posjeduje izo{trena ~ula sluha.

makar i ne izgledao pouzdan. i ni jedan ne prevagne. poput svjedo~enja jednog bra~nog druga. izuzev {to je za . a ako se ustegne od zakletve. sudija }e presuditi protiv njega. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan. sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist. u korist drugog. Svjedo~enje postaje obaveza onog ko bude odre|en da svjedo~i. Me|utim. ili svjedo~enje neprijatelja. sudija }e re}i optu`enom: “Pristupi zakletvi. kao {to je npr. ako se radi o haddovima i ako je uzeo dva svjedoka. upozorit }e ga da }e protiv njega presuditi.” Ako donese dokaz. ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imati li~nu korist. re}i }e tu`itelju: “Daj dokaz. Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju. a ako zatra`i da mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz. kad su u pitanju ljudski hakovi . sudija }e ga osloboditi.prava. kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka. ako se ne zakune. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava ono {to je zabranjeno. Po`eljno je da se tada zakletva ponudi tu`itelju. Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka. on }e upitati optu`enog: “[ta ima{ re}i na ovo?” Ako optu`eni prizna navode optu`nice. Ako ne donese dokaz.282 Islamsko znanje NA^IN SU\ENJA Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: “Ko je od vas dvojice tu`itelj i kakva je optu`ba?” Kad tu`itelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be. dat }e mu se razuman rok u kome on mo`e donijeti dokaz. punoljetan i od onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja. Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka. svjedo~enje bli`njeg. SVJEDO^ENJE Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo. sudija }e podijeliti sporni predmet me|u parni~arima. sudija }e presuditi po njoj. a tek nakon toga presudi u njegovu korist.” Ako se optu`eni zakune. a ako zanije~e. tako da ne bi bio optu`en za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji. s tim {to }e naglasiti taj oslonac. nego na osnovu dokaza. Ako dokazi budu suprotni. ~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iska`u svoje zadovoljstvo takvim su|enjem. on }e presuditi na osnovu svog znanja. Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti.

Postoje tri vrste zakletve: jemin-gamus — to je svjesno la`no zaklinjanje. Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se `eli ne{to potvrditi. ako se ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu.” Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i du`an je da u~ini keffaret. makar se radilo i o ne~em po{tovanom. kao kad se ka`e: “Tako mi Allaha.pokajanje. jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom. kojom hranite ~eljad svoju. a za svjedo~enje hajza ili trudno}e dvije `ene. Boga mi”. prekr{it }e je i i u~initi keffaret. onda se za svjedoka uzima jedan ~ovjek i dvije `ene. a za dokazivanje bluda neophodno je imati ~etiri svjedoka. ne}u to i to uraditi. poslije ~ega je obavezna teoba . Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca.Islamsko znanje 283 vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok.” . nahranite. kao {to je Kaba ili Poslanik. uradit }u to i to” ili “Tako mi Allaha. bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih koji mnogo govore): “Ne. 89. ajet: “Otkup za prekr{enu zakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom. ili da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite. Boga mi” ili “Da. ZAKLETV A ZAKLETVA Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom. Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup. to jest njegovim imenima i svojstvima. Me|utim. a zaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti. Onaj koji prekr{i zakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida.

d`ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih. zabranjeno je ubijati djecu. D`ihad je farzi-kifaje681. d`ihad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu d`ihada. u smislu Alejhiselamovih rije~i: “Ko od vas vidi ne{to {to ne valja. 3. pru`anje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu. d`ihad protiv gre{nika rukom i savjetom. ne vodi rat. odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju. d`ihad protiv {ejtana. starce.683 Na~ini (adabi) pona{anja u d`ihadu: 1. ili koji su uzeti u za{titu. a ako ne mogne rukom. 4. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja. ispravan nijjet (odluka). da roditelji daju saglasnost za odlazak u d`ihad. . da se prethodno izvr{e pripreme. Takvima je d`ihad farzi-ajn. Uvjeti islamskog d`ihada (borbe): 1. onda jezikom”680. 2. 3. dok se protiv nevjernika s kojima je sklopljen mir. 4. 2.682 Vladar je nadle`an progla{avati d`ihad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom.DESET O POGLA VLJE DESETO POGLAVLJE VOJNI POHODI I D@IHAD Postoje ~etiri vrste d`ihada: 1. te `ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim aktivnostima. 4. 2. osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih koje je odredio vladar. neka ga suzbije rukom. strogo ~uvanje vojnih tajni. to jeste na d`ihad kao oru`anu borbu. 3.

D`izja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana . zabranjeno je masakriranje neprijatelja. isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski.” 684 Muslimani su.Islamsko znanje 285 5. u~enje dove u kojoj }e se tra`iti pomo} protiv neprijatelja. pa je vladar podijelio podanicima. bez obzira na godine. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “…i protiv njih pripremite koliko god mo`ete snage i konje za boj. D`izju pla}aju vojno sposobni. Iznos d`izje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika. dakle. kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine. Vladar je du`an izvr{iti pripreme za d`ihad i osigurati sve vrste ratne spreme. uz godi{nji porez. njihovog oru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napasti muslimane u njihovoj zemlji. a nesposobni za borbu. Ostale ~etiri petine dijele se borcima. POVEZIV ANJE ISLAMSKIH VOJSKI POVEZIVANJE Kao {to je obavezan d`ihad.{ti}enika na ime u`ivanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. a njegovo ime bilo upisano u op}i vojni spisak. . 6. Svaki mladi} koji navr{i osamnaestu godinu `ivota du`an je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinu ili vi{e dana. bez obzira da li `ive u jednoj ili vi{e razli~itih dr`ava. obavezni. Neflun je ono {to vladar dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bje`e}i prije borbe i njime vladar raspola`e u skladu s op}im interesima. RA TNI PLIJEN RATNI Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu. U d`ihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemlje koju su osvojili muslimani. ne pla}aju d`izju. PROPISI O PLIJENU Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana. koji }e se dijeliti na op}e potrebe muslimana.

ko nakon zarobljavanja primi islam. Ukoliko postoje ugovori u tom pogledu. njih se treba pridr`avati sve dok ih suprotna strana ne prekr{i. da ih razmijeni. on se ne smije ubiti niti dr`ati u zarobljeni{tvu. Ako primi islam prije zarobljavanja. Me|utim. da tra`i otkup za njih. tako da mo`e da ih kazni smrtnom kaznom. da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadr`i status zarobljenika. onda ne daje ni otkup za osloba|anje.286 Islamsko znanje RA TNI ZAROBLJENICI RATNI U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kako postupa neprijateljska strana. .

AHLAK I EDEB .

.

islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih. navika. 2 .{. pa ako ti Njega ne vidi{. Edeb je tako|er arapska rije~ (mno`ina “adab”) i zna~i: odgoj. To se mo`e razumjeti i iz hadisa D`ibrila.. Tako|er. pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju. d`. tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka.. skup plemenitih.. sna`nim poput osvjedo~enja. i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. Prema tome.ako su mu ahlak i edeb lijepi.ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. a izbjegavanju lo{ih. uistinu. jedno uti~e na drugo. da bi nam takav ahlak donio dobra djela. vidi. obrazovanje. dobro~instvu) Poslanik.. Zbog toga islam obavezuje na oboje: 1 . Ti postupci i pona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka. ahlak je mno`ina od arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud.v. najve}im dijelom odra`avaju se na njegove vanjske postupke i njegovo pona{anje. a odvratio nas od lo{ih. lijepo pona{anje.s. pokoravanje i robovanje Allahu. a ostavljanja lo{ih djela. tj. lijepih i pozitivnih postupaka. priroda. kada je do{ao Allahovom Poslaniku i postavljao mu pitanja. prirodno svojstvo. Kao {to se ahlak odra`ava na edeb. Islamski ahlak i edeb su.. tako da je te{ko uspostaviti preciznu razliku izme|u dva pojma. unutra{nja svojstva. strah od D`ehennema. mo`emo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana i bogobojaznosti. s. i iman mu je jak i obratno. ihsan. odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz obo`avanje. narav. to je njegov cjelokupni duhovni `ivot. obi~aj. ahlak i edeb me|usobno su povezani i nu`no uslovljeni. Jer vjera u Boga. a te`nja za D`ennetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i na dobro~instvo prema drugima. beletristika. a odvra}anje od poku|enih. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika .a. odnosno na njegov vanjski `ivot. u Sudnji dan. Drugim rije~ima.pozitivna i negativna. ^ovjekova }ud. u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo. podsticaj na pohvalne postupke. da obo`ava{ Allaha. jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari.{. Jezi~ki. On tebe. kao da Ga vidi{. i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavu vjeru.”685 Prema tome.islamski ahlak koji te`i ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava. d`. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: “Uistinu . da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvali lijepi ahlak.AHLAK I EDEB Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka . dakle. pristojnost. rekao je: “. karakter. To opet zna~i da su islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja.

{. potvorio tog i tog.. Allah ka`e: “Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti. Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde: “Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom. izme|u ostalog. ka`e: “A ti si. oblasti koje obuhvataju ahlak i edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje sa`eti kroz va`nije cjeline. i pozivanjem i podsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud. a da na nju nije upozoreno. onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega. a pojedine prepustiti stru~nijim tekstovima. d`. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak.s. ka`e: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi pravedno postupili. najljep{e }udi” 690.”694 .v.. a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena.. pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela. ^ak je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim te`i islam na dunjaluku. u imetku zakinuo tog i tog. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena. isti~u}i njegovu vrijednost: “Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti te`e od lijepog ahlaka..”689 Za Poslanika.290 Islamsko znanje su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka.”691 “Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a.”686 “Uistinu su me|u vjernicima od najpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi !” 688 I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom. Poku|ena svojstva jesu uglavnom krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva. prolio krv tog i tog. a nas obavezuje da slijedimo Poslanika. AHLAK Ahlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva.”692 Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u D`ennet. postom i zekatom.. Ponekad su i zasebna. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka. pa }e se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru. a ako mu ih nestane prije nego {to se svima odu`i.a. d`. Poslanik je rekao: “Bogobojaznost i lijep ahlak. Allah.”687 Kona~no. s.. primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su `estokim prijetnjama.”693 A s druge strane. Allah. zaista. udario tog i tog.{. ali je psovao tog i tog.

za to mu ne}u upisati grijeh. upisat }u mu sevab. onda djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama.a. s. A ako naumi da uradi neko lo{e djelo. u Kur'anu veli: “A nare|eno im je da se Allahu klanjaju. d`. Ta ispravnost ili iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena. upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba.v. nema ni{ta.a. pa ga ne uradi.. Poslanik. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku .. rije~i u hadisi . odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnost i iskrenost nijjeta je po`eljna.” 696 A u djelima koja su mubah (dozvoljena. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha. u tom slu~aju.ukoliko ga uspije realizirati. Na drugom svijetu on od tog djela. d`..{. A bez iskrenog nijeta u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo mo`e donijeti . du{a vjernika je smirenija i u slu~aju neuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj. d`.nagrada na drugom svijetu ga ne}e ma{iti. a Allaha gotovo da i ne spomenu.” 695 Obavljanje ibadeta. Ako taj nijet izostane.. ~ini du{u ~vr{}om i manje ovisnom o dunjaluku. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i On za to ne}e nagra|ivati. ali i u ostalim postupcima.Islamsko znanje 291 PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA ISPRA VNOST NIJET A (NAMJERE) ISPRAVNOST NIJETA Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha. tj. pa ga ne uradi. uspjehu i neuspjehu.{. Allah. d`. upisat }u mu samo jedan grijeh..{. i samo za to da bi se pokazali pred svijetom. u~injeno. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah.. vjeru ispovjedaju. To se prije svega odra`ava u ibadetu .makar u tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo . ka`e: “Uistinu su djela prema . iskrenost prema Njemu. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha. najstro`ije je zabranjeno. a ako ga uradi.{. O tome Poslanik. odnosno propisanih djela. d`.” “Uistinu }e licemjeri na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome svijetu.”697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu. u ne~ije drugo ime osim Allahovog.{. da Mu iskreno.s. i On }e njih zavarati.. zbog njihovih nedjela `estokom kaznom prijeti: “Licemjeri misle da }e Allaha prevariti.v. kao pravovjerni. a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu.{. s. Kada ustaju da klanjaju.pobo`nosti. d`. a ako ga uradi.kudsiju: “Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo. nam o tome prenosi Allahove. lijeno se di`u..s.

o predstoje}im ku{njama obavje{tava.{.{.{.{.”703 A Allahov Poslanik.. ali nam nudi i rje{enje . kao njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: “Mi }emo sigurno one koji su saburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili. d`. A ti obraduj strpljive. ina~e.”704 Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u tra`i pomo} u saburu-da bi time skladno potvrdio Allahovu.. rije~i u hadisi . {to je jo{ gore. `ivotima i ljetini. Njegova . ka`u: 'Mi smo.v. prenosi Allahove.sabur: “Mi }emo vas. poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz `ivotna isku{enja .'”701 “O vjernici. ili.i u vjeri i u dunjalu~kim poslovima. d`. d`. pa je Allah. uistinu. ustvari. Pa ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog `ene da bi se o`enio. u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta. ili zapao u nemarnost. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. uistinu.” I na drugom mjestu nas Allah. i zajedno s njim.s.s. uistinu. d`.”699 STRPLJIVOST (SABUR) I ZAHV ALNOST ([UKR) ZAHVALNOST Allah.{.{.292 Islamsko znanje namjerama.”698 Allah. uistinu. prima samo ona djela koja su u Njegovo ime ura|ena. pa ko bude u~inio neko djelo pridru`iv{i Mi u njemu nekoga.. tako isto od njega se tra`i da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu .. ostavit }u i njega i njegov {irk (udru`ivanje)..” 700 I na drugom mjestu nas Allah. O tome nam Allahov Poslanik. njegova hid`ra je za ono za {to ju je naumio. d`. Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti.a.. d`.. Allah je doista sa strpljivima.{.kudsiju: “Meni nimalo ne treba udru`ivanje s nekim.{. koji.” 702 Sabur je. a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio.da se ne bi prepustio lagodnom `ivotu. d`... ali nam nudi i rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni? “A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih.v. a da u isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. veli: “Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura. na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkom u imecima. pa je Allah. kad ih kakva nevolja zadesi. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u.. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. da se ne bi osilio. bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje. O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori: “Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako ka`u: 'Mi vjerujemo!'. s. d`. tra`ite pomo} strpljivo{}u i namazom.a. s. uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim.

A Allah.{. d`. rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje: “Allah }e.”708 NADA (U BO@IJU MILOST) I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) Allah. .{. veli: “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. zahvalnost u blagostanju mo`e biti jednaka strpljivosti u oskudici... milost. d`. a koji se sa prethodnim dopunjuje. Allah je blagodaran i sveznaju}i.ali i da je kazna Moja. a i {titi od Allahove. kazne.. on se strpi i postojano dr`i i time posti`e korist (nagradu od Allaha. d`.”710 Da se Njegova milost ne smije olahko shvatiti.”709 Me|utim.a..{..{. d`. Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike. a to ne va`i ni za koga osim za vjernika.. gdje Allah. na Njegovim blagodatima produ`uje.{.” 707 I na kraju. poslije tegobe lahko}u dati. ako ga zadesi kakva radost.”705 Uz to. bolna kazna!” 711 Potrebno je ulo`iti trud da bi se zaslu`ila Allahova. ka`e: “Ako budete zahvalni. jo{ vi{e dati.s. Islam to nudi vjernicima da bi se time pomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}e zapada..{. d`. jasno rekao da ga ne}e oprostiti: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.. d`. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.. vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bo`ijoj milosti.” 706 “Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali. Za {irk (mnogobo{tvo) je Allah. zacijelo.. sigurno. Allah. to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti. d`. o tome veli: “Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu.Islamsko znanje 293 zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegova Gospodara. d`.” 713 . d`.” 712 Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja sabur. i time posti`e korist za sebe. ima istu nagradu kao i onaj koji strpljivo posti. Allah..v. “.) za sebe. d`. Allahov Poslanik o tome ka`e: “^udno li je pona{anje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za njega.{. a ako ga pogodi kakvo zlo ili {teta.{.. doista. poru~uje.. d`.{. u~vr{}uje i pove}ava blagostanje.{.. jeste nada u Bo`iju milost i Njegovu pomo}. Ja }u vam. isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. s. ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: “Ka`i robovima Mojim da sam Ja.. d`. on zahvaljuje Allahu. zahvalnost Allahu. Poslanik.A Allah pra{ta i samilostan je.{. Onaj Koji pra{ta i da sam milostiv.{. zaista.

mnogo toga je ja~e od njega i mnogo je stvari koje ga potencijalno ugro`avaju. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja. treba imati i izgra|ivati u sebi strah od Allahove. odredbom. uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na Svoju kaznu. tj. Allah. Islam nam. tako|er.{. azimu{'anu. U Kur'anu o tome Allah ka`e: “Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allah odredi. nisu dozvoljeni. mnogo pra{ta i On je milostiv. ne gubite nadu u Allahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo posti`e ~vrstom vjerom u Bo`ije odre|enje.s. . koji ste se prema sebi ogrije{ili. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: “(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.{.” 717 ZADOVOLJSTVO Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i. ka`e: “To vam samo {ejtan pla{i svoje prijatelje (one koji se za njim povode). idolatrija i sli~no.{.od Boga. d`. U tom je kontekstu i hadis Allahova Poslanika.. d`. s. kao {to smo vidjeli. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za ono do ~ega mu je stalo.{. doista.294 Islamsko znanje Bezna|e i o~ajanje. praznovjerja. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Bo`iju milost: “Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. u Kur'anu..a.{.'”718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to desilo sa Allahovom.: “Ko uve~er ka`e: ‘Raditu billahi rabben ve bilislami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (‘Zadovoljan sam Allahom.. Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje i dobra djela: “Reci: 'O robovi moji. jer je ~ovjek slab. d`. a i sve drugo {to nam se desi. Zato vjernik. a spa{eni od zablude. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nih uvijek mo`e uvjeriti. kazne. jer Allah. On je Gospodar na{. ali je u velikoj opasnosti.” 714 Gubljenje nade u Bo`iju milost je posebno zabranjeno grje{niku. dakle.. Islam zato dokida sve strahove osim straha od Allaha. a ne tjelesnim u`ivanjima i materijalnim dobitima. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih vjerovanja. d`. zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost posti`e i pove}ava duhovnom hranom. ako ste vjernici. pored nade u Bo`iju milost.'” 715 Me|utim. d`. a bojte se Mene. ukazuje na to da je istinsko zadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu. jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan sa spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu “slobodu” u u`ivanju na ovom svijetu. On. isti~u}i da je bolna.. Preciznije re~eno.”716 Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje. A strahovanja u `ivotu je previ{e. Zato ih se (takvih) ne bojte.v.

. nesmotren i nepromi{ljen.s.: “Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha. d`..”724 Ispravni i korisni postupci su poznati i ograni~eni.v. rekao je da se u Allaha.{..[. Njih je.a.. kada je rekla: “O Allahov Poslani~e.osobito kad su vjerski propisi u pitanju. vjernik bi trebao da se okiti stidom. s.s. onda se pouzdaj u Allaha. upitao za njegovu devu. podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj volji i odredbi. s. a ti onda ~ini {ta ti je volja.{. a vra}aju se (u svoje prebivali{te) site.{. Pouzdanje (tevekkul) u Allaha. jer tevekkulu treba prethoditi trud i rad. vi{e.a.{. ima mnogo vi{e mogu}nosti da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ili drugome. a. Allahovom Poslaniku.s.s. ka`e: “A kada se odlu~i{. s.{.. jer Poslanik veli: “Stid samo dobro donosi. jednom iz daljine do{ao je neki ashab. . uzda da }e je na}i gdje je i ostavio. d`.{.”722 Ka`e Resulullah.{: “Onome ko se u Allaha uzda. pa je tako kod `idova izra`en strah ili bojazan. d`.Islamsko znanje 295 d`. brz.a.”723 STID Svaka vjera ima svoju posebnost. To pouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji `ivota.s. s. upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas. d`. mu na to re~e: “Sve`i je i pouzdaj se u Allaha!”721 Jako pouzdanje u Allaha. rekao je: “Svaka vjera ima svoju }ud. a }ud ove vjere je stid. d`.s. s. na`alost.v. Allahov mir i spas bio nad njim')719 .{. d`. a Njemu. olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Ka`e Allah. Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci. Kada ga je Resulullah. a kod kr{}ana ljubav.zaslu`uje da ga Allah. d`.” POUZDANJE U ALLAHA. zadovoljnim u~ini.a. s. vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom. Da bi se to rje|e doga|alo. Allah.”720 Dakle.. On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice. D@.. On }e mu biti dovoljan. Gospodarom. za odvra}anje od ru`nih postupaka i za tra`enje znanja . A ~ovjek..v.a. prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja. jedne od `ena Allahova Poslanika.v. Lijep primjer za to je slu~aj Ummu Seleme.”726 Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela..”725 “Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: “Ako nema{ stida..{...a.. one osvi}u gladne. naro~ito ako je previ{e slobodan. d`. A Allahov Poslanik.v. Svome Poslaniku.s.a. r.. pa se onda pouzdati. U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik.v.

ahiret i D`ennet u njemu. upozorava nas Poslanik: “^uvajte se gramzivosti.. Allah. za`elio bi i drugu. a kada bi imao dvije doline.navijesti bolnu patnju. da li `ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje iza{la plodna teku}ina?” “Da. ne. re~e Allahov Poslanik. Tome svjedo~i i hadis: “Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga.”733 Stoga.727 DARE@LJIVOST Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici.” 728 “I namaz obavljajte i zekat dajite.”731 Dare`ljivost vjerniku poma`e da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu . a. pripremljen za one koji se Allaha boje. a suprotno tome. ni vrijednosti najbli`ih mu vi{e ne}e biti svete.”732 Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva.{. pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati. Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti.296 Islamsko znanje Allah se zaista ne stidi istine. Tako|er. ono }e nad njim nadvladati. Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi. on bi htio jo{ vi{e.” 730 A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: “Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i sebi. a neke oblike dijeljenja ~ini obaveznim. “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. Te osobine ~ovjek te{ko sputava. opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili. d`. Allah }e primiti pokajanje onoga ko se pokaje. pa (reci mi). po`elio bi i tre}u . za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici.ljudska usta mo`e samo zemlja napuniti. dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim.”735 .s. {krtost strogo zabranjuje: “Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih. jer je ona. i koliko god imao imetka i bogatstva.” 729 A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdra`e: “Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od onoga {to vam je najdra`e. udjeljuju. to je zlo za njih. ako vidi teku}inu nakon bu|enja”.”734 “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu . uistinu. stvar neminovno vodi ka me|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne dobiti. uni{tila one prije vas i navela ih je da krv prolijevaju i da svetinje pogaze.

. onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. bio on bogat ili siroma{an. nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite. Za Allahov. oprost uvjet je oprost mazluma.” 738 U svjedo~enju: “O vjernici. ~ija vrijednost dose`e gigantske dimenzije.odnosa prema Bogu.” 736 Pravednost je obavezna u svemu! U govoru: “I kad govorite pravedni budite. jer se kr{e Njegove zabrane.Dova se mazluma prima: “^uvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha.{.”743 . pa makar to bilo i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka. svjedo~e}i Allaha radi. ta Allah je pre~i !” 739 ^ak i prema onima koje mrzimo: “Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite. jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema. O tome nam svjedo~i i hadis: “Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmiri i od njega oprosta zatra`i. d`. nego }e se dugovi podmirivati svojim dobrim djelima.”740 Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde. uzet }e se grijesi njegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim.” 737 U presudi: “I kad ljudima sudite. dovoljno govori ~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja objava.”741 . kao npr.{.: ~injenje zuluma (nepravde) koje predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa . pa makar se i srodnika ticalo. jer njegovo pravo nije ispo{tovano. budite uvijek pravedni. i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum).Islamsko znanje 297 PRA VEDNOST PRAVEDNOST O ovom plemenitom svojstvu.”742 . da pravi~no sudite. to je najbli`e bogobojaznosti. da bi ljudi pravedno postupali. A ako ne bude imao dobrih djela. nema zapreke. Allah o tome u Kur'anu veli: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali. d`..Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: “Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima. a ukoliko mazlum ne oprosti.

i la` i la`no svjedo~enje.a. s. O zabrani isposni{tva Muhammed.. veli: “Tako mi Allaha. To je i nu`no svojstvo za zdrave me|uljudske odnose.”750 A Allah.”745 Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima.. d`.” 746A prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: “O vjernici. reko{e ashabi.a. Poslanik nastavi: '[irk.nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu. Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte. a.v. svrstao je u znakove licemjerstva: “Ko bude imao (ova) ~etiri svojstva taj je potpuni munafik. s. jer mu je u obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja. Allah.”749 UMJERENOST Put obo`avanja Allaha. kada obe}a .s. ^uvajte se la`i. azimu{'anu.v. d`.s.{. ka`e: “I ispunjavajte obavezu (obe}anje).298 Islamsko znanje ISKRENOST I POVJERENJE Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti.. rekao je: “Ko nas bude varao taj nam ne pripada.la`e.v.ne ispuni. ne uskra}ujte sebi lijepe .. ka`e: “O vjernici. a ko bude imao neko od njih..a. taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga se ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri . i klanjam i spavam.iznevjeri. i kada raspravlja .”744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe. u Kur'anu. Allahov Poslani~e'.. neposlu{nost roditeljima'. i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine.{. s.. veli: “Dr`ite se istine. ^ovjek koji ima sklonosti prema la`i bit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac. i ~ovjek koji te`i ka iskrenosti. i `ivim bra~nim `ivotom. jer kakva bi to zajednica bila i kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u druge.pretjeruje. zaista. jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`. s..v. Poslanik. a onda se uspravi i re~e: '. Poslanik. jer istina vodi ~estitosti..{.da. bit }e upisan kod Allaha iskrenim.. o tome ka`e: '”Ho}ete li da vas obavijestim o najte`im grijesima?'” 'Da.”747 Allahov Poslanik. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja.”748 Nedostatak ova dva plemenita svojstva Resulullah. kada govori . a ~estitost vodi ka D`ennetu. jer }e se za obavezu. ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas. odgovarati.s.s. On ne trpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga . Islam zato nare|uje istinu.s.' i to je vi{e puta ponovio. jer la` vodi grijehu. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina `ivota i rada) taj ne pripada meni. a nekad ne postim.. d`.. a grijeh vodi u vatru. a nekad postim.a.

tra`iti. jer nisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no `ive.. s. Allah. Allah.”755 SKROMNOST Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine.a.”754 O pretjerivanju op}enito... ne voli one koji pretjeruju.v.{. Takvi i zaslu`uju kaznu od Allaha najavljenu u hadisi . ka`e: “^uvaj se rasko{nog `ivota.”753 One koji u davanju sadake pretjeruju.”760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha.” 756Oholost je Iblisa navela na odbijanje pokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: “A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`du Ademu!' . Allah }e mu ugled pove}ati.. isti~e i zabranu pretjerivanja u jelu i pi}u: “Jedite i pijte.kudsiju: “Uzvi{enost je moje svojstvo. a i veli~anstvenost je Moje svojstvo.{. Ja }u ga kazniti. Vjerovjesnik je rekao: “Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan.{. zabrana pretjerivanja: “. poni`enjem ka`njava ohole. d`.”757 Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik. u ovom istom ajetu. ne voli one koji pretjeruju. Allah.s. d`. osim Iblisa.{.{. ali ne pretjerujte. i putniku-namjerniku. samo ne prelazite mjeru. Takav se neumjesno i drsko odnosi prema svome Gospodaru.” 761 . pa u Allaha je sva veli~ina. jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred Onim Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. d`.. Resulullah. i siromahu.”752 Allah. nakon {to je zabranjen asketizam.. govori nam i sljede}i ajet: “Ko bude htio veli~inu. zaista.. najavljuje: “Uistinu }e oni koji iz oholosti ne}e da Me obo`avaju i da Mi robuju u}i u D`ehennem poni`eni. a zatim.oni je u~ini{e.Uzvi{enosti. Vje~nosti Gospodara njegova. slijedi od Allaha. a prolaznosti svega ostalog. tako On ugled podi`e skromnim robovima Svojim.{.” 758 O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: “Ne}e u}i u D`ennet onaj koji u svom srcu nosi imalo oholosti. jer su rasipnici bra}a {ejtanima. uistinu.”759 Kao {to Allah. d`.. Oholost i umi{ljenost jesu osobine onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio. ali ne rasipaj.Islamsko znanje 299 stvari koje vam je Allah dozvolio”751.. upozorio je da se tako mogu poistovijetiti sa {ejtanovom bra}om: “Daj bli`njem svome pravo njegovo. Allah. d`. d`. pa ko Mi se suprostavi (oholo{}u i ponosom).

a nekad i nenamjerno. ubistvo itd. a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. d`.”765 LJUBA V LJUBAV Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja najvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva. nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: “. Islam poru~uje vjernicima da pra{taju jedni drugima.: kra|a..s.”764 “Ko nije milostiv. taj }e na}i slast imana: da mu Allah.{. jer. O tome Allah. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. i Njegov Poslanik budu dra`i od svega. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samo zbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala... da brata muslimana voli samo u ime Allaha. d`.”766 Vjernik }e biti na drugom svijetu sa onim koga voli. mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo..a. i Njegovom Poslaniku. blud. ili ro|aci njihovi.v.{. da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru. stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima u D`ennetu sastao. Ponukani nekom svojom slabo{}u nekad to ~ine namjerno. o tome je rekao sljede}e: “Kod koga se na|u tri svojstva. s. rekao je: “Uka`i milost onima {to su na Zemlji. d`.{.s.v.a. Resulullah. neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?” 762“…a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi. Ta ljubav treba biti ~ista i treba joj prethoditi ljubav prema Allahu. Allahov Poslanik..” 768 Suprotna ljubavi. u skladu s hadisom: “Svako }e biti (na ahiretu) s onim koga je volio”767. s. Allah. makar oni bili o~evi njihovi. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu.300 Islamsko znanje PRA[T ANJE I SAMILOST PRA[TANJE U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu.. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {tete ja~anju me|usobnih odnosa..{. ni njemu milost ne}e biti ukazana. ili sinovi njihovi. iako Allah voli pra{tanje. d`. Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebno bitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima.”763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imati svoje granice..s. ka`e: “Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje. On je propisao kazne za neke velike grijehe kao npr.v. pa }e ti se smilovati Onaj {to je na nebu. s.a.. ili bra}a njihova. Ona zamra~uje um i donosi . jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima.

podvala.{. u skladu s Poslanikovim.Islamsko znanje 301 negativne posljedice: nasilje. Islam je zato kao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje.” Islam ovu boljku lije~i tra`e}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi. a mnogo je ja~eg intenziteta. mrzio u ime Allaha.” 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima.”774 ZA VIST ZAVIST Zavist je jedno od najopasnijih svojstava. Allah... d`.” 776 . mr`nja i sli~no.”769 Od vjernika se. ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada.s. a. d`.{. {to se i u Kur'anu spominje: “. blag i nje`an.”771 Allah. prekora~enje dozvoljenog i razumnog. nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo”od zla zavidnika kada zavidi. me|utim.. Istinski vjernici udaljuju se od ovog svojstva i kad ih neko rasrdi. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala. s. oholost.{. rije~ima: “Ko bude volio u ime Allaha. tra`i da mrzi u ime Allaha. uistinu.{. samo {to srd`ba kra}e traje.v... d`..i vi{e vole njima nego sebi. rekao je: “Nije sna`an onaj ko je dobar hrva~. jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tava drva.”770 SRD@BA Sli~no mr`nji.”775 Allah. d`. Takav planski i sistematski nastoji dokinuti presti`e oko sebe. mada se naj~e{}e nalazi uz mnoge od njih kao: la`. opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: “.a. i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i ne`eljene posljedice. davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman. mada im je i samima potrebno.s. sa~uvat }e ga od Vatre. ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svoje namjere. oni pra{taju. Primjer toga imamo u osje}anjima ensarija prema muhad`irima.samo takva mr`nja nam je dozvoljena.”773 “Onaj ko bude pa`ljiv. jer u hadisu stoji: “Allah. a kada ih ko rasrdi. nepravdu. Allahov Poslanik.. oni pra{taju. O {tetnosti zavisti dovoljno govori sljede}i hadis: “^uvajte se zavisti. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice.. a vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi.. jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. ono {to On mrzi . ne zavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome. voli blagost u svemu. Poslanik o tome ka`e: “Ne mrzite se. rekao je.

tra`iti: “Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to je korisno i pomo} od Allaha. U svakom slu~aju. ali samo da bi ostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima. jer ga oni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo.a. a u tome je mnogo toga pogubnog za njega. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu i korisnom djelovanju. tra`ite. a nemojte slijediti druge mimo Njega. kad joj udovolji na dozvoljen na~in.” 780 “Slijedite ono {to vam se od Gospodara va{eg objavljuje.v.{. bi li zaslu`io kaznu?! Tako isto. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima. objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: “A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim. i vjernici.”779 Umjesto prohtjeva vjernici trebaju slijediti ono {to je Allah. zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju. a i Poslanik Njegov. d`. tako|er.s. ^ovjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti {tetne i lo{e.a.'” 784 “…i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }e se trud njegov sigurno iskazati.”781 Vjerniku se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. {to smo vidjeli iz gornjih ajeta.v.. a besposli~arenje mu nikako ne pripada. s.” 778 Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi.s. U skladu s hadisom: “Ja uistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu”783 Allah nas na vi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: “I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti. s obzirom da su ~este i posve {tetne. sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima.{.{. d`. posebno ih isti~emo. izazivaju nered i haos na ovom svijetu: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi.”786 .. kako ne biste bili nepravedni!” 777 “…i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta. s. ali. O tome Poslanik..”785 A Poslanik.302 Islamsko znanje UDOVOLJA VANJE PROHTJEVIMA UDOVOLJAV Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima. islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: “Zato ne slijedite strasti.. d`.”782 LIJENOST I DANGUBLJENJE Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima. ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritom trebamo pomo} od Allaha.. zaslu`uje nagradu. one. ka`e: “[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen na~in.

Preciznije re~eno. Ili. d`.. u skladu s Allahovim.... jednostavno re~eno.[.adabi prema drugima. pak. Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova `ivota. ~ovjek koji je svoj odnos prema Allahu.~ovjek je. rije~ima: “I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obo`avate. posve sigurno. ni u krupnim ni u sitnim postupcima.Islamsko znanje 303 I na kraju. i odredbama gajba.. odgovorio: .a.adabi prema sebi.{.{.{. U adabe prema Allahu.[. i koji jedni drugima istinu preporu~uju. D@. edeb je islamski bonton. I ODREDBAMA GAJBA ADABI PREMA ALLAHU. preporu~eno ili poku|eno. postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom. osim onih koji vjeruju i dobra djela ~ine.” 787 EDEB (ADABI) Kao {to je ve} re~eno. s.. . na gubitku.788 Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine: . ADABI PREMA ALLAHU.da samo Njega obo`avamo.{. d`. D@. nekoga ravnim ~ini. jer edeb prema sebi i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu. ili.. jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno.{. doista.”789 Onaj ko Allahu. jer odnos ~ovjeka prema Allahu. kada je bio upitan koji je najve}i grijeh. temeljno uti~e na sve ostalo. d`. a oblast koju obuhvata je obimna. jer je Poslanik. d`.s. d`. uradio je najve}i grijeh.v.. ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a. spada: .adabi prema Allahu.{.upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima i obavezama prema drugima. tada je. i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje. nare|eno. uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva. d`. edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izra`enih kroz njegov vanjski `ivot.{. d`. . najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: “Tako Mi vremena .

. uistinu. u skladu s hadisom: “Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesd`idu.pa neka umanji ili uve}a.. a u drugom rivajetu (predanju) spominje se i kip795.304 Islamsko znanje “Da Allahu suparnika pripisuje{. da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemu usmjeravamo. jer nam to na{ Gospodar zapovijeda: “O vjernici.i Njegovi meleki. da se nadamo Njegovoj milosti a da strahujemo od Njegove kazne. u skladu s hadisom: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika”794. ADABI PREMA MELEKIMA I OST ALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA OSTALIM ADABI PREMA MELEKIMA Adabi su sljede}i: . iskrenim i odanim robovima. Ukratko.793 . niti uvoditi psa. veli~aju}i Ga i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima. taj je o~ito skrenuo s pravog puta”791. . jer. u skladu s brojnim hadisima: “Uistinu Allah. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a. sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako to dolikuje Allahovim.da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu. Allaha ~esto spominjite. da Mu ne budemo neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e. u skladu s rije~ima na{eg Gospodara: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede. i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati”.{. onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe.da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in.~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima (redovima) jer meleki blagosiljaju takve. ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru. a On (Allah) te stvorio”790. i Njegovi meleki blagosiljaju prednje safove.”798 “Svakoga ko na mene donese salavat. d`.izbjegavati sve neugodne stvari op}enito.da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u `ivotu propisao. .”797 “Uistinu Allah.{. d`.{. jer to uznemirava meleke. blagosiljaju onog ko ljude pou~ava dobru. meleki }e blagosiljati onoliko dugo koliko on taj salavat donosi . . i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !”792 “Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti..u ku}i ne dr`ati istaknutu sliku `ivog bi}a. melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno”796. d`. niti unositi kipove..”799 .

pa kada neko od vas po|e u zahod neka rekne: ‘Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais’ (‘Moj Allahu. veli: “Kada nastupi predve~erje (kada omrknete).” A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: “Utje~em Ti se od mu{kih i `enskih d`ina. a onda jedan drugom ka`u: ‘Zar mo`e{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en..sje}anjem i spominjanjem Allaha. osim sa Allahom.s. i zatvorite .”801 A Poslanik. ali nemate konaka.{. onda {ejtan svojima ka`e: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'”802. sjete se (Allaha i Njegovih odredbi). i od njega {ejtan uzmakne. I kada to ka`e. veli: “Kada ~ovjek u|e u svoj stan i spomene Allahovo ime pri ulasku. i to isto uradi pri uzimanju hrane.’803 ‘Zaista je ovaj otvor (zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju d`ini i {ejtani.a. a to se ispoljava na vi{e na~ina: . d`. . d`. tada {ejtan rekne svojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku. a kad pro|e sahat no}i. ti potra`i uto~i{te kod Allaha.u~enjem: “Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-rad`im” (“Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana”). Takvih je primjera mnogo...posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike. ~im ih sablazan {ejtanska dodirne. ka`e: ‘Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete illa billah’ (‘U ime Allaha. tada im ka`e: 'Dobili ste ve~eru. njemu se rekne: ‘Upu}en si. i odjednom do|u sebi.s. jer se tad {ejtani {ire. a ne spomene prilikom uzimanja hrane. pri ulasku u mesd`id rekao bi: “Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirrad`im” (“Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i od prokletog {ejtana”). pri izlasku iz svoje ku}e. onda ih pustite.Islamsko znanje 305 ADABI PREMA [EJT ANIMA I D@INIMA [EJTANIMA Pona{anje prema {ejtanima i lo{im d`inima sastoji se od tra`enja za{tite kod Allaha.”804 Poslanik.’). a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima: “Ko. za{ti}en i sa~uvan. {ejtan izjavi: “Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana.s.. u Allaha se uzdam.{. . utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine’). a.v. op}enito: “Oni koji se Allaha boje. a. nema nikakve mo}i niti snage. za{ti}en si i sa~uvan si!’.. On uistinu sve ~uje i zna” 800. od njih. s. U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta: “A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede. zadr`ite svoju djecu (u ku}i).' A ako pri ulasku ne spomene Allahovo ime.”805 A u drugom hadisu Resulullah. d`.{.

”814 “U~ite Kur'an jer. u koju nema nikakve sumnje. ..a. jedna za njegovu `enu. Ja ne ka`em da je “elif lam-mim” harf.makar da ne{to preko njih stavite. uistinu. lakrdija nikakva on nije” 812. i pokrijte posu|e spominju}i Bo`ije ime . jer se prenosi da je Poslanik opsihiren na ~e{lju i kosi807. Ova Knjiga. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.uzeti Kur'an za uputstvo u `ivotu i mjerilo za istinu i la`.i ne rasipaj rasipni~ki. s.”810 ADABI PREMA KUR'ANU Adabi prema Kur'anu su: .v. .a.da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i. jedna je za gosta. da razmi{lja o njegovom zna~enju.306 Islamsko znanje vrata spominju}i Bo`ije ime.s.ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom. a zatim Kur'anu druge podu~avaju”. u skladu s hadisom: “Najbolji me|u vama jesu oni koji se podu~e Kur'anu.s.”809 U drugom hadisu stoji: “Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jede i pije lijevom rukom.v. veli: “Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu. . rasipnici su {ejtanska bra}a. govor koji rastavlja (istinu od neistine).”806 Osim toga treba pripaziti gdje se odla`u nokti. }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je u~io. jer Allah ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je.. Allah. a onda druge.da sebe. jer {ejtan.” 808 A Allahov Poslanik. doista.. a ~etvrta je za {ejtana. podu~ava Kur'anu. uistinu. opisuje: “Elif lam-mim.. a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara. nego: 'elif' je harf. ne otvara zatvorena vrata. kosa i sli~no.” 811 “Kur'an je. d`. i ugasite svjetiljke. i zave`ite mje{ine (za vodu ili mlijeko) spominju}i Bo`ije ime. jer ga takvim Allah.” 813 A Poslanik. zaista. veli: “Jedna postelja je za ~ovjeka.{.”815 . d`.. s.. veli: “. a nagrada se deseterostruko uve}ava. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili.{. 'lam' je harf i 'mim' je harf.

osim onome koga On za Poslanika odabere. s. pojava Ded`ala. koji poznaje samo Allah. d`.v. d`.{. blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom). jer Allah. veli: “Ko na mene donese salavat. su: . s. d`. obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nosti kao: kaburski `ivot poslije smrti..{.ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega.a. i koji ~esto Allaha spominje”817.. O vjernici. a on ne donese salavat na mene... a Allahov Poslanik. ljepote D`enneta i strahote D`ehennema i drugo.v.a. S..a. za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu.”816 “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor.” 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno. V . s.”820 “[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime. Adabi prema Allahovom Poslaniku. s.s. A. svih ljudi pa i od njega samog”818. predznaci Sudnjeg dana te najte`e isku{enje.{.. a zatim onaj koga Allah. jer ih je zaista Allah poslao kao {to je i mene poslao..s.{. d`.v.{. patnje ili u`ici u njemu. Allah.”823 ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU Allah.”821 Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: “alejhisselam” jer je tako u Kur'anu zabilje`eno822. d`. .s. rekao je: “Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike. Allah na njega za to (djelo) donese deset salavata (blagoslovi ga).v. i Njegov Poslanik.” 819 A Poslanik. djece.Islamsko znanje 307 ADABI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU.a. od Svojih poslanika obavijesti: “On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome. pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u `ivotu.slijediti ga. u Kur'anu ka`e: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika.. V. Ovo i drugi vidovi kazivanja jesu dio gajba824. S. . .da nam Resulullah bude dra`i od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: “Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem dra`i od njegovog imetka.s.. ka`e: “A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost ukazala.

v. razo~arava.s. Allah o tome ka`e: “O vjernici. patnje u kaburu. d`. pouzdavaju}i se u Allaha. pa su rekli: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima .” Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu.{.”828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: “Allahumme inni euzu bike min azabi d`ehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja vel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`d`al. iznena|uje.{.” ADABI PREMA KADAU I KADERU (BO@IJEM ODRE\ENJU) Pro`ivljavaju}i sudbinu..v. kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas.: “I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' .” (“Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik..308 Islamsko znanje kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara... d`.kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti. {ejtanovo djelo.”). veli: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to ka`e. veli: “Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (u namazu) neka Allaha.s.one kojima je. upu}ivati dove za lijep ishod i za{titu od isku{enja. nada.to u~vrstilo vjerovanje. d`. treba kazati: “In {a'allah” (“Ako Bog da”). isku{enja `ivota i smrti i od zla Ded`ala. da biste ono {to `elite postigli. kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari. ne prima mu se namaz ~etrdeset dana. koju mu je njegov Gospodar odredio.. d`. zato se toga klonite.” 826 A Resulullah. u skladu s rije~ima Allaha.{. s.{. i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zaslu`ili! . horoskopa ili ~itanje iz find`ana.” 827 Allahov Poslanik. treba da ih se pri~uvate!' . kazati: “La ilahe illellah”830.a.kada se ne~emu iznenadi trba re}i: “Subhanallah”. vjernik prolazi kroz razne situacije. tuguje..{. Allah. na {to razli~ito reaguje: raduje se.. kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti. vino. zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u D`ehennemu.. .A Allah brzo svi|a ra~une. jer Allah u Kur'anu ka`e: “. itd. treba. ili re}i: “Hasbijellahu ve ni'mel vekil. U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e: . podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu. ka`e: “A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{. `ali. graha i sl.a. s.ne dodav{i: ‘Ako Bog da!' 829”. d`. gatara.

A Allah ne voli nikakve razmetljivce. uistinu. s.833 Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik. kada bi se ostvarilo ne{to {to ga raduje. ponavlja: 'da sam…' ili 'da je bilo…'.da iz gre{aka i nesre}a u `ivotu uzima pouku bez prevelikog `aljenja. rekao: “Elhamdulillahi ala kulli hal” (“Hvala Allahu.lezi bini'metihi tetimmus .{. kad ih kakva nevolja zadesi. a. `ale}i za onim {to ga je pro{lo.v. u skladu s hadisom: “A ako te ne{to pogodi (zadesi). u skladu s kur'anskom preporukom: “A ti obraduj strpljive. d`. radio.” 835. rekao: “Ma {a Allah la kuvvete illa billah ('Onako je kako Allah ho}e i odredi. ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi. uistinu.Islamsko znanje 309 i obiljem. ^ijom blagodati se upotpunjuju dobra djela”). a koja nije. kada bi mu se dogodilo ne{to {to bi ga ra`alostilo.niti da.a. prije {to je damo. .s. da se zahvali Allahu onako kako je to i Poslanik.kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi. zapisana u Knjizi . vratiti”). a i da se ne biste previ{e radovali onome {to vam On dadne. ve} reci: ‘Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale’ (‘Bog je odredio i u~inio ono {to je htio’).to je Allahu. bilo bi tako i tako'. zaista.. rekao: “Elhamdulillahil . a prenosi se da bi Resulullah.. jer je tako od Boga propisano: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. jer uistinu ono ‘da’ otvara {ejtanova vrata. i da se previ{e ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti. ka`u: 'Mi smo Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodara njihova i milost. treba re}i: “Allahu ekber” ili kazati: “Ma {a Allahu la kuvvete illa billah” u skladu s kur'anskom preporukom: “A za{to nisi. mo} je samo u Allaha')” 832.s. hvalisavce”836.s..da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo. . lahko . nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan” 831. oni su na pravom putu. . ti ne reci: 'Da sam uradio to. Allahu pripadamo i Njemu }emo se.. one koji. a. ako ostvari ne{to {to je `elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr. kad si u vrt svoj u{ao.’” 837 .salihatu” (“Hvala Allahu. da ka`e: “Inna lillahi ve inna ilejhi rad`i'un” (“Mi. za svako stanje”)834.

u prou~avanju i tra`enju islamskog znanja provesti cijeli `ivot. veli: “.{. vjernik. . u skladu s hadisom: “Tra`enje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”844. i prema svojoj `eni. jer Allah.” “Ne ~ini tako. u skladu s Allahovim rije~ima: “Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e” 842..pa ~ak i on sam. d`.. razum i tijelo. pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini . d`. i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra (Sudnji dan) pripremila.spre~avati du{u od niskih poriva.v.namazu provodi{? “Jesi. ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu).. te biti svjestan odgovornosti za nju.”838 A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu dra`i od slabog vjernika.s. . od adaba je: . .uspio je onaj ko je o~isti. . jer i prema svome tijelu ima{ obavezu...{. i prema svojim o~ima. a no} u nafila . ka`e: “O vjernici.”839 Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati . razum. s.voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju. udahnuo u njega du{u.. Allahov Poslanik. spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze). od adaba je: . Allaha se bojte.. Stoga.a. jednom je ashabu rekao: “Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana.{. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”840. prije svega. posti i odmaraj od posta.onako kako to od njega njegov Gospodar tra`i. d`. Kada je u pitanju du{a.da se u odgoju du{e poma`e dru`enjem sa ~estitim ljudima.tra`enje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu. jer Allah. u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva uzdr`ao. darovao mu je tijelo. Koji mu je sve to dao na raspolaganje. Allah.” 843 A kada je u pitanju razum..i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori. D`ennet }e boravi{te biti sigurno”841. Allahov Poslani~e.310 Islamsko znanje ADABI PREMA SEBI Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara . sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju. jer nas Allah . kada je u pitanju du{a.svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela. a u obojici je dobro. ja~ina u imanu.

{. mjerilo ostalih odnosa i da je od temeljnog zna~aja. u skladu s ajetom: “I jedite i pijte. s.s..a.. rekao je u dovi: “Allahu moj. lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!” 854 A Allahov Poslanik. lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu. veli: “^isto}a je pola vjere. .v. samo ne pretjerujte..voditi ra~una o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi.v. jer Allah nije stvorio ni jednu bolest. va{ otac je bio baca~ luka i strijele. rekao: “Nema nano{enja {tete. s. Naime. izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine..”852 “Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet. . ka`e: “I haljine svoje o~isti!” 851 A Poslanik. ne voli one koji pretjeruju”850.”858 ADABI PREMA DRUGIMA Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu..s.starosti i smrti”849.v. Poslanik.”846 A u drugoj dovi. jer je Allahov Poslanik. odstranjivanje dla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha.a.. podu~avanje plivanju . d`.odr`avati ~isto}u tijela. uistinu. Ti znanje moje pro{iri” 845. s. niti da pretjeruje. poru~uje nam da je milostiv i da . od adaba je: brinuti o zdravlju. d`.s. Resulullah. potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova”856.. d`. osim ~etiri stvari: vje`banje jahanja na konju. molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!”)847 A kada je u pitanju tijelo....”857 Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele.a. molio bi: “Allahumme inni es'eluke ‘ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (“Moj Allahu.s. utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno. voditi ra~una o kondiciji.. u skladu s hadisima: “Sve {to nije od sje}anja na Allaha. sinovi Ismailovi. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostima u prethodno navedenom odnosu.tra`iti samo ono znanje koje je korisno..{.v.i reci: “Gospodaru moj. ni sebi ni drugome!”848 “Lije~ite se.da sebi ne uskra}uje u jelu. .v.”855 “Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje). Poslanik je rekao: “Ga|ajte. On.. (zikr) besposlica je. s. naredio bih im upotrebu misvaka (~etkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”853. d`.{. Allah.s.a. ka`e: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu.a.Islamsko znanje 311 podsti~e na pove}anje znanja: “.{. s. . Allah. posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{aka u tim odnosima i njihovog opra{tanja. a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti .

s. A ukoliko ne dobije oprost na ovome svijetu. na drugom }e se svojim djelima otkupljivati. ne reci im ni: 'Uh' .. upozorava: “Ko bude svome bratu nepravdu po~inio. odmah iza {irka: “Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?” . na {to nas Allahov Poslanik.v. poslije Allaha. trebamo se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu... Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost . d`. i Njegovog Poslanika. Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju . i to tri puta ponovio. Najva`nije je da u oba ova odnosa nema tre}eg. ~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka Allahovom oprostu dok “obespravljeni” sam ne oprosti. [to se ti~e odnosa prema samom sebi.a. ako se pokajemo za po~injene grijehe. obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost. s.i ne podvikni na njih. Budi . Resulullah. A ko ne bude imao dobrih djela. jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje. ADABI PREMA RODITELJIMA Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju. “Ho}emo!” .{. odgovori Poslanik. odgovorio je Poslanik.”859 Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim oprezni.{. bio je od jednog ashaba upitan: “Ko je me|u ljudima najzaslu`niji da mu iska`em pa`nju i lijep odnos?” “Mati!”.{. vjerniku najpre~i.v. s. a.. ka`e: “Kad jedno od njih dvoje.a..da li }e nam doti~ni oprostiti ili ne. Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa.v.prema nekome su obaveze ja~e a prema nekome slabije.. d`. njemu }e se tovariti grijesi onoga kome je nanio nepravdu. kod tebe starost do`ive.s.upitao je Resulullah. “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Otac!” . d`. dr`at }emo se redosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine.reko{e ashabi. nego }e se dugovanja podmirivati dobrim djelima. jer svako voli da mu bude opro{teno. “[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima.s. s. taj neka se s njim izmiri (i halal zatra`i) prije nego do|e na Sudnji dan.”862 O na~inu dobro~instva prema roditeljima.a.a.860 ^estitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. jer su roditelji. s.312 Islamsko znanje pra{ta onom ko se pokaje.” 861 A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha. kada ne}e biti ni dinara niti dirhema. i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim.. ili oboje.s. Allah..v.s. Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~aju po~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha.

O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis: “Da je nahrani. osim u ku}i.v. ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje.”871 .”864 ADABI ^OVJEKA PREMA @ENI I @ENE PREMA ^OVJEKU Prava i du`nosti u braku su obostrana.a.a.s.ukoliko `ena otka`e poslu{nost Allahovim propisima ili mu`u. smiluj im se.Islamsko znanje 313 prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: 'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj. da je obu~e. u skladu s ajetom: “O vi koji vjerujete. kad i sebe hrani. uistinu. s. iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima. rekao je Poslanik. s. vi posavjetujte. jer Allah ka`e: “. odr`avanje veze prema njihovoj rodbini i izvr{avanje njihove oporuke. kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')” 863 A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti.. . stvara `ene.i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas.” 868 A u hadisu stoji: “^ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado”869. da je ne udara u lice.obaveza dono{enja opskrbe `eni: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje” 867.v. na Oprosnom had`u..” 866 Od adaba ~ovjeka prema `eni je sljede}e: . “Vi.: “^etiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i tra`enje oprosta za njih. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte!” 870 .odgovornost za pona{anje `ene. a onda se od njih u postelji rastavite. da je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja). a i one prema vama”. treba je upozoriti i po potrebi kazniti: “A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate.. a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost. od vrste va{e. da se uz njih smirite.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost. kad vam postanu poslu{ne. kad i sebe obla~i.s. . pa ih i udarite. svjedo~i nam hadis Resulullaha. imate du`nosti prema `enama.

Allah.”878 ADABI PREMA DJECI Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj.”875 “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu). naredio bih `eni da u~ini sed`du mu`u”876.” 879 Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskom ahlaku.”877 O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis: “Najbolja je `ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje. i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire. taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosom punim ljubavi.” 874 I hadisima: “Kada ~ovjek pozove `enu zbog neke svoje potrebe.. u skladu s hadisom: “Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom. koja ga poslu{a.. za {to je odgovorna.” 873 “Kada vam postanu poslu{ne.314 Islamsko znanje ADABI @ENE PREMA MU@U : @ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati mu poslu{nost. vi ih i istucite zbog toga. u skladu s hadisom: “A `ena je pastir u ku}i svog mu`a i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje stado. kada budu imali sedam godina. jer je Poslanik. neka mu do|e. rekao: “Ne pripada meni onaj ko ne iska`e milost prema na{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!”881 Prema djeci treba iskazati jednak odnos i ne praviti razliku izme|u njih. kad joj naredi. a kada napune deset. sebe i porodice svoje ~uvajte vatre. pa makar bila zauzeta oko kuhanja.s.da vodi brigu o djeci i ku}i. {to je roditeljska odgovornost. te njihovo privoljavanje na to. a.” 872 “Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode. u skladu s ajetima: “Mu`evi imaju prednost nad njima za jedan stupanj. kad je pogleda.”882 Od adaba prema djeci jeste . rekao je: “O vi koji vjerujete. d`.{. .”880 Me|utim. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte. u skladu s hadisom: “Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz).

i rodbini.”890 “Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi.s. od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji. s.kada zaboli jedan dio.” 886 Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom siromahu (strancu): “Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka.tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin lammeh” (“Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i od svakog urokljivog oka)..s..a.{.”887 O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: “Ko `eli da mu Allah dadne obilnu opskrbu.a. a i odr`avanje veze. da ih za{titi.”892 Izme|u ostalog.v.” 885 A `estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: “Ne}e u}i u D`ennet ko kida rodbinske veze.Islamsko znanje 315 i akika (klanje kurbana). i siromasima... jer je Resulullah.”891 “Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam. neka pazi i obilazi rodbinu. d`. tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose. i siro~adima. u~io za Hasana i Husejna: “Ui'zukuma bikelimatillahit . i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici i povi{enoj temperaturi..”893 . samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog tijela .”888 ADABI PREMA OST ALIM MUSLIMANIMA OSTALIM Ovi adabi su mnogobrojni. {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi dan. rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi. odgovoriti na poziv i re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’) kada neko kihne.” 889 “Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani.v. obi}i bolesnika. a sadaka rodbini je i sadaka. te dug i u blagostanju obilan `ivot. ispratiti d`enazu.”883 A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha.”884 ADABI PREMA RODBINI Dobro~instvo prema rodbini i odr`avanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: “I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima dobro~instvo ~inite. kao {to je i Resulullah. s. jer je Resulullah rekao: “@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan. kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: “Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi.

i ro|acima. s. i prijateljima.s. adabi prema: siro~adima. i siromasima. i kom{ijama. i putnicima . pjegavi gavran. i onima koji su u va{em posjedu.Allah. zaista.” 898 A Poslanik.”901 ADABI PREMA @IVOTINJAMA I prema `ivotinjama mo`e se zaraditi nagrada ili kazna. voli one koji su pravi~ni.”904 .”899 Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: “Ko se poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada. “Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed.i ponovio je to tri puta.”900 “Razlikujte se od mnogobo`aca: pu{tajte bradu i skra}ujte brkove. smilovat }e ti se Onaj Koji je na nebu.v. prijateljima. “Ko. izme|u ostalih. bli`njim i daljim. va`ni su.a.”895 Tako|er. da sam pomislio da }e me (kom{ija) naslijediti.”902 Mu~enje je `ivotinja strogo zabranjeno: “Neka je Bo`ije prokletstvo na onog koji zlostavlja `ivotinje. ka`e: “Uka`i milost prema onima {to su na Zemlji.” 897 Prema njima je obavezno biti pravedan: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone .”894 “Toliko mi je D`ibril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji.”896 ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: “Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika. musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: “A roditeljima dobro~instvo ~inite. rekao je: “Tako mi Allaha nije vjernik!” .namjernicima. a onaj ko to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada .upita{e ashabi. siromasima. u skladu s hadisom: “Na sve {to ima `ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa. siro~adi.v. s. kao {to se navodi u hadisu: “Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija. mi{. Allahov Poslani~e?” .316 Islamsko znanje Allahov Poslanik.osim da biste se od njih sa~uvali.a. bijesan pas i lunja (vrsta sokola).s...”903 Dozvoljeno je ubiti one `ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje.

Sura E{-[u'ara': ajet 193. Sura El-Burud`: ajet 21. Sura El-En'am: ajet 92. Buharija i Muslim. 14. 23. 15. 20. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124. 26. 4. 24. Muslim. 21. 5. 9. Sura Junus: ajet 57. Sura El-E'araf: ajet 204. Sura El-Hid`r: ajet 9. Sura El-Fussilet: ajet 41. Sura El-Furkan: ajet 1. Sura El-Isra': ajet 9. 19. Sura El-Bekara: ajet 97. 16. 8. Sura El-Maida: ajet 19. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. 3. Sura El-Enbija': ajet 10. 7. 18. 17. Ahmed i En-Nesai. 12. . 13. Sura El-Kehf: ajet 109.Islamsko znanje 317 BILJE[KE 1. Sura En-Nisa': ajet 165. 2. Sura En-Nisa': ajet 174. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. Sura El-E'araf: ajet 158. Buhari. 6. 27. 22. Sura E{-[u'ara': ajet 192. 10. 25. Sura El-Kijame: ajeti 17-18. Sura En-Nahl: ajet 89. 11. Buhari i Muslim. Buhari i Muslim.

Sura El-Isra': ajet 106. Sura El-Bekara: ajet 185. 34. Sura Hud: ajet 49. . En-Ned`m: ajeti 3-4. 45. Sura El-Fussilet: ajet 53. Sura El-Hakka: ajeti 44-47. En-Nisa': ajet 164. 36. 35. Sura Et-Tevba: ajet 6. Sura El-Bekara: ajet 118. Sura En-Neml: ajet 6. Sura El-Enfal: ajeti 67-68. Buharija. 59. 58. 40. 61. 33. 43. 53. 57. 38. Sura El-Furkan: ajet 33. Sura El-Burud`: ajeti 21-22. 49. Sura Et-Tevba: ajet 43. Buharija. 55.318 28. 29. 50. Sura Kehf: ajet 25. Sura Et-Abese: ajeti 1-11. E{-[ura: ajet 51. El-Hakim. 39. Sura El-Kadr: ajet 1. 51. Sura En-Ned`m: ajet 4. 48. 46. Sura Et-Junus: ajet 15. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. 62. Sura Junus: ajet 2. 42. Sura El-Bekara: ajet 30. Islamsko znanje Buhari i Muslim. 41. 54. 37. Sura El-Furkan: ajet 5. Buharija. 60. 32. Muttefekun alejhi. 31. Sura El-Isra': ajet 85. Buharija. 47. Buharija. 30. Sura El-Enfal: ajet 67. El-Bejheki i En-Nesai. 56. Sura El-Enfal: ajet 12. 52. 44.

75. . Sura Et-E'ala: ajet 14. 86. Buharija. Sura El-Maida:ajet 3. 84. Sura Es-Saffat: ajet 16. tabi'in. 67. 78. Sura El-En'am: ajeti 33-34. E{-[uara': ajet 214. 94. 77. najstariji {ejh Ebu-Hanife. Umro je 109. 69. 73. 64. 72. Sura El-Furkan: ajet 33. godine po Hid`ri. Sura El-Hud: ajet 120. 65. Sura El-Kadr: ajet 1. str. 95. Sura El-Bekara: ajet 282. Sura El-Isra': ajet 106. Sura Ali-Imran: ajet 184. Sura Ed-Duhan: ajet 3. 68. 74. E{-[abijj je Amir-[erahbil. 71. Sura El-Furkan: ajet 32.I dio. 90.Islamsko znanje 63. 66. 70. 92. Sura El-Mud`adela: ajet 1. Sura Alek: ajeti 1-5. 89. 79. Sura El-Bekara: ajet 281. Sura El-Bekara: ajet 278. 85. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195. Sura El-E'araf: ajet 157. 96. El-Burhan”. Sura En-Nisa': ajet 95. Sura El-Bekara: ajet 23. 319 Buharija. Sura En-Kehf: ajet 6. Sura El-Had`d`: ajet 47. Sura En-Nahl: ajet 102. Sura El-D`umu'a: ajet 2. 87. Sura El-Isra': ajet 106. 83. Sura El-E'araf: ajet 187. 88. 91. Sura El-Bekara: ajet 97. Sura El-Ahkaf: ajet 35. 80. 81. 32 . 93. 76. Sura El-Bekara: ajet 184. Bio je imam u hadisu i fikhu. 82.

El-Enbija': ajet 23. Sura Et-Junus: ajeti 1-2. 128. 106. 117. Sura En-Nahl: ajet 67. 127. Muslim i drugi. 99. 110. Sura Ali-Imran: ajet 7. Sura El-Bekara: ajet 183. 116. Sura El-Bekara: ajet 25. 119. Ahmed. Sura El-Enbija': ajet 25. 112. 101. Sura Et-Muhammed: ajet 15. 102. 123. Et-Tirmizi. 109. Islamsko znanje El-Bejheki. Sura En-Nisa': ajet 43. 121. 105. Sura El-Had`d`: ajet 27. 108. 103. Sura El-Maida: ajet 45. . Buharija. Sura Et-Fussilet: ajet 3. 129. Sura En-Nisa': ajet 82. Sura El-Isra': ajet 32. 125. 100. 114. 130. Sura En-Nisa': ajet 82. Sura Et-Hud: ajeti 1-2. 107. 124. 98. Sura El-Maida: ajeti 90-91.320 97. Sura El-Hud: 1. Sura El-D`asija: ajet 29. Sura El-Bekara: ajet 109. 118. 126. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16. Sura El-Bekara: ajet 219. 113. a hadis prenose Buharija i Muslim. Buharija i Muslim. Sura Et-Sad: ajet 29. Sura En-Nasr: ajet 3. 122. Buharija. 131. 120. Sura E{-[ura: ajet 13. Sura El-Kijame: ajeti 16-19. Sura El-Isra': ajet 33. 104. 111. 115. Sura Ez-Zumer: ajet 23. Sura El-Bekara: ajet 106.

Sura El-Ankebut: ajeti 50-51. Sura El-Hid`r: ajet 22. 321 Sura Ali-Imran: ajet 146. Sura El-En'am: ajet 125. Sura En-Nahl: ajet 44. 164. Sura El-Bekara: ajet 180. 142. Sura El-Bekara: ajet 185. 161. Sura El-Had`d`: ajet 5. Sura El-Alek: ajet 2. Sura Et-Junus: ajet 61. 154. Sura El-Enbija': ajet 30. 163. Sura El-Bekara: ajet 106. 157. 156. Sura El-Bekara: ajet 96. Sura Junus: ajet 38. Sura El-Bekara: ajet 23. 160. Sura El-En'am: ajet 102. Sura Ta-ha: ajet 114. 150. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4. 139. 146. Sura El-Isra': ajet 88. 141. 135. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191.Islamsko znanje 132. 159. 166. 152. Sura Ez-Zumer: ajet 9. 158. Sura El-Ahzab: ajet 27. 136. 134. Sura El-Kasas: ajet 88. Sura Lukman: ajet 18. Sura El-Bekara: ajet 144. 137. Sura El-Ihlas. 151. 144. 133. 147. El-Hakim. Sura El-Fussilet: ajet 54. 145. Sura El-Bekara: ajet 269. 155. 140. 165. Sura El-Mud`adela: ajet 11. 162. 148. 138. 149. . Sura En-Nisa': ajet 11. 143. Sura El-Bekara: ajet 189. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. Sura El-Hadid: ajet 3. Sura Hud: ajeti 13-14. 153.

196. Sura Ali-Imran: ajet 159. Sura En-Nur.322 167. Sura Ali-Imran: ajet 64. Sura En-Nisa': ajet 33. koji ka`e: hadis je hasen sahih. 184. 174. Sura E{-[ura: ajet 38. Sura El-Ha{r. koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 195. Sura Er-Rum: ajet 21. 181. 180. 171. 173. 183. Sura En-Nisa': ajet 58. Sura El-Bekara: ajet 286. Sura El-Maida: ajet 45. Sura El-Maida: ajet 47. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri. Islamsko znanje Sura E{-[ura: ajet 11. ajet 31. 188. 168. ajet 7. 169. 201. Sura En-Nisa': ajet 135. 170. Sura El-Maida: ajet 8. Sura En-Nisa'. 185. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Mudesir: ajet 38. Sura El-Enbija': ajet 22. 190. Sura En-Ned`m. 182. Sura En-Nur: ajet 4. Bilje`i Buharija. 176. Sura Et-Tur: ajet 21. Sura En-Nisa': ajet 19. Sura Ali-Imran. Sura El-Ankebut: ajet 45. El-Hatib u djelu:”El-Kifaje” i . 197. 177. Sura El-Maida: ajet 38. Sura El-Hud`urat: ajet 10. 193. ajet 63. 191. 187. 192. 189. Bilje`i El-Hatib u knjizi “El-Kifaje” i Ibn Abdul-Berr. Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. Sura En-Nur: ajet 2. 199. 194. Sura El-Bekara: ajet 179. 179. 186. 172. Sura El-Maida: ajet 50. 175. ajet 65. 178. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: “Medhal ed-Delail”. 200. 198. ajet 3-4.

hadis 3445. 229. Vidi djelo “El-Kifaje” od El-Bagdadija. str. 228. 205. 208. 1987 god. 202. Sura El-Enfal: ajet 2. 227. 220. 218.. 221. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. 223. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 1/51. Sura Et-Tevba: ajet 124.tom 1. 222. dogovorili da sla`u u pogledu tog predanja. 206. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. 214. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da su svi pogrije{ili. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 1/114.Islamsko znanje Ibn Abdul-Berr u svom “D`ami'u”. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi “[erhul-akidet-Tahavijje”. 216. Sura El-Ahzab: ajet 22. uslovno re~eno. Bejrut. ili da su se. sedmo izdanje. 386. 203. 212. 215. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. hadis broj 20996. 219. 241-242. “Et-Tabekat” “Et-Temjiz” El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka. Pogledaj naslov “Sunen Ebi-Davud”. poglavlje “Iman” 1/37. 209. str. 217. Bilje`i Muslim. 386. str. “Sahihu Muslim”. 224. Musnedul-Ensar. 204. Darulmektebetil-hajat. Ibn Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.god. Izdava~ El-Mektebul-islami. 6/478. 226. hadis broj 1 i 5. 401 i “El-Mevduat” od Ibn-D`evzija .39. 1983. 3/403.” Buharija i Muslim. 207. Sura El-Kafirun: ajet 6. Bilje`i El-Bejheki u “El-Medhal” i El-Hatib u “El-Kifaje”. 323 Bilje`i El-Bejheki u djelu “El-Medhal” i Ibn Abdil-Ber u svom “D`ami'u”. 213. Ebu-Davud i Tirmizi koji ka`e:”Hadis je hasen sahih. 210. str. str. Sura Fatir: ajet 28. 373. Sura El-Hud`urat: ajet 15. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. hadis 50 i Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 225. 211. Sura Muhammed: ajet 19. Pogledaj djelo:”D`ami'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi”. . Bejrut. “Kasasul-enbija'. Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:”Sijer el-E'alam en-Nubela” od imama Ez-Zehebija.

249. 233. 240. “Sahihu Muslim”. Islamsko znanje Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 6750. Sura El-Enbija': ajet 25. 254. 241. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 247. 250. Sura El-E'raf: ajet 172. hadis 3238. Sura El-Bekara: ajet 164. Daru ihjait-turasil-arebi. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. hadis broj 29. 238. 234. 232. Ibn-Had`er el-Askelani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura Er-Rum: ajet 30. 1/50. 3/245. 248. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 1417. 237. “Bed'ul-halk” 6/313. “Musnedul-muksirine mines-sahabe”. Sura En-Nisa': ajet 136. 236. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim” u poglavlju “Iman”. Sura Merjem: ajet 17. 1/56. “Muhtesar Sahihi Muslim” 2/338. 244. hadis 3326. Sura Et-Fatir: ajet 1.57. 257. 239. 245. Sura El-E'araf: ajet 54. ^etvrto izdanje. 252. 246. 231. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”.246. 235. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/7. hadis broj 1385. hadis br. 251. 1/37. hadis br. Kitabul-D`enaiz. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. 256. Ahmed ibn Hanbel. “Iman” 1/48 poglavlje 6. Sura El-Bekara: ajet 30. hadis broj 4091.17. 1972.h. Sura El-Bekara: ajet 285. 253. 4/114. 243. Dar Ibnul-D`evzi. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 6/361.god. 242. Sura En-Nisa': ajet 136. i Sura Et-Hud: ajet 61. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela. 255. Sura El-Enbija': ajet 25. Sura El-Bekara: ajet 285.324 230. . Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. Sura Ez-Zarijat: ajet 56. “Sahihu Muslim”. 13/371 hadis 7392. Sura El-Mu'minun: ajet 23.

Sura El-Alek: ajet 18. 6/232.vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir. 31. 37. 166. Ibn-Had`er elAskalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura El-Fussilet. Sura El-Isra': ajet 55. 274. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 3/237.“Usulul-iman”. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. El-Muddessir: ajeti 30. 262. Sura El-Maida: ajet 46. 276. Sura El-Maida: ajet 44. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. Sura Ez-Zarijat: ajet 4. 287. 259. 270. 289. Sura En-Nazi'at: ajet 5. 273. Sekar je jedno od imena D`ehennema. 265. Sura En-Nahl: ajet 50. 277. Sura El-Bekara: ajeti 97. Sura En-Ned`m: ajeti 5. 261. . str. 281. 275. 264. Sura El-Muddessir: ajet 31. Sura Kaf: ajet 18. Muhammed ibn Abdul-Vehhab . ajet 30.15. 283. Es-Sejjid Sabik “El-akaid El-islamijje”. 284. 263. 286. Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. Sura Es-Sed`da: ajet 11. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 282. 285. Sura El-Hakka: ajet 17. 98. 268. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif”: 1/65. 325 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. Sura Gafir: ajet 49. 278. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura El-Enfal: ajet 12. 269. 6. 266. 279. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. Sura En-Ned`m: ajeti 36. En-Nesai i Et-Tirmizi . 267. 290.Islamsko znanje 258. 271. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. Sura El-Infitar: ajeti 10-11. Muessesetu Mekke littiba'a veli'lam. 280. 260. Sura Er-R'ad: ajet 11. 288. 272. str.

316. 402 307. Islamsko znanje Sura El-Ea'la: ajeti 18. 297. Sura El-Bekara: ajet 213. “El-Akaid el-islamijje”. Sura El-Maida. Sura El-Maida: ajeti 72. Sadik Kunejbi “Mu'd`emu lugatil-fukaha'. 295. 303. Sura Es-Saff. str. 298. ajet 78. hakikatuhu nevakiduhu”. 310. 304. 104-106.326 291. Muhammed Revvas Kal'ad`i i Dr. Es-Sejjid Sabik. ajet 6. hadis broj 21257. 296. Sura En-Nisa': ajet 46. Zenica. Sura El-Bekara: ajet 75. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. 302. ajet 52. 309.71. Sura El-Fussilet: ajet 41. 315. . 299. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela” . ajet 258. 73. Sura El-Bekara: ajet 148. 319. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi}. Sura El-Bekara. Sura Gafir. 300. 167. 320. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. Sura El-Had`d`. god. ajet 7. Sura Merjem. 317. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Maida: ajet 48. 312. Omer el-E{kar: “Poslanici i poslanice”.4 309. 293. 15. Sura El-Maida: ajet 75. 311. str. Sura Et-Tevba: ajet 30. 314. 301. Sura El-Maida: ajet 48. ajet 67. 24. 294. 305. Dr. 313.Musnedul-Ensar. Safijjurrahman el-Mubarekfuri “Zape~a}eni d`enetski napitak”. 308. i dr. ajet 146. 1997 god. erkanuhu. 292. Sura El-Maida: ajeti 14. Dr. 19. Sura El-Kehf: ajet 110. str. ajet 51. Aman 1985. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. Sura El-Hid`r: ajet 9. str. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka. 42. 306. Dr. Sura El-Bekara. Sura Fatir. 318. Sura El-Enbija'.

ajet 51. 1/27. Iman. ajet 50. 343. 336. d`elle {anuhu. Sura El-Feth: ajet 18. str. 327 Sura Ali-Imran.god. itd. Mektebetuz-zehra El-hadise.v. od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha. 322. 334. 328. Sura Junus. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. ajet 33.a. ajet 37. ajet 143. 6/313.a. s.Edeb. Et-ta'bir 12/273. 6502. Darul-Kalem . . hadis broj 9. 325. Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u “El-mu'd`emul-kebir”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu “ Ibnu Had`er El-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 332. ajet 62. hadis broj 6989 i Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Tj. Sura En-Ned`m: ajeti 5-7. 1984. 1/23. 1988.456. ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog toga {to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama. Sura E{-[ura. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Er-Ru'ja. Amman. Sura Es-Saffat. poglavlje: “Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima. Sura En-Nisa'. drugo izdanje. Sura Ali-Imran. 330. {esto izdanje.v.god. god. 333. “Kitabur-rikak”.s. [to se ti~e svih mu'd`iza Poslanika. br. ajeti od 102-108. ko `eli ne{to vi{e saznati i pro~itati sve navedene mu'd`ize neka se obrati na slijede}a djela: “E{-{ifa'”. s. 341. “Sahihul-Buhari” . 340. 1992. Malik ibn Enes “El-Muvetta”: Daru ihjait-turasil-arebi. god.s. 335. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 337. 321. Sura El-E'araf. 439. 344. 329. Sura Es-Saffat. 339. poglavlje “El-D`ami'”. 1988. “El-hasaisul-kubra”. hadis broj 3. 338. str. 331. 323.. 11/340. ajeti 62-64. 326. Sura Junus. 342. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 324.lil Kadi ‘Ijad.Damask. 327.” Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”.Islamsko znanje Izdava~ “Daru Nefais”. Mosal. ajet 112. ajet 164. prvo poglavlje: “Po~etak vahja”. Me|utim.Lis-Sujuti” ili neka uzme bilo koju knjigu iz `ivotopisa poslanika Muhammeda. broj 4. Sura El-Ankebut. Ovakva je i definicija Ibn-Had`era el-Askalanija koju je naveo u djelu “Fethul-Bari”. hadis broj 4200. hadis 3236.

115. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 360. ajet 100. Ebu-Davud “Es-sunneh”. ajet 27. poglavlje Musnedul-Ensar. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. ajet 136. str. god. 350. 1990. 355. hadis broj 991 . hadis 6503. 114 Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. str. str. 354. . Sura El-E'araf: ajet 187. 346. Muhammed Ne'im Jasin “El-Imanu . Iman. 345. g. 357. a ovo su Buharijine rije~i. hadis broj 2535. 349. 364. Ko `eli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu “El-Akaid elSura En-Ankebut. 353. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi “Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire”. Sura El-Ahzab: ajet 63. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. str. 365. 356. 261-264 i “El-Akide el-islamijje” od El-Mejdanija. 368. 17/203 i “Et-Tezkire”. 115. 3/232. “Er-Rikak”: 11/347. 351. Amman 1985. hadis broj 23379. 1/148 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 17/200 348. 361. Ibn -Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/203 Ebu-Davud: “Sunen Ebi Davud” i “Et-Tezkire”. hadis broj 1291 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 1/18 Sura En-Nisa'.erkanuhu. 114 “Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” -17/203. “Et-Tezkire”. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom. hakikatuhu ve nevakiduhu”. hadis 1374. ajet 57. 3/243 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: “Sunen En-Nesai” . Dr. str. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( “El-D`enaiz”). hadis broj 17803. Sura El-Mu'minun.Es-sehv. “Sunenut-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( . 358.111. str. 367. “Et-Tezkire”. 538.hasen garib. poglavlje Musnedul-Kufijin. 362.328 “Et-Tirmizi”. 359. Sura El-Enbija': ajet 1. Sura Ibrahim. 347. 352. Darul-fikr Bejrut. 366. islamijje” od Es-Seida Sabika. 3/188. 363. Sura El-Kamer: ajet 1. Islamsko znanje Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.hasen garib. str. “Fethul-Bari”.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”..s. 377. 18/77. 387. hadis 7/122-7131 i “Et-Tezkire”. Sura En-Neml: ajet 82. hadis 7319. 374. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir”. g. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 383. molio Allaha da im dadne da pro`ive sedam godina koje je Jusuf.11/347 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 371. poglavlje El-Fiten. 18/34. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana”. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. str. .12. 380. 13/81 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura El-En'am: ajet 158. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 370. 16/221. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 1/178. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Vehbet Ez-Zuhajli: “Tefsirul-munir”.v. 376. pro`ivio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara. 373. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” . pa je Poslanik. 379. hadis 7121. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. Sura En-Nisa': ajeti 157-159. broj 2156 i ka`e da je hasen sahih.. 1/178. 385. Sura Ed-Duhan: ajet 10. 13/81. Izdava~ “Darul-fikr”. 17/89. 391. 378. 13/90. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel “Musned”. 18/68. 392. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. alejhisselam. 329 Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. izdata u Ammanu 1995. 393. g. 2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”: 6/624. 381.s. 13/87. 384. 386.Islamsko znanje 369. 382. 372. 16/222. 13/300. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. kada su Kurej{ije odbile da vjeruju. To su bile godine velike su{e i krize. “El-D`ihad”. Dr. hadis broj 2152 i Ibn-Mad`e. prvo izdanje 91.a. hadis broj 10898. str. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 738. Dr. s. “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 18/27. 389. “Kitabul-ilm”. “Muhammed Fuad Abdul-Baki” u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”: 1/31. Damask 25/212 Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda. Ibn -Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel “Musned” (Musnedul-muksirin). 388. 390. 11/352. Sura Ed-Duhan: ajet 11. 375. 3/362. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari”. hadis broj 2769.. a. i 13.

415. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. a El-Hejsemi za njega u svom djelu “Med`me'uzzevaid”. 412.pod naslovom “O iskupljanju”: 11/377. 395. Sura El-Kamer: ajet 8. Sura El-Isra': ajeti 13-14.. 417. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 7/133 i “Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi”: 6/463-464.s. 413. 17:192-193. s. 399. 416.a. Jeli su kosti i meso uginulih `ivotinja. Sura Ja-Sin: ajet 51. Sura En-Naziat: ajet 35. “Poglavlje o smutnji i predznacima Sudnjeg dana”: 18/27-29. hadisa 6522 i Muslim u poglavlju “O d`ennetu i opisima njegovih u`ivanja” . Do{li su Poslaniku. Sura El-D`asija: ajet 29. . 407. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 11:325. Pogledaj “Tefsirul-munir”.v. br. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. “Fethul-Bari”. Sura Ez-Zumer: ajet 68. hadis 6519. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2.v. “Kitabul-fiten ve e{ratus-sa'ah”: 18/27-28. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 4/446-447. poglavlje Er-Rikak . Prenosi ga Et-Taberani u “El-Evsetu”. Sura El-Enbija': ajet 104. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-D`ereri: “En-nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. 410. 404. Hadis prenosi El-Buhari. 398. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 397. 11/372. 414. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14.pod naslovom “Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu” 17/194-195. 403. 409. Ljudi su od silne gladi i `e|i vidjeli dim koji se prostirao izme|u nebesa i Zemlje. na marginama knjige.s. Sura El-Mu'minun: ajet 101. 411. 11/371. 2/ 211. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. zamolio je Allaha i ki{a je pala.” 396. 394. 3/192.330 Islamsko znanje godine. Poslanik. i molili ga da im Allah da ki{u.. 408. s. ka`e: “Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim ibn Nafi'. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14. 402. hadis 6521. 406. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. Sura El-Hakka: ajet 78. 8/11. dok su ostali prenosioci pouzdani. 401. 405. hadis 7120. 400.a. 13/82.

Islamsko znanje
418. 419. 420. 421. 422. 423. 424.

331

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/400, hadis 6537. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-dinul-halis”, tre}e izdanje 1964. god. 1/105 Sura El-D`asija: ajet 28. Sura Ez-Zumer: ajet 69. Sura Et-Tekvir: ajet 10. Sura El-Isra': ajet14. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”: 9/260, hadis je hasen garib. Sura Ja-Sin: ajet 65. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 15/55 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 15/53 i dalje, u Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u “[erhu akide Et-Tahavijje”, str. 250.

425. 426. 427. 428.

429. 430. 431. 432. 433.

Sura El-Enbija': ajet 47. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. Pogledaj “[erhul-akide Et-Tahavijje”, str.470. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/96 br.6304, Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 1/198. Ibn-Mad`e u poglavlju “Zuhd”, hadis br. 4304. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Poglavlje o musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337. Sura En-Ned`m: ajet 26. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Sura El-Enbija': ajet 28. Sura El-Isra': ajet 79. Imam Et-Tirmizi: “Sunenut-Tirmizi”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i pobo`nosti i imam Ahmed “Musned”, Baki Musnedil-mukessirine. Vidi “Fethul-Bari”, 11/361. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zumer: ajet 71. “Sahihu Muslim”, Poglavlje o D`ennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih stanovnika i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

434. 435.

436. 437. 438. 439. 440. 441.

442. 443. 444. 445.

332
446.

Islamsko znanje
“Sahihu Muslim”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, D`enneta i D`ehennema i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. Sura Ali-Imran: ajet 133. Sura Ez-Zumer: ajet 20. Sura El-En'am: ajet 141. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. Sura El-Mulk: ajet 10. Tj. dunjalu~ka vatra. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 6/330, hadis 3265. Sura Fatir: ajet 36. Sura En-Nisa': ajet 56. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. Sura Ibrahim: ajeti 16-17. Sura El-Had`d`: ajet 19. Sura Ez-Zumer: ajet 16. Sura El-Humeze: ajeti 8-9. Sura Ed-Dehr: ajet 4. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/417, hadis 6561. Sura El-Kijame: ajeti 22-23. Sura El-En'am: ajet 103. Sura El-Mutaffifun: ajet 15. “Tefsirul-Kurtubi”, 19/261, zatim “El-Intika'” od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. Sura Junus: ajet 26. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Kitabul-Iman, 1/ 163, hadis br. 298. Sura Kaf: ajet 35. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”, 17/ 21 i E{-[evkanija: “Fethul-Kadir”: 5/79 od. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid” [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.

447. 448. 449. 450. 451. 452. 453. 454. 455. 456. 457. 458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465. 466. 467. 468. 469.

470. 471.

472.

473. 474. 475.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/445, hadis 6573. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, El-Iman 9. Ali Tantavi “”Op}i prikaz vjere islama”, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje
476.

333

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlissunneti vel-d`ema'ati”, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702. Hadis se nalazi u “Sahihu Muslim”, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom “Sunenu”: 4/458 pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). Sura Et-Tekvir: ajet 29. Sura El-En'am: ajet 111. Sura El-En'am: ajet 112. Sura Ja-Sin: ajet 82. Sura El-En'am: ajet 39. Sura Ez-Zumer: ajej 62. Sura El-Furkan: ajet 2. Sura Es-Saffat: ajet 96. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi”, 2/232. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid”, str. 620. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Ad`uri: “E{-[eri'a”, str. 212. Sura El-Bekara: ajet 3. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 2/85. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 2/82,83. [emsuddin ez-Zehebi “El-Kebair”: “Veliki grijesi.” Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i “Sunen Ibnu Mad`e”: 2/1418. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik velvere'a, hadis br. 2423. Sura En-Nisa': ajet 18. Pogledaj ove uvjete u djelu: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar eleserijje”, 2/271. Sura El-Hadid: ajet 20. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje. Sura Et-Tegabun: ajet 10. Sura En-Nisa': ajet 103. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 116 i “Sunenut-Tirmizi” u poglavlju “Iman”, 2543. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Junus: ajet 18.

477.

478. 479. 480. 481. 482. 483. 484. 485. 486. 487.

488. 489. 490. 491. 492.

493.

494. 495.

496. 497.

498. 499. 500.

501. 502.

334
503. 504. 505. 506.

Islamsko znanje
Sura Ez-Zumer: ajet 3. Sura El-En'am: ajet 88. Sura Ez-Zumer: ajet 65. Ahmed ibn Hanbel, “Musned”: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao da je sahih. “Irvaul-galil”: 8/189. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. Sura En-Naziat: ajet 24. Sura El-Bekara: ajet 258. Sura El-E'araf: ajeti 191-192. Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ta-ha: ajet 110. Sura El-E'araf: ajet 180. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”, Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400. Sura En-Nisa': ajet 145. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, Iman 1/89 br. 33 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 88. Sura El-Kasas: ajet 56. Sura El-E'araf: ajet 186. Pogledaj knjige: “Fikhul-ibadat” od Seida Serdarevi}a i “Skra}ena zbirka propisa” od Ali ibn Ferida el-Hindija. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vad`iba, jer su i farz i vad`ib ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vad`iba.

507. 508. 509. 510. 511. 512. 513. 514. 515.

516. 517.

518. 519. 520.

521.

522.

Ponekad ~ujemo rije~ “mustehab” pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno raditi. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalova`iti vrijednost sunneta kada se ka`e da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.

523.

524.

U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjaka mekruh i da nije haram, jer ulema ka`e da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, ~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje
oba slu~aja po~inilac zaslu`uje kaznu.
525. 526.

335

Op{irnije o podjeli fikha mo`e se na}i u knjizi “Skra}ena verzija fikhskih propisa”, str. 1. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja spomenutog u Kur’anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~ko sa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, ka`emo da je pijenje piva haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur’anskim tekstom. Jer se ove dvije vrste ne kolju. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.

527.

528.

529. 530.

531. 532. 533.

Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Mad`e i Ibn-Hibban. Sura El-Maida: ajet 6. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne bilje`i u hadiskim zbirkama da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom had`a i umre. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih dijelova tijela. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. Pogledaj “Nejlul-evtar”, 1/194. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije abdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: “E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.” (Muslim) Pogledaj pod naslovom “Vrste ne~isto}a” gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je na primjer: “Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{to iza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjao ako nije ni{ta progovorio.” Hadis prenosi Ibn-Mad`e i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga drugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to ukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je “stup vjere” onda je radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

534. 535.

536. 537. 538.

539. 540.

541. 542. 543.

Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. En-Nesai. Dokaz su im Allahove rije~i: “Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.” (El-Vakia: 79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.”

336

Islamsko znanje
(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u “Merasil” i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i ElHakim u “Mustedreku”, te El-Bejheki u “Hilafijatu”, ali je daif (slab).

544.

D`unup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Bradu pu{tajte, a brkove kratite.” (El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate tako da ne dose`u bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.

545.

546.

Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to su cipele, mestve, papu~e, itd. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od D`erira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto da opere noge). Upitan je: “Zar tako radi{?” Odgovorio je: “Da, vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.” (El-Buhari, Muslim i Ebu-Davud). Serdarevi}, „Fikhul-ibadat“, str. 31. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome “Sahihu” i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. U nekoliko slu~ajeva po`eljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en, ali nema grijeha ako ga izostavi. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se u~ini sed`da. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: “Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite smanjite govor.” (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od Ibn-Abbasa i sahih je).

547.

548. 549.

550. 551.

552.

553.

554.

Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu u svakoj situaciji, osim kad je bio d`unup.” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i IbnMad`e, i hadis je hasen sahih).

555. 556.

Kod Malikija i [afija 60 dana. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to su Malik, [afija i Ahmed.

557. 557a.

Sura El-Bekara, 222. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur’ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i Kur’an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno u~iti Kur’an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.

558.

Hadis prenosi Et-Taberani u “El-Evsetu”, a El-Munziri ka`e da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje
hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj “Et-Tergib vet-Terhib” 1/184)
559. 560. 561. 562.

337

El-Bekara: ajeti 238,239. En-Nisa: ajet 103. Prenose ga El-Buhari i Muslim. Pogledaj “[erh Fethul-Kadir” od Ibnul-Hemmama: 1/231 i “Reddul-muhtar” od Ibnul-Abidina: 1/373. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti ga se. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo je ve} po~eli klanjati prije zalaska. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu” od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. Pogledaj: “El-fikhul-islami ve edilletuhu” 1/788-793, i “Skra}enu zbirku fikhskih propisa”, str. 24. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to “Allahu ekber” ka`e dva puta, “E{hedu en la ilahe illellah” jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina ikameta su ispravna.

563.

564.

565. 566.

567.

568.

Ponegdje mo`emo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih predanjima. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u D`ennetu. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela `ene, oni ka`u da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi `ene imale. Pogledaj hanefijske izvore: “[erh fethul-kadir”, 1/260, i “Ha{ije reddul-muhtar”, 1/406. Pogledaj “Ha{ije redul-muhtar”, 1/416. [to se ti~e nafile, mo`e se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne mo`e popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat mo`e nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du u~initi.

568a. 569.

570. 571. 572. 573.

574. 575. 576. 577. 578.

Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Onaj ko ove namaze klanja sam mo`e u~iti glasno a mo`e i u sebi. Muktedija je onaj koji klanja za imamom. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338

Islamsko znanje
`urbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni ka`u da se to mo`e popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne mo`e.

579.

Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom polo`aju. Bilje`e ga Buharija i Muslim. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po hanefijskom mezhebu mu{karci di`u do spram u{iju, a `ene do spram ramena. S obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenje razlike izme|u mu{karca i `ene u ovom pogledu nema utemeljenja. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka treba vezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlog za spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e `ene, po hanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razila`enja na{eg sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja `ene i mu{karca {to je zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja `ene i mu{karca. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu „amin“ se izgovara naglas u namazima u kojima imam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud i Ibn-Mad`e, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade pogre{no, niti da je to “novi islam”, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovaj postupak imaju svoje dokaze. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u namazu. Dozvoljeno je `eni da dr`i dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di. „Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.“ Predanje bilje`e Ahmed, Ebu Davud i Ibn - Mad`e. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i, onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.

580. 581. 582.

583.

584.

585. 586.

587. 588.

589. 590.

591.

592. 593. 594.

Bilje`e ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Mad`e od Ibn-Omera. Bilje`i El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

Prenose Buharija i Muslim. 599. En-Nisa. time {to je Alija. tj. str. Prenose Ebu-Davud. Et-Tirmizi. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. da je rekla: “Da mi je ponovo do`ivjeti ono {to je bilo. Zna~i da sabah i ak{am. 607. Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet. 2/325. Bejheki. te vitr-namaz ne}e skra}ivati. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir da bi mogao kratiti namaz.77 i 78. 606.. Pogledaj “El-fikhul-islami ve eddiletuhu”. 604. Tirmizi i Ibn-Mad`e.Islamsko znanje 595. Ed-Darimi. Buharija i Muslim. str. Prenose Buharija i Muslim. 608. ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima. sigurnosne i druge koristi. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu”. 619. . Ahmed. s. kao npr. i Ibn-Hibban. onaj ko boravi u svom mjestu. 339 Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je d`uma ispravna bez dozvole vladara. Pogledaj “Fikhul-ibadat” od Serdarevi}a. radijallahu anhu. Prenosi Muslim. Prenosi ga Ahmed. Ibn-Mad`e. Darekutni. Ibn-Mad`e. pored toga. 617. Onaj koji nije na putu. 600. nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra putovanjem. i Ahmed. Ibn-Mad`e i Ahmed. 610. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e prenose od Ai{e. Ibn-Huzejme. Ibn-Mad`e. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima. {to je ibadet ima svoje ekonomske. 618. 602. ve} bi trebalo u tom slu~aju da se napravi d`amija.s.a. Ovaj slu~aj bilje`i Buharija (pogledaj “El-Fikhul-islami ve edilletuhu” 2/277) 596. 603. 613. Nesai. klanjao d`umu bez dozvole Osmana dok je ovaj bio sprije~en. Ahmed. En-Nesai. 2/558. 598. Ahmed. Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. 609. radijallahu anha. 611. ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no. Et-Tirmizi.. Muslim. a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak.v. Ebu-Davud.” 612. Tirmizi. En-Nesai. Hakim. Ebu-Davud. Nesai. ajet 101. Ahmed. str. 75. Zna~i po njima ne bi vrijedila d`uma koja se klanja u malim selima. ako se uka`e potreba. 605. 614. Tirmizi. 616. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Prenose Ebu-Davud. 615. To je ne{to oko 81 km. 81. 597. u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. ne bi niko drugi okupao Poslanika. Ovo. osim njegove supruge. 601.

tj. brzim rukuom i sed`dom i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog namaza nema koristi. {to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu. Sura El-Bekara. En-Nesai. 640. Buharija. Ibn-Mad`e.najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova. 632. Ebu-Davud sa ispravnim senedom. 630. 644. Hadis prenose: Buharija. ajet-5 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: “[minka je mu{karaca miris ~ija se boja ne vidi. zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja. Muslim. 629. koji ga smatra hasen hadisom. 626. Ebu-Davud.Fikhul . Islamsko znanje Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta. 627. 641. Osoba u itikafu. Muslim i Ahmed. 643. neka pogleda knjigu “El . 633. 645. Ahmed. Sura El-Maida. 634. Nisab .islami ve edilletuhu”. 638. Ibn-Mad`e i Bejheki. 624. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je te`ina robe. Ahmed. Muttefekun alejhi. a temelji se na itikafu Poslanikovih `ena u njegovoj Zabilje`io Muslim. Muttefekun alejhi. 622. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte. En-Nesai. 637. Buhari. Ibn-Mad`e i Ahmed. 621. Ibn-Hibban i El-Hakim. 628. 642. Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka. Ed-Darimi. Et-Tirmizi. koji ga smatra vjerodostojnim. Et-Tirmizi. Muslim. Hadis bilje`e Ibn-Huzejme. Hadis bilje`i Ebu-Davud.340 620. Prenosi ga Ahmed. En-Nesai. kao i Et-Tirmizi. d`amiji (Zabilje`io Muslim). Nesai. koji ga ocjenjuju sa “vjerodostojan po Muslimovim kriterijima”. . ~ime se obmanjuje. a komentator “D`ami'ul-usula” ka`e da je sahih. (3/595). Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. Nu`no je ispravno vaganje. Ed-Darimi. 636. Ahmed. Ova je oblast fikha dosta op{irna. 625. 623. 631. Ebu-Davud. a {minka je `ene boja bez mirisa. 639. 275 ajet. paso{a i sli~no. 635. Buharija i Muslim.

653. hanefijski izvor “Reddul . 1/ 589. Prenosi Buharija u svom “Sahihu”.. da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami. ali pod navedenim uvjetima. Muttefekun alejhi. str. Darimi 2/134. 662. 661. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe. zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove. 650. 77. te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla. Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. 341 Sura El-Bekara. dozvoljena je upotreba defa bez praporaca. 655. 666. npr.muhtar”. onda bi zara|ivanje bilo dozvoljeno. Pogledaj. Muttefekun alejhi Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman. Tirmizi ka`e da je hadis hasen sahih. Nesai 2/91. jer se u njemu `eli mu{ko dijete a ne `ensko. ili ljudi ili maloljetna mu{ka i `enska djeca. {to je bio njihov adet. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama. Hadis prenosi Taberani u “El .kamata.hadis je sahih. 7/52/2. zatim da `ene pjevaju `enama. 665. 658. Allahov Poslanik. iznajmljivanje u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno. mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar. Prenosi Muslim. Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist . 665a.s. ukoliko je {ti}enica muslimanka. Nesai . 656.kebir”. s. Me|utim . Prenosi Nesai u svom “Sahihu”. 647. prema tome. 1/406. Da bi pjesma bila dozvoljena.v. Tirmizi sa dobrim senedom. Ali ako bi se u~io bez naknade.Mu'd`emul . i kona~no. s vjerodostojnim senedom. 663. pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade sli~no naknadi mujezina. Ibn-Mad`e. 652. 657. 648. Od prava mu`a je da `ena ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u ku}u onoga koga on ne `eli. Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541.Islamsko znanje 646.a. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa. kao {to je zamjena dinara za marke. svadbe i rat. 660. Prenosi Buharija. Pogledaj op{irnije u knjizi “Seddu zeraiiz-zina” (dr. 659. 664. 654. a {to je predstavljalo omalova`avanje za `enu. . da je ne prate muzi~ki instrumenti. ve} za potro{eno vrijeme. Tirmizi. Ebu . Mahmud D`abir). 12.Davud u svom “Sunenu”. Mumtehane. ne za ezan ili u~enje. 649. 275 ajet. Prenosi Nesai u svom “Sunenu”. 651.

673. 690. sahih. ajet 25 Sura El-Kalem. Ovaj je uslov potreban samo ako je d`ihad farzi-kifaje. 668. dok se neodre|ena (tazir) mo`e razli~ito odre|ivati. ajet 4 Ebu-Davud i Tirmizi. prenose}i ga. 681. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne mo`e u tome zamijeniti. a poznato je da je ova sura posljednja objavljena. nego ga specifira. ajet 9. ajet 5 . O tome da je dozvoljeno o`eniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. El -Enfal. 686. a muslimani poni`eni. a kod tazira je dozvoljeno posredovanje. 691. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju. Muslim. dok za haddove vladar nije du`an Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa. 669. 676. b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja. i rekao da je hasen. Sura E{-[ems. ostali je nisu du`ni obavljati. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude. 674. 670. 693. 695. 677. ~ast muslimana ili muslimanke. Kitabijka je kr{}anka i `idovka. Tirmizi i Ibn-Hibban. ili je ugro`en hilafet. grje{nik je i bojimo se za njega ako umre u tom stanju. I onaj ko tada ostavi d`ihad. 671. rekao da je sahih. Ali kad je ugro`ena dr`ava. tada nije potrebna saglasnost roditelja. 683. Muslim Buharija Tirmizi. ajetu sure “ElBekara”. Ovaj ajet ne derogira 221. c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira. 672. 692. El-Bekara: 230 El-Bekara: 229 El-Bekara: 228 Talak: 2 Du`nost je mu`a da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji. 685. zavisno od situacije i ugleda ljudi.342 667. Islamsko znanje To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid). sure “El-Maida”. 684.10. Sura El-Hadid. 689. 682. 687. sahih Muslim Sura El-Bejjina. 688. 60. 675. ili kad su nemuslimani ponosni. 694. Hakim je.

ajet 87 Sura Ez-Zumer. 698. ajet 3 Tirmizi Malik i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Buharija Buharija Sura Ali-Imran. ajet 49 Sura En-Nisa'. 727. ajet 146 Hakim Sura Hid`r. 704.156 Sura El-Bekara. ajet 116 Sura El-Hid`r. ajet 51 Tirmizi i Ebu-Davud Sura Ali-Imran. 699. 705. 723. 721. ajet 2 Sura Ali-Imran. 701. 706. 719. 702. 717. 715. 724. 725. 714. 729. 709. hadis br. 722.134 Sura El-Bekara. 730. 728. ajet 92 . 712.3 Sura El-Bekara. ajet 133. ajet 155. 700. ajet 110 Sura Ali-Imran. ajet 53 Sura El-Enfal.145 Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura El-Ankebut. ajet 96 Buharija. 707. ajet 50 Sura El-Bekara. 710. ajet 7 Sura En-Nisa'. 708. 697. 713. 718.Islamsko znanje 696. 711. 703. 720. ajet 175 Sura Et-Tevba. 726. ajet 218 Sura Et-Talak. ajet 153 Sura En-Nahl. ajet 159 Bejheki (Kitabul-iman) Sura Et-Talak. ajet 7 Sura El-Jusuf. 343 Sura En-Nisa'. ajet 2.1376 Muslim Sura El-Ibrahim. ajet 142. 716.

740. Tirmizi. 764. ajet 10 Sura En-Nur. ajet 34 Sura El-Hadid. 760. Islamsko znanje Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura Ali-Imran. 762. 765. 759. ajet 87 Sura El-Maida. ajet 8 Buharija Taberani Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Isra'. ajet 34 Sura El-Enfal. ajet 180 Sura Et-Tevba. 741.Sura El-Maida. ajet 152 Sura En-Nisa'. 761. 734. ajet 22 Sura E{-[ura. ajet 60 Buharija i Muslim Muslim Sura El-Fatir. ajet 25 Sura El-En'am.27 Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 749. 751. 739. 753. 758. 742. 757. ajet 27 Muslim. 752. ajet 34 Sura El-Mu'min. 755. ajet 26. 756. ajet 135 Sura . 746.344 731. ajet 87 Sura El-E'araf. 744. 750. 732. 736. 748. 737. 747. 754. 735. ajet 40 Tirmizija i Ebu-Davud Buharija . ajet 31 Sura El-Isra'. Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Maida. 733. ajet 58 Sura En-Nisa’. 763. 743. 745. 738.

ajet 105 Sura En-Ned`m. 792. 345 Buharija i Muslim Buharija Sura El-Mud`adela. 772. Sura El-Isra'. 797. 795. 799. 788. 782. ajet 9 Sura En-Nisa'. ajet 36 Sura El-Ahzab. 785. 767. 774. ajet 3 Muslim Ahmed i Bejheki Sura Et-Tevba. 790. 778. 781. ajet 37 Buharija Hakim i Bejheki Ebu-Davud Sura Ha{r. ajet 71 Sura El-D`asija. ajet 22 Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura E{-[ura. 775. 773. 770. 777. ajet 1. 769. ajet 152 Ibn-Mad`e Ahmed i Tirmizi Buharija i Muslim Taberani Nesai Ahmed i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf.3 Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom “adaba”. 796. 779. 787. 793.42 Sura El-Bekara.2. 786. 776. 780. ajet 41. ajet 26 Sura El-Mu'minun.40 Muslim Sura El-'Asr. ajet 39. 771. ajet 200 789. {to predstavlja u`i smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Ahzab. 791. 794. 783. 768. . ajet 135 Sura Es-S’ad. ajet 18 Sura El-E'araf. 798. 784. 800.Islamsko znanje 766.

828. ajet 201 Muslim Ebu-Davud i Tirmizi Ibn-Mad`e.130. 806. 811. 823. 815. ajet 90 Sura El-Bekara. 830. 832. 27 Ebu-Davud. 813. 820. 824. 809.120.174 Sura El-Kehf. doga|aji budu}nosti i pojedini doga|aji u pro{losti. 816. ajet 26. Hatib el-Bagdadi. Sura Ed`-D`inn. ajet 173. Bejheki u “[u'abul-Imanu” Gajb . ajet 1. 804. 821. ajet 21 Buharija Sura El-Ahzab. 827. ajet 39 Hakim Hakim 825. 826. Nesai i Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 814. 802.14 Sura Es-S’ad. 808. ajet 56 Muslim Tirmizi Sura Es-Saffat. 819. 24 Buharija i Muslim Sura Ali-Imran. ajet 109. kao npr. 810.27 Sura El-Maida. 829. Islamsko znanje Sura El-E'araf. 812. 803. 831. 817. ajet 23. ajet 56 Sura El-Ahzab. Nesai i Tirmizi Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija Sura El-Isra'. . ajet 13.202 Buharija i Muslim Sura El-Kehf. 833. 818. ajet 201. 822. ajet 26.ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo. 805. 807. ajet 29 Tirmizi Muslim Sura En-Nur. 834.346 801.2 Sura Et-Tarik.

853. 843. 838. 868. Tirmizi. 854. 859. ajet 34 Sura Et-Tahrim. ajet 155. ajet 22. 842. ajet 114 Muslim i Tirmizi Ahmed. 836. Nesai i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 850. 840. ajet 6 Buharija i Muslim .157 Sura El-Hadid. 861. 860. 851. 866. ajet 23. 841. ajet 28 Sura El-Ha{r. 846. 856. 862. 837. Nesai i Ibn-Mad`e Sura Er-Rum. 845. 863. ajet 31 Sura El-Muddessir. ajet 7-10 Sura En-Nazi'at. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Isra'.Islamsko znanje 835. ajet 40. 869. ajet 4 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Sura El-E'araf.23 Muslim i Ahmed Buharija i Muslim Muslim i Ahmed Sura E{-[ems. 852. ajet 21 Sura En-Nisa'. 847. Tirmizi.24 Ebu-Davud i Ibn-Mad`e Ebu-Davud. ajet 18 Ibn-Mad`e Sura Et-Ta-ha. 844.156. Ibn-Mad`e i Nesai Ibn-Mad`e Ebu-Davud. ajet 31 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Nesai Buharija Buharija Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 867. 839. 347 Sura El-Bekara. 849. 858. 864. 855. 857. 865.41 Sura El-Kehf. 848.

Nesai i Tirmizi Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura En-Nisa'. ajet 34 Sura En-Nisa'. 873. 895. 871. Hakim i Ebu-Davud Buharija i Muslim Ahmed i Nesai Sura Et-Tahrim.348 870. 887. Islamsko znanje Sura En-Nisa'. Tirmizi i Ibn-Mad`e Buharija Sura En-Nisa'. 877. 897. 898. 904. 879. ajet 36 Sura Ali-Imran. ajet 8 Taberani i Hakim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Ahmed i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Muslim . 893. 892. 886. 901. 876. 880. 888. ajet 6 Ahmed i Ebu-Davud Ahmed i Hakim Buharija i Muslim Ebu-Davud . 878. ajet 36 Buharija i Muslim Ibn-Mad`e. 881. 891. 882. 903. 889. ajet 34 Tirmizi i Nesai Tirmizi. 894. 896. ajet 228 Sura En-Nisa'. 885. 875. ajet 28 Sura El-Mumtehin. Nesai. 884. 900. 872. ajet 34 Ebu-Davud Sura El-Bekara. 902. 874. 883. 899. 890.

.............................. 71 ISLAMSKO VJEROVANJE ............................................................................. 275 UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ........... 287 BILJE[KE ........................................................................................................................................................ 220 HAD@ ............................................................................................................. 188 RAMAZANSKI POST ................................... 254 MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) ...................................................................................................................... 211 ZEKAT .................................................................................................................................................................................................................................................. 317 SADR@AJ ......................................................................................................................................................................................................................................................... 7 HADIS I SUNNET ............................................................................................................................ 262 MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ....................................... 95 FIKH .......................................................................Islamsko znanje 349 SADR@AJ PREDGOVOR .............. 284 AHLAK I EDEB ............................................................................................................................................................ 229 MUAMELAT (KUPOPRODAJA) ................................................................................................... 5 KUR’ANI KERIM .. 177 NAMAZ ......................................................................................................................... 277 VOJNI POHODI I D@IHAD .................................................................................................................... 349 ........................................................ 171 PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TRE]E POGLAVLJE ^ETVRTO POGLAVLJE PETO POGLAVLJE [ESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE OSMO POGLAVLJE DEVETO POGLAVLJE DESETO POGLAVLJE ^ISTO]A .....

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful