P. 1
Fikhul_ibadat - Grupa Autora

Fikhul_ibadat - Grupa Autora

|Views: 16|Likes:
Published by Islam
Islamsko znanje
Islamsko znanje

More info:

Published by: Islam on Jan 01, 2014
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/21/2014

pdf

text

original

ISLAMSKO ZNANJE

Grupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Autori

ILMUL - ISLAM ISLAMSKO ZNANJE Menna’ El - Kattan (O Kur’anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi) hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku) ) Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)

Prevodilac [erijatski recenzent Stru~ni saradnici Likovno - tehni~ki urednik Lektor - korektor DTP [tampa Tira`:

Muhamed \uliman Muhamed Por~a dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur’an) Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat Nedim Hara~i}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi} “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje Izdava~

BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine UDK 297 ISLAMSKO znanje / (Menna’ El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3) Prijevod djela: Ilmul - islam ISBN 9958 - 880 - 15 - 6 1. el - Kattan, Menna’ COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR’ANI KERIM

pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave.s.: “Svaki poslanik je poslan svome narodu.KUR’ANI KERIM Allah.”5 “Kur'an je.A Allah je silan i mudar.a. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu posljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena. Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se.{. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji su bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika.: “Reci: ‘O ljudi. d`.”1 ^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tom vremenu. iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slao poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha.v. Oni su donosioci radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali.‘”3 Ka`e Resulullah.’ Pa. a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: Ka`e Allah.{.v. kazivanje Izaslanika plemenitog. s.”4 Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog `ivota koji su zasnovani na prija{njim objavama i onome {to one nose u sebi. ja sam pe~at svim vjerovjesnicima. a to je ^asni Kur'an. Muhammed. Ka`e Uzvi{eni: “Donosi ga povjerljivi D`ibril. Posjednika snage. ja sam ta cigla. kada je u pitanju Objava.. zaista. d`. Kome se drugi pot~injavaju. . osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku.”2 Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu.a. bez promjene. ja sam svima vama Allahov Poslanik. i uva`en je kod Vlasnika Ar{a. zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi zgradu i uljep{a je i dotjera. on nije {krt. Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{e prenosilaca). “A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili. a ja sam poslan svim ljudima.”6 . tamo pouzdanog! A drug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i..s. ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~im poput Kur'ana. te reko{e: ‘Jo{ samo da ima ova cigla. s.

On je dr`ava i domovina. te ispravna vjera i ibadet podjednako.”8 Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an. d`. vlast i ummet. vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani. Tako kada nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana. a isto i za jedan ajet. materija i dobra. ogrezlo u nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti: “I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. jer su one bile ograni~ene odre|enim vremenom. Reci: “Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. psihi~ke. a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava: sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima. naru{eno u svojim sistemima. A Allah ka`e: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve. To nije govor ljudi. znanje i sudstvo. politi~ke.”9 Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom. more bi presahlo. Kome pripada sva hvala. sa lijepim redoslijedom. jer je sakupio sve prija{nje objave i svo znanje. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije: “Islam je kompletan sistem. kultura i zakon. Njegovo se u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu.a. ekonomske. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme: du{evne.v..10 Islamsko znanje Ni jedna druga. te ga povesti ka Uputi i spasu.s. ka`e: “Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. zarada i bogatstvo. pravilno je re}i da on u~i Kur'an. d`ina ili meleka. A Allah. d`ihad i da'wet. moral i snaga. jer je on Objava od Mudroga. ali ne i rije~i Gospodara moga.{. dru{tvene.”11 .” Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i.” 7 Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimani mogu o~istiti svijet od neistina i la`i. nema ovakve opise. Na{i su prethodnici slijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uz povratak Kur'anu. s. vojska i misao.”10 Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu. milost i pravednost. DEFINICIJA KUR'ANA Glagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira. prije objavljena knjiga. “A kad se u~i Kur'an. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. tjelesne. A kada ga mi u~imo. obuhvata sve vidove `ivota. ti prati u~enje njegovo.

svjetlo “O ljudi.blagoslovljen “A ova Knjiga koju Mi objavljujemo.”.El-Kitab .14 .” . lijek ({ifa').” Kur'an je ~uvan u prsima i u recima. ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara.. blagoslovljena je.18 .”.{. i lijek za ono {to vam je u prsima i uputa i milost vjernicima. Kur‘an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti. Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja: “Mi. kao: . dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg .13 .nur . Kur'an je opisan mnogim svojstvima.” .mubarek .”16 Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab.”.Ez-Zikr .Objava “Zaista je on objava od Gospodara svjetova..uputa (huden). d`..Et-Tenzil . pouka (mew'ize) “O ljudi.El-Kur'an “Ovaj Kur‘an vodi jedinom ispravnom putu.Islamsko znanje 11 IMENA I OPISI KUR'ANA Allah. milost (rahmet).Mi vam objavljujemo jasnu svjetlost.”.Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama.El-Furqan . ona potvr|uje onu prije nje.”..12 .19 .Knjiga “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige. zaista.”.Opomena “Mi..17 .15 . on nije izmijenjen i o~uvan je u potpunosti.Rastavlja~ istine od neistine “Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima bio opomena. zaista.. naziva ga mnogim imenima: . a naziv Kitab jeste zbog toga {to je zapisan perom. Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e: “Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom.

da je rekao. Primjer je toga hadis koji govori da je Poslanik. bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu.veli~anstvena “A ovo je Kur'an veli~anstveni. s.be{ir . 21 .mubin .a.v. 22 .. ili su mu poslije prenijeli.s.a. kada bi klanjao svojim ashabima.. s. na javi ili u snu.aziz ..kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. potvrdio.”.a..” 24 Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana. s.. zaista.jasna “I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga.”.s.vjesnik radosnih vijesti.bu{ra .s.med`id . a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom.12 Islamsko znanje . poslao jednog ~ovjeka u pohod. a on je. svejedno da li je Poslanik. Terminolo{ki.v. s. hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku.KUDSIJA I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Hadis jezi~ki zna~i: ne{to novo.opomena “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni.a.”25 Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe: “Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!”26 ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a: “Uzmite od mene va{e obrede!”27 Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima.v. 20 . i ono ~ime je on opisan. HADISI . Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. Govor: to je poput rije~i Poslanika. i kada su se vratili.”.koji potvr|uje prija{nje objave ..: “Djela se cijene prema nijetima.. vjesnik radosnih vijesti i opomena. Knjiga sna`na.v.sna`na “One koji ne vjeruju u Kur'an. pa je rekao: “Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?” . nezir .radosna vijest “. uvijek zavr{avao sa: “Kul huvallahu ehad”. 23 . spomenuli su to Poslaniku. po{to im je objavljen.A on je..”. radio.s.. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA. od rije~i ili djela.

s. “Rekao Uzvi{eni Allah”. s.. odnosno {to Poslanik.s.. Ili ka`e: Rekao je Resulullah. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: “Ka`e Uzvi{eni Allah. Data }e pripadnost Bo`ijem Poslaniku. A “takdis” je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega. A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza.. Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu.v. ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalo sumnje) i to je definitivno potvr|eno. s. te negiranje svega onoga {to Njemu ne dolikuje.a. Taj je izazov trajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana.” A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika. jer on obavje{tava od Allaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”.s.s.a.. s. te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega.a. i njime izazvao Arape. Poslanik je prenosilac Allahova govora svojim rije~ima i u njemu se ka`e: Rekao je Resulullah. {to ukazuje na veli~inu i ~istotu.. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA I HADISI . s. biti pripadnost obavje{tenja.a...a.: “Obavijestite ga da njega Allah voli.s.v.s. prenosi da je to Allahov govor.v.s.v. 2. s.v.s.{. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja .v.a.a.” HADISI .v. lijepa ahlaka.. bio je uvijek nasmijana lica. prenose}i od svoga Gospodara.s. s.a.KUDSIJ El-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds). Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu..Islamsko znanje 13 Pa su ga upitali i on je rekao: “Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im.KUDSIJA Razlike me|u njima su slijede}e: 1.v.” Pa je rekao Poslanik. prenose}i od svoga Gospodara. d`. 3. pripisuju}i se Allahu.”28 Osobina: kao {to se prenosi: “Poslanik. s.

s. Poslanik. s.. vahj potvr|uje ukoliko su ispravni.v. Ova vrsta. koja mu se obznanjuje. koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada.v.s. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet.. ne ka`em: ‘Elif.hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik. a to je zna~enje Allahova govora o Poslaniku. s. a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana. Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg priznaje vahj.njegovo zna~enje je od Allaha.a. tada dolazi vahj koji ih ispravlja. te ga objasnio ljudima svojim govorom.14 Islamsko znanje koja mogu biti sahih (vjerodostojna). ali ne i po izgovoru. naro~ito nagra|uje za njegovo u~enje..v.. d`.” 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor. Ovu vrstu hadisa.s. s. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljeno preno{enje hadisi-kudsija po zna~enju.v. .a. hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba). on se . s. elif je harf. s. lam. 4. Primjer toga su zarobljenici na Bedru.’ ’ (Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih) Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom.slobodno mo`e pripisati Resulullahu. i hadisikudsij je po zna~enju vahj..s..s. 5. a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj.s. mim da je jedan harf...KUDSIJA HADISI I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: . Ka`e Resulullah. rekao na osnovu svoga razumijevanja Kur'ana. jer se govor pripisuje onome ko ga ka`e. makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog. a po rije~ima je od Resulullaha. d`.{.a.v.: “On ne govori po hiru svome .to je samo Objava. Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha. On se u~i u namazu i Allah.s. pa dolazi vahj koji ga kori: “Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje . lam je harf i mim je harf.a. iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu. po rije~ima i po zna~enju. Ve}.{. ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda. jer mu je on poja{njen. primio putem vahja. hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah.a. a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka. prihvatio je mi{ljenje EbuBekra i uzeo od njih otkupninu. RAZLIKE IZME\U HA DISI . a nagrada je deseterostruka. i to prima Poslanik jednim od puteva vahja.v.kao govor .a. s.”30 Hadisi-kudsij .a.v.s.. Kur'an je Objava od Allaha.: 'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu.

.Islamsko znanje 15 Njegove rije~i su od Poslanika. Kur'an spominje. s. kada ka`emo: “Uzvi{eni Allah je rekao”. tako {to se nekome pripi{e govor na osnovu sadr`aja.v. a druge da potvrde istinu.” Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem. a ne na osnovu izgovora. jer je on krajnja granica i njegov prekid. Ka`e Uzvi{eni Allah. a ne na osnovu rije~i koje su izgovorene. a i u njima samim. VAHJ .OBJA VA OBJAV MOGU]NOST V AHJA VAHJA I NJEGOV A REALNOST NJEGOVA Procvatom nauke..{. za{to ga onda pripisujemo Allahu. Musaov govor. Neke }e to navesti na nijekanje vjere. ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu. dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina.a. ali nije u stanju da prodre i u njegovu bit. a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e. ali ne doslovno njegove rije~i. jer da je govor od Allaha. d`. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima i njegovo u~enje postalo bi sevap. onda ne bi bilo razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana. ili Ka`e Uzvi{eni Allah. Takav hadis naziva se Poslanikovim.s.: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim. za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj).”32 Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj . Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva svijeta. ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanje onoga {to nije materija. npr. Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha. d`. pa za{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha: “Rekao je Allah Uzvi{eni”. a po izgovoru je od Resulullaha. a mo`e nastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”? Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku.”31 “A vama je dato samo malo znanja.{. Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e? Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju.

vahj poslanicima.{. a to je du{a. To je potvrda istinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj.{. duhovnu hranu. d`. Nije nemogu}e da Allah. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja.. d`. izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio za vahj i koje }e primiti poslanice.16 Islamsko znanje psihi i umnim sposobnostima. d`.v.{. zamjera “razumnima” i ka`e: “Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernici govore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak. koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli. Muhammed. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu. nije jedini poslanik. Trag je objave bio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama. Ti odabranici su poslanici. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo. I prije njega bilo je poslanika. a to su skrivanje i brzina. s.. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova `ivota. Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana. Zato Allah. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u `ivotu. njemu objavljuje. s tim da se skriva od drugog..s. Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom.'”33 ZNA^ENJE OBJA VE OBJAVE Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog. koja ~uva njenu vrijednost i specifi~nost.. Allahov. skriveno obavje{tavanje onoga kome je govor upu}en.. d`. terminolo{ki je definisan kao: “Allahov govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika.{.” .a. to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih. pa nije nikakvo ~udo {to Allah.

Tada je prou~io: 'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg. na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu). zaista..”43 Kur'an je Allahov govor.Islamsko znanje 17 NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA MELEKIMA 1.”36 Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u mjesecu ramazanu: “Mi smo ga.”37 “Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an. objavili u no}i Kadr. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: “A ovo je Kur'an veli~anstveni. ti ga za{titi da bi saslu{ao Allahove rije~i.v.a. uistinu. po izgovoru i po sadr`aju.” 34. r. . U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: “I kad tvoj Gospodar re~e melekima. a ne govor D`ibrila ili Muhammeda. Prenosi se od Ibn-Abbasa.39: “Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru. zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina. pa u~vrstite one koji vjeruju!'”35 2.. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti.a.‘40 'I kao Kur'an..”42 “Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu.. s. . sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo. Ka`e Uzvi{eni Allah: “A ti.”'41 Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje.s. ehhisunneta i d`emata.”38 Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo srce.a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama.

On je Uzvi{en i Mudar!” 47 2. posredni{tvom. Uistinu.” “A {ta su to radosne vijesti”? reko{e. ili iza hid`aba (zastora).: “A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao.v. izuzev objavom. kako ka`e: “Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku. Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava. Prenosi se od Ai{e. Sve {to bi vidio u tom snu. pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim {ta ho}e.a. preko meleka D`ibrila i 2. Allahov govor iza (hid`aba) zastora.. Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: “Ili iza zastora”.”46 Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima: “A nije za ~ovjeka da mu govori Allah. Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine: 1.”48 Tako|er. potvr|en je i razgovor Resulullaha. ili (da) po{alje poslanika. r. s.v. bez posredni{tva. bilo je u vidu istinitog sna. u snu sam vidio da te trebam zaklati. I kad on odraste toliko da mu po~e u poslu pomagati. koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: “I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi.‘” 45 Istinski snovi nisu samo odlika poslanika.”44 To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. sa Uzvi{enim Allahom u No}i Mi'rad`a.s. s tim {to to nije objava. oni su mogu}i i kod drugih vjernika.s. dolazilo bi mu poput svjetla dana.18 Islamsko znanje NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA POSLANICIMA Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina: 1.a.i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno na taj na~in. radijallahu anha. s. istiniti snovi.a. On odgovori: “To su istinski snovi. kao {to ka`e Poslanik: “Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti. Ibrahim re~e: ‘O sinko moj. To je potvr|eno kod Musaa. .. na javi i bez posredni{tva.

s. da se duhovno uzdigne na stupanj meleka. a drugo stanje je suprotno tome. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: “O Resulullah. ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao. radijallahu anha. Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka. ~elo mu. On bi mi govorio. kada je potrebno Resulullahu..Islamsko znanje 19 NA^IN OBJA VE OBJAVE MELEKA POSLANIKU Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenuta na~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora. kao i me|usobna bliskost. D`ibrila. za razliku od Objave putem zvuka zvona. Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina: 1.” Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a. uistinu. poput udara lanca u glatku stijenu. meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti Njegovim rije~ima. da mu do|e poput glasa zvona. kako ti dolazi Vahj?” Resulullah..v.s.v.s. s. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog. njeno razumijevanje i pam}enje. s.”49 2. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to nam ukazuje slijede}i hadis: “Kada Allah odredi naredbu na nebesima. a mo`e da bude uz posredni{tvo meleka Objave. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik. a ja pamtio {ta mi ka`e. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: “Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa duhovnosti meleka. jer postoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca. re~e: “Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona.a. To je najte`i na~in primanja Objave.”51 . jo{ kipta{e znojem.a. a Poslanik.. Na ovaj je na~in ^asni Kur'an objavljen. kada melek prelazi iz svoga duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.a. bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave. jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. da je El-Haris b. s. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine.v.”50 I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e: “Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta.

on nije `elio da sla`e ljudima. radijallahu anha: “Do mene je doprlo to i to.s.v. jer je Poslanik. a time bi slagao na Allaha: “A da je o Nama kakve rije~i iznosio.potrebno je tako|er pokoravati se. ako nisi pogrije{ila.a. i onda mu `ilu kucavicu presjekli.a.v.20 Islamsko znanje ODGOVORI NA SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU V AHJ VAHJ U pro{losti. A da je pitanje kao {to d`ahili misle. tvrdio za sebe da je nepogre{iv i kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo. s.. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i. jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisu bili u stanju da mu se suprotstave. Te sumnje nemaju osnove.v. s. Ovo je neosnovana tvrdnja. bio poznat po povjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju. savjetovali su se. Da je Kur'an njegov govor. jer da je Muhammed. nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav: . a to je mogao uraditi. nije mu i{lo u prilog da pripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe. kao i njegov stil. a ako si pogrije{ila.s. jer njegovom govoru . tra`i oprosta.. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je `elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja..” 53 Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge za izostanak. To je pretpostavka koju historijska stvarnost negira. tada bi sav govor pripisao Allahu. a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili.v.a. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u bezizlaznoj situaciji.s. Time su imali za cilj ukaljati ~ast i ugled Poslanika. s.hadisu . Iznesimo za ovo nekoliko primjera: Munafici su optu`ili njegovu `enu Ai{u potvoriv{i je. {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titi njenu ~ast? Ali. a evo nekih: 1. To je dovoljan razlog za pokornost njemu.”52 Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu. Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe i svoju pokornost.a. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo.s. s. i niko ga izme|u vas ne bi mogao od toga odbraniti. Allah }e te za{tititi. djelo ~ija je zna~enja on izmislio.

[ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti. . a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt Poslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik.'” 57 2.s. s. samom sebi. tako|er. s. pa da mu pouka bude od koristi. s. a koji la`u. te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla.s. a ni knjige to nisu prenijele: .v.Allah je silan i mudar. zato {to je njemu slijepac pri{ao. dovitljiv.” 54 Da je ovaj ukor bio od Muhammeda. osje}aja i li~nog otkri}a? Kur'an spominje pro{le narode.” Prenosi se od Abdullaha b.. spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b....s. ja samo slijedim ono {to mi se objavljuje. da je rekao: “Kada je Resulullah.v.v.Islamsko znanje 21 “Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu. On nije prisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a. istinu i neistinu. vi `elite prolazna dobra ovoga svijeta. kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova gre{ka. U pro{losti.a. dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu.v. s. UmmiMektuma. A {ta ti zna{ .. poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik.” Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kada on ka`e da nije Kur'an od njega: “Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam.mo`da on `eli da se o~isti. Selama. iskrenosti u rije~ima i u djelu.a. znao sam da to lice nije lice la{ca. kao kada o~evidac govori. jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom. mi nismo od tebe iskusili la`.s. slijepca. a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti za islam: “On se namr{tio i okrenuo.a. ili pou~i.. do{ao je Poslanik'.a.. a Muhammed. r. a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etku njegova poslanstva kada im je on rekao: “Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja `eli da vas napadne.”56 Iz Poslanikova `ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu. a Allah `eli onaj svijet.” 55 Ovdje. to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom. Da nije ranije Allahove odredbe. da li biste mi vjerovali?” Reko{e: “Da. Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: “Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji. ljudi su krenuli u susret k njemu.a. sna{la bi vas patnja velika zbog onoga {to ste uzeli. do{ao u Medinu. pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice. o{trouman. nije bio njihov savremenik.

o drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti. s. a historija je zabilje`ila Verekin nagovje{taj dolaska Poslanika. to nije istina. a devet godina je razlika izme|u sun~evih i mjese~evih godina.s.a.s.v.” 58 Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac: “A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina. o vatri i kazni.v. a nakon poslanstva odgovarao je njima na pitanja o kojima su oni `eljeli raspravljati.pa odakle je onda primio Objavu u svojoj ~etrdesetoj godini? “To je samo Objava koja mu se obznanjuje. Ali. s.” 61 Ali. One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj. srca su im sli~na. u Busri u [amu.kao {to }emo vidjeti . A kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti.a. i Vereku b.a. jer on nije bio obi~ni ~ovjek.a.22 Islamsko znanje “To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo. Kur'an sadr`i i druga saznanja. ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ni{ta o tome znali..a.v. a to mu se samo pri~injava. a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine.‘” 60 Muhammed.. on tra`i da mu se prepisuju. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju. A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori. a i sada: “Tako su gotovo istim rije~ima..a.s.s.v. s.. Pored toga. Muhammed. s. jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja. D`ahili u njegovo vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila. koji je samo ~ovjek i koji ne zna gajb. ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e: “I govore: ‘To su izmi{ljotine naroda drevnih.a. s. Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru. pou~ava ga ~ovjek. i ujutro i nave~er da mu ih ~itaju. nije pou~en ni od koga od svoga naroda.s. tj. a bio je nepismen.. s. a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima.. a ni od drugih naroda.v.” 59 A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina. prima znanje od u~itelja.s. a da je imao nekog drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda. historija bi to zabilje`ila. odrastao je nepismen. U pro{losti.s. Da je Poslanik. jer oni nisu govorili da je Objava od Muhammeda. neposredno nakon primanja Objave. To je istina. s. nije imao u~itelja . upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek? . Tako su govorili prije. po~e{e govoriti da prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima. ovako precizni podaci.”62 3.v. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik. Nevfela. bilo {ta od njih uzeo. govorili i oni prije njih. on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva. Odakle Muhammedu. Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku. o melekima i njihovim du`nostima.v. o D`ennetu i njegovim blagodatima.

ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata. zar }emo mi. Govorili su: “Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo. Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla . znaniji od mene u Allahovoj Knjizi. A danas. da je rekao: “Tako mi Allaha.. Islamski ummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi. zakonodavstvu i moralu kod ljudi. iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva.s. Ona ih poziva u tevhid. zaista. na~ina govora. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere. uputio bih se ka njemu. ru{i njihove snove i . bude od ~ovjeka koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga. a nisu uspjeli. MEKANSKI I MEDINSKI AJETI Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. a da ja ne znam gdje je objavljena. jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata. To je jak oslonac u historiji zakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige. podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti. sa svim svojim nau~nim postavkama. nijekali Vahj i Sudnji dan. te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. biti o`ivljeni?” 64 Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. nije logi~no da ~itav Kur'an. Arapi u vrijeme Muhammeda. do koga mo`e do}i deva. ~inili {irk Allahu. Kada bih znao da je neko.v. obo`avali su kipove. Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. mimo Koga nema drugog boga. ni jedna sura iz Allahove Knjige nije objavljena. svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili Objavi. a da ja ne znam u vezi ~ega je objavljen. ve} ga je poznavala kao kova~a koji govori stranim jezikom.”63 Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}aja u vjeri. Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh. kojom je ~itavo ~ovje~anstvo po~a{}eno. Zato je mekanska objava puna opomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. ve} je on Objava Silnog i Mudrog. s.Islamsko znanje 23 Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. nakon ~etrnaest vijekova. mnogobo{ci poku{avaju prona}i ne{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. Me|utim. koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjeduju medinski ajeti. i nemogu}e je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila ka Allahovoj uputi.a. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bila je tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta.

da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama koje su obra|ivane u Medini. njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. Kada je formirana takva zajednica. zaglu{uju}i glas. kao i kosmi~ke i racionalne dokaze. stra{ni doga|aj. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta. a neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto. Potpomagali su se sadr`ajem sure ili ajeta. te se obra}aju sljedbenicima knjiga. obja{njavaju zakonodavstvo. onda bi neke ajete odredio po sli~nosti mekanskim. Oni sadr`e i kazivanja o prija{njim narodima. a neke medinskim ajetima. PRIMJERI I KORISTI POSVE]IV ANJA P A@NJE MEKANSKOM POSVE]IVANJA PA@NJE I MEDINSKOM PERIODU OBJA VE OBJAVE Velika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. slike D`enneta i Vatre. me|uljudske odnose. Bili su strpljivi i u~inili su hid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. Navodi im slike `ivota na drugom svijetu. knjige. njegovo mjesto. Pratili su ajet po ajet. Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom. pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu. odnosno mekanski. ure|uju `ivot u porodici. poslanike. meleke. nalazimo medinske ajete koji su dugi. mjesto i formu ajeta. Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha. uspostavljaju propise organizacije dru{tva. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|u mekanskih i medinskih ajeta.24 Islamsko znanje donosi im znakove poslanstva. ili prenesen iz Medine u Meku. obra|uju propise islama i njegove kazne. iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali istinu kako bi uzeli pouku. Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu. a sve to uz najbolji stil kazivanja rimovanjem na kraju ajeta. Sudnji dan i u kader. kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke. da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta.” Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te . {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominju kaznu. Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim periodima. te tome dodale odredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski. za takve ajete bi ulema rekla: “Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu. suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme. veze izme|u dr`ava i naroda. izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana. Sudnji dan.

ono {to je objavljeno u Medini. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno na putovanju. ono {to je objavljeno u Medini. sli~nost mekanskih sura medinskoj objavi. Es-Saff. El-Kader. 13. Ali-'Imran. a to su: El-Fatiha. Ulema se razi{la u dvanaest sura. El-Hud`urat. Et-Tatfif (El-Mutaffifun). El-Bejjina. Sve preostale sure su mekanske. rekla bi: “Objavljena je no}u ili objavljena je danju”. 7. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi. a njih je osamdeset i dvije sure. El-Ahzab. Er-R'ad. a stav o njemu je da je medinski. Et-Tevba. 11. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu. medinski ajeti koji su u mekanskim surama. da li su mekanske ili medinske.” Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. 3. 2. El-Munafikun. 5. En-Nur. a stav o njemu je da je mekanski. te “objavljeno je kod ku}e ili objavljeno je na putovanju. El-Hadid. mekanski ajeti koji su u medinskim surama. . 3. tako da broj sura u Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest.” 1. El-Mumtehine. Et-Talak. ono {to je objavljeno u Meki. Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta. a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome. 9. El-Mud`adela. Et-Tegabun. “objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi”. ono u ~emu su se razi{li. 2. Er-Rahman. 10. ElD`umu'a. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju. Et-Tahrim i En-Nasr. 14. ono {to je objavljeno ljeti i ono {to je objavljeno zimi. ono {to je preneseno iz Medine u Meku. ono {to je objavljeno u Meki. 12.Islamsko znanje 25 ka`e: “Ova sura je objavljena tu”. Ez-Zelzeleh. 6. a to su: El-Bekara. Medinskih sura ima dvadeset. En-Nisa'. El-Feth. 8. 4. El-Enfal. El-Ihlas i En-Nas. El-Ha{r. El-Maida. Muhammed. i zato se ova nauka zove: “Nauka o medinskim i mekanskim ajetima.

v. kao {to se teme razlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja. a neke od njih jesu sljede}e: 1. Uz pomo} toga. munaficima i sljedbenicima knjiga. a ne samo u povodu ajeta. a kod razli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav. Sve to nam postaje jasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim. kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor. te okoline u kojoj `ive. jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika. jer za svako mjesto postoji odre|eni govor. . Onaj koji slijedi Vahj. jer poznavanje mjesta objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju. 2.26 Islamsko znanje KORISTI POZNA VANJA POZNAV MEKANSKIH I MEDINSKIH AJET A AJETA Mnoge su koristi njihova poznavanja.a. mu{ricima. mufesiri (komentatori Kur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj koji ga derogira. 3.s. on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca slu{atelja. iako je pouka i poruka u op}enitom zna~enju. od po~etka pa do kraja Objave. s.) kroz kur'anske ajete. Specifi~nost na~ina govora u mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anja ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu.

a. Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re. Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje uzima u obzir vremena Objave. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{to u sebi od tih doga|aja. a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska. makar i van Medine. za njega se ka`e da je mekanski ajet. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske i medinske ajete odre|eno je ovim na~inom. osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga derogira. odnosno medinskih ajeta. O tome nam govore knjige tefsira. Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih. pa i u samoj Meki. To je analogija i zato se ka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste mekanska. ili Oprosnog had`a.metodu slu{anja i preno{enja. Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re. jer ummet nije du`an znati. . pa makar bili i van Meke.Islamsko znanje 27 POZNA VANJE MEKANSKIH POZNAV I MEDINSKIH AJET A I OBJA[NJENJE AJETA RAZLIKE ME\U NJIMA U~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: . nije ni{ta zabilje`eno na tu temu. . te djela o povodima Objave i nauci Kur'ana.v. s. Od Poslanika. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja mekanskog ajeta.metodu analogije. ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~in je objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to.s. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja i koji su njegovi svjedoci. kao ajeti El-Fetha.. taj ajet je medinski.

osim sure El-Bekara i Ali-'Imran.. bespravno jedenje imetka jetima i njihovi lo{i obi~aji. a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke: 1.28 Islamsko znanje ODLIKE MEKANSKE I MEDINSKE OBJA VE OBJAVE Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata koji obja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju.. 3. svaka sura koja u sebi ima: “O ljudi. koja na kraju sadr`i taj ajet. {to pove}ava umnu prisutnost slu{alaca i udare srca. a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e: 1. “Ha mim” jeste mekanska. a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura. rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu. pro`ivljenja i nagrade. a u svemu tome je poruka Poslaniku.a. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje. vatre i kazne. poput: “Elif lam mim”. osim sure El-Had`d`. “Elif lam ra”. svaka sura koja po~inje alfabetom. jer pobjeda na kraju pripada vjernicima. potvrda Objave. A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj ajet mekanski. osim u drugoj polovini Kur'ana. 2. osim sure ElBekara. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz `ivota onih koji nisu vjerovali prije njih. 2.v. 5. otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi. i ona se ne nalazi. 6. 3. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska. . spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota. D`enneta i u`ivanja u njemu.. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji zajednica. a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama. 4. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska. a sa`eto obja{njenje. a nema: “O vi koji vjerujete!” jeste mekanska.!”. osim sure El-Bekara. s. Ovo su bili zaklju~ci.s. svaka sura koja u sebi ima ~esticu “kella” jeste mekanska. da osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana. 4. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska.

Time je povezana Zemlja sa nebesima. koja je mekanska. a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e: 1. nasljednog prava. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja. POZNAV [TO PRVO. vrijednosti d`ihada. te njihova me|usobnog razila`enja u onome {to im je do{lo od istine. Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek: “^itaj u ime Gospodara tvoga. te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri. s. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom. Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. ~ovjek osje}a veli~inu onoga {to je objavljeno. A [T A POSLJEDNJE OBJA VLJENO [TA OBJAVLJENO Poznavanjem onoga {to je Poslanik. me|unarodnih veza u miru i u ratu.formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odre|enom situacijom.. bra~nog prava. obja{njenje ibadeta. obja{njenje njihova udaljavanja od istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige.” 65 . obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam. dru{tvenih odnosa. 2. Koji stvara. Koji pou~ava peru. propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu. dunjaluk sa ahiretom.s. 3. me|uljudskih odnosa. 3. stvara ~ovjeka od zakva~ka! ^itaj. osim sure El-Ankebut.v. POZNA VANJE ONOGA [T O JE PR VO. plemenit je Gospodar tvoj. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. 4.Islamsko znanje 29 ZAKLJU^CI I ODLIKE MEDINSKE OBJA VE OBJAVE 1. 2. Ovo su zaklju~ci. koje je promijenilo tok ljudskog `ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve. primio od Objave.a. a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog izvora .Kur'ana .

Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}i svojima.30 Islamsko znanje A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija. ako ste pravi vjernici. bojte se Allaha i od odstatka kamate odustanite. D`ubejra: “Zadnje {to je objavljeno od Kur'ana jeste: 'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. i to je ispravno.pa sve do rije~i: '…pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna. Sve {to bi vidio u tom snu.” 66 2. kad }e se svakome ono {to je zaslu`io isplatiti. da je rekla: “Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu. Kasnije je zavolio samo}u.”68 Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani u Mushafu. a on je u pe}ini Hira. Huvejlid. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu koji bilje`i Buharija. pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala.v. A Allahove rije~i: “Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera”69 koje su objavljene na Arefatu. uni{ao Hatid`i b.”67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. s.” Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti' .” POSLJEDNJE [T O JE OBJA VLJENO [TO OBJAVLJENO 1.' . Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet se snabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina. dolazilo bi mu poput svjetla dana. na . bilo je u vidu istinskog sna. Osamljivao bi se u pe}ini Hira'. zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog roka. zatim me pustio i rekao: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti'.nikome krivo ne}e u~injeno biti.nakon ~ega se Poslanik vratio. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen. od Ibn-Abbasa. Zato bi se prethodno snabdio hranom.. pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e: 'U~i u ime svoga Gospodara!' . zatim me pusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati'.. Ka`e se da je to ajet o dugu: “O vjernici.s. jer je to sve jedno kazivanje. a srce mu jo{ lupa{e.a. koji ka`e: “Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati. Muslim i drugi. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet: “I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. radijallahu anha.'” 3. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati.” A to je: “O vi koji vjerujete. pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala. od Ai{e radijallahu anha. ..

o {erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj. te obavljanjem had`a njih samih. El-Vahidi. a najpoznatiji me|u njima je: Ali b. protjerivanjem mu{rika iz nje. koji je napisao svoje poznato djelo na tu temu: “Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul. Ve}ina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim u~vr{}ivanjem u Meki. s.Islamsko znanje 31 Oprosnom had`u. a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome.a. sada{njosti i ukazuje na budu}nost. Ibn-Had`er te Es-Sujuti. To je upotpunjavanje blagodati.. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave). Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama.v. Neki od njih su se dotakli toga u svojim tefsirima Kur'ana. Ashabi u svome `ivotu sa Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja. a neki su napisali i zasebna djela na tu temu. On potvr|uje doga|aje iz pro{losti. za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima.” . ESBABUN . ili na to pitanje. po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa. el-Medinijj. PA@NJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave.s.NUZUL (POVODI OBJA VE) OBJAVE) Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njih vezano. Zato su oni pitali Resulullaha.

Npr.”' 71 . prenosi se od Ibn-Abbasa.a. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim. koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temi sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost. s.v. a ona se `alila zbog toga. na{ih prethodnika. samo si nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao. es-Samit. si{ao je Poslanik.” Ovakav je bio put uleme. DEFINICIJA SEBEBI .s. Prenosi se od Ai{e. i koji su poznavali povode i tra`ili znanje o tome i bili uporni u tome. s.a.pa su se oni sakupili.a. radijallahu anha. Samo {to se to desilo.. a dio njega nije dopro do mene. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica dolazi iza ovoga brda.NUZULA Sebebi-nuzul obuhvata dva na~ina: 1. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana. ili od ashaba. kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen mu` Evs b. a ona se `ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku.' On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu. na Saffu. i objavljena je sura: 'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je”'.s.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si. El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: “Nije ispravan govor o povodima Objave... da je rekao: “Kada je objavljeno: 'I opominji svoju bli`nju rodbinu. pa je povikao: 'O ljudi!' .32 Islamsko znanje NA [TO SE MO@E OSLONITI U VANJU POVODA OBJA VE POZNA POZNAV OBJAVE Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha. da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca. koji poja{njava {erijatski stav u pogledu toga. s. 2. osim sa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave.v.' 70. da je rekla: “Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e. kad do|e D`ibril sa ovim ajetima: 'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala.s.. ^ujem glas Havle bint Sa'lebe.v.

a postoji dokaz koji ga ograni~ava. Ajet je . POUKA JE U OP]OJ FORMI. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana i otkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. ili pitanja i tra`enja tuma~enja. A ukoliko je sebeb poseban. ve} je objava Kur'ana po~ela sa akidom i imanom. A NE U POSEBNOM POVODU Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti. a u svemu tome je Allahova milost prema ummetu. KORISTI POZNA VANJA POZNAV POVODA OBJA VE OBJAVE Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu: 1. Znanje o povodima daje znanje o onome {to je nastalo povodom toga”.Islamsko znanje 33 Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. 2. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno. sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. Objava Kur'ana nije bila samo na osnovu doga|aja. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajet objavljen sa op}om formom. a posebno sa posebnim. uzima se op}enito sa op}enitim. a ne u posebnosti povoda i propis koji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima. Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta. a ajet objavljen u op}oj formi. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~i na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi. 3. 4. Ka`e Ibn-Tejmijje: “Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. tj. da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu: 1. Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti [erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti. u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta. u tom slu~aju ulema se razilazi u pogledu pouke. 5.

poput: “Objavljen je o tome”. kao kijas npr. poput: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” ili “Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga. kao i ne~eg drugog. 3. pa je objavljen ajet.34 Islamsko znanje objavljen povodom odre|ene osobe. i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu. Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” pa se jednom `eli time ukazati na povod ajeta. dvosmislena forma. 2. a drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razli~it njemu. kao kada ka`e: “Desilo se to. Jasan je tekst npr.” Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost da ajet bude objavljen povodom toga.” Ili kada u re~enici ima veznik “pa” koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja. Op}a forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu. osim povodom toga. on nju obuhvata kao i druge koje su takve. 2. ali je jedno od predanja .s. VI[E RIV AJET A U JEDNOM POVODU RIVAJET AJETA Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in: 1. a ne u op}oj formi.” ili “Upitan je Resulullah. s. Ili da ka`e ravija: “Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome” ili “Ne mislim da je ovaj ajet objavljen... kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu.v. o tome. ali on obuhvata tu osobu. kada ka`e ravija (prenosilac): “Povod ovog ajeta je to. osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se `eli ukazati na povod Objave. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda.a. a drugi }e se uzeti kao tefsir toga ajeta. a ne `eli se ukazati na povode objave. a drugi put na zna~enje samog ajeta.” Ova dva oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta. tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i.” Tu nema proturje~nosti i cilj toga jeste tuma~enje. OBLICI POVODA OBJA VE OBJAVE Oblik povoda objave mo`e biti: 1. jasan tekst ili 2. kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda. kada je jedan od oblika nejasan. Kada postoje}a forma ne bude jasna. kao i sve takve osobe i slu~ajeve.

dat }e se prednost vjerodostojnijem predanju. kao kazivanje onog koji je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta. tada }e se predanja uskladiti. 4.” MNOGOBOBROJNOSTI OBJA VE OBJAVE SA JEDNIM POVODOM Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju bude objavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama. ukoliko je to mogu}e. a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju. OBJA VLJIV ANJE AJET A PRIJE PROPISA OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA Ez-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti. Primjer toga jeste ajet: “Spa{en je onaj koji se o~isti.Islamsko znanje 35 vjerodostojnije. 5.” 73 Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr. A Ibn-Had`er ka`e: “Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba. tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju. El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu. jer je sura mekanska. ali postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima.72 Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupiti na snagu. ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja. a u Meki nije bilo Bajrama. a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru. a jedno od tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti. niti zekata. .

OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Allah je objavio Kur'an Resulullahu. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme.”76 Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'an objavljivan. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA ODJEDNOM OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi: “U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana.36 Islamsko znanje OBJA VLJIV ANJE VI[E AJET A OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA O JEDNOJ OSOBI Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba.s. za razliku od prija{njih objavljenih knjiga. s..v. a narod je bio uporan u odbijanju istine. ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecu ramazanu. Zato je Objava silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca.a. {to je izazvalo ~u|enje i sumnju kod naroda. tako da za svaki slu~aj biva objavljen ajet. Zbog toga ulema o ovome ima dva mi{ljenja: 1. Ali. kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula Muhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. kao uputu ljudima. Njegovo prvo objavljivanje bilo je u no}i Kadra. koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra”74 i ka`e: “Mi smo ga objavili u no}i Kadra”75 i ka`e: “Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i. To je bio veli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Poslanik nije primio objavu odjednom. Oni su na stanovi{tvu da se objavom . Njegovo drugo objavljivanje bilo je postepeno u periodu objave. sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima. Muhammedu.

2. njegova predanja su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa. Allah je sve to objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti.” 79 [to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. u periodu od dvadeset i tri godine. i prema potrebi ga objavljujemo. Boravio je u Meki trinaest godina i objava mu je silazila. u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu. Za to on navodi dalje: “I kao Kur'an.v. U Meki je objava trajala trinaest. pa ka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti.Islamsko znanje 37 Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul'Izzeta na zemaljskom nebu.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku. a zatim postepeno objavljivanje. a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine.” . da je rekao: “Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina.a. 2. a to je blagoslovljena no}. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. d`. zbog veli~ine njegove kod meleka.” Da Allah nije `elio da objavi Kur'an postepeno.. a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa. pa do njegove smrti. Nakon toga slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`no dvadeset i tri godine. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina.v. Umro je u svojoj {ezdeset tre}oj godini. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju.{. a odatle je postepeno u skladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu. a u Medini deset godina. I kao da je Allah. Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 1.. Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do Bejtul-'Izzeta. od po~etka poslanstva.”77 Ovo mi{ljenje je najispravnije. iz po~asti prema onome kome se on objavljuje.a. htio da ka`e: “Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili.s. Prenosi se od Ibn-Abbasa. njegovo objavljivanje u cjelosti. Zbog toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta. Ka`e Es-Sujuti: “Tajna objave Kur'ana u cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje. Ali.s. Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu. s. objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. s.

” 82 “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' .kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. na~inite vi jednu suru sli~nu objavljenim njemu. kojim se `eli ukazati na postepenost objavljivanja i . onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objave Kur'ana. i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. tj. koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju. koji je postepeni. Na to nam ukazuju slijede}e rije~i: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan. razlikuje se od prethodnog na~ina. i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima. Trinaest godina je objava trajala u Meki.” 83 Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibril spustio na Poslanikovo srce. i prema potrebi ga objavljujemo.a on Allahovom voljom. tebi spu{ta na srce Kur'an. objavljene su odjedanput. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepeno objavljivanje: “I kao Kur'an.” 85 Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme. a deset u Medini. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. . u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ ljudima i da postane{ ~vrst. da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju. donosi ga povjerljivi D`ibril na srce tvoje. i to odjednom!‘ A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili. Zebur i Ind`il.tenzil.” 81 “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. objave odjednom.38 Islamsko znanje POSTEPENO OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah: “I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova. Prija{nje knjige: Tevrat. Ovaj na~in objave.‘” 80 I ka`e: “Reci: ‘Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: . da opominje{ na jasnom arapskom jeziku.” 84 Tj. koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima.inzal. a ne postepeno. A da su one bile postepeno objavljivane.

” 89 Kur'an mu nare|uje sabur.v.” 90 Na mudrost kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje u~vrstimo. na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili deset ajeta. Izazov i i'd`az Mu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. ne okrivljuju tebe da si la`ac. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o kazivanju o “ifku” (odgovor na potvoru Ai{e. nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. Allah mu ukazuje na `ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani na muke. U~vr{}ivanje Poslanikova srca Resulullah. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. manje ili vi{e od toga. a to je dio ajeta. A poslanici su i prije tebe la`nim smatrani. Ni Poslanikov narod ne nije~e istinu. MUDROST POSTEPENOSTI OBJA VE KUR'ANA OBJAVE Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}i mudrosti: 1.” 88 “A ako i tebe budu la{cem smatrali. pozivao je ljude u vjeru. ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?”87 I vahj je silazio Poslaniku postepeno. pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bi do{la pomo} Na{a. doista. jer je on poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u. tako da Allah ka`e: “Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti. ostali su uporni u odbijanju istine.. osim iz oholosti.a. s.s. ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. kao i prvih deset ajeta sure “El-Mu'minun”. I pored njegove jake `elje da im dostavi Objavu. kao {to su saburili poslanici prije njega: “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima. ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda. kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~an na putu da'weta. pa i prije tebe su smatrani la{cima poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili.” 91 2. Poslaniku su postavljali pitanja . a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha. A Allah ka`e: “Mi znamo da tebe zaista `alosti to {to oni govore. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: “… osim onih koji su za borbu nesposobni” 86. Oni.Islamsko znanje 39 Onaj koji prati sahih predanja. radijallahu anha).

`ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo.” 96 Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti bi razumjeli njegovo zna~enje.{. i to bi lije~ilo njihova srca. jednog izme|u njih. s. jedne za drugima. pa im Allah navodi obja{njenje za to. a prenosi se od Omera. Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz od samog objavljivanja odjedanput. da je rekao: “U~ite Kur'an po pet ajeta.s.”97 4. ^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan. Taj metod bio je prisutan i u vrijeme tabi'ina. jer su prije bili u o~itoj zabludi. koji ne}e znati ni ~itati ni pisati. razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu.”93 Allah odgovara na njihova pitanja.40 Islamsko znanje tra`e}i izazov i mu'd`ize. Za sve to Kur'an bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadio iman u njihova srca. a da ti Mi ne}emo dati najljep{i odgovor. jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovom o~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju.v. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. Pitali su ga o Sudnjem danju: “Pitaju te o Smaku svijeta”92 i po`urivali su kaznu: “Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne. U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha. d`. Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima. silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju. Allah. knjige. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'ana Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje: “On je neukima poslao Poslanika.a. Njegove meleke. obja{njavaju}i im istinu: “Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti.” 94 Tj. u D`ennet i D`ehennem. d`.. po pet ajeta. poslanike.. Kada god bi bio objavljen ajet. .. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja. Sudnji dan. ashabi bi ga pamtili. objavio bi presudu koja bi ih uputila na pravi put. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva. Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti. 3.{. u pro`ivljanje nakon smrti. I kada god bi se oni suprotstavljali istini. da im njegove ajete kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i.” 95 “Onima koji }e slijediti Poslanika. vjerovjesnika. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona.

kao i prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh. ~asti i krvi. pijani nikako molitvu ne obavljajte!” 102 Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u . Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga. kako je to ru`an put!” 98 Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. ustrajnost `ivota. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nad koristima. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajima kroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu. doista. Zatim je objavljeno: “O vjernici.jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. gubljenje imetka. samo je {teta od njih ve}a od koristi. Zatim je objavljeno: “Pitaju te o vinu i kocki.” 100 Sa pi}em se u ovom ajetu `eli ukazati na ono {to opija. Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bile ukorijenjene u du{ama ljudi. razvod. obja{njava halal i haram u jelu. ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u. Svetost krvi objavljena je u Meki: “I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio. te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini. Zinaluk je zabranjen u Meki: “I {to dalje od bluda. poput ajeta o dugu i kamati. a sa lijepom opskrbom na ono {to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a . u uzdizanju Allahove rije~i. a i neku korist ljudima. kao i {tetno{}u po organizam. dok su prava. obja{njavao halal i haram. Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: “A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu.Islamsko znanje 41 Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. To je. poziva ka ~uvanju imetka. razum. a na ovim propisima gradi se vjera. Reci: 'Oni donose veliku {tetu.i ovaj stav zastupa ve}ina uleme . tako da su osnove me|uljudskih odnosa objavljene u Meki. dokaz onima koji pameti imaju. bu|enje razvrata i neposlu{nosti. Ona prijeti {irku i mu{ricima. jer to je razvrat. Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki. U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. U Meki je propisan namaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom. du`nosti bra~nih drugova i onoga {to proizlazi iz toga. dok je to izostavljeno kod opisa pi}a. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe. kao i sura El-Ena'm koja u sebi sadr`i osnove imana i tevhida.'” 101 U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela. dok su obja{njenja toga objavljena u Medini. osim kad pravda zahtijeva!”99 Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini.

u periodu od dvadeset i tri godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima.s. Pa ho}ete li se okaniti?”103 Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. kao da su oni jedna cjelina. kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari. Da je kao prvo objavljeno: ‘Ne pijte vino!’. s. zato se toga klonite da biste postigli {to `elite. ljepotu stila. a ne od Allaha. vidjeli bismo u njemu nepovezanost. [ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. “Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremena objavljuju. objavljen je halal i haram. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu.” 107 . od Mudrog i Sveznaju}eg.” 106 SAKUPLJANJE KUR'ANA I NJEGOVO RASPORE\IV ANJE RASPORE\IVANJE Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje. Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a. Nakon toga je objavljeno: “O vjernici.. “Da je on od nekog drugog. pa }e re}i za sakuplja~e Kur'ana da su njegovi ~uvari. Kada ~ovjek u~i Kur'an. {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru. vino. na Nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. rekli bi: ‘Nikada ne}emo napustiti zinaluk!’”104 5.42 Islamsko znanje vrijeme namaza. sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti. povezanost zna~enja.a. A kada ga u~imo. a poslije.v. radijallahu anha: “Prvo {to je objavljeno od Kur'ana jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem. te`e}i time da ga zapamti: “Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku. na Nama je da ga objasnimo. {ejtanovo djelo. I kada su ljudi prihvatili islam. koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sa preno{enjem vahja.” 105 Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedili jedni nakon drugih. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu. na}i }e u njemu potpuni sklad. ti prati u~enje njegovo. rekli bi: ‘Nikada ne}emo ostaviti vino!’ Da je objavljeno: ‘Ne ~inite zinaluk!’. povezanost izme|u ajeta i sura.

koji ne ispunjavaju ove uslove. a u~ili su i svoje `ene i djecu hifzu.S.V.s.a.V. Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik. s. iz njihovih ku}a ~uo bi zujanje poput zujanja p~ela. NAPAMET S.v.v. bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila..s.S.a.V .v. Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika. Ubejja b. odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba.A. Me|utim. kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanje njihovo u sure.s. U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom. a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedni od drugih su pamtili.A. 1. a bilo ih je sedamdeset. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une.Islamsko znanje 43 Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA U^ENJA NAP AMET U VRIJEME RESULULLAHA.. jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja dokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana.s.a. Ka'ba i Zejda . s.v. jedne iza drugih. a nekada i po deset ajeta. razdvajanje ajeta i sura.A. poput: Alije.v.. Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet. S.S. nego je Poslanik. Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajeta odnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika.a.a. Mu'avije.S. i svih sura. s.V . gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi).A. S. On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA ZAPISIV ANJA U VRIJEME RESULULLAHA. s. Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja. Poslanik. ZAPISIVANJA S.. podsticao ih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao. a ashabi bi sve to pamtili i prihvatali u svome `ivotu. to ne zna~i ograni~avanje samo na njih. bio veliki broj hafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario iznad drugih naroda. 2.. s. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao bi njihovo u~enje.s. ili redoslijeda ajeta.

a. naredio da se zapi{e. Ebi-Talib. kitabe . Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana.. U Bici na Jemami. s. s.v.s. jer je Poslanik. hifz .v. tako da je njegovo pisanje bilo u redovima. Sabita. iza odre|enog ajeta. Tek nakon smrti Resulullaha.s. Kad god bi neki ajet bio objavljen.a.s.. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam objavljivan. nije to naredio.. D`ebel. u odre|enoj suri. s. s. preselio je na ahiret. s.v. a da im prethodno Poslanik. s.. jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi zapisivali Kur'an. zove se: 1.44 Islamsko znanje b. a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u Mushaf.a. ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik.. listovima i plo~icama.a..v. Zbog toga nije bilo mogu}e zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha. s. vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife.v. Ka'b. Kur'an. to je bilo mogu}e.pisanje (prvo sakupljanje) SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME EBU .v. Kada se zavr{ava Objava. R.s. a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to je prethodno objavljeno. a njegovo pam}enje u srcima ashaba. on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi im na njegovo mjesto u suri.v.. dvanaeste . s.v. Prvi me|u njima je bio Ebu-Bekr. Poslanik. s. u~a~i bi ga u~ili napamet. Sabit i Abdullah b..pam}enje Kur'ana i 2. r.BEKRA.s.a. Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojim garantuje o~uvanje Kur'ana.a. sve to nadzirao. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera. s.a. Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha.s.a. Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. ina~e bi se desile promjene. D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha. Kad god bi koji ajet bio objavljen. Ubejj b.. nije bilo sakupljeno u Mushaf. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti.a. a nije bio sakupljen u Mushaf. s. a prenosi se da su: Alija b.s.s. koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli od vjere.a..v. Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono {to su upamtili od Kur'ana.a. Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. Zejd b.s.v.a. Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an.. Nakon smrti Resulullaha.s.v. a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama.s. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta.A. jer je Objava upotpunjena. Mu'az b.

. nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje Kur'ana u jednu zbirku. r. Sabita. koji je zapisan kako ne bi do{lo do njegova gubljenja. s. nije otvorio srce EbuBekra da to prihvati. sa raspore|enim surama i ajetima. To je zapla{ilo Omera b. u po~etku odbio je taj prijedlog.s. bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an.a. i rekao da ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik. koji je u`ivao ugled me|u pisarima. a nakon njegove smrti to preuzima Omer. r.” Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost. s. tako mi Allaha. tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf. i vidio sam u tome ono {to vidi i Omer.s. i od hafiza.s. k}erke Omerove.a..v. jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami. Ebu-Bekr re~e: 'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana.Islamsko znanje 45 godine po Hid`ri.v.”' Ka`e Zejd: “Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}. Prenosi se od Zejda b. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr u samom po~etku odbio takav poduhvat.a. ve} je njihovo zna~enje da on nije ni kod koga drugog to na{ao zapisano. poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana. zatim kod Omera za njegova `ivota. i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an. napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- . Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha. a prijeti opasnost od {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. Omer je bio uporan u obja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah.a. Sakupljao sam Kur'an sa listova palmi i kamenih plo~a. a potom kod Hafse. s. u tebe ne sumnjamo. Sabita. nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i na ono {to su pisari posjedovali. te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse.{. nije uradio.a.s. a sam Zejd je znao to napamet.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to Poslanik. U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse. s. Kod njega je bio Omer b. s. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra. tako da se nije zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika..a. dok ga Allah nije usmrtio. hajr' i nastavio je nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim. ali kao takav nije na|en osim kod EbuHuzejme el-Ensarija.. ali nije bio sakupljen.v.. pisao si vahj kod Resulullaha.v. r. a kada on umre. hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. a nisam je na{ao kod drugih.a.s. pratio si i sakupljao Kur'an. da je rekao: “Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi.” Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno. @elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana.v. elHattab. d`. On {alje po Zejda b. On ka`e: “I na{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija. kao i mnogi drugi ashabi.' Tako mi Allaha. Ovaj je ajet bio zapam}en kod mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan. elHattaba. Ebu-Bekr... da su mi naredili da prenesem neko brdo..a.

r.a. Abdullahu b. Sabitu. Sabita el-Ensariju. Ali. Time se odlikuje Ebu-Bekrovo sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena EbuBekrova sakupljanja Kur'ana. Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana.. On {alje po Mushaf koji se nalazi kod Hafse. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili. Abdullaha b. Nakon toga on poziva Zejda b. el-Harisa b. elJeman. Prenosi se od Enesa: “Huzejfe b. el-Jeman je do{ao kod Osmana. Zubejra. kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~i Hafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umno`ili u Mushafe.46 Islamsko znanje kerim objavljen. Islamska se dr`ava mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvima i svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao. a on je naredio Zejdu b. Zubejru. Sami na~ini u~enja Kur'ana bili su razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. a zatim }emo ih njoj vratiti. Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu. koji je vidio da je uzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. Ebu-Bekr.s. to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ga nisu poznavali. Se'idu . Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao je Osmanu: “Spasi ummet prije nego se razi|u. O tome on obavje{tava Osmana. ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana. Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejd`anu bio je i Huzejfe b.” Hafsa ih je poslala do Osmana.A. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana mo`e dovesti do sva|a i razjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti.v.a. bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku. te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija. a borio se u Armeniji i Azerbejd`anu sa stanovnicima Iraka.a. iako su se nalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba. r.. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene Kur'ana i slo`ili su se da umno`e primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. R. Mushafa Ubejja. koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optu`ivanja i smatranja nevjernicima jedni drugih. radijallahu anha. Me|utim. Abdurrahmana b. poput Mushafa Alije. Se'ida b. jer je na njemu i objavljen Kur'an. Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im da to umno`e u vi{e Mushafa. el-'Asa. svi bi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha. s. SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME OSMANA.

Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. kako bi se muslimani okupili oko zajedni~kog u~enja. Kada je prestala potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati. u povodu i u na~inu. Time su muslimani . nije vi{e bilo potrebe za ostalim harfovima. On u Medini zadr`ava jedan primjerak kojeg naziva “Imam”. To ne zna~i da je ne{to od Kur'ana napu{teno. te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. U~enje je bilo samo na tome harfu. ashabi su mu odobrili. na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne zagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama. Osman vra}a stranice Hafsi. To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavio je u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enja Kur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoila`enje me|u muslimanima. i napi{ite ljudima 'Imam!'” Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su postojali. ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. ustvari.. Ono {to je u~inio Osman. a {alje u svaku pokrajinu po Mushaf. a u svaku je pokrajinu poslao po jedan primjerak Mushafa.a.a. jer je Kur'an objavljen na tom jeziku. Abdurrahmanu b. bez u~enja na ostalih {est harfova.BEKROV A BEKROVA I OSMANOV A SAKUPLJANJA OSMANOVA Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanova sakupljanja. Osmana. Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana. Ebu-Bekra. izuzev stranica Hafse ili Mushafa. el-Harisu b. jer. tada to zapi{ite jezikom Kurej{ija. r. Osman se obratio trojici Kurej{ija: “Ako se vi u ne~emu ne slo`ite sa Zejdom b. RAZLIKA IZME\U EBU . On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadr`ao sedam harfova na kojima je objavljen Kur'an.” Oni su tako i uradili i umno`ili su stranice u Mushafe. Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama. kada je svako smatrao svoje mi{ljenje najispravnijim. r. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an objavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana. je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'ana koja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama.Islamsko znanje 47 b. njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman ka`e: “Okupite se. o ashabi Muhammeda.. a ostala mi{ljenja pogre{nim. Hi{amu i oni su to umno`ili u Mushafe. ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harf po kurej{ijskom narje~ju). a Osman je vratio stranice Hafsi. Sabitom. el-'Asu. Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu.

Basru. ili stavite ovaj ajet na to i to mjesto!” Osman. donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su prethodno objavljeni.a u drugom predanju: “Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf. Ajet je re~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri. Kufu.a. Sura je grupa re~enica u Kur'anu koje imaju svoj po~etak i kraj. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti ajeta u odre|enoj suri. a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije. To u~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas. a to je bilo 25. s.. od Ebu-Derda'a: “Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf. u [amu. Basru. Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred D`ibrilom. u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta. s. ~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran. Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu.v...s. [am i ~etvrti koji je Osman zadr`ao kod sebe.. koji mu je svake godine dolazio u mjesecu ramazanu. . a zadnje godine svog `ivota pred D`ibrilom prou~io je Kur'an dva puta. s. Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana. neki su dugi. Ibn-Kesir (700-774) bilje`i u knjizi “Fedailul-Kur'an” da je vidio jedan o tih Kur'ana u d`amiji u Damasku. O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze. Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom). prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri.a. Neki ka`u da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu tevqifijj. Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine. Bahrejn i Medinu. [am.a. Jemen.48 Islamsko znanje za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca dose`e do Poslanika.v.. spa{en je od Ded`ala. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto i rekao bi im: “Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to.s.” Poslanikovo.” .. r. D`ibril bi silazio Resulullahu.v. REDOSLIJED AJET A I SURA AJETA Kur'an sadr`i sure i ajete koji se razlikuju po du`ini. a i svi Mushafi koji su kod nas po tom su redoslijedu.s.a. Tre}i ka`u da ih je bilo pet. a neki su kratki. godine po Hid`ri.

s. s. napajanja had`ija. redoslijed kojeg je Resulullah. s. harfovima i njihovoj zvu~nosti.v. Time je olak{ano u~enje.v.a. el-Hattaba. bio je po tom redoslijedu i niko mu nije prigovorio na tome. s. s. a ti si me pou~io suri El-Furkan.s. rekao: 'U~i.s. Takav redoslijed mi i danas imamo. r. Omere.s. ve} su svi to s odobrenjem prihvatili.: 'Pusti ga. a Osmanov Kur'an..: 'Ovako je objavljeno!' .a.s.v.a.a.'”108 Prenosi se od Omera b. Rekao sam: 'O Resulullah. s. Hakima kako u~i suru El-Furkan za `ivota Resulullaha.a. s. pa je pove}ao. kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni.s.v. Jedva sam ga pratio u namazu.. a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha.s.a.a.a.v. Slu{ao sam njegovo u~enje.v.a.v.v..a. preuzeo onako kako mu je D`ibril naredio od Njegova Gospodara.s. U vrijeme Muhammeda. da je rekao: “Rekao je Resulullah. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE NA SEDAM HARFOV A (NARJE^JA) HARFOVA Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se razlikovala u glasovima. sa~ekao sam ga dok preda selam. s. da je rekao: “^uo sam Hi{ama b. s. Svako pleme imalo je u rije~ima svoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena.v. pa je Resulullah..v. Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ih raznoliko u~enje obuhvata. Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'an objavljen na tom jeziku.Islamsko znanje 49 REDOSLIJED SURA Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj . ~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io. a Kurej{ije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine Ka'bi.. rekao: 'Ovako je objavljeno.. pam}enje i razumijevanje Kur'ana. s. harfova. s.: 'D`ibril me je nau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu. pou~io i re~e mi Resulullah.a.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' .a.s.' Zatim je Resulullah. sure su bile poredane po svome redoslijedu.' Rekao je Resulullah. pa sam mu se obratio i tra`io da pove}a. tako da je zavr{io na sedam dijalekata. o Omere!' U~io sam suru na na~in na koji me Resulullah.v.tj. zatim sam ga povukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah. r. Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata. s.s. a zatim sam ga odveo do Resulullaha. brige oko Harema i nadzora trgovine.a.s.. a ti Hi{ame u~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i. tako|er. Prenosi se od Ibn-'Abbasa.

Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim ili vi{e izraza. KIRAETI I U^A^I Kiraet (~itanje. du`ine.v. a tabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi. a koji obuhvataju jedno zna~enje. da je rekao: “Sreo je Resulullah. a nastali su na osnovu dijalekata. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima. a od vremena ashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. Prenosi se od Ubejja. a to je .a. 3. Alijj.s. u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). sluge. rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~ite ono {to je lahko od njih!'”109 Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojima govore Arapi. D`ibrila kod Ahd`aril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu. me|u njima su djeca. Terminolo{ki: kiraet ozna~ava jedan od pravaca koji slijedi imam . a koji se razlikuje od drugih pravaca. a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do Resulullaha. sa jednim zna~enjem. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja. starci i nemo}ni. s. Razli~ite promjene u formama izra`avanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. Ibn-Mes'ud.a.s. kratko}e i drugog. tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima. Neki od njih bili su u Medini. Ibn-Amir i Ibn-Kesir. Basri i [amu. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim rje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova.a. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|u ljudima. Asim. Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. Zejd b. El-Kisai. neki u Meki.. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni.. nagla{avanja krupno}e ili tanko}e.v. prekida. Kur'an je objavljen kao izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanju zna~enja rije~i. na~ina izgovora. s. Sabit. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha.u~a~ u izgovaranju Kur'ana.. s. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj. zajedni~kih za sve jezike.v. Nafi'. iako isti njihov broj dovodi do pomisli na jednakost me|u njima. Me|u njima su sedmerica imama kojima se pripisuje sedam kiraeta.a. Kur'an kao mu'd`iza u svome zna~enju i propisima.s. s.s. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogleda se u slijede}em: 1. ve} on je mu'd`iza za sva narje~ja. uklapanja. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr.' Rekao je D`ibril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'”. Kur'an kao mu'd`iza koja odgovara prirodi jezika Arapa.50 Islamsko znanje A zatim je Resulullah.v. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je. Hamza.110 2. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine. Kufi.

ali se on ne posti`e samo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno. napisan je Mushaf na jednom narje~ju. 3.a. 4.a. 6. s. uzme abdest. a to je da njegovo srce bude . jer to je i cilj u~enja. izuzev “beraeta” (sura Et-Tevba). U~ili su ga napamet. neka ga u~i kiraetom Ibn Ummi-Abda”. iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa abdestom. s. a neka ulema smatra da je njeno u~enje vad`ib. 2. 5. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana.s. U pro{losti. 8. Davanje harfovima njihovih prava. 7. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. kao {to smo spomenuli. ADABI U^ENJA Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in: 1.v. Resulullah.TED@VID I ADABI U^ENJA KUR'ANA Abdullah b. naziva se ted`vidom.: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo. ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti.v. a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'd`aza (natprirodnosti). a i danas. druge pou~avali. Mes'ud imao je lijep glas. a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. ka`e: “Ko `eli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen. tj. vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te i osnovu. kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta. Po`eljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{e mo`e. ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor bio pravilan. da bude na ~istom mjestu.. ET . da razmi{lja o onome {to u~i. a jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'”111 Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu. jer je to najbolji zikr. lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim. Abdullaha b. iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja. da prou~i bismilu na po~etku svake sure. a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samom u~a~u. Ted`vid sadr`i pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i ~uvanju veze izme|u harfa.s. i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi. da je rekao: “Rekao je Resulullah.Islamsko znanje 51 narje~je Kurej{ija.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih prethodno prikazali. U vrijeme Osmana. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u.

da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni. koja odvaja istinu od neistine. kazni. da uljep{a u~enje lijepim glasom. Ajeti li~e jedni drugima i njihovo zna~enje se sla`e. jer je Kur'an ukras lijepom glasu. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i u pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoila`enje me|u muslimanima.52 Islamsko znanje zaokupljeno onim {ta u~i. a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnosti te na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana.{. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih na razmi{ljanje o Allahovim ajetima. d`.. ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. Allah. spomenuti su i ogranci koji proizilaze iz njih. Ni tu ne mo`e do}i do razila`enja kod mud`tehida koji su upu}eni u znanje. 11. da u~i naglas {to je bolje. 10. ili ako uznemiruje klanja~e. te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore o istigfaru. jezi~kim oblicima i na~inima. Furkan. tako da se ra`alosti i pla~e kod ajeta koji govore o strahu i prijetnjama. onda je bolje u~enje u sebi. a lijep glas vi{e djeluje na du{u. Me|utim.. . 112 9. Pored toga {to su spomenute osnove vjere. njihovo je zna~enje uvijek jedno. JASNI I NEJASNI AJETI Allah objavljuje Svoju Knjigu.. tevbi. milosti. Allah ka`e: “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbog prikazivanja drugima. pouku primili”. jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete.” 113 Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima. kao opomenu ljudima i obja{njenje ispravnog vjerovanja. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i osnove vjere koju trebaju slijediti.

sli~nost. a ne od Allaha. iako se rije~i i na~in prikaza razlikuje. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno ni`u i od vremena do vremena objavljuju. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu. Ra. pravi razliku izme|u istine i neistine. Knjigu sli~nu po smislu. pa ka`e: “Elif.Islamsko znanje 53 OP]I IHKAM (JASNO]A) I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST) Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja. U njemu nema suprotnosti i razlika. Lam. Allah opisuje Kur'an u cjelini da je muhkem.” 118 . u svome op}em zna~enju ne nije~u jedni druge. a on je i sli~an ajeti potvr|uju jedni druge. jasan govor koji razdvaja istinu od neistine. Lam. Muhkem ozna~ava ne{to jasno. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~ava sli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga. od Mudrog i Sveznaju}eg. to se ne nare|uje na drugom mjestu. Primjer toga imamo u kur'anskom opisu d`enetlija.” 114 “Elif. Allah ka`e: “Da je on od nekog drugog. razdvojiti izme|u dvije stvari. ~ije se pouke ponavljaju. to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine.jasan. Ra. suprotno tome. sigurno bi u njemu na{li mnoga nesuglasja. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i ka`e: “Allah objavljuje Najljep{i govor.jasno}a. ve} se nare|uje to ili sli~no tome. tj. to zna~i da je to sli~an govor jedan drugom tako da jedan drugog potvr|uje. a to su: sprije~iti.” 115 Kur'an je u cjelini muhkem. Kur'an je u cjelini muhkem . Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje. Svi ajeti u Kur'anu. Ovo su ajeti mudre Knjige.vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe. Ovo je op}i te{abuh . pravdu od nepravde. Ovo je op}i ihkam . kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni misliti da su ih prije jeli i Allah ka`e: “A bit }e im davani samo njima sli~ni. Hakim . muhkem i mute{abih.” 116 Kada ka`emo za neki govor da je mute{abih. Kada ka`emo za neki govor da je muhkem. precizno.”117 Kur'an je u cjelini mute{abih. Njegov govor i zna~enje jesu jasni. potpunosti. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an govori. tj. precizan.

te'vil u zna~enju tefsira. mute{abih: ono ~ije je zna~enje Allah zadr`ao kod Sebe. naredbama. 3. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta. Allahu moj Gospodaru na{. tako da je potrebno tra`iti drugi dokaz za to. Oni koji . muhkem: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti samo na jedan na~in. oprosti mi. mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi. Te'vil ima tri zna~enja: 1. A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih. u~io bi na ruku'u i na sed`di: “Neka si slavljen. d`. rije~i: “Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i tra`i oprosta od Njega.. sve je od Gospodara na{eg. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah. obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e: “Resulullah. 2. A to je zna~enje Allahovih.54 Islamsko znanje POSEBNO ZNA^ENJE IHKAMA I TE[ABUHA O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah ka`e: “On tebi objavljuje Knjigu. su{tina Njegova bi}a i onoga {to On posjeduje od svojstava. su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. u njoj su ajeti jasni. Tvojom hvaljenosti. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. Allahu moj!” . ~ine rije~i:”A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore” po~etkom nove misli. Stvarnost Allahova bi}a. slijede one {to su manje jasni. 2.a..v.{. haramu.” 119 U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja: 1. d`. a drugi su manje jasni. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. kaznama. tako da nije potrebno tra`iti drugi dokaz za to.' A samo razumom obdareni shva}aju.” 120 Oni koji prave stanku na rije~ima: “A tuma~enje njihovo zna samo Allah”. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete.. `eljni smutnji i svog tuma~enja. Njegovih svojstva i imena. oni su sr` Knjige. muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi. a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo zna~enje toga.s. te ajeti o halalu. mute{abih: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti na vi{e na~ina. te'vil je stvarnost. 3. su{tina govora. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno. Oni ~ija su srca pokvarena. {. tj. prijetnjama i obe}anjima. smatraju}i to te'vilom u njegovom tre}em zna~enju.te'vilio bi Kur'an”. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. s.

oni time `ele izbje}i da pripi{u Allahu ruku. i jastuci poredani. i rijeke od vina. Zbog toga je neispravno da ka`emo: ova rije~ se tuma~i tako {to se udaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno. Zbog toga su protuma~ili rije~ “ruka” kao mo} . Na ahiretu postoji mizan. sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru. U Kur'anu postoje rije~i koje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo. Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se mo`e Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima. Zna~enje je te rije~i poznato. kojeg ne zna niko do Allah Uzvi{eni. s tim da je stvarnost toga druga~ija od stvarnosti kakvu mi vidimo. jer stvorenja posjeduju ruku.rekli: “Istiva”. i rijeke od meda procije|enog. `eli se re}i da on zna njihov tefsir. a pitanje o tome je bid'at -novotarija. tj. a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete. i }ilimi ra{ireni. stvarnost Stvoritelja i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. njegova kakvo}a je nepoznata.oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju. O Mud`ahidu. iman u to je vad`ib. D`ennet i D`ehennem: “…u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjena ukusa. a ne po~etkom nove misli . jer stvorenja imaju i mo}. te{abuh. . tefsirom. Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e “ruku” kao mo}. POKU\ENI TE'VIL Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. Zbog toga su Malik. poznatom mufessiru..” 121 “U njemu su i divani skupocjeni. on ti je dovoljan.” 122 Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo. ka`e Es-Sevri: “Ako ima{ tefsir od Mud`ahida. Iako izme|u Allahovih imena i svojstava postoji sli~nost. i pehari postavljeni.Islamsko znanje 55 prave stanku na rije~ima: “…i oni koji su dobro u nauku upu}eni” smatraju}i harf “vav” veznikom. i drugi od prethodnika. jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enje koje tako|er postoji kod stvorenja. prijatna onima koji piju. On nam to prikazuje rije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato.” Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dva pravca. Kada Allah opisuje Sudnji dan.kudret. ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu. kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku.. ali stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. Oni time sami sebi proturje~e. uzvisio se na Ar{“ . onda je neispravno da Mu pripi{emo i mo}. Ako je po njihovom mi{ljenju neispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima. ve} je mimoila`enje u shvatanju samog zna~enja te'vila. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno. kada su upitani o Allahovim rije~ima: “Milostivi.

zato Meni robujte. Ono {to je odgovaralo jednom narodu u njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu. mo`e se podrazumijevati Allah. nesh zna~i derogiranje ili stavljanje van snage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe.Mi smo zabilje`ili sve {to ste uradili”. a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete.. preno{enje djela u suhufe. 125 tj. Pod re~i EnNasih. Terminolo{ki. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. jer je On Taj Koji derogira. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e?” 126 . a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem: “On ne}e biti pitan za ono {to radi. pa se ka`e: vjetar je izbrisao tragove. Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena od Allaha.'” 123 Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e. tako da se ka`e da je ne{to preneseno iz knjige na drugo mjesto. kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. Zbog toga se put da'weta u samom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice. Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo.” 124 Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom koji je u koristi robovima.56 Islamsko znanje DEROGIRAJU]I (NASIH) I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi njihovo vjerovanje. DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati. Me|utim.. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu: “. nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjem dolazili su svi poslanici: “Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali. Vjerovanje je uvijek bilo isto. {to je i spomenuto u slijede}em ajetu: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo. a oni }e biti pitani. Zakonodavac. o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi.

” 131 Allah. i oko za oko. Njegovim sifatima. ka`e o d`ihadu: “A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili. ka`e: “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemo tebi. jer je ograni~en vremenom. Ka`e Mekkijj b. 2. i nos za nos. ka`e o odmazdi: “Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu.. dok Allah Svoju odluku ne donese!”127 Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran.. d`. ina~e bi taj propis prestao biti punova`e}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u derogaciju.{erijati. Ebi-Talib: “Jedna grupa u~enjaka ka`e da su {erijatski tekstovi koji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani. moralnim osobinama i osnovama ibadeta. d`. dolazit }e iz mjesta dalekih. a to su: 1. 3. Allah. NA KOJIM AJETIMA SE DE[A VA DEROGACIJA DE[AV Iz prethodnog izlaganja mo`emo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava.{. A onome ko od odmazde odustane. i zub za zub. a ovaj propis derogira drugi propis. jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni . poslanicima. bit }e mu to od grijeha iskupljenje. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon teksta derogiranog propisa.” 129 “I oglasi ljudima had`! .{.dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis..”132 . da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije va`e}a. Postoje {artovi da bi derogacija bila va`e}a. da biste se grijeha klonili. s tim da to tra`enje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu. osim u ajetima naredbe i zabrane. propisuje vam se post.Islamsko znanje 57 Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh. Mensuh je propis koji je stavljen van snage. d`. knjigama. jer su ograni~eni vremenom. Primjer toga jeste ajet: “Ali vi oprostite i preko toga pre|ite. Sudnjem danu.{. i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!'” 128 “O vjernici. i uho za uho. a ajet koji je ograni~en vremenom nema u sebi derogaciju. Zato se ka`e: ovaj ajet derogira drugi ajet.” 130 Allah. kao {to je propisan onima prije vas. Ti su ajeti jasni u tra`enju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enje naredbe ili zabrane. a da rane treba uzvratiti. pravi su nasilnici. Oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio.

“Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: “On daruje mudrost onome kome ho}e. 3.s.58 Islamsko znanje Allah.. pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise. s. Prenosi se od Alijje. ali ih sad posje}ujte!”135 Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: “O njima je objavljen Kur'an. 2.v. rije~i nekog mufessira.a. poznavanje vremena objavljivanja propisa. d`. vremena objave i halala i harama. muhkema i mute{abiha..a.”133 Tako|er. poput hadisa: “Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima. . a drugi mensuh. poput prijetnje i obe}anja. ili od njegovih ashaba.. a koji zadnji objavljen. a niti na prenosioca koji je kasno primio islam. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih. a onaj kome je mudrost darovana darovan je blagom neizmjernim” 134 rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina: 1... jasno preno{enje od Resulullaha. koji je prvi. ka`e o ahlaku: “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno . U derogaciji se ne mo`e osloniti na id`tihad. r.” Rekao mu je: “Propao si i upropastio si druge. KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV A KAKVA JE V A@NOST NJENOG POZNA VANJA VA@NOST POZNAV Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost za svakog fakiha. vidljivu opre~nost me|u dokazima. da je pro{ao pored nekog kadije i rekao mu: “Poznaje{ li nasih i mensuh?” Rekao je: “Ne. u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju tra`enja. Zbog tog razloga postoje mnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje.{. kojeg smo u~ili dok nije uzdignut”.

ali to Kur'an derogira ajetom koji nam propisuje post u ramazanu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga u postu provede!”. Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir sunnetom. derogacija sunneta Kur'anom.” 137 Imami [afija.”136 “A tebi objavljujemo Kur'an. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e”. Okretanje prema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom.140 4. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana `eni ~iji je mu` umro. Prve su tri derogacije dozvoljene. i da bi oni razmislili. te Ahmed po jednom rivajetu. derogacija Kur'ana Kur'anom. b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom. a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom. 2. derogacija sunneta sunnetom. Ova derogacija sadr`i ~etiri podvrste: a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. Islamska ulema slo`ila se da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje mogu}e.138 3.To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife. a oko ~etvrte su razila`enja koju ve}ina uleme ne dozvoljava.Islamsko znanje 59 VRSTE DEROGACIJE Derogacija se dijeli na ~etiri vrste: 1. derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana.objava. d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. To je samo objava koja mu se obznanjuje. jer sunnet nije bolji od Kur'ana. jer je sve to vahj . Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima: “I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!” 139 Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom. Derogacija id`maom ili kijasom nije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju. Uzvi{eni Allah ka`e: “On ne govori po hiru svome. To dokazuju ajetom: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo. . c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom. da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje. Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme.

SA VR[ENSTVO SAVR[ENSTVO I NA TPRIRODNI DOKAZ NATPRIRODNI Kada pogledamo svemir oko nas. ^ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima. Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanja podredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu. Pa ako bude vi{e od dvije `ene.{. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu . a ako je nosila olak{icu u sebi. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'd`ize kojima je Allah. njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio.”141 Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: “Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma `enama. razvoj islamskog zakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva.. podr`avao Svoje poslanike. d`. ako ostavlja imetak.. ku{nja zadu`ene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu. pravdaju}i se tim {to su i oni ljudi. Vremenom. a sve to mnogo je ve}e od nas samih. to je zna~ilo pove}avanje sevaba. stvorio.60 Islamsko znanje MUDROSTI NESHA Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu.{. nas nije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemo svoj `ivot na ~vrstim osnovama. `elja za dobrobiti ummetu i davanje olak{ica njemu. PRIMJER NESHA “Kada neko od vas bude na samrti. ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio do novih spoznaja..” 142 KUR'ANSKI I'D@AZ . d`. jer njegov razum nije dostigao stupanj spoznaje.. propisuje vam se kao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljima i bli`njima. i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'd`ize. to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa.{. To je bio njihov dokaz istinitosti. uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah. d`. a i dokaz nadnaravnosti i nemo}i ljudi da im se suprotstave. Allah. I pored toga..

Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena. Oni su imali mu'd`ize koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti. bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu do Sudnjeg dana. tada dolazi do izra`aja mo} onoga koji je posjeduje. izmi{ljenih sura.. I'd`az u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva putem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'd`izi. izazov putem deset sura. ma koliko uznapredovao. poput ovog svemira i njegovih zakona.s.a. i koga god ho}ete. Kada se potvrdi nemo}. kako ka`e Er-Rafi'i. oni .{.Islamsko znanje 61 posebno. Kur'anu.a. 'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi. mu'd`iza Muhammeda. u pomo} pozovite. Objavom uputio izazov Arapima u tri etape: 1.. a mu'd`iza posljednje objave upu}ena je ljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti. ^asnim Kur'anom. to je mu'd`iza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje.a. “Reci: 'Kad bi se svi ljudi i d`ini udru`ili da sa~ine jedan ovakav Kur'an. novo polje koje se otvara pred njim. izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu bili u stanju da mu se suprotstave. nije u stanju da mu se suprotstavi jer Kur’an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. o`ivljavanje mrtvih Allahovom. Ljudski razum. rije~ima: “Ili govore: ‘On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i d`inima zajedno. izazov jednom surom. dozvolom kod Isaa.v. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona. d`. ne bi sa~inili. svim ljudima. Mu'd`iza je djelo koje je povezano sa izazovom. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo.kao {to je on. Prou~avanjem i'd`aza ~ovjeku se otkrivaju nova saznanja.v.s. onda znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'”. od onih koje pored Allaha vjerujete.'”145 . a kojem je nemogu}e suprotstaviti se. s. pa makar jedni drugima pomagali'”. od vijesti iz pro{losti i budu}nosti. Za razliku od toga. Primjeri takvih mu'd`iza su: Musaov {tap i ruka.. Allah {alje posljednjeg poslanika Muhammeda. s. Kur'an je sa svojim i'd`azom. postoji ne{to {to sa druge strane nije otkriveno. kao i nemo}i svih generacija i naroda nakon njih.v. Potvr|eno je da je Poslanik.. ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu. 143 2. 144 3. rije~ima: “Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu sli~nih. s. DEFINICIJA I'D@AZA I NJEGOV A POTVRDA NJEGOVA I'd`az zna~i: potvr|ivanje nemo}i. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. Prija{nji poslanici nosili su sa sobom mu'd`ize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nost suprotstavljanja. a to zna~enje je suprotno mo}i.s. lije~enje gubavca i slijepca.

koja im se kazuje. Njihovi jezici su ostali svezani pred Kur'anom.. VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA Nema sumnje da je Kur'an mu'd`iza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'd`iza po svojim rije~ima i po svome stilu. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnju govorni{tva. I'd`az ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. i svaki harf je i'd`az u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi u Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'd`aza. koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i u prozi.. i ne samo to. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrok me|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. Historija ukazuje da se pjesni{tvo mnogo cijenilo kod Arapa. svemira. a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a. nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. u njoj je. Kur'an je mu'd`iza po svom obja{njenju prikazuju}i nam sliku `ivota. Njihove knji`evne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju.a. tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjeka iznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu. doista. On je mu'd`iza po svome zakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa .v. na~inite vi jednu suru sli~nu (surama) objavljenim njemu!. Kur'an je mu'd`iza po nauci koju sadr`i u sebi. srca su im se potresla. rekli su Poslaniku da je ~arobnjak. da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda. blagodat i pouka narodu koji vjeruje. samog ~ovjeka. a ja samo jasno opominjem.s. to bi se prenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. Da su u tome uspjeli.. Svaka rije~ u Kur'anu je i'd`az u sklopu re~enice. Oni su ~itali Kur'an.”147 Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda.62 Islamsko znanje Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. On je mu'd`iza po svojim zna~enjima koja nam otkrivaju stvarnost ljudskog `ivota i na{e uloge u svijetu. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji. re~enica sa svojim redoslijedom u kojem se nalazi je i'd`az u sklopu ajeta. ve} je to djelovalo i na El-Velida ibn el-Mugiru. ali nisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. a upotreba jezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom.' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemo Knjigu. iako su imali osnove za to. Na to nam Kur'an ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'd`iza ~itavom ~ovje~anstvu.” 146 Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knji`evnosti. s. Kur'an sadr`i i'd`az koji prevazilazi sve prija{nje mu'd`ize i on je dovoljan kao dokaz: “I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: '^uda su jedino od Allaha.

a odvra}anja od zla. Ti su ljudi imali svoj ugled. obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal i haram. u Njegova svojstva. na}i }e i'd`az jasnim u potpunosti. spoznaju}i njegove tajne. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inu kur'anskog i'd`aza. kao {to }emo ga na}i i u ajetu. Tako|er nam historija bilje`i da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. u suri. njegov stil. Kolika god bila veli~ina i'd`aza. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj. veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove. tako da ne mo`emo za njih na}i bolje mjesto niti se mo`e pomisliti da postoji bolji na~in da se to izrazi. arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svog razvoja. On je prisutan u jezi~koj. u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju ljudskog dru{tva. JEZI^KI I'D@AZ Vremenom. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika. obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga. Ta nemo} zabilje`ena je u vremenu kada je arapski jezik dostigao najve}i procvat. On mu otkriva njihovu veli~inu i uvjerenje u nemo}nost pred njima. upute u lijepi moral. Zato je Kur'an ostao stalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti. nauku koja je sadr`ana u njemu. stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto. Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stila izra`avanja. koja je poru{ila njihove snove. Kur'an je Arape. Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu Knjigu nemogu}e je za ljude. ipak ostaje nemo}an pred kur'anskim i'd`azom. u vremenu objave Kur'ana. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni. nare|ivanje na dobro. Ljudi su nijekali Objavu. napisan je najljep{im knji`evnim stilom. na pokornost Njemu. ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'd`azom. njegovim prvacima i to se ubraja u i'd`az. dozvoljeno i zabranjeno.Islamsko znanje 63 najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo `ivot na ovome svijetu sre}nim. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kazne zbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti. nau~noj i zakonodavnoj formi objave. jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i. koji su bili obi~ni pastiri. savjete i opomene.. u~inio vodi~ima svih naroda. suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine. Na sve to je dovoljno da ka`emo da je Kur'an Allahov govor. to bi i uradili.. koji nisu bili u stanju da se suprotstave Kur'anu. upozoravanja na lo{ moral. To nije ~udno. jer kada Allah daje da se ~ovjeku pove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}oj spoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova Gospodara. kao i sve jezi~ke slike i forme koje ukra{avaju jedan jezik. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov. El-Hattabi u svojoj knjizi “Bejanu i'd`azil-Kur'an” ka`e: “Iz ovog proizilazi da je Kur'an postao mu'd`iza zbog toga {to on sadr`i najrje~itiji jezik. nudili su mu imetak . onome koji tra`i istinu kada pogleda u Kur'an.

za one koji i stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{. to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. uvjerit }emo se u ljepotu njegova stila. Oni koji tuma~e}i Kur'an poku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama. mu~ili su vjernike gla|u. ne stavlja prepreke u pogledu istra`ivanja i ne postoji ni jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istra`ivanje. zaista. ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istra`ivanje u svemiru. Kur'an ne sputava ljudski um u razmi{ljanju. skovali su plan da ga uhapse. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje se mijenjaju. {to je u skladu za zakonom napretka. iako misle da ~ine veliko dobro. protjerivanje i poni`avanje vjernika bilo im je lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i. Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju. Sve su poku{avali osim toga. ubiju ili protjeraju. znamenja za razumom obdarene. To samo po sebi predstavlja i'd`az. a mnoge teorije koje su ljudi smatrali ispravnim. knjiga upute. Ubijanje. Nema ni jedne nau~ne teorije i pravila koje je dokazano kao ta~no. mo`emo biti sigurni u njenu ta~nost. Ti nisi ovo uzalud stvorio. istra`ivanja i rada. govorili su mu da je lud.64 Islamsko znanje i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam. odba~ene su nakon detaljnih istra`ivanja. . nanose veliku nepravdu Kur'anu. On nije plod ljudskog truda. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemu objavljeno. `elju za razumijevanjem i shvatanjem onoga {to nas okru`uje. Oni zauzimaju pogre{an stav. Ona mo`e biti istinita i pogre{na. Kada pogledamo u Kur'an. jer su te teorije podlo`ne promjenama i ~esto budu neispravne. a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na razmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnosti sa Kur'anom. Kur'an je knjiga koja sadr`i u sebi akidu. Razmi{ljanje o onome {to nas okru`uje jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima na nebesima i na Zemlji: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su.'” 148 Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istra`ivanje. razmi{ljanje. koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj o`ivi osje}aj plemenitosti i da joj uka`e na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU Grije{e mnogi koji te`e da sve nau~ne teorije pove`u sa Kur'anom tra`e}i u njemu ajet koji se mo`e bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se sla`e sa doti~nom teorijom. Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana. jer sve do tada je samo pretpostavka. optu`ivali su Poslanika da je ~arobnjak. Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri. Kur'anski i'd`az nije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je ~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom.

U nauci o embrionima na}i }emo rije~i Uzvi{enoga: “Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja se izbaci.. Oplo|avanje biljki mo`e biti samo od sebe i putem prenosa. a u Kur'anu stoji: “Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu. zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate. zatim od kapi sjemena. ra{iri grudi njegove prema islamu. Biljke se same oplo|avaju u slu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i `enski spolovi.” 152 Kisik je neophodan pri disanju. koja izme|u ki~me i grudi izlazi” 155 i rije~i: “Stvara ~ovjeka od zakva~ka” 156 i rije~i: “O ljudi. otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja. i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?” 158 Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bo`anske upute i . osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}u disanja.” 157 O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za `ivot.” 153 Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv. A onom koga `eli da zavede. govori nam slijede}i ajet: “Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina.Islamsko znanje 65 Kur'an uzdi`e u~ena ~ovjeka nad drugima. dok oplodnja preno{enjem biva u slu~aju kada je mu{ki spol odvojen od `enskog. Allah ka`e: “Pa onome koga Allah `eli da uputi. pa smo ih Mi raskomadali. zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {ta ho}emo. do roka odre|enog. a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskim slojevima. u~ini grudi njegove tijesnim. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju.upute. i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj. kao da se penje na nebo. O tome nam govori ajet: “Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju. Ti znanje moje pro{iri!'” 151 Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'd`az Kur'ana u tome {to on podsti~e muslimane na razmi{ljanje. pa Mi vas stvaramo od zemlje. ni koliko atom jedan.” 154 A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog. kako mo`ete sumnjati u o`ivljavanje. uskim. Jedan od na~ina preno{enja kod tih biljki biva putem vjetra. potom od zakva~ka. “I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. kao kod palme.” 149 “Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'”150 Allah nare|uje muslimanu da tra`i znanje: “I reci: 'Gospodaru moj.. [to se ~ovjek vi{e uzdi`e u atmosferu. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta .

a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem. jedno na drugo se nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen. ~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije. a ne samo da objasni nau~nu teoriju. a me|u tim i mo} razuma.. {tititi prava ljudi.{. Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te. njegove putanje i kako se to odvija. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u sliku postojanja i da ga ve`e za njegova Stvoritelja. Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako bi ostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru i onome u ~emu je spas. Zbog toga potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvariti pravednost me|u svim pojedincima te zajednice. . ^ovjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu za drugima. poznati mufessir. Podru~je kur'anskog djelovanja jeste ljudski `ivot i du{a..” KUR'AN KAO ZAKONODA VNI I'D@AZ ZAKONODAVNI Allah. Prema tome. On nije knjiga astronomije. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had`iluk” 159. ili kako neki `ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka.' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}eg od tih pojedinosti. nisu krajnje niti kona~ne istine. Sejjid Kutb. pravce. Kur'anske istine jesu kona~ne. ka`e: “Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti `ivota tih ljudi.kao {to neki `ele da u njemu na|u sve te nauke. d`. odrediti me|usobne odnose. zakone koji su imali za cilj da . Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode na stranputicu. Kroz historijum.66 Islamsko znanje zato je na ljudima da istra`uju i razmi{ljaju. tuma~e}i rije~i Uzvi{enoga: “Pitaju te o mla|acima. a ta uloga je u njihovoj praksi bila bit njihova `ivota.. krajnje istine.. metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa ~injenicama koje nisu krajnja istina. Ono do ~ega ~ovjek do|e svojim istra`ivanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni vr{e. a zatim na osnovu toga da kod ~ovjeka izgradi sistem `ivota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}. Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nala`e sam `ivot. usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{u i koje mu daju smjernice u `ivotu.. sisteme. Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. i obrnuto. hemije ili medicine. Ovaj ajet im nije spomenuo kru`enje Mjeseca. ^esto se desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudima ne bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov `ivot. bez obzira na sredstva koja istra`iva~i upotrebljavaju. i dru{tvo je zdravo. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca. ~uvati njihovu ~ast ‡ nastao bi nered me|u njima. a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odr`i na pravom putu. za razliku od nau~nih koje.

On nad svim bdi!” 163 “Allah sve mo`e. Ali. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. poremetili bi se. Svakim ibadetom u islamu `eli se posti}i dobrobit. koji mu Kur'an nala`e. namaz. Vidljivi i Nevidljivi. prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja. iako su daleko jedan od drugog. jer obavljaju}i svoju strogu du`nost. zabluda. osloba|a ga od obo`avanja njegovih strasti. od Sjevera do Juga. “Reci: 'On je Allah .Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da pet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu. Time se ~ovjek uzdi`e iznad drugih i zna da jedino uto~i{te mo`e na}i kod svoga Stvoritelja. nema drugog boga osim Njega. Njemu se vra}a i sve }e to Njegovom voljom jednog dana nestati. zato se Njemu klanjajte. Time se on ve`e za Allahov zakon i izme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta: . onim koji se posve}uje samo Gospodaru. kako pojedinca tako i zajednice.” 164 “A Allah dobro vidi ono {to oni rade. tada on treba slijediti [erijat. Kome pripada sva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. i On zna sve!” 161 “Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!” 162 “To vam je Allah. veli~aju Allaha na isti na~in.” 168 Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama. i niko Mu ravan nije!'” 160 “On je Prvi i Posljednji. od Istoka do Zapada. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i na odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu koju Kur'an posti`e svojim zakonodavstvom. Onaj koji klanja. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistem vjerovanja. njegovi osje}aji su usko povezani sa islamskim d`ematom u cijelom svijetu. predanim Allahu. upu}uju Mu istu dovu. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca. D`emat je obaveza muslimanima. jer je on osnova dru{tva. Sve {to postoji On je stvorio. pogre{nog vjerovanja. Stvoritelja svega.jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu sa zdravom logikom.” 165 “On znanjem Svojim obuhvata sve. on zna da se u istom trenutku zajedno sa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli. Gospodar va{. Kome treba robovati. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela. Nare|uju}i ~ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja. a ne Allah. Svemo}noga.Islamsko znanje 67 usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. Koji Svojim znanjem sve obuhvata i Kojem ni{ta nije sli~no.” 166 “Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!” 167 O Allahovom vahdanijjetu . a isto tako je i jedan od uslova za d`umu i bajram-namaz. ~ine}i ga iskrenim robom. Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja.

dogovaranja. upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. iskreno{}u. osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva.” 169 Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici.” 170 “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini. pohlepu za dunjalukom.” 171 “U njegovu korist je dobro koje u~ini. zaista.. blago{}u. dobro~instvom. du{evnog smiraja. pravednog odnosa. “I dogovaraj se s njima!” 176 “I koji se o poslovima svojim dogovaraju. stavlja strasti pod kontrolu.”172 Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom. Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti koju potvr|uje Kur'an: “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio.Nakon odgajanja ~ovjeka kao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva. Kur'an propisuje brak. Kur'an odre|uje propise islamske vlasti koji su nenadma{ni.” 175 Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. dozvoljen na~in. To je propis “{ure” ... Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi.” 178 “Reci: 'O sljedbenici Knjige. a na njegovu {tetu zlo koje uradi.. robovanje imetku. opra{tanjem. od vrste va{e.” 177 “Vjernici su samo bra}a. iz korijena ~upa {krtost. jednakosti i zabrana vlasti autokratije ..da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e. pravdom. budite uvijek pravedni. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odr`avanjem ljudske vrste na halal. Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a. pa i na svoju {tetu . Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti pod utjecaj samoljublja.68 Islamsko znanje “I klanjaj namaz. Had` kao ibadet navikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja. odlu~nost. uva`avanja posebnosti mu{karca i `ene i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje.. da nikog Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne dr`imo!'”179 To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi. “O vjernici. u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka. “Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. On predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju.” 173 “S njima lijepo `ivite!” 174 “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. samilosti. predstavljaju}i time jednu porodicu. svjedo~ite Allaha radi. do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama i vama zajedni~ke. klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no. stvara `ene da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost. skromno{}u. da se nikome osim Allahu ne klanjamo. Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu. On je dru{tvena pojava koju muslimani do`ivljavaju na isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana.

vjere. ~asti. Ukratko.Islamsko znanje 69 ili na {tetu roditelja. Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'd`aza.” 180 Tako|er. doista. bio on bogat ili siroma{an. o razumom obdareni!” 187 “Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em. ve} ga je Kur'an odredio i napu{tanje tog zakona jeste kufr. oni su pravi nevjernici. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom “hudud” i “d`inajat”.” 189 “Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!” 190 Kur'an odre|uje me|udr`avne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovih kom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom. “U odmazdi vam je opstanak. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{em nivou.” 182 Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima. . pravi su nasilnici. pravi su gre{nici.kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali. i ro|ak.” 184 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. to su ne~asni ljudi. “O vjernici. to je najbli`e ~estitosti i bojte se Allaha. a ne doka`u to sa ~etiri svjedoka. imetka i razuma. Zakonodavni i'd`az povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'd`azom i on ostaje sa~uvan do Sudnjeg dana. nasilje i grijeh. da pravedno sudite. jer Allah dobro zna ono {to ~inite. “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. pa Allah. svakog od njih!”188 “One koji okrive po{tene `ene. sve ~uje i sve vidi. du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite.” 181 “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite. zna ono {to radite. Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski `ivot na najboljim vrijednostima. ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti . zaista. sa osamdeset udaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte.” 183 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio.” 185 “Zar oni za paganskom presudom `ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje. na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete prema onome koji je njemu u~inio nepravdu.” 186 Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: `ivota.

.

HADIS I SUNNET .

.

[to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta.. sjediti u slobodno vrijeme. Sunnet koji je vad`ib: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu. za namjerno i neopravdano propu{tanje zaslu`uje ukor. od njegovih rije~i.DEFINICIJA HADISA I SUNNET A SUNNETA Jezi~ko zna~enje rije~i “hadis” u arapskom jeziku je: govor. s. s. dijela i osobina. ovdje je rije~ “sunnet” upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju. tradicija. s. upotreba misvaka.s... Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj. te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine. Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika.s.s.a. ali ne i kaznu. a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka. itd. Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju. a ako ga ne uradi namjerno i neopravdano. zaslu`uje ukor. metoda. post mjesec dana ramazana.sunnet koji je mendub.. tj.v. Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi. postupci i tradicija Allahovog Poslanika. postupaka ili pre{utnog odobravanja.a. a ako ih ne izvr{i. zna~enje koje koristi islamska ulema..v. a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi. onako kako je to definisala ulema fikha i usuli fikha. davanje zekata. obi~aj.a. pripovijedanje.a. 2 . Terminolo{ka definicija hadisa. Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu. tj. kazivanje.sunnet koji je mubah. od rije~i. pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta. spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza. 3 .v. mo`emo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta: 1 . bez obzira bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenih zna~enja. da napomenemo.. praksa.v. sunnet je isto {to i hadis .. Me|utim. Dakle. ukoliko se to mo`e iskoristiti kao dokaz za neki islamski propis.sunnet koji je vad`ib. . s. a ako ih izostavi. kod hadiske uleme nema razlike izme|u hadisa i sunneta. dijela i odobravanja.v. Primjeri za ovu vrstu su slijede}i: sunneti kod pet dnevnih namaza.s.s. s. jeste: sve ono {to se pripisuje Poslaniku. zaslu`uje kaznu.s. kao na primjer: spavati. jesti. slijede}i pri tome Poslanika. od njegova govora.. s. ne}e biti ka`njen. Me|utim.a.v.obavljao i uobi~avao.sve {to se pripisuje Poslaniku.a. tj.. Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik..

mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti .{. Na kraju ajeta Allah.s.” 191 Tako|er. uz Allahovu pomo}..a. smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog. No prije toga..v. s. Allah.a. veli: “I tako mi Gospodara tvoga. I bojte se Allaha. 1.prihvatite to.v. i dok se sasvim ne pokore. smatrajte to halalom i prihvatite to tako. oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete. upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava. zaista. tabiina i tabi'-tabiina). ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe. Allah.klonite se. to je. ka`e.ako ne znamo njegov sunnet i ako ne poznajemo hadis?! U drugom ajetu Allah.74 Islamsko znanje VA@NOST I ZNA^AJ SUNNET A SUNNETA U ovom poglavlju. i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovu potpunu primjenu. `estoko ka`njava. d`. r. rekao: “Zaista mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu. Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim. a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao) haram.a Allah pra{ta i Samilostan je'” 193 A kako slijediti Allahovoga Poslanika..a. ono {to zabrani Allahov . d`.{. Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib.{. ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim..: “On (Poslanik) ne govori po hiru svome.s. d`. da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e.a. s. Ono {to u njemu na|ete da je halal. d`. a ono {to vam on zabrani . zaista.” 192 Ovim ajetima Allah. izdvajamo ~etiri.” 194 Tako|er. [to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta..{. Ka`e Uzvi{eni Allah. Bojati se da neki ~ovjek. Rekao je Uzvi{eni: “Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite. naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani. upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku i njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom.a.s. s. nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik. navest }emo nekoliko ajeta. s.v.{. da je Allahov Poslanik. ka`e: “Ono {to vam Poslanik da . d`..{.s.{. d`. jer Allah. Zaista. `elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja (Objave) od Allaha. naslonjen na postelju (u udobnosti) ka`e: 'Dr`ite se (samo) ovog Kur'ana.. dobrih prethodnika (ashaba.v. koja mu se objavljuje. Njegovom Poslaniku. hadisa i citata na{ih ~asnih. smatraju}i da }e to biti sasvim dovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta. ukazuju}i na zabranu postupanja suprotno njemu... Objava.” 195 Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta.. d`.

Poslanik.s.v.'”196 2.s. jer. A mi smo upravo svjedoci tog vremena.”199 4. kada je neko rekao: “Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana. kada biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega. Zaista. zalutat }ete. s.v. ne `elimo neku zamjenu za Kur'an.Islamsko znanje 75 Poslanik. s. onaj koji od vas bude `ivio poslije mene. isto je kao i ono {to zabrani Allah.....s. Prenosi D`abir ibn Abdullah.s.a. a svaka zabluda. ako to ne budete uradili.v.v.a.: “Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis. znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: “Kada bude{ pri~ao nekome ne{to iz sunneta Allahovog Poslanika. s. ikindijski isto tako. ukazuje na to da svako ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu. upozorava na obaveznost slije|enja njegovog sunneta.v. pri~aj nam ne{to iz Kur'ana'.a.a.'”197 3. s. Dr`ite ga se ~vrsto kao kad ne{to o~njacima zagrizete. Tada se dr`ite mog sunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene. s.. vodi u vatru.. Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika. 1.a.v. bit }e svjedok mnogih razila`enja.” Tada ga je ‘Imran zovnuo da pri|e.rekao: “Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu. odgovori Resulullah. da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etiri rekata. biste li na{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova.. a ko mi se suprotstavi . pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob.”203 . a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?” Zatim je rekao: “O ljudi.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi.”200 U svim ovim hadisima Allahov Poslanik. poslu{nost i pokornost. ono {to na|emo u Allahovoj knjizi. a svaki bid'at je zabluda...s.”201 2.a. ka`e: “Ostavi to. U isto vrijeme. s. jer zaista je svaka novotarija bid'at198. r. s. s. prenosi da je Allahov Poslanik.v. pa ga upitao: “[ta misli{.taj je odbio'. da je Poslanik. to }emo i slijediti.a. kroz njegove hadise). Pri~a Ejjub es-Sahtijani. Prenosi Irbad ibn Sarije. pa ka`e: “Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu. kao {to stoji u jednom predanju. pogotovo u vrijeme kada do|e do razila`enja me|u ljudima. i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{.v. rekao: “Svi moji sljedbenici u}i }e u D`ennet.” Neko je upitao: 'A ko je taj koji odbija.a. r. r.a. uzmite od nas (ono {to vam govorimo). osim onih koji odbiju. zaista.s. kada biste se ti i tvoji prijatelji prihvatili i obavezali samo Kur'ana.a.s. ak{amski tri.”202 3. o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao .. ^uvajte se novina u vjeri.a. pa ka`e: Rekao je Allahov Poslanik. Ebu-Hurejre. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom ‘Imran ibn Husajn sjedio sa svojim prijateljima.taj }e u}i u D`ennet. ali `elimo onoga koji bolje od nas poznaje Kur'an' (a to su rije~i Resulullaha.s. a on naslonjen na postelju. tako mi Allaha. pa ti on ka`e: 'Ostavi to.

.v. u koje vrijeme. shvataju}i ga ispravno. Tako|er tu je primjer had`a.s.s. zabrana jela mesa doma}ih magaraca.{. o sed`di i ostalim namaskim propisima. ili poput primjera zekjata . te kako su se odnosili prema onima koji su odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu. naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika. itd. stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati.u hadisima je do{lo poja{njenje: kada se (sa koliko imovine) daje zekjat.. zvjeri. Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr ka`e u pogledu va`nosti poznavanja hadisa: “Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika.204 b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu... s. namaz. poput zabrane da se mu` pored `ene o`eni njenom tetkom i da je dr`i. njegov hadis) dijeli se na dvije vrste: a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto.. s. s. da zaklju~imo. Allah. op}enito i bezuslovno. kroz komentare i obja{njenja. kao {to je npr...v. Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez drugog.v.s..s..”205 .s. neophodno je {to bolje poznavati hadise.a.a. {ta je to {to potpada pod zekjat.v. o ruku'u..a.76 Islamsko znanje Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu Poslanika. s.v. isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi. (tj. za vrijeme svoga had`a rekao je: “Uzmite od mene had`ske propise”. Dakle. d`. Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika.a. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima. Allahov Poslanik.a. s.

s.s.. kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik..a.{..a.v. [to se ti~e hadisa...{. rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama.a. . s. Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjela posmatra. mada ga on sam nije jeo.{. {to nije Kur'an. Me|utim. prenosi od Allaha..u~enje je Kur'ana ibadet.”. dok to nije slu~aj sa hadisi . ako }emo Mushaf dr`ati u rukama.druga vrsta: sunnetul-fi'lijje. kod starih u~enjaka.a. postupci i djela Vjerovjesnika. s. ono {to je Vjerovjesnik. potrebno je uzeti abdest.za u~enje Kur'ana. s.. Prvo }emo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana. dok to nije uslov za hadisi-kudsij. ispravni (sahih).v. . no}ni namaz).s. npr..s.... s.Islamsko znanje 77 PODJELA SUNNET A I HADISA SUNNETA Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: .kudsijem. odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb). Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e: . hadis kojeg bilje`e Buharija i Muslim od Omera. da je Vjerovjesnik. tj. s. r.. . .a. otpo~eo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”.namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana. dok se to ne mo`e re}i za hadisi-kudsij.. dok je hadisi-kudsij od Allaha po zna~enju.v.v.a. hasen (prihvatljivi). d`. {utnjom odobrio. hadis kojeg bilje`i Muslim od Ai{e.”. ima hadisa koji su mutevatir.cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima. . prisustvovao. s. i onih koji su apokrifni (mevdu').a. malo vi{e }emo se zadr`ati na njegovoj podjeli.tre}a vrsta: sunnetul-takririjje.Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha. tj. va`ila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv). kao {to je Poslanikovo. kada bi ustao no}u da klanja (nafilu. s.kur'anski stil izra`avanja jeste mud`iza.a..s. d`. dok to nije slu~aj sa hadisi-kudsijem. koja ka`e: “Allahov Poslanik. d`. U prvo vrijeme. U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima nagradu deset dobrih djela.v. .. Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik. govor Allahovog Poslanika..s. r. s.s.tj.s.v..a.prva vrsta: sunnetul-kavlijje .a.v. zapo~inju}i ga rije~ima: “Rekao je Allah. dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi u~enik koji se bavi tra`enjem iluma.a.v. kasnije sa . . slabi (daif).v.s. npr. a po izrazu je od Allahovog Poslanika. s.

Mevkuf . Maktu' .da ne sadr`i u sebi neku skrivenu mahanu (ille).s. s. Podjela hadisa na osnovu toga do koga dose`e sened 1. Isto to va`i i za hadis hasen..v.to je onaj hadis ~iji je sened “prekinut”. . uz Allahovu podr{ku. poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”.to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji va`e za sahih hadis.v. . od kojih }emo. ne dose`e ni do ashaba.hadis koji ispunjava pet uslova: . a to je predanje koje je apokrifno.onaj koji je sam po sebi sahih i . .. osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”. Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na: . Tu se obi~no radi o hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi. ili: “Zabranjeno nam je.to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca dose`e do Allahovog Poslanika. ali im je preciznost u preno{enju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis. i tome sli~no. .sahih li gajrihi .s. spomenuti samo one najva`nije.. tj. ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha.s.sahih li zatihi . seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu. Mutevatir-hadis . s. a mi }emo se zadovoljiti spomenutim. 2. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti) Sahih . 3.. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je do{ao. Ovdje spadaju i rije~i ashaba.. 1. s. ili: “Nare|eno nam je.v. Hasen hadis . Na kraju mo`e se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv). ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne mo`e uva`iti kao dokaz za neki vjerski propis.a.spojenost lanca prenosilaca. kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut).onaj koji je hasen.da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa.78 Islamsko znanje razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele. Merfu' .”. samim tim slu`i kao dokaz za neki islamski propis.”.da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi. izmi{ljeno i pripisano Bo`ijem Poslaniku.koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti. tj. Daif-slab hadis . O svakom ovom uslovu mo`e se pojedina~no detaljnije govoriti.da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima. nego su to rije~i ili postupci tabiina.koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e . U ovu vrstu spada i hadis mevdu.a.to je onaj hadis ~iji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne dose`e do Allahovog Poslanika.a.

. Ima jo{ podvrsta hadisa. Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida 1. a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom.a.to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca. peti ~etrdeset.koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. te se tako za hadis ka`e da je me{hur. Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u preno{enju.s. i obratno.. rekav{i je da je sahih. ako se na|e dovoljan broj predanja koja }e ga oja~ati. Ahad-hadis . a on ga nije mogao ~uti od Resulullaha.s. ali je ispravno da je hadis daif). 2. Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika. Mu'allek . ali ne i me{hur po navedenoj definiciji. s obzirom da smo spomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele. ili da su se. Me|utim. s. ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir. ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju. uslovno re~eno. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut. vidio sam.. s. Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmr`e dozvoljeno djelo jeste razvod braka. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: . tako nedostaje jedan prenosilac. a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. neprihvatljivi) hadisi. to ne mora da zna~i da se ovakav hadis ne mo`e di}i na stupanj hasena. s.me{hur-hadis .Islamsko znanje 79 da su pogrije{ili. Munkati'. kao {to su: ~uo sam.” (Bilje`i Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”. dogovorili da sla`u na Allahovog Poslanika.s.v. drugi ka`u deset.to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca. .aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda.. osim ashaba.u ~ijem se senedu.v. ra{iren.to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika. jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi.a. 3. zadovoljit }e njihov manji broj. ~etvrti dvadeset.v. .v. pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika. rekao je. Mursel .garib-hadis .a.. tre}i dvanaest. Me|utim. 2.. Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv “me{hur” {to zna~i poznat. a nije dostigao stepen mutevatira.koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e. Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskim disciplinama. ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje. pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji. [to se ti~e broja prenosilaca.a. tako da neki ka`u da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja. u bilo kojem njegovom dijelu.s. U osnovi. s. navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi.

Od va`nijih njegovih dijela su i: “Pona{anje pojedinaca”. Abdullaha ibn Mubareka i drugih. tj. po Hid`ri. a umro 256. Nakon had`a. Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini `ivota prisustvuje predavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu. Umro je dok je Buharija bio jo{ mali. “Djela robova su stvorena”. hadise koje prenosi. Kufi. Na putu tra`enja znanja odlikovao se o{troumno{}u i jakim intelektom. “Historija”. ro|en je 13. itd. Bagdadu. Od primjera njegove o{troumnosti i `elje za znanjem. SAHIHUL .. god.” Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su va`ila kao centri u kojima su `ivjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena.tako da gotovo i nije bilo prenosilaca o kojima nije znao puno ime. Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je naslijedio od svoga oca.. godine po Hid`ri. Basri. upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama hadisa. imamul-huffaz. Boravio je u [amu.. kao i njihovim piscima. koji ukazuju . “Dizanje ruku u namazu”. a on ostaje u Meki {est godina. {ejhulislam.. emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu. imaju}i u nijjetu had`. sa svojih {esnaest godina. Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka. Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova. majka i brat se vra}aju.BUHARI Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-D`ufi' el-Buhari. Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e. Allah ga milo{}u Svojom obasuo. i mnoga druga djela. biografiju. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatih tabiina: Malika ibn Enesa. “Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni”. 210. u~enost. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova i uzimanja znanja. imena prenosilaca. jesu i same njegove rije~i: “Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubareka napamet. odlazi u Meku sa svojom majkom i bratom Ahmedom. `ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka. Njegovo prvo djelo je: “Ashabi i tabiini”. “U~enje za imamom”. . in{aallah. “Veliki tefsir”. senede.. U~io je napamet hadise.80 Islamsko znanje NAJPOZNA TIJE HADISKE ZBIRKE NAJPOZNATIJE U ovom poglavlju }emo se. {evala 194.

oni koji su dobro poznavali Buhariju. Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking. jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za hadise. zemlja mi je. Kada sam ga na{ao. pa me uzmi Sebi. nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali. prve no}i mjeseca {evala. Pored toga.” Ka`u da nije pro{lo od toga ni mjesec dana. Nakon {to je Buharija do{ao. a kada je vidio da je to nemogu}e. upitao sam: 'Da li je to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv. njen namjesnik ga je pozvao da boravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu. Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no. pa sam iza{ao da ga prona|em. poznato kao “Sahihul-Buhari. te je prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sa gre{kom).” .v. znali su da se tu ne{to krije. a onda ispravno. Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: “Hadis za koji si pitao i koji si citirao tako i tako . Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici. te su pojedinci govorili: “Zar je to taj imam Buharija o kojem ste pri~ali?!” No.” Nato je namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije. nego glasi tako i tako. rekao: “Gospodaru moj. a onda u Herteng. koliko god da je prostrana.nije ispravan.” To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih. Allah ga milo{}u Svojom obasuo . te je svako imao hadis sa senedom koji mu ne odgovara. vratio svakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu.. broj je jo{ ve}i. gdje je i umro. 256. naredio je da se protjera. a da ga nisam nau~io napamet. Buharija bi poslije svakog re~enog hadisa odgovorio: “Ne znam ga. ve sunenihi ve ejamihi”.” Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi spremili ispit Buhariji. s. Deset osoba uzelo je po deset hadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise. a on mi re~e: 'Da si malo ranije do{ao. vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' To me je za~udilo. Djelo: “El-D`ami'us .” Tako je odgovorio na svih njegovih deset hadisa. postala tijesna.s. Ka`e Ibn .Islamsko znanje 81 na veli~inu njegove li~nosti i znanja: Pri~a Selim ibn Mud`ahid: “U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme. Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu.” Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu. Prenosi se da je. nisam nai{ao na hadis koji ima bilo kakvu osnovu. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: “Ne mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja. prilikom njegovog dolaska u Bagdad. Svih sto hadisa ispravio je. onako kako hadis zaista glasi.Had`er: “Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise. kada je stigao u Herteng.preselio na ahiret. godine po Hid`ri.sahihul . Imao je {ezdeset dvije godine `ivota. a imam Buharija je.. poznato je da je on hafiz hadisa.musned min hadisi Resulillahi..'” Sam Buharija ka`e: “Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa. pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima.a.

. da je susret teoretski mogu}.v.s. Tako|er.v. a on to nije rekao. jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu. ono {to mu je pripisano.” Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj “Sahih”? Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u poglavlju “Uslovi da bi neki hadis bio sahih”. d`. Sam Buharija ka`e: “U svoju zbirku nisam upisao sve sahih hadise. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao...“Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari” od ibn Had`era Eskalanija.“Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari” od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija.82 Islamsko znanje [ta je podstaklo Buhariju da napi{e “Sahih”? Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: “Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha Ishaka Ibn Rahuvejha.. pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sa`etu zbirku hadise Allahovog Poslanika. Najva`niji komentari Buharijinog “Sahiha” 1 .” Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise? Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u “Sahihu”. Ka`e Buharija: “Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina. slo`ili su se da je najvjerodostojnija knjiga. a da su sahih.' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'. nakon Allahove knjige.” Ka`e imam Buharija: “Vidio sam u snu Vjerovjesnika. 2 . Buharijin “Sahih”. i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene i Allaha. s.a.a. poznatog kao Imam el-Ajni. Ostali u~enjaci zadovoljavaju se saznanjem da su `ivjeli u isto vrijeme.. a ja stojim ispred njega i sa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega.' To mi je palo na srce i po~eo sam pisati 'Sahih'. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove da mi protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore. klanjao dva rekata i uvjerio se da je sahih. s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi da se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis. Kolika je vrijednost Buharijinog “Sahiha”? U~enjaci islamskog ummeta slo`ili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka najvjerodostojnije knjige hadisa..” Tako|er. s. izabrao sam hadise od {esto hiljada hadisa (koliko sam znao). na drugom mjestu ka`e: “Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesd`idulharamu u Meki..{. tj.” Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono zaista vrijedno.s.

a to je da su ova dva djela na istom nivou. “Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa”208. Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel. Kada se okoristio od najve}ih tada{njih u~enjaka. godine po Hid`ri. imam se Muslim mnogo okoristio i od Buharije. tj. kao i njegov u~itelj imam Buhari. poznato kao “Sahih Muslim.. 250. 261. kada je ulema dala ogroman doprinos {irenju islama. Djelo: “El-Musned es-Sahih”. putovao je u Irak. Postoji i tre}e preovladavaju}e mi{ljenje. Jahja ibn Seid i drugi ostaju zabilje`ena i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. imam i hafiz u hadisu. sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere. a tada je imao 46 godina. U svom “Sahihu” Muslim bilje`i hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. MUSLIMOV “SAHIH” Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`d`ad` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi. “Djeca ashaba”. {to upravo pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu. osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine.. vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. od kojih su neki bili i njegovi u~itelji. “Imena i nadimci”. bez puno ponavljanja. Muslim je `ivio u vrijeme procvata nauke. ro|en je 204. od kojih su najva`nija: “Generacije prenosilaca hadisa”207.Islamsko znanje 83 3 . godine po Hid`ri.” [ta je podstaklo Muslima da napi{e “Sahih”? Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku. [am. po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti. Buharija. Imam Muslim je jo{ kao dijete zavolio nauku. Osim “Sahiha” Muslim je napisao jo{ mnoga djela. Godine 218. ‘Ali ibn el-Medini. Imam Muslim je umro 25. a umro 261. po Hid`ri. Hatib el-Bagdadi u svom djelu “Historija” spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme. sa svojih ~etrnaest godina. Hid`az. Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha.“Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari” od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija.. red`epa. godine po Hid`ri. do{av{i u Nejsabur. Tako|er. U njegovo vrijeme `ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci. . Egipat. Vrijednost Muslimovog “Sahiha” U~enjaci su se slo`ili da je Muslimov “Sahih” po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke. Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje od u~enjaka svog rodnog kraja. koji je od njega tra`io da im ukratko.

bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa.DA VUD DAVUD Ebu ..Davud” od {ejha [emsul-hakka Abbadija. U pojedinim poglavljima sam citirao samo po jedan ili dva hadisa. . ali.. Ponekad sam. pitali su ga da li je sve {to je u njemu sahih.. imam. opet.tra`ite od mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji koje znam u pojedinim poglavljima. oni su dobri... jeste stoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom. ve} su se zadovoljavali citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje.Davud Sulejman ibnul-E{‘as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sid`istani. To {to sam ponekad citirao hadis nekoliko puta.84 Islamsko znanje Najva`niji komentari Muslimovog “Sahiha” 1. koji je koristan. a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udno zna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju. skratio duga~ak hadis. {erh Sahih Muslim ibnul-Had`d`ad`” od imama Nevevija. a naveo sam ga jer u doti~nom poglavlju nisam na{ao drugi. Najva`niji komentari Ebu .“[erh Me'alimis-sunen” od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija. ro|en je 202..Davuda sahih. SUNEN EBU . To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih hadisa koje bilje`e u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha). 3. nego da ima i slabih hadisa. muhaddis Basre. pak.“Ikmalu ikmalil-muallim” od Muhammeda el-Ve{tanija.Davudovog Sunena 1. Na to im je Ebu . mo`da se ne bi moglo razaznati za{to sam ga citirao u tom poglavlju. godine po Hid`ri.. Tako|er. Da. 2. jer da sam ga citirao cijelog. {ejhus-sunne. 2.-”Ed-Dibad` ‘ala Sahih Muslim ibn el-Had`d`ad`” od imama Sujutija..Davuda tra`ili da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojih se mogu izvu}i islamski propisi. jedni bolji i vjerodostojniji od drugih. takvi su. a umro 275..” Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u “Sunenu” Ebu ...U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu ima prenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan). Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika Meke..“Mirkatus-su'ud ‘ila sunen Ebu . ukazao sam na njega. Svoje je djelo nazvao “Es-Sunen”. koji su od Ebu . 3-”Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu .Davud odgovorio pismom: “.. ukazao sam na hadise koji su jako slabi i koji imaju neku slabost u senedu. onako kako je do{ao u razli~itim predanjima.Davud” od imama Sujutije.. One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo.-”El-Minhad`. Nakon {to je Imam sastavio i poslao im tra`eno djelo.

” Neki smatraju da je Tirmizijina zbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama. pisac mnogih djela. U ~ijoj ku}i se na|e ova knjiga. Sam Tirmizi ka`e: “U svojoj knjizi ubilje`io sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od u~enjaka fikha. mahanama u hadisu. hafiz hadisa.Davuda.koji govori. hasen.i oni su izrazili zadovoljstvo.slabi hadisi. ako ih ima. te pod koji potpada mnogo vrsta hadisa..hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju.. zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju. . govori o senedu. a svako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja). daif).Iraki.Davudove. Drugi da je na ~etvrtom. nakon Ebu. od ashaba.”209 Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci. U svakom poglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa. Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih. kojeg nije stigao dovr{iti. El-Kelbi i njima sli~ni..TIRMIZI Ebu -'Isa Muhammed ibn ‘Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi. . navodi puteve kojima je hadis do{ao. prenosiocima. zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana .Davuda i Nesaije.” To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti. a umro 279. jer je u njemu citirao hadise koje prenose El-Meslub.hadisi koji su sigurno vjerodostojni.v. Rekao je Tirmizi: “Nakon {to sam napisao ovo djelo. od kojih je imam Ez-Zehebi. kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi.‘ ISA ET . Najva`niji komentari Tirmizijinog “D`ami'a” -“Tuhfetul .Ahvezi” od Abdurrahmana el-Mubarekfuria.” Hadise koje bilje`i Tirmizi u svom “Sunenu” mo`emo podijeliti u ~etiri grupe: .Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa. ako ih ima. predo~io sam ga u~enjacima Hid`aza pa su izrazili zadovoljstvo. iako sadr`i u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio i ukazao. ro|en je 209. a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim zbirkama. da je na petom: nakon Ebu. odmah nakon Buharijine i Muslimove. od tog i tog. . a dovr{io ga je hafiz El. Njegovo se djelo zove “D`ami'ut-Tirmizi” ili “Sunenut-Tirmizi”. s. u ovom poglavlju prenosi taj i taj.Islamsko znanje 85 D@AMI' EBU .Davudove i Nesaijine. a prije Nesaijine. Nesaije i Tirmizije210. te ukazuje na hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: “Tako|er.a. . godine po Hid`ri.hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu. . klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima.s... a tre}i. Imam Ez-Zehebi ka`e: “D`ami'ut-Tirmizi” je ispod stupnja “Sunena” Ebu.. kao da je u njoj Poslanik.

Ta zbirka je poznata i kao: “Es-Sunenus-Sugra”. tra`e}i od Allaha. pisac “Sunena”. Njegovo djelo je poznato po imenu “Sunen Ibn. te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavim hadise koje oni bilje`e.” Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao je 'El-Mud`teba' (Odabrani). Op}enito govore}i. odnosno povratka u Egipat. tj. “Tefsira” i drugih djela. . Ro|en je 209. ro|en je 210. a umro 303. Od ostalih. mufessir. 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke.Re{id ka`e: “Hafiz En-Nesai se mnogo zalo`io da objasni slabosti koje pojedini hadisi nose u sebi.” Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija. te ga je emir jedne pokrajine upitao: “Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?” Odgovorio je da nije. SUNEN IBN-MAD@E Ebu . Tada mu je emir rekao: “Odvoji ono {to je sahih. hasen. d`.Mad`e. godine po Hid`ri. daif i ne{to ~udnih (munker) i la`nih (mevdu') hadisa. Najva`niji komentar ove zbirke jeste “Kratki komentar” od Es-Sujutija. 199 sa hasen (dobrim).. {ejhul-islam. klanjao sam istiharu. svi ili neko od njih. u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela. prolazio je kroz Palestinu. Umjesto Sunena Ibn . Ovo djelo je poput ostalih “sunena” poredano po poglavljima koja sadr`e hadise o propisima. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih. a umro 273. hafiz hadisa. 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom..” Hafiz Ibn . “Es-Sunenul-Kubra” prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai. drugi kao {estu zbirku ubrajaju “Muvett'a”. da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo na srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima).Mad`e zabilje`io je zbirku sahih.{.86 Islamsko znanje SUNEN EN-NESAI Ebu.Mad`e”. hafiz. Prilikom jednog njegovog putovanja. ({est djela). Rekao je EnNesai: “Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen'. 428 je sahih.. Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv “Kutubussitte”. od imama Malika. “Historije”.Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn ‘Alijj ibn Bahr En-Nesai. od toga 3002 koji su zabilje`ili pisci pet spomenutih djela. jeste Ebu . Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341.Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Mad`e. Hafiz Ibn.Fadl Muhammed ibn Tahir. godine po Hid`ri.

. a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika. a umro 241 godine po Hid`ri.” Tako|er. imam. mada rijetko. Tako|er. {ejhulislam. [to se ti~e redosljeda ashaba.a. te je stoga ona muvetta'. ro|en 164. fekihul-umme. pa onda one koji su poznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika. koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja. Njegovo djelo je poznato kao “Musned Ahmeda ibn Hanbela. te su se saglasili sa mnom o njoj. te uz njih {esterica koji su obradovani D`ennetom. prilago|ena i podesna.a.” Ovo je djelo prema imenima ashaba.-olak{ana. od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija. Ebu . MUVETT A' IMAMA MALIKA MUVETTA Ebu .Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani. da prenosi hadise od slabih prenosilaca. kao {to je Muhammed ibn Seid el-Meslub i njemu sli~ni.Davuda.” “Musned” Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara. Prvo spomene ashaba. imam Ahmed nije bilje`io hadise od prenosilaca za koje se zna da la`u. e{-[ejbani.Islamsko znanje 87 MUSNED AHMEDA IBN HANBELA [ejhul-islam.v. s. prvo je stavio one koji su prije primili islam. Ebu.Davud u svom ‘Sunenu’ bilje`i hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije bilje`io od njih. a broj `ena koje prenose hadise od Poslanika. Imam Malik ka`e: “Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine. njima sedamdeseterici . tako da oni ~ine “A{ere mube{{irin” (deset obradovanih D`ennetom). pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena). de{ava se.v.s. [ejhul-islam Ibn .v. s. hafiz.a. u “Musnedu” je 96.s. i tako redom. tj. na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije koji ka`e: “Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika. Jedan od njih je “Bulugul-emani min esrar el-fethir-rebbani”. on je ne{to ve}i od 690. imamul muslimin.210 Me|utim.Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel ez-Zuhejli. [to se ti~e broja ashaba. Sejjidul-muslimin.s. Djelo je poznato kao “Muvetta' imama Malika”. s.” .Tejmije ka`e: “Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis zabilje`io u ‘Musnedu’ stro`iji je od uslova Ebu . jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku. hafiz. [to se ti~e stupnja ovoga djela. Tako su na prvom mjestu ~etverica prvih halifa.

211 Ebu . UKRA TKO O ASHABIMA UKRATKO KOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisa od Allahova Poslanika.v. uzeo ga i stavio u rukav.a.. Dakle.Hurejre.ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima..kubra” od Bejhekija i druge. mud`tehid. svega ~etiri godine. s. Buharija ka`e: “Hadise od Ebu . “Sunen” od Darekutnija. ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr. ashab Allahovog Poslanika. poznatije su: Hakimov “Mustedrek”.s. Od ostalih zbirki hadisa. Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no. (otac ma~eta) po onome {to sam ka`e: “Na{ao sam ma~e.v. “EsSunen el. po Hid`ri).a. imam Buharija je imao tek desetak godina. Prema tome. uzeo je mnogo ‘iluma i te{ko da se ko mo`e porediti s njim. hafiz.Hibbanov “Sahih”..“El-Istizkar fi {erhi mezheb i ‘ulemail-emsar” . da su najvjerodostojnije i najispravnije knjige “Sahih” Buharije i Muslima. “El-Mu'd`emul-kebir” od Taberanija. “Sahih” od Ibn.88 Islamsko znanje Ovo se ne kosi sa onim na {to su se slo`ili u~enjaci.s.v.a. i to iz dva razloga: .” Od Allahovog Poslanika. Nazvan je Ebu-Hurejre. r. r. Ibn.a.s. Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva “Sahiha”. ~ak i vi{e. te su mi dali taj nadimak.” Drugi su rekli: “Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri.Hurejre-ed-Devsi el-Jemani. Postoji mimoila`enje oko njegovog pravog imena. s.“Et-Temhid lima fil-Muvetta i ‘ulemail-emsar” .. a ono {to nije u “^etiri sunena”. poznat kao Ebu .“Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid”oba od Ibn Abdul-Berra. Dva najzna~ajnija komentara “Muvetta” su: .v.ve}ina onoga {to je u “Muvetta-u” nalazi se u Buharijinom i Muslimovom “Sahihu”.Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca. bio je uz Poslanika.. s. Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina. {to se mo`e uraditi u zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. . .s. fakih. jer kada je imam [afija umro (240. r. imam.Huzejme.a.a. s. tj. god.a.

. . nakon {to je umrla Hatid`a bint Huvejlid. Hi{am ibn ‘Urve ka`e: “Ai{a i Ebu .s.. iznosi 5374 hadisa. a nije?!' Talha mu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika.v. r. njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika..a...s. Ili on..a.” Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: “O Allahov Poslani~e..v...Islamsko znanje 89 Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama.a. s. ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime.Hurejre su umrli 57. kada bi je upitali. s. s. neki hadis nije bio nejasan.s.Hurejru sedam dana. kao {to smo ve} naveli.. dobro poznavala nasljedno pravo?” Odgovorio je: “Tako mi Allaha. ne prenosi vi{e hadisa od mene. Nije poznato da je i jednom pogrije{io u hadisu. Dolazili smo kod Poslanika. vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika.a. Sama Ai{a.a. r.. tj.a. s. godine po Hid`ri.a. Ai{a. a koji su zabilje`eni. iznosi 2210.” Ebu . osim Abdullaha ibn Amra.” Ebu . Ebu .a.Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja.a. da ka`e: 'Niko od ashaba Poslanika. s.a.” Ka`e Ebu-ed-Duha: “Pitali smo Mesruka da li je Ai{a.s.a.a. te on klanja i probudi tre}e. s.a. I jo{ ne{to. U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima. Klanja jedno. bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari koje ne ~ujemo od vas. r.s.v. nema sumnje da je ~uo ono {to mi nismo.. pa sam primijetio da se on. ka`e: “Ne pamtim roditelje. a koji su zabilje`eni.Bekra ibn Kuhafe es-Siddika..a. nema sumnje.Osmana en-Nehdija kako ka`e: “Ugostio sam Ebu .a.s.” I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim.v. Prema tome. on je pisao. rekao ne{to {to nije rekao.” Rekao sam: “A od ljudi?” Odgovorio je: “Njen otac. a ja nisam. s.v. desetak mjeseci prije Hid`re..v. s.v.a.'” Abbas ibn D`urejri veli: “^uo sam od Ebu .Hurejru)? Je li ta~no da on zna hadise Allahovog Poslanika. s.s. r. . krajem dana. mo`da.a.Musa ka`e: “Nikada nama. r. govori da je Poslanik.. r. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica. o`enio se njom prije Hid`re.s.s. nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik. hadiskim i fikhskim znanostima jo{ da ka`emo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika.. osam godina. vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu .s. Ai{a. ne{to rekao.Enes Malik ibn Ebi .v. Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika.Amir ka`e: “Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha i rekao mu: 'O o~e Muhammedov. zatim probudi drugo. r.a. s. njegova `ena i slu{kinja naizmjeni~no mijenjaju u ibadetu .v. osim kao muslimane.. vlasnici imanja i stoke i imali smo dosta posla.Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika. ono {to mi nismo. da je rekao: “^uo sam Ebu Hurejrea.'” A Ebu .svako po tre}inu no}i.v. ashabima Resulullaha. s.s. nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu.. a on je bio siroma{ni gost kod vrata Poslanika. Allahov Poslanik. ko ti je najdra`i?” Odgovorio je: “Ai{a.v. a da kod Ai{e.

muftija. i{ao u bitke.s.. imao sam dvadeset godina. slu`io i slu{ao od njega.s.{. poznat i kao Ebu .s. uve}aj mu imetak i porod (tj.a.v.s. Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha ka`e: “Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana je moja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika.s. s. s. s.” Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn .a. r. za njega.v.a..” Ez-Zuhri veli: “Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih `ena. Allahov Poslanik. imam. nose}i me. s.a..a. {ejhul-islam.s.. s. Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom. preselio na ahiret.v.s. od svih njegovih ashaba. Abdullah ibn Omer. a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an. sluga Allahovog Poslanika.v.a.a. Jo{ kao dijete primio je islam. k}i Maz'una i majka `ene Allahovog Poslanika. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes.” Nafi' veli: “Ibn .v.a. poznat je kao Ebu .v.” [u'be ka`e: “Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila dan za dan. uzor. godine po Hid`ri.'” .Omer radio u ku}i?” Odgovorio je: “Vi to ne mo`ete.” Upitali su Nafi'a: “[ta bi Ibn. znanje Ai{e bilo bi vrednije. Basre i Perzije.Nu'aj: “Abdullah ibn Omer.' Tada je Allahov Poslanik. nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi.a..Omer. Abdestio bi za svaki namaz posebno. bio je stalno uz Poslanika.” Enes. na svakom mjestu na kojem bi klanjao. s. ^esto se mo`e ~uti sljede}i govor: “Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika. d`. karia. r. s. imao bi obi~aj da stane i da se odmori ispod jednog drveta. Njegova majka je Zejneb.v.s...s. s. pa u~ini dovu Allahu. Ka`e Ebu .. preselila je na ahiret 57. Enes ibn Malik ka`e: “Stigao je Vjerovjesnik.a. Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika. s... r.. pa sve dok nije umro. s.a.a.s. kako je pitaju o propisima nasljednog prava. a zatim sa ocem u~inio Hid`ru.v.a.s. muhaddis. a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao ga da se ne bi osu{ilo. otkako je u~inio Hid`ru.Hamza el-Ensari el-Hazred`i en-Ned`d`ari el-Medeni.v.a.podari mu veliki imetak i dobar porod). r..” Enes. r. u Medinu kada mi je bilo deset godina. Iraka.a. r. rekao: 'Gospodaru moj.v.. a kada je umro. sin je Omera ibnul-Hattaba.a.Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo sastaviti.” Majka vjernika.Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni. Hafse. Sa vojskom u bitkama je i{ao sve do [ama.90 Islamsko znanje s. a ja sam bio pokriven dijelom njene odje}e. pomno ga pratio. sin je Malika ibn en-Nadra.a.. umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e godine po Hid`ri. imam..v. Donijela sam ga da ti slu`i... moj sin. njegov u~enik i posljednji je.

hafiz. puno ime mu je D`abir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram. Ro|en je tri godine prije Hid`re. r. Oko trideset godina je bio uz Poslanika.” Tako|er. pa je on upitao: 'Ko je ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'.Abdurrahman el-Ensari el-Hazred`i es-Selemi el-Medeni.. ozbiljan i umjeren. D`abir ibn Abdullah. s. Na to Poslanik. pa ka`e: “Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namaz Allahovog Poslanika. fakih svog vremena.a.a.. od Allaha. ja dijete. ili 68. s. sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini `ivota. pa sam donio i stavio vode za abdest Bo`ijem Poslaniku. r.a.a. s. fekih. Bio je lijepog lica i gra|e.s.. visok.. na dan 'Ugovora na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje.v.. umro je 93. velikih intelektualnih sposobnosti i ~iste du{e.a.a.Hurejre.a.. Ibn .... s. umro je 67. od Enesa. tra`io oprosta za mene dvadeset i pet puta.{. godine po Hid`ri u svojoj 103. s. Abdullah ibn Abbas.a.” Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: “Umro je Poslanik. i prenosi dobar dio hadisa od njega.v. sin amid`e Resulullaha.. r. prou~i dovu za mene: 'Gospodaru moj..a. Vjerodostojno predanje od njega govori: “Bili smo ja i moja majka (tada) od nemo}nih. veliki imam.s. poznat i kao Ebu Abdullah i Ebu . . d`.Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku.a.s. poznat kao Ebul-Abbas.v. s. ashab Allahovog Poslanika.Abbas. s.a. a `ivio je nekoliko godina nakon Ibn . a broj moje djece i unu~adi je oko stotinu. d`.a.v.v.s. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme.s.a..v. a ona `ena. r. mud`tehid.' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine.{.a.a.Abbas. godini `ivota.” Pri~a Ebu . s.s. a Ibn . a primio je islam jo{ prije toga.Islamsko znanje 91 Enes ka`e: “Tako mi Allaha.. r. Prenosi dosta hadisa od Poslanika.v.s.s..” Enes ibn Malik.” Ibn . Umro je kao veliki imam.” Prenosi Seid ibn D`ubejr od Abdullaha da je rekao: “No}io sam jedne no}i u ku}i svoje tetke Mejmune. alim ovog ummeta.v. s. imam u tefsiru.” Umro je. ka`e: “Rekao nam je Poslanik.v.a.Omera.Abbasu je bilo trinaest godina. da mudrost (hikmet). veliki alim ummeta. moj imetak je zaista velik. el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki.s. s.s. D`abir veli: “Jedne no}i je Vjerovjesnik. r. po kosi i u~inio dovu da mi Allah.. podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere..” I jo{ je rekao: “Pomilovao me je Resullullah.v.'” Mud`ahid veli: “Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn . godine po Hid`ri.

” Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila. s. u mjestu El-Medajin.da je haramzabranjeno).v.' Upitao sam: 'O {ejh.a. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika. pokazuju primjeri koji govore o njihovim rezultatima.a. Tada mi je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?' Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je `iv. Naravno.v. o`eni sestru po mlijeku. i jo{ je `iv. Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena: Imam Seid ibn Musejjeb ka`e: “U tra`enju samo jednog hadisa znao sam putovati danima. a bio je u Meki. Poslanik.” Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: “Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od nekog ashaba.o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno. pak. kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima.v. treba imati na umu te{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme. Nakon Resulullahove. pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika. o`ivljavanje predanja koje je ve} bilo “zamrlo”. da bi se vratili Kur'anu. s.a.. Upitao sam ga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj.92 Islamsko znanje PO@R TVOV ANJA I PUT OV ANJA PO@RTVOV TVOVANJA PUTOV OVANJA U CILJU SAKUPLJANJA HADISA Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika.s.. pojedina plemena koja su bila udaljena od Medine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ih svom plemenu.s.s. s. a on me je uputio kod {ejha koji `ivi u mjestu Ibadan.s.v. kada je saznao da je jedna `ena dojila i njega i njegovu `enu. novotarijama i zabludama od kojih se trebalo za{tititi. po`rtvovanje i tra`enje njegovog sunneta jo{ vi{e su se pove}ali. s.s. Mu'mel ibn Ismail veli: “Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima sura u Kur'anu. briga. ne znaju}i.' Oti{ao sam do njega.s.s. upitao je Vjerovjesnika. s.a. ili. da je odmah uzjahao konja. s..v. Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis. a ve} je re~eno?!” (tj. smrti. a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha. pa smo me|u njih ubacili i ra{irili ovaj hadis. gre{kama prilikom preno{enja. pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli to predanje od tog ashaba li~no.v. ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika..'”212 . te krenuo za Medinu. Do{av{i.. od koga si ti ~uo hadis?' A on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an. kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila poput sada{njih.a. a od kojeg je ~uo taj hadis.a.v. prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~ele pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama. za propis ~ovjeka koji.' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje. Buharija bilje`i u svom “Sahihu” od ‘Ukbeta ibn Harisa. taj {ejh me je uzeo za ruku i uveo u ku}u.a. odgovorio mu je: “Kako. s. Tako|er. Kada sam stigao. itd. Kad tamo.

El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika. Jer svaka je novotarija bid'at. da uradi ne{to za {to o~ekuje nagradu. s.a. taj mu se posao odbacuje. odbacuje se. d`.a.v. Prihvatite ga.s. a svaka zabluda vodi u vatru. s. nema sumnje da je taj namaz neispravan. Pa ako bi neko do{ao i rekao: “Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha.”213 Ai{a.a. onaj od vas koji bude `ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogih razmimoila`enja.s. i ~uvajte se novotarija u vjeri.. jesu: .v. svaki bid'at je zabluda.v. rekao: “Ko ne{to novo uvede u vjeru. Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: ‘Irbad ibn Sarije ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik. do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika.{.” .a. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika. Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha...a.. s.{. da se djelo obavi onako kako ga je obavio Resullulah. ~ak i ako vam rob bude zapovjednik.{.v.v.. poslu{nost i pokornost. .namaz.).ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha. s.: 'Oporu~ujem vam bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu.s. pak. Poja{njenje namaskih vremena. d`. tj.a.) U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza. na~in obavljanja namaza i sl. r.s. ~vrsto ga dr`e}i. ili.a. s. Vi se tada dr`ite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene. u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno. ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata”.s. d`. ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva.”214 A u Muslimovom predanju: “Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere.v.s.. {to nije od nje.Islamsko znanje 93 [TETNE POSLJEDICE NEPOZNA VANJA SUNNET A (HADISA) NEPOZNAV SUNNETA Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja. Zaista. podne . s. veli da je Poslanik.

da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticaj muslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika. ustvari. ili “Nije to to..a. to mu nije te{ko zaklju~iti. d`. Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju. Kroz nepraktikovanje sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje..Izbor iz zbirke hadisa. I ne samo to. Molim Allaha.”. negiraju}i se njihova vjerodostojnost. prijevod i komentar “^etrdeset hadisa” koje je sakupio En-Nevevi.a. ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika. Hadisi se tek tako prepri~avaju.“Es-Sunne” od Mehmeda Hand`i}a. ili “[ta ti zna{.“Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja”. {to je. Ko se imalo osvrne oko sebe. {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no.94 Islamsko znanje DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU Na veliku `alost. “ovako su mene nau~ili. . ~ak i u velikom broju islamskih zemalja. DO SADA PREVEDENE KOD NAS Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e: .v.“Rijadus-salihin”. to je sigurno daif. Postali su puka pri~a.. . s. a on odgovori: “Ne interesuje me.”. u ovom te{kom vremenu.” KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA. ... ..^etiri toma Buharijinog “Sahiha”. Kod nas. od imama En-Nevevija.”. . moramo konstatovati da se danas.. kao i na onoga ko ih sam spominje.v. s.s.{.“^etrdeset hadisa” od imama En-Nevevija. samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije. op}enito u svijetu. prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko ih slu{a. pa makar bili zabilje`eni i kod Buharije i Muslima.s. nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom.

ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE .

.

govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star i ljudski rod. a odvra}a nas od svakoga zla. Kad to nije bila objavljena vjera.”215 Dakle. a ka`njavati za zlo koje smo po~inili.. ipak ima neku vjeru i uvjeren je u pobjedu neke svoje ideologije. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati.{. ^ak i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga. Iz toga slijedi da nema ~ovjeka. Vjera nas u~i da }e nas Allah. Allah..{.ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE ZNA^ENJE I POTREBA VJERE Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba. spominje se njihova vjera. d`. na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha.{. pa makar govorio za sebe da je nevjernik. kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom. a da u ne{to ne vjeruje. vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne mo`e `ivjeti bez nje. Da je vjera ~ovjeku potrebna. a meni moja. bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima (nevjernicima). a prirodne nauke nisu u stanju da ga zadovolje. Vjera nas ja~a i hrabri. . ka`e: “Vama va{a vjera. d`.. Podsti~e nas da ~inimo sve {to je dobro. radi polaganja ra~una za djela po~injena na dunjaluku. onda je to bila vjera koju su ljudi sami izmislili. Govore}i o nevjernicima. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez nekog oblika objave. d`. d`. Koji je naj~vr{}i oslonac. Nema ~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njim biti poslije smrti? ^ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on tra`i odgovor. Zbog svega toga. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijet i Sudnji dan. iako se govori o nevjernicima.{..

jabuke bez drveta. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izra`ena kroz . i bore se na Allahovom putu imecima svojim i `ivotima svojim. ali razumom se ne mo`e spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima.98 Islamsko znanje SPOZNAJA BOGA Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek mo`e do}i do spoznaje Boga.{. o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima. {alje preko nekog od Svojih poslanika.”216 U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana.” 217 U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji i djelo izra`eno kroz borbu imovinom i `ivotom na Allahovom putu.: “Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju. Prvi je izvor Allahova objava.{. a jedan od njih jeste i ovaj: Ka`e Uzvi{eni Allah. I njih je neko stvorio. biljke ili `ivotinje? Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i. mlijeka bez krave. a drugi ljudski razum. `ivotinje ili biljke. IMAN-VJEROV ANJE IMAN-VJEROVANJE Islamska je ulema ovako definisala iman: “Iman je ~vrsto vjerovanje srcem.. Samo uvjerenje nije dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. ku}e bez zidara. umniji i sposobniji od ~ovjeka. itd. Sve ovo jasno govori da postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH. do}i }emo do zaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. Na ovakav na~in razum dolazi do spoznaje Boga. ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a. Kada posmatra predmete oko sebe. Ljudi su pred izborom: da prihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo. Jesu li to ljudi. Ako nave~er posmatramo vedro nebo. U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi. d`. ~ovjek mo`e do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}i Stvoritelj. Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora. Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. d`. i poslije vi{e ne sumnjaju. To je mogu}e samo putem objave. Svojim razumom. Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah. ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet nije slu~ajno niti sam od sebe nastao. Oni su iskreni. Kao razumni ljudi. pogotovo kad smo svjesni ~injenice da On odr`ava red u svemiru na najsavr{eniji na~in. Razum mo`e ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga. vidjet }emo mnogo zvijezda.

KADA I KAKO ^OVJEK POST AJE VJERNIK? POSTAJE ^ovjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta.’”220 Muhammed.. To podrazumijeva obo`avati Allaha onako kako je to Poslanik. poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan.v. i zaslu`uje kaznu. s. Iman koji je u srcu odra`ava se na djela i u skladu s ja~inom imana su i brojnost i veli~ina djela. ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji. i Njegovog Poslanika. zemljoradnja.s. s. Recite: ‘Allahov rob i poslanik. s.a. d`.. s. . Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman.onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje.a. Allahov rob i Poslanik.v.. Poslanik.djelo organa: namaz. . s.s.a. . nauka. strah od Njega. sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao iznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga kao {to su to kr{}ani u~inili.a. ..v. sina Merjemina. radio i vjerovati da je on bio ~ovjek. slavljenje Allaha.s.jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha. post.{.v. Ka`e Uzvi{eni: “Znaj da nema boga osim Allaha.srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u.v. trgovina.v. taj je asija (nepokoran) Allahu. zekat. istigfar i pozivanje Allahu... d`. i u tome bude iskren. ka`e: “Ko ka`e da nema drugog boga osim Allaha.Islamsko znanje 99 vanjska djela. i njihovim javnim izgovaranjem: “E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu” (“Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”).s.{. a djelima ne potvr|uje..a.a.” 219 Drugi dio {ehadeta “Muhammedun resulullah” zna~i vjerovati da je Muhammed. Ja sam samo rob. s.s. u skladu s islamskim u~enjem. d`..s.. u}i }e u D`ennet. te se povinovati naredbama i kloniti se svega od ~ega nas odvra}a. tra`enje uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha. Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {to ljudi obo`avaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim bo`anstvima. i Poslaniku.” 218 Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na bo`anstva jeste zna~enje prvog dijela {ehadeta. industrijska proizvodnja. d`ihad. Zato je i rekao: “Ne uzdi`ite me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a.{. a to su: .

nauka: izu~avanjem islamske nauke posti`e se uvjerenje i spoznaja.. bogobojazniji. . ako ne mo`e rukom.. iman u svim periodima ~ovjekovog `ivota nije uvijek isti. Ka`e Uzvi{eni Allah. {irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima. 2. lahko zapada u grijeh.{. ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje nemarnost i lijenost. zaklju~ili da se iman pove}ava pove}anjem dobrih djela.a. Stoga su islamski u~enjaci. na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa. s. a i stid je dio imana.{. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha. a potom su spominjali Allaha. d`..Omer: “Nau~ili smo vjerovati. nije uvijek iste ja~ine. a nekada ja~i.” 223 A dokazi iz hadisa jesu slijede}i: 1.s.: “A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni”228. poti{ten. Ako je ve}i iman. pa smo pove}ali svoj iman. Najve}i stupanj je la ilahe illellah. nau~ili smo Kur'an u~iti.{. Postoje faktori koji poma`u pove}anju imana i oni su dostupni svakome.”226 Svaki ~ovjek mo`e kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje. a smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman.100 Islamsko znanje POVE]A VANJE I SMANJIV ANJE IMANA POVE]AV SMANJIVANJE Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana. Me|u najva`nijima su: 1. rekao je: “Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva.”224 Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima. a najmanji uklanjanje smetnje s puta. “Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom. d`. on je zadovoljniji.v. djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman.. {to se ti~e vjernika. i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost. Nekada je slabiji. a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem. osje}a tjeskobu u prsima i sl. d`. 2. Allahov Poslanik.” 221 “.. A ukoliko se umanji. Ka`e Omer ( govore}i ashabima: “Do|ite da zajedno pove}amo iman”. sura im je pove}ala vjerovanje. vidjet }emo iz sljede}eg.” 222 “. a to je najslabiji vid imana. tj. u~enjem Njegovih ajeta i lijepih imena. onda neka ga prezire srcem. Naime.. tmuran je. 3.”225 3. vjerovanje im se pove}ava... Ka`e Uzvi{eni Allah.”227 Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao. a ako ne mo`e ni jezikom. onda neka ga promijeni jezikom.: “A kada im se ajeti Njegovi u~e. Kao {to ka`u D`undub ibnu Abdullah i Ibn .

onda ne nije~emo njegova djela. jer je nekada Poslanik. s.v. te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi ka`u da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi. Njegove knjige.v. D`ibril. Njegove meleke. a. pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: ‘Iman. reci mi {ta je islam.Islamsko znanje 101 IMAN I ISLAM U poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab. spomenuo i rad srca i rad organa. s.a. upitao je Poslanika.. a kada im se rije~i Njegove kazuju.229 Kada se govori o imanu i islamu. ~esto se mije{aju ova dva termina. Ka`e Poslanik. svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min..s. da daje{ zekat. Sudnji dan i da vjeruje{ u Bo`ije odre|enje dobra i zla (kada' i kader). vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.v.s..” On re~e: “Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik.. Oni su zbilja pravi vjernici. Njegove poslanike.: “Muhammede..s.a. da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{ u mogu}nosti. obavljanje namaza.udjeljuju.: “Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha.. oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Mi dajemo . d`. Jedni ka`u da su to razli~iti termini sa posebnim zna~enjima..”230 Ovdje je iman obja{njen definicijom islama. onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje.” (El-Enfal 2-4) Ovdje je Allah. njih po~asti i oprost i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju.’’’231 Ovdje je iman upotrijebljen u jezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom. davanje zekata.a. da klanja{ namaz. a kada ka`emo mu'min. spomenuo iman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana. . Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja. post ramazana. o~itovanje jezikom i potvrdu djelima.. Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene.. U su{tini. U drugom hadisu spominje se da je iman dio islama: “.” “Reci mi {ta je iman?” “Iman je da vjeruje{ Allaha. s. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enja s terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadr`e uvjerenje. jer kada ka`emo musliman.s.{.

oprosti nam. i u onaj svijet-daleko je zalutao.[.”234 PR VI IMANSKI [AR T PRVI [ART DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA. i u poslanike Njegove.” 232 “O vjernici. poslanike. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas). . vjerovanje u Sudnji dan.102 Islamsko znanje IMANSKI [AR TI [ARTI Da bi ~ovjek bio musliman. vjerovanje u meleke. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara. vjerovanje u Allaha.svaki vjeruje u Allaha. vjerovanje u Allahove knjige. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu i hadisu.” I oni govore: “^ujemo i pokoravamo se. D@. 3. Uzvi{eni Allah.” 233 Ka`e Poslanik. i u meleke Njegove. d`.. Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma i opipljivih ~injenica. knjige. Njegove meleke. i vjernici . Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Bo`ijom voljom i odre|enjem. i poslanike Njegove: “Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. 4. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim dokazima samo dopunjuju svoje saznanje. vjerovanje u poslanike. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije. potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje i uvjerenje. Gospodaru na{. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. Tebi }emo se vratiti. 1. i meleke Njegove. i u knjige Njegove. 6. 2.: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. s.a.s.{. 5.v.

zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irka potvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha. Adema. Poslanik. d`.. Svim ovim uzrocima mora postojati prauzrok. d`. .I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ni{ta znali.oni su odgovorili: 'Jesi. u jednom hadisu ka`e: “Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi. koji. Fitra (uro|ena ljudska narav) Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog Bi}a. potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili vatropoklonikom. Koje se zove Allah. Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji.s.{. faktor koji zna u~initi dosta na zatiranju ~iste uro|ene prirode... U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom. On je stvorio du{e i one su ve} tada bile svjesne Njegova postojanja. ka`e: “Ti upravi lice svoje vjeri. s.a. a. isto tako. To je zaista velika nepravda. prema kojoj je On ljude stvorio . d`. jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu od njegovih najdra`ih. nije sam od sebe postao. nije rekao: “Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom”..a.s. I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika. profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama. Kozmolo{ki dokaz Iz svakodnevnog `ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a. a nekada ih sami izmi{ljali.” 236 Jedino uro|eni instikt mo`e objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje. Roditelji su. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove od svojih starih.s.. Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala. niti je nastao slu~ajem. Onaj Koji nije stvoren . i tako dalje sve do prvog ~ovjeka.v. Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve ve`e jeste Stvoritelj svega. kao pravi vjernik. Pogre{no usmjereni knji`evnici. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanju postojanja Boga.{. s. jer je to prava vjera. djelu Allahovu. Ka`e Uzvi{eni: “I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatra`io od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' . Ni jedan ~ovjek nije sam sebe prouzro~io.Uzvi{eni Allah. Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek.‘” 235 U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah. tako|er.v.{. vjeri. mi svjedo~imo' . nastavnici. jer je islam ovom djetetu uro|en. d`.Islamsko znanje 103 1. a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka. samo je jedan dio ljudi tokom svoga `ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje..”237 Primje}ujemo da Poslanik. 2. a kr{}anstvo.ne treba da se mijenja Allahova vjera.{. Islam je njegova osnova.

Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i.{. nam daje ki{u koja sve to u `ivot vra}a. promjena vjetrova. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u. ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u `ivot vra}a zemlju nakon mrtvila njezina .{. Uloga vjetrova je neprocjenjiva. Zato je ~ovjek nekad raspolo`en i zadovoljan. d`. Potom se ponovo iz oblaka vra}a na Zemlju. Teleolo{ki dokaz Teleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru. a to je Allah. niti bi imale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi.{. a tjeraju ih vjetrovi.: “Stvaranje nebesa i Zemlje. la|a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude. Zato je cilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanje Jednog Jedinog Allaha. sve bi bilo sasu{eno i spr`eno i ne bismo imali ni{ta: ni vo}a ni povr}a. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. Voda se isparava i pretvorena u paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira. Na Zemlji `ivimo i koristimo njena dobra. Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi.po kojoj je rasijao svakojaka `iva bi}a. Da nije njih. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec pokazuje ra~unanje vremena. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema Suncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi. la|e ne bi imale po ~emu ploviti. a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. Stvorio ih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati. Kad bi stalno sijalo Sunce. smjena no}i i dana. On nam je u~inio dan za rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio. Vjetrovi nas rashla|uju i vr{e druge va`ne zadatke. 4. I tako. d`. u ovisnosti je o ki{i. Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna. koriste se u proizvodnji i u druge svrhe. d`. sve ima svoj red i svoju svrhu. . One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane.doista su dokazi za one koji pameti imaju. @ivotinje koje Allah stvori. pot~injeni oblaci koji izme|u neba i Zemlje lebde . imaju veliku ulogu na ovom svijetu. tako|er. Moralni dokaz Ovaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za dobro i zlo. Sve {to raste i razvija se.”238 Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Ki{a je odraz Allahove milosti svemu `ivom na Zemlji. Ka`e Allah. d`. Koriste ljudima i sastavni su dio prirode..{. i od nje ovise i ljudi i `ivotinje. ali sada u te~nom stanju kao ki{a. Vjetrovi prenose polenov prah i poma`u opra{ivanju biljaka. Kao {to se la|a ne mo`e zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne mo`e biti bez svoga upravlja~a. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe.104 Islamsko znanje 3. Allah. Mora i rijeke su Allahova znamenja.

Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja. Koji ne umire . i poku{ao da sakrije svoje nedjelo. a kada u~ini zlo. Za ubicu se dugo vremena ne zna. njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. Neki ka`u da je `ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno. Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam. 7. od po~etka ljudskog roda. a iz ni~ega ne mo`e nastati ne{to. on je mrzovoljan i nelagodno se osje}a. Logi~ki dokaz U knjizi “[erhul . on je veseo i zadovoljan. ili kako se to u biologiji zove “autobiogeneza”. ali se nije uspio spasiti od unutra{nje kontrole. Nastanak `ivota na Zemlji Jedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak `ivota na Zemlji. da li je nastala sama od sebe. Zato je nastanak `ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga. a ne zabludi i neistini. Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je `ivot na Zemlji nastao iz mrtve materije . Koji nas najbolje poznaje. goni na priznanje i otkrivanje. Historijski dokaz Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se na zakonima zdravog razmi{ljanja. I koliko god ~ovjek nastojao da se oslobodi toga. Kako je onda mogu}e da ne{to tako ogromno i slo`eno kao {to je vasiona . Za `ivot je potreban `ivot. odgovor }e biti da nije.{.nastane slu~ajno. ova teorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj. moralni zakon u njemu.Allah. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastane ne{to `ivo? Mrtvo je ni{ta. Taj osje}aj gri`nje savjesti . jer bi. `ivjeli u zabludi o postojanju Boga. Upitamo li takve za najobi~niju olovku.samoro|enjem. nikad ne}e uspjeti. Ona ga natjera da se sam preda vlastima.sa kojom se nikako ne mo`e porediti olovka . Tra`ili su od njega dokaz o postojanju .akide el-vasitijje” prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod EbuHanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji. 5.{. ali ga njegov unutarnji sudac. Nemogu}e je zamisliti da bi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju. u suprotnom. On bi. 6. izvu}i }emo zaklju~ak i re}i: `ivot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi. Postoje me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. mo`da. Nema `ivota iz mrtve materije. Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja. Prema tome. d`. Me|utim. d`. njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i dan zbog po~injenog zla. Jedni su tvrdili da je `ivot na Zemlju do{ao s nekih drugih planeta iz svemira. De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo.moralni zakon usadio nam je Uzvi{eni Tvorac.Islamsko znanje 105 Kada u~ini dobro. Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}uje na postojanje Allaha. Pamet zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi.

Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze. Gospodar svega. VJEROVANJE Vjerovanje u Allaha.Allahovo gospodarstvo. Zbog toga je On stvorio d`ine i ljude. Ebu .tevhid .” 240 Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene jedno}e. . 2...{. d`. On je opisan svojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka.Hanife im re~e: “Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morske valove i putuje sama do svoga pristani{ta. tevhidul-esmai ves-sifati .. Vladar i Stvoritelj. zvijezde. nadanja. `ivotinje i ljudi postoje bez svoga Stvoritelja.Hanife.{.{.” Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha. post. Mjesec. D@. TEVHIDUR .re~e Ebu . On Jedini zaslu`uje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz. d`. jedini je dostojan obo`avanja.. zekat. “A d`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju.{.” Indijci reko{e: “O tome razmi{lja{?!” “Da” .Allah. d`.[.106 Islamsko znanje Boga..Allahova. zna~i: “^vrsto uvjerenje da je Allah. Kada je stigla i istovarila teret.” Tada su shvatili da ih je Ebu .Hanife re~e: “Ne mo`ete shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara. Sunce. 3. “Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana. d`. planine..239 VJEROV ANJE U ALLAHA.u svemu. potom da se istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e..” Ebu . Tevhid se ogleda u tri podru~ja i to: 1. d`. tevhidul-uluhijje . oti{la je nazad. a mo`ete pojmiti da ova nebesa. U njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu. jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i svojstava. poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju. strah. bilje. .{.RUBUBIJJE Tevhid predstavlja obo`avanje Jednog Jedinog Allaha. dove. Nisu mu mogli ni{ta na ovo odgovoriti. tevhidur-rububije .

da On o`ivljava i usmr}uje..v. Njemu sve pripada i u Njegovim rukama je sva vlast.{. u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah. mo`e ne{to halalom ili haramom u~initi. Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdoblja stvorio.s. Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid. Jedini Stvoritelj svega postoje}eg.. jer on ujedinjava i vjernike.{. Tako je Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: “Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. Uzvi{eni ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali.v. Tevhid je izvor du{evne snage koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na Uzvi{enog Stvoritelja. da On spre~ava i dozvoljava.” To zna~i priznati da je Allah. s.a.Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahove jedno}e. tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha. s.Poslanik.” 242 .‘” 241 . Gospodar svjetova!” 243 Tako|er.. koja ga u stopu prati. `enidbu po njegovom izboru i druge vrste ovosvjetskih u`ivanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid i nenapadanje njihovih tobo`njih bogova. da On Jedini donosi korist. Tevhidom ~ovjek postaje neovisan. Definicija ovog tevhida glasi: “^vrsto uvjerenje da je Allah. a najva`nije jesu svakako sre}a na dunjaluku i uspjeh na ahiretu.s. d`. Njime se ~ovjek osloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha.a.Islamsko znanje 107 .{. d`. Zatim. . tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha. da poziva njemu. zato se Meni klanjajte. a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji.{. Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. bogatstvo. d`. d`.Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid. On ka`e: “Gospodar va{ je Allah.. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om. onda se nad Ar{om uzvisio.. . u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom. da je On Jedini Vladar. Gospodar svega i da nema drugog gospodara mimo Njega. da On opskrbljuje i daruje. d`. da On prima dove.{. On tamom no}i prekriva dan. a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene.Nevjernici Meke nudili su Muhammedu.

a nisu dostojni tog obo`avanja. pa do Muhammeda. jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje). D@. vi nemate drugog boga. s. u stvari. d`. Oni su vjerovali da Allah. te je Poslanik.. oslanjanju. Tako je ispravno re}i da ima pravi Bog. bez obzira {to ga.v.s. Koji zaslu`uje da bude obo`avan i postoje la`na bo`anstva ili bogovi koje ljudi obo`avaju. njegovo vjerovanje nema smisla. ali nisu vjerovali da je Allah. Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. JEDINI NEPRIKOSNOVENI BOG KOME SE IBADET ^INI ^vrsto uvjerenje da je Allah.[. poslu{nosti.{.a...{. Onaj Koji vjeruje da postoji samo jedan Bog dostojan obo`avanja. a ovo je. daje nafaku.{.{. da je On sve stvorio. uz ili mimo Allaha.s. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene.. Ovdje je va`no napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se obo`ava. Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu.{.ALLAH..s. a. ali ne vjeruje da je On i jedini Bog kome se ~ini ibadet.108 Islamsko znanje TEVHIDUL-ULUHIJJE . Ali onaj koji vjeruje da je Allah. jer ~initi ibadet nekom drugom.. zato se Meni klanjajte!‘” 244 Svi su govorili: “Bojte se Allaha. te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju. ratovao protiv njih i dozvolio njihovu krv i imetke.” 245 U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika. uz ili mimo Allaha. poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta.. u svome strahu i nadi.{. s.a.. tako ne zove. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}e kroz Njegova djela. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi poslanici su slati zbog njega. jedini istinski. Tevhidul-uluhujje sadr`i u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati.{. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je monoteista. jeste {irk. To je su{tina ovog tevhida. . Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razila`enja izme|u poslanika i njihovih naroda od Nuha. Gospodar.s. taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji opskrbljuje i pro`ivljava. d`. d`.v. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadet nekom drugom. d`.. s. ka`emo da ga on uzima za svoje bo`anstvo.. d`. d`. u dovi.v. “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. ki{u. onda je politeista.a. mo`da. neprikosnoveni Bog i da nema drugog boga mimo Njega. plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar. ali ih samo ovo vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida. a ako ne vjeruje. d`..

{. sto manje jedan. lijepih imena koja su spomenuta u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postoje i ona koja su za nas skrivena i nepoznata.v. razumije. Tvoja odluka je pravda u vezi mene. d`. ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet. Ka`e Resulullah..a. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah.v. kojim si Sebe nazvao. Allah je nepar i On voli nepar. lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova. svojstva: . Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava. u}i }e u D`ennet.. ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si nekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadr`ao.a. ~ist je od svih nedostataka..s.drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom. d`.” 246 Zna~enje rije~i “ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet” jeste to da onaj ko ih upozna. d`. Allah. s.: “Bo`e moj.. Ka`e Poslanik. d`. .. Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene. da je li{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i kako Ga je opisao Njegov Poslanik. s. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avati ih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima.{. Pored 99 Allahovih.s. Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova. d`.. bez dodavanja ili oduzimanja. sin robinje Tvoje. da .a. Moja sudbina je u Tvojoj ruci.s. a svako ime je izvedenica iz svoga izvora. ko se bude dr`ao granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima).{.Islamsko znanje 109 TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF ATI -VJEROV ANJE VES-SIFA -VJEROVANJE U ALLAHOV A IMENA ISVOJSTV A ALLAHOVA ISVOJSTVA ^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah. sunneta. . s. vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju.{.{. opisan svim svojstvima savr{enstva.v. d`.tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zala`enja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava. molim Te svakim Tvojim imenom. i bude njima molio Allaha. nau~i napamet. ja sam Tvoj rob.: “Allah ima 99 imena. U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena.. za koga ve}ina uleme ka`e da nije izvedeno ni iz kakvog korijena. s.a. sin roba Tvoga.prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u Allaha i Njegovih stvorenja.v. bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih.{.s. ALLAHOV A LIJEP A IMENA I NJIHOV BROJ ALLAHOVA LIJEPA O Allahovim.

i u poslanike Njegove. i meleke Njegove. mudrost da ljudima po{alje poslanike izme|u njih. d`. svjetlom srca moga. i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima.svaki vjeruje u Allaha. na {to nas upu}uje slijede}i ajet: “A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!' . Uzvi{eni ka`e: “A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove.oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv .. i u onaj svijet . i Poslanika.s.a.s. naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe. jedino On. Njegove meleke.' I oni govore: '^ujemo i pokoravamo se.110 Islamsko znanje u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga. Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovna bi}a) koji su stvoreni od svjetlosti. Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta. s.{.v. zna.”249 U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnim dokazima. i vjernici . te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo.{.”250 Stvarnu su{tinu meleka. a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu od Uzvi{enog. d`.'”248 Poslanik. i zbog toga govor o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima.v. Ka`e Uzvi{eni: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova..s.a.daleko je zalutao.. Uzvi{eni.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|en i niko Mu ravan nije!‘” DRUGI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U MELEKE VJEROVANJE Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha. da njime odstrani{ moju `alost i odbije{ brige moje!”247 Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. a to je sura “El-Ihlas”: “Reci: 'On je Allah . 1) Stvaranje meleka . Allahova je. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah.. d`. a. i u knjige Njegove.{...Stvoreni su prije Adema.. ka`e: “Iman je da vjeruje{ Allaha. oprosti nam. ^itava jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima.. Tebi }emo se vratiti. s. Gospodaru na{.

On onome {to stvara dodaje {ta ho}e. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima.v. u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibn Kelbi. {tujemo.s. ne ulaze u bra~ni `ivot. d`.. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. ihsanu.' On re~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate. s.‘” 252 Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju. potpuno pokorni i odani. “Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani.. Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu.v. d`.” 254 Tako isto je D`ibril dolazio Muhammedu. koji meleke sa po dva.255 4) Meleki imaju krila U suri Fatir Allah.{. s. Ne grije{e niti u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka. d`. islamu i predznacima Sudnjeg dana. ne piju.. U kazivanju o Merjemi navodi se: “Mi smo njoj meleka D`ibrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno stvorenog mu{karca. “253 2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja Dokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna stvorenja od svjetlosti. On uistinu.Islamsko znanje 111 prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje.{.257 5) Meleki...a.” 258 I ka`e Uzvi{eni: .a. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke. 3) Mo} pretvaranja u druge oblike Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka. a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu.. On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi. a d`ini od vatre. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima. [to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni. Tada se pojavio u bijeloj odje}i. i na njemu se nisu vidjeli tragovi puta. a ne grije{e u onome {to im se naredi.a. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.: “Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti). sa jako crnom kosom.s. kao {to su to kr{}ani pripisivali Allahu. bri`ni. kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu. Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju sve naredbe. ne spavaju. pokorni i odani Allahovi robovi Meleki su Allahu.{. vidio D`ibrila sa {est stotina krila.v. o tome nas obavje{tava Poslanik. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati.” 256 U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud ka`e se da je Poslanik. s...s. Stvoritelj nebesa i Zemlje. sve mo`e.

daj onome koji dijeli'.s. tre}e za brda. drugi ga navode na dobro. Uz ~ovjeka su meleki “Kiramen katibin”. “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama.”262 “A nad vama bdiju ~uvari. veliki uspjeh biti!'” 264 Poslanik.{. pra}enje i bilje`enje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. izbjegavanje zla. neke za ki{u itd. Jedni zapisuju njegova djela. d`. koje si im obe}ao.: “Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja. ka`e: “Nema dana u kome ljudi osvanu.a. pa u~vrstite one . I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela. Ti si uistinu silan i mudar. tre}i ga ~uvaju itd. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{. a drugi ka`e: 'Oduzmi od onoga koji {krtari. Ka`e Allahov Poslanik.{. i radujte se D`ennetu.. s.'”266 Oni podsti~u one koji tra`e znanje. Uzvi{eni ka`e: “I sre|uju ono {to nije sre|eno. s.”259 6) Meleki i svemir Meleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu. druge za oblake. kod Nas cijenjeni pisari. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem.. zadu`io jedne meleke za zvijezde.” 263 Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: “Meleki koji dr`e 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaru na{.s.”267 U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu. njegovo odr`avanje. pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom. zaista.” 261 Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah. pomaganje ljudi u robovanju Allahu. meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva prema onome {to je ~ovjek poduzeo. a grie{nike kore: “Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne `alostite se. one koji su bili dobri.a.. jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela . a to }e.v.. a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Bo`e.'”265 Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima. 7) Meleki i ~ovjek Postoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa... uvedi ih u edenske vrtove.” 260 “I onih koji naredbe sprovode.Ti si mu se smilovao. zablude i fitne. d`. Koji je iznad njih.112 Islamsko znanje “Boje se Gospodara svoga. koji bilje`e ljudska djela: “On ne izusti ni jednu rije~.v. Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog `ivota i nikada se ne odvajaju od njega. koji vam je obe}an. i pretke njihove i `ene njihove i potomstvo njihovo. i ~ine ono {to im se naredi. a posebno kada su vjernici u d`ihadu.

” 273 [to se ti~e Mikaila. mo}nog. zaista. a drugi put radi ponovnog o`ivljavanja. neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i: 'Vi }ete tu vje~no ostati. i D`ibrilu i Mikailu . pa ih vi po {ijama udarite i udarite ih po prstima.pa Allah je. on je zadu`en za pojave i promjene u prirodi. a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'.” 268 8.'” 271 Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir: “I kunem se zvijezdama koje se skrivaju. Prvi put da bi ozna~io umiranje svega stvorenog. d`. koji je zadu`en za dono{enje objave Allahovim poslanicima. kretanje oblaka. od Gospodara svemira cijenjenog. i zorom kada di{e. koje se kre}u i iz vida gube. odre|ivanje zelenila i boje u bilju. veli~ine i ukusa plodova itd. Uzvi{eni Allah. padanje ki{a. i no}i kada ona veo di`e. Malik je ~uvar D`ehennema. nicanje rastinja. koji se pojavio u liku svome. tamo pouzdanog!” 272 “U~i ga jedan ogromne snage.” 269 O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: “Nebesa su za{kripala. Broj meleka Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to ka`e Uzvi{eni: “A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna. kao {to su strujanje vjetrova.. ka`e: “Oni }e dozivati: 'O Malik.Islamsko znanje 113 koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti. Allahovom voljom.'” 274 Kiramen katibin . Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim. Israfil je zadu`en za puhanje dva puta u sur (rog). razboriti. a imaju zbog ~ega da {kripe. kome se drugi pot~injavaju. Na njima nema mjesta koliko pedalj. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. tebi stavlja na srce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. doista.{. On je spomenut u jednom ajetu zajedno sa Mikailom: “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu? a on. kazivanje izaslanika plemenitog. Kur'an je.”270 MELEKI SPOMENUTI U KUR'ANU I HADISU D`ibril.

I Sekar282 je ljudima samo opomena. i da oni kojima je data Knjiga i oni koji su vjernici.{. ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernicika`u: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail.” 283 “Pa neka pozovu dru{tvo svoje. d`. kao {to Uzvi{eni ka`e: “Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zadu`en. kod Nas cijenjeni pisari.” “Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju.'” 278 Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima. a izaslanici na{i.114 Islamsko znanje Allah. a prijesto Gospodara tvoga }e toga dana. i da se onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti. Melek smrti On je zadu`en za uzimanje ljudskih du{a. drugi s lijeve strane ~ovjeka i pi{u djela. ispred njega i iza njega. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu: “I oni koji }e u vatri biti govorit }e stra`arima d`ehenemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!'” 281 “Nad njim su devetnaesterica. donose hranu. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti. po Allahovom nare|enju nad njim bdiju.” 276 “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. a zovu se Zebanije. a kapije njegove ve} {irom otvorene. Mi }emo pozvati Zebanije. iznad njih. jedan sprijeda a drugi straga.” 275 “Uz svakog od vas su meleki. Ima ih devetnaest. i o njima nas je obavijestio Uzvi{eni: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. ~uvari .” 284 Meleki zadu`eni za gostoprimstvo d`enetlija: Oni selam nazivaju i izra`avaju dobrodo{licu d`enetlijama. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. i kad do njega do|u.279 Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost dr`anje Allahova 'Ar{a (prijestolja).” 280 Meleki zadu`eni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o d`ehenemskoj vatri. koji znaju ono {to radite. da se oni kojima je data Knjiga uvjere.. Ka`e Uzvi{eni: “A nad vama bdiju ~uvari. pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo. ne sumnjaju. a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka. Me|utim. zapisuju. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{a djela.” 277 U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. koji su uz njih. niti je ikada moglo pasti na um ljudskom srcu. koji stoje jedan s desne. osmerica dr`ati.

Zebur: objavljen Davudu. tako je isto i prethodnim poslanicima slao objave (knjige). Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu. slao knjige (objave). a Davudu smo Zebur dali”.. s. Knjige spomenute u Kur'anu su: 1. Tevrat: objavljen Musau. u njemu }ete vje~no boraviti!'” 285 Jo{ da napomenemo da se meleki ne `ene niti razmno`avaju.. obavjestio u ovome ajetu: “Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima) Musaovim i Ibrahimovim.{.s. Uzvi{eni ka`e: “Poslije njih smo Isaa. od grijeha ste ~isti.a. 288 3. 289 4. a.{.”. koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici. . d`. d`.{. Ind`il: objavljen Isau. Slijede}i ajet nam poja{njava tu ~injenicu: “Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu.Islamsko znanje 115 njegovi }e im re}i: ‘Mir vama..” 291 Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima.s.. slao je .s. zato u|ite u nj.”. 287 2. Uzvi{eni Allah.. d`.. O tome nas je Allah.. d`..{.{. d`.286 Kao {to je Allah.. TRE]I IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U ALLAHOVE KNJIGE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja.v. u njemu je uputa i svjetlo. poslali. koji je priznao Tevrat prije njega objavljen.a.s. i u ovom ajetu: “Ovo doista ima u listovima davna{njim. a....” 290 Tako|er. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. i Allah.. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imao poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio du`an dostaviti ljudima.. sina Merjemina. Uzvi{eni ka`e: “Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima. ali njihova imena nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu. a. i nikada se ne opisuju mu{kim ili `enskim spolom. To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah.s.. listovima Ibrahimovim i Musaovim. a njemu smo dali Ind`il.. poslao Kur'an Muhammedu.

Do{ao je kao potvrda. poslu{nosti i svega {to vjera zahtijeva. U njima su zakoni i pravila o ljudskim postupcima. i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi.” 293 O Ind`ilu Allah ka`e: “. odnos ~ovjeka i prirode. i po njima je slao Knjigu. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. Uzvi{eni Allah. Njima su obuhva}eni svi segmenti ljudskog `ivota: odnos ~ovjeka i Gospodara. samu istinu. ibadeta. d`. Poni{tio je dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao..: . voljom Svojom. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama.{. ka`e: “A tebi objavljujemo Knjigu. a u suprotnosti je sa islamskim principima. Kur'an sadr`i su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima.” 295 Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom.” 292 ST AV VJERNIKA STA O ALLAHOVIM KNJIGAMA Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan. i da bi Allah... poja{njava iskrivljenja i promjene koje su u njima nastale. istina i svjetlo ljudima. odnos ~ovjeka i ~ovjeka. uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu se nisu slagali. te na~in vjerovanja. ba{ od onih kojima je data.” 294 Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allaha cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i osobinama nad ostalim knjigama. u njemu je uputa i svjetlo. Uzvi{eni ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat... 2.. Kur'an je jedina bo`anska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah. znak je da je to iskrivila ljudska ruka.. “A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. itd. tj. a potvrdio je i neke propise va`e}e za sva vremena i prostore. d`. Sve ono {to se na|e u knjigama. d`.i dali smo mu Ind`il. u njemu je uputa i svjetlo.116 Islamsko znanje vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. samu istinu. koju On nije spomenuo. Neke od tih osobina su: 1. A povod neslaganju bila je me|usobna zavist.. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {to je do{lo u njima. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa. istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida. va`e}im za ~itavo ~ovje~anstvo..{. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije.{..

te da On nema djeteta. zaista. klanjaju}i se Gospodaru svome. Kur'an o tome ka`e: “Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin'.” 297 Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|u ljudima. li{en svih ljudskih svojstava. kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom.{.Islamsko znanje 117 “Mi smo. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih. opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati” 296. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih. ona je objava od Mudroga..” 301 Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je Uzejr Allahov sin. a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk prema Allahu. ne smatra Njemu ravnim nikoga!'”303 . d`. ~uvati od ljudskog iskrivljavanja. meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog. d`.{. po volji Svojoj. do{ao vam je Poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. iz usta njihovih. One se sla`u sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju). u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja jevreja i kr{}ana.. bilo s koje strane. po{to su ih shvatili. U suri El-Ihlas ka`e se: “Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. ^injenica je da je Kur'an posljednja Bo`ija objava te je stoga njegovo ~uvanje od iskrivljavanja neophodno. zaista. tj. a razilaze se sa njim u zakonima i propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme. 3. Ka`e Uzvi{eni: “Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio. svjesno izvrnuli. ubio ih Allah! Kuda se odme}u?” 302 Kada je objavljen Kur'an. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. jer malo ko od njih vjeruje. i niko Mu ravan nije!'” Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi.bilo bi za njih bolje i ispravnije. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. Ko `udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen. neka ~ini dobra djela i neka.” 300 “O sljedbenici Knjige. dok su druge objave slate samo odre|enim narodima. la` joj je strana. “A on je. a kr{}ani ka`u: 'Mesih je Allahov sin. “Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi. knjiga za{ti}ena.” 299 “Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: '^ujemo ali se ne pokoravamo!' i '^uj ne ~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni ka`u: '^ujemo i pokoravamo se!' i '^uj' i 'Pogledaj nas!' . Objasnio im je da je Allah.. ali Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo. a nikako bo`anska bi}a. Kur'an je svim ljudima uputa i objava. iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje.' To su rije~i njihove. “Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati.” 298 Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Ind`ila od kr{}ana.

njih kako se odme}u. pored onih iz Kur'ana.. Kur'an je ostao sa~uvan i originalan.a. On je onakav kakvog ga je D`ibril u~io Muhammedu. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a. zatim. “Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 'O sinovi Israilovi. nesnosna patnja }e. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima kojima su dostavljene. u svojim poglavljima. Kod jednog prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna. a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi.{. 4.. i prije njega su dolazili poslanici. u svakoj rije~i i svakom slovu. s. Poslanika Muhammeda. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. i kakvog ga je on prenio svojim ashabima. 3. Takav je isti slu~aj i sa “Novim zavjetom”. klanjajte se Allahu. s.a. i pod njegovom kontrolom i bo`anskim nadzorom. Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa bo`anskim govorom..”305 ^injenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se mo`e pripisati Allahu. Neki od njih su: 1. a majka njegova je uvijek istinu govorila. samo je poslanik. dok za drugog to isto nema svoje osnove te se ne mo`e pripisati Bogu. historije.v.. 2.s. s. Dana{nji psalmi. koji su poznati pod imenom “Stari zavjet”.s. sti}i svakog od njih koji nevjernik ostane.v. i njegovo boravi{te }e D`ehennem biti. kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je on jedan od troga (sveto trojstvo).118 Islamsko znanje Tako|er. ~ak ni od najbli`eg Allahova roba. Nevjernici su oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga {to govore. i oboje su hranu jeli. Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno je od Allaha odre|en (tevkifi).v. Kur'an je sav zapisan za `ivota Muhammeda. citatima. kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenili i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa bo`anskim putem ubacivanja raznih tuma~enja. zaista. [to se ti~e sadr`aja prija{njih knjiga koje danas . i mome i va{em Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim. a koji je u originalu “Tevrat”.s. Na{a je du`nost da vjerujemo u Bo`anski izvor svih spomenutih objava i da su one do{le kao uputa ljudima. sin Merjemin. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija iste knjige i razmimoila`enje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. Ind`ilom. biografije poslanika i njihovih u~enika. pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja). Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti.” 304 Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: “Mesih. tako da se ne mo`e razlikovati Allahov govor od ljudskog. osim Kur'ana.a. i pogledaj. d`.

. te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{em obliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast. Tako|er. postale takve. niti nije~emo niti potvr|ujemo. 5. a navedeno je u pro{lim knjigama. Tako za Ibrahima.. ka`u da je la`ac. knjiga Starog zavjeta 3/22: “Re~e Gospodar Bog: ‘To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas. to vjerujemo.” U njemu se. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadr`aj tih objava. kojoj ne mo`e ni{ta parirati. Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana te vjerovati u sve {to se nalazi u njemu. na{ odnos prema njima je sljede}i: .306 [to se ti~e Kur'ana. Kur'an je istina od Allaha.ono {to ne spominje Kur'an i sunnet. prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svih ljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu.. spoznao je dobro i zlo.{. alejhisselam.ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje. Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje.”’ “I ra`alosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio. i rastu`i se u svome srcu. da je Davud u~inio blud.ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo. . jesu odlike knjiga koje danas posjeduju kr{}ani i jevreji. jer nemamo dokaza o tome.. i da su svaki izraz. a koje su. da je Sulejman obo`avao kipove `ele}i time udovoljiti svojoj `eni. istina. vjerujemo da je to ~isti Allahov. isto tako ka`u da je Harun pozvao Izrael}ane u obo`avanje teleta.itd. za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama. a odbijati sve {to mu se suprotstavlja. . rije~ i slovo sa~uvani.Islamsko znanje 119 nalazimo pred sobom.{. d`. govor.. d`. zahvaljuju}i njima samima. tako|er. u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: “Geneva”/1. spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju ~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u..

Iz ovih definicija mo`emo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika.{. Vjerovjesnik nije zadu`en dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanika koji je poslan prije njega.{. d`. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika. Poslanik (resul) je osoba koju je Allah... slao poslanike svim narodima. ako ho}e. d`. koja nije novi {erijat (vjerozakon).v.310 POSLANSTVO . a u drugom ajetu veli: “Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod. odabrao da prenese novi {erijat ljudima. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik. o nekima od njih Mi smo ti kazivali.” . s tim {to mi ne znamo njihova imena. d`. U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124.000. i zadu`i ga preno{enjem novog {erijata.{...VJEROVJESNI[TVO Postoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga {to im se objavljuje.{.{. Koji ih je i poslao. Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah. Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha.. ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik. po~inju}i sa Ademom. d`. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eni Allah.” 308. Vjerovanje u poslanike zna~i: “~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah. a o nekima nismo. ima poslanika i vjerovjesnika..”307 On ka`e: “Mi smo i prije tebe poslanike slali.a.s. u odnosu na prethodnog vjerovjesnika. a da im nije poslanika ili opominja~a poslao.” 309 Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu.120 Islamsko znanje ^ETVR TI IMANSKI [AR T ^ETVRTI [ART VJEROV ANJE U POSLANIKE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama. a zavr{avaju}i sa Muhammedom. Du`nost svakog ~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima. a potom ga Allah. Zato se ka`e: “Svaki poslanik je vjerovjesnik. pored spomenutih. s. d`. 1. 2. Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani. u~ini poslanikom..

d`. i trajalo je jedan period nakon ~ega je ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru. Poslanici su imali knjige. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba.s. Ka`e Uzvi{eni Allah. ubijen je. Poslanici su mu{karci..” 313 Poslanici i vjerovjesnici nisu izlo`eni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu kao {to je sakatost. nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike. “I prije tebe smo slali samo mu{karce.{. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici slati i kafirima.. d`. Mudrost je u tome {to Allah. Npr. Allah. Jahja.”312 Ovdje se za Musaa ka`e da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga (Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom).{. itd..{.: “Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo poslali.” 311 “I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik. d`. htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlo`eni .Islamsko znanje 121 3. tako|er.. a. 2. du{evno ..{.. SVOJSTV A POSLANIKA SVOJSTVA I VJEROVJESNIKA Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja. Uzvi{eni Allah. d`. djeluju odbojno na ljude. zato {to melek ne mo`e komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a.. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstva koja po~iva na dru`enju sa ljudima.{. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana. Duhovno-moralna svojstva Nepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima u cilju prakti~nog primjera. Spolja{nja-vanjska svojstva Poslanici su ljudskog roda i Allah. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste.moralna svojstva. bitno je znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha. d`. 1. d`. Infektivna bolest mo`e prouzrokovati izbjegavanje poslanika od ljudi..s. a vjerovjesnicima one nisu davane. ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata. a bio je samo vjerovjesnik..{... a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitog obavljanja misije me|u ljudima. a. 4. nikada nije slao `ene kao poslanike. one.

ve} je `elio pomo}i drugom ~ovjeku koji ga je pozvao u pomo}.122 Islamsko znanje grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost. Ibrahim.” Ibrahim mu re~e: “‘Allah daje da Sunce iza|e sa istoka. koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka. poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema svome narodu prije poslanstva. u~ini ti da iza|e sa zapada.. a..{. Ebu .v.' I nevjernik se zbuni. objavio i nije im dozvoljeno da i{ta od [erijata ili akideta zataje.Bekr. zbog svog prethodnog znanja o njegovoj iskrenosti.”315 Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet) Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi.s. donio dokaz koji je protivnika potpuno zbunio. r.. jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena.. Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim..a. s.. odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put. a. pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati..”316 Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim. a. pa zar je mogu}e da sla`e na Gospodara ljudi.s. kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. a. Iskrenost (sidk) Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili.. Uzvi{eni Allah ka`e: “Poslani~e.a. ako ne u~ini{ to. onda nisi dostavio poslanicu Njegovu. onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama onih koji nered ~ine na Zemlji. Dokaz njihove o{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima. ( kada mu je Nimrud rekao: “Ja o`ivljavam i usmr}ujem.s.a.. Kada bismo rekli da je poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva. ne i od malih na koje ih je Uzvi{eni upozorio. s.. .. Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave.314 Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|eno je da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah. d`. Tako je rekao: “Muhammed ne la`e ljudima.v.s. [to se ti~e Musaa. mo`e i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada. i{ao je logikom koja ka`e da onaj koji mo`e da o`ivljava i usmr}uje.s. dok su u svakodnevnom `ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha. priznao je i prihvatio poslanstvo Muhammeda. a Allah }e te od ljudi {tititi.. Zato je bilo neophodno da budu pametni.s.” Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka o Resulullahovom.

. Hatid`a. morala. povjerovala je u istinitost Muhammedova. mo`e uputiti na istinitost njegova poziva. rekao je: “Tako mi Allaha. iskrenosti. da li je prilago|ena }udima i instiktima ljudske du{e?. To se da zaklju~iti na osnovu njegove povjerljivosti. f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?.s. Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja.v. do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva. radijallahu anha.a.Bekrom. Abdullah ibn Selam.. zatim na~ina njegova postupanja i komuniciranja sa ljudima.”317 . ovo lice nije lice la`ova. pak.a.a. Takav je slu~aj i sa Ebu . s. tako|er. b) da li je ova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a.. c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?. DRUGI: LI^NOST POSLANIKA Li~nost poslanika. do}i }e do zaklju~ka i uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili.s. r.Islamsko znanje 123 DOKAZI KOJI UPU]UJU NA ISKRENOST POSLANIKA I ISTINIT OST NJIHOV A POSLANSTV A ISTINITOST NJIHOVA POSLANSTVA PR VI: SU[TINA POSLANSTV A PRVI: POSLANSTVA Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva. poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave. o neispravnosti. Stvari koje upu}uju na ispravnost jesu: a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: obo`avanje Allaha ili idolopoklonstvo? Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?. r.v.a. kada je vidio Poslanika. e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove izazove i probleme?. s..

s.v.320 Mu'd`iza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u u svakodnevnom `ivotu.s. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: . Ono {to {ejtani ~ine.{.a.” 319 Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegove istinitosti. Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha. koji }e poslije mene do}i.. oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'” 318 Kako god je Isa. a.v.s. ^ETVR TI: MU'D@IZA . zato {to je on pe~at svim poslanicima.. Mu'd`iza je nadnaravna pojava koju je Allah..' I kad im je on donio jasne dokaze..one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima. svjesno istinu prikrivaju.{. d`. Onaj .a. sin Merjemin. ne mogu se ste}i i On ih daje kome On ho}e. ali neki od njih. tako isto su ga najavili i drugi poslanici i vjerovjesnici..{.. Zato nalazimo kroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika tra`e od njih da im poka`u ne{to nadnaravno.one koje poti~u od Allaha. d`. d`. a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove. d`. ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed.{. to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se. Zato se u Kur'anu ka`e: “Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani). re~e: 'O sinovi Israilovi... znaju Poslanika. doista.124 Islamsko znanje TRE]I: NAGOVJE[T AJ PRIJA[NJIH NAGOVJE[TAJ POSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU POSLANIKA POSLIJE NJIH Ka`e Allah. najavio dolazak Muhammeda. . d`. {to drugi ljudi ne mogu uraditi. podr{ke na putu poslani~ke misije. Muhammeda kao {to sinove svoje znaju. s.{. s. u Kur'ani kerimu: “A kada Isa. darovao nekom svom poslaniku kako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva. Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i uobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja.NADNARA VNA POJA VA ^ETVRTI: NADNARAVNA POJAV Mu'd`iza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva.

s.a. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima.322 .s. 6.: “. i oja~anje njegova uvjerenja kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim. jer u suprotnom mu'd`iza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvo osobenosti. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no. 2.{. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inio odre|enu mu'd`izu.{. One koje su poslate kafirima su radi izazova.v. To je dokaz koji ljudima potvr|uje istinitost poslanstva odre|enog poslanika. Uzvi{eni Allah.s. d`. a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana.. d`.Islamsko znanje 125 ko dolazi sa mu'd`izom od Allaha. 3. s. Drugi dio u~enjaka smatra da je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'd`iza. 3.{. 5.. 4. a. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e. Njemu je pokoran i koristan je ljudima. a neke vjernicima.”321 2. dok je donosilac {ejtanskih ~uda Allahu.. imale su za cilj: 1. ^injenica je da su neke mu'd`ize poslate kafirima. Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi. s dokazom (mu'd`izom) od Gospodara va{ega. izazov kafirima.. KARAKTERISTIKE MU'D@IZE 1. ka`e jezikom Isaa. i kod svakog poslanika. la`ac i {tetan ljudima. nepokoran. d`.. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha. Vrsta i su{tina mu'd`ize odgovarala je vremenu u kome se pojavila. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku.{. s. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in `ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli. Jedan dio u~enjaka smatra da je “izazov” op}a karakteristika mu'd`ize. Mu'd`ize poslanika Muhammeda..a.v. d`. u~vr{}enje vjernika u imanu. Izvor je mu'd`ize Allah.

polo`ajem. ne `udi za imetkom.PRIJA TELJA PRIJATELJA ALLAHOVA 1. To je po~ast i izraz posebne pa`nje prema njima. lijepog je morala. radi preciznog i ta~nog dostavljanja Objave. d`. djelima.323 KARAKTERISTIKE “EVLIJE” ALLAHOV A [TI]ENIKA . tolerantan. d`. Takva osoba se zove “velijj” ili “evlija”.126 Islamsko znanje KERAMETI I EVLIJE UVOD U POGLA VLJE O KERAMETU POGLAVLJE Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise.325 Jednostavno. {. izbjegava sve grijehe.. poslu{na. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima. a Uzvi{eni Allah. obavlja druge dobrovoljne ibadete. 5. poziva dobru. posebno pobo`nim osobama koji iskreno i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru.. vidjet }emo da su grije{ili. i kloni se onoga {to mu je Allah zabranio. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. fin sugovornik. ako dobije puno zahvalan je. strpi se. ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti. imetkom.{. 4.324 6. iskrena u ibadetu. Evlija obavlja sve farzove.a. 2. s.s. daje ih nekim Svojim dobrim robovima. iako ih je Uzvi{eni Allah. “prijateljima”. 3.{. Kada vidimo historiju ashaba. Ako dobije malo.. d`. . pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu. najpre~i mu je Allah. izrazito blag. a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima. Ne tra`i vlast.. potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao Poslanik Muhammed. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku.. d`.. a definisana je kao: “osoba odana Allahu.{.v. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. U dru{tvu je prijatan. trudom. mnogo klanja nafila.

radijallahu anha. kod nje bi hrane na{ao. Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat. njegova ljubav prema Meni preovlada. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao.Islamsko znanje 127 DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA Uzvi{eni Allah ka`e: “I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji). O tome govore ajeti 9-26 sure El-Kehf. Ja ga sklonim.” 327 DOKAZI O POST OJANJU KERAMET A POSTOJANJU KERAMETA Kur'an Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu. a zatim ih ponovo pro`ivio. a ako se Meni utje~e. A kad ga Ja zavolim. Allah onoga koga On ho}e opskrbljuje bez ra~una.s. 'Odakle ti ovo o Merjema?' . za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu. da je rekao: “Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni blizu. Moj se rob Meni postepeno pribli`ava vr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim. Ni~im se Moj rob ne mo`e vi{e Meni pribli`iti od onoga ~ime sam ga Ja zadu`io.on bi upitao.'”328 Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori iz be{ike u ~asu kada ju je njen narod optu`io za blud.v.{. Ja mu udovoljim. ajeti: 30 i poslije njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima. Pogledaj suru “Merjem”. ruka njegova kojom prihva}a bude samo radi Mene. a ona bi odgovorila: 'Od Allaha. ima vi{e. njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene. s. Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatra`i. i da se o njoj brine Zekerijja. to }e.. veliki uspjeh biti.” 326 Prenosi Poslanik. od Allaha. d`. . zaista. Allahove rije~i niko ne mo`e izmijeniti.a. oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali.. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez njenog truda. “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo. pa njegov sluh kojim slu{a bude samo radi Mene. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se od rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao. Kerameta Merjeme. U suri El-Kehf spominje se doga|aj vezan za “stanovnike pe}ine” koje je Allah uspavao 309 godina.

o~uvao njegova sredstva pa ih. tre}i da je svom najamniku. Allah.OBJA VA OBJAV “Dostavljanje odre|enog govora od Allaha. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima. za dostavljanje vahja poslanicima zadu`en je D`ibril. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha. d`. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima. ~ak.329 VAHJ . ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an. kao {to je hadisi-kudsijj. Uzvi{en i Mudar!”332 . spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudi kojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrim djelima da ih On spasi.. tako|er. drugi da se ustegao od bluda kada je to mogao u~initi. ili da po{alje izaslanika.” “On je. d`. d`.. koji je oti{ao prije isplate naknade.v.s.128 Islamsko znanje Hadis U hadisu su.{. 2.{. koji. osim nadahnu}em. Njegovom voljom. 5. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava. 4. i umno`io.s. 6. 3. d`. zaista..”330 U skladu s ovom definicijom mo`emo izvesti glavna svojstva Objave: 1. a potom mu ih predao u potpunosti..{. d`. otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju. na na~in da doti~ni poslanik ili vjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha. NA^INI DOST AVLJANJA OBJA VE DOSTA OBJAVE Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: “Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a.a.{. ali su rije~i od Poslanika. ili iza zastora. a.. s. objavljuje ono {to On `eli. porijeklo Vahja je od Allaha.{. a ponekad je vahj po zna~enju.

a. Ibrahim.. On ga sa zemljom sravni.v.A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao”338.a. vidio je u snu da treba `rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da se radi o Objavi od Allaha.“ali pogledaj u ono brdo.. sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom.{.Islamsko znanje 129 1. s. d`. IZA ZASTORA Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva. ono se spominje u ovom hadisu: “Zaista mi je Sveti duh (D`ibril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije nego upotpuni svoju nafaku. ^im se osvijesti re~e: “Hvaljen neka si! Kajem Ti se.v.s.. vidjet }e{ Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri. Poslani~ki je san objava od Allaha. on se smatra istinom.{.s. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu. Vi|enje Allaha. Muhammed.. To se odvija na tri na~ina: a) da se pojavi u svom stvarnom liku... Tre}i je razgovor Adema.a.”336 2. s.v.s... sa Muhammedom. uka`i mi se da Te vidim! “ .{. d`. ka`e: “Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva.s.. ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpuno budan i pri sebi. i Allaha.s. jednom na po~etku objave . NADAHNU]E Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu..s. s.a.Ne mo`e{ me vidjeti” .a. s. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana. d`.a. na ovom svijetu je nemogu}e. s. onako kako ga je Allah.s..{.. pa ako ono ostane na svom mjestu. dva puta u njegovom pravom liku.335 Poslanik.{..”333 To zna~i da su Poslaniku. ali iza zastora. On se spominje u vi{e sura. s.”337 Direktan govor Allaha.v.. kada je bio na Israu i Mi'rad`u i kada mu je propisano pet namaza. bio je istinit san. d`.re~e .. DA PO[ALJE IZASLANIKA Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja D`ibril.. u D`ennetu..{. i svoj ed`el (rok trajanja `ivota). 3.v. stvorio. alejhisselam: “.a. d`.{. ja sam vjernik prvi. [to se ti~e nadahnu}a u srce. Gospodaru moj... A {to se ti~e sna poslanika. d`. tako da ovaj ne vidi Allaha. a Musa se onesvje{}en strovali. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa tra`io da vidi Allaha: '”.. d`.s. vidio je D`ibrila.v. a.

v. d`.{. on se zbog njih sneveseli i uznemiri. PETI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U SUDNJI DAN VJEROVANJE Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja.a. Melek je do{ao Ibrahimu.'” 343 Dolazio je Muhammedu.s.s. osim `ene tvoje.: “I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu.v.v. najte`i na~in objave i tada bi mu u danima `estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja. s. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.s. Ponekad bi objava silazila dok je Poslanik.s. {to se opisuje u suri En-Ned`m: “Pou~ava ga jedan ogromne snage. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. s. s.s. 'Ne boj se i ne brini se' . bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanju p~ela.. patnja ili u`ivanje u kaburu. Havd (vrelo). a.. a. koji se pojavio u liku svome. obra~un. pro`ivljenje poslije smrti.a..” 346 Ovaj imanski {art podrazumijeva “vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Uzvi{eni Allah.v. ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti.{. i sve {to je Allah. To je bio za Poslanika.'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova.s.. i u poslanike Njegove. na obzorju najvi{em. Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom. d`. a jednom je do{ao u liku beduina koga nije niko poznavao344. vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim. vaganje djela.”347 ..”340 Tada je D`ibril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje. D`ennet i D`ehennem. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. u njima pripremio za njihove stanovnike. a. izlaganje knjiga u kojima su zabilje`ena ljudska djela.130 Islamsko znanje u pe}ini Hira339. o onome {to }e se desiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka. u hadisu. i u onaj svijet . c) dolazak objave kao zvuk zvona. b) da do|e u liku ~ovjeka.daleko je zalutao. razboriti. u liku ~ovjeka kada ga je obradovao sinom Ishakom: “I obradovali smo ga Ishakom. s.. a drugi put za vrijeme Israa i Mi'rad`a..reko{e oni . Dokaz za to je slijede}i kur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan: “O vjernici. i u knjige Njegove.a. Sirat }uprija. ima {est stotina krila341. i u meleke Njegove. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. i u Knjigu koju je objavio prije. Zbog te`ine objave deva je kleknula.a.s..”342 Tako je isto do{ao i Lutu. U jednom hadisu spominje se da D`ibril.345 Jednog dana bio je na devi kada mu je do{la ova vrsta objave. u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija.

” 349 . El-Azife (smak svijeta). El-Waki'a (veliki doga|aj).: “Svako `ivo bi}e smrt }e okusiti. El-Kari'ah (smak svijeta). ali se ne priprema za nju. kao {to ka`e Allah. Jevmut-tenad (dan dozivanja). IMENA SUDNJEG DANA Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje). i Nama }ete se poslije vratiti. time se zavr{ava mukotrpni dunjaluk. a isto tako ne{to najdalje od nas u na{im mislima. Jevmul-hasreti (dan kajanja). ^esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. a rijetko se mo`e na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut. Na va`nost vjerovanja u Sudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. d`.{. Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja i toka doga|aja. El-Hakka (~as neizbje`ni). Svaka sura sadr`i temu o Sudnjem danu.Islamsko znanje 131 Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem danu. Nevjernik je svjestan da }e umrijeti. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). Jevmul-hisab (dan obra~una). Jevmut-telak (dan susreta). Smrt je ne{to najbli`e nama u na{im ~ulima. Zbog toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnji dan. i dr. Jevmul-ba's (dan pro`ivljenja). tako|er. Prakti~no. Jevmul-hulud (dan vje~nosti). Es-Sa'a (~as). svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani. Jevmul-fasl (dan razdvajanja). Ono {to. El-Ahireh (drugi svijet).348 Iz zna~enja ovih imena mo`emo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. A svaka du{a }e umrijeti. Jevmul-d`em'i (dan skupljanja). Jevmul-feth (dan pobjede). Svako ime odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. El-Ga{ija (te{ka nevolja). Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. po~ev od pro`ivljenja pa do kona~ne presude. Et-Tamme (velika nevolja). Jevmul-hurud` (dan izlaska). Jevmud-din (dan polaganja ra~una). Po~inje novi svijet u koji ulazimo sa posljedicama onoga staroga.

sve do Dana. da je pitala Poslanika.v..a. d`...”352 Ovo se zove i kabursko isku{enje.v. s.”354 A zatim }e biti tu~en i mu~en. s. zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovaraju na pitanja meleka. kada }e o`ivljeni biti.”350 Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor.v. o kaburskom azabu.{.s.s. Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na onom i na ovom svijetu.132 Islamsko znanje KABURSKO ISKU[ENJE. je moj poslanik i moj vjerovjesnik.” Ka`e Ai{a: “Poslije toga nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika.v.. pa sam i ja govorio. a drugi se nije ~istio poslije male nu`de. Od Ibn .s.Abbasa prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. tj. Kur'an ga je nazvao “el-berzeh”.a.a. ka`e: “. pa joj je rekao: “Da.”351 2. Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge. . zagrobni `ivot je pregrada izme|u dunjaluka i ahireta. pregrada).”353 Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu.. s. radijallahu anha. Munafik }e re}i: “Ne znam.s. KAZNA I ISPITIV ANJE OD DVOJICE MELEKA ISPITIVANJE Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje `ivota koji po~inje odmah nakon smrti. pro{ao je pored dva kabura i rekao: “Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju.s. u kabur mu do|u dva crno-plava meleka koji ga pitaju: “Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?” Vjernik }e odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. pa. Prenosi se od Ai{e. a Muhammed. 1. a da nije zatra`io za{titu od kaburskog azaba. Dva meleka koji }e ispitivati ~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir.pred njima }e berzeh (zagrobni `ivot) biti. ~uo sam ljude kako ne{to govore.a.v. vjera mi je islam. s. To je `ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kog i od ahiretskog `ivota. da je klanjao neki namaz. a kazna ih je stigla zbog malih stvari. Postojanje ovakvog `ivota utvr|eno je vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda. ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i biti nesigurni. s. kaburski je azab istina.. U vjerodostojnim hadisima zabilje`eno je da kad ~ovjek umre..a. Uzvi{eni Allah.

njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.. pa }e mu se re}i: 'Mirno spavaj.i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica.a u ruci mu je ~eki}.”357 4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u D`ehennemu ujutro i nave~er: Ka`e Allahov Poslanik.a.. s. opisuju}i meleka koji }e do}i u kabur. postalo bi pra{ina.’ Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?' Re}i }e: ‘Ja sam tvoje lo{e djelo.. a ako je od stanovnika D`ehennema.zatim }e mu se kabur pro{iriti za sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko. prenosi hadis u kome se ka`e: “.. 3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga.: “Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog u}i jedna u druga..a. 2) otvore mu se vrata D`ehennema356.: “.'”359 KABURSKI U@ICI U kaburu postoje i u`ici koji su. pripremljeni za vjernike. U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib. s.. Ka`e Allahov Poslanik. naravno. Udarit }e ga jednom i on }e se pretvoriti u pra{inu. Ako je od stanovnika D`enneta.v..a. kada bi njime udario brdo. zatim }e mu se osvijetliti. s. i ka`e mu se: 'Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu.v.: “Kada neko od vas umre.a.v.Islamsko znanje 133 VRSTE KABURSKOG AZABA Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 1) udaranje `eljeznim ~eki}em.s.'”358 5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnog mirisa. u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: ‘O`alosti se zbog onoga {to te ~eka. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu. r.s. Ka`e Poslanik. Ovo je dan koji ti je obe}an. Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i d`ina”355.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?' .s. Neki od njih su: 1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti: Ebu-Hurejre. ka`e se: “.

Razlog takvoj podjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima.” 366 “Pribli`io se Sudnji dan. Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana. sasvim neo~ekivano }e vam do}i. prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e te veseliti.'” 364 Ipak.i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen. Zbog toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje. lijepe odje}e. ka`e: “Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazao je na blizinu ka`iprsta i srednjeg prsta). raduj se Allahovom zadovoljstvu i d`enetskim ba{~ama. mo`da je Sudnji dan blizu.s.' I tako }e ostati dok ga Allah ne pro`ivi iz njegove postelje. punim u`ivanja. ka`e: “Pitaju te o Sudnjem danu. ali ve}ina ljudi ne zna..' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao. ipak je nazna~io i objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu..{.” 365 “A {ta ti zna{.”361.'”363 PREDZNACI SUDNJEG DANA Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike. a oni se u svojoj nemarnosti okre}u.v.” 367 Allahov Poslanik. 3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled: U hadisu: “... a te`ak }e biti nebesima i Zemlji. 4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti D`ennetom: “Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica. kada }e se zbiti. Ovo je dan koji ti je obe}an. a ko si ti? Tvoje lice je kao lice onoga koji donosi dobro.. Reci: 'To zna jedino Gospodar moj.' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti.”368 . Islam zabranjuje predskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah.. Mali predznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itim dru{tvenim slojevima.”360... slobodno mo`emo re}i da je on blizu.134 Islamsko znanje Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mlado`enja koga ne budi niko do najvoljenija mu osoba. Reci: ‘To samo Allah zna.. {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa: “Pribli`io se ljudima njihov obra~un.a. 2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom: U hadisu stoji: “. d`. s. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e..' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{. a mjesec se raspuknuo.i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled”362.

Ina~e su prva i druga grupa. 2. a...370 MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 1. grupa koja se pojavila. dolazak Je'd`ud`a i Me'd`ud`a i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije.”371 . jo{ traje i ponavlja se. ra{ireno pijenje alkohola. podjelili na tri grupe: 1. i tome sli~no.Islamsko znanje 135 PODJELA I DEFINICIJA PREDZNAKA SUDNJEG DANA MALI PREDZNACI Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno du`i vremenski period i oni su uobi~ajene prirode. 3. Poslanstvo Muhammeda.izlazak Sunca sa zapada. s obzirom na njihovo pojavljivanje. kao {to su: .s.a. pojava Ded`ala. silazak Isaa. a u tre}u grupu ulaze veliki predznaci kao i neki od malih predznaka. s. kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja. Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana. VELIKI PREDZNACI To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan. On je rekao: “Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na ka`iprst i srednji prst). mali predznaci Sudnjeg dana. grupa koja se pojavila i pro{la.369 Neki u~enjaci su ove predznake..s.v. nadmetanje u gradnji visokih ku}a. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojavi skupa sa velikim predznacima. grupa koja se jo{ nije pojavila.

Hurejre. dan kao sat.v. r.v.. a mnogo `enska djeca. s. 4. r.{.”374 6. i da je to mno{tvo `ena povezano sa pojavljivanjem d`ehla i nestajanjem znanja.a. rekao: .. prenosi da je Allahov Poslanik.s..s. s.Hurejre. Rascjepljivanje Mjeseca U vrijeme poslanika Muhammeda. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog ~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu. mjesec kao sedmica. U hadisu kojeg je zabilje`io Ahmed od Ebu .s. Mjesec se rascijepio na dva djela. s. ka`e se: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu.a. sedmica kao dan.s.. kako bi sa~uvali vjeru.a.Hurejre...s. r. ka`e: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja. Ovaj doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer. s.”376 Ibn-Had`er ka`e da }e Allah.”373 5.v.a.Hurejre. a pojavit }e se neznanje..a.s.'”372 Ovdje se `eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enja `eljeti smrt. prenosi da je Allahov Poslanik. sat kao varnica.a. Kratko}a vremena Ljudi }e osje}ati da vrijeme sve br`e i br`e prolazi i da neme bereketa u njemu. a malo mu{karaca “Tako }e odnos biti pedeset `ena naspram jednog mu{karca.v. 7. r. Bit }e mnogo `ena. veoma kratak. Opona{anje drugih naroda Ebu . d`. dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa. u odnosu na `ivot prije njegova poslanstva..a. prvi ajet. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik.”375 8.a.a. pa godina bude trajala kao mjesec. Pri`eljkivanje smrti Ebu ..v. Mno{tvo zemljotresa Ebu . s.v. s.. Pojava la`nih poslanika Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su poslanici.. prenosi da je Allahov Poslanik. 3. 2.136 Islamsko znanje Hadis nas upu}uje da je zemaljski `ivot poslije Muhammeda. pit }e se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral.377 9.a.

Islamsko znanje

137

“Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode, pedalj po pedalj, ar{in po ar{in. ‘Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni. ‘Pa na koga drugog ako ne na njih?’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”378

POJA VA EL - MEHDIJA POJAV
Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 1. vjerodostojni; 2. slabi; 3. la`ni i izmi{ljeni. Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju le`i u pojavi brojnih frakcija u islamskim dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To je dovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se kao i ja.”379 U drugom rivajetu se ka`e: “Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produ`io taj dan kako bi u njemu poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj. Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.”380 Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }e preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribje`i{te u koje bi se sklonio od nasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom kao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovnik nebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...”381

138

Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA
Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: “Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas je kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' ‘U~imo o Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Ded`ala, `ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, tri velika zemljotresa; na istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'”382 Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod u po~etak Sudnjeg dana.

1. POJA VA DED@ALA POJAV
Nazvan je Ded`alom zbog velikih la`i kojima je sklon. Jezi~ki “ded`al: zna~i onaj koji pokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da je on samo la`ac i da nije ono za {to }e se predstavljati. Opis Ded`ala Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Ded`ala zbog opasnosti koju sa sobom donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabima poznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. Prema hadisu Ded`al ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrd`ava, boja tijela mu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Ded`alove natprirodne pojave 1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani. 2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio ga je s ki{om koju tjera vjetar. 3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje

139

voda. 4. O`ivljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: “Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti o`ivim roditelje?”, itd.) 5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u gdje bude htio. 6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo o`iviti. Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega. 7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.
Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao kod Sebe. “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika‘, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.” 383 Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaska na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali i predstavljali kr{}ani. Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti d`izju. Tada }e se pove}ati imetak tako da ga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.”
384

140

Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA SA ZAP ADA ZAPADA
Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnih pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi, ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni koji su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to to Uzvi{eni Allah ka`e: “Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...” 385 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.”386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE
O njoj Kur'an govori: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje iza|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.” 387 Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada se pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@
Je'd`ud` i Me'd`ud` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etak Sudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u pred sobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama, kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, ajeti 92-98. Je'd`ud` i Me'd`ud` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: “...i Allah }e poslati Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje

141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.’” 389

6. DIM
Ka`e Allah, d`.{.: “Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!” 390 Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg dana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sve ljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: “Ovo je te{ka, nesnosna kazna.”391 Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadr`ati 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovati zbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393 Re}i }e: “Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!” Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: “A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{ao istiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'”
394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA
Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a., jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: “Od Ummu Seleme prenosi se da je rekla: ‘^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: 'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres na Arabijskom poluotoku'...”396 Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti u`asni i obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Had`er u komentaru Buharijinog Sahiha ka`e da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti veliki dio Zemlje.397 U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{iri nemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA TRA KOJA ]E TJERA TI LJUDE PREMA MAH[ERU VATRA TJERATI
Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjerati prema Mah{eru. U sahih hadisima ka`e se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142

Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda ka`e se: “...i vatra koja }e se pojaviti u kotlini Aden i tjerat }e ljude”399; 2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: 'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat }e ljude.'”400 Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljude prema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe: - prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup; - druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a drugi pje{ke i}i; - tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI
Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan, Sirija i Palestina). Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i pje{ke i pu`u}i.” Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: “Tamo }ete biti skupljeni.”402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU
U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti od po~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u D`ennet a nevjernika u D`ehennem. Predznaci Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {to postoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanja snijega, vra}anja `ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. Po~etak Sudnjeg dana bit }e obilje`en strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresima na Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski `ivot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesiti velika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od straha pobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Ka`e Uzvi{eni Allah:

a zatim ispariti. odjednom ustati i ~ekati. i kad steone kamile bez pastira ostanu. Nebo }e se rascijepiti.a. gdje su vladari Zemlje?'”405 PUHANJE U ROG (SUR) Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta.” 407 . poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upana vuna. Povratit }e se `ivot u svaku osobu i oni }e tada ~ekati. i kada se D`ehennem raspali. a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. i kada se divlje `ivotinje saberu. i kada zvijezde popadaju.. a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti. i kada se planine pokrenu.{.Islamsko znanje 143 “O ljudi. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. a zatim }e re}i: 'Ja sam Vladar. Prvo }e puhanje biti znak da }e sve `ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti. i kada se mora vatrom napune. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. Mjesec }e se sa Suncem sastaviti. kada Smak svijeta nastupi. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu: “I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. i kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena. Iz nje se jasno vidi da }e ~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati “[ta joj je?” Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njih prirodnih zakona na Zemlji. Ka`e Uzvi{eni Allah. i kada se listovi razdijele. veliki doga|aj biti! Na dan kada ga do`ivite. i kada se du{e s tijelima spare. Mora }e se jedna u druga uliti.” 4o6 Tako|er ka`e Uzvi{eni: “I puhnut }e se u rog. i kada se D`ennet pribli`i svako }e saznati ono {to je pripremio. i kada se nebo ukloni. Zatim }e se Zemlja zamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo.” 403 O ovom zemljotresu govori se i u suri “Zilzal” (Zemljotres). s. Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres.” 404 Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik. pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti. d`. a oni ne}e pijani biti. osim onoga koga Allah bude htio ostaviti. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudi boraviti u svojim kaburima (grobovima). svaka }e dojilja ono {to doji-zaboraviti. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna stra{na biti.v. Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti.: “Kada Sunce sjaj izgubi.s. ^itava Zemlja }e ledinom postati. i ti }e{ vidjeti ljude pijane. Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada }e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti pro`ivljeni.

niti mu` za `enom. usmrtio i koji su prespavali tri stotine i devet godina. Svak }e se o sebi zabaviti.v. “. Kur'an ka`e: “Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti. s.a..s.. s. niti majka za k}erkom. goli i neobrezani... .{.” 4o8 Svaki umrli bit }e pro`ivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta. iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io.a. On ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti toga dana. niti `ena za mu`em ne}e tada brinuti.i netremice gledaju}i u glasnika i `ure}i. a ja }u biti prvi koji }e ustati. jedni druge }e gledati?' Poslanik.v. s.Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili. koje je Allah. mislili su da su ostali samo jedan dio dana.. Mi smo doista kadri to u~initi?” 411 Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni.a. Musa }e tada ve} stajati pod Ar{om.” 409 Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e. Tako se desilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine). odgovori: 'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju. i ljudi i d`ini i {ejtani i `ivotinje. Otac za sinom. kada su se probudili.. Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una. koji su na postelji umrli.v. d`..' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e. nevjernici }e govoriti: 'Ovo je te`ak dan!'” 412 [to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una. niti k}erka za majkom.. U`asna situacija u kojoj }e se tada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom.'”410 Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka. Ai{a. sve }e ih o`iviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio. U sahih hadisima spominje se da }e Muhammed. odje}e i neobrezani. Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo. kada je rekao: 'Na Kijametskom danu ljudi }e biti pro`ivljeni bosi. radijallahu anha. smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova. biti prvi koji }e biti pro`ivljen. u moru se ugu{ili. to je obe}anje Na{e. rekla je: “^ula sam Poslanika.. divlja zvijer ih pojela.. sin za ocem. tako }emo ih ponovo iz ni{ta stvoriti.s. to se ta~no ne zna. Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima. Niko ni za koga ne}e brinuti. “.144 Islamsko znanje PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE) Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti pro`ivljeni.s.

{. re~e: “To se odnosi samo na izlaganje djela. IZLAGANJE DJELA I PRESUDA Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo. O njima Allah.a. Ai{a.”418 .”416 “Tada }ete ispitivani biti. Mo`emo to usporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tu`ilac i optu`eni iznose svoja djela i nakon preciznog razmatranja se ustanovi da li je optu`eni kriv ili ne i koliku kaznu zaslu`uje. }e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati. Ti meleki se zovu Kiramen katibin.v..Islamsko znanje 145 POLAGANJE RA^UNA. i malo i veliko. d`. s. Kada vidi svoja djela.. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati.” 417 Allah. lahko }e ra~un polo`iti?'” Poslanik.s. a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e i ka`njen. dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!”413 Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki bilje`ili sve {to je on radio na ovom svijetu. i to direktno i bez posrednika. a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati: “^itaj knjigu svoju. Dakle. radijallahu anha. Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim svijetom.. prenosi da je Poslanik.” Rekla sam: “Allahov Poslani~e. kao {to ni dunjalu~ka pravda nije kao ahiretska. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. koji znaju ono {to vi radite. dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska.” 415 Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela. Naravno. svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu u kojoj su savr{eno i precizno zabilje`ene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom svijetu. ^ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~iji grijesi budu ve}i. rekao: “Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu. ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku.{.a.. kod nas cijenjeni pisari.s. d`.” 414 “Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori.v. s. zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u njegovu desnu ruku data. mi smo bilje`ili sve {to ste vi radili. Uzvi{eni ka`e: “Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio. i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati.

vid. svaki narod bit }e pozvan prema svojoj knjizi. ko`a. zemlja.a. dan. vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti. Na ahiretu je Sudija Gospodar svih svjetova. ruke. biti su|eno po posljednjem vjerozakonu. meleki. priznanja. pa i ovo zadnje.” 421 Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika Muhammeda.146 Islamsko znanje POLAGANJE RA^UNA Nakon {to se izlo`e djela. meleki pisari i imetak. Mahmud Hattab es-Subki u djelu “Ed-Dinul-halis” ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik. {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih dobrih djela. i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne mo`e pro}i bez svjedoka i dokaza. Svjedoci su poslanici.. Njegova pravednost je potpuna. Isto }e tako biti ukazano i na dvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih lo{ih djela. procjenjene sve okolnosti. no}.v..”419 SVJEDO^ENJE POSLANIKA Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: “I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e. ukazane sve lijepe namjere i skru{enost srca.I knjiga }e se postaviti. Sva ~ovjekova djela bit }e obra~unata. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{ava da su svjedoci la`ni i “naru~eni” te se pravda ne mo`e zadovoljiti. s. po~et }e obra~un.. Neko }e vrlo lahko zavr{iti ra~un.s. Pod obra~unom se smatra skup i analiza svih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela. noge. dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. sluh. itd. SVJEDOCI I DOKAZI Svako su|enje. . a ne po vjerozakonima `idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni. knjige. koji je poslan svim ljudima.” 420 “.

ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' .{. 'Za{to svjedo~ite protiv . d`. tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to.a. a noge njihove }e Nam o onome {ta su radile.. Ako se ~ovjek pokaje. rekao je: “. prema tome {ta je ~ovjek radio. neka djela }e biti pobrisana..toga dana }e ona vijesti svoje kazivati jer }e joj Gospodar tvoj narediti.s.” Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati. a pet ~ula {ta su osje}ala. ka`e: “Kada se Zemlja naj`e{}im svojim potresom potrese.{. d`. RUKE. o~i o onome {to su gledale. o~i njihove.”425 “A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani... i kad do|u do nje.vidjet }e ga. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. -vidjet }e ga.” 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenu knjigu i re}i }e mu se: '^itaj svoju knjigu.' To su njene vijesti. oni prvi bit }e zadr`ani da bi ih sustigli ostali. njegovi udovi svjedo~iti: jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru. svjedo~iti. Poslanik. ka`e: “Danas }emo im usta za~epiti. ruke njihove }e Nam govoriti. Kada ~ovjek umre. ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti: “A kada se listovi (knjige) ra{ire. i kada Zemlja izbaci terete svoje. s. U suri “El-Zilzal” Allah. u{i {ta su slu{ale. dovoljno je da ti danas sam protiv sebe ra~un svi|a{. O^I. ruke o djelima.”424 SVJEDO^ENJE UDOV A UDOVA (JEZIK.‘” 423 SVJEDO^ENJE ZEMLJE Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo.v. i onaj koji bude uradio i koliko trun zla. NOGE.. jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela ~inio.Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene. U[I.. KO@A) U Kur'anu se spominje da }e. Allah. u{i njihove. ko`a {ta je dodirivala. a ako se ne pokaje.Islamsko znanje 147 SVJEDO^ENJE KNJIGA Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe.

razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. ako ne{to bude te`ilo koliko zrno goru{ice. Do njega ne}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika. s. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. dao je da i mi progovorimo'.” 429 Ispitivanje ra~una je radi procjene djela. posti}i.V AGA (V AGANJE DJELA) VAGA (VAGANJE Po zavr{etku polaganja ra~una za djela.S. vratili.428 MIZAN . VRELO) HAVD S. Vaga je istinska i ta~na. 'Allah.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i ko`e va{e protiv vas svjedo~ile. sa koga }e piti vjernici njegovi sljedbenici. Uzvi{eni ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo ne}e u~initi. rekao je: 'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene.S.. postavit }e vagu (mizan) za vaganje djela Svojih robova.v.{. neki ljudi }e biti udaljeni pa }u ja re}i: 'Gospodaru moj. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe?'”427 Vrelo je ogromno. poslije njegove smrti.V. napaja se iz D`enneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka.s.” 426 HA VD (POSLANIKOVO.”430 . u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje. Koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. hladnija od leda. {iroko onoliko koliko i dugo. donijet }emo ga. upitat }e oni ko`e svoje.A. S. Vrelo je izuzetno prostrano. Allah. stradati. a vaganjem }e se odrediti te`ina odre|enog djela kako bi se na osnovu te te`ine ~ovjek kaznio ili nagradio.v. [to se bude vi{e iz njega pilo.148 Islamsko znanje nas?'. Uzvi{eni ka`e u drugom ajetu: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno... Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda. odgovorit }e. mirisa ljep{eg od miska. tj.a..a. sla|a od meda.s. s.s. A i dosta je {to Mi ra~une svi|amo.. evo. s. ono }e se sve vi{e pove}avati. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: “Poslanik.A.V . oni su moji i od mog ummeta. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dosti`u stupanj tevatura.. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga {to ste radili. oni ~ija dobra djela prevagnu.a. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko ne}e biti zakinut. a oni ~ija djela budu lahka. oni }e. oni }e {ta `ele.v. d`.

a neko }e se jednom rukom uhvatiti.v..v.a. d`. {ehidi. iskrenim vjernicima. rekao: “Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici..POSREDOV ANJE [EFA 'AT POSREDOVANJE Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. da ka`e: “U~ite .a.a.s.{.”434 Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika. ali }e ovi. Zaista nam je Allah podario {to nije nikom drugom.v. a drugom posrtati. i doku~it }e ga vatra. neko tr~e}i. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'at za moj ummet na ahiretu.. Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra. Allah. Ibn-Mad`e prenosi od Osmana. dozvoli: “Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori.v.]UPRIJA SIRAT Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad d`ehenemske vatre. i zauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah..s. ~ak i poslanici i bogougodnici. a na koji }e imati pravo samo Muhammed.. D`ennet itd. d`. s. u~enjaci i {ehidi. Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih.s..a. d`.”433 U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci.{. Niko od njih ne}e se mo}i zauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah. a druga }e mu se izma}i. Koji nas je spasio od tebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao. d`. neko }e jednom nogom kora~ati.a.{. Bit }e okru`en tamom.{.s. dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu.ZAUZIMANJE . da se zauzima za svoj ummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu. ukazati Svojim poslanicima. melekima. Kur'an. bogobojazni vjernici. meleki.”431 [EF A'A T . Svi }e ljudi morati preko njega pre}i. s..a. [efa'at spomenut u ovom hadisu jeste op}i {efa'at koji obuhvata sve ljude.v. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku. s.” 432 Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod Allaha.. r. svi odreda. O ovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: “Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja se prima i svi su oni po`urili da to pravo iskoriste. Ovaj most je o{triji od sablje a tanji od dlake. d`. neko brzinom treptaja oka.Islamsko znanje 149 SIRA T . s. to odbiti i uputiti ih na Muhammeda. s. da je Poslanik. On `eli da im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeve u D`ennetu.{. A onaj ko pre|e re}i }e: “Hvala Allahu.s. {ehidima i drugim odabranim stvorenjima.

odlikovan nad ostalom svojom bra}om poslanicima.. kako bi im se Allah. d`.s. “.. o tome ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. s.v.s. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e” 437. da iza|u iz njega. ka`e: . .i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan.{. Allah. da u njeg ne u|u. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na “mevkifu” mjestu iskupa. s. Poslanik.a. bri`ni. Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf).{.... smilovao i uveo ih u D`ennet. a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli.a.. s. neke za ostale poslanike. Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u D`ehennemu.niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva sa onim za koga se zauzima: “Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori” 438. potrebno je ispuniti slijede}e uvjete: .{. Mnogi mufessiri (komentatori Kur'ana) ka`u da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao “el-mekamul-mahmud”440 (hvale dostojno mjesto)..a.” 439 VRSTE [EF A'A TA [EFA 'AT Postoji vi{e vrsta {efa'ata.”435 A {to se ti~e meleka. za olak{anje muka proisteklih iz du`ine stajanja i i{~ekivanja.v.. Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u D`ehennem. d`.v.da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha. d`. d`. Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste “veliki {efa'at” kojim je Muhammed. obo`avali. iz strahopo{tovanja prema Njemu. . sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojim je zadovoljan.{. Neke od njih su samo vezane za Poslanika. Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha. o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu: “A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od koristi. jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili.” 436 UVJETI [EF A'A TA [EFA 'AT Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha. d`..ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali.150 Islamsko znanje Kur'an. a oni su i sami.{..s.

Islamsko znanje 151 “Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta. pa }e mu tim biti ubla`ena kazna. niti je ikada nekome na um palo..a.v.” 443 Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u D`ehennem koji se ispod nje nalazi: “I oni }e u grupama u njega ulaziti. ljepota d`enetskih pejza`a. a ipak }e mu se staviti. u jednom hadisu: “Ono {to oko nije vidjelo. D@ENNET I D@EHENNEM D`ennet i D`ehennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike. svila i kadifa itd. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni.”441 Zauzimanje Poslanika.a. mlijeka i vina koje ne opija.. rijeke od meda.442 Zauzimanje da neki vjernici u|u u D`ennet bez polaganja ra~una. pa }e ~initi {efa'at za njega da bude izveden iz dna D`ehennema i stavljen negdje na njegov kraj. za svoga amid`u Ebu-Taliba. dvije d`ehenemske `eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati.. Zauzimanje za ulazak u D`ennet svih vjernika. zbog rodbinskih veza sa njim.” 444 D@ENNET Prvo {to nam na um pada kada mislimo o D`ennetu jesu u`ivanja. zbog {irka i nevjerovanja.s..v. On je mnogo bolji. Kao {to ka`e Resulullah..”445 . s. smirenost du{e. s.. a pomagao je Resulullahu.v. koji je umro kao mnogobo`ac. ali ne samo takav..s. Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u D`ennet: “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. ljep{i i ljudski razum njegove ljepote ne mo`e pojmiti.a. D`ennet jeste takav. Zauzimanje za pove}anje stupnja d`enetlijama u D`ennetu iznad onoga {to su zaslu`ili. hurije. s.s. uho nije ~ulo.

smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. zaista..v. krupnih o~iju. pripremljen za one koji se Allaha boje. oni }e na sigurnu mjestu biti. a nikako samo svojim djelima i onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba.: “Niko ne}e u}i u D`ennet svojim djelima. d`. to }e.Edenski vrtovi itd.. tako }e biti i Mi }emo ih hurijama. d`.{. spomenuo je neke od ljepota D`enneta: “A oni koji su se Allaha bojali.. ispred kojih }e rijeke te}i. obaspe Svojom milo{}u.{. Allahov Poslani~e?” Pa re~e: “^ak ni ja. poslije one prve smrti.s.”446 Ali ipak mo`emo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah.152 Islamsko znanje KO ]E U]I U D@ENNET? Ljudi i d`ini mogu u}i u D`ennet samo Allahovom milo{}u..” Pa bi upitan: “Zar ni ti.a. u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti.v. u njima. s.” 449 Zatim mjesto u D`ennetu “D`ennetulme'va . Ka`e Poslanik. oni koji su dobra djela ~inili. U njima }e mo}i. s. osim da me Allah. U slijede}im ajetima Allah.. To su robovi Milostivog. blagodat }e to od Gospodara tvoga biti. usred ba{~a i izvora. pozivali Allahu.s. biti uspjeh veliki!” 450 . ~ekaju odaje.{. i Njegov Poslanik.. kome je obe}an D`ennet... Na osnovu ovih imena i njihovih zna~enja vidimo da }e u D`ennetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici biti na razli~itim polo`ajima.. KAKO IZGLEDA D@ENNET? Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je D`ennet prostran koliko nebesa i Zemlja: “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovog zakona na Zemlji.. koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji su se samo Allaha bojali.ba{~e ~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti. sve jedne iznad drugih sagra|ene.d`enetsko prebivali{te. d`. Eto.” 448 U D`ennetu su: “..” 447 U njemu }e biti odaje za koje Uzvi{eni ka`e: “A one koji se Gospodara svoga boje.a. sigurno. da }e u njega u}i vjernici. “D`ennatu 'adn” . spomenuti u suri El-Furkan i na drugim mjestima u Kur'anu i sunnetu. `eniti.

rekav{i: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre. Temperatura u njemu je ujedna~ena.” Poslanik. dovoljna. re~e: “D`ehenemska . D@EHENNEM Za razliku od D`enneta. Govorit }e samo ono {to je dobro. ne}e ni hladno}u ni `egu osjetiti.” Neko re~e: “Allahov Poslani~e.s. ne bismo me|u stanovnicima D`ehennema u ognju bili!” 452 KAKO IZGLEDA D@EHENNEM? D`ehennem je opisao Poslanik. Iz grudi d`enetlija bit }e odstranjena zloba. Poslu`ivat }e ih mlade sluge nalik na biser skriveni. zaista. potvore itd.a.. i ona453 je. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist. bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju pro`ivljenja: “Oni su prije toga rasko{nim `ivotom `ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili i govorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo. smutnja. Mo}i }e da se {etaju po D`ennetu. U njemu }e vje~no boraviti.v.. Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okru`eni vo}em svakovrsnim.v. s. oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la` utjerivali: “Da smo slu{ali ili razmi{ljali. da razgovaraju s kim god `ele. a pozdrav }e biti selam.a. Bit }e sigurni. D`ehennem jeste takav.s. ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }e se ljudi vje~no pr`iti. zar }emo zbilja biti o`ivljeni?'” 451 Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma. mo}i }e da jedu i piju {to im du{a po`eli. s. ali i jo{ vi{e stra{niji i `e{}i. KO ]E U NJEGA U]I? Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima. mr`nja.Islamsko znanje 153 ST ANJE VJERNIKA U D@ENNETU STANJE Stanovnici D`enneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom.

”... mu~it }e se da je proguta.. svaki joj je dio ravan po temperaturi.. Allah je zaista silan i mudar.i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom.. Ulazit }e na sedam vrata: “Ona }e iznad njih biti zatvorena. okovani u okove i sind`ire i ba~eni u oganj razbuktali: “Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili. i ne}e im se patnja u njemu ubla`iti. ali je to gnojna te~nost: “Pred njim }e D`ehennem biti . kad im se ko`e ispeku.”458 Ima i odje}e ali je i ona od vatre: “. ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: “Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku.” 456 I u D`ehennemu ima hrane..459 i hladovine od vatre: “Nad njima }e biti naslage vatre.” 455 Kad god im jedne ko`e izgore.” 462 Najbla`a je kazna u D`ehennemu da se ~ovjeku stavi `eravica ispod stopala.463 .a. s.s.”454 Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju. Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu: “One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti. onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena. plamenim stupovima zasvo|ena. ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti.. D`ehenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima: “Oni ne}e biti na smrt osu|eni.” 460 ST ANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? STANJE Bit }e privo|eni u njega u grupama. a i ispod njih naslage. ali on ne}e umrijeti..v. D`ehennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva. njega }e te{ka patnja ~ekati. a od nje }e mu mozak klju~ati.” 461 Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku. i ne}e umrijeti..” 457 U njemu ima i pi}a. te osoba umre i time prestaje bol.154 Islamsko znanje vatra je `e{}a od dunjalu~ke 69 puta. zamijenit }emo im ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju. ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika. u trbuhu }e kao rastopljena kovina vreti.

{.s. 'A da li vas {ta ometa da vidite Sunce kada nema oblaka?' 'Ne.” 468 Poslanik.469 “U njemu (D`ennetu) imat }e {to god za`ele . govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe. i vi{e od toga. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen. Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti.a..” 465 govori da se Allah ne mo`e vidjeti na dunjaluku. Allahov Poslani~e'...v. a da “i vi{e od toga” jeste gledanje u Allahovo lice. Takvi Ga ne}e mo}i vidjeti na ahiretu. s... tj.467 Za ajet: “One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada. prenosi se: “Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e.” 464 Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu.v.” 470Alija . pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa i rekao: ‘Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec). d`.. tako isto }ete Njega vidjeti.” 466 U ovoj suri Allah. Allahov Poslani~e!’ ‘E. `arko `eli da vidi svoga Gospodara. Iz ovoga se zaklju~uje da }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen. s. Ovo se u usuli fikhu zove “mehfumul-muhalefe” (dokaz suprotnog shvatanja).Islamsko znanje 155 VI\ENJE ALLAHA (NA SUDNJEM DANU) Svako ko vjeruje u Allaha. r.. A to zna~i jasno i bez pote{ko}e.. I ka`e Uzvi{eni: “Uistinu.. Ta po~ast je samo za njih.. Kur'an i sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {to vide mjesec u no}i u{tapa.471 HADISI O VI\ENJU ALLAHA Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od D`erira ibn Abdullaha koji ka`e: “Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom. rekli su... u Gospodara svoga }e gledati.’”472 Od Ebu-Hurejrea. a ajet: “Pogledi do Njega ne mogu doprijeti.a od Nas i vi{e.{. i boji Ga se. Ne}e vas ni{ta sprije~iti da Ga vidite. rekao je da “nagrada” jeste D`ennet.a.'”473 .s. Ka`e Uzvi{eni Allah: “Toga dana }e neka lica blistava biti. ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da vidite Mjesec u no}i u{tapa?' 'Ne.a. Enes ibn Malik i drugi ashabi su rije~i: “a od Nas i vi{e” protuma~ili kao vi|enje Allaha. d`.

Ovo je primjer kadera. To je primjer kada'a. Njegove meleke. D`ibril je pitao Poslanika. sve odvija onako kako je On odredio.v. a drugi je na mjestu ku}e. dogoditi u odre|eno vrijeme i na koje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se...v. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba..{.. Poduzetnik realizuje ono {to je odredio in`enjer. Ali Tantavi je u svojoj knjizi “Op}i prikaz vjere islama” ovako to iskazao: “Na zgradama koje se podi`u.. o imanu pa mu je odgovorio: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. odre|uje visinu zgrade.{. postotak svakog od njih. Uzvi{eni Allah. Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovo zadovoljstvo i uputu. bilo dobro ili zlo. jer jedan od njih ima funkciju temelja. zatim gdje }e biti vrata. d`. itd.{.. knjige. ZNA^ENJE “KADA 'A I KADERA” “KADA'A Kada’ i kader na osnovu svega izlo`enog jesu dva povezana pojma koja uzajamno proizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se. poduzetnik. objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant. In`enjer crta plan. Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva. odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego se desilo jo{ u ezelu (praiskonu). kompetenciji. a to je “kada’ ”. iz milosti u~inio dovu i sadaku . Prema tome..{. I kao {to in`enjer mo`e napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah. a to je “kader”. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj.” Poznati alim.a. in`enjer. izvo|a~ radova. Oni su bili visokog odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku. na{ savremenik. prozori. s. d`.s.. materijal koji }e upotrijebiti... debljinu zidova. poslanike. On je znao {ta }e se desiti. s. biva s Allahovim odre|enjem. sada mo`emo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: “Kader je Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo. bez vjerovanja u kada' i kader. stoga. d`. Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader. Ugledat }emo se na njih u shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti.a.s. d`.156 Islamsko znanje [ESTI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U KADA ' I KADER VJEROVANJE KADA' [esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' i kader.”474 Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha.

Ta ~etiri temelja su: 1. njihova me|usobna udaljenost.'”477 .. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}. vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg dana. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje. Jedino ga je On odredio i jedino ga On. Svemu tome jesu svjedok stvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano. VJEROV ANJE U ALLAHOVO VJEROVANJE SVEOBUHV ATNO ZNANJE SVEOBUHVA Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bit svemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je `elio stvoriti. upotpunio je svoj iman u odre|enje. bilo je. 2. 4. a isto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat. a Njegovo prijestolje je bilo na vodi. nije ni bilo. ukida dovom. na~in formiranja.s. da ka`e: 'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje.” 475 Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja. njegovo vjerovanje u odre|enje je nepotpuno. 1. potpuno precizno i u detalje razra|eno. 2.Islamsko znanje 157 uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. s. a {ta nije htio. kod koga se na|u sva ~etiri. {ta je htio.a. svijet i pojave. ako ho}e. a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e. zakoni izme|u njih i u samim njima.v. Sve ovo je ve} od prije bilo zapisano u “Levhi-Mahfuzu”476. knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i (odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje. 3. Sve je to zapisano Njegovim savr{enim i neograni~enim znanjem. Pod kaderom podrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU ZAPISAO SVE POJA VE I DOGA\AJE POJAVE Muslim u svom “Sahihu” od Abdullaha ibn Amra ibn Asa bilje`i da je ovaj rekao: “^uo sam Allahova Poslanika.

” 478 “Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili. samo za to rekne 'Budi'.” 484 O Ibrahimu. bilo je. VJEROV ANJE U ALLAHOVU SVEOBUHV ATNU VJEROVANJE SVEOBUHVA VOLJU I DJELOTVORNU MO] Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}. d`. i ono bude.” 480 “I zato On mo`e. a onoga koga ho}e. oni to ne bi u~inili.. 4.. nije ni bilo. U Njegovoj vlasti biva samo ono {to On `eli. osim ako bi Allah htio.s. a.” 483 Rekao je: “. VJEROV ANJE DA JE ALLAH VJEROVANJE STVORIO SVE [TO POSTOJI Allah..” 479 “A da je Gospodar tvoj htio.158 Islamsko znanje 3..oni opet ne bi vjerovali. a ne svojom sposobno{}u i spretno{}u.: “A vi ne mo`ete ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha. ka`e da je rekao svom narodu: “Allah stvara i vas i ono {to napravite.”481 “Onoga koga ho}e. a ono {to nije htio. Ka`e Uzvi{eni Allah. d`. kad ne{to ho}e. i kad bismo pred njih o~igledno sve dokaze sabrali . na pravi put izvodi.” 482 Ono {to je Allah htio. stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i.i Koji je sve stvorio i kako treba uredio.” 485 .{. Ono {to je Allah htio. Gospodara svjetova. stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to ka`e Uzvi{eni Gospodar: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. Nikakav pokret ni mirovanje na nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje. Allah ostavlja u zabludi.{.

Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka..v. da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }e ubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{ta nije znao? Odnekud je. to htio i stvorio tako da ljudski razum mo`e ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}a prihvatiti. a ne da istra`uju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega. a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinu toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om. Lice mu se zacrvenje te je rekao: “Zar sam vam ovo naredio. morao do}i poticaj za ubistvo. i obavezni smo u njih vjerovati. a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja. stra{no naljutio kada je zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. OP ASNOST RASPRA VE O KADERU OPASNOST RASPRAVE Na{i su razumi ograni~eni i Allah.{. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. s. Pitanje istra`ivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i rasipa snagu uma. ~ovjek koji vjeruje ispravno u Allaha. PRA VDANJE KADEROM PRAVDANJE Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave. pisanja. spadaju u gaib (nevidljivo). ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{teni kada su po~eli raspravljati o ovoj stvari. Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznaje pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. d`.s. ipak.. Zato je Allahov Poslanik. Jedna od tih gajb stvari jeste i su{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha.v. odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{e razloga: u momentima prije ubistva.. s. sve zapisao.a. d`.s.Islamsko znanje 159 SU[TINA VJEROV ANJA U KADER VJEROVANJA Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti. Jednog dana se Poslanik. i zabranio upu{tanje u polemiku o kaderu. zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!”486 .{.. kako ona funkcioni{u i kako se mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli. iz njegove slobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom.” Naravno.a. on ka`e: “Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu. Nije dozvoljeno pitati o su{tini kadera. Odakle je do{ao ako nije zavirio u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog. volje i stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava).

Oni su za nas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli. {ejtane.v. Postoji nekoliko vrsta gajba: 1.v. kaderu. snova. u vjerodostojnim (sahih) hadisima.{. d`ini. prvog ~ovjeka itd.{. budu}nost. Za metereologe se ne . s. Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: “.s. Odgovor je jednostavan. spomenuo u Kur'anu kao i Njegov Poslanik. 3.. s. itd. polaganje ra~una. Postavlja se pitanje. a u {to spada: vjerovanje u meleke. nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima. kao {to je. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci.s.a. gajb koji niko od ljudi nije do`ivio niti vidio. kada' i kader.a. 2. neka je Allah. d`. oni su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide. meleki.. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i Zemlje. d`ine. jer oni vjeruju i u stvari koje ne vide. i upitao ga o kaderu.NEVIDLJIVI SVIJET Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. r.. ali su ga do`ivjeli drugi ljudi. Jedan ~ovjek do{ao je Aliji. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{i nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisu rekli. postojanje misli.. npr. d`... Sudnji dan. sa njima zadovoljan. GAJB .{. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono {to vide i svojim ~ulima registruju. postojanje struje. poslanike. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima mo`e prosu|ivati. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti. Sudnji dan. nagradu i kaznu. {ejtani. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenih Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti. Osmanlija itd. i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{e raspravljao. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici.a. kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada oni ne poznaju gajb.koji vjeruju u nevidljivo. ~ovjeka i svega ostalog za nas. Takav slu~aj je sa `ivotom drevnih naroda: Rimljana. Asiraca. itd. Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. na {to mu je on odgovorio: “Tajna Allaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{. osje}aja.160 Islamsko znanje Ashabi. knjige. Takav gajb jesu Allahova svojstva.” 488 Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah..”487 Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom. odazvali su se odmah i prihvatili uputstvo i naredbu Poslanika. d`. zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje..

nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {to su drugi primijetili.Islamsko znanje 161 mo`e re}i da su vidjeli gajb. d`. “[irk (pridru`ivanje Allahu drugih bo`anstava).a.s. ili prijetnju na ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu.odgovori Poslanik. Grijeh je. navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. Allahov Poslani~e?” upita{e ashabi. Takva osoba i ako bude u{la u D`ehennem. jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri. ka`e: “^uvajte se sedam grijeha koji vode u propast!” .ka`e: . njegov slu~aj je u Allahovoj volji. d`.{. Neki u~enjaci. da ne smatramo neke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima... na osnovu poznatih kriterija. Po spomenutoj definiciji mo`emo odrediti {ta je veliki grijeh. VELIKI GRIJESI Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnosti posljedica njihovog ~injenja. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu'minki” . Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima. Taj je ipak vjernik. najbolje zna o svemu tome.a. kao {to je ovaj. ali sa manjkavim imanom. ubistvo bez opravdanog razloga.{.v. Pored njih postoji jo{ mnogo sli~nih. u}i }e u D`ennet. Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo.a. neko vrijeme }e boraviti u D`ehennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj te`ini. sihir. s. jer ustrajavanje u malim grijesima pretvara se u veliki grijeh. a poslije }e Allahovom milo{}u u}i u D`ennet.. Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom hadisu: Poslanik. Stav u~enjaka ehli-sunneta u pogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to pod uslovom da ga ne smatra dozvoljenim.v.v.s. ipak.490 Naravno. Poslanik. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicija jeste ova: “Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva). (tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava. s. Ako mu oprosti. a nije se pokajao za njih prije smrti. kamata. a Allah. da odrede ta~an broj velikih grijeha. kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491. ne}e vje~no boraviti u njemu ako je bila musliman. Mnogi su poku{avali.”489 Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enom Allahu. ne zna~i njihovo svo|enje na odre|eni broj. s. Ukoliko je po~inio takve grijehe.“Koji su to. Allahu nije drago da se on ~ini. a ako ne. jedenje imetka siro~eta. grijeh i koliki god bio..s. naveli su oko sedamdeset velikih grijeha.

itd. uzurpacija imetka siro~eta. 11. To je talog srca koji je Allah spomenuo u Kur'anu: “A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova.{. 16. 26. 19. Nazvani su malim grijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna. 32. lihvarstvo. 3. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u o~aj. kleveta moralno ~iste osobe. razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana. ezana. la`. prekidanje rodbinskih veza. krivo svjedo~enje. Ovo su neki veliki grijesi kojih se moramo kloniti. ogovaranje. MALI GRIJESI Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja i srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. sihr. 34. 9. uznemiravanje susjeda. ipak. na njegovo srce stavi se crna ta~ka. kockanje. opona{anje `ena od mu{karaca i obratno. 29. 13. 14. oni grijesi ~ije ~injenje je van kriterija velikih grijeha. kriva zakletva. ostavljanje namaza. 31. pijenje alkohola. 25. oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. kao {to smo ve} spomenuli. 23. a ako se pokaje i odustane od tog grijeha i zamoli oprost. ubistvo bez opravdanog razloga. neobavljanje had`a ako je u mogu}nosti. la` na Allaha.162 Islamsko znanje “Kada ~ovjek pogrije{i. Obo`avanje nekog drugog mimo Allaha. njihovo konstantno ~injenje vodi velikom grijehu. 5. ne~i{}enje poslije mokrenja. neispunjavanje obe}anja. vjerovanje vra~aru. 28. 10. makar i u manjim stvarima. ali. zinaluk (blud). 2. nevladanje po Allahovim zakonima. 27. 12. . 30. bijeg sa bojnog polja 15. 20. ikameta. To su. trajno grije{enje. 4. 33. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim pozdravom.” (El-Mutaffifun: 14)492 PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 1. 17. itd. uzimanje i davanje kamate. 24.. pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. kra|a. 22. Ako se tome grijehu ponovo vrati. obla~enje svile i zlata (mu{karcu). prevara-varanje. skrivanje znanja. d`. samoubistvo. 8. 6. ustvari. 7. neposlu{nost roditeljima. preno{enje tu|ih rije~i. 18. nedavanje zekata. 21.

a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskreno pokaju i grijeha se pro|u. D`ehennem..POKAJANJE ET-TEVBA Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vad`ib grje{niku i da ona ima svoje uvjete koje treba ispuniti da bi bila primljena.. Allah.. Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje istine neistinom. ka`e u Kur'anu: “A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici u vatri. a i onima koji umru kao nevjernici. d`.. a ne zbog ne~ega drugog. potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatra`iti oprost. Allah.Islamsko znanje 163 ET -TEVBA . jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe.{.497 [erijatsko .{.. a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga. a koji.terminolo{ko zna~enje: Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to su Allah. Ova vrsta nevjerstva jeste iz uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora. zato {to zemljoradnik zemljom pokriva sjeme. 5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to ka`e Uzvi{eni Allah u Kur'anu: “Uzaludno je kajanje onih koji ~ine lo{a djela. s.primjer za to jeste bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike.v.NEVJERSTVO Jezi~ko zna~enje kufra je: “pokrivanje ne~ega ne~im”.a. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: “. a to }e u`asna sudbina biti!” 498 .mno`ina od kafir. ka`e: “Svi ljudi grije{e. kad se nekom od njih pribli`i smrt. ostavio je mogu}nost svakom grje{niku da se pokaje dok je jo{ na dunjaluku.s. Kur'an. Poslanik. itd.” 496 U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz “kuffar”. 3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu. d`.”493 Uvjeti primanja tevbe su: 1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh.. meleki. u njoj }e vje~no ostati. govore: 'Sad se zaista kajem!'. Njima smo bolnu patnju pripremili” 494.. 2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost. poslanici.495 KUFR . 4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha. D`ennet. 6) postoji i poseban uvjet.

u tom slu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri. udru`ivanje. iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije. a to su veliki i mali {irk. Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e robovati.vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. Takav {irk ~inili su mekanski mu{rici. obo`avaju}i ih.” 499 Zatim hadis koji poja{njava gornji ajet.164 Islamsko znanje Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom. kao {to Allah ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. ali vjeruje da je on obavezan. Ako ~ovjek primi islam prije smrti i pokaje se. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski ajet: “. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti u D`ehennemu. Me|utim. a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ija je obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). Za primjer ovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza.. te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru.” 501 PODJELA [IRKA [IRK U ULUHIJJETU Ova vrsta u sebi sadr`i dvije podvrste. moliti. bojati ga se.. Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u D`ehennemu..{to zna~i da ne izlazi iz vjere. i on je du`an pokajati se za svoj grijeh.. treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam. Drugi ka`u da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga. `rtvovati. ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. [IRK Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo. Oni su za svoje bogove. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom.”500 Ovdje postoji razila`enje me|u muslimanskom ulemom u pogledu izvo|enja ove vrste kufra iz vjere. govorili: . a u kome Poslanik ka`e: “Izme|u ~ovjeka i nevjerstva je ostavljanje namaza. 1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zaslu`uju da budu obo`avani. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan. Jedni ka`u da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere. veliki grje{nik . a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e.

’ ‘ Kada Allah bude nagra|ivao ljude za njihova djela.s. kako je tek te`ak grijeh veliki {irk? . sigurno bi im propalo ono {to su ~inili.. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: “Ebu-Umame ka`e: 'Do{ao je ~ovjek Allahovom Poslaniku. Osoba ne izlazi iz vjere.Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.” “Reci: 'Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to.a. Primjer ovoga {irka je zakletva ne~im mimo Allaha. tvoja djela }e sigurno propasti.” 504 “A tebi..v. i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao.'”508 Nakon navo|enja svih ovih hadisa mo`emo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz poslu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'.s. da li }e vas oni nagraditi za njih.v. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga. Pogledajte. s. a potom je rekao: 'Allah ne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega. nego spada u velike grijehe. itd.” 503 Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove i posrednike na taj na~in {to od njih tra`e pomo} koja se samo od Allaha tra`i..v..a.. ali je u velikoj opasnosti.. a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim. Ova vrsta poni{tava djela. umanjit }e mu se nagrada.. ka`e: 'On nema nikakve koristi od toga djela. rekao: 'Najvi{e ~ega se bojim za vas jeste mali {irk.'”507 Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik.' Ponovio je to tri puta..” 502 “. kao {to se u hadisu ka`e: “Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je {irk.A da su oni druge Njemu ravnim smatrali. On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je. a ti }e{ izgubljen biti. Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili `iv ~ovjek mo`e na{tetiti ili korist pridonijeti bez Allahove volje. melek.” Ovaj {irk ne izvodi iz vjere. s. {ta njemu pripada?' Poslanik.a. kamen. on spada u mu{rike.pretvaranje... {ejtan.”506 Ovaj {irk mo`e biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru u drugo bo`anstvo. i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radi nagrade i spominjanja.Islamsko znanje 165 “.. drvo ili ne{to drugo.mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili. Svejedno je pri tome da li predmet obo`avanja bio ~ovjek.s. re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djela na dunjaluku. Allah ka`e: “.'” 505 Mali je {irk “svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta. s.

Allah.515 . zato {to negiraju da je Allah predodredio sve pojave i stvari.. onako }e biti ka`njeni!” 514 Katade ka`e da rije~ “iskre}u” zna~i “da {irk ~ine”... Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvih ideja u brojnim ajetima: “Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore.” 510 Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga. Allah. Takav {irk je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko opskrbljuje.”.166 Islamsko znanje [IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima.kako budu radili.. i sami su stvoreni.niko nije kao On!. Kaderije koji ka`u da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka. daje ki{u itd.{.a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti”. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutale sekte kao {to su “mu{ebbihe”.. d`. A Ibn-Abbas rekao je da “iskretanje” zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i Uzza'a. d`.{. kao onaj {to ka`e da je Allahova ruka kao njegova ruka.513 2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena bo`anstva. ili Allahov vid kao njegov vid itd. A Ibn-D`urejdi ka`e da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz. ka`e: “Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima. Kao {to je Faraon za sebe rekao: “Ja sam Gospodar va{ najve}i!” 509 Ili Nimrud Ibrahimu.Ja dajem `ivot i smrt. alejhisselamu: “.. im se obra}a: “. a Lat od imena Allah.... Naprimjer da ka`emo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje.. a klonite se onih koji iskre}u Njegova imena . i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?”511 [IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF AT VES-SIFA Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste: 1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima.512 “...

U suri El-Fatiha ka`e se: “(Bo`e). koja ima zna~enje “odvesti nekoga na stranputicu”.a koga Allah u zabludu dovede. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka: 1) nifak iz uvjerenja. i On dobro zna one koji }e pravim putem po}i. tj. U drugom ajetu On ka`e: “Ti. on je munafik. a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu.Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e.{. a pokazivanje vjerovanja na jeziku. ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{ uputiti .” Ka`e se “pogre{no ga je uputio”. d`.{. Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda).” 519 . d`. kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: “Skrenuti sa puta kojeg je propisao Allah.Islamsko znanje 167 NIF AK (LICEMJERSTVO) NIFAK Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a. HIDAJET (UPUT A) (UPUTA) Hidajet ili upu}ivanje zna~i “uputiti nekoga na dobro djelo . a kada se prepire.{. a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u slijede}em hadisu: “Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva.”516 2) nifak djelom. uputi nas na pravi put!” Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje na pravi put Allah. kada obe}a-ne ispuni. d`.” 518 Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje toga puta i istine jedino u Allaha. u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada govori-la`e.”517 Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava. a nikako da je na osnovu njih postao kafir. u~inio je da luta. Du`an je osloboditi ih se i pokajati za njih. U Kur'anu se ka`e: “. Allah za njih ka`e: “Munafici }e na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i..na pravi put”. doista. niko ga na pravi put ne mo`e uputiti. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe la`i.. prelazi sve granice u tome. A kod koga se na|e jedno od njih. pretvaranja. to zna~i da je njegov iman manjkav. ismijavanja itd.

Darul-kitabil-arebi. Bejrut. Daru ihjait-turasil-arebi. Bejrut. Zuhdija Adilovi}. Bejrut. god. Preveo sa arapskog dr.god. i Darul-fikr. Dr.erkanuhu. 1983. Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi. erkanuhu. Egipat. El-Mektebul-islami. 1987. Bejrut. Kuvajt. 1985. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Darul-ma'rife. prvo izdanje.god. drugo izdanje. Daru ihjait-turasil-arebi. Bejrut. god. prvo izdanje. Amman. Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje. Zenica 1995. Mektebetul-felah. El-mektebul-islami. Darulmektebetil-hajat. Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: “[erh Kasideti Ibnil-Kajjim”. 1993. “Kur'an s prevodom” Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda. Bejrut. prvo izdanje.god.god. Bejrut.Zagreb. hakikatuhu nevakiduhu”. 1988. 1972. god. Dr. Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sid`istani: “Sunen Ebu-Davud”. Dar Ibnul-D`evzi. 1962.. Bejrut.god. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman . 1985. Izdava~ “Taibah International”. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. 1985. Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}. 1978. Ibn-Had`er: El-Askalani “Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari”. Omer El-E{kar: “Er-Rusulu ver-risalat”. 1964. hakikatuhu nevakiduhu”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”.god. Darul-fikr. prvo izdanje.god. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”. tre}e izdanje. Ahmed ibn Hanbel: “Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel”. 1994.168 Islamsko znanje LITERA TURA LITERATURA Besim Korkut.god. “[erhul-akidet-Tahavijje” Izdava~ El-Mektebul-islami.god. ~etvrto izdanje Ali Tantavi: “Op}i prikaz vjere Islama”. {tampano u Medini 1993.god. Sedmo izdanje. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. Es-Sejjid Sabik: “El-akaid el-islamijje”. Biblioteka “EtTakva”. Dr. Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: “Tefsirul-Kur'anil-azim”.god. .

god.god. Amman. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka Dr. El-Imam Malik ibn Enes: “El-Muvetta”. 1964. 1988.” Izdata u Ammanu. Muhammed Fuad Abdul-Baki u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”. [emsuddin ez-Zehebi: “Kitab El-Kebair” . 1995. Darul-Kalem-Damask. drugo izdanje. Mosal. 1984. Mektebetul-medeni. Darul-kutubil-ilmijje. Daru ihjait-turasil-arebi. prvo izdanje 1984. Mektebetuz-zehra El-hadise. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti veld`ema'ati”. Zenica 1997. 1988 god. Es-Sefarini: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el-- . Darul-kitabil-arebi. Bejrut. {tampano 1979. Darur-rajeh. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-Dinul-halis”. Bejrut.god.god. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi} Dr. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”. Dr. Dr. izdava~ “Ensaru Sunne Muhammedijje”.god. Darur-rejjan litturas. 1992. Vehbet ez-Zuhajli: “Et-Tefsirul-munir”. god. Muhammed Revvas Kal'ad`i i dr. 1988. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. Sadik Kunejbi “Mu'd`emul-lugatil fukaha'. {esto izdanje. god. drugo izdanje. god. tre}e izdanje. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. Muessetul ElHatib Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid”.god.god. Izdava~ “Daru Nefais”. Daru ihjait-turasil-arebi. 1950. 1988. god.Darul-Masrijje El-Lubnanijje. Kairo. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Ad`uri: “E{-[eri'a”. Rijad. Ibn-Mad`e: “Sunen Ibn Mad`e”.god. Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: “El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nad`ijeh ve mud`anebetul-firekil-mezmumeh”. 1975.Islamsko znanje 169 Safijjurrahman el-Mubarekfuri: “Zape~a}eni d`enetski napitak”. prvo izdanje 1991. Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u “El-Mu'd`emul-kebir”. Daru ihjait-turasil-arebi. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”. Izdava~ “Darul-fikr” Damask. god. Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”.

Darul-fikr. Damask. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: “Et-Tezkire fi ahvalilmevta ve umuril-ahire”. Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-D`ereri: “En-Nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Damask. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Usulul-iman”. Darul-i'lam ed-duveli.god. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. Mektebet {ebabil-muslim. drugo izdanje 1982.god.god. Kairo 1992. Muessetul-hafikin. Ebul-E'ala el-Mevdudi: “Mebadi'ul-islam”. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”. drugo izdanje. Bejrut. 1957. .170 Islamsko znanje medijje fi akdil-firkatil-merdijje”.

FIKH .

.

naredio da se ~ine. kao {to je sadekatul-fitr521.gajru muekkede (nepritvr|eni). sa drugih je skinuta odgovornost. 3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada.DEFINICIJA FIKHA I PODJELA NJEGOVIH PROPISA Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo.520 Fikhski propisi dijele se na: 1) fard . za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. a za izostavljanje nema kazne522. kao {to je sabahski. Sunneta imamo dvije vrste: a) . 4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zaslu`uju nagrada niti kazna. mora ili ne mora. a za neizvr{enje kazna. kao {to je npr.to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio. Primjer za fardi kifaje jeste d`enaza-namaz. ali manje strogom ili manje jasnom naredbom nego {to je farz..muekkede (pritvr|eni). pi}e. a za neizvr{enje kazna. Ali ako to niko ne izvr{i. a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao. ako se ovakva dijela ~ine sa . 2) vad`ib su radnje koje je Allah. i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. Me|utim. svi }e biti grje{ni. je li ga slobodno ~initi.{. pet dnevnih namaza. osim kad se u cijelosti svjesno zanemari. proiza{lo iz Objave koja je dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu. fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima. d`. i ako jedan broj obaveznika tu du`nost izvr{i. te bismo zbog toga i mi trebali da ih radimo.to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i muslimanki li~no. smije ili ne smije ~initi. Fard se dijeli na: fardi-ajn . ili je neko djelo pohvalno ili ru`no raditi. Ta nauka ocjenjuje sve postupke punoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo. a to su djela koja je Poslanik redovno radio. kao {to je ikindijski sunnet523. b) . hodanje itd. podnevski ak{amski i jacijski sunnet poslije farza te podnevski prije farza. po vjerskim propisima. kao {to je jelo.

kao npr: jedenje lijevom rukom524.174 Islamsko znanje lijepim nijjetom. odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru. razvod. 6) haram su djela koja je Allah.. ^ETVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo) Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje kazne i popravne mjere. Koji je jedini zaslu`an i Kome jedino dolikuje da bude obo`avan. potvora. Tu spada zinaluk (blud).mekruh tahrimen. Dijeli se na dvije vrste: . ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide u d`amiju. vo|enje postupka. onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak. zakletve. PETI DIO: murafeat (tu`ila{tvo) Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom `ivotu. itd. 5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. ubistvo. odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe. nasljedstvo. iddet “~ekanje” (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti mu`a. te ~ovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu. DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi) Ovaj dio ure|uje odnose ljudi.{. u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije. pijenje alkohola. u svakodnevnom `ivotu.. udru`ivanje i svaki drugi imovinski kontakti. PODJELA FIKHA Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova. jednih prema drugima. kockanje. oporuka. oporuku. iznajmljivanje. a obuhvata sklapanje braka. a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. . ali njegova zabrana nije jasna kao kod harama. zaslu`it }e se nagrada. . to hodanje postaje zabranjenim. d`. d`. i ~ija radnja se ne ka`njava. kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja je ve} zaru~ena. podizanje potomstva i druga prava i du`nosti bra~nih drugova. i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. u {to spada kupoprodaja.mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi. ustanovljavanje porijekla. a ako se uputio na mjesta gdje }e ~initi grijehe. la`. TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo) Ovaj dio reguli{e odnose izme|u mu`a i `ene u toku `ivota i nakon smrti.{. poklon. strogo zabranio. PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja. Naprimjer. podizanje i pobijanje optu`be. svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo.

nego je to jedna sveobuhvatna. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni i uop}e na Balkanu. neki misle. 3.525 Iz navedene podjele fikha mo`e se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima. propise o borbi (d`ihadu). odnosno. . sunnet. MEZHEBI Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha. Allah mu se smilovao. Oni su jezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razila`enja oko hadisa i pravne metodologije.) Danas kod nas. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu. Allah mu se smilovao. a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. Ovaj je mezheb veoma pro{iren u arapskom svijetu. Afganistanu. te garantuje uspjeh i napredak dru{tvu koje je primjenjuje. postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji su nazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad. a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama. 1. id`ma527. a umro 241-te godine po Hid`ri. uravnote`ena vjera. koja se bavi ~ovjekovom stvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja. iskrivljenim vjerama. Razlozi koji su doveli do pojedinih razila`enja me|u ulemom su objektivne prirode. Allah mu se smilovao.Islamsko znanje 175 [ESTI DIO: vojni pohodi Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja. na`alost. Ro|en je u Bagdadu 164-te. Oni koriste nau~nu metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku. to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an. [to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole). ure|ivanje odnosa izme|u jednih i drugih. Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama. Ro|en je u Gazzi (Palestina) 150-te. vrste me|usobnih ugovora. Rodio se u Medini 93-}e. 4. Rodio se u Kufi 80-te. i dr. a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. kijas528. nau~nom metodologijom rje{avali pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje. 2. Sakupio je poznatu zbirku hadisa “Muvetta”. a umro 179-te godine po Hid`ri. odre|ivanje glavarine. sunnijskih muslimana. zatim u Turskoj. a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim. progla{avanje rata i mira. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi. Sabrao je poznatu hadisku zbirku “Musned” Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama. Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enih nekada{njih ruskih republika. Allah mu se smilovao. moramo znati da su sva ~etiri priznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. ratnom plijenu i dr. kako. [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji.

nakon {to imam prou~i Fatihu naglas. ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjan dokaz kao {to je dizanje ruku u namazu. izgovaranje naglas amin. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika. Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamo islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima. . Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarija koji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata.176 Islamsko znanje Prema tome. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. a ne po ne~ijem naho|enju.

takvom se vodom mo`e abdestiti. Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. [to se ti~e vode u koju upadne ne~ist.. iako je bolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo. poput li{}a ili zemlje. okus ili miris. .529 Ako `ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine. bez obzira da li se radi o morskoj vodi. ru`ina voda i druge te~nosti. Tu spada sir}e. kao i voda koja je promijenila svoje svojstvo ne~im {to se mo`e odvojiti od nje (npr.tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja). sapun ili {afran). ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jedno od tri svojstva: boju. ~ist je i ~iste}i. [to se ti~e su'ra ma~ke.~ista i ~iste}a .~ista ali ne i ~iste}a . to ne}e uticati na njenu ~isto}u. ^ovje~iji su'r. U ovu vrstu ra~una se i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja. snijegu ili izvorskoj vodi.njome se ne mo`e posti}i ~i{}enje. kao i su'r `ivotinja ~ije se meso jede. Su'r psa ili svinje je ne~ist. To je teku}ina za koju se ne mo`e re}i da je voda.PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ^ISTO]A VODA I NJENE VRSTE Ima vi{e vrsta voda: . ptica grabljivica. i sl.to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se posti`e ~isto}a. VRSTE NE^ISTO]A 1. ki{nici. pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. . ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto a ne mo`e se odvojiti od vode. osim ribe i skakavca. Strv-mrljina . Ko`a mrljine postaje ~ista {tavljenjem.

s tim {to kod `ene izlazi vi{e. Mezijj . niti u d`amiji.sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadra`aja. 7. ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano neko Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana.adaba: 1. nego }e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga. a ako se osu{i. du`an je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}a iza{la. 3. niti u staja}u ili teku}u vodu. ono {to se povrati. 6. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{to mora progovoriti. a postoji i mogu}nost prskanja mokra}om. . ^I[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du. jer to odudara od dostojanstva. 4. prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju. Prilikom obavljanja nu`de treba se pridr`avati slijede}ih pravila . kod mu{karca i `ene. ili krvi hajza i nifasa. ako je u teku}em stanju. 5. 7. onda kamenom ili ne~im sli~nim ~ime se mo`e ostraniti ne~ist. 5. Krv. Pas i svinja su ne~isti. ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{i na otvorenom prostoru. 3. Krv buha i njima sli~nih `ivotinjica ne smeta. izmet i mokra}a. [to se ti~e sperme ona se. tako {to }e se re}i: “Bismillahi. osim u slu~aju kad je zaklonjen od Kabe ne~im u neposrednoj blizini. pa makar to bilo i u kakvu posudu. Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi. niti na kabur. ne mokriti na mjestu gdje se kupa. mora oprati. onda se mo`e samo dobro istrti. 4. kao {to je zid i sl.vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret prostate). Najbolje je taj dio oprati vodom. @ivotinjski izmet. ne obavljati nu`du u `ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu `ivotinje ili druga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga. Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl. kada se po|e u nu`nik. svejedno da li se radi o krvi koja isti~e. Ukoliko nema vode. bez nu`de ne mokriti stoje}i530.178 Islamsko znanje 2. 6.” (“Allahu za{titi me od svih ne~isto}a i zlih d`ina”). Gnoj. 2. 8. Vedijj ..

10. 3. zubi }e se oprati ~etkicom. nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima. ili bar prstom protrljati. radio.v. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 1. 5. “Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je Poslanik.Islamsko znanje 179 9. (jer je to hrana d`ina muslimana). Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom.s. potiranje glave. pred u~enje Kur'ana. a iz njega izlaziti desnom. u nu`nik ulaziti lijevom nogom.535 SUNNETI ABDEST A ABDESTA To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta. lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite . pranje zuba misvakom. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta. izapiranje nosa tri puta. i prilikom izlaska izgovoriti rije~i “gufraneke”531. pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu.s. tj. a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje: 1. pranje nogu do iza ~lanaka. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla. a ne}e je prati kada uzima abdest). ABDEST Uzvi{eni Allah je rekao: “O vjernici. ne ~istiti se sasu{enim `ivotinjskim izmetom i kostima. s. a ako je ima. ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik. Najbolji je onaj izra|en od eraka koji se donosi iz Hid`aza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti. pranje ruku do iza laktova.v. Bolje je potrati cijelu glavu.a. s.a. pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradu pro}i mokrim prstima.i noge svoje do iza ~lanaka (operite). i to onaj koji nema bradu. 4.. 4. Po~eo je od prednjeg dijela glave skroz do zatiljka. odluka da }e se uzeti abdest533. 2. rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed.. izapiranje usta tri puta. 2. Ako nema misvaka. nijjet.” 532 Ruknovi abdesta. 3. a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eo potiranje”534. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza. u~enje bismille na po~etku. 5. a to zato {to u sebi ima poseban koristan sastojak. . kada ho}ete da namaz obavite.a dio glava svojih potarite . (“Tra`im oprost od Tebe”).

Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se ka`e da je Poslanik.. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati. tako da se ne pretjeruje pri upotrebi vode. pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet. s. potirao glavu i u{i jedanput. ne vidimo da vrat treba potirati posebno.536 [to se ti~e potiranja vrata. 15) potrati cijelu glavu. osim potiranja glave (jedanput). 13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode. 9. Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode..180 Islamsko znanje 6. ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik. potrao glavu toliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. 10. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela.v. 3. 12.a. Za onoga ko posti. radio. mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa. pranje svakog dijela tijela po tri puta. uzastopnost.v. jer je Resulullah. provu}i. nego je to samo u cilju upotpunjavanja potiranja glave. na}i }emo dva slaba. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu.v. a neka ulema ka`e da je daif537. . Uzimati abdest na prljavom mjestu.” Me|utim. 4. 5. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu. U drugom se ka`e: “Potiranje vrata je osiguranje od okova. prste kroz bradu. Nevevi za ovaj hadis ka`e da je mevdu' (la`an). trljanje rukom prilikom pranja. potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju ka`iprstima.s. Slu`iti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim. sa vanjske strane pal~evima. 11.a. MEKRUHI ABDEST A ABDESTA 1. 14) u~enje dove poslije abdesta538. to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom. s.s.s. s. 8. Ako potra`imo hadise o pranju vrata. ^ak i ako bi se prihvatio ovaj hadis. 7. Dodu{e u nekim mezhebima ka`e se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. jer mo`e do}i do gutanja vode.a.. 2.

[to se ti~e dodira `enskog tijela to ne kvari abdest. Gubljenje svijesti. da se bude siguran u to. vjetar. 4. me|u kojima i imam Ebu-Hanife.Islamsko znanje 181 ONO [T O KV ARI ABDEST [TO KVARI 1. bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni namaz.540 [to se ti~e dodira spolnog organa.v.542 (En-Nesai).541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik. smatra se da ga ima. Duboki san pri kojem je ~ovjek u le`e}em polo`aju. izmet. gnoj ili sukrvica. KADA JE OBA VEZNO OBAVEZNO UZIMANJE ABDEST A I [T A JE ABDESTA [TA ZABRANJENO RADITI BEZ ABDEST A ABDESTA 1.ali je bolje to izbjegavati.a. ra~una se da nije pod abdestom. Me|utim.a. 2.s. 3. zatim kada je ~ovjek d`unup544 pa ho}e . Tavaf . te je zatim klanjao a da nije uzimao abdest. te ako se povrati punim ustima.543 Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja. jer su neki alimi. 3. po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest. s. poljubio jednu od svojih `ena... Obavljanje namaza. bez obzira da li se radilo o ludilu. ako sumnja da li je uop}e uzeo abdest. to ne uti~e na valjanost abdesta. pao bi.v. nogom dodirnuo Ai{u koja je le`ala ispred njega ispru`ena poput mrtvaca.s.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra. ili je naslonjen na ne{to. prije nego bi klanjao vitr-namaz. Neki u~enjaci. pa ako bi se to uklonilo. rahimehullah. osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u. jer je fikhsko pravilo: “Sumnja ne uti~e na uvjerenje” (ne kvari ga). sperma. 2. osim u slu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta. s. Onaj ko uzme abdest. padanju u nesvijest. ili gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. vedijj i mezij. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a. jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nost da ispusti vjetar. tj. kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest.obila`enje oko Kabe. pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne. rekli su da se abdest kvari ako pote~e krv. pijanstvu.

^arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati. Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta. Preporu~uje se da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha mo`e se u~initi brijanjem ili {i{anjem. . nakon {to ju je osoba ve} obukla. ili umre. To je propisano kao olak{ica ljudima. kao {to je lak na noktima. i to samo jedanput. a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do had`a. Svrha obrezivanja je vi{estruka: da se ne skuplja prljav{tina na ko`ici. 4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta. dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547. 3. jeste obrezivanje ili sune}enje. posebno kada su na putu zimi. potiru}i od prsta prema zglobu. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost. [to se ti~e kose na glavi. Vrijeme va`enja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e. to jest potrati mokrom rukom po njoj. 2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka. a dio izostavljati. Mesh se uzima s gornje strane obu}e. Simbol islama. kada je hladno. 5) da sama stoji na nogama. PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU 1. Sve ovo je Resulullah. prije kupanja.545 4. ali je mekruh brijati dio glave. a tri dana i tri no}i za putnika. radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana. ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom. da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}u nakon mokrenja. 2. {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao da je obrijana. MESH PO OBU]I 546 Umjesto pranja nogu kod abdesta. dozvoljeno ju je brijati. Uslovi za valjanost mesha po obu}i: 1) da se obu~e kad osoba ima abdest. a mo`e se skratiti da ne prelazi du`inu {ake. ako }e se to uskoro obaviti. praktikovao i nare|ivao da se praktikuje.182 Islamsko znanje da jede. a to je da se na dijelovima tijela koji se moraju oprati prilikom abdesta. a i praksa ranijih poslanika. itd. 3) da je mogu}e u njoj hodati. 5. Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar. da ne umanjuje nadra`aj prilikom spolnog op}enja. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan. pije ili ponovo op}i. a ne od momenta njihovog obla~enja.

{to dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam.a.. onda nije obavezno kupanje. istek roka va`enja. Nakon prestanka hajza i nifasa. zbog bolesti npr. (to jest. osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. 3. onda. MESH PO ZA VOJIMA ILI GIPSU 548 ZAVOJIMA Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta. 2. a noge prilikom abdesta oprati. dodirivanja dva spolna organa).s. obavezno se okupati.v.v. ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju. u snu ili na javi.KUP ANJE KUPANJE Kada kupanje postaje obavezno? 1.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame. Poslije spolnog odnosa.a. s. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo. jedan dio u~enjaka ka`e da je nevjernik du`an da se okupa samo ako je bio d`unup. Kada se probudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i. Nakon smrti. kod mu{karca ili kod `ene. 5. umjesto pranja. nekima rekao da se okupaju. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u. obavezni su se okupati i mu{ko i `ensko. makar i ne do{lo do izlu~ivanja sperme. To ukazuje na to da kupanje u tom . Svi se sla`u da je obavezno okupati mrtvaca. a ne sje}a se sna. 3. onda mu je lijepo da se okupa. a ako nije.Islamsko znanje 183 Mesh prestaje va`iti. te se obu}a mora skinuti. ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta. osim {ehida koji pogine na bojnom polju. Ako sperma iza|e bez nadra`aja. vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao. ako se postane d`unup. nije se du`no kupati. Ako se ne{to sanja. 2. To dokazuje time {to je Allahov Poslanik.550 Me|utim. Neki u~enjaci ka`u da je nevjernik du`an okupati se kada se vrati u islam. pa mu je Poslanik.. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje tog dijela tijela. naredio da se okupa vodom i lovorom. ali se na odje}i ne primijeti trag sperme. G U S U L . 4. mo`emo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi. ili vi{e od toga. pa smo na taj dio tijela stavili zavoj ili gips. 4. ako se ustanovi da se radi o spermi. u slijede}im slu~ajevima: 1. s. a nekima nije.s. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge. nije ograni~en vremenski.

s. a ve}ina ih smatra da se umjesto kupanja mo`e uzeti abdest. Doticati Kur'an. Kada je preporu~eno okupati se?551 1. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet.552 2. a najbolje bi bilo pred sam odlazak na d`umu. s tim {to se pranje nogu odga|a do zavr{etka gusula. s. 4. osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova. s.a. preporu~uje se rasplitanje pletenice. [ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (d`unup)? 1.potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose. Boraviti u d`amiji. obra}aju}i pa`nju da se opere ispod pazuha. [to se ti~e `ene.a onda vodom oprati cijelo tijelo.184 Islamsko znanje slu~aju nije farz. Dozvoljeno je pro}i kroz d`amiju ukoliko postoji potreba za tim. Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat..553 3. NA^IN UZIMANJA GUSULA: . Ukoliko se `ena kupa nakon hajza ili nifasa.v. 7. . s tim {to nije du`na rasplitati pletenice. jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora pokvasiti. ona }e gusul obaviti kao mu{karac. . ^initi tavaf (obilazak) oko Kabe. Na kraju zaklju~ujemo da je.v. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku. peru}i prvo desnu stranu. . ako je farz. 6. 4. 5. jer se tavaf smatra ibadetom. Kupanje nakon opremanja mrtvaca. iako za izostavljanje toga kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj).potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz. zatim unutra{njost u{iju. . jer bi. 3.zatim oprati stidna mjesta. pupak i no`ni prsti.s.554 [to se ti~e samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je d`unupu dozvoljeno. bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu.oprati ruke tri puta. svima naredio da se okupaju. U~iti ne{to iz Kur'ana. 2. Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest. ali voda mora doprijeti do korijena kose.a. . kao {to je praktikovao Resulullah. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do d`uma-namaza. 5. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. Poslanik. za svaki slu~aj.

ali se ~ovjek boji za sebe. ili svoj imetak. 5. ili pi}e nekom drugom. pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovno obavljanje. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti. Jednim tejemmumom mo`e se klanjati vi{e farzova. 3 . zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i ruke. ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna za pi}e. isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e. tejemmum }e se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati. Tejemmum se mo`e uzeti zbog slijede}ih razloga: 1.Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode. svoju ~ast. ako se ne na|e voda. 3. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru se {ake do iza laktova. ili izostajanje saputnika ako ode po vodu. Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz.Sve {to kvari abdest. potom se prou~i bismilla. makar i psu. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen. [ta kvari tejemmum 1 . ve} da se samo potare. . Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se ne trlja lice rukama. ako voda bude toliko hladna. 2.Dolazak vode za onog ko je nije imao. 4. kada je voda u blizini. Kada se neki namaz obavi tejemmumom. 2 . a onda se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati bolest ili ote`ati proces izlje~enja. pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog iskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana. pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi. Na~in uzimanja tejemmuma Prvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu. nije obavezno ponavljati namaz. a potom do|e voda nakon {to je namaz obavljen.Islamsko znanje 185 TEJEMMUM Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju.

186

Islamsko znanje

HAJZ I NIF AS NIFAS
Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa `ene dok je zdrava, a koju nije prouzrokovalo ra|anje djeteta. Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog. Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, mo`e biti crna, crvena, `uta ili negdje izme|u bijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najdu`e trajanje neki ka`u da je deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najdu`i period ~isto}e izme|u dva hajza nije ograni~en, a najkra}i je petnaest dana. Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nije ograni~en, a najdu`i mo`e biti ~etrdeset dana.555 [ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa 1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i d`unupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe, doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u d`amiju, osim u velikoj potrebi). 2. Zabranjeno je `eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslanik naredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556 3. Zabranjeno je spolno op}iti sa `enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu i dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: “I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To je neugodnost'. Zato ne op}ite sa `enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.”557 Dozvoljeno je dodirivanje `ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. Kad prestanu hajz i nifas, `ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZA
Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je period hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga je istihaza. @ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje

187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom od izlaska ne~isto}e. Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. Njenom mu`u je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obavezna klanjati i postiti, a mo`e boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZUR
Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost dr`anja mokra}e, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari: 1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to }e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u; 3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati pa`nju ho}e li ne{to iste}i; 4. s jednim abdestom se mo`e klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta. Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se mo`e o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur du`an u tom vremenu o~istiti se i klanjati.

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE NAMAZ
DEFINICIJA I ZNA^AJ NAMAZA
Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz ima veoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne mo`e opstojati bez temelja, tako ni islam ne mo`e opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove, d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: “Prvo djelo za koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela”558, ka`e Resulullah. Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s ovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najte`im `ivotnim situacijama: bolesti, strahu, ratu i sl. “^uvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{eno i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.” 559 Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa ~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Isto va`i i za `enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i du`an je pokajati se. Ukoliko ustraje u takvom odnosu prema namazu, ulema ka`e da zaslu`uje najte`u dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje

189

NAMASKA VREMENA
Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zadu`io ima pet u toku dana i no}i i to u ta~no odre|ena vremena. Uzvi{eni Allah ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.” 560 1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) i traje do izlaska sunca. 2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenka nekog predmeta ne pove}a za jednu svoju du`inu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju je predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne-namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena. 3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|ati ikindiju dok sunce ne po`uti (pribli`i se zapadu). 4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenila na zapadu. 5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to je njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U spavanju nema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijeme slijede}eg namaza.” Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjek malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.”561 Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremena jer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190

Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562
a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563 klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564: 1. vrijeme izlaska sunca; 2. kad je sunce na polovini neba; 3. kada sunce zalazi. b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni farz, te ~initi sed`dei-tilavet: 1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje; 2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e. Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesd`id, d`enaza-namaz itd.

MJEST A NA KOJIMA MJESTA NIJE DOZVOLJENO KLANJA TI 566 KLANJATI
1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati da se d`amije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini d`amije. 2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 3. Smetlji{te 4. Klaonica 5. Sredi{te puta 6. Torovi deva 7. Hammam (kupatilo) 8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje

191

EZAN I IKAMET
Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno od obilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu. Ezan glasi: “Allahu ekber” (4 puta), “e{hedu en la ilahe illellah” (2 puta), “e{hedu enne Muhammeden resulullah” (2 puta), “hajje alessalah” (2 puta), “hajje alel felah” (2 puta), “Allahu ekber” (2 puta), “la ilahe illellah” (1 put). Zna~enje ezana: “Allah je najve}i” (4 puta), “svjedo~im da nema drugog boga osim Jedinog Allaha” (2 puta), “svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik” (2 puta), “do|ite na namaz” (2 puta), “do|ite na spas” (2 puta), “Allah je najve}i” (2 puta), “nema drugog boga osim Allaha.” Kod sabahskog ezana u~i se iza “hajje alel-felah” jo{ “essalatu hajrun minen-nevm” (2 puta), {to zna~i: “Bolji je namaz od spavanja.” Ikamet sadr`i iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i “hajje alel-felah” kod svih namaza doda se “kad kametis-salatu” (2 puta), tj. “namaz upravo nastupi”. Dok se ezan u~i sporije i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i br`e i bez zastajanja.567 Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i “hajje ales-selah” i “hajje alel-felah”, kada treba re}i “ la havle ve la kuvvete illa billah”. Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu: “Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568 “Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari Muhammedu El-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon pro`ivljenja postavi ga na ~asni polo`aj koji si mu obe}ao.” Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i, okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i “hajje ales-salah”, okrenuti glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i “hajje alel-felah” na lijevu stranu. Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi oni koji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u d`emat.

Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod koljena. du`an je da se prema njoj okrene. ne}e ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. ruku do {aka i nogu do ~lanaka. usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu. d`elle {anuhu. npr. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo. svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en. namaz mu ne bi bio valjan. i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom. Me|utim. Onaj koji vidi Kabu. osim lica i ruku do {aka. ne smije biti prozirna. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme. ~isto}a tijela. du`an je da se okrene u njenom pravcu. biti propisno obu~en. Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. bio ~ovjek u namazu ili van namaza. ali ako je takva situacija da je `ena mlada i da postoji mogu}nost fitneta. 3. moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da `ena mora pokriti cijelo tijelo. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti. bude okrenut u pravcu prema kojem ide njegovo prevozno sredstvo. Allah. mora se okupati. 4. Jedino je dozvoljeno da putnik. uzeti abdest. niti ima drugoga na~ina da to dozna. osloniti na svoje zaklju~ivanje i tako se okrenuti i klanjati.570 Trebamo znati da odje}a kod mu{karca. onda i hanefije smatraju da bi tada `ena morala pokriti lice. to nije obavezno za mu{karca i on mo`e klanjati i gologlav. Me|utim. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe. 5. Ako bi tokom samog namaza saznao pravac Kabe.” (En-Nisa' 103). okrenuti se u pravcu Kabe.569 [to se ti~e situacije kad je `ena izlo`ena pogledima mu{karaca koji joj nisu mahrem. u toku nafila-namaza. [to se ti~e pokrivanja glave. ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi. tj. a ako je osoba d`unup. Hanefijski je mezheb tog stava da lice i ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod `ene. Ako bi neko po~eo klanjati bez istra`ivanja Kabe. jer on staje pred Uzvi{enog Gospodara. Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba. [to se ti~e `ene. 2. a pogotovo kod `ene. svejedno. a nema koga upitati. jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dio namaza.192 Islamsko znanje NAMASKI [AR T OVI [ART [artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i: 1. onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno. . ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica. neka se okrene kuda mo`e ili smije. odje}e i mjesta gdje se klanja. on }e se nakon istra`ivanja i razmi{ljanja. pa i lice.

ne tvrde de je to sunnet i da se to mora raditi. namaz mu nije ispravan. 4.571 Prema tome. nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz.(pregibanje. Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i.. niti od njegovih ashaba da su oni prilikom namaza naglas izgovarali nijet.s. Ka'dei ehire . a ko ne mo`e ni sjede}i. Stoga. to Poslanik nije radio. s. poklanjanje). ili da je to sunnet.572 Ko ne mo`e stajati klanjat }e sjede}i. U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima.a. NAMASKI RUKNOVI (SAST AVNI DIJELOVI NAMAZA) (SASTA Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza. i da srcem donesemo nijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz.(padanje licem na tlo). dok mu se u nafili samo umanjuje sevap.(posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). {to je slu~aj i sa hanefijskim mezhebom. Svi u~enjaci se u tome sla`u. pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost namaza. s. Sud`ud . onda le`e}i na strani. jer kao {to smo rekli. kao {to se desilo sa Poslanikom . 6.odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih nema namaza. u~enjaci ka`u da je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik. cijeli d`emat pratit }e ga u namazu sjede}i. Ako imam zbog bolesti ili nemo}i klanja sjede}i. . 3.a..s. koji glasi: “Allahu ekber” (Allah je najve}i).v. 5.v.Islamsko znanje 193 6.stajanje u namazu. i to dvije sed`de za svak rekat.(u~enje Kur'ana) na kijamu. Ruku . Kijam . Po~etni tekbir (iftitahi tekbir). a mo`e stajati. ne prenosi se od Poslanika. 1. 2. nijet. Kiraet . [to se ti~e izgovaranja nijeta rije~ima.

Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu.. Tebi smo zahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni. na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo.a. U~enje Fatihe na namazu. u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du. muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i naglas.573 2. Predati selam na kraju namaza. oprost i Uputu tra`imo. bajramima.578 Ovome se malo posve}uje pa`nja. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje. Gospodaru moj. Kunut dova glasi: “Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu ‘alejke ve nusni ‘alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke ve nahle'u ve netruku men jefd`uruke.’579 ^ovjek je klanjao. a boje}i se Tvoje kazne. Klanjao je i do{ao kod Poslanika. trebamo imati na umu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. inne azabeke bil-kuffari mulhik.574 3. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih.namazu. 6. vrati se i klanjaj. 13.v. s. do{ao i nazvao selam.194 Islamsko znanje NAMASKI V AD@IBI VAD@IBI To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza. Poslanik. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. Kad se klanja u d`ematu. Ovo va`i za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza. 4. Tebi `urimo `ele}i Tvoju milost. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu. Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo.v. te mu nazvao selam.576 10.” Prevod dove: “Gospodaru moj. od Tebe pomo}. 1.s.s. 9. kao i u svim dnevnim nafilama.s. Prou~iti: “Et-tehijjatu” na prvom sjedenju.v. ak{amskom i jacijskom farz. Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike.a. Muhammed. u Tebe vjerujemo i Tebi se kajemo. te na d`umi.: “Neki ~ovjek u{ao je u mesd`id dok je Poslanik sjedio na jednom kraju d`amije.a. pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje.. r. jer ti nisi klanjao. U podnevskom i ikindijskom namazu.a. 8. mu re~e: ‘Ve alejkesselam. Ta'dilul-erkan. 7. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno.” 11. Tebe obo`avamo. tj. Posljednje sjedenje jeste farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. prvo na desnu pa na lijevu stranu. Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesd`udu ve ileke nes'a ve nahfidu nerd`u rahmeteke ve nah{a azabeke. sunneta i nafile.575 5. a. zatim odmah i}i na tre}i rekat. Fatihu i suru u~iti u sebi. a mo`e i jedan du`i. Me|utim. 12. mu opet re~e: ‘Ve . Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom. teraviji i vitr-namazu uz ramazan. s. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo. s.. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta. samo da bi {to prije zavr{io sa namazom.

’ ^ovjek je ponovo klanjao. @ene di`u ruke do ramena. Poslije prou~enog “subhaneke” prou~iti “euzu”. spasi Muhammeda i njegovu porodicu. ka`iprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e). u~io. . mu ponovo re~e: ‘Ve alejkesselam. s. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. Da imam naglas izgovara “Semiallahu limen hamideh” i tekbire. a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. 2. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci.’ Onda je ~ovjek rekao: ‘Podu~i me. i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du. 7. 5. 4. pa onda “Rabbena lekelhamd”.. inneke hamidun med`id. Po zavr{etku Fatihe re}i “amin”.s. Zatim se podigni tako da se smiri{ u sjede}em polo`aju. Poslanik. jer ti nisi klanjao. ali je propu{teno ono {to je bolje. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju. stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeve ruke.583 3. 9. Napominjemo. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i: “Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala d`edduke va la ilahe gajruke. Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju. Prvi rekat na sabahu u~initi du`im od drugog. 1. Onda idi na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom polo`aju.a.582 Prsti trebaju ostati ispru`eni. o Allahov Poslani~e.v. da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba. a potom se okreni prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. do{ao te nazvao selam.v. sjedenja i stajanja.” Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj. I tako radi u cijelom namazu. Di`u}i se sa rukua izgovoriti “Semiallahu limen hamideh”.584 6. s.580 Potom se podigni tako da se ispravi{ stoje}i. jer ti nisi klanjao.’” 581 NAMASKI SUNNETI To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza.. prilikom dizanja i spu{tanja. 11.s. ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime.’ On mu re~e: ‘Kada ho}e{ da obavi{ namaz.Islamsko znanje 195 alejkesselamu. jer ja druga~ije ne znam. ali ako se slu~ajno ne obave. vrati se i klanjaj. Izgovaranje tekbira. Na sjedenju prou~iti salavate: “Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun med`id. 8. a koje su navedene u sunnetu da ih je Poslanik. a “bismilu” prou~iti na po~etku svakog rekata. Sve troje se u~i u sebi. 10. upotpuni abdest. vrati se i klanjaj.a. namaz nije pokvaren. osim poslije vra}anja sa rukua kada se izgovara “Semiallahu limen hamideh.” Prevod: “Allahu.

196 Islamsko znanje kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu. to ne kvari namaz. kao {to su: okretanje prsa od pravca Kabe587. Klanja~u je dozvoljen mali pokret. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz. uistinu. Ludilo ili gubljenje svijesti. 2.588 8. 5. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed. sti~e utisak da on nije u namazu. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti.” [T A KV ARI NAMAZ [TA KVARI 1. rije~ima “subhanellah”. Me|utim.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza. Ti si. ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo. osim upozorenja imamu. Ako `ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih. ne kvari namaz. 6. kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje. gubljenje abdesta. 3. a samim tim i sevap. kad pogrije{i. [T A JE DOZVOLJENO KLANJA^U [TA 1. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije. 9. dopu{teno je u namazu.585 2. Ubiti zmiju. koji su uzastopni i ponovljeni. ali umanjuje skru{enost. hvale dostojan i plemenit. uistinu. . I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu. a ne dlanom o dlan. itd. hvale dostojan i plemenit. ako ~ovjek gleda klanja~a sa strane. otkrivanje stidnog dijela tijela. izostavljanje rekata. mu{karac }e re}i: “Subhanallah”.586 4. to ne kvari namaz.589 3. 7. ona ne}e ni{ta govoriti. kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. 5. Isto tako ovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no. 9. ^e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz. Ti si. U~enjaci ka`u da tri ili vi{e takvih pokreta kvare namaz. 4. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti. tako da se. Odvra}anje selama i{aretom ruke. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i. 7. a ako `ena upozorava. akrepa. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza. 6. 8. i sl. nego }e dlanom udariti po gornjoj strani druge ruke. Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a. Pokreti koji nisu vezani za namaz.

a ako se potpuno ustane. 3. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu. 9.SED@DA Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vad`iba ili nenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. . a potom u~initi sehvi-sed`du. 11. klanjanje u prisustvu jela. pokreti glavom ili o~ima. ako nije siguran da li je klanjao dva ili tri rekata. ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de. 10. sjedenje na petama. (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti od onoga u {ta je siguran (manji dio). 5. ra~unat }e po sigurnom. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakon predavanja selama. 6. a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }e tre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza. igrati se odje}om u toku namaza. kad se preda selam. Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom mo`e se popraviti i izostavljanje nekog namaskog vad`iba. Na primjer. u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje. 3. SEHVI . 2. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza. 7. a potom sjeti. s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. 4. izostaviti neki od namaskih sunneta. pridr`avanje posebnog mjesta za klanjanje u d`amiji. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de. a potom se ponovo preda selam. pa se sjeti prije nego {to se ustane. prije nego {to se namaz zavr{i. osim u slu~aju imama. 4. u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591.590 Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga: 1. 8. zatvaranje o~iju. 2. Ako imam u~ini sehvised`du. ili ne~ega drugog {to umanjuje koncentraciju. ako se zaboravi prvi te{ehhud. {to je obi~aj kod nekih. ne}e se vra}ati. pomjeranje ruku pri predaji selama.Islamsko znanje 197 NAMASKI MEKRUHI Klanja~u je mekruh: 1. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje). ako se to desi u zaboravu.

a onaj koji klanja za imamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom. Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se mo`e u~initi sed`da. njemu je dozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti propisno obu~en.TILA VET TILAVET Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet iz Kur'ana. koja bi spre~avala prolaz ispred njega.198 Islamsko znanje SED@DEI . Ona se obavlja tako {to se donese tekbir.” Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu. u~init }e se sed`da neposredno poslije prou~enog ajeta. onda se mora ponoviti i sed`da. bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no. Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili kasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de.2 cm. Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da. u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri puta “Subhane rabbijel-e'ala” te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de. te biti pod abdestom. Za perdu se mo`e koristiti sve {to mo`e uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i kraj njegove postelje. Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet. ST AVLJANJE PERDE STA (PREGRADE) ISPRED KLANJA^A Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu. .). ako se ajet sa sed`dom ponovi i na drugom mjestu. izgovaraju}i “Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir. Po mogu}nosti perda bi trebala biti duga~ka makar 1 zira' (46. Kad klanja~ postavi perdu. Po hanefijskom mezhebu to je vad`ib a kod drugih sunnet. Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde. Tako.

a potom }e pratiti imama.Islamsko znanje 199 NAMAZ U D@EMA TU D@EMATU Namaz u d`ematu jeste pritvr|eni sunnet. pa da valjanost namaza do|e u pitanje. [to se ti~e `ena. a neki u~enjaci smatraju da je vad`ib obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave. PRISPIJEV ANJE U D@EMA T PRISPIJEVANJE D@EMAT Kad ~ovjek zakasni u d`emat. onda }e imam biti doma}in. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn. gubljenje abdesta. a onaj koji je sa tejemumom onome ko je sa abdestom. ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza. donijet }e po~etni tekbir stoje}i. iako im je bolje da klanjaju kod ku}e. onda }e i on obnoviti namaz. ako nije znao za to. Kad imam preda selam na desnu stranu. a muktedija nije. Mo`e biti imam onaj koji sjedi onome koji mo`e da stoji u namazu. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj koji najvi{e poznaje Allahovu Knjigu. te onaj ko ne mo`e u~initi sed`du ni ruku’ onome koji mo`e ~initi sed`du i ruku’. on ne}e predati selam. a mekruh je `uriti. npr. neka u~i koliko ho}e. Tako }e npr.”594 Me|utim. a kada klanja sam. pratiti imama . Ako se klanja u ne~ijoj ku}i.za dvadeset i pet stupnjeva. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. onda onaj koji je stariji po godinama. dozvoljeno mu je postavljanje nekog drugog da dovr{i namaz. Me|utim. osim ako to on dozvoli nekom drugom. mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji je prispio.. jer je Poslanik rekao: “Nemojte braniti va{im `enama da idu u d`amiju iako su im njihove ku}e bolje za njih. onaj koji nabolje poznaje sunnet. Ako se imamu dogodi ne{to u namazu. Tako Allahov Poslanik ka`e: “Namaz u d`ematu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva. Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur.”593 Mustehab je da se u d`amiju ide dostojanstveno. kada su u pitanju predavanja. ako sazna. Ako se slu~ajno ne ode u d`amiju. To ne zna~i da treba `uriti. te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge.. onda ~ovjek mo`e klanjati sa ljudima koji se zadese u blizini ili sa svojom porodicom. Me|utim. O vrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. du`an je obnoviti namaz. bez obzira u kom se stanju nalazio. a ako su i u tome isti. `ene bi trebale da im prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. a ako su u tome isti.”592 A u drugom rivajetu stoji: “. Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u d`ematu. i one mogu prisustvovati d`ematu u d`amiji. nego }e ustati i naklanjati propu{tene rekate.

200 Islamsko znanje sve do predaje selama. U vrijeme Poslanika. s tim da se prvo klanja propu{teni namaz pa tek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. pametan. a onda }e ustati klanjati drugi rekat. izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam.v. s. U tome se sla`u svi u~enjaci. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza. 2. ko svjesno izostavi namaz. a potom sjesti na prvo sjedenje. . ako zaboravi na izostavljeni namaz. Prema tome d`umu nisu du`ni klanjati: dijete. onda je du`an da ih naklanja po redu onako kako ih je izostavio. kojeg je du`an klanjati svaki musliman. obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad se probudi. a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od d`emata. Me|utim. 3. slobodan. NAKLANJA VANJE PRO[LIH NAMAZA NAKLANJAV Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava. da nas Allah tog sa~uva. du`nik koji se pla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje od d`emata. Propu{teni namaz treba odmah naklanjati. Me|utim. du`an je naklanjati ga. Ako ~ovjek. D@UMA-NAMAZ D`uma-namaz je farzi-ajn. rob ili zarobljenik. putnik. Red nije obavezan u tri slu~aja: 1.namaz.a. fikhski u~enjaci smatraju da `ene nisu obavezne klanjati d`uma . ima vi{e propu{tenih namaza.. jer }e tada prvo klanjati redovni namaz. a to mogu ~initi ako ho}e.namaz. (iako grijeh ostaje. Zatim }e klanjati tre}i rekat. po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. `ene su dolazile i klanjale d`uma . ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku. jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). punoljetan.s. pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i ta~no koji je to namaz.

a namaz na putu ostavljen je onako kako je i propisan. Stav hanefijskog mezheba je da se d`uma mo`e obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama. hanefijski mezheb uslovljava da d`umu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595.: “Kada je Allah. Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda. odnosno ~etrdeset osam milja. a. s. zatim je dopunio dva rekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu. 5. r. 2. da se obavi u podnevskom vremenu.v. da se klanja u d`ematu. Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf..s.600 ^ovjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje. pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju. propisao je prvobitno dva rekata. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme hutbe. i vaz (predavanje). Nakon ezana za d`umu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora. propisao namaz. i zbog rije~i Ai{e.”601 . U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za valjanost d`ume.598 Uzvi{eni je Allah rekao: “ Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se d`uma obavlja u ve}im mjestima.Islamsko znanje 201 USLOVI ZA V ALJANOST D@UME VALJANOST Uslovi su sljede}i: 1. salavat na Poslanika.596 Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadr`avati zahvalu Uzvi{enom Allahu.597 NAMAZ MUSAFIRA SKRA]IV ANJE NAMAZA SKRA]IVANJE Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namaza na dva rekata.a. d`elle {anuhu. 4. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja du`ina putovanja na kojoj je dozvoljeno skra}ivanje namaza. obu~e ~istu odje}u i da porani u d`amiju. Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih se malo sjedne. Neki imami smatraju da je vad`ib skra}ivati namaze. pa dok se ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka. 3.”599 Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka. zbog prakse Resulullaha koji je kao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze.

onda }e d`ematlije koje nisu musafiri. radijallahu anhu. te hadisom da je Poslanik. spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibn D`ebela606. Dokaz za ovo jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejd`anu {est mjeseci i cijelo to vrijeme skra}ivao namaz. To dokazuju op}im hadisima koji podsti~u na dobrovoljne namaze. klanjaju}i samostalno svako za sebe.v. Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa. jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: “Dru`io sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz. na putu sastavljao namaze te su svi drugi u~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(d`em'uttakdim) ili u ikindijskom vremenu(d`em'ut-te'hir). nakon {to imam preda selam poslije dva rekata.s. i mi mo`emo upotrijebiti tu olak{icu.a. Da je Poslanik. namaze klanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama.s. s.v. kao musafir spajao podne i ikindiju. ili u jacijskom vremenu-(d`em'ut-te'hir)..602 Me|utim. a potom bi stao i sastavio ih. on gubi status musafira. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu. a. s. a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostane u jednom mjestu. na dan osvojenja Meke klanjao duha-namaz604. SP AJANJE NAMAZA SPAJANJE [to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba. a na Muzdelifi ak{ama i jacije.a. neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni na putovanju uop}e ne klanjaju. i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik. S druge strane. oni ne dozvoljavaju spajanje namaza. smatraju da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze.202 Islamsko znanje Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana. U~enjaci hanefijskog mezheba ka`u da je spajanje namaza od . te }e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim). klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu.. klanjao bi podne.603 Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom.v. bez obzira koliko ostao u tom mjestu.s. te da u ak{amskom vremenu spoje ak{am i jaciju(d`em'ut-takdim).. ako je ~ovjek u mogu}nosti.” Me|utim. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio. postoje sahih hadisi da je Muhammed. te ak{am i jaciju. odga|ao podne do vremena ikindije.v. pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz u njegovom vremenu.a. s. [to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza. Me|utim.s. Sli~no se prenosi i od drugih ashaba. kada bi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu... ako nije donio odluku boravka. s. skra}ivat }e namaz. ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata. ve}ina u~enjaka. da bi Allahov Poslanik. osim prilikom had`a na Arefatu i to podne i ikindije.s. S obzirom na to da je Poslanik. ako je imam musafir.a. me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba. a onda bi uzjahao.

a zatim Fatihu i suru (mendub je “Hel etake hadisul ga{ije”). i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i.s.. pa selam predati. Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (d`em'ut-takdim). onda ne smije praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza. prije u~enja (kiraeta). Bajram se mo`e klanjati u d`amiji. Preporu~uje se dolazak na musallu djece. klanjao ga je redovno. a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena. velike hladno}e i bolesti. Za Bajram je mustehab okupati se.v. Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom. s.a. namirisati i obu}i najljep{e odijelo.Islamsko znanje 203 Allahovog Poslanika. onda tri bajramska tekbira di`u}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu. udovicama. s. gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu. Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet. sed`du. tj. ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla).v. donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke di`u kao pri tehrimi. Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi. i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }e klanjati sastavljeno. `ena. . BAJRAM-NAMAZI Bajram-namaz je vad`ib klanjati onome ko je du`an klanjati d`umu. te{ehhud.607 Poslanik.s. NA^IN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA Bajram -namaz klanja se ovako: Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz. staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje. Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa do podne. Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremena za klanje kurbana. Na drugom }e rekatu prou~iti bismillu (u sebi). s tim {to }e ove posljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi. a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{e vremena za davanje sadekatul-fitra. a onda sa ~etvrtim tekbirom oti}i na ruku’. osim u Meki. Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e.a. prou~i “subhaneke”. zatim se donese tehrime (po~etni tekbir). svejedno da li se radi o djevojkama. a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti “Sebbihisme rabikel-eala”) pa }e po}i na ruku’ i sed`de. Nare|ivao je i mu{karcima i `enama da do|u na Bajram-namaz. ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog vremena..

klanjanje d`enaze i ukopavanje.” Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dok imam ne iza|e da klanja Bajram.hamd. kao {to bi i prilikom spavanja trebalo le`ati na desnoj strani. ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to zabranjeno u islamu. tj. izgovaraju}i: “Allahu ekber. la ilahe illellahu vallahu ekber. i trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe. odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku. i klanjat }e mu se d`enaza. Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena tugom.609 Treba po`uriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog.608 Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: “Tekabellellahu minna ve minke” (“Neka Allah primi od nas i od tebe”). kada jedni izvr{e. a sevap imaju oni koji to obave. Zatim }e se ne~im pokriti. i suprotno praksi Resullullaha. kolektivnu du`nost muslimana. Allahu ekber ve lillahil . Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama. sve su to propisi koji predstavljaju farzi-kifaje. Ovo je stav u~enjaka hanefijskog mezheba. to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama.204 Islamsko znanje Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru. povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. jer je tako radio Poslanik. Dozvoljeno je plakati za umrlim. koju. treba ga ostaviti da le`i onako kako mu je najlak{e. odgovornost spada sa drugih. Allahu ekber. umotavanje u }efine. Opremanje umrlog. D@ENAZA-NAMAZ I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG Sunnet je obi}i bolesnika. Ako je umiru}em ovo namje{tanje te{ko. tako da le`i na desnoj strani. Kada ~ovjek umre. a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama. nego }e se zamotati u njegovu odje}u koja mo`e poslu`iti kao i }efini. Po`eljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela. Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: “La ilahe illellah”. dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne . [ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati. ~im se smrt sigurno utvrdi. Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na taj na~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. [to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga okupljaju u ku}i umrlog. Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire.

Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog. Ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao svoju suprugu Fatimu. nakon kupanja. Kad se zavr{i kupanje.{. onda mu je dozvoljeno uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi za `ivot. a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. ako je ostavio imovine. odnosno obu}i rukavice. a `ensko u pet: izar. te da }efini budu bijeli i ~isti. Zatim }emo mu uzeti abdest. iza|e ne{to iz stomaka. ko{ulja. i da to radi u ime Allaha. dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegova supruga. Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzima nikakvu naknadu radi kupanja umrlog. d`. pokrije se ~ar{afom. Potom }e onaj koji kupa zamotati ruke krpom. a nije uvjet da budu novi. Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobo`an i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bi postigao {to ve}u nagradu. radijallahu anha. a ako nije. te mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. a potom ga okupati tri ili pet puta. ali ako se bavi samo tim poslom. Ako mu. @enu mo`e kupati samo `ena. po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna. . posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga u namirisane }efine. pri posljednjem kupanju. na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjao d`enazu. obavezno je oprati ono na {to padne ne~isto}a. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa: lifafa. Umrlog je farz zamotati u }efine.610 NA^IN KUP ANJA UMRLOG KUPANJA Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto. zanijetiti kupanje mrtvaca. bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili `eni. (te ih prekriti prekriva~em).Islamsko znanje 205 klanja d`enaza. krpa za prsa i lifafa. izar i ko{ulja. krpa za lice. a onda oprati i o~istiti njegova stidna mjesta. skine se odje}a sa njega. onda na onog koji je bio du`an da ga izdr`ava.611 Ebu-Bekra okupala je njegova `ena Ummu Ruman. Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile. a prije stavljanja }efina.

pa makar se radilo i o zikru ili o u~enju Kur'ana. Ako nije pokazivao nikakvih znakova `ivota. zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza.”613 Umrlom novoro|en~etu. Ruke se di`u samo kod prvog tekbira. iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jer je Poslanik... {ahidina va gaibina.” ili drugu propisanu dovu. Allahume la tahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir di`u}i ruke. Mustehab je prili~no brzo nositi d`enazu. fe tevefehu alel iman. klanjao d`enazu Njegusu.v. okupat }e se. ali je bolje klanjati je izvan d`amije. Potom }e prou~iti “subhaneke. kod nas je uobi~ajena slijede}a: “Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina. te prou~iti dovu u kojoj }e moliti za sebe. Neki u~enjaci poput Nevevije. NO[ENJE I UKOP AVANJE UMRLOG UKOPA Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka. hanefijski mezheb stoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno. Mustehab je da svaki u~esnik ponese mejita makar ~etrdeset koraka. umrlog i za ostale muslimane. okupat }e se i klanjati mu d`enaza-namaz. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnu pa na lijevu stranu. nadjet }e se ime.a. Nakon toga }e donijeti drugi tekbir i prou~iti salavate. zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjom lijevom. s. Mekruh je idu}i naglas za d`enazom u~iti Kur'an ili {ta drugo.614 D`enaza se mo`e klanjati u d`amiji. . zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikom pra}enja d`enaze. Allahume. Mekruh je pri pra}enju d`enaze podizati glas. [to se ti~e klanjanja d`enaze odsutnom.s.612 [to se ti~e dove. koji je umro u Abesiniji. Potom }e donijeti tre}i tekbir. iako je veliki grje{nik.. nadjet }e mu se ime. men ahjejtehu minna.206 Islamsko znanje NA^IN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA Klanjanje d`enaza-namaza je farzi kifaje. iako ne bi smetalo da se di`u prilikom svakog tekbira. ako je pokazivalo ikakve znake `ivota. ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmati u tabutu. Postoji dio u~enjaka koji ka`u da mu se ne}e klanjati d`enaza. Samoubica }e se okupati i namaz }e mu se klanjati. ~ak smatraju da je to haram. ve zekerina ve unsana. ve kebirina ve sagirina.

Me|utim. Mrtvac }e se metnuti u grob na stranu kible. pa ga natkriti daskama i zakopati. jednostavno staviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe. onda se mo`e kopati u njegov kabur.Islamsko znanje 207 GROB (KABUR. a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {ta drugo da se mrtvac ne izvrne na le|a. U tom pogledu se jedino prenose izjave nekih ashaba. ali je sened tih izjava slab (daif). onda ~im bilo.” Prilikom posjeta grobljima treba se pridr`avati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i }e do kabura. onda se mo`e kopati. Ai{a. zamotati u kefine. d`.{. govore}i: “Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i `ena. Posjetu grobljima `enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje na budu}i svijet. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefini povezani. POSJET A GROBLJU POSJETA Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) i koristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar. poslije ukopa. okrenuti se prema licu umrlog. a jo{ bolje i dublje. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna. Ve inna in{aellahu . Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha. Pri dnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana “lahd”. da ga u~vrsti prilikom kaburskih ispitivanja. Za u~enje talkina. radijallahu anha. Kad on istruhne i postane zemlja. posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana. Ako zemlja nije mo~varna. tj. klanjati mu d`enazu i zatim ga baciti u more. ~este posjete `ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: “Allah je prokleo `ene koje ~esto posje}uju groblja. a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: “Bismillahi ve ala milleti Resulillah!” Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu. Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. nema pouzdanog dokaza. njega }e se okupati.. a ako nema ovih. nazvati mu selam i u~initi dovu za njega. kao {to se kod nas i radi. To }e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. Onda }e se jama “lahd” zazidati }erpi~em ili pru}em. MEZAR) Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa.

”615 U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: “Oni koji poslije njih dolaze.” NAMAZ U STRAHU Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe. jedan ili dva rekata. Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe. jedna skupina }e klanjati sa imamom. spu{taju}i se na ruku i sed`du koliko mogne. a imam koji ih je ~ekao na namazu.” (En-Nisa':102). a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. i tako cio namaz. osim u tri slu~aja: trajna sadaka. i dok budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas. a na~in njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu: “Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namaz obavljao. nakon njegovog selama. svi }e klanjati zajedno. dozivanje umrlog ili tra`enje pomo}i od njega.. ali neka dr`e oru`je svoje i neka budu oprezni. u skladu s rije~ima Vjerovjesnika: “Kada ~ovjek umre. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete. ali }e na sed`du za imamom i}i samo prva skupina.208 Islamsko znanje bikum lahikun. klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza. neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu. Kad se oni vrate sa sed`de.. upotpuniti svoj namaz. ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne. nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete. 2. 4. tek tada }e druga skupina i}i na sed`du. do}i }e druga skupina. dok }e druga pratiti neprijatelja. prestaju njegova djela. Nakon {to oni zavr{e i stanu nasuprot neprijatelja. govore: ‘Gospodaru. . Neselullahe lena ve lekumul-afijeh. svako }e klanjati onako kako mo`e: idu}i. te }e oni. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun. 3. 1.'”(sura ElHa{r:10) Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je: naricanje. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. Umrlom }e koristiti dobra djela koja je on uradio dok je bio `iv i ona djela kojima je on bio uzro~nik. oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe. a onda neka do|u oni koji jo{ nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom.

.a. Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima.v.s. Najbolje je slijediti Poslanika. NO]NI NAMAZ No}ni je namaz veoma po`eljan s obzirom da Allah. .v. Tako je izme|u ostalog rekao: “Ko u ramazanu klanja no}ni namaz. namazi koje nismo obavezni klanjati. bit }e mu opro{teni raniji grijesi.Islamsko znanje 209 O NAFILAMA Nafile su dobrovoljni namazi. podsticao je na no}ni namaz.” (El-Furkan: 64.s.{. s.a. koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e od jedanaest rekata. a najvi{e osam rekata. to ponekad ~inio.. ali }emo biti nagra|eni za njihovo obavljanje. Mo`e imati dva.. s. u toku ramazana.NAMAZ Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala.) No}ni namaz nema odre|eni broj rekata. jer je Poslanik. r. s.a. d`. radijallahu anha.s. tj. pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i. no}ni namaz klanja u d`ematu. Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no. Poslanik. vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu.. a Omer. kao {to od njega prenosi Ai{a.” No}ni se namaz mo`e klanjati u d`ematu.a.. pohvaljuje one koji obavljaju no}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te ka`e: “I oni koji provode no}i.v. DUHA . pa su tako na jednom rekatu u~ili i do dvjesto ajeta. naredio je da se.

a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije. Potom }e imam odr`ati hutbu. govorio je: “Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi. d`. fe inneke takdiru ve ene la akdiru.a.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilihi fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi. . na prvom rekatu “Fatihu” i “sebbihismul rabbikel-eala. r.. Buhari prenosi rije~i D`abira. Allahumme. ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul gujub. TEHIJJETUL . dovom u kojoj }e Ga moliti da mu uka`e na ono {to je bolje. kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana. in kunte t'alemu enne hazel . d`.: “Allahov Poslanik. s.hajre hajsu kane summe .{. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. a na drugom “Fatihu” i “El-Ga{iju”.{.a.v. u svim poslovima.s. svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje) okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu.” NAMAZ ZA KI[U Ovaj je namaz sunnet. To se mo`e posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako zanijeti u srcu. mimo farza a zatim neka ka`e: “Allahume.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilhi fsrifhu anni vakdir lijel .MESD@ID To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u d`amiju. sunnet mu je da klanja dva rekata.210 Islamsko znanje ISTIHARA Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju. neka klanja dva rekata. a kad zavr{i sa hutbom. nakon Fatihe.. a poslije toga se obrati Allahu. Naglas }e u~iti. u bilo koje doba no}i ili dana.rdini bihi.emre” (ovdje treba spomenuti ono {to se `eli uraditi) “hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri” . inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel azimi. Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo spomenuti ono {to se `eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri . pou~avao nas je istihari. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se prije nego se sjedne. Imam }e tada sa muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. i na njima u~i {ta ho}e.

postu mjeseca ramazana i had`u.”' Post je potvr|en i id`maom . spolno op}enje i sl.s. zatim upotpunite post do no}i. sunnetom i id`ma'om. jelo. Muhammed.v.) . Svi muslimanski u~enjaci i svi muslimani sla`u se da je to jedan od ruknova islama. Uzdr`avanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. To su: 1. ajeti 183 i 185). ka`e: “O vjernici. To je stroga obaveza propisana i potvr|ena Kur'anom..TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE RAMAZANSKI POST DEFINICIJA Post je uzdr`avanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr. propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prije vas. RUKNOVI POST A POSTA Post se sastoji iz dva rukna. klanjanju propisanih namaza. d`. neka ga posti!” (El-Bekara. Allah. Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: “I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne zabijeli).{. s.” (El-Bekara.” “Ko od vas bude prisutan tog mjeseca.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca. davanju zekata..svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. veli: “Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet . pi}e. da biste bili bogobojazni.konsenzusom islamskog ummeta. ~ijim se nijekanjem izlazi iz islama i postaje murtedom.a. pu{enje. otpadnikom od vjere. 187.

rekao slijede}e: “Ko isposti ramazan sa imanom iskreno tra`e}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika..v.. Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne ote`a onima koji te{ko podnose. tako|er. bit }e mu opro{teni prija{nji grijesi.”616 Treba napomenuti da je dovoljno da u srcu zanijetimo da }emo postiti. jer je nafile..a.620 . s.. sevab klanjati. Potom je klanjao i druge no}i pa se broj klanja~a pove}ao. a no}no klanjanje vam je sunnet. d`uma do d`ume. s. U vrijeme hilafeta Umera. jer je srce mjesto nijeta. Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e. s. a za njim je klanjalo mnogo svijeta.v. ali ne bi trebalo.. da je rekla: “Poslanik.s. Prema tome.a.”619 TERA VIH-NAMAZ TERAVIH-NAMAZ [to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije). ne iza|e pred njih. bri{u grijehe po~injene izme|u njih. radijallahu anha. Tre}e no}i su se iskupili.. a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab). POST A I IBADET A U NJEMU POSTA IBADETA Od Ebu-Hurejre. nema posta.s.” Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed.s.. prenosi se da je Poslanik. rekao: “Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha.. Ko ga isposti i isklanja za imamom. vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu.v.s.v.{.v. iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.{.a. klanjao je teraviju u d`amiji. s. to je sunnet za mu{karce i `ene.s.. a.a. d`.212 Islamsko znanje 2.'” Poslanik. r. sunnet je klanjati osam rekata.v.”618 “Allah. a ramazan do ramazana. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~ilo da vam se pridru`im osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz.. VRIJEDNOST RAMAZANA.. ali Poslanik.a..a.s. s.a. klanjao je osam rekata teravih-namaza. ina~e.”617 Tako|er. iskreno tra`e}i i `ele}i Allahovo zadovoljstvo i nagradu. od teravije praviti obi~no gimnasticiranje. s. koji ka`e: “Djela se ra~unaju po nijetu. Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije.s. rekao: “Pet dnevnih namaza. prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed. d`. ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi.

Poslanik. Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ili postoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje. [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je sna`an i mo`e izdr`ati. a nemaju druge mogu}nosti da rade i `ive od drugog posla. ka`e: “Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza”. nakon ruku’a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako i dolikuje tome ibadetu. spolno zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao {to je hajz i nifas kod `ena. prave}i propisne pauze izme|u sed`di. Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza. kako neko krade od svog namaza?” On odgovori: “Kada ne upotpunjava ruku'e i sed`de. a onome ko je slabiji. oni koji imaju opravdan razlog kao {to je bolest koju post pogor{ava. Prema tome. Ebu-Hanife.v. [to se ti~e putnika. @ena u oba ova stanja ne smije postiti. to su: starac. kad su `ene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro|aja. kao i ostali namazi. Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji se nada ozdravljenju i musafir (putnik). ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje od ostalih namaza. tj. djeca. Svi ovi trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje. a ako bi i postila u tom stanju. ne `uriti i ne kvariti je `urbom. nisu du`ni postiti: nenormalne osobe. ali mora napostiti poslije.Islamsko znanje 213 Po{to je teravija-namaz. vrednije je da ne posti.s. ~im joj se uka`e prilika. . [to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za post). Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji. oni koji rade na te{kim poslovima. Vladaru svega. Upita{e ga: “Allahov Poslani~e. s. u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne postiti. Svi u~enjaci slo`ili su se da `ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram.”621 KO JE DU@AN POSTITI? Islamski u~enjaci slo`ili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog.a. putnici.. Sed`de i ruku’e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan). starica. post joj je neva`e}i. putem kojeg se obra}a Stvoritelju.

Smatrali su da je lijepo postiti onome koji ima snage. da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post. Od Ebu-Seida el-Hudrije.a. prenosi da je Poslanik.s.. odnosno ispunio formu. Lijepo je da to bude neparan broj (1.. a niti neposta~ posta~ima. 2.. bilo da je kod ku}e ili na putu. r.214 Islamsko znanje POST VOJNIKA Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatra putnikom. r.”625 Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula). tako|er. a. ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja jer Allah. s.a.{. tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne posti. ali nema grijeha onome ko ga izostavi.. prenosi se: “U sehuru je bereket.a. . kada mu se uka`e prilika. a bilo je i onih koji nisu postili. Bilo nas je koji smo postili. 7) i sl. rekao: “Ru~ajte. makar popio gutljaj vode. d`. ili njegov `ivot.”623 Ra~una se da je ~ovjek ru~ao. 5. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: “Ratovali smo uz Poslanika. u mjesecu ramazanu. 3.v.v.”622 ADABI POST A POSTA Lijepo je da se svaki posta~ pridr`ava slijede}eg: 1. Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed. ili isti toliki broj gutljaja vode. Enes. rekao: “Ljudi }e biti na dobru sve dok budu po`urivali sa iftarom.. ili `ivot njegovog suborca. Ako je u akciji i smatra se putnikom. ru~ak (sehur) Cijeli islamski ummet sla`e se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja. po`urivanje sa iftarom Posta~u je mustehab po`uriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme. i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur”624. ali sa obavezom napa{tanja. zaista je u ru~ku (sehuru) bereket. Smatrali su. Niti je posta~ zamjerao neposta~ima.s.a. onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh..s. s.

”626 U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in.v..v. rekao: “Nije post samo uzdr`avanje od hrane i pi}a. prilikom iftara. r.. nego i od bespotrebnog govora. a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio D`ibril. a posebno u ramazanu. azimu{{ana.” “Allahu. sva|anja.a. . s. ve ala rizkike eftartu. po kojem je Poslanik.v. Dolazio mu je svake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu. Tebi sam postio..a. 4.s. tako da je Poslanik. Buharija bilje`i hadis koji prenosi Ibn-Abbas. r. a ako te neko vrije|a ili napada. ja postim”'. s.a. prenosi se da je Muhammed. reci: 'Ja postim.a.s.. s. upotreba misvaka Lijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta. 3. iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmi prije klanjanja ak{ama. i nema razlike u tome da li ga upotrebljava na po~etku ili kraju dana. a ako ne bi bilo toga. Analogno ovome. a poslije obavljanja ak{amnamaza mo`e se nastaviti sa ve~erom. onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljaja vode.a. ve bike amentu.s. mustehabb je za vrijeme posta prati zube ~etkicom. 7. a.. a.a. po{to kod nas nema misvaka. bio je najdare`ljiviji ~ovjek.. bude}i `ene i uste`u}i se od spolnog op}enja. rekao: “Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu.. obilje`avao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'an Lijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana. prenosi se da je Poslanik.s. postajao bla`i od blagog povjetarca u ~injenju dobra”.” “Allahumme leke sumtu.a. s. u svakom vaktu.s..: “Poslanik.v. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postom Posta~ se treba ~uvati svega {to mo`e pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana Buharija i Muslim bilje`e hadis kojeg prenosi Ai{a. 6. Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim. dova za vrijeme iftara i u toku posta Ibn-Mad`e prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed. radijallahu anha.Islamsko znanje 215 Od Enesa.”.627 5. r. ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo. Od EbuHurejrea.s.{. d`..

a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju. i sl. a kupanje mo`e odgoditi do iza zore s tim da mora zanijetiti post.v. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj.s. {to zna~i da je dozvoljeno. Pu{tanje krvi Posta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi. 3. ima isti tretman. 3. 2. makar i ne htiju}i. Ebu-Hanife stoji na stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo. Ako sjeme iza|e kao . U tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh. ali u svakom slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije.a. post }e mu biti pokvaren. Stvari od kojih se ne mo`e ~uvati Isto vrijedi kao i za ispiranje usta. znao poljubiti dok je postio. kao {to je pljuva~ka. [T A KV ARI POST? [TA KVARI 1. i za stvari od kojih se ne mo`e ~uvati. kao {to je dozvoljeno `eni koja je bila u hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja. post nije pokvaren. U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast. piti i spolno op}iti sve do pojave zore. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodom Ako u|e voda u `eludac bez namjere da se to desi. a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. 8. Poljubac posta~a. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje. Posta~u je dozvoljeno da osvane d`unup. radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik. 6. 2.216 Islamsko znanje [T A JE DOZVOLJENO POST A^U (MUBAH)? [TA POSTA^U 1. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga u grlu jer oko nije prirodni put hrane u `eludac. Ispiranje usta i nosa Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadra`ivanja. 5. s. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl. Od Ai{e. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl. ako mo`e suzdr`ati i savladati svoje strasti. pra{ina koja je na putu ili od bra{na. 7. 4. 4. slina.. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa.

v. nahranit }e {ezdeset siromaha. to ne}e pokvariti post. a Poslanik.) Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. bez obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem..a. “Mo`e{ li postiti dva mjeseca neprestano?” “Ne”. jer se u oba slu~aja hrani. pi}em.a. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela. odvratio je Poslaniku. ovaj siroma{ni ashab.postom {ezdeset dana uzastopno.” “Ima{ li roba da ga oslobodi{?”. Primanje infuzije.s.s. U tom slu~aju. pored toga {to kvare post. koji ka`e da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: “Podijeli ovo kao sadaku. postit }e {ezdeset dana uzastopno. Ako nije u stanju da oslobodi roba. 5.v. . s.osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi.a. odgovori. nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu: “Idi i time nahrani svoju porodicu. 6. jelom. bez opravdanog prekida.odgovori. “Op}io sam sa `enom u ramazanu. s. Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post.v. s. Poslanik. i to: .v. napostit }e dan za dan.v. itd. s.s. Odre|ene radnje. zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret).. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili putem injekcije.upita ga Poslanik. i rekao: “Propao sam. “Ne” .a.”628 Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu. s.a.v.Islamsko znanje 217 posljedica gledanja ili razmi{ljanja.s.nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je du`an napostiti i taj dan u kojem je pokvario post. Potom je sjeo. .upita ga Poslanik.s. Allahov Poslani~e!” “A {ta te upropasti?” .a. Ako je posta~ primoran da prima infuziju. a ako nije ni to u stanju. . kako je spomenuto u prethodnom hadisu. jer ne postoje robovi u fizi~kom smislu). s..” “Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove hurme potrebnije od nas?”.s.. Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta. onda u ve}ini slu~ajeva nije du`an postiti jer se smatra bolesnikom.

[to se ti~e jela i pi}a. d`. Ako `ena `eli obaviti itikaf. ali je isto tako mekruh uzdr`avati se od govora op}enito. sa tim dugom posta. ako se ne klanja u toj d`amiji gdje se on nalazi. nikako izvan nje. i obavlja se u vrijeme koje je odre|eno zavjetom. ali mustehabb ga je obavljati u zadnjih deset dana ramazana. zikr itd. uredio kosu. Dozvoljeno je da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu. dobrovoljni itikaf (sunnet). boravak u d`amiji. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao. s. na koje se obavezao zavjetnik. Svi su islamski u~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa. obrijao glavu.a. onda se isposti ramazan. podrezao nokte.629 Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz. i ona mora biti u d`amiji. i on je obavezan. propu{tene dane treba {to prije napostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha. . Uslovi itikafa su: nijet. Mu'tekif mo`e iza}i iz d`amije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je d`uma. nego kada ~ovjek stigne tokom godine. zavjetni itikaf.v. Me|utim.{. dozvoljeno je objedovati u d`amiji. 2. ITIKAF Itikaf je boravak u d`amiji. Postoje dvije vrste itikafa: 1. a do|e novi ramazan. a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana. Mo`e se obaviti u bilo koje doba. okupao se. misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti. Itikaf mora biti u d`amiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. s nijetom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. Ako se desi da se nije napostilo. znaju}i da je smrt bli`a od jake za vratom.s. u~enje Kur'ana. niti dan za dan. Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u d`amiji po ugledu na Vjerovjesnika. itd. U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no.218 Islamsko znanje NAP A[T ANJE NAPA[T A[TANJE Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah. obukao najljep{u odje}u i namirisao se.630 Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima. radi obavljanja nu`de..

~etrnaesti i petnaesti dan svakog hid`retskog mjeseca.s. Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo dobro da i mi te dane postimo. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojoj nema te no}i.vrednija od hiljadu mjeseci. To va`i i za prekidanje dobrovoljnog namaza. postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz njega posti i deveti dan. ne bi se trebali truditi oko odre|ivanja te no}i. d`elle {anuhu. S obzirom da Poslanik. za njegovo izvr{avanje zaslu`ujemo veliku nagradu kod Allaha. sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom. DOBROVOLJNI POST To je svaki post koji nismo obavezni postiti. nije ta~no odredio koja je to no}. Dok neki ka`u da ova no} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana. .” Odnosno. u skladu s na{im mogu}nostima.: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i Kadr. Dokaz za to su rije~i Allaha. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post). ve}ina smatra da je no} Lejletul-Kadr . Nije naodmet spomenuti i to da `ena ne mo`e postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava. samo je bitno da nisu bajramski dani.632 sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti. [to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta. tj. Nije odre|eno koji su to dani u mjesecu {evalu. d`. Ti dani su: {est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama.dvadeset i sedma no} ramazana. postiti Dan Arefata za onoga koji nije na had`u.. hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se taj dan mora napostiti. ibadet u toj no}i. s.Islamsko znanje 219 LEJLETUL . Lijepo je tra`iti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana.KADR To je najvrednija no} tokom ~itave godine.v.{. nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e u ibadetu. a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini.a. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu. Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr. A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr? No} Kadr je bolja .

a to je ispravna vjera. Spomenut je zajedno sa namazom na mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu. prenosi se da je Allahov Poslanik.v. s.ZEKA T ^ETVRT POGLAVLJE ZEKAT ZEKA T. Zekat je stroga i obligatna du`nost.. a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne. U vezi s tim. kao pravovjerni. Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama.”.” (Et-Tevba: 11) Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{e bra}e po vjeri. vjeru ispovijedaju.. a nisu davali zekat..” (El-Bejjina: 5) Od Ibn-Omera. on je kafir i iza{ao je iz dini islama..i obavljajte namaz i dajite zekat. rije~i su Uzvi{enog Allaha. ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali.“fard”. Koji ka`e: “Ali. nego je kafir... da Mu iskreno.a. (Prenose Buharija i Muslim) Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama.” (El-Bekara: 110) “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju.s.. Ko zanije~e njegovu obavezu. rekao: “Islam je izgra|en na pet temelja. i me|u njima je spomenuo davanje zekata. Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “. on se ubraja me|u silnike koji se izla`u kazni. i da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju.^ETVR TO POGLA VLJE . s njim su se slo`ili ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju. tako {to su obavljali namaz. radijallahu anhu. NJEGOV A V A@NOST ZEKAT NJEGOVA VA@NOST I ULOGA U ISLAMU Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji treba ispunjavati odre|ene uslove ({artove). bra}a su vam po vjeri. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku izme|u namaza i zekata. .

olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima. 4. potpomaganje muslimana putnika namjernika. 3.Islamsko znanje 221 MUDROST U PROPISIV ANJU ZEKA TA PROPISIVANJU ZEKAT U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti. te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica. te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanje sadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat. 6. 7. opremanje boraca (mud`ahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme. umno`avanje i razvoj. Njih mo`emo upoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en.” (Et-Tevba: 103). kada se na|e na putu pa ne bude imao ~ime nastaviti put. veliki ciljevi i op}e koristi. Uzvi{eni Allah ka`e: “Uzmi od dobara njihovih zekat.{. d`. zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio. Od tih mudrosti navodimo neke: 1. kao {to je ajet koji odre|uje kome se daje zekat. . ~i{}enje imetka. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se mo`e vratiti svojoj ku}i. 2.. ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica na srce. u sferu stabilnog imana i potpunog uvjerenja. 5. u suri Et-Tevba. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{.. potpomaganje siroma{nog muslimana. podmirivanje njegovih potreba i izra`avanje pa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poni`enosti tra`enja od nekog drugog pored Allaha. Sve tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i du{evnih uznemirenosti..

jer u drugom rivajetu stoji: “Nema ni jednog vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega. Allah. onda se na ime zekata daje pola “desetine”. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima.. ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice.” (El-En'am:141) Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja. Kad god se ohladi. iznosila onoliko za koliko ju je kupio ili. ukoliko je prirodno navodnjavana.” (Muslim) Nisab je zlata dvadeset “dinara” {to iznosi 87 gr. a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no. Uzvi{eni Allah rekao je: “O vjernici. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekat u visini od 2. poljoprivredne proizvode. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu vrstu imovine daje se zekat u visini 2.” (El-Bekara: 267) “. Nisab srebra je pet “oka” {to iznosi 595 gr. u tom trenutku. kao {to su vo}e i povr}e. srebro i vrijednosni papiri.” Pod “. Vlasnik robe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2. auta i ostale njima sli~ne vrste imetka.5%. dati “desetinu” (10%) na ime zekata. {to iznosi. Na tu koli~inu (pa navi{e) daje se zekat u visini od 2.. kada je p{enica u pitanju.” (Et-Tevba: 34) U Muslimovu “Sahihu” od Ebu-Hurejre. d`. ne daje se zekat.. Vlasnici prodavnica. a da mu na Sudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti u`arene u d`ehenemskoj vatri i njima }e se pr`iti njegovi bokovi. Nisab `itarica i plodova iznosi pet “evsuka”.ono {to je obavezan” misli se na zekat. koji na njih ne daje ono {to je obavezan. stoka. oko 612 kg... pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profit kao {to su nekretnine. trgovci autima i rezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim . du}and`ije.. manje ili vi{e.. rekao je: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti bolnu patnju.. 5%.5% od njene ukupne vrijednosti na ime zekata. Dakle.drugo: zlato. udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz zemlje dajemo. vratit }e mu se. r. kao npr.222 Islamsko znanje IMOVINA NA KOJU TREBA DA TI ZEKA T DATI ZEKAT Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka: .. tj. ~elo i le|a.. . bez obzira da li je njena vrijednost. osim zatvorenih o~iju..{.5%. sjemenke i plodove.. tre}e: trgova~ka roba.i dajte na dan `etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju. tj. pi}e. u danu ~ija je du`ina pedeset hiljada godina. du`ni smo onoga dana kada je ovr{emo. hrana.5%. ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi sami to ne biste primili.a. pak. prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: “Nema ni jednog vlasnika zlata niti srebra.prvo: na ono {to raste iz zemlje.

2. dvije. itd. kako bi im savjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. Prema tome. da imetak dostigne visinu “nisaba” koju je [erijat odredio. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru. 4. s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni. islam. 3. osim ako se ista ne dr`i radi trgovine. kao na trgova~ku robu. na koje se zekat daje kada i na glavnicu. Nisab stoke: deve: na pet deva se daje jedna ovca. da pro|e godina dana otkako je imetak. a njegova visina razlikuje se kod razli~itih vrsta imovine. mogu da po slobodnoj procjeni daju zekat. a ako se hrani “na jaslama” ve}i dio godine. Nisab trgova~ke robe je u visini nisaba zlata ili srebra..Islamsko znanje 223 prodavnicama i na nju dati zekat. {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe ili da mo`e{ sa njom raspolagati kad god to za`eli{. tako da zekat nije obavezan za roba. ~etvrto: stoka: deve. s obzirom da on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku. goveda i sitna stoka (ovce i koze). bilo pojedina~no. pod uslovom da se hrane na pa{i i da se dr`e radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu “nisab. zekat nije du`an davati nevjernik niti onaj koji je iza{ao iz islama. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat. sloboda. Iz toga se izuzimaju `itarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad od stoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi.” Pod stokom koja se “hrani na pa{i” podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine. da bude{ musliman. itd. USLOVI DA SE MORA DA VATI ZEKA T DAV ZEKAT Uslovi za davanje zekata su sljede}i: 1. . dostigao visinu nisaba. tj. jer on nema svog vlasni{tva. onda na nju ne treba davati zekat. sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca. bez obzira da li se hranila na ispa{i ili “na jaslama”. U tom slu~aju se na nju daje zekat. bilo da se ura~una sa ostalom robom. goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. Od 40-59 daje se tele od dvije godine. na kojeg daje{ zekat. 5. kada dostigne nisab. od 121-200.

te druge nu`ne potrebe koje odgovaraju njegovom statusu. supruga. stan. i onima ~ija srca treba pridobiti. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je.” (Et-Tevba: 60) Allah. jer je Poslanik rekao: “Na zekat nema pravo bogata{ niti onaj koji je sna`an i u mogu}nosti da zara|uje”634. fukara (siromasi). 3. miskin . odje}a.. blagajnici. pa ~ak je i pre~e. prikuplja~i zekata: to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju. te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. pametan. 6. i onima koji ga skupljaju.{. te da ne bude od sposobnih koji mogu zaraditi sebi opskrbu. ili da iza|e iz vjere. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za isti ili sli~an posao na nekom drugom mjestu. jer je to sli~no vra}anju duga za du`nika.namjerniku. povjerljiv i kvalificiran za taj posao. oni koji zekat prevoze i dijele i tome sli~no. naveo je osam vrsta. s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin boljeg stanja od fukare. daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana. i prezadu`enima. du`nici: to su oni koji su se zadu`ili i taj dug moraju vra}ati. i svaka od njih ima pravo uzeti zekat.224 Islamsko znanje KOME SE DAJE ZEKA T? ZEKAT? Allah. i putniku . onaj koji daje zekat du`an izdr`avati kao npr. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima. ~uvanju i raspodjeli zekata. odredio je kome se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima. a one su: 1. i u svrhe na Allahovom putu (za d`ihad).isto tako vrsta siromaha. ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga. 4. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji se sami otkupljuju. ili bi time mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima. 2. i da ne budu od onih. ~uvari. ina~e. a postoji nada da bi mogli primiti islam. koje je. a neki dr`e obrnuto. pa makar on bio i bogata{. za datu osobu ili za one koje je ta osoba obavezna izdr`avati. d`. Pod “dovoljno” podrazumijeva se hrana.: roditelji.. pisari. da ne budu iz porodice Benu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju. To su sakuplja~i. 5. jer obaveza davanja zekata ponavlja se nakon godinu dana. Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani. Dugove mo`emo podijeliti . pod uslovom da je musliman. jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju. bez pretjerivanja i uskra}ivanja. punoljetan. ra~unovo|e. d`. djeca. i za otkup iz ropstva. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja.{.

. Neka ulema rije~i “na Allahovom” putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i u ovu grupu pored mud`ahida i ostale koji rade na Allahovom putu. a on mi je rekao: “Sa~ekaj dok do|e zekat. ili za `enidbu. njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat. pa }emo ti dati. Prema tome. zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~iji dug. da vrijeme vra}anja tog duga bude u toj godini. te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri. . Ne mora se zekatom obuhvatiti svih osam vrsta. da bi pomirio zava|ene. ~ovjeku kome je prirodna nepogoda uni{tila imovinu. da mu se desi da nehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. u~inio da se zekat daje za njih a ne njima. na Allahovom putu (za d`ihad). Svaka druga pro{nja i prosja~enje je. putnik namjernik. sve {to je vezano za ovu instituciju mo`e se finansirati iz zekata. da bude du`an drugom ~ovjeku tako da mo`e biti ka`njen zatvorom (ako ga ne vrati). s.Islamsko znanje 225 na dvije vrste: a) da ~ovjek uzme u zajam. Njemu se dadne od zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto. Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. pa makar i potrajao njegov boravak i putovanje. ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad npr.) ili zekat. ili da bi nabavio odje}u.a. mubah (dozvoljeno). te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko koliko mu je potrebno za `ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e tri razumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo. o Kubejse. njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse elHilalija koji je rekao: “Preuzeo sam na sebe dug. ovo se odnosi samo na mud`ahide i instituciju d`ihada. i tra`io pomo}. ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. a zatim je rekao: ‘O Kubejse. zadu`io se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno (mubah). Onaj koji se zadu`io za korist drugoga.v. Prema tome. gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja. a onda prestaje prositi. pa sam do{ao Poslaniku. putniku namjerniku daje se zekat. da ne bude bogat toliko da sam mo`e vratiti dug. 7. Ovdje je uslov da zadu`eni bude musliman. lije~enje. kao npr. d`elle {anuhu. Dakle. radi svog interesa. hrani se haramom.’” (Muslim) Dozvoljeno je od zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zadu`enom nego se u ime njega dug mo`e direktno vratiti jer je Allah. uzme pozajmicu da bi izdr`avao sebe i porodicu. ili. haram i onaj koji to jede. U tim slu~ajevima dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah. nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenje imama. da se bude zadu`io radi onoga {to je zabranjeno (haram). To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. pak. pak. ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupe i krive zakletve npr. pod uslovom da je toga potreban i da to njegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram.s. pa mu je dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje `ivotne potrebe. nego da bude radi neke obaveze ili onoga {to je mustehab (po`eljno) ili. 8.

v. Povinovanje naredbi Allaha. {to god vi udjeljujete. a koji su spomenuti u 60.. Napredak.. d`.” 635 7. ^i{}enje od prljav{tine grijeha. 4. Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega.. lo{eg morala i pona{anja. kako je spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah. dati hlad kada ne}e biti drugog hlada osim Njegovog. i Njegov Poslanik. d`.. dati i vi{e. A Allah }e onome kome ho}e. beri}et. nad onim {to voli du{a.” (El-A'raf:156) .v. “.. nego ga uve}ava. dat }u je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali. Allahova milost i oprost ” . 2. 3. i u svakom klasu po stotinu zrna.i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka ne zna {to udjeljuje desna. 2.. izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti..a. i mu` svojoj `eni. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat.. i naredbi Njegovog Poslanika.. i davanje prednosti onome {to voli Allah. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu..a.. Porodici Poslanikovoj.226 Islamsko znanje KOME SE NE DAJE ZEKA T? ZEKAT? 1. te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi.” (Muslim) 4. kako to stoji u hadisu: “.” (El-Bekara: 261) 3. Nemuslimanima... On najbolje opskrbljuje. s... d`. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla.a sadaka je dokaz imana.. Uzvi{eni Allah ka`e: “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova..” (Et-Tevba: 103) 5..” (Sebe': 39) 6. “Uzmi od dobara njihovih zekat. On }e to nadoknaditi. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. Bogata{ima.” (Muslim) “. Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao. KORISTI OD DA VANJA ZEKA TA DAV ZEKAT 1.s.{. razvoj.. ajetu sure “Et-Tevba”. s.s.{.{. nego ga uve}ava. U hadisu se ka`e: “Nikada sadaka nije umanjla imetak.a milost Moja obuhvata sve...

Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik. i sitne stoke koji na njih ne daje zekat. i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima. Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu). nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.s. rekao: “Na njega nema pravo bogati niti sna`ni koji mo`e zara|ivati.’ Potom je.. s. a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em i najdebljem svom obliku u kome je nekada bila.. ^etvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik.Islamsko znanje 227 UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA T ZEKAT 1. a zatim }e mu se pokazati put u D`ennet ili u Vatru. Drugo: zadu`enom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio. pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu `igosala. krava. Muslim prenosi Poslanikove. Kada zadnja pregazi preko njega.a..a.a.. ne.” VA@NA UPOZORENJA Prvo: zekat se mo`e dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima njima. Zatim }e mu re}i: ‘Ja sam tvoj imetak. dijete i `ena.s.. nikako ne misle da je to dobro za njih. Uzvi{eni Allah rekao je: “. prou~io ajet: 'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje.v.s. dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada godina. 'Ovo je ono {to ste za sebe zgrtali.'” (Ali-Imran: 180) 4. rije~i: “Nema ni jednog vlasnika deva.” 3. a da ne}e (njegov zekat) biti usijan u d`ehenemskoj vatri. s..v. to je zlo za njih.35) 2..”636 Peto: zekat se ne mo`e dati onome koga si obavezan izdr`avati kao {to su roditelji. . s. Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: “Kome Allah da imetak pa on na njega ne bude davao zekat. prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima }e ga obmotati.Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putunavijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri d`ehenemskoj usijalo. rekao: “Nema ni jednog bogata{a koji na njega ne daje zekat. iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!‘“(Et-Tevba: 34. ja sam tvoje blago.v. a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti `igosano njegovo lice i slabine.

metala ili nakita koji se nosi. osim u nu`di koja to zahtijeva. Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko mjeseci ili za punu godinu. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika. stan. ukoliko dosti`e vrijednost nisaba. kao glad npr. Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit. osim u nu`di koja to iziskuje. `ivotinje. potpomaganje mud`ahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam radi op}e koristi. auto i odje}a. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat skupljen. nakit od zlata i srebra.v. auta i tome sli~no. bez obzira da li je bilo u obliku novca. : “Musliman nije du`an davati zekat na svoga roba niti konja. ako ta zarada bude u vidu novca..228 Islamsko znanje [esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu. s. Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija. Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro. a na osnovu dokaza koji op}enito govore o obavezi davanja zekata na to. nekretnine. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba.a. koji se nosi ili slu`i za iznajmljivanje. a {to je prethodno napomenuto. ne daje zekat. Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {to je: hrana. Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dr`avi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak zaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto.”637 (Muttefekun alejhi) Iz ovog se izuzima.. .s. nakon {to ostane u vlasni{tvu onoga koji daje zekat godinu dana. iznajmljuje ili slu`i u neku drugu svrhu.. kako je prethodno spomenuto. Jedanaesto: za ono {to slu`i za iznajmljivanje. pi}e. zekat se daje na zaradu od toga. bilo samostalno ili kad sastavi sa istom vrstom koju on ima. posteljina.

svaki onaj koji je u mogu}nosti. nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti i sposobni da ga obave. ili posjetu odre|enih mjesta (Ka’be.Imran. Arefata i dr.) u odre|eno vrijeme (u mjesecima had`a: {evalu.PET O POGLA VLJE PETO POGLAVLJE HAD@ ZNA^ENJE I DEFINICIJA HAD@A Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka’be radi obavljanja odre|enih obreda.” (Ali . VRIJEME PROPISIV ANJA HAD@A PROPISIVANJA Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi: {to zna~i: “Hodo~astiti Harem du`an je. zul-k’adetu i zul-hid`etu). Allaha radi. 97) ZNA^AJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU Had` je peti rukn (stup) u islamu. .

Had`ija }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: “Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`”. nije du`an zaklati kurban. 3. mufrid }e obaviti tavaf.Ibrahima i sa’ja).bro{uri biti na ovaj na~in. ovom umrom. prvog dana Kurban . Jo{ treba napomenuti da bosanske had`ije obavljaju ovu vrstu had`a. {to zna~i “Odazivam ti se.kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa’j. i zato }e obja{njenje propisa had`a u ovoj risali . kiran: a zna~i da had`ija kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame. ali ga mogu obaviti poslije tavaful . muteme-tti’ }e se o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i sve do osmog dana zul-hid`eta (dan uo~i Arefata). Svakako je bolje da se ovaj sa’j obavi po dolasku u Meku jer je tada had`ija odmorniji nego poslije Arefata. moj Allahu. .ifade (obavlja se poslije Arefata). Ovo je najlak{i na~in obavljanja had`a. klanjati dva rekata i obaviti sa’j i ne}e {i{ati ni skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog dana Bajrama. Karin je tako|er du`an da zakolje kurban.bajrama.230 Islamsko znanje VRSTE HAD@A Postoje tri vrste (na~ina) na koje se mo`e obaviti had`. Treba znati da “karin” i “mufrid” moraju za vrijeme had`a obaviti samo jedan sa’j. a ti na~ini su: 1. odazivam ti se ovim had`om. klanja dva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno. 2. a poslije nje had`. ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama had`ija zanijeti da }e obaviti samo had`.kuduma ili poslije tavaful . sve do njihovog ponovnog obla~enja radi had`a” (osmog dana zul-hid`eta). Had`ija koji na ovaj na~in obavlja had`.” Po dolasku u Meku. obavit }e tavaful . On }e zanijetiti ovim rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`en”. poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikom obla~enja ihrama. dva rekata iza Mekami . temett’u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima had`a obaviti umra. Poslije obavljene umre (tavafa. {to zna~i: “Moj Allahu. ali ne}e {i{ati ili skra}ivati kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. i stoga je had`ija du`an da zakolje kurban (hedj). Po{to ovaj had`ija stigne u Meku.

Poslije obla~enja ihrama i nijeta. had`ija treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi: “Lebbejke Allahumme lebbejk. Innel hamde venniamete leke vel mulk la {erike lek. {to zna~i: “Odazivam ti se. odazivam ti . Had`ija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem. odrezati nokte. a zatim }e zanijetiti had`. pod uvjetom da se prije toga okupao i obavio sve {to je potrebno. neki kopnom. ili rije~ima: “Allahumme inni uridul had`d`e fe jessirhu li ve tekabhelhu minni”. obrijati dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i potom obu}i ihrame. dok drugi to ~ine vazduhom.” Nakon nijeta du`nost je had`ije kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dok je u ihramu. skratiti brkove. prilikom nijeta }e dodati: “In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni”. {to zna~i: “Ako me ne{to sprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa. perike i rukavica. moj Gospodaru. ovim had`om”. Neki od njih putuju morem. do}i }e do mikata gdje }e se okupati. @ena mo`e obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba (zara).” “Odazivam ti se. kako bi obavili had`. Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se samo prilikom tavafa). odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga. `elim obaviti had` pa mi ga olak{aj i primi ga od mene. {to zna~i: “Moj Allahu. moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje sam sprije~en. Had`ija koji dolazi avionom. pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu had`a koju `eli obaviti. onda pokrije lice i {ake svojim {alom. lebbejke la {erike leke lebbejk. U slu~aju da se `ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi. poslije toga had`ija zanijeti rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`d`en”.Islamsko znanje 231 OBREDI VEZANI ZA HAD@ KOJI SE OBA VLJAJU DO OSMOG DANA OBAVLJAJU ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Upu}uju se had`ije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu . obu}i }e ihrame u avionu. moj Allahu.Meki. kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom.” Ako se had`ija boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju had`a.

Had`ija }e podi}i ruke i u~iti: “Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta’zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men {errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i’temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta’zimen ve birren. a Poslanik. bilo da se radi o dunjaluku ili . nakon ~ega odu u Harem da obave tavaful . {to zna~i: “Moj Allahu. odsjednu u hotelu. pa nas pro`ivi. Ti nema{ sudruga. kada se had`ija pribli`i Meki (Haremu) u~i ovu dovu: “Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme teb’asu i-’badeke ved`a’lni min evlijaike ve min ehli ta’atike” (slab). desetog dana zul-hid`eta. veli~inu i po{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu. lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka’be u~iti dovu. 4.232 Islamsko znanje se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. u Meku se mo`e u}i i no}u i danju. a prilikom umre no}u. a da se Meka napusti preko brda Kuda. Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam”.spas. obi~no. na{ Gospodaru. i od Tebe je spas.. 2. Neki od tih adaba su: 1. had`ija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge had`ije. pove}aj ~ast. poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivati kosu niti skidati ihrame. 3.adabe kojih se treba pridr`avati. (slab). sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda. Bosanske had`ije se. prilikom had`a u{ao je u Meku danju. jer se dova tada ne odbija. u miru i spasu!” Had`ija prilikom dove mo`e tra`iti ono {to mu je u srcu. a.” U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. Pove}aj ~ast. Ti si Selam .s.kudum i sa’j. veli~inu i po{tovanje ove ku}e. 5. Harem ima svoje propise . iz D`ide upute prema Meki. {to zna~i: “Allahu moj! Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od d`ehenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba (kazne) na dan pro`ivljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!”.

had`ija treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu.azibike minennar” (slab). had`ija }e tad klanjati dva rekata ovog namaza. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul .mesd`ida.. Allahumme salli a’la Muhammedin ve ali Muhammed. Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana. Allahummagfir li zunubi vefteh li ebvabe rahmetike” (sahih). oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Tvoje milosti (rahmeta). {to zna~i: “Uti~em se Silnome Allahu. 8. 6. a Harem je Tvoj Harem. a ovo je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu”.{. i okrilje je Tvoje okrilje. prilikom ulaska u Harem had`ija treba u}i desnom nogom i prou~iti: “E’uzu billahil a’zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad`im. izuzev u slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz .namaza. Bismillahi. i da pri tome bude skru{en. {to zna~i: “Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a. vel hamdu lillahi. d`.esved).Islamsko znanje 233 ahiretu. ve} treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Had`erul . a.. i njegovu porodicu! Allahu moj. . umjesto: “Allahummefteh li ebvabe rahmetike”. 7. ali je najva`nije da tra`i magfiret (oprost) od Allaha. Ako ne bi odmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga.s. Neka je salavat na Muhammeda. d`.” Kada izi|e iz Harema. kada se pribli`i Ka’bi i po~ne tavafiti. U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. osim {to }e re}i: “Allahummefteh li ebvabe fadlike”.{.. had`ija }e u~iti: “Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza mekamul.

a. ako to uvjeti dozvoljavaju. ikindiju i jaciju klanja po dva rekata). a naro~ito one koje se u~e ujutro i nave~er. Ovu }e no} had`ija prespavati na Mini.{. bilo bi bolje. nije postio na Arefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena.234 Islamsko znanje OSMI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (DAN UO^I AREF ATA) AREFA Ovaj dan zove se jevmu .s. Poku|eno je postiti had`ijama ovaj dan jer i Poslanik.{. jaciju i sabah sljede}eg dana.slavljenju i spominjanju Allaha. Sunnet je da se boravi kod d`amije Nemire. Had`ija treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika. d`. Prilikom upu}ivanja dova Allahu. had`ija }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju i donose}i tekbire. d`. a dolina Urena koja se nalazi u blizini d`amije ne spada u Arefat. ikindiju. Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet. sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme. ali ako bi mogao da brdo “D`ebelu errahme” bude izme|u njega i kible. podignuti ruke i moliti Allaha.. a.s. skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca. Dova koju treba najvi{e u~iti glasi: . Tu }e had`ija slu{ati hutbu (predavanje). ak{am.. i druge dove. Ujutro ovog dana had`ija se upu}uje na Minu gdje }e klanjati podne. a ak{am i sabah klanja onako kako se klanjaju.{.. pa ~ak i kad je bio na putovanju. poslije koje }e klanjati u d`ematu podne i ikindiju po dva rekata.. Ako bi bio kod ove d`amije. nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete.ettervije. d`. had`ija treba paziti jer ova d`amija samo je jednim dijelom u Arefatu. s tim {to namaze od ~etiri rekata skra}uje (podne. DEVETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to klanja sabah i izi|e Sunce.. Muhammed. Dovoljno je da had`ija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat. had`ija }e se okrenuti prema kibli.s. a. Poslije namaza had`ija se skru{eno i smirenog srca predaje zikru .

a ako se na|e slobodnog prostora. s jednim ezanom i dva ikameta. had`ija }e se okrenuti prema kibli. i moliti Allaha. a. DESETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (JEVMU ENNAHRI). lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejin kadir” (sahih). sve dok se skoro ne razdani. Prije izlaska sunca had`ija se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju. d`. salavat donositi. s tim {to se iznemogle `ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i. jaciju. Tekbir glasi: “Allahu ekber.. {to zna~i: “Nema boga osim Allaha Jedinog. la ilahe illellahu Allahu ekber. Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca. PR VI DAN BAJRAMA PRVI Sabah-namaz ovog dana sve had`ije trebaju klanjati na Muzdelifi. Allahu ekber ve lillahil hamd”. u~iti tekbire i tehlile. Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti po`uriti. dva. treba malo po`uriti. Njemu pripada vlast i hvala.{. (sahih). Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi mo`e to uraditi i na Mini. had`ija }e boraviti (spavati na Muzdelifi sve do sabaha.{. . On sve mo`e.. On nema sudruga. d`. osim slaba{nih i `ena. te tri rekata vitr-namaza).s.” Treba tako|er {to vi{e na Poslanika. a tehlil glasi: “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. Poslije sabah-namaza. Na Muzdelifi had`ija }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri. zahvaliti Allahu.Islamsko znanje 235 “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. me|utim na{e had`ije obi~no idu autobusima). Tu }e tako|er sakupiti 49 kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom.. Allahu ekber. (sahih). lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a’la kulli {ejin kadir”. (Ovo se odnosi na one koji idu pje{ice. i to polahko i smireno u pravcu Muzdelife. Poslije namaza.

236 Islamsko znanje .

zem i klanjati podne u Haremu. uputiti se u Meku. jedanaestog zul-hid`eta. osim op}enje sa `enom. @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta. Kamen~i}e }e prvo baciti na malom. pa ~ak i op}enje sa `enom. smireno i bez `urbe. 3. Ovo se na arapskom jeziku ka`e: “Ettehallul el evvel” (“prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana”). a zatim na velikom d`emretu. {to je sunnet. Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su spomenuti. izuzev “mufrida” (bosanskih had`ija). dok se u~enje telbije prekida. poslije kojih treba donositi tekbire. ako se ima mogu}nosti. i stalno veli~ati Allaha. had`ija treba klanjati sve namaze u d`ematu. Ovo se zove: “Ettehallul el kamil” (“potpuno osloba|anje od zabrana”).ifade. Sa’j }e obaviti samo “mutemetti” i “karim”. a “mufrid” ne}e. skine ihrame i obu~e svoju odje}u.kuduma. obrijati ili skratiti kosu. pa srednjem. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem . Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje.Islamsko znanje 237 [T A HAD@IJA TREBA URADITI PO [TA DOLASKU NA MINU? Po dolasku na Minu had`ija treba uraditi sljede}e: 1. Poslije obavljenog tavafa i sa’ja. had`ija }e se poslije podne . had`iji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno. Dok boravi na Mini. poslije kojeg treba klanjati dva rekata i obaviti sa’j. pa tako mo`e da se okupa.zevala. JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Dani koje had`ija boravi na Mini zovu se: “Ejjamu ette{rik”. Na . donose}i pri tome tekbire.{. 2. d`. jedan za drugim. po~inju}i s desnom stranom. Poslije toga had`ija }e zaklati kurban. s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava. Poslije prve prespavane no}i. i ono se ostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a. Ovim se ~inom had`iji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno. uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e. {i{anje ili skra}ivanje kose i tavaf). Zatim }e se had`ija uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e tri no}i. radi obavljanja tavaful . baciti sedam kamen~i}a na D`emretul-Akabi. izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful . namiri{e. za koje je klanje kurbana sunnet a ne vad`ib.

Po isteku bajramskih dana bosanske had`ije obuku ihrame i odlaze u d`amiju h. Po isteku ovog dana had`ija treba prespavati no} na Mini. te se vra}aju do Harema. DV ANAESTI DAN ZUL-HID@ET A DVANAESTI ZUL-HID@ETA Had`ija treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela. {to god je mogu}e du`e (zbog toga {to bi primjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo).{.veda’). a zatim }e moliti Allaha. Na velikom d`emretu had`ija }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio na prethodna dva d`emreta. Ako bi htio da se ovaj dan vrati ku}i. dok `ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi. slavljenju i spominjanju (zikru) Allaha. na{e had`ije jo{ }e obaviti oprosni tavaf (tavaful . jedan za drugim. d`.. obaviti tavaf i napustiti Meku prije zalaska sunca. gdje nijete umru i klanjaju dva rekata. TRINAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini. dva rekata namaza. Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa. a. Isto to uradit }e poslije srednjeg d`emreta.s. osim {to }e oti}i malo ulijevo. Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s had`ijine lijeve strane. Ako bi had`ija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u d`amiji El . ugledaju}i se time Poslanika. . had`ija se upu}uje prema d`emretima gdje }e na svakom d`emretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {to je radio prethodnog dana. had`ija }e se poslije podne uputiti prema d`emretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. Poslije ba~enih kamen~i}a na malom d`emretu. Had`ija koji `uri da se vrati ovaj dan ku}i.238 Islamsko znanje svakom d`emretu baca se po sedam kamen~i}a. had`ija }e se okrenuti prema kibli i oti}i malo udesno. Prije napu{tanja Meke. ovog tre}eg dana Bajrama.Hajf. a Mina s desne. donose}i tekbire pri svakom bacanju kamen~i}a. Ai{e. poslije podne bacit }e kamen~i}e. sa’ja i skra}ivanja ({i{anja) kose. had`ija }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje }e obaviti oprosni tavaf.{. udaljenu oko sedam kilometara od Harema. d`. bilo bi bolje. Ovim ~inom zavr{avaju se obredi had`a. Poslije podne.

Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i.veda’) Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vad`ib je po svim mezhebima.Islamsko znanje 239 RUKNOVI HAD@A 1. Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi. VAD@IBI HAD@A 1. Ko izostavi neki od vad`iba had`a du`an je zaklati kurban. Oprosni tavaf (el . osim po hanefijskom (sunnet). Bacanje kamen~i}a 4. Boravak na Arefatu 2. Sa’j izme|u Safe i Merve 2. taj obred nije valjan. stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e had`ije po~ele zadnjih godina raditi.ifada). Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful . [i{anje ili skra}ivanje kose 5. pa makar jedan trenutak 3. .

.. Nije dozvoljeno dok si u ihramima. d`. vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha).{. O onome {to ne zna od propisa had`a. ~ak.{.{. dragi had`ija. Na svakom se d`emretu baca po sedam kamen~i}a.s. ili ne plati novac da mu se zakolje kurban. Muhammed. i had`ija }e ga obaviti smireno. ako i ne ubaci{ koji kamen~i}. i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr. ne daj Bo`e. pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed.s. 196) Poslanik.. d`. spu{tati pogled. d`. a.. ibadet ~inili punim znanjem i razumijevanjem.Bekara. On }e.. d`. Ko ne zakolje kurban (hedj). vjere. ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah. ni manje ni vi{e. Mnoge had`ije prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ih obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se “zaodjenu” lijepim pona{anjem i razumijevanjem (fikhom) Allahove.240 Islamsko znanje VA@NE NAPOMENE 1.{.” Zato had` treba predstavljati veli~anje Allaha.. nije ni primljen.. had`ija }e pitati alime. {to je prakti~an dokaz da njihov had` nije potpun. ka`e: “D`ehenemska vatra ne}e dota}i dva oka. tako|er. mora postiti tri dana dok je jo{ na had`u. nisi grje{an.{. a Allah.s. Stoga svaki had`ija treba ovo imati u vidu i te`iti da ulo`i sav svoj trud kako ne bi pao u haram. Zato iskoristi ovu priliku i sa`ivi se s ovom situacijom! 3. kako bi mogao da slijedi Poslanika. a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{aj sa `enom. nema sno{aja sa `enama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima had`a. d`. kako bi Allahu. pokornost i ljubav prema Allahu. Prilikom bacanja kamen~i}a po`eljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa. a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih posti uzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban).{.. d`.{. 4. hizmet had`ijama. a.. da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela. a. da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom ili ne~im drugim {to ima jak miris. Mo`e se zapaziti da spomenute had`ije nisu izmijenile svoje pona{anje. 2. a mo`da. 6.{. sabur i neuznemiravanje drugih had`ija .” Znaj. tako|er veli: “Ko obavi had`. U njemu Allah.s. u~ene ljude.. Znaj da za lijepo pona{anje. me|utim. d`. ka`e: “Had` je u odre|enim mjesecima. d`. osloba|a d`ehenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova i ponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat. onom ko se obave`e da }e u njima obaviti had`. zabranio.” (El . fisk (pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje). Gospodaru svih svjetova. 5. oko koje je plakalo iz straha od Allaha. i oko koje je bdjelo (stra`arilo) na Allahovom putu. a.

.. . Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvom ili tra`iti pomo} od njega. Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu. da radi ono {to rade had`ije.Bekra.. kabur i kabur Ebu . `ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed. npr. . a. I kao {to je ve} re~eno. Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame. da im oprosti.a. osim tavafa.da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili poka`e mu ulov.da trga grane. Dok je u ihramima had`iji je zabranjeno sljede}e: .s.a.a.{. u Medini sunnet je prije i poslije had`a. poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov.da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise. a. a. . jer je to {irk i uni{tava dobra djela.Islamsko znanje 241 ima{ veliku nagradu kod Allaha. obrezuje nokte i {i{a kosu. listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki).. .. zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale had`ije. ona }e se okupati radi ihrama.da ima spolne odnose sa svojom `enom i da se prepusti onome {to ga nadra`uje i seksualno pobu|uje. me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze.{. a.da se brije. . Zato cilj putovanja u Medinu treba biti klanjanje namaza u Poslanikovoj.s.s.. u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs rekao: “Radi ono {to rade had`ije. i Omera. osim tavafa!” . osim {to ne}e tavafiti prilikom ulaska u Meku.. Lijepo je posjetiti i d`amiju Kuba i klanjati u njoj.s. d`. . a bila je u hajzu. i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{ drugima.da ~upa dlake s tijela. `ena se ne}e kupati nego treba dobro stegnuti higijenski ulo`ak kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e. kao i posjetiti Bekiju. poselamiti ih i moliti Allaha. KAKO ]E POSTUPITI @ENA KOJOJ SE POJA VI MJESE^NICA (HAJZ) POJAVI Ako bi se kod `ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame. r.s. 9. Muhammed.s... a namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu. pri~a besposlen i banalan govor. a. Dozvoljeno je had`iji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e. d`. d`amiji. Posjeta d`amiji Allahovog Poslanika. r. osim {to treba izbjegavati mirisne sapune. te da ubija insekte. 7. r... i dr. . a. r. 8.. .da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (`eni je to dozvoljeno).a. naredio Ai{i.da pokriva glavu ili da obla~i kapu. osim ako ga uznemirava ili `ulja trepavica npr. ashaba.da se sva|a. mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih. dozvoljena je upotreba suncobrana.

deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine.” U pravcu vrata Ka’be u~i se: .s.”. DOVE KOJE SE U^E PRILIKOM POJEDINIH HAD@SKIH OBREDA 1. TAVAF Prilikom otpo~injanja tavafa. i nije joj naredio da podijeli fidju ili ne{to drugo. tj. tada re~e: “Tad ona mo`e i}i ku}i”. ako bi se mjese~nica kod `ene pojavila poslije Arefata i tavaful . a nije obavila tavaful . Allah je najve}i! Moj Allahu.242 Islamsko znanje Me|utim. ona nije du`na obaviti oprosni tavaf (veda’) niti podijeliti sadaku (fidju). Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen biahdike vettiba’an li sunneti nebijjike Muhammedin s. {to zna~i: “U ime Allaha. a.” Poslanik. a.s. Muhammeda. kada mu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu. jer je Muhammed.v.s. treba se okupati i dobro stegnuti higijenski ulo`ak.a. s.ifadu. a zatim obaviti ovaj tavaf i sa’j izme|u Safe i Merve.. potvr|uju}i Tvoju Knjigu. tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe.v. rekao: “Zar nas je ona sprije~ila da ne otputujemo?” Onda mu je re~eno: “Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog dana Bajrama.ifade. (slab). i morat }e zaklati (platiti da joj se zakolje) “bedene”.. Ako bi `ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to joj prestane mjese~nica. tj.s.a. izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika. u pravcu Crnog kamena u~i se: “Bismillahi vallahu ekber.

i sam porazio neprijateljske skupine.Islamsko znanje 243 “Allahumme inne hazel . Jedinog. a.s. Nema boga osim Allaha. ve haza mekamul . Njemu pripada sva vlast i zahvala. bejtuke.” Izme|u Ruknul . d`.esved) u~i se: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar”..bejte.‘aizi bike minennar”.{. (Sahih Muslim).emne emnuke. ve lillahi .. okrilje je Tvoje okrilje.. (sahih).” 2.ddine velev kerihel . Harem je Tvoj harem.jemani i Crnog kamena (Had`erul . Allahu ekber ‘ala ma hedana. d`. Nema boga osim Allaha.hamd.. {to zna~i: “Hvala Allahu. SA’J Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka’bu. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. pa makar to kafiri mrzili.hajr ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir. Njega samo obo`avamo.” . a ovo mjesto je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu. On o`ivljuje i usmr}uje. vel hareme haremuke vel . Iskreno Mu se predajemo. lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu bi jedihi .kafirun”. On nema sudruga. Allahu ekber. (slab). Nema boga osim Allaha.{. la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. vel hamdu lillahi ‘ala ma evlana. Kod Njega je svako dobro i On sve mo`e. podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. Allahu ekber. Tom prilikom treba u~iti: “Allahu ekber. pomogao Svog roba Muhammeda. La ilahe illellahu vahdehu end`eze va’dehu ve nesare a’bdehu ve hezemel .ahzabe vahdehu. ova Ku}a je Tvoja ku}a.{. La ilahe illellahu velana’budu illa ijjahu muhlisine lehu . {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova. d`.{. Ostvario je Svoje obe}anje. {to zna~i: “Allahu moj. d`.

Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima.. tra`im od Tebe uputu i takvaluk.244 Islamsko znanje Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti: “Rabbigffir verham ve ted`avez -’amma t’alemu in neke entel . (sahih). AREFAT Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova.tta’ati vekfini bihalalike ‘an haramike vagnini bifadlike ‘ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri vehdini ve e’izni mine{{erri kullihi ved`me’ li elhajre. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. a.” 3. Allahu moj. mo`e se jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur’an. ~ednost i bogatstvo. Uputi me i za{titi od svih zala i daj mi svako dobro.s.” Lijepo je da u svojoj dovi had`ija tra`i oprost za bra}u muslimane.nkulni min zullil ma’sijeti ila ‘izzi . jer Muhammed. Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min ‘indike verhamni inneke entelgafururrahim.huda vettuka vel . daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. Allahumme .Ihlas (kul huvallahu). a mo`e se u~iti i sljede}a dova: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar. Ti si zaista Najuzvi{eniji i Najplemenitiji.gina”. Allahu moj. a niko drugi ne mo`e osim Tebe grijehe oprostiti. Osvijetli moje srce i moj kabur. Moj Allahu. ja sam prema sebi zulum u~inio. a naro~ito suru El -Ha{r i El .e’azzul . promijeni moje stanje iz bijede grijeha u slavu pokornosti Tebi.‘ifafe vel . . {to zna~i: “Bo`e oprosti. Allahumme inni eselukel . (sahih). Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotom nezavisnim o drugima. Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv.ekrem”.

BACANJE KAMEN^I]A NA MINI Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se: “ . {to zna~i: “Na{ Gospodaru.” 4. ve lillahil .harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le mineddallin). a prije toga ste u zabludi bili.harama. ve lillahil . kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a’rul . (Fe iza efadtum min ‘arefatin fezkurullahe ‘indel me{‘arul . spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a‘rul . tako nam oprosti i smiluj nam se kao {to si nam to i obe}ao.” 5. Allahu ekber. Allahu ekber. MUZDELIFA Sunnet je stati kod Me{‘arul .hamd. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir lena verhamna kema ve’adtena bi kavlike ve kavluke el . Allahu ekber.harama. spominjite Njega. i kao {to si nas uputio. Nema boga osim Allaha.hakk. Allahu ekber. hvala Allahu. jer vam je On ukazao na pravi put. Allahu na{.hamd”.Islamsko znanje 245 ka`e: “Allahu moj. Allahu ekber. Allahu ekber. a Tvoje rije~i su istina”: (‘A kada po|ete sa Arefata. (sahih do “ve kina azabennar”).‘) Allahu ekber.harama i u~iti: “Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar. Allahu ekber. tako nas uputi da Te spominjemo. oprosti had`iji i onome za koga on moli.

Allahu ekber. Allah je najve}i.hamd”. Njemu pripada sva hvala. {to zna~i: “Allah je najve}i. la ilahe illellahu vallahu ekber.246 Islamsko znanje Allahu ekber. Allahu ekber. Allahu ekber. Allahu ekber ve lilla hil . (sahih).” . Nema boga osim Allaha.

te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva.u~enika Ebu-Hanife. Vrijeme klanja kurbana po~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama. 2. a brav~e za jednu. a potom obrije ili skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. mi{ljenje uleme mo`emo sa`eti u dvije grupe: . Gove~e i deva mogu se zaklati za sedam osoba. potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima. Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela. kao i ulema drugih mezheba. Ovo je stav Ebu-Hanife. Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjem ihrama za had`.” (3/ 595) Za kurban mo`e se uzeti jednogodi{nje brav~e. a tre}a pokloni prijateljima. druga se podijeli siroma{nima.Islamsko znanje 247 UMRA Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~e za had`.638 Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. . KURBAN Kurban je klanje propisane `ivotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av. neka pogleda knjigu “El-Fikhul-islami ve edilletuhu. stava da je klanje kurbana pritvr|eni sunnet.da je klanje kurbana vad`ib. .pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti. Ovo je kao {to smo to spomenuli stav uleme ostalih mezheba. ili polugodi{nje ako veli~inom izgleda kao jednogodi{nje. [to se ti~e {erijatskog statusa kurbana. ali ne i svih u~enjaka hanefijskog mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed. te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda . UVJETI KURBANA 1. Potom se ulazi u Meku. obavlja se tavaf za umru i s'aj.

Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul-hid`eta. [to se ti~e onoga koji kolje. KLANJE Pod pojmom klanje misli se na klanje `ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti.. jer Allah. Za mu{ko dijete kolju se dva.{. `drijelo i vratne `ile. a mo`e i jedan kurban. on mora ispuniti slijede}e uslove: 1 . AKIKA Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet. Na~in klanja: nakon {to se pripremi o{tar no`. a potom se jednim zamahom presije~e grkljan. a ne lud. d`. onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa. Za nju va`e propisi kurbana u pogledu: starosne dobi `ivotinje.da je musliman. Za hedj (had`ijski kurban) va`e propisi obi~nog kurbana.. ona mora biti `iva u vrijeme klanja. UVJETI ZA ISPRA VNOST KLANJA ISPRAVNOST [to se ti~e `ivotinje koja se kolje. sve do klanja kurbana. nepostojanja mahane i podjele. U~enjaci preporu~uju da se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta.” 639 . 2 .da je razuman. ali mu se mo`e podijeliti kao i drugima. pa ~ak ni kurbansku ko`icu niti je dozvoljeno (kao protuuslugu). okrene se prema kibli i prou~i se “Bismillahi vallahu ekber”. da mu se obrije glava i da se podijeli u zlatu. onom ko je klao kurban.. jer klanje mrtve `ivotinje ne}e u~initi njeno meso halalom. ka`e: “I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga. osim {to se on kolje na Mini ili u Meki. ovca se povali na lijevu stranu. U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje “kitabija” (kr{}anin i `idov).248 Islamsko znanje Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime. dati dio kurbanskog mesa. Mustehab je da se akika priredi sedmi dan od ro|enja djeteta. a za `ensko jedan.

jer bi tada `ivotinja bila samo udarena. HRANA I PI]E Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: “On je za vas sve {to postoji na zemlji stvorio. pak. nije dozvoljen lov {tapom. pa se ne mogne uhvatiti. Klanje morskog ulova nije potrebno. 4 . pa ugine. 5 . bilo da je udavljena u`etom bilo da je uginula zavrtanjem glave. metka ili. Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane. jer su one {tetne po organizam ili negativno uti~u na pamet. obavezan je da ga preklati ga. .ako ulovljena `ivotinja padne u vodu. LOV Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti. orlovi itd.. 3. le{. 2 . slanja kerova.Islamsko znanje 249 Me|utim. 2. Ako lova~ki pas odvoji dio `ivotinje. moraju biti dresirani tako da se odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni.`ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi. taj dio nije dozvoljeno jesti. meso ubijene `ivotinje. meso udavljene `ivotinje. onda je to meso zabranjeno. [to se ti~e predmeta za klanje. dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima: 1 . osim `aba i krokodila. kamenom i sli~no.da ne bude u ihramima (na had`u ili umri). ako ga zatekne `ivog. 3 . Zabranjeno je jesti: 1. 3 . osim one za ~iju zabranu postoji dokaz u Kur'anu. hadisu ili kijasu. [to se ti~e ulova na kopnu. on mora biti o{tar. ili `ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap. dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv.sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija ko`u `ivotinje.da spomene Allahovo ime prilikom klanja. nije je dozvoljeno jesti. to jest `ivotinje koje su uginule. nikakva vrsta hrane nije zabranjena.potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele. jer ono nastaje samom smr}u. Ako ga zatekne mrtvog.” (El-Bekara:29) Prema tome. Ako `ivotinja upadne u bunar ili pobjegne. ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo.lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje. ako ho}e klati kopneni ulov. a ne Allahovo ime. Prema tome. 4 .

ono {to je zaklano na `rtvenicima. 16. 9. meso svih ptica koje love kljunom. kobac. psa. soko. a posebno prilikom ibadeta. Bajrama i javnih skupova. 13. vuka. a ne u Allahovo ime. 8. kao {to je `enama zabranjeno da obla~e karakteristi~nu mu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji. sve {to je samo po sebi ne~isto. 10. {to je prouzrokovalo smrt `ivotinje. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava. tigra. meso `ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu. 12. dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e. dok neki smatraju da je to mekruh. Po`eljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotu i ukras. slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je `ivotinja propisno zaklana. meso `ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je. 15. turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obo`avanja nekog drugog mimo Allaha ili posredovanja kod njega. hladno}e i od neugodnosti. kao {to su: orao. . poput svraba i sl. 4. ~ista i lijepa. `ivotinje koje su ogavne. slona. tako|er. @enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata. dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima ako za to imaju neki razlog. kao i obla~enje karakteristi~ne `enske odje}e. d`ume. kao {to su insekti. sova i drugi. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a. pa uginula prije nego {to su je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e. medvjeda. Onom ko je u nu`di. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre. ali samo u koli~ini koja mu je dovoljna da sa~uva `ivot. ne smeta. doma}i magarci i mazge. 6. lisice i drugih `ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa. Obavezno je nositi od odje}e onoliko koliko mo`e pokriti ono {to se mora pokriti i {to mo`e za{tititi od vru}ine. Mu{karcima je zabranjeno sjedenje na svili. ono {to je zaklano u ne~ije drugo.250 Islamsko znanje kamen i sli~no. 11. tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima. ODJE]A NAKIT I SLIKANJE Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna. kao {to je izmet. meso `ivotinje koju je druga `ivotinja nabola rogom ili usmrtila. svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih tvari. 5. Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato. {akala. Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i. 7. 14.

Ako je neophodno. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zuba prouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. Haram je da `ena produ`i svoju kosu tu|om kosom. osim u slu~aju ako joj naraste brada ili brkovi. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani. kao i da poja~a svoju kosu ne~im {to nije ljudska kosa poput: svile. vune ili lana. @eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica.640 Zabranjeno je kniti se crnom bojom. bez obzira da li se radi o kipu ili slici. Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise. Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci. Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. Kada je u pitanju posu|e od dragog kamenja. a `ene mogu upotrebljavati posebne `enske mirise samo kod ku}e. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i `eni. i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu. Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba. a svijet nosi odje}u koja se razlikuje od nje. Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u. jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju. onda se ra~una da je tkanina svilena ako ima vi{e svile nego druge tkanine.Islamsko znanje 251 Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom. @enama je dozvoljena upotreba kne. Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima. osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi. [afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama. Ako je slikanje zbog op}e koristi. a `enama nije.641 . kao i sve po ~emu }e biti poznat. nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno. Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju. osim dje~ijih igra~aka. onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude posebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljava postavljanje slika. Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje. ~ovjek mo`e napraviti zub ili nos od zlata.

tako {to im se da po jedan mudd hrane. du`an je ispuniti zavjet. onda je du`an postiti tri dana. kao kad bi rekao: “Neka sam du`an. Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio. du`an je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). ili }e se izvr{iti keffaret zakletve. Mekruh je uvjetno zavjetovanje. a neki ka`u da bi bilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se mo`e smatrati zavjetom. kao kad bi se reklo: “Ako u~inim to i to. pak. onda se mo`e birati da li }e se ispuniti zavjet. ako je u pitanju op}eniti zavjet. a ako sve to ne mogne. muslimana. dovoljno je da podjeli tre}inu imetka.” 1. da se svakom dadne odje}a u kojoj mo`e klanjati. ili toga i toga u tolikom iznosu. Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha. . npr. postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza. a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno. postit }u mjesec dana”. pa mu Allah ispuni `elju. ili da se odjenu. jer ko se zavjetuje da mu je supruga zabranjena (haram). ali je du`an izvr{iti keffaret zakletve. a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak. osim u pogledu supruge. on time to ne}e u~initi zabranjenim. tj. kao kad bi se reklo: “Ja se zavjetujem u ime Allaha”. postit }u toliko dana”. onda mu je dozvoljen samo keffaret za zakletvu. ili izostaviti neki vad`ib. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha. kao kad bi se neko zavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu. da ka`e: “Ako Allah da ozdravljenje mom bolesniku. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh. kao {to su dva rekata namaza. 3. 2. u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu. Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno. u smislu da se ka`e: “Ako Allah dadne ozdravljenje mome bolesniku. b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak. Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se `eli posti}i Allahovo zadovoljstvo i takav zavjet je obavezno ispuniti. u ime Allaha. ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet. da oslobodi jednog roba. ili. Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak. kao {to je zavjetovanje prema kaburovima evlija. kao kad bi se zavjetovao da }e po~initi neki haram. ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije.252 Islamsko znanje ZA VJET ZAVJET Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost prema Allahu. a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom. haram mu je ispuniti takav zavjet.” 4.

postoje i druge grane fikha. O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga. Kao {to smo naveli na po~etku. kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi). ali mi }emo se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti. . itd. munakehat (bra~no pravo).Islamsko znanje 253 Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja).

svi se sla`u da je zabranjeno (haram) trgovanje alkoholom. Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan. kupac. [to se ti~e robe koja je ne~ista. pa ako se to svojstvo na|e. da ju je mogu}e preuzeti.” Nije dozvoljena prodaja pod prisilom.KUPOPRODAJA MUAMELAT Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. da je poznata. a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njiva i vrtova.” 643 Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac. Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe. kao {to je `ivotinjski i ljudski izmet. Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah je dozvolio trgovinu. kao npr. ili koli~ine.644 Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadr`avati ponudu i prihvatanje rije~ima koje upu}uju na obostrano zadovoljstvo. svinjetinom.Hanife odobrava prodaju i pasa. Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da se nakupac i prodavac me|u sobom slo`e o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju. Cijene moraju biti poznate. cijena. ako je to roba koja se mo`e vagati ili mjeriti. da je svjestan {ta radi. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih.: “Prodao sam ti” i “Kupio sam”. prodaja je ispravna. a zabranio kamatu. ili da kupac ka`e: “Prodaj mi to za toliko i toliko novca”. bilo na osnovu vi|enja. a {to se ti~e prodaje u nu`di. le{evima. tj. . opisa. a ako se ne na|e. u smislu da nije malouman. kupoprodaja ne vrijedi. ve}ina odobrava tu prodaju. ali je mekruh. ona je dozvoljena. da nije dijete i da nije pod prisilom. te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena. a Ebu. Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom. ono {to se prodaje (roba i sli~no). a prodavac odgovori: “Prodao sam.[EST O POGLA VLJE [ESTO POGLAVLJE MUAMELA T 642 . Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista.

. a to su: 1. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe zadr`i unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine. pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje”. 6. nije ispravno prodati plod prije nego {to se poka`e njegova zrelost. 3. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda. on ima pravo izbora. 11. ne muze neko vrijeme pred prodaju. ako se sigurno zna da }e kupac od toga vo}a praviti alkohol. on sti~e to pravo do isteka tog vremena. tako {to bi se izlo`io bolji dio robe. 8. Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena. Me|utim. to jest da stranac do|e s robom na pijacu s namjerom da je proda. iako je ta roba ljudima neophodno potrebna. neki u~enjaci misle da vremenski rok ne mo`e biti du`i od tri dana. to jest da se krava npr. pripast }e kupcu. 5. postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikom trgovanja.Islamsko znanje 255 Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve} pojavili plodovi. 9. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane. a sakrilo ono {to je slabo ili ne vrijedi. plodovi }e pripasti prodavcu. nedopustiva je obmana u prodaji robe. novac pripadne njemu. zabranjuje se obmana u trgovini. Prije nego {to se razi|u. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako kupac nije znao za to. pa mu jedan od mje{tana ka`e: “Ostavi tu robu kod mene. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu). {to navede kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara. prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu pri ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. u smislu da se la`e i govori da je neka roba skuplja nego {to je stvarna cijena te robe645. 2. Dozvoljena je prodaja d`uture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata. nije dozvoljena prodaja duga za dug. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca. nije dopu{tena prodaja dugo nepomu`ene stoke. 10. 7. te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka. nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da. niti `itarica prije o~vr{}enja zrna. ako kupac ostavi robu. 4. a ako se nisu bili pojavili.

” 646 Postoje dva na~ina uzimanja kamate: 1.v. zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost ~injenja nepravde. s. a posebno ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. dok takve robe ponestane kod svijeta. a zabranio kamatu. 2..NAGOMILOV ANJE ROBE NAGOMILOVANJE Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa tr`i{ta. ka`e: “Allah je dozvolio kupoprodaju. Ako bi odre|eni broj drugih trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju. posebno ako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdr`ava godinu dana.256 Islamsko znanje ODRE\IV ANJE CIJENA ODRE\IVANJE U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava prodati. Ukoliko se ne preuzme odmah. onda to ne bi bilo ihtikar.a.. Zna~i. onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu. Ili ako se proda jedna valuta za drugu na odre|eno vrijeme. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to du`an drugom i kad do|e rok vra}anja. makar se vrste razlikovale. . KAMA TA KAMAT Kamata je po islamu zabranjena-haram. Allah. Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba. Na primjer. d`. pove}a iznos duga za odre|eni procent.kamata uz vi{ak. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno. Allahov Poslanik. IHTIKAR .. prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt. to je kamata. te du`nik ne mogne vratiti dug. To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje. S druge strane. pa joj onda enormno pove}ati cijenu.s.{.kreditna kamata. a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima.. uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe. ~ak je to i obaveza njegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe. odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za drugu vrstu. Vladaru je dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene. tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu. novac se mora preuzeti momentalno.

onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo kamatu. a ako do|e do gubitka. onda svakom pripada po polovina zarade. Njihov je profit o~it vid kamate. jer ona ne posluju na principu dijelenja zarade i gubitka. on }e i}i samo na glavnicu. s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onako kako su se dogovorili. Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku. ona trguju ~ovje~ijim `ivotom i smr}u.647 Da bi ova prodaja bila valjana. Ovdje se misli na prodaju jednog novca za drugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno. prema tome. U [erijatu postoji udru`ivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. ali iz ruke u ruku. KREDITIRANJE . osim jednu koli~inu za istu takvu koli~inu. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca. Ova udru`enja su. Ovaj oblik poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se sla`u svi islamski u~enjaci (id`ma).DIONI^ARSTV DIONI^ARSTVA Ulo`eni novac mora biti poznat (koli~inski). UVJETI ZA V ALJANOST VALJANOST A KREDITIRANJA . {erijatski potpuno neispravna. . kao {to je spomenuto. Ako se radi o dogovoru po principu “zaradu }emo dijeliti”. Kada se radi o istoj valuti. ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti. a u skladu s rije~ima Alejhiselama: “Ne prodajite zlato. onim {to se nikako imetkom ne mo`e nadoknaditi.Islamsko znanje 257 ZAMJENA NOVCA Dozvoljeno kao i drugo.DIONI^ARSTVO Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novac kojim }e ovaj poslovati. a uz to.”648 UDRU@IV ANJE RADI OSIGURANJA UDRU@IVANJE Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna. uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licu mjesta.

onaj koji je unajmio smatra se pouzdanim i nije du`an nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice. za razliku od pou~avanja. a u sljede}oj akciji do|e do gubitka. . u~enja ezana i ikameta. Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da je du`an.DOZNAKA Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu. kao {to je stanovanje u ku}i. da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje. jer od toga korist ima samo onaj koji je iznajmljen.” Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati. onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga. radnik mu je to du`an dati. pa se oni me|usobno dogovore: “Upu}ujem te na toga i toga. Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu. dozvoljeno mu je da raskine ugovor o iznajmljivanju. kao {to je dozvoljeno iznajmiti osobu za hranu i odje}u. on }e se nadoknaditi iz glavnice. pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno. pa nije dozvoljeno iznajmiti nekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649. Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga. ili ako bi neko tre}i bio njemu du`an isto toliko. Ako se podijeli zarada. PRENOS DUGA . uz odre|enu naknadu. Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je ulo`io imetak bude tra`io podmirivanje svog udjela u robi. dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat. Ovakav postupak je dozvoljen. IZNAJMLJIV ANJE (ZAKUP) IZNAJMLJIVANJE Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme. Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari. kao kad bi jedan ~ovjek bio du`an ne{to drugome.258 Islamsko znanje Zarada se ne mo`e dijeliti bez pristanka dvaju strana. makar i ne bi bio potpuno iskori{ten. Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda. on je meni du`an pa uzmi to od njega.

onda je kupoprodaja zastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo raspolaganja imovinom. Punomo} nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve. Du`nik daje zalog. Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io. Kad do|e rok za otplatu. Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz. zajmodavac }e prodati zalog i namiriti dug. ako se dug ne vrati. osim kod had`a i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u kojima je dozvoljeno davanje pomo}i. i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu. osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti. ostatak pada na du`nika. kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. Zalog postaje punova`an uzimanjem. da muze i ja{e onoliko koliko ga je hranio. Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. pa kad do|e rok otplate. npr. povjerljive osobe. Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega. to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to je kupoprodaja. a dug nije otpla}en. . namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog.Islamsko znanje 259 ZALOG Uzimanjem zaloga. Opunomo}enje postaje va`e}im svakom izjavom koja upu}uje na dozvolu. a ako ne podmiri sav dug. Ono {to nije dozvoljeno prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. Zalog se mo`e ostaviti kod neke tre}e. OPUNOMO]ENJE Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovima u kojima je zastupanje mogu}e. Ovaj nije du`an ni{ta nadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu. Uzimanje je zaloga dozvoljeno. sklapanje braka i razvod. a ono {to pretekne vratit }e vlasniku. a ono {to se daje uz zalog zove se rehn. Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog od onoga koji ga je uzeo. davalac pozajmice uzima zalog.

mjerenjem ili brojanjem. Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno). a ako ne uvjetuje. Zajam mo`e dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima. ako je odre|eno. to nije haram. mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati. onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija). ili “Dao sam u ime Allaha”. ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. Ako vakuf. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in. a zatim vratiti njegovu vrijednost. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf. Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu. neki u~enjaci . Ako nestane ustanove kojoj je uvakufljeno.260 Islamsko znanje ZAJAM 650 Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti. vakuf se ne mo`e naslijediti. Zabranjeno je (haram) da zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma. treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa. pokloniti. Mora biti poznat opis pozajmljenog. ili nekakvoj drugoj koristi. vakuf }e biti proslije|en najbli`oj rodbini onog koji je uvakufio. prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to. UVJETI ZAJMA Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratiti vaganjem. to }e se prihvatiti. prestane donositi bilo kakvu korist. Zajam mo`e biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: “Uvakufio sam”. jer kad se dva puta pozajmi. bez obzira da li se radilo o pove}anju duga. a da se ne potro{i. VAKUF Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se mo`e koristiti. Uvjeti uvakufljenja: onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ula`e. zbog svoje zapu{tenosti. ono {to se uvakufi.

ili predavanjem onom kome je uvakufljen. 6. ako ~ovjek ne{to oporu~i. pa to neki nasljednici ne odobre. izdvajanjem. onaj kome se oporu~uje ne{to. oporuka je neva`e}a i on nije obavezan da izdvaja iz imetka novu oporuku. 4. oporuka mu je valjana. jer ako odbije. dozvoljeno mu je da odustane od toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci. a mo`e i poslije njegove smrti. 8. 7. oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva. onda }e se ona razdijeliti proporcionalno svim stranama. oporuka je neva`e}a i on nakon toga nema vi{e prava na nju. nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici. Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to. OPORUKA . 2. mora to prihvatiti. i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno. Ko napi{e svoju oporuku. ako oporu~i jednom od nasljednika. ko ima nasljednike. Postoje dvije vrste vasijjeta: 1. 10. mora biti pametan i razuman. svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje. a ne uzme svjedoka za to. 5. prodati niti pokloniti. oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena. oporuka se mo`e prihvatiti za `ivota oporu~ioca. 1.V ASIJJET VASIJJET Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke.Islamsko znanje 261 dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac ulo`i u ne{to sli~no. 3. a neki drugi odobre. Uvakufljenje postaje va`e}e samim ogla{avanjem. UVJETI OPORUKE Uvjeti oporuke su slijede}i: bolesnik mora biti pametan. pa to propadne. 9. oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. 2. poput vra}anja duga svim potra`iteljima. . ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti.

SEDMO POGLA VLJE POGLAVLJE T (BRA^NO PRA VO) MUNAKEHA MUNAKEHAT PRAVO) Kao {to znamo.. njihovo osamljivanje itd..”652 Zna~i. bez obzira na koji na~in to gledali: putem porno filmova. uistinu. gledanje `ena koje hodaju po ulicama polugole… itd. ka`e: “O~i ~ine zinaluk. s. nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka. kao {to je rukovanje mu{karca sa `enom kojoj on nije mahrem. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa. zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu..s. musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak. jer Allah. zna ono {to oni rade.. Allah. S obzirom da je zinaluk zabranjen. to im je ~i{}e. a kamoli u stidni dio `ene koja mu je haram. a kloniti se zinaluka. `alosno je to da danas mo`emo na}i muslimane koji sve to smatraju dozvoljenim. Me|utim. porno ~asopisa. ali je i ovo dovoljno onome ko ima razuma. . (En-Nur. u Kur'anu ka`e: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta.a. GLEDANJE STIDNIH DIJELOV A TIJELA DIJELOVA Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno. smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje sve ono {to vodi u nemoral.v. d`.30) Allahov Poslanik.”651 U drugom hadisu ka`e: “Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti `ena u stidni dio druge `ene.{. Stoga.. a njihov zinaluk je pogled.

” (Sura ElAhzab-32) Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove.a. i drugim tefsirima. radijallahu anha.v.656 IZLAZAK @ENE NAMIRISANE I NAGIZDANE Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada ka`e: “Koja god `ena se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris . mi smo ga du`ni slijediti. nego to va`i i za druge muslimanke.{. s. ka`e: “Bolje vam je da vas u glavu ubode `eljezna bodlja nego da dodirnete `enu koja vam nije dozvoljena. Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. pa da dobije `udnju onaj ~ije je srce bolesno. Allah. [to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa `enama dozvoljeno.a. ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje.v. da je rekla: Poslanik..Islamsko znanje 263 RUKOV ANJE MU[KARCA SA @ENOM RUKOVANJE Allahov Poslanik. pjevanje.s. Prenosi se od Ai{e. uzimao je govorom prisegu od `ena ovim ajetom: “…i ni{ta Allahu ne}e pridru`ivati”655. jer takva `ena tim svojim postupkom skre}e pa`nju na sebe i izaziva `elju kod ljudi.”654 Ako je takav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas..s. ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje.s.a. i neusiljeno govorite.”653 Isto tako Allahov Poslanik. te je oni “gutaju” pogledom {to postaje zinaluk o~ima.”657 Naravno... ka`e: “O `ene Vjerovjesnikove. Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite.v. s. a ruka Allahovog Poslanika nije dotakla ruku `ene osim one koja je bila njegova.v. te njihove rije~i nemaju osnove. d`.u~inila je zinaluk. s.. rekao je: “Ja se ne rukujem sa `enama. kao {to to mo`emo pro~itati u Ibn-Kesirovom Tefsiru.itd. . 3/482. vi niste kao druge `ene — ako se Allaha bojite.. ULJEP[A VANJE GOVORA OD @ENA ULJEP[AV Po islamu je isto tako zabranjeno da `ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za koje se mo`e udati. jer se Poslanik rukovao sa `enama prilikom davanja prisege na Akabi.. s.s.a. `ene.

zbog `ene koja je ve} vjen~ana s njim. da nije u braku. Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti. da nema srodstva po krvi. s. Zato trebamo tra`iti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije. U protivnom. mo`emo kazati da je ovaj propis pre~i drugim `enama nego Poslanikovim. onda mu je mekruh da se `eni. jer su Poslanikove. 2. mlijeku ili tazbinstvu. pre~e je da se ne `eni.s.659 SKLAP ANJE BRAKA SKLAPANJE Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljava u`ivanje sa svojim bra~nim drugom.v. `ene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u ~istoti i ~ednosti. 3.a. da bude odre|en.658 [to se ti~e ovih navedenih stvari.. zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje po`ude kod ljudi).v. a ne od `ena.sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost.a.. s.264 Islamsko znanje ^ak. U fikhskim knjigama mo`emo pro~itati da `eni nije dozvoljeno u~enje telbije na had`u niti ezana povi{enim glasom. 2. to jest da jedna ne bude drugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra). koji je kod drugih `ena prisutniji.s. Osnovni ~inioci braka: Prvi ~inilac braka jeste supruga. . Drugi ~inilac braka Drugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje: 1. PROPISI BRAKA Brak je propisan i po`eljan . svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene. koja mora ispunjavati sljede}e uvjete: 1. da ne bude zabranjen drugoj `eni. da je poznata i odre|ena. u smislu da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak. 4. da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka.

s. ili “Prihvatam brak s njom”.662 Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu mo`e prihvatiti najni`a granica pravednosti. pitali su ashabi. Ako nema niko od ro|aka. slobodni. onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je `ena bila robinja). on je obavezan tra`iti pristanak od djevojke za udaju. Ako je zastupnik otac..a. a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda. amid`a po ocu i materi.66o Ako je djevojka maloljetna. a on je odgovorio: “Da pre{uti” ({utnjom odobri). Ebu-Hurejre ka`e da je Allahov Poslanik. Otac je obavezan da tra`i njeno eksplicitno izja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku. a zatim sinovi njih dvojice.Islamsko znanje 265 Tre}i ~inilac braka To je zastupnik. Ponuda mo`e biti izra`ena rije~ima: “@enim se tobom” ili “Vjen~ajem se tobom” ili “^inim te svojom {ti}enicom. . sinovi njih dvojice.raspu{tenica se ne vjen~ava dok se ona ne izjasni. uz toliki i toliki mehr”. Izjave se mogu i prevoditi ako je potrebno.oblik Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. Peti ~inilac braka Ovaj ~inilac jesu dva svjedoka. potom amid`a po ocu. ona ima pravo da to odbije.” “Allahov Poslani~e. brat po ocu. Nije uvjet da skrbnik bude pravedan. jer tada je njena dozvola neva`e}a. otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole. a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatra`i dozvola od nje. zatim njegovi ashabi. ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili bude ometao njenu udaju. Prihvatanje: “Vjen~ao sam se”.s. Svaka od strana mo`e opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora. Dovoljno je da ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna. To je otac ili djed. kao {to je ro|eni brat. rekao: “Udovica . ili ako on bude dugo odsutan. pametni i punoljetni.v. ^etvrti ~inilac braka . ali kada postane punoljetna. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza je tra`iti eksplicitno izja{njavanje. Uvjeti skrbnika Skrbnik mora biti slobodan. Neki istra`iva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji mo`e prenijeti skrbni{tvo na daljeg skrbnika. Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnog zastupnika. makar ona bila i djevojka.661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice. Uvjet je da svjedoci budu pravedni. kakva je njena dozvola”. Ne mo`e neki ro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bli`i. pametan i punoljetan. a zatim sve bli`i i bli`i rod. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nema bli`njeg.

za vrijeme bolesti `ene i sl. sa po tri i sa po ~etri. Takvim je odgovor da se islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. izme|u ostalog. a potrebna im je za{tita i opskrba. neki mu{karci imaju ve}u potrebu za `enama nego drugi. jer mnoge `ene po svojoj prirodi u nedostatku mu`eva tra`e zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in.266 Islamsko znanje VI[E@ENSTVO Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude o`enjen sa dvije. onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{e`enstva takvim ljudima ~ini nepravda. ajet 3) Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~u ovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. tre}oj ili ~etvrtoj `eni jednog ~ovjeka. a nisu ljudi ti koje islam treba slijediti. pa je bolje da je mu` zadr`i u braku uz `enidbu sa drugom.. onda samo sa jednom. Ima slu~ajeva gdje je `ena nerotkinja. osigurava primjenom vi{e`enstva. tri ili ~etri `ene u isto vrijeme. posebno u na{im prilikama danas. Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecom kojima je potreban mu`. bez obzira {to nekima ne bilo pravo. ne nalaze sebi mu`a. a ako strahujete da ne}ete pravedni biti. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da se zakonom kod nas osiguraju sva prava. a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}i jednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva. Ovo su samo neki razlozi {to je vi{e`enstvo korisno i pohvalno. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danas u primjeni ovog propisa. postporo|ajnom periodu (nifas). Kada uzmemo u obzir da mu{karac o`enjen samo jednom `enom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbog fizi~kih zapreka. nego da se rastavi s njom. a normalno je da se to mo`e lak{e ostvariti sa vi{e `ena u braku. te se time na{la u nezavidnoj situaciji. Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{e`enstva: opskrbljivanje muslimanki koje. a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sa jednom `enom. Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti. Sprije~iti {irenje nemorala na organizovan na~in. kao {to . osobito nakon ratova. {to se. Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama. postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa. za{tita dru{tva od nemorala. kao u periodu mjese~nog pranja (hajz).” (Sura En-Nisa'. osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju po ulicama svakojaki prizori. sa po dvije. drugoj. Ka`e Uzvi{eni Allah: “@enite se sa onim `enama koje su vam dopu{tene.

ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. kako to neki `ele prikazati. naobrazbi. s.. ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu.s. ne bi se ni Resulullah. Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku.” (Sura En-Nisa'.s. pa Allah }e.”663 SUNNETI BRAKA Ugovaranje braka prije ponude i pro{nja Haram je oglasiti pro{nju `ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka).. o`enite se.: “Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a.a. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom. u prvom ajetu govori se o pravednosti. oprostiti i samilostan biti. Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim. pa`nji i izdr`avanju. itd.665 . Zapravo. tako|er. niti najpoznatiji ashabi `enili sa vi{e `ena. Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog u moralu. ili da se odaju nemoralu ili da se.v.s. statusu u dru{tvu. Ako ne budete tako uradili. vjeri i povjerenju. a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim `enama. jer bi to bila potpuna kontradikcija i neozbiljnost. udaju za nemuslimane. jer je Poslanik.v. ne daj Bo`e. To upoznavanje treba biti u skladu s {erijatskim propisima. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis.v. s. Na svadbi je dozvoljeno pjevanje.a. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “Vi ne mo`ete da budete (potpuno) pravedni prema `enama svojim ma koliko se trudili. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute.Ka`e Resulullah. ajet 129) Ovaj ajet se ne suprotstavlja onom prije spomenutom. Va`no je napomenuti. da je ~ovjek o`enjen sa dvije ili vi{e `ena du`an da bude pravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdr`ava. i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili. s. Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju obavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne bude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina. a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne mo`e vladati. a da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv.a. onda }e se o`eniti samo jednom.”664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}i supru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu. Mustehab je oglasiti brak. rekao: “Kad vam do|e (u pro{nju) neko ~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni. [to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne `ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati. U slu~aju da se boji da ne}e biti pravedan. niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa. na zemlji }e zavladati smutnja i veliki nered. tj.Islamsko znanje 267 ih ima i prva. zaista.

ma}eha. 4. 3. 3.268 Islamsko znanje Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i: “Barekallahu leke ve bareka alejke. o~eva supruga. Pravedna podjela ako ima vi{e `ena. njihove k}erke i njihovo potomstvo. odje}u i stan. sestre. majka od supruge (punica). Srodstvo po tazbinstvu: 1. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e. tetke sa o~eve i maj~ine strane. a tri dana ako se o`enio udovicom. Srodstvo po mlijeku: Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. 3. PRA VA SUPRU@NIKA PRAV PRA VA @ENE PREMA MU@U PRAV Normalno izdr`avanje koje podrazumijeva: hranu. 2. 2. ako se o`enio djevojkom. 5. dok je po hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. ve d`emea bejnekuma fi hajr” (“Allah te blagoslovio i dao ti beri}et i sastavio vas u dobru”). nene i uzlazna loza. 4. k}erke. bratove k}erke i njihovo potomstvo. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe. k}erka od supruge (pastorka). 2. unuke i silazna loza. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i. . Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta. sinova supruga (snaha). 4.665a BRA^NE ZAPREKE Srodstvo po krvi: 1. pi}e. 1. 5. Kod dojenja je uvjet da ono bude u prve dvije godine `ivota. majka.

3. Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikom spolnog op}enja. Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar). da putuje s njim ako on to `eli.Islamsko znanje 269 PRA VA MU@A U ODNOSU NA @ENU PRAV Prava mu`a u odnosu na `enu su sljede}a: 1. mehr mued`d`el . 4. da tra`i dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti. da mu se odazove kad god to on zatra`i.VJEN^ANI DAR Obi~no postoje dvije vrste mehra: 1. . ali ne bi trebalo pretjerivati. ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti. U periodu hajza i nifasa mu` se mo`e nasla|ivati `eninim tijelom iznad pupka i ispod koljena. Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra.koji se daje kasnije. Mu{karcu je haram da ima odnos sa `enom dok je u hajzu ili nifasu. ADABI OP]ENJA SA @ENOM Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa `enom. Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti. kako to ne bi dovelo do ote`avanja `enidbe. oboje trebaju prou~iti: “ALLAHUMME D@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA” (“Bo`e odstrani {ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio”). Mehr je `enino vlasni{tvo i ona mo`e potpuno slobodno njime raspolagati. mehr muad`d`el . da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog.koji se daje odmah kao svadbeni dar i 2. 2.666 MEHR .

s.: privremeni brak (muta). brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) i brak sa osobom koja je privremeno zabranjena. rekao: “Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava `enu da bi bila dozvoljena drugom) i onog zbog koga se to ~ini”. onda }e ih razvesti. mo`e je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udarati po licu. brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti mu`a dok ne istekne iddet. brak na neodre|eno vrijeme. sve dok ne bi pustio svoju `enu i istekao njen . on }e je posavjetovati. s namjerom da ona postane dozvoljena prvom mu`u.667 {igar. to jest kada ~ovjek pusti svoju `enu tri puta. dok ne primi islam. jer postoji mogu}nost da }e je tra`iti ~ovjek zbog koga je u iddetu. izuzev kitabijke668. bez obzira da li se radilo o du`em ili kra}em periodu. onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodice i jednog iz njene. te se njom o`eni neko drugi (muhallil). odvojit }e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana. pa ako mu se ne pokori. brak radi dozvole produ`etka braka (muhallil). pa je nema vi{e prava vratiti. brak sklopljen za vrijeme ihrama na had`u i umri.s. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (mu`em i `enom) i poku{ati ih pomiriti. NEISPRA VNI BRAKOVI NEISPRAVNI Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr.a. Ako mu se ne pokori. a ako ne uspiju. To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik.. dok ne pro|e razlog zabrane. to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a za njega. @ENE KOJE SU PRIVREMENO ZABRANJENE Nevjernica.669 @enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci.270 Islamsko znanje POPRA VNE MJERE PREMA @ENI POPRAVNE Ako `ena postane neposlu{na. pa ako se ni tada ne pokori.v.

: “Idi svojima”. @ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti mu`a sve dok joj ne istekne iddet ili dok ne rodi. slobodne volje. Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka mo`e udati samo za muslimana i da se njen bra~ni `ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedice van bra~nog `ivota.opozivi (sa pravom povratka). Me|utim. Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje `ene dok je u periodu hajza ili nifasa. ili dok ona ne bi umrla. dok je u periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju. {to zna~i da je mo`e vratiti . Suprug mo`e dati razvod braka ako je pametan. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram). Sunnetski je razvod braka da se pusti `ena dok je u periodu ~isto}e. bez prisile. rije~ima u prenesenom smislu. . VRSTE T ALAKA TALAKA Ima vi{e vrsta razvoda braka. na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednim razvodom. RAZVOD BRAKA (TALAK) Talak je raskid bra~ne veze: jasnim rije~ima.red`'i . s namjerom razvoda kao npr. poslije kojeg mu` nije op}io s njom. a ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se ne uda za nekog drugog. Imamo dvije vrste talaka: .jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti `enu. Peta `ena @ena koja je udata za drugog. @ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i `ivi s njim bra~nim `ivotom. ili sa tri rije~i odjedanput.bain .Islamsko znanje 271 iddet. i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` ima pravo vratiti `enu.670 Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`. kao npr: “Ti si pu{tena” ili “Pu{tam te”. a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda. nakon hajza. punoljetan. osim nakon {to se ona uda za nekog drugog. iako `ena mo`e to pravo zahtijevati prilikom sklapanja braka. i ako nije pijan.

da u njoj pi{e: “Ti i ti” (ime `ene). .272 Islamsko znanje nakon prvog i drugog razvoda. nakon {to je re~eno: “Pu{tanje mo`e biti dvaput. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da li je doti~na `ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. jer pisanje zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora. makar ona to i ne `eljela. treba ~ekati da se porodi. uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: “I kao svjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite. a ona koja je nose}a. U Kur'anu se ka`e: “Ako je opet pusti. ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedoke kod razvoda kao i kod sklapanja braka. . Iddet razvedene `ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja. .~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io.”673 Razvod bez prava na vra}anje (talakibain). Razvod je ispravan i bez svjedoka.tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak.peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut). to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti `enu. Direktni razvod.” 672 Razvod s pravom povratka. ali je ne vrati sve dok joj ne istekne ~ekanje.ILI OBA VEZNI PRI^EK OBAVEZNI POSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE To je vrijeme koje `ena nakon razvoda ili smrti mu`a mora provesti u ~ekanju i nije joj se dozvoljeno udati u tom periodu. Iddet kod `ene nakon smrti mu`a traje ~etiri mjeseca i deset dana. uz materijalnu o{tetu s njene strane. ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena direktno `eni. . pa ih ili velikodu{no zadr`ati ili im na lijep na~in razvod dati. a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena. .prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata. to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “Mu`evi njihovi imaju pravo da ih vrate. ako ustanove da je razvod bolji.” 674 IDDET . ona me se ne mo`e vratiti {to se ne}e za drugog mu`a udati” 671. Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca.drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje. Ovaj razvod mo`e biti na pet na~ina: . Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega. Razvod se mo`e izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom.

Mu` je du`an osigurati onoliko odje}e koliko mo`e sa~uvati od vru}ine i hladno}e. Mu` je du`an osigurati sredstva za ~i{}enje. 3. Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati.Islamsko znanje 273 IZDR@A VANJE IZDR@AV Pod izdr`avanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su u njegovom skrbni{tvu. Nakon . izdr`avanje `ene koja je trajno razvedena (talaki bain). a ako ne bude saglasnosti. izdr`avanje roditelja od djece. a djevojke dok se ne poudaju. te okolnostima u kojima se nalaze. ali je nose}a dok je u iddetu675. 4. 2. mu`evljevo izdr`avanje `ene. ako roditelji nisu u stanju da se izdr`avaju. odje}e i stana. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svoju `enu kako bi ona zahtijevala razvod. izdr`avanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. 5. RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE Hul'-u je samoiskupljivanje `ene od mu`a imetkom koji mu ona daje. sud }e primorati mu`a na rastanak sa `enom. u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom. VRIJEDNOST IZDR@A VANJA (KOLI^INA) IZDR@AV Mu` je du`an osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan `ivot. Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e. Nju je tako|er du`an izdr`avati dok joj ne istekne iddet. Izdr`avanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima: 1. one koja je u braku s mu`em ili one koja se smatra da je u braku. Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta. u pogledu hrane. dok mu{ki ne postanu punoljetni. Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane. Mustehab je da on ne uzme vi{e nego {to joj je dao na ime mehra. kao {to su sapun i ~e{alj. izdr`avanje male djece od skrbnika. kao i u periodu mjese~nog pranja. Sve se to procjenjuje prema obi~ajima. odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. To je dozvoljeno ako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu.

. gubavost ili {ugavost. @ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr prije spolnog op}enja. posredstvom {erijatskog sudije. @ena }e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja. ~ak ni u periodu iddeta. `ena ne zna gdje se on nalazi. PRA VO IZBORA I RAST AVE PRAVO RASTA Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}im slu~ajevima: kad se pojavi neki nedostatak. ili ako nije u stanju izdr`avati je. Ako je mu` odsutan. ako se ustanovi obmana. ona ima pravo na rastavu braka. ako je mu` u{kopljen ili impotentan. kao {to je umna poreme}enost. ili slobodnom `enom pa se ustanovi da je ropkinja. pa se ustanovi da je kr{}anka.274 Islamsko znanje ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje `ene. a nije joj ostavio neophodnu opskrbu. u smislu da se o`enio muslimankom.

iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratiti dugovi.OSMO POGLA VLJE POGLAVLJE MIRAS (NASLJEDNO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. Mu` dobija polovinu ostav{tine od `ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u nasljedstvu. ako ih je imao. Kada ~ovjek umre. ako ga je ostavio. Postoje odre|eni slu~ajevi kada bli`i ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanove tako da oni ne dobivaju ni{ta. Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata ili sestre. ostav{tina se dijeli izme|u rodbine umrlog. onda otac pored {estine dobija i ostatak nakon prava drugih nasljednika. sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog. Treba napomenuti da uz postojanje oca. U protivnom dobija {estinu. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nije `iv. Kada nema sinova. . sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta. Kao prvo. nego `ensko potomstvo. bra}e. U protivnom on. dobija osminu. Mi ovdje ne mo`emo iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. uzmu svoj dio. ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karac dobija dvostruki dio koji uzima `ena. k}erka dobija polovinu ostav{tine. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi. i izvr{iti vasijjet. Ako bude dvije ili vi{e k}eri. dobija ~etvrtinu. Ovdje smo iznijeli samo najbli`u rodbinu. koji imaju pravo. @ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. Nakon toga. U protivnom. Me|utim. onda se nakon {to ostali. Spomenut }emo samo najosnovnije. iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice i rodbine umrlog. njegova se ostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima. Ako se desi da umrli sin nije ostavio mu{ke nasljednike. ni jedna oblast islama nije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. Na primjer. Onaj ko ne}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijeli nepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga. onda sve skupa dobivaju dvije tre}ine. Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka.

te da je time `ena obespravljena. Me|utim. zadu`uje. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratu dao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri.276 Islamsko znanje Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja je sposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vad`ib kojim nas Allah. to je velika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i la`i kojima nastoje pokolebati muslimane. ostav{tina se dijeli u skladu s `ivotnim potrebama i ulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao. . dok `ena taj svoj dio mo`e sa~uvati i nije ga du`na tro{iti..{. jer je on taj koji izdr`ava `enu. d`. Prema tome. osim gdje ona to ho}e. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine.

dvadeset ~etverogodi{njih. Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti. U tom slu~aju nema ka`njavanja. desna za desnu a lijeva za lijevu. oprosti. uni{tenja nekog organa ili du{evnog oskrnavljenja. kao {to je sablja ili ne{to drugo.DEVET O POGLA VLJE UKUBA T DEVETO POGLAVLJE UKUBAT (KAZNENO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje.ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im se obi~no ne ubija. Ako nasljednici ubijenog. s tim {to to ne mora odmah u~initi. ali mu to prouzrokuje smrt. . . Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadeset trogodi{njih. pa pogodi ~ovjeka. mi }emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali poznavati. lomljenja noge ili odsijecanja ruke. Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih. .nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to. trideset ~etverogodi{njih i ~etrdeset steonih deva. dvadeset jednogodi{njih i dvadeset dvogodi{njih devaca. ostaje obaveza velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice. i to na isti na~in. poput bi~a ili {tapa. ZLO^INI Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva. Tada se nad ubicom ne izvr{ava smrtna kazna. U tom slu~aju du`nost je ubiti ubicu. ali je du`an dati veliku krvarinu. onda se daje njihova vrijednost. namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se obi~no ubija. Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem ako prilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka. ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice u roku od tri godine.svjesno. dvadeset dvogodi{njih. Ako nema deva. i to je ubistvo s predumi{ljajem. Postoje tri vrste ubistva: . ili jedan od njih. Me|utim.

[to se ti~e homoseksualaca. Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava. pla}a se puna krvarina. . 2. za njih je [erijatom propisana smrtna kazna. 3. svi oni zaslu`uju smrtnu kaznu. Me|utim. ~ula mirisa. u tom slu~aju postoje detaljna poja{njenja. ne bi sida odnosila toliki broj ljudskih `ivota. za mu{ko stotinu deva. Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrt novoro|en~eta. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo. Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. a za `ensko pedeset. Jer. a ona ostane u `ivotu. Ona osoba koja nije bila u braku. ka`njavaju se kamenovanjem. pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka i homoseksualizma. u obaveznost odmazde. kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan. za izbijeni zub-pet deva. mu{kom ili `enskom rodu. KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) Bludnik ili bludnica koji su o`enjeni po islamu. uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravan ubici u: 1. 3. te{ko }e se odlu~iti na korak koji }e ga dovesti do toga. Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 1. Ona je obavezna za rane koje otkrivaju meso. Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono previ{e okrutno i zaostalo. sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnosti stajanja ili sjedenja. obavezna je isplatiti krvarinu zvanu “gurra” (osloba|anje roba ili stotinu ovaca). a po~inila je blud. bez obzira da li se dijete rodilo `ivo ili mrtvo. da zlo~inac bude punoljetan i pametan. islamu ili nevjerovanju. govora. pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje na osnovu ekstremiteta ili tragova `ivota. 2. ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em.278 Islamsko znanje ili uni{tenja sluha. a uzimaju je nasljednici. Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta. Ako se dijete rodi `ivo. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka). A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni prenosilac side. slobodi ili ropstvu. danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo jedini spas ~ovje~anstvu. bez obzira da li je to u~inila majka ili otac. pa poslije umre zbog ranijih uzroka. da se zastupnici ubijenog slo`e na odmazdu. Ako vi{e ljudi u~estvuje u ubijanju jednog ~ovjeka. za probijenu kost-deset deva. Primjera radi. Ve}ina islamskih u~enjaka. vida.

. od njega se prvo tra`i pokajanje. sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira alkohol. a ne izvr{i ubistvo. otpadnik od vjere (murted). onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju suda. onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i noga unakrst. ali se tu|a prava moraju naplatiti od njega. Ukoliko se ne pokaje u roku od tri dana. . a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka). KAZNA ZA OTP ADNI[TVO OTPADNI[TVO Musliman koji se odrekne islama. to jest onaj ko nije zaslu`io smrtnu kaznu kao {to je zaslu`uje.. odnosno bez prisile. Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina.Kazna za kra|u Ko ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra. npr. Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan. Ako razbojnici samo upla{e putnike. 4. nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjati d`enaza.Kazna za konzumiranje alkohola Po hanefijskom mezhebu. Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en. kazna otpada sa njega.Islamsko znanje 279 KAZNA ZA POTVORU Onaj ko drugog optu`i za blud. KAZNA ZA RAZBOJNI[TVO Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije nedu`an ~ovjek. kaznit }e se sa osamdeset udaraca. Ako se ne{to oplja~ka. onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje. odsijeca mu se {aka. 3.

677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od deset udaraca bi~em. d`..679 Neki ka`u da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio. . Allahov zakon nije podlo`an promjenama kao {to je slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi. 2. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~ina za koje je islam propisao tako stroge kazne. Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi su propisi najbolji i najefikasniji za ljude. bi~evanjem.{. ukoravanjem.678 Vladar je du`an da vr{i procjenu u pogledu tazira. Propisivanjem takvih kazni za{ti}uje se i potencijalni zlo~inac. Me|utim. oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu.. Jedan od tih prigovora jeste to da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo.{. kazne gledaju samo jednim okom. Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{e okrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka. Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. najbolje poznaje ljudsku prirodu. jer Allah. a za{ti}uje se i zajednica. Me|utim. d`. te ka`njva svakog u skladu s onim {to je zaslu`io na jedan od tri na~ina: 1. zatvorom.280 Islamsko znanje SUDSKE KAZNE Vladar je du`an da odredi kazne . koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo.tazir. 3. te u njima vide samo bol koju one donose zlo~incu. oni koji iznose te prigovore. objavljeni od Allaha. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke napade i la`i koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. ^ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad zna da ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi. pa tako i kazneno pravo.

Polo`aj kadije izuzetno je va`an. Sudstvo spada u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. da mjesto na kome sudi bude prostrano. da bude musliman. 5. 7.v. i blag. Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 1.a. da bude pravedan. Prema tome. da ne donosi presudu u stanju srd`be. Kadija donosi odluku na osnovu: 1. kao zastupnik Allahova Poslanika. kako ne bi sudio bez nu`nog znanja. 2. ali bez grubosti.s. ali bez slabosti. da ne uzima mito ili hediju (poklon). s. Vladar je du`an da u svakom gradu postavi kadiju ({erijatskog suca). SVJEDO^ENJE I PODIZANJE OPTU@NICE SU\ENJE Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem. da posjeduje izo{trena ~ula sluha. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i sunneta. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne mo`e biti svjedok. na taj polo`aj ne treba postavljati onog koji ga tra`i. da sudi u prisustvu svjedoka. 4. 6. da dobro poznaje Kur'an i hadis. Adabi (na~in pona{anja) kadije: 1. mora biti ~vrst. 3. Ako nema dokaza. 8. 2. jer on presu|uje u ime Allaha. 3. kao {to su dijete. davanja primjedbi i rasporeda sjedenja. vida i govora. otac ili supruga. dokaza onog koji optu`uje. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja. priznanja optu`enog. . punoljetan i slobodan. ili se trudi da se domogne tog polo`aja. 2. onda na osnovu zakletve optu`enog ili odustajanja od zakletve.Islamsko znanje 281 SU\ENJE. 4.

dat }e mu se razuman rok u kome on mo`e donijeti dokaz. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava ono {to je zabranjeno. s tim {to }e naglasiti taj oslonac. i ni jedan ne prevagne. Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti. Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju. tako da ne bi bio optu`en za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka. svjedo~enje bli`njeg. sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist.prava. sudija }e re}i optu`enom: “Pristupi zakletvi. Ako dokazi budu suprotni. ~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iska`u svoje zadovoljstvo takvim su|enjem. sudija }e presuditi protiv njega. sudija }e podijeliti sporni predmet me|u parni~arima.” Ako se optu`eni zakune. on }e upitati optu`enog: “[ta ima{ re}i na ovo?” Ako optu`eni prizna navode optu`nice. Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka. SVJEDO^ENJE Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka. ili svjedo~enje neprijatelja. poput svjedo~enja jednog bra~nog druga. Me|utim. u korist drugog. a ako zatra`i da mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz. a tek nakon toga presudi u njegovu korist. makar i ne izgledao pouzdan.282 Islamsko znanje NA^IN SU\ENJA Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: “Ko je od vas dvojice tu`itelj i kakva je optu`ba?” Kad tu`itelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be. on }e presuditi na osnovu svog znanja. upozorit }e ga da }e protiv njega presuditi. sudija }e presuditi po njoj.” Ako donese dokaz. ako se ne zakune. Po`eljno je da se tada zakletva ponudi tu`itelju. Svjedo~enje postaje obaveza onog ko bude odre|en da svjedo~i. re}i }e tu`itelju: “Daj dokaz. ako se radi o haddovima i ako je uzeo dva svjedoka. Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja. ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imati li~nu korist. izuzev {to je za . punoljetan i od onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja. sudija }e ga osloboditi. a ako se ustegne od zakletve. a ako zanije~e. kao {to je npr. Ako ne donese dokaz. kad su u pitanju ljudski hakovi . nego na osnovu dokaza. Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan.

pokajanje. Onaj koji prekr{i zakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida. kao {to je Kaba ili Poslanik. kao kad se ka`e: “Tako mi Allaha. nahranite. Me|utim. ako se ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu. ajet: “Otkup za prekr{enu zakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom. prekr{it }e je i i u~initi keffaret. Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu. onda se za svjedoka uzima jedan ~ovjek i dvije `ene. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti. makar se radilo i o ne~em po{tovanom.” . ne}u to i to uraditi. Boga mi” ili “Da. poslije ~ega je obavezna teoba . a zaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno. Postoje tri vrste zakletve: jemin-gamus — to je svjesno la`no zaklinjanje. a za dokazivanje bluda neophodno je imati ~etiri svjedoka. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup. kojom hranite ~eljad svoju. Boga mi”. ili da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite. to jest njegovim imenima i svojstvima. Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca. uradit }u to i to” ili “Tako mi Allaha. Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se `eli ne{to potvrditi. jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom.” Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i du`an je da u~ini keffaret. 89. ZAKLETV A ZAKLETVA Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom. a za svjedo~enje hajza ili trudno}e dvije `ene.Islamsko znanje 283 vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok. bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih koji mnogo govore): “Ne.

te `ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim aktivnostima. zabranjeno je ubijati djecu. 2. 4. d`ihad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. . D`ihad je farzi-kifaje681.DESET O POGLA VLJE DESETO POGLAVLJE VOJNI POHODI I D@IHAD Postoje ~etiri vrste d`ihada: 1.683 Na~ini (adabi) pona{anja u d`ihadu: 1. 3. 3. osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih koje je odredio vladar. to jeste na d`ihad kao oru`anu borbu. strogo ~uvanje vojnih tajni. a ako ne mogne rukom.682 Vladar je nadle`an progla{avati d`ihad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. Uvjeti islamskog d`ihada (borbe): 1. Takvima je d`ihad farzi-ajn. 3. dok se protiv nevjernika s kojima je sklopljen mir. d`ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih. da se prethodno izvr{e pripreme. pru`anje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja. neka ga suzbije rukom. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom. ispravan nijjet (odluka). 4. 2. da roditelji daju saglasnost za odlazak u d`ihad. d`ihad protiv gre{nika rukom i savjetom. odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju. 2. d`ihad protiv {ejtana. u smislu Alejhiselamovih rije~i: “Ko od vas vidi ne{to {to ne valja. starce. ili koji su uzeti u za{titu. 4. ne vodi rat. onda jezikom”680. Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu d`ihada.

zabranjeno je masakriranje neprijatelja. RA TNI PLIJEN RATNI Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu. u~enje dove u kojoj }e se tra`iti pomo} protiv neprijatelja. a njegovo ime bilo upisano u op}i vojni spisak. a nesposobni za borbu. PROPISI O PLIJENU Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana. . bez obzira da li `ive u jednoj ili vi{e razli~itih dr`ava. D`izja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana . Svaki mladi} koji navr{i osamnaestu godinu `ivota du`an je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinu ili vi{e dana.Islamsko znanje 285 5.{ti}enika na ime u`ivanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. koji }e se dijeliti na op}e potrebe muslimana. dakle. Ostale ~etiri petine dijele se borcima. Iznos d`izje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika. ne pla}aju d`izju. isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski. obavezni. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “…i protiv njih pripremite koliko god mo`ete snage i konje za boj. 6. Vladar je du`an izvr{iti pripreme za d`ihad i osigurati sve vrste ratne spreme. uz godi{nji porez. kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine. Neflun je ono {to vladar dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. bez obzira na godine.” 684 Muslimani su. pa je vladar podijelio podanicima. njihovog oru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napasti muslimane u njihovoj zemlji. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemlje koju su osvojili muslimani. Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bje`e}i prije borbe i njime vladar raspola`e u skladu s op}im interesima. D`izju pla}aju vojno sposobni. U d`ihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. POVEZIV ANJE ISLAMSKIH VOJSKI POVEZIVANJE Kao {to je obavezan d`ihad. nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e.

onda ne daje ni otkup za osloba|anje. da tra`i otkup za njih. ko nakon zarobljavanja primi islam. da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadr`i status zarobljenika. Ako primi islam prije zarobljavanja. . on se ne smije ubiti niti dr`ati u zarobljeni{tvu. da ih razmijeni. njih se treba pridr`avati sve dok ih suprotna strana ne prekr{i. Ukoliko postoje ugovori u tom pogledu.286 Islamsko znanje RA TNI ZAROBLJENICI RATNI U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kako postupa neprijateljska strana. tako da mo`e da ih kazni smrtnom kaznom. Me|utim.

AHLAK I EDEB .

.

to je njegov cjelokupni duhovni `ivot. navika. odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz obo`avanje. ihsan.v. skup plemenitih. Ti postupci i pona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka. dakle. priroda. Prema tome. rekao je: “. vidi..ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. Drugim rije~ima. Zbog toga islam obavezuje na oboje: 1 . prirodno svojstvo. lijepo pona{anje. obi~aj..AHLAK I EDEB Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka . strah od D`ehennema. ahlak je mno`ina od arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud.ako su mu ahlak i edeb lijepi. tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka. mo`emo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana i bogobojaznosti. Islamski ahlak i edeb su.. pokoravanje i robovanje Allahu. a izbjegavanju lo{ih. d`.pozitivna i negativna. sna`nim poput osvjedo~enja. obrazovanje. To opet zna~i da su islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja. tj. Kao {to se ahlak odra`ava na edeb. Tako|er. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika . i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. a odvra}anje od poku|enih. a ostavljanja lo{ih djela. unutra{nja svojstva. s. jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari. odnosno na njegov vanjski `ivot. i iman mu je jak i obratno. lijepih i pozitivnih postupaka. karakter. a te`nja za D`ennetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i na dobro~instvo prema drugima. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: “Uistinu . uistinu. kao da Ga vidi{. ^ovjekova }ud. podsticaj na pohvalne postupke.{. da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvali lijepi ahlak. pristojnost.s. To se mo`e razumjeti i iz hadisa D`ibrila. u Sudnji dan. da obo`ava{ Allaha. da bi nam takav ahlak donio dobra djela. pa ako ti Njega ne vidi{. 2 . u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo. tako da je te{ko uspostaviti preciznu razliku izme|u dva pojma. Jer vjera u Boga.islamski ahlak koji te`i ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava. beletristika.”685 Prema tome. pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju. d`.. kada je do{ao Allahovom Poslaniku i postavljao mu pitanja. dobro~instvu) Poslanik.islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih. Jezi~ki. jedno uti~e na drugo. najve}im dijelom odra`avaju se na njegove vanjske postupke i njegovo pona{anje. narav. a odvratio nas od lo{ih. i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavu vjeru. On tebe.. ahlak i edeb me|usobno su povezani i nu`no uslovljeni.{. Edeb je tako|er arapska rije~ (mno`ina “adab”) i zna~i: odgoj.a.

oblasti koje obuhvataju ahlak i edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje sa`eti kroz va`nije cjeline. Allah ka`e: “Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti. potvorio tog i tog. d`. isti~u}i njegovu vrijednost: “Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti te`e od lijepog ahlaka. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak. ka`e: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi pravedno postupili. a nas obavezuje da slijedimo Poslanika. d`.”691 “Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a.”687 Kona~no. a pojedine prepustiti stru~nijim tekstovima.”686 “Uistinu su me|u vjernicima od najpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka. Allah.v.”694 . Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde: “Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom. najljep{e }udi” 690..s. Ponekad su i zasebna. primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su `estokim prijetnjama. a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena. ali je psovao tog i tog. prolio krv tog i tog. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena..{.. AHLAK Ahlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva. udario tog i tog.290 Islamsko znanje su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka.”692 Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u D`ennet. a da na nju nije upozoreno. postom i zekatom.”689 Za Poslanika. a ako mu ih nestane prije nego {to se svima odu`i. ka`e: “A ti si. u imetku zakinuo tog i tog. Allah.{. Poslanik je rekao: “Bogobojaznost i lijep ahlak. onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega.”693 A s druge strane. s. ^ak je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim te`i islam na dunjaluku.. Poku|ena svojstva jesu uglavnom krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva.a.. pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela.. zaista. pa }e se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi !” 688 I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom. i pozivanjem i podsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud. izme|u ostalog.

Na drugom svijetu on od tog djela. vjeru ispovjedaju. iskrenost prema Njemu. d`. ka`e: “Uistinu su djela prema .{. i On }e njih zavarati.v. upisat }u mu samo jedan grijeh. a Allaha gotovo da i ne spomenu.a. rije~i u hadisi ...{.s. To se prije svega odra`ava u ibadetu . ali i u ostalim postupcima. upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba. nema ni{ta. tj. d`. A bez iskrenog nijeta u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo mo`e donijeti . s.{.v..{. onda djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama. u ne~ije drugo ime osim Allahovog. Allah. zbog njihovih nedjela `estokom kaznom prijeti: “Licemjeri misle da }e Allaha prevariti.. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah.nagrada na drugom svijetu ga ne}e ma{iti. Poslanik. a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu.”697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu.kudsiju: “Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome svijetu. kao pravovjerni. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha. ~ini du{u ~vr{}om i manje ovisnom o dunjaluku. d`. a ako ga uradi.. a ako ga uradi. u~injeno. d`. d`..” “Uistinu }e licemjeri na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. lijeno se di`u.. Ta ispravnost ili iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena. O tome Poslanik.Islamsko znanje 291 PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA ISPRA VNOST NIJET A (NAMJERE) ISPRAVNOST NIJETA Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha. uspjehu i neuspjehu.s. u Kur'anu veli: “A nare|eno im je da se Allahu klanjaju. najstro`ije je zabranjeno..{.pobo`nosti.” 696 A u djelima koja su mubah (dozvoljena. za to mu ne}u upisati grijeh. odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnost i iskrenost nijjeta je po`eljna. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku . u tom slu~aju. nam o tome prenosi Allahove. d`. s. Kada ustaju da klanjaju. i samo za to da bi se pokazali pred svijetom. Ako taj nijet izostane.a. pa ga ne uradi. upisat }u mu sevab.makar u tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo . A ako naumi da uradi neko lo{e djelo. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i On za to ne}e nagra|ivati. pa ga ne uradi. du{a vjernika je smirenija i u slu~aju neuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj. odnosno propisanih djela.ukoliko ga uspije realizirati.{.” 695 Obavljanje ibadeta. da Mu iskreno.

s. d`. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. rije~i u hadisi .s.. ostavit }u i njega i njegov {irk (udru`ivanje). ili. uistinu.. Njegova .” 702 Sabur je.sabur: “Mi }emo vas. O tome nam Allahov Poslanik. pa ko bude u~inio neko djelo pridru`iv{i Mi u njemu nekoga. uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim. {to je jo{ gore.{. uistinu.{.s.” 700 I na drugom mjestu nas Allah.. prima samo ona djela koja su u Njegovo ime ura|ena.kudsiju: “Meni nimalo ne treba udru`ivanje s nekim. kao njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: “Mi }emo sigurno one koji su saburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili. tako isto od njega se tra`i da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu . da se ne bi osilio.a. koji. a da u isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih.”704 Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u tra`i pomo} u saburu-da bi time skladno potvrdio Allahovu.” I na drugom mjestu nas Allah. tra`ite pomo} strpljivo{}u i namazom. d`. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u.. d`.{. prenosi Allahove. njegova hid`ra je za ono za {to ju je naumio. ili zapao u nemarnost.da se ne bi prepustio lagodnom `ivotu. ina~e. Allah je doista sa strpljivima. a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio.'”701 “O vjernici. Pa ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog `ene da bi se o`enio. ustvari. A ti obraduj strpljive.{.v. uistinu. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. d`. d`.. Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti. uistinu. O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori: “Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako ka`u: 'Mi vjerujemo!'. d`. ali nam nudi i rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni? “A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. ka`u: 'Mi smo. `ivotima i ljetini. pa je Allah. pa je Allah.v. bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje. s. d`.{. d`. poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz `ivotna isku{enja .292 Islamsko znanje namjerama..”703 A Allahov Poslanik.. kad ih kakva nevolja zadesi.{. veli: “Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura..a. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta.{. ali nam nudi i rje{enje .{.. na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkom u imecima..”699 STRPLJIVOST (SABUR) I ZAHV ALNOST ([UKR) ZAHVALNOST Allah.i u vjeri i u dunjalu~kim poslovima.”698 Allah. i zajedno s njim.

{. doista. i time posti`e korist za sebe. jeste nada u Bo`iju milost i Njegovu pomo}. Islam to nudi vjernicima da bi se time pomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}e zapada.{. d`.{. Ja }u vam. d`..A Allah pra{ta i samilostan je.{. zahvalnost u blagostanju mo`e biti jednaka strpljivosti u oskudici. veli: “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu..) za sebe. u~vr{}uje i pove}ava blagostanje. sigurno. zahvalnost Allahu. Poslanik.{. d`.. s. milost..ali i da je kazna Moja. zacijelo..{. “. d`. poru~uje... vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bo`ijoj milosti. o tome veli: “Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu. isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna. d`.a.” 707 I na kraju.”710 Da se Njegova milost ne smije olahko shvatiti. jo{ vi{e dati. a ako ga pogodi kakvo zlo ili {teta. ako ga zadesi kakva radost. bolna kazna!” 711 Potrebno je ulo`iti trud da bi se zaslu`ila Allahova.. d`. Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike.v. d`. a koji se sa prethodnim dopunjuje. Onaj Koji pra{ta i da sam milostiv. Allah je blagodaran i sveznaju}i.{.. .{. on zahvaljuje Allahu. rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje: “Allah }e.{. Allah. ka`e: “Ako budete zahvalni. ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: “Ka`i robovima Mojim da sam Ja. d`..{... Allahov Poslanik o tome ka`e: “^udno li je pona{anje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za njega. poslije tegobe lahko}u dati.{. A Allah. zaista. d`.”708 NADA (U BO@IJU MILOST) I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) Allah. d`.. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.Islamsko znanje 293 zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegova Gospodara. ima istu nagradu kao i onaj koji strpljivo posti. a i {titi od Allahove. to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti. na Njegovim blagodatima produ`uje.{.” 713 . Za {irk (mnogobo{tvo) je Allah.” 706 “Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali.s. d`. Allah.. gdje Allah.. d`. a to ne va`i ni za koga osim za vjernika.”709 Me|utim.”705 Uz to. kazne. on se strpi i postojano dr`i i time posti`e korist (nagradu od Allaha. jasno rekao da ga ne}e oprostiti: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.” 712 Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja sabur. oni se mogu nadati Allahovoj milosti.

jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan sa spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu “slobodu” u u`ivanju na ovom svijetu. U Kur'anu o tome Allah ka`e: “Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allah odredi. A strahovanja u `ivotu je previ{e.'”718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to desilo sa Allahovom. isti~u}i da je bolna. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja. treba imati i izgra|ivati u sebi strah od Allahove. ali je u velikoj opasnosti. a i sve drugo {to nam se desi. doista. On. zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost posti`e i pove}ava duhovnom hranom. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: “(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za ono do ~ega mu je stalo. U tom je kontekstu i hadis Allahova Poslanika. koji ste se prema sebi ogrije{ili. ka`e: “To vam samo {ejtan pla{i svoje prijatelje (one koji se za njim povode). d`.. tako|er.{. a bojte se Mene. Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje i dobra djela: “Reci: 'O robovi moji. d`. jer je ~ovjek slab.{.. Zato ih se (takvih) ne bojte. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere. dakle. ne gubite nadu u Allahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo posti`e ~vrstom vjerom u Bo`ije odre|enje. Zato vjernik. Allah. nisu dozvoljeni..” 717 ZADOVOLJSTVO Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i. a ne tjelesnim u`ivanjima i materijalnim dobitima. .{. a spa{eni od zablude..a. praznovjerja. tj.294 Islamsko znanje Bezna|e i o~ajanje.{. pored nade u Bo`iju milost. kao {to smo vidjeli. Islam zato dokida sve strahove osim straha od Allaha.s. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nih uvijek mo`e uvjeriti. kazne. u Kur'anu. ako ste vjernici. d`.{.”716 Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje. azimu{'anu.od Boga. s. odredbom. d`. d`. idolatrija i sli~no.v. jer Allah. mnogo pra{ta i On je milostiv. Islam nam. ukazuje na to da je istinsko zadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu. On je Gospodar na{.. mnogo toga je ja~e od njega i mnogo je stvari koje ga potencijalno ugro`avaju.” 714 Gubljenje nade u Bo`iju milost je posebno zabranjeno grje{niku. uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na Svoju kaznu. Preciznije re~eno.: “Ko uve~er ka`e: ‘Raditu billahi rabben ve bilislami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (‘Zadovoljan sam Allahom.'” 715 Me|utim. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih vjerovanja. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Bo`iju milost: “Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.

To pouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji `ivota.s... Allahov mir i spas bio nad njim')719 . naro~ito ako je previ{e slobodan. a vra}aju se (u svoje prebivali{te) site. d`. U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik. r.: “Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha. .zaslu`uje da ga Allah.”722 Ka`e Resulullah.” POUZDANJE U ALLAHA.v. s.”720 Dakle. d`..s. a ti onda ~ini {ta ti je volja. mu na to re~e: “Sve`i je i pouzdaj se u Allaha!”721 Jako pouzdanje u Allaha. podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj volji i odredbi.{. jer tevekkulu treba prethoditi trud i rad. d`. Lijep primjer za to je slu~aj Ummu Seleme.a.”724 Ispravni i korisni postupci su poznati i ograni~eni.Islamsko znanje 295 d`. uzda da }e je na}i gdje je i ostavio..osobito kad su vjerski propisi u pitanju.. Svome Poslaniku. Allah... upitao za njegovu devu. s.{. one osvi}u gladne. nesmotren i nepromi{ljen. Allahovom Poslaniku. d`.a.s.. jednom iz daljine do{ao je neki ashab.”723 STID Svaka vjera ima svoju posebnost. a.s.s. d`.a.a.{. onda se pouzdaj u Allaha. jer Poslanik veli: “Stid samo dobro donosi.. s. a kod kr{}ana ljubav.a.v. jedne od `ena Allahova Poslanika..a. Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci. On }e mu biti dovoljan... Kada ga je Resulullah.s. Pouzdanje (tevekkul) u Allaha. a }ud ove vjere je stid. ima mnogo vi{e mogu}nosti da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ili drugome. vjernik bi trebao da se okiti stidom. D@.v.{.”725 “Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: “Ako nema{ stida. s. zadovoljnim u~ini.{: “Onome ko se u Allaha uzda. d`. na`alost. olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Ka`e Allah. rekao je: “Svaka vjera ima svoju }ud. brz. A ~ovjek. prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja. za odvra}anje od ru`nih postupaka i za tra`enje znanja . rekao je da se u Allaha. ka`e: “A kada se odlu~i{.”726 Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela. s.. Gospodarom. s. pa je tako kod `idova izra`en strah ili bojazan.v.a.{. d`. vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom.{.v. d`. Da bi se to rje|e doga|alo.v.[. kada je rekla: “O Allahov Poslani~e. Njih je. A Allahov Poslanik..{. pa se onda pouzdati. On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice. a Njemu. vi{e. upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas.s.{.

uni{tila one prije vas i navela ih je da krv prolijevaju i da svetinje pogaze. Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi. ono }e nad njim nadvladati. pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati. pripremljen za one koji se Allaha boje.727 DARE@LJIVOST Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici. Allah }e primiti pokajanje onoga ko se pokaje. i koliko god imao imetka i bogatstva. {krtost strogo zabranjuje: “Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih.” 729 A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdra`e: “Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od onoga {to vam je najdra`e..s. d`. a neke oblike dijeljenja ~ini obaveznim. Tome svjedo~i i hadis: “Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga.”734 “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu . uistinu. Allah.ahiret i D`ennet u njemu. za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici. “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. da li `ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje iza{la plodna teku}ina?” “Da. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili. po`elio bi i tre}u .{. upozorava nas Poslanik: “^uvajte se gramzivosti. a suprotno tome. dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim. udjeljuju. pa (reci mi). re~e Allahov Poslanik. za`elio bi i drugu. opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru.”735 .navijesti bolnu patnju. jer je ona.296 Islamsko znanje Allah se zaista ne stidi istine. Tako|er. on bi htio jo{ vi{e. a. ni vrijednosti najbli`ih mu vi{e ne}e biti svete. stvar neminovno vodi ka me|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne dobiti. ako vidi teku}inu nakon bu|enja”. Te osobine ~ovjek te{ko sputava.” 730 A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: “Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i sebi.ljudska usta mo`e samo zemlja napuniti.”731 Dare`ljivost vjerniku poma`e da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu . Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti.” 728 “I namaz obavljajte i zekat dajite.”732 Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva. ne.”733 Stoga. to je zlo za njih. a kada bi imao dvije doline.

Za Allahov.Dova se mazluma prima: “^uvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha. to je najbli`e bogobojaznosti. nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite. svjedo~e}i Allaha radi.{.Islamsko znanje 297 PRA VEDNOST PRAVEDNOST O ovom plemenitom svojstvu. da bi ljudi pravedno postupali.”741 . a ukoliko mazlum ne oprosti. kao npr. nego }e se dugovi podmirivati svojim dobrim djelima. O tome nam svjedo~i i hadis: “Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmiri i od njega oprosta zatra`i. da pravi~no sudite.. A ako ne bude imao dobrih djela. i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum). jer se kr{e Njegove zabrane.”740 Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde.” 738 U svjedo~enju: “O vjernici. ta Allah je pre~i !” 739 ^ak i prema onima koje mrzimo: “Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite. budite uvijek pravedni. dovoljno govori ~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja objava. uzet }e se grijesi njegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim.Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: “Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima.”742 . ~ija vrijednost dose`e gigantske dimenzije.: ~injenje zuluma (nepravde) koje predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa . jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema. pa makar se i srodnika ticalo.. jer njegovo pravo nije ispo{tovano. bio on bogat ili siroma{an. onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. d`.” 737 U presudi: “I kad ljudima sudite. pa makar to bilo i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka. d`.odnosa prema Bogu. Allah o tome u Kur'anu veli: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali.” 736 Pravednost je obavezna u svemu! U govoru: “I kad govorite pravedni budite.{.”743 . nema zapreke. oprost uvjet je oprost mazluma.

”747 Allahov Poslanik.' i to je vi{e puta ponovio.. i klanjam i spavam.v.. O zabrani isposni{tva Muhammed.da. u Kur'anu. a nekad ne postim. Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte. veli: “Dr`ite se istine.iznevjeri..v.. s. kada govori . jer istina vodi ~estitosti. odgovarati.. jer }e se za obavezu.. d`. a ko bude imao neko od njih. neposlu{nost roditeljima'.”744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe. taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga se ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri . bit }e upisan kod Allaha iskrenim. ka`e: “O vjernici. i `ivim bra~nim `ivotom.s. ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas.a.. jer kakva bi to zajednica bila i kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u druge. o tome ka`e: '”Ho}ete li da vas obavijestim o najte`im grijesima?'” 'Da. jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`. To je i nu`no svojstvo za zdrave me|uljudske odnose.ne ispuni. zaista. i kada raspravlja .. a ~estitost vodi ka D`ennetu.. i la` i la`no svjedo~enje. Poslanik nastavi: '[irk. ka`e: “I ispunjavajte obavezu (obe}anje).v.” 746A prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: “O vjernici. azimu{'anu. jer la` vodi grijehu.”750 A Allah. a onda se uspravi i re~e: '. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja. d`. i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine.a.s.”749 UMJERENOST Put obo`avanja Allaha. a grijeh vodi u vatru.s.{. s. kada obe}a .{.298 Islamsko znanje ISKRENOST I POVJERENJE Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti.. Islam zato nare|uje istinu.”745 Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima. ne uskra}ujte sebi lijepe . Allah. svrstao je u znakove licemjerstva: “Ko bude imao (ova) ~etiri svojstva taj je potpuni munafik. s.. d`. On ne trpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga .pretjeruje. i ~ovjek koji te`i ka iskrenosti.”748 Nedostatak ova dva plemenita svojstva Resulullah.la`e.v.s. ^uvajte se la`i.nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina `ivota i rada) taj ne pripada meni. rekao je: “Ko nas bude varao taj nam ne pripada.a. Poslanik. Allahov Poslani~e'. s.{. a.. reko{e ashabi. veli: “Tako mi Allaha. a nekad postim.a.s. ^ovjek koji ima sklonosti prema la`i bit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac. Poslanik. jer mu je u obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja.

zabrana pretjerivanja: “. Takav se neumjesno i drsko odnosi prema svome Gospodaru. d`.” 758 O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: “Ne}e u}i u D`ennet onaj koji u svom srcu nosi imalo oholosti. d`. Takvi i zaslu`uju kaznu od Allaha najavljenu u hadisi . Resulullah.. i putniku-namjerniku. Allah. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik. u ovom istom ajetu. tako On ugled podi`e skromnim robovima Svojim. a prolaznosti svega ostalog. d`. nakon {to je zabranjen asketizam.kudsiju: “Uzvi{enost je moje svojstvo..”757 Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede. s.”754 O pretjerivanju op}enito. Vje~nosti Gospodara njegova. d`. osim Iblisa. zaista.{. ne voli one koji pretjeruju. a i veli~anstvenost je Moje svojstvo.a. Allah.. tra`iti.oni je u~ini{e.” 761 . d`. i siromahu. samo ne prelazite mjeru. Ja }u ga kazniti. d`.”753 One koji u davanju sadake pretjeruju.. najavljuje: “Uistinu }e oni koji iz oholosti ne}e da Me obo`avaju i da Mi robuju u}i u D`ehennem poni`eni. jer nisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no `ive.”759 Kao {to Allah. Allah. ali ne rasipaj.. Oholost i umi{ljenost jesu osobine onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio.{. slijedi od Allaha.” 756Oholost je Iblisa navela na odbijanje pokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: “A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`du Ademu!' . govori nam i sljede}i ajet: “Ko bude htio veli~inu.. ne voli one koji pretjeruju. uistinu.{. Vjerovjesnik je rekao: “Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan. pa ko Mi se suprostavi (oholo{}u i ponosom).{.”755 SKROMNOST Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine. ali ne pretjerujte. jer su rasipnici bra}a {ejtanima.{.Uzvi{enosti.. jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred Onim Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. Allah }e mu ugled pove}ati.. Allah. poni`enjem ka`njava ohole.. upozorio je da se tako mogu poistovijetiti sa {ejtanovom bra}om: “Daj bli`njem svome pravo njegovo. pa u Allaha je sva veli~ina. a zatim. ka`e: “^uvaj se rasko{nog `ivota.Islamsko znanje 299 stvari koje vam je Allah dozvolio”751. isti~e i zabranu pretjerivanja u jelu i pi}u: “Jedite i pijte.”752 Allah.”760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha.s.v.{.

{. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. pa }e ti se smilovati Onaj {to je na nebu.{. mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo. ka`e: “Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.. s. O tome Allah.s. jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima. a nekad i nenamjerno. On je propisao kazne za neke velike grijehe kao npr. s.”766 Vjernik }e biti na drugom svijetu sa onim koga voli. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. d`. da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samo zbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala. o tome je rekao sljede}e: “Kod koga se na|u tri svojstva.. Allah.. d`. Islam poru~uje vjernicima da pra{taju jedni drugima. d`. d`. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {tete ja~anju me|usobnih odnosa. stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima u D`ennetu sastao.”763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imati svoje granice. Ona zamra~uje um i donosi . Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebno bitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima. jer...v..a. i Njegov Poslanik budu dra`i od svega. neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?” 762“…a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi.: kra|a. ili bra}a njihova.s. ubistvo itd. ni njemu milost ne}e biti ukazana.” 768 Suprotna ljubavi. u skladu s hadisom: “Svako }e biti (na ahiretu) s onim koga je volio”767..{. Allahov Poslanik. nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: “. ili ro|aci njihovi.a. rekao je: “Uka`i milost onima {to su na Zemlji..”765 LJUBA V LJUBAV Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja najvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva. iako Allah voli pra{tanje.”764 “Ko nije milostiv.v. taj }e na}i slast imana: da mu Allah. s. Resulullah. a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. Ponukani nekom svojom slabo{}u nekad to ~ine namjerno. da brata muslimana voli samo u ime Allaha. makar oni bili o~evi njihovi. Ta ljubav treba biti ~ista i treba joj prethoditi ljubav prema Allahu.a.s. ili sinovi njihovi.300 Islamsko znanje PRA[T ANJE I SAMILOST PRA[TANJE U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu. i Njegovom Poslaniku.v. blud..{.

mada im je i samima potrebno. d`. tra`i da mrzi u ime Allaha. uistinu. a.”773 “Onaj ko bude pa`ljiv. samo {to srd`ba kra}e traje.. mada se naj~e{}e nalazi uz mnoge od njih kao: la`. oholost. Allahov Poslanik. ono {to On mrzi . Takav planski i sistematski nastoji dokinuti presti`e oko sebe. Primjer toga imamo u osje}anjima ensarija prema muhad`irima. rekao je: “Nije sna`an onaj ko je dobar hrva~. prekora~enje dozvoljenog i razumnog. podvala. i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i ne`eljene posljedice.s. Poslanik o tome ka`e: “Ne mrzite se. jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. me|utim.samo takva mr`nja nam je dozvoljena.{...s. O {tetnosti zavisti dovoljno govori sljede}i hadis: “^uvajte se zavisti. rije~ima: “Ko bude volio u ime Allaha.a.”769 Od vjernika se. jer u hadisu stoji: “Allah.. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala.” Islam ovu boljku lije~i tra`e}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi. ne zavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome..{. mrzio u ime Allaha. ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svoje namjere. a vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi. sa~uvat }e ga od Vatre..i vi{e vole njima nego sebi.{.”774 ZA VIST ZAVIST Zavist je jedno od najopasnijih svojstava. blag i nje`an.v. ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada. Allah. d`. {to se i u Kur'anu spominje: “. nepravdu.. mr`nja i sli~no. Islam je zato kao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje. oni pra{taju. a mnogo je ja~eg intenziteta.{.”775 Allah.” 776 . davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman. s. jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tava drva..”771 Allah.” 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice. u skladu s Poslanikovim. d`.”770 SRD@BA Sli~no mr`nji. nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo”od zla zavidnika kada zavidi. opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: “. Istinski vjernici udaljuju se od ovog svojstva i kad ih neko rasrdi. d`. rekao je. a kada ih ko rasrdi. oni pra{taju. voli blagost u svemu.Islamsko znanje 301 negativne posljedice: nasilje..

O tome Poslanik. d`. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu i korisnom djelovanju.v.”785 A Poslanik. s obzirom da su ~este i posve {tetne. islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: “Zato ne slijedite strasti. kad joj udovolji na dozvoljen na~in. jer ga oni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo.v.. kako ne biste bili nepravedni!” 777 “…i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta..” 778 Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi.{. tra`ite. ali samo da bi ostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima. ^ovjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti {tetne i lo{e. one. tra`iti: “Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to je korisno i pomo} od Allaha.”786 . objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: “A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim.”781 Vjerniku se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. zaslu`uje nagradu. ali. posebno ih isti~emo.{. bi li zaslu`io kaznu?! Tako isto.” 780 “Slijedite ono {to vam se od Gospodara va{eg objavljuje. zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju. s. s...{.'” 784 “…i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }e se trud njegov sigurno iskazati.”779 Umjesto prohtjeva vjernici trebaju slijediti ono {to je Allah.s. a i Poslanik Njegov.s.302 Islamsko znanje UDOVOLJA VANJE PROHTJEVIMA UDOVOLJAV Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima. izazivaju nered i haos na ovom svijetu: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi. {to smo vidjeli iz gornjih ajeta. d`. a nemojte slijediti druge mimo Njega.. a besposli~arenje mu nikako ne pripada. tako|er.a.”782 LIJENOST I DANGUBLJENJE Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima. ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritom trebamo pomo} od Allaha. ka`e: “[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen na~in. U svakom slu~aju. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima. U skladu s hadisom: “Ja uistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu”783 Allah nas na vi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: “I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti. sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima. a u tome je mnogo toga pogubnog za njega.a. i vjernici. d`.

jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno.upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima i obavezama prema drugima.[. U adabe prema Allahu. ni u krupnim ni u sitnim postupcima.v.{.. . jednostavno re~eno.{. a oblast koju obuhvata je obimna.{. s. u skladu s Allahovim. spada: . D@. doista. d`.. odgovorio: . jer odnos ~ovjeka prema Allahu. ~ovjek koji je svoj odnos prema Allahu. na gubitku..{. postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom.. D@. edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izra`enih kroz njegov vanjski `ivot. i odredbama gajba. Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova `ivota.. osim onih koji vjeruju i dobra djela ~ine. jer edeb prema sebi i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu. Preciznije re~eno. ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a.Islamsko znanje 303 I na kraju.~ovjek je.{. ili. . d`.. najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: “Tako Mi vremena . i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje. i koji jedni drugima istinu preporu~uju.{.a. rije~ima: “I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obo`avate. uradio je najve}i grijeh. d`. I ODREDBAMA GAJBA ADABI PREMA ALLAHU. uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva. d`.[. tada je. preporu~eno ili poku|eno. ADABI PREMA ALLAHU. Ili.adabi prema sebi. edeb je islamski bonton. temeljno uti~e na sve ostalo..”789 Onaj ko Allahu. posve sigurno.s. kada je bio upitan koji je najve}i grijeh.da samo Njega obo`avamo. d`.{. nare|eno.. d`. pak. d`.” 787 EDEB (ADABI) Kao {to je ve} re~eno. nekoga ravnim ~ini. jer je Poslanik.adabi prema Allahu.788 Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine: .adabi prema drugima.

u skladu s rije~ima na{eg Gospodara: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede.pa neka umanji ili uve}a. onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe. jer to uznemirava meleke. taj je o~ito skrenuo s pravog puta”791. melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno”796. blagosiljaju onog ko ljude pou~ava dobru. ADABI PREMA MELEKIMA I OST ALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA OSTALIM ADABI PREMA MELEKIMA Adabi su sljede}i: ..da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu.{.u ku}i ne dr`ati istaknutu sliku `ivog bi}a. veli~aju}i Ga i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima. . da se nadamo Njegovoj milosti a da strahujemo od Njegove kazne. a On (Allah) te stvorio”790. u skladu s hadisom: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika”794. i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !”792 “Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti.”799 .”798 “Svakoga ko na mene donese salavat. u skladu s hadisom: “Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesd`idu.{.izbjegavati sve neugodne stvari op}enito. da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemu usmjeravamo. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a. meleki }e blagosiljati onoliko dugo koliko on taj salavat donosi ..304 Islamsko znanje “Da Allahu suparnika pripisuje{.793 . d`. jer nam to na{ Gospodar zapovijeda: “O vjernici. u skladu s brojnim hadisima: “Uistinu Allah.da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in.~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima (redovima) jer meleki blagosiljaju takve.. Ukratko. jer. sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako to dolikuje Allahovim. d`.{. da Mu ne budemo neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e. . i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati”. d`. Allaha ~esto spominjite. ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru. .”797 “Uistinu Allah. uistinu.i Njegovi meleki. i Njegovi meleki blagosiljaju prednje safove. niti uvoditi psa. . a u drugom rivajetu (predanju) spominje se i kip795. niti unositi kipove.da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u `ivotu propisao. iskrenim i odanim robovima.

”805 A u drugom hadisu Resulullah. za{ti}en si i sa~uvan si!’. a to se ispoljava na vi{e na~ina: . a onda jedan drugom ka`u: ‘Zar mo`e{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en.{.u~enjem: “Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-rad`im” (“Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana”). a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima: “Ko.{.a. ali nemate konaka. i od njega {ejtan uzmakne. {ejtan izjavi: “Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana. U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta: “A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede. sjete se (Allaha i Njegovih odredbi).s. njemu se rekne: ‘Upu}en si. jer se tad {ejtani {ire. pa kada neko od vas po|e u zahod neka rekne: ‘Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais’ (‘Moj Allahu. osim sa Allahom.”801 A Poslanik. i zatvorite . Takvih je primjera mnogo..sje}anjem i spominjanjem Allaha. tada im ka`e: 'Dobili ste ve~eru. i to isto uradi pri uzimanju hrane.. ti potra`i uto~i{te kod Allaha. . pri ulasku u mesd`id rekao bi: “Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirrad`im” (“Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i od prokletog {ejtana”). onda ih pustite. a. op}enito: “Oni koji se Allaha boje. za{ti}en i sa~uvan.. i odjednom do|u sebi. a..”804 Poslanik.{. od njih. tada {ejtan rekne svojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku. nema nikakve mo}i niti snage. d`. s. u Allaha se uzdam.s. On uistinu sve ~uje i zna” 800.’803 ‘Zaista je ovaj otvor (zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju d`ini i {ejtani. ka`e: ‘Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete illa billah’ (‘U ime Allaha. d`. utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine’). zadr`ite svoju djecu (u ku}i). I kada to ka`e. d`.Islamsko znanje 305 ADABI PREMA [EJT ANIMA I D@INIMA [EJTANIMA Pona{anje prema {ejtanima i lo{im d`inima sastoji se od tra`enja za{tite kod Allaha. veli: “Kada nastupi predve~erje (kada omrknete).' A ako pri ulasku ne spomene Allahovo ime. ~im ih sablazan {ejtanska dodirne.’). .v. a ne spomene prilikom uzimanja hrane.posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike.” A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: “Utje~em Ti se od mu{kih i `enskih d`ina. a kad pro|e sahat no}i. pri izlasku iz svoje ku}e. veli: “Kada ~ovjek u|e u svoj stan i spomene Allahovo ime pri ulasku. onda {ejtan svojima ka`e: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'”802..s.

a ~etvrta je za {ejtana.a.ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom. jedna je za gosta. Ova Knjiga. s. govor koji rastavlja (istinu od neistine).{. u skladu s hadisom: “Najbolji me|u vama jesu oni koji se podu~e Kur'anu. }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je u~io.” 808 A Allahov Poslanik.306 Islamsko znanje vrata spominju}i Bo`ije ime. opisuje: “Elif lam-mim.” 813 A Poslanik. podu~ava Kur'anu. lakrdija nikakva on nije” 812. uistinu. veli: “Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu. s. a nagrada se deseterostruko uve}ava.”810 ADABI PREMA KUR'ANU Adabi prema Kur'anu su: ...” 811 “Kur'an je. jer se prenosi da je Poslanik opsihiren na ~e{lju i kosi807.s.”815 . veli: “.”809 U drugom hadisu stoji: “Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jede i pije lijevom rukom. veli: “Jedna postelja je za ~ovjeka. a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara. doista. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili. da razmi{lja o njegovom zna~enju. . . i ugasite svjetiljke. zaista. jer Allah ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. i zave`ite mje{ine (za vodu ili mlijeko) spominju}i Bo`ije ime.uzeti Kur'an za uputstvo u `ivotu i mjerilo za istinu i la`.”806 Osim toga treba pripaziti gdje se odla`u nokti.s. a onda druge.da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i.makar da ne{to preko njih stavite. ne otvara zatvorena vrata..v. Allah. d`. d`. kosa i sli~no.a. Ja ne ka`em da je “elif lam-mim” harf.v. rasipnici su {ejtanska bra}a.da sebe. . jer {ejtan. 'lam' je harf i 'mim' je harf. uistinu. a zatim Kur'anu druge podu~avaju”. jedna za njegovu `enu.i ne rasipaj rasipni~ki. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali. i pokrijte posu|e spominju}i Bo`ije ime .{. jer ga takvim Allah...”814 “U~ite Kur'an jer. nego: 'elif' je harf.. u koju nema nikakve sumnje.

s. koji poznaje samo Allah.a. ka`e: “A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost ukazala. d`. Ovo i drugi vidovi kazivanja jesu dio gajba824.s. blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom). S.a. obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nosti kao: kaburski `ivot poslije smrti. jer ih je zaista Allah poslao kao {to je i mene poslao.ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega. od Svojih poslanika obavijesti: “On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome.Islamsko znanje 307 ADABI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU. .slijediti ga. a on ne donese salavat na mene. s.da nam Resulullah bude dra`i od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: “Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem dra`i od njegovog imetka. Allah. s.”816 “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. pojava Ded`ala. Adabi prema Allahovom Poslaniku. pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u `ivotu. su: . veli: “Ko na mene donese salavat..{.a. a zatim onaj koga Allah. i koji ~esto Allaha spominje”817. djece.”821 Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: “alejhisselam” jer je tako u Kur'anu zabilje`eno822.s. a Allahov Poslanik.v. d`..v. svih ljudi pa i od njega samog”818. d`.” 819 A Poslanik. d`. u Kur'anu ka`e: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika. za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu. s.s..v. jer Allah.{. . rekao je: “Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike..{. S.{. osim onome koga On za Poslanika odabere. V .. Allah na njega za to (djelo) donese deset salavata (blagoslovi ga). s. . patnje ili u`ici u njemu.{.a.”820 “[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime.v. O vjernici..” 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno. ljepote D`enneta i strahote D`ehennema i drugo. A.. predznaci Sudnjeg dana te najte`e isku{enje.”823 ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU Allah.. V. i Njegov Poslanik. d`..

d`.a. vjernik prolazi kroz razne situacije.one kojima je. treba da ih se pri~uvate!' . nada.. i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zaslu`ili! .” 827 Allahov Poslanik.kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti. itd. vino.{.to u~vrstilo vjerovanje.A Allah brzo svi|a ra~une. d`. ka`e: “A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{. razo~arava. kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas. upu}ivati dove za lijep ishod i za{titu od isku{enja.”828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: “Allahumme inni euzu bike min azabi d`ehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja vel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`d`al... patnje u kaburu.. kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari. Allah.kada se ne~emu iznenadi trba re}i: “Subhanallah”. tuguje. U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e: . kazati: “La ilahe illellah”830.s. pa su rekli: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima . s. treba.a. gatara..308 Islamsko znanje kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara. iznena|uje. d`. graha i sl. podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu. kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti. zato se toga klonite. horoskopa ili ~itanje iz find`ana. d`. ili re}i: “Hasbijellahu ve ni'mel vekil. Allah o tome ka`e: “O vjernici..{. {ejtanovo djelo. jer Allah u Kur'anu ka`e: “. veli: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to ka`e.. koju mu je njegov Gospodar odredio.”).{.” (“Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik. isku{enja `ivota i smrti i od zla Ded`ala.s. s. u skladu s rije~ima Allaha..” ADABI PREMA KADAU I KADERU (BO@IJEM ODRE\ENJU) Pro`ivljavaju}i sudbinu. zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u D`ehennemu. `ali.ne dodav{i: ‘Ako Bog da!' 829”. na {to razli~ito reaguje: raduje se. pouzdavaju}i se u Allaha.{.” 826 A Resulullah. ne prima mu se namaz ~etrdeset dana. d`. treba kazati: “In {a'allah” (“Ako Bog da”). da biste ono {to `elite postigli.{.v.v. .” Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu. veli: “Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (u namazu) neka Allaha.: “I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' .

vratiti”). ka`u: 'Mi smo Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodara njihova i milost.Islamsko znanje 309 i obiljem. a.. nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan” 831. hvalisavce”836. ponavlja: 'da sam…' ili 'da je bilo…'.salihatu” (“Hvala Allahu. Allahu pripadamo i Njemu }emo se. uistinu.niti da. rekao: “Elhamdulillahi ala kulli hal” (“Hvala Allahu. ako ostvari ne{to {to je `elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr. treba re}i: “Allahu ekber” ili kazati: “Ma {a Allahu la kuvvete illa billah” u skladu s kur'anskom preporukom: “A za{to nisi. uistinu. da se zahvali Allahu onako kako je to i Poslanik. a.{. ti ne reci: 'Da sam uradio to.. radio. A Allah ne voli nikakve razmetljivce..s. bilo bi tako i tako'. oni su na pravom putu. a prenosi se da bi Resulullah. s. prije {to je damo. da ka`e: “Inna lillahi ve inna ilejhi rad`i'un” (“Mi. `ale}i za onim {to ga je pro{lo. ve} reci: ‘Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale’ (‘Bog je odredio i u~inio ono {to je htio’). u skladu s hadisom: “A ako te ne{to pogodi (zadesi). ^ijom blagodati se upotpunjuju dobra djela”). ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi. rekao: “Elhamdulillahil . u skladu s kur'anskom preporukom: “A ti obraduj strpljive.. . a koja nije.s. .833 Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik. jer uistinu ono ‘da’ otvara {ejtanova vrata. zapisana u Knjizi . zaista. d`.lezi bini'metihi tetimmus . jer je tako od Boga propisano: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. kada bi se ostvarilo ne{to {to ga raduje.v.s. kad si u vrt svoj u{ao. rekao: “Ma {a Allah la kuvvete illa billah ('Onako je kako Allah ho}e i odredi. za svako stanje”)834. .’” 837 . one koji.da iz gre{aka i nesre}a u `ivotu uzima pouku bez prevelikog `aljenja.” 835. lahko . a i da se ne biste previ{e radovali onome {to vam On dadne. mo} je samo u Allaha')” 832.da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo. kad ih kakva nevolja zadesi. i da se previ{e ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti.to je Allahu.a.kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi. kada bi mu se dogodilo ne{to {to bi ga ra`alostilo.

spre~avati du{u od niskih poriva. Allah. Kada je u pitanju du{a.. od adaba je: . ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu). jer Allah. Allaha se bojte. a u obojici je dobro. Stoga. vjernik.. te biti svjestan odgovornosti za nju. Koji mu je sve to dao na raspolaganje. Allahov Poslani~e. .pa ~ak i on sam. d`.. kada je u pitanju du{a. jednom je ashabu rekao: “Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana. veli: “. . a no} u nafila . jer Allah.svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela. razum.{. pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini . u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva uzdr`ao..” 843 A kada je u pitanju razum.. jer i prema svome tijelu ima{ obavezu. .310 Islamsko znanje ADABI PREMA SEBI Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara . D`ennet }e boravi{te biti sigurno”841. d`. Allahov Poslanik. udahnuo u njega du{u. prije svega.”838 A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu dra`i od slabog vjernika. sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju. razum i tijelo.v.” “Ne ~ini tako.{. u skladu s hadisom: “Tra`enje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”844. spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze).namazu provodi{? “Jesi.tra`enje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu. . darovao mu je tijelo..a.i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori. u skladu s Allahovim rije~ima: “Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e” 842. d`. i prema svojim o~ima.onako kako to od njega njegov Gospodar tra`i.s. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”840. i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra (Sudnji dan) pripremila.. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati .uspio je onaj ko je o~isti. i prema svojoj `eni.voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju.da se u odgoju du{e poma`e dru`enjem sa ~estitim ljudima. s. jer nas Allah .”839 Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva.{. ja~ina u imanu.u prou~avanju i tra`enju islamskog znanja provesti cijeli `ivot. ka`e: “O vjernici. od adaba je: .. posti i odmaraj od posta.

voditi ra~una o kondiciji. rekao je u dovi: “Allahu moj. Allah. s. Naime.s..{.”846 A u drugoj dovi.v.v.Islamsko znanje 311 podsti~e na pove}anje znanja: “. u skladu s hadisima: “Sve {to nije od sje}anja na Allaha. od adaba je: brinuti o zdravlju. lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostima u prethodno navedenom odnosu.a. .starosti i smrti”849.. ka`e: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu. Allah. molio bi: “Allahumme inni es'eluke ‘ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (“Moj Allahu. posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{aka u tim odnosima i njihovog opra{tanja. d`.{.”852 “Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet. izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine.{. jer Allah nije stvorio ni jednu bolest. potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova”856.i reci: “Gospodaru moj. veli: “^isto}a je pola vjere. lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!” 854 A Allahov Poslanik...v.s. s. sinovi Ismailovi.”858 ADABI PREMA DRUGIMA Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu.. Resulullah. d`. Ti znanje moje pro{iri” 845.voditi ra~una o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi. samo ne pretjerujte. s.”857 Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele.v. mjerilo ostalih odnosa i da je od temeljnog zna~aja.tra`iti samo ono znanje koje je korisno. u skladu s ajetom: “I jedite i pijte. jer je Allahov Poslanik.. (zikr) besposlica je.da sebi ne uskra}uje u jelu. osim ~etiri stvari: vje`banje jahanja na konju. utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno. ne voli one koji pretjeruju”850. rekao: “Nema nano{enja {tete.v.. .s. s. podu~avanje plivanju .a. . ni sebi ni drugome!”848 “Lije~ite se. uistinu. odstranjivanje dla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha. poru~uje nam da je milostiv i da . s.{.”855 “Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje).a.s. va{ otac je bio baca~ luka i strijele. Poslanik je rekao: “Ga|ajte.. molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!”)847 A kada je u pitanju tijelo. ka`e: “I haljine svoje o~isti!” 851 A Poslanik. d`... On.a.. .s..odr`avati ~isto}u tijela. Poslanik. a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti . niti da pretjeruje. naredio bih im upotrebu misvaka (~etkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”853.a.. d`.

~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka Allahovom oprostu dok “obespravljeni” sam ne oprosti. ili oboje.reko{e ashabi. Budi ..upitao je Resulullah.da li }e nam doti~ni oprostiti ili ne. ADABI PREMA RODITELJIMA Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju... ako se pokajemo za po~injene grijehe. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost .a. njemu }e se tovariti grijesi onoga kome je nanio nepravdu. d`. trebamo se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu. jer su roditelji. i to tri puta ponovio. Resulullah. A ukoliko ne dobije oprost na ovome svijetu.{. bio je od jednog ashaba upitan: “Ko je me|u ljudima najzaslu`niji da mu iska`em pa`nju i lijep odnos?” “Mati!”.v.v. ka`e: “Kad jedno od njih dvoje. Najva`nije je da u oba ova odnosa nema tre}eg. taj neka se s njim izmiri (i halal zatra`i) prije nego do|e na Sudnji dan. s. Allah. Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa. nego }e se dugovanja podmirivati dobrim djelima.prema nekome su obaveze ja~e a prema nekome slabije.s.s. s.a. “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Otac!” ..312 Islamsko znanje pra{ta onom ko se pokaje. a.{.{. d`. upozorava: “Ko bude svome bratu nepravdu po~inio.a. d`.v. vjerniku najpre~i. Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju .s. odgovori Poslanik.v. [to se ti~e odnosa prema samom sebi. s. A ko ne bude imao dobrih djela. i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim.”862 O na~inu dobro~instva prema roditeljima. “[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima. jer svako voli da mu bude opro{teno.860 ^estitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. odgovorio je Poslanik. Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~aju po~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha.a. ne reci im ni: 'Uh' . kod tebe starost do`ive... odmah iza {irka: “Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?” .s.” 861 A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha..i ne podvikni na njih. poslije Allaha. s. na drugom }e se svojim djelima otkupljivati.. “Ho}emo!” . i Njegovog Poslanika.s. kada ne}e biti ni dinara niti dirhema. obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost. dr`at }emo se redosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine.”859 Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim oprezni. na {to nas Allahov Poslanik. jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje.

Islamsko znanje 313 prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: 'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj. stvara `ene. kad i sebe hrani. rekao je Poslanik. ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje. uistinu.: “^etiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i tra`enje oprosta za njih. . smiluj im se.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost. u skladu s ajetom: “O vi koji vjerujete.O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis: “Da je nahrani. treba je upozoriti i po potrebi kazniti: “A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate. da se uz njih smirite. da je ne udara u lice...”864 ADABI ^OVJEKA PREMA @ENI I @ENE PREMA ^OVJEKU Prava i du`nosti u braku su obostrana.” 868 A u hadisu stoji: “^ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado”869. s. na Oprosnom had`u. od vrste va{e. imate du`nosti prema `enama. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte!” 870 .ukoliko `ena otka`e poslu{nost Allahovim propisima ili mu`u.s.i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. “Vi. kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')” 863 A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti.v.obaveza dono{enja opskrbe `eni: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje” 867. kad i sebe obla~i. da je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja).a.” 866 Od adaba ~ovjeka prema `eni je sljede}e: . a i one prema vama”.”871 .odgovornost za pona{anje `ene. osim u ku}i. odr`avanje veze prema njihovoj rodbini i izvr{avanje njihove oporuke. kad vam postanu poslu{ne.a. s. vi posavjetujte. svjedo~i nam hadis Resulullaha.s. . iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima. a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost.v.. jer Allah ka`e: “. pa ih i udarite. a onda se od njih u postelji rastavite. da je obu~e.

a. rekao: “Ne pripada meni onaj ko ne iska`e milost prema na{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!”881 Prema djeci treba iskazati jednak odnos i ne praviti razliku izme|u njih. neka mu do|e.”878 ADABI PREMA DJECI Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj. rekao je: “O vi koji vjerujete.” 879 Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskom ahlaku.. u skladu s hadisom: “Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom. sebe i porodice svoje ~uvajte vatre.. u skladu s ajetima: “Mu`evi imaju prednost nad njima za jedan stupanj. pa makar bila zauzeta oko kuhanja.” 874 I hadisima: “Kada ~ovjek pozove `enu zbog neke svoje potrebe.314 Islamsko znanje ADABI @ENE PREMA MU@U : @ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati mu poslu{nost. vi ih i istucite zbog toga. za {to je odgovorna. koja ga poslu{a.”882 Od adaba prema djeci jeste . u skladu s hadisom: “A `ena je pastir u ku}i svog mu`a i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje stado.{. a kada napune deset. Allah. . te njihovo privoljavanje na to.s. {to je roditeljska odgovornost. d`.”880 Me|utim. kad je pogleda. taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosom punim ljubavi. kada budu imali sedam godina. kad joj naredi.” 872 “Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode. u skladu s hadisom: “Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz).”875 “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu). jer je Poslanik. naredio bih `eni da u~ini sed`du mu`u”876. i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire.da vodi brigu o djeci i ku}i.”877 O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis: “Najbolja je `ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte.” 873 “Kada vam postanu poslu{ne.

obi}i bolesnika. s.”884 ADABI PREMA RODBINI Dobro~instvo prema rodbini i odr`avanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: “I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima dobro~instvo ~inite.s.”893 . i siromasima.”891 “Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam.” 889 “Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani. a i odr`avanje veze.”888 ADABI PREMA OST ALIM MUSLIMANIMA OSTALIM Ovi adabi su mnogobrojni. d`. s. a sadaka rodbini je i sadaka. tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose.a.”887 O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: “Ko `eli da mu Allah dadne obilnu opskrbu.v.”892 Izme|u ostalog. {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi dan.s. kao {to je i Resulullah. od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji.{.” 886 Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom siromahu (strancu): “Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka.. kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: “Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi. i rodbini.kada zaboli jedan dio. odgovoriti na poziv i re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’) kada neko kihne.. i siro~adima..”883 A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha.a.v. jer je Resulullah.”890 “Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi.Islamsko znanje 315 i akika (klanje kurbana). da ih za{titi.” 885 A `estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: “Ne}e u}i u D`ennet ko kida rodbinske veze. i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici i povi{enoj temperaturi. neka pazi i obilazi rodbinu. samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog tijela . jer je Resulullah rekao: “@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan.. rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi. u~io za Hasana i Husejna: “Ui'zukuma bikelimatillahit ..tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin lammeh” (“Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i od svakog urokljivog oka). te dug i u blagostanju obilan `ivot. ispratiti d`enazu.

i prijateljima.s.”903 Dozvoljeno je ubiti one `ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje. i siromasima.”901 ADABI PREMA @IVOTINJAMA I prema `ivotinjama mo`e se zaraditi nagrada ili kazna.”895 Tako|er. prijateljima. musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: “A roditeljima dobro~instvo ~inite. s. va`ni su.v. smilovat }e ti se Onaj Koji je na nebu.v.” 897 Prema njima je obavezno biti pravedan: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone . i putnicima .”904 .” 898 A Poslanik. rekao je: “Tako mi Allaha nije vjernik!” . i onima koji su u va{em posjedu.i ponovio je to tri puta. izme|u ostalih. zaista. i kom{ijama. “Ko. pjegavi gavran. u skladu s hadisom: “Na sve {to ima `ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa.”900 “Razlikujte se od mnogobo`aca: pu{tajte bradu i skra}ujte brkove. “Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed.”902 Mu~enje je `ivotinja strogo zabranjeno: “Neka je Bo`ije prokletstvo na onog koji zlostavlja `ivotinje. ka`e: “Uka`i milost prema onima {to su na Zemlji.Allah. siro~adi.osim da biste se od njih sa~uvali. mi{.a..316 Islamsko znanje Allahov Poslanik.s.”899 Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: “Ko se poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada. bijesan pas i lunja (vrsta sokola). s. da sam pomislio da }e me (kom{ija) naslijediti. kao {to se navodi u hadisu: “Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija. i ro|acima. a onaj ko to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada .a. siromasima. voli one koji su pravi~ni.”894 “Toliko mi je D`ibril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji.namjernicima. Allahov Poslani~e?” .”896 ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: “Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika. bli`njim i daljim. adabi prema: siro~adima..upita{e ashabi.

22. Sura El-Kehf: ajet 109. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. 9. Buhari. Sura En-Nisa': ajet 165. 17. Sura El-Kijame: ajeti 17-18. 27. 11. Sura El-Fussilet: ajet 41. Sura El-Enbija': ajet 10. 7. 8. 3. Muslim. Sura E{-[u'ara': ajet 193. . Buhari i Muslim. 26. 2. Sura El-Isra': ajet 9. 10. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124. 4. Sura El-En'am: ajet 92. 6. 23. Buhari i Muslim. Sura Junus: ajet 57. 19. 20. Sura E{-[u'ara': ajet 192. Sura En-Nahl: ajet 89. Sura En-Nisa': ajet 174. 13. Buharija i Muslim. 12. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. Sura El-Maida: ajet 19. 5. Sura El-Hid`r: ajet 9. 24. Ahmed i En-Nesai. Sura El-E'araf: ajet 158. 14.Islamsko znanje 317 BILJE[KE 1. Sura El-Burud`: ajet 21. Sura El-E'araf: ajet 204. 25. Sura El-Bekara: ajet 97. 18. 21. 16. 15. Sura El-Furkan: ajet 1.

50. 39. Sura El-Isra': ajet 85. 32. Sura Et-Abese: ajeti 1-11. En-Nisa': ajet 164. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. Sura El-Bekara: ajet 185. Sura El-Fussilet: ajet 53. 33. Sura Kehf: ajet 25. Sura El-Bekara: ajet 30. 31. Buharija. Sura El-Kadr: ajet 1. 54. 49. Buharija. 47. El-Hakim. 61. En-Ned`m: ajeti 3-4. 51. 36. 37.318 28. 55. Sura Junus: ajet 2. 30. 43. Sura El-Burud`: ajeti 21-22. Buharija. Muttefekun alejhi. 52. 35. 56. 42. 38. Sura Et-Junus: ajet 15. Sura El-Enfal: ajeti 67-68. El-Bejheki i En-Nesai. Sura El-Furkan: ajet 5. Sura El-Enfal: ajet 12. Buharija. 34. Sura Et-Tevba: ajet 43. E{-[ura: ajet 51. 53. Sura El-Hakka: ajeti 44-47. 46. 44. Sura El-Isra': ajet 106. 45. Sura El-Furkan: ajet 33. Islamsko znanje Buhari i Muslim. Sura Hud: ajet 49. Sura En-Neml: ajet 6. 59. 58. . Sura Et-Tevba: ajet 6. 29. 60. Sura El-Enfal: ajet 67. 57. Sura El-Bekara: ajet 118. 41. 40. 62. Sura En-Ned`m: ajet 4. 48. Buharija.

89. Sura El-Isra': ajet 106. 94. 88. E{-[uara': ajet 214. Sura Alek: ajeti 1-5. Bio je imam u hadisu i fikhu. Sura El-Furkan: ajet 32. 80. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195. 87. Sura Ali-Imran: ajet 184. 85. Sura Ed-Duhan: ajet 3. Sura El-E'araf: ajet 187. 77. 81. Sura El-Bekara: ajet 97.Islamsko znanje 63. 96. 95. Sura El-Bekara: ajet 184. 78. Sura En-Nahl: ajet 102. 71. 82. Sura El-Ahkaf: ajet 35. Sura Es-Saffat: ajet 16. 319 Buharija. Sura El-E'araf: ajet 157. El-Burhan”. Sura El-Bekara: ajet 23. 32 . E{-[abijj je Amir-[erahbil.I dio. Umro je 109. 84. Sura El-Maida:ajet 3. Sura El-Bekara: ajet 281. 74. 73. 70. 83. Sura El-En'am: ajeti 33-34. 65. Sura En-Nisa': ajet 95. 75. 64. 93. 90. 67. Sura En-Kehf: ajet 6. Sura El-Hud: ajet 120. 68. 69. Sura El-Isra': ajet 106. godine po Hid`ri. 79. str. Sura El-Kadr: ajet 1. Sura El-Mud`adela: ajet 1. Sura El-D`umu'a: ajet 2. Sura El-Bekara: ajet 278. najstariji {ejh Ebu-Hanife. Sura Et-E'ala: ajet 14. 76. 86. tabi'in. 91. 66. Sura El-Furkan: ajet 33. Sura El-Bekara: ajet 282. Sura El-Had`d`: ajet 47. 72. Buharija. 92. .

99. Sura El-Maida: ajeti 90-91. Sura El-Kijame: ajeti 16-19. Sura En-Nahl: ajet 67. 111. 120. Sura El-Bekara: ajet 109. 126. Sura En-Nisa': ajet 82. 103. 127. 102. Ahmed. Sura El-Had`d`: ajet 27. 110. 122. 119. 106. 115. Sura Et-Fussilet: ajet 3. 98. Sura E{-[ura: ajet 13. Buharija. 104. Sura En-Nisa': ajet 43. 113. Et-Tirmizi. Buharija. Sura El-Bekara: ajet 183. Sura El-Maida: ajet 45. a hadis prenose Buharija i Muslim. El-Enbija': ajet 23. Sura El-Bekara: ajet 106. Sura Et-Junus: ajeti 1-2. Muslim i drugi. Islamsko znanje El-Bejheki. Sura El-Bekara: ajet 219. Sura El-Bekara: ajet 25. Sura El-Isra': ajet 32. Sura Ez-Zumer: ajet 23. Sura Et-Hud: ajeti 1-2. 114. 105. Sura En-Nasr: ajet 3. 117. 112. Sura Et-Sad: ajet 29. 124. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16. 109. 121. 108. 130. Sura En-Nisa': ajet 82. . 129. 107. 125. Sura El-Hud: 1.320 97. 101. 123. 118. Sura Ali-Imran: ajet 7. 116. Buharija i Muslim. Sura El-Enbija': ajet 25. Sura Et-Muhammed: ajet 15. 131. 100. Sura El-Isra': ajet 33. Sura El-D`asija: ajet 29. 128.

Sura Hud: ajeti 13-14. 150. 153. Sura Ta-ha: ajet 114. . 134. Sura El-Bekara: ajet 23. Sura El-Bekara: ajet 189. Sura El-Had`d`: ajet 5. Sura El-Mud`adela: ajet 11. 151. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4. 156. Sura El-Bekara: ajet 185. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. Sura El-Kasas: ajet 88.Islamsko znanje 132. Sura El-Bekara: ajet 96. Sura El-Fussilet: ajet 54. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191. Sura El-Bekara: ajet 144. Sura El-En'am: ajet 102. 159. 163. 147. Sura El-Alek: ajet 2. 161. Sura Junus: ajet 38. Sura El-Bekara: ajet 180. Sura El-Enbija': ajet 30. Sura El-Hid`r: ajet 22. Sura El-Bekara: ajet 106. El-Hakim. 157. Sura El-Hadid: ajet 3. Sura Ez-Zumer: ajet 9. 140. Sura El-Ihlas. 141. Sura En-Nisa': ajet 11. 164. 165. 154. Sura El-Bekara: ajet 269. Sura Lukman: ajet 18. 137. Sura El-Ahzab: ajet 27. 138. 162. Sura Et-Junus: ajet 61. Sura El-En'am: ajet 125. 149. 166. 136. Sura El-Isra': ajet 88. 152. 142. 135. 143. 145. 133. 148. 139. 321 Sura Ali-Imran: ajet 146. 144. Sura En-Nahl: ajet 44. 146. Sura El-Ankebut: ajeti 50-51. 158. 155. 160.

184. koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 201. 189. 187. Sura El-Maida: ajet 8. ajet 3-4. Bilje`i Buharija. 175. 192. Sura En-Nur. 176. koji ka`e: hadis je hasen sahih. 190. Sura En-Ned`m. Sura El-Maida: ajet 38. Sura El-Maida: ajet 50. 188. 199. Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 169. 196. 180. 168. Sura En-Nisa'. Sura El-Ha{r. Bilje`i El-Hatib u knjizi “El-Kifaje” i Ibn Abdul-Berr. 200. Sura Ali-Imran: ajet 159. 191. El-Hatib u djelu:”El-Kifaje” i . 197. 170. Sura El-Maida: ajet 47. Sura En-Nisa': ajet 33. 178. ajet 31. ajet 7. ajet 65. Sura En-Nisa': ajet 58. Sura E{-[ura: ajet 38. 179. Sura El-Maida: ajet 44. Sura En-Nisa': ajet 135. Sura El-Bekara: ajet 286. Sura Ali-Imran. Sura En-Nisa': ajet 19. 173. 194. 182. Sura El-Ankebut: ajet 45.322 167. ajet 63. 177. Sura En-Nur: ajet 2. 193. Sura Et-Tur: ajet 21. Sura En-Nur: ajet 4. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri. 198. Sura Er-Rum: ajet 21. 183. Sura El-Enbija': ajet 22. 186. 195. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: “Medhal ed-Delail”. 181. 172. Islamsko znanje Sura E{-[ura: ajet 11. Sura El-Bekara: ajet 179. Sura El-Maida: ajet 45. 171. Sura El-Mudesir: ajet 38. 185. Sura El-Hud`urat: ajet 10. 174. Sura Ali-Imran: ajet 64.

Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:”Sijer el-E'alam en-Nubela” od imama Ez-Zehebija.Islamsko znanje Ibn Abdul-Berr u svom “D`ami'u”. “Sahihu Muslim”. 219. Darulmektebetil-hajat. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. 208.39. 215.” Buharija i Muslim. hadis 50 i Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 206. Musnedul-Ensar. “Kasasul-enbija'. 401 i “El-Mevduat” od Ibn-D`evzija . . 212. Sura Muhammed: ajet 19. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. 224. 205. sedmo izdanje. Sura El-Kafirun: ajet 6. 207. dogovorili da sla`u u pogledu tog predanja. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 1/114. hadis broj 1 i 5. str. str.. ili da su se. 203. 225. 241-242. Vidi djelo “El-Kifaje” od El-Bagdadija. 210. 211. 229. 209. 213. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi “[erhul-akidet-Tahavijje”. hadis 3445. Sura El-Enfal: ajet 2. Pogledaj djelo:”D`ami'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi”. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. 218. Sura Et-Tevba: ajet 124. Izdava~ El-Mektebul-islami. Bejrut. Sura El-Ahzab: ajet 22. 1987 god. 202. 223. 6/478. Pogledaj naslov “Sunen Ebi-Davud”. 228. Ebu-Davud i Tirmizi koji ka`e:”Hadis je hasen sahih. 3/403. 323 Bilje`i El-Bejheki u djelu “El-Medhal” i Ibn Abdil-Ber u svom “D`ami'u”. str. str. 204. Sura Fatir: ajet 28. poglavlje “Iman” 1/37. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da su svi pogrije{ili. uslovno re~eno.god. 220. 227. 386. Bilje`i Muslim. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 1/51. “Et-Tabekat” “Et-Temjiz” El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka. Sura El-Hud`urat: ajet 15. 221. Bilje`i El-Bejheki u “El-Medhal” i El-Hatib u “El-Kifaje”. 1983. 386. str. 226. Bejrut.tom 1. 222. 217. hadis broj 20996. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. 216. Ibn Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 214. 373.

Sura El-Enbija': ajet 25. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 6/361. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. hadis broj 29. Sura Et-Fatir: ajet 1.god.57. 257. “Musnedul-muksirine mines-sahabe”. Sura Er-Rum: ajet 30. 253. hadis br. 1/56. 252. hadis 3238. 246. Islamsko znanje Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 256. Sura El-Bekara: ajet 285. 1/37. hadis 3326. ^etvrto izdanje. Sura El-Bekara: ajet 30. 232. Ibn-Had`er el-Askelani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura El-Enbija': ajet 25. 6750. 3/245. 235. 240. hadis broj 4091. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura En-Nisa': ajet 136. Ahmed ibn Hanbel. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela. 245. 254. 234. 233. 1417. “Sahihu Muslim”. Sura El-Bekara: ajet 285. .17. 248. 247. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. 4/114. “Muhtesar Sahihi Muslim” 2/338. “Bed'ul-halk” 6/313. hadis br. hadis broj 1385. 1/50. “Sahihu Muslim”. Sura Ez-Zarijat: ajet 56. Sura Merjem: ajet 17. Sura El-E'raf: ajet 172. 1972. 243. 241. 242. Daru ihjait-turasil-arebi. 231. Sura El-E'araf: ajet 54. Dar Ibnul-D`evzi. 255. 249. 237.324 230. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura En-Nisa': ajet 136. 250. Sura El-Bekara: ajet 164. 238. “Iman” 1/48 poglavlje 6. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/7. 239. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim” u poglavlju “Iman”. 13/371 hadis 7392. Kitabul-D`enaiz. 251.246. i Sura Et-Hud: ajet 61. Sura El-Mu'minun: ajet 23.h. 236. 244. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39.

Sura En-Ned`m: ajeti 36. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. Sura En-Nahl: ajet 50. 166. Sura El-Infitar: ajeti 10-11. Sura Ez-Zarijat: ajet 4. En-Nesai i Et-Tirmizi . Sura Kaf: ajet 18. Sura El-Maida: ajet 46. 272. Sura Er-R'ad: ajet 11. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 3/237. Sura El-Maida: ajet 44. 260. 283. Sura El-Enfal: ajet 12.15. 6. 265. 273. 262. 31. 289. 267. 275. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. 282. 264. Sura El-Bekara: ajeti 97. Sura El-Alek: ajet 18. 288. Sura Es-Sed`da: ajet 11. Sura En-Nazi'at: ajet 5. Sura El-Muddessir: ajet 31. 286. 277. Sura El-Hakka: ajet 17. 281. str. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. str. Sura El-Fussilet. 37. Sekar je jedno od imena D`ehennema. Es-Sejjid Sabik “El-akaid El-islamijje”. Sura Gafir: ajet 49. 274. 325 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. 269. Muhammed ibn Abdul-Vehhab . Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. 261. 284. 266. 270. Sura El-Isra': ajet 55. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif”: 1/65. 276. 98. Muessesetu Mekke littiba'a veli'lam. 271. . 279.Islamsko znanje 258.vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir. 278. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. 285. 259. 280. Sura En-Ned`m: ajeti 5. 263.“Usulul-iman”. 287. El-Muddessir: ajeti 30. 268. 290. Ibn-Had`er elAskalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. ajet 30. 6/232.

317. Dr. 310. Sadik Kunejbi “Mu'd`emu lugatil-fukaha'. 24. 312.4 309. Sura El-Maida: ajeti 72. 316. 19. 402 307. Sura Gafir. Sura El-Maida. 319. Sura Merjem. str. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. ajet 7. erkanuhu.Musnedul-Ensar. str. Sura El-Bekara. 311. Sura Es-Saff. ajet 146. ajet 78. Muhammed Revvas Kal'ad`i i Dr. Sura El-Bekara: ajet 213. str. ajet 258. 304. “El-Akaid el-islamijje”. Sura Fatir. 297. 295. Sura El-Kehf: ajet 110. 309. 1997 god. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. Sura Et-Tevba: ajet 30. 303. 104-106. Sura El-Fussilet: ajet 41. 292. 315. Sura El-Bekara. Sura El-Enbija'. 15. god. Aman 1985. 296. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka. Dr. ajet 67. i dr. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi}. hakikatuhu nevakiduhu”. 42. 306. 298. Omer el-E{kar: “Poslanici i poslanice”. Dr. Sura El-Maida: ajet 48. Islamsko znanje Sura El-Ea'la: ajeti 18. 302. Sura El-Maida: ajet 48. 318. str. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela” . 294. 320. ajet 6. 305. Safijjurrahman el-Mubarekfuri “Zape~a}eni d`enetski napitak”. 313. Sura El-Maida: ajet 75.326 291. Sura El-Bekara: ajet 75. 314. ajet 51. 299. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Had`d`. 293. 167. hadis broj 21257. Zenica. Sura En-Nisa': ajet 46. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. 300. Sura El-Bekara: ajet 148. ajet 52. Sura El-Maida: ajeti 14. 73. 301. .71. 308. Es-Sejjid Sabik. Sura El-Hid`r: ajet 9.

342. ajet 164. itd. 335. 339. ajet 33. broj 4. 338. ajet 62. Sura Ali-Imran.. 343. god. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama. ajet 50. d`elle {anuhu. Malik ibn Enes “El-Muvetta”: Daru ihjait-turasil-arebi.v. “El-hasaisul-kubra”.Edeb. 340. Sura Junus. Amman. 1988. 334. ajet 51. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 6502. 328. Sura En-Nisa'. poglavlje: “Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Darul-Kalem . “Kitabur-rikak”. Sura Es-Saffat.” Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. prvo poglavlje: “Po~etak vahja”. Et-ta'bir 12/273. poglavlje “El-D`ami'”.lil Kadi ‘Ijad. 344. 336. ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog toga {to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. Mosal. 327. Sura El-E'araf. Me|utim. od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha. 1/23. str. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. s. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu “ Ibnu Had`er El-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 329. 11/340. Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u “El-mu'd`emul-kebir”.s. 1/27. hadis broj 6989 i Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. god. str. Iman. hadis 3236. 341.Lis-Sujuti” ili neka uzme bilo koju knjigu iz `ivotopisa poslanika Muhammeda. 337. Sura Es-Saffat. 333. 6/313.god.Damask. ko `eli ne{to vi{e saznati i pro~itati sve navedene mu'd`ize neka se obrati na slijede}a djela: “E{-{ifa'”. {esto izdanje. 1984. hadis broj 4200.v. 439.a. 330. br. Sura E{-[ura. 1992. hadis broj 3. 324.456. .Islamsko znanje Izdava~ “Daru Nefais”. Ovakva je i definicija Ibn-Had`era el-Askalanija koju je naveo u djelu “Fethul-Bari”. hadis broj 9. 332. Sura Junus.god. [to se ti~e svih mu'd`iza Poslanika. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. s. ajeti 62-64. ajeti od 102-108. 331. 322. Er-Ru'ja. Sura El-Feth: ajet 18. ajet 112. 1988. 326.s. 327 Sura Ali-Imran. 321. “Sahihul-Buhari” . Mektebetuz-zehra El-hadise. 323. 325. Tj.a. ajet 143. drugo izdanje. Sura En-Ned`m: ajeti 5-7. Sura El-Ankebut. ajet 37. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”.

ajet 100. “Et-Tezkire”. hadis broj 17803. hadis broj 23379. 115. Amman 1985. 365. Ebu-Davud “Es-sunneh”. 114 “Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” -17/203. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/203 Ebu-Davud: “Sunen Ebi Davud” i “Et-Tezkire”. Ibn -Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 364. islamijje” od Es-Seida Sabika. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi “Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire”. str. 346. . 352. 368. 357. str.hasen garib. 17/200 348. 361. 3/243 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hadis broj 2535. Sura El-E'araf: ajet 187. 356. “Sunenut-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( .111. Iman. 350. hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. str.hasen garib. 345. ajet 57. hadis broj 991 . Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom. 355. 538. 115. hadis broj 1291 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 366. Sura Ibrahim. str. 367. a ovo su Buharijine rije~i. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( “El-D`enaiz”). str. hadis 6503. Islamsko znanje Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Muhammed Ne'im Jasin “El-Imanu . g. Sura El-Enbija': ajet 1. “Er-Rikak”: 11/347.Es-sehv. 3/188. god. 363. 358. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis 1374. poglavlje Musnedul-Kufijin. 1/18 Sura En-Nisa'. 1990. 359. 349. Sura El-Mu'minun. 17/203 i “Et-Tezkire”. 114 Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hakikatuhu ve nevakiduhu”. 347. “Et-Tezkire”. str. 353. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 261-264 i “El-Akide el-islamijje” od El-Mejdanija. Sura El-Kamer: ajet 1. 351. Dr. 362. 354. 3/232. poglavlje Musnedul-Ensar. ajet 136.328 “Et-Tirmizi”. 1/148 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”.erkanuhu. Darul-fikr Bejrut. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: “Sunen En-Nesai” . 360. Ko `eli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu “El-Akaid elSura En-Ankebut. str. “Fethul-Bari”. Sura El-Ahzab: ajet 63. ajet 27.

2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”: 6/624. izdata u Ammanu 1995. hadis broj 10898. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel “Musned”. 13/300. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. a. 380.Islamsko znanje 369. 375. 16/221. “Muhammed Fuad Abdul-Baki” u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”: 1/31. 391. poglavlje El-Fiten. 377. Vehbet Ez-Zuhajli: “Tefsirul-munir”. g. hadis broj 2152 i Ibn-Mad`e. .a. g. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 1/178. 18/77. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. kada su Kurej{ije odbile da vjeruju.v. Izdava~ “Darul-fikr”. 393. 1/178.s. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 371. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. 383. 13/81. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 17/89. 372. 386. str.s. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. hadis 7/122-7131 i “Et-Tezkire”. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 370. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana”. “El-D`ihad”. hadis 7319. 16/222. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” . pa je Poslanik. 382. 373.11/347 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”... Sura El-En'am: ajet 158. 13/90. 388. s. broj 2156 i ka`e da je hasen sahih. “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 18/27. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 18/34. 379. 384. 389.. pro`ivio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara. Sura Ed-Duhan: ajet 11. “Kitabul-ilm”. 392. Damask 25/212 Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda. molio Allaha da im dadne da pro`ive sedam godina koje je Jusuf. 378.12. 18/68. 13/81 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari”. Sura En-Nisa': ajeti 157-159. 13/87. 374. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel “Musned” (Musnedul-muksirin). 376. 390. hadis 7121. hadis broj 2769. To su bile godine velike su{e i krize. 11/352. 3/362. str. Ibn -Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 738. 329 Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. i 13. 385. alejhisselam. prvo izdanje 91. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 381. 387. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir”. Dr. Dr. Sura En-Neml: ajet 82. Sura Ed-Duhan: ajet 10.

Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hadis 6519. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 398. hadis 7120. 403. 414. 395. 2/ 211. 400. Sura El-D`asija: ajet 29. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 11:325. na marginama knjige. 401. 11/372. 397.a. i molili ga da im Allah da ki{u.s. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 4/446-447.v. 11/371. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. “Poglavlje o smutnji i predznacima Sudnjeg dana”: 18/27-29. Ljudi su od silne gladi i `e|i vidjeli dim koji se prostirao izme|u nebesa i Zemlje. “Kitabul-fiten ve e{ratus-sa'ah”: 18/27-28. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 394. a El-Hejsemi za njega u svom djelu “Med`me'uzzevaid”. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14. . 413. Sura El-Enbija': ajet 104. Sura Ja-Sin: ajet 51. “Fethul-Bari”.. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 7/133 i “Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi”: 6/463-464. 3/192. Poslanik.330 Islamsko znanje godine. 406.s. Sura El-Kamer: ajet 8. Do{li su Poslaniku. dok su ostali prenosioci pouzdani. s. Sura El-Isra': ajeti 13-14. 8/11. 13/82.pod naslovom “Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu” 17/194-195. Sura El-Hakka: ajet 78. Jeli su kosti i meso uginulih `ivotinja. 405. Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14. 404. 416. br. zamolio je Allaha i ki{a je pala. 402. 409. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-D`ereri: “En-nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Sura Ez-Zumer: ajet 68. 408. 399. hadisa 6522 i Muslim u poglavlju “O d`ennetu i opisima njegovih u`ivanja” .v. 17:192-193. Hadis prenosi El-Buhari. Prenosi ga Et-Taberani u “El-Evsetu”. ka`e: “Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim ibn Nafi'. 410. s.. 417. Pogledaj “Tefsirul-munir”. 411.pod naslovom “O iskupljanju”: 11/377. hadis 6521. 415.a. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2. 407. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura En-Naziat: ajet 35.” 396. Sura El-Mu'minun: ajet 101. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 412. poglavlje Er-Rikak .

Islamsko znanje
418. 419. 420. 421. 422. 423. 424.

331

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/400, hadis 6537. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-dinul-halis”, tre}e izdanje 1964. god. 1/105 Sura El-D`asija: ajet 28. Sura Ez-Zumer: ajet 69. Sura Et-Tekvir: ajet 10. Sura El-Isra': ajet14. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”: 9/260, hadis je hasen garib. Sura Ja-Sin: ajet 65. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 15/55 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 15/53 i dalje, u Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u “[erhu akide Et-Tahavijje”, str. 250.

425. 426. 427. 428.

429. 430. 431. 432. 433.

Sura El-Enbija': ajet 47. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. Pogledaj “[erhul-akide Et-Tahavijje”, str.470. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/96 br.6304, Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 1/198. Ibn-Mad`e u poglavlju “Zuhd”, hadis br. 4304. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Poglavlje o musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337. Sura En-Ned`m: ajet 26. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Sura El-Enbija': ajet 28. Sura El-Isra': ajet 79. Imam Et-Tirmizi: “Sunenut-Tirmizi”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i pobo`nosti i imam Ahmed “Musned”, Baki Musnedil-mukessirine. Vidi “Fethul-Bari”, 11/361. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zumer: ajet 71. “Sahihu Muslim”, Poglavlje o D`ennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih stanovnika i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

434. 435.

436. 437. 438. 439. 440. 441.

442. 443. 444. 445.

332
446.

Islamsko znanje
“Sahihu Muslim”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, D`enneta i D`ehennema i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. Sura Ali-Imran: ajet 133. Sura Ez-Zumer: ajet 20. Sura El-En'am: ajet 141. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. Sura El-Mulk: ajet 10. Tj. dunjalu~ka vatra. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 6/330, hadis 3265. Sura Fatir: ajet 36. Sura En-Nisa': ajet 56. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. Sura Ibrahim: ajeti 16-17. Sura El-Had`d`: ajet 19. Sura Ez-Zumer: ajet 16. Sura El-Humeze: ajeti 8-9. Sura Ed-Dehr: ajet 4. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/417, hadis 6561. Sura El-Kijame: ajeti 22-23. Sura El-En'am: ajet 103. Sura El-Mutaffifun: ajet 15. “Tefsirul-Kurtubi”, 19/261, zatim “El-Intika'” od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. Sura Junus: ajet 26. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Kitabul-Iman, 1/ 163, hadis br. 298. Sura Kaf: ajet 35. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”, 17/ 21 i E{-[evkanija: “Fethul-Kadir”: 5/79 od. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid” [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.

447. 448. 449. 450. 451. 452. 453. 454. 455. 456. 457. 458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465. 466. 467. 468. 469.

470. 471.

472.

473. 474. 475.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/445, hadis 6573. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, El-Iman 9. Ali Tantavi “”Op}i prikaz vjere islama”, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje
476.

333

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlissunneti vel-d`ema'ati”, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702. Hadis se nalazi u “Sahihu Muslim”, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom “Sunenu”: 4/458 pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). Sura Et-Tekvir: ajet 29. Sura El-En'am: ajet 111. Sura El-En'am: ajet 112. Sura Ja-Sin: ajet 82. Sura El-En'am: ajet 39. Sura Ez-Zumer: ajej 62. Sura El-Furkan: ajet 2. Sura Es-Saffat: ajet 96. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi”, 2/232. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid”, str. 620. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Ad`uri: “E{-[eri'a”, str. 212. Sura El-Bekara: ajet 3. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 2/85. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 2/82,83. [emsuddin ez-Zehebi “El-Kebair”: “Veliki grijesi.” Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i “Sunen Ibnu Mad`e”: 2/1418. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik velvere'a, hadis br. 2423. Sura En-Nisa': ajet 18. Pogledaj ove uvjete u djelu: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar eleserijje”, 2/271. Sura El-Hadid: ajet 20. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje. Sura Et-Tegabun: ajet 10. Sura En-Nisa': ajet 103. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 116 i “Sunenut-Tirmizi” u poglavlju “Iman”, 2543. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Junus: ajet 18.

477.

478. 479. 480. 481. 482. 483. 484. 485. 486. 487.

488. 489. 490. 491. 492.

493.

494. 495.

496. 497.

498. 499. 500.

501. 502.

334
503. 504. 505. 506.

Islamsko znanje
Sura Ez-Zumer: ajet 3. Sura El-En'am: ajet 88. Sura Ez-Zumer: ajet 65. Ahmed ibn Hanbel, “Musned”: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao da je sahih. “Irvaul-galil”: 8/189. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. Sura En-Naziat: ajet 24. Sura El-Bekara: ajet 258. Sura El-E'araf: ajeti 191-192. Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ta-ha: ajet 110. Sura El-E'araf: ajet 180. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”, Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400. Sura En-Nisa': ajet 145. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, Iman 1/89 br. 33 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 88. Sura El-Kasas: ajet 56. Sura El-E'araf: ajet 186. Pogledaj knjige: “Fikhul-ibadat” od Seida Serdarevi}a i “Skra}ena zbirka propisa” od Ali ibn Ferida el-Hindija. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vad`iba, jer su i farz i vad`ib ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vad`iba.

507. 508. 509. 510. 511. 512. 513. 514. 515.

516. 517.

518. 519. 520.

521.

522.

Ponekad ~ujemo rije~ “mustehab” pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno raditi. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalova`iti vrijednost sunneta kada se ka`e da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.

523.

524.

U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjaka mekruh i da nije haram, jer ulema ka`e da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, ~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje
oba slu~aja po~inilac zaslu`uje kaznu.
525. 526.

335

Op{irnije o podjeli fikha mo`e se na}i u knjizi “Skra}ena verzija fikhskih propisa”, str. 1. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja spomenutog u Kur’anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~ko sa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, ka`emo da je pijenje piva haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur’anskim tekstom. Jer se ove dvije vrste ne kolju. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.

527.

528.

529. 530.

531. 532. 533.

Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Mad`e i Ibn-Hibban. Sura El-Maida: ajet 6. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne bilje`i u hadiskim zbirkama da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom had`a i umre. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih dijelova tijela. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. Pogledaj “Nejlul-evtar”, 1/194. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije abdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: “E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.” (Muslim) Pogledaj pod naslovom “Vrste ne~isto}a” gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je na primjer: “Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{to iza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjao ako nije ni{ta progovorio.” Hadis prenosi Ibn-Mad`e i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga drugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to ukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je “stup vjere” onda je radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

534. 535.

536. 537. 538.

539. 540.

541. 542. 543.

Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. En-Nesai. Dokaz su im Allahove rije~i: “Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.” (El-Vakia: 79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.”

336

Islamsko znanje
(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u “Merasil” i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i ElHakim u “Mustedreku”, te El-Bejheki u “Hilafijatu”, ali je daif (slab).

544.

D`unup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Bradu pu{tajte, a brkove kratite.” (El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate tako da ne dose`u bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.

545.

546.

Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to su cipele, mestve, papu~e, itd. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od D`erira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto da opere noge). Upitan je: “Zar tako radi{?” Odgovorio je: “Da, vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.” (El-Buhari, Muslim i Ebu-Davud). Serdarevi}, „Fikhul-ibadat“, str. 31. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome “Sahihu” i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. U nekoliko slu~ajeva po`eljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en, ali nema grijeha ako ga izostavi. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se u~ini sed`da. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: “Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite smanjite govor.” (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od Ibn-Abbasa i sahih je).

547.

548. 549.

550. 551.

552.

553.

554.

Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu u svakoj situaciji, osim kad je bio d`unup.” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i IbnMad`e, i hadis je hasen sahih).

555. 556.

Kod Malikija i [afija 60 dana. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to su Malik, [afija i Ahmed.

557. 557a.

Sura El-Bekara, 222. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur’ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i Kur’an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno u~iti Kur’an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.

558.

Hadis prenosi Et-Taberani u “El-Evsetu”, a El-Munziri ka`e da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje
hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj “Et-Tergib vet-Terhib” 1/184)
559. 560. 561. 562.

337

El-Bekara: ajeti 238,239. En-Nisa: ajet 103. Prenose ga El-Buhari i Muslim. Pogledaj “[erh Fethul-Kadir” od Ibnul-Hemmama: 1/231 i “Reddul-muhtar” od Ibnul-Abidina: 1/373. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti ga se. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo je ve} po~eli klanjati prije zalaska. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu” od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. Pogledaj: “El-fikhul-islami ve edilletuhu” 1/788-793, i “Skra}enu zbirku fikhskih propisa”, str. 24. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to “Allahu ekber” ka`e dva puta, “E{hedu en la ilahe illellah” jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina ikameta su ispravna.

563.

564.

565. 566.

567.

568.

Ponegdje mo`emo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih predanjima. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u D`ennetu. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela `ene, oni ka`u da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi `ene imale. Pogledaj hanefijske izvore: “[erh fethul-kadir”, 1/260, i “Ha{ije reddul-muhtar”, 1/406. Pogledaj “Ha{ije redul-muhtar”, 1/416. [to se ti~e nafile, mo`e se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne mo`e popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat mo`e nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du u~initi.

568a. 569.

570. 571. 572. 573.

574. 575. 576. 577. 578.

Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Onaj ko ove namaze klanja sam mo`e u~iti glasno a mo`e i u sebi. Muktedija je onaj koji klanja za imamom. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338

Islamsko znanje
`urbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni ka`u da se to mo`e popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne mo`e.

579.

Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom polo`aju. Bilje`e ga Buharija i Muslim. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po hanefijskom mezhebu mu{karci di`u do spram u{iju, a `ene do spram ramena. S obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenje razlike izme|u mu{karca i `ene u ovom pogledu nema utemeljenja. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka treba vezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlog za spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e `ene, po hanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razila`enja na{eg sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja `ene i mu{karca {to je zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja `ene i mu{karca. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu „amin“ se izgovara naglas u namazima u kojima imam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud i Ibn-Mad`e, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade pogre{no, niti da je to “novi islam”, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovaj postupak imaju svoje dokaze. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u namazu. Dozvoljeno je `eni da dr`i dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di. „Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.“ Predanje bilje`e Ahmed, Ebu Davud i Ibn - Mad`e. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i, onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.

580. 581. 582.

583.

584.

585. 586.

587. 588.

589. 590.

591.

592. 593. 594.

Bilje`e ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Mad`e od Ibn-Omera. Bilje`i El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

610. 599. En-Nisa. te vitr-namaz ne}e skra}ivati. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. time {to je Alija. ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no. Zna~i da sabah i ak{am. Hakim. Prenose Ebu-Davud. Prenose Ebu-Davud. ajet 101. u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. 598. 604. {to je ibadet ima svoje ekonomske. Ibn-Mad`e i Ahmed. Zna~i po njima ne bi vrijedila d`uma koja se klanja u malim selima. 614. Tirmizi. ne bi niko drugi okupao Poslanika. da je rekla: “Da mi je ponovo do`ivjeti ono {to je bilo. 597. onaj ko boravi u svom mjestu. Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. Nesai. Onaj koji nije na putu. sigurnosne i druge koristi. Darekutni. pored toga. Ahmed. Et-Tirmizi. Prenosi Muslim. Ebu-Davud. To je ne{to oko 81 km. radijallahu anha. 601. ako se uka`e potreba. 609. 2/558. 613. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima.a. ve} bi trebalo u tom slu~aju da se napravi d`amija. En-Nesai. Et-Tirmizi. str. i Ibn-Hibban. Buharija i Muslim. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu”.. 616. i Ahmed. Ahmed. 605. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. 2/325. kao npr. Nesai. Prenose Buharija i Muslim. 81. 75. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir da bi mogao kratiti namaz. 600. 617.s. str. Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet. Ibn-Mad`e.. 608. Prenose Buharija i Muslim. Tirmizi. Ovo. Pogledaj “Fikhul-ibadat” od Serdarevi}a. Ed-Darimi. . Ahmed. ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima.77 i 78. Pogledaj “El-fikhul-islami ve eddiletuhu”.Islamsko znanje 595. Bejheki. Tirmizi i Ibn-Mad`e. 615. Ahmed.v. 603. Ebu-Davud. nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra putovanjem. Muslim. 339 Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je d`uma ispravna bez dozvole vladara. radijallahu anhu. 619. 618. En-Nesai.” 612. Ibn-Mad`e. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e prenose od Ai{e. Ibn-Mad`e. 602. a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak. tj. str. Ovaj slu~aj bilje`i Buharija (pogledaj “El-Fikhul-islami ve edilletuhu” 2/277) 596. klanjao d`umu bez dozvole Osmana dok je ovaj bio sprije~en. Ibn-Huzejme. 611. osim njegove supruge. Prenosi ga Ahmed. 607. 606. s.

{to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu. 628. Islamsko znanje Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta. Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka. koji ga smatra hasen hadisom. ajet-5 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: “[minka je mu{karaca miris ~ija se boja ne vidi. zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja. Ahmed. paso{a i sli~no. 621. Nesai. Muttefekun alejhi. Muttefekun alejhi. 640. En-Nesai. Buharija i Muslim. 635. Sura El-Maida. (3/595). 639. Osoba u itikafu. kao i Et-Tirmizi. Ebu-Davud. 634. Buharija. Ahmed. neka pogleda knjigu “El . 638. Buhari. Prenosi ga Ahmed. Muslim. a {minka je `ene boja bez mirisa. Ebu-Davud sa ispravnim senedom. . Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. Ova je oblast fikha dosta op{irna. Et-Tirmizi. Ebu-Davud. Muslim i Ahmed. Nisab . koji ga smatra vjerodostojnim. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte. En-Nesai. Et-Tirmizi. 629.Fikhul . Ibn-Mad`e i Bejheki. 641. 275 ajet. 645. a komentator “D`ami'ul-usula” ka`e da je sahih. 643. 637. Ibn-Mad`e. Hadis bilje`i Ebu-Davud. Ed-Darimi. 633. brzim rukuom i sed`dom i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog namaza nema koristi.najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat. 626. 622. ~ime se obmanjuje.340 620. Nu`no je ispravno vaganje. Hadis prenose: Buharija. 627. 630. Sura El-Bekara. Hadis bilje`e Ibn-Huzejme. Ibn-Hibban i El-Hakim. tj. 636. 624. Muslim. 644. 631. koji ga ocjenjuju sa “vjerodostojan po Muslimovim kriterijima”. Ibn-Mad`e i Ahmed. 625. 623. 632. a temelji se na itikafu Poslanikovih `ena u njegovoj Zabilje`io Muslim.islami ve edilletuhu”. En-Nesai. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je te`ina robe. 642. d`amiji (Zabilje`io Muslim). Ed-Darimi. Ahmed.

jer se u njemu `eli mu{ko dijete a ne `ensko. 657. 650. svadbe i rat. 656. 12. 664. ve} za potro{eno vrijeme. 652. str.v. pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade sli~no naknadi mujezina. a {to je predstavljalo omalova`avanje za `enu.Davud u svom “Sunenu”.Islamsko znanje 646. Nesai 2/91. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama. 663. Od prava mu`a je da `ena ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u ku}u onoga koga on ne `eli. Muttefekun alejhi. 661. zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove. Prenosi Nesai u svom “Sahihu”. npr. Mahmud D`abir). 653. Hadis prenosi Taberani u “El . Nesai .s. Da bi pjesma bila dozvoljena. Prenosi Buharija u svom “Sahihu”. 659. s. 665. ali pod navedenim uvjetima. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa. Muttefekun alejhi Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman.muhtar”. 7/52/2. 666. ili ljudi ili maloljetna mu{ka i `enska djeca. Prenosi Muslim. 648. 660. 649. {to je bio njihov adet. dozvoljena je upotreba defa bez praporaca.kebir”. i kona~no. Mumtehane. Pogledaj op{irnije u knjizi “Seddu zeraiiz-zina” (dr. Darimi 2/134. Ibn-Mad`e. Prenosi Nesai u svom “Sunenu”. iznajmljivanje u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno. da je ne prate muzi~ki instrumenti. 651. 341 Sura El-Bekara. 662. Allahov Poslanik. s vjerodostojnim senedom. Tirmizi. onda bi zara|ivanje bilo dozvoljeno. Pogledaj. te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla. Ali ako bi se u~io bez naknade. zatim da `ene pjevaju `enama. 654. Tirmizi sa dobrim senedom. kao {to je zamjena dinara za marke. Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist .. Ebu . Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. 1/ 589. 647. 655. 77. 275 ajet. Tirmizi ka`e da je hadis hasen sahih. . 665a. ne za ezan ili u~enje. prema tome. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe. Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541. Prenosi Buharija. ukoliko je {ti}enica muslimanka. mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar.a. hanefijski izvor “Reddul . Me|utim .hadis je sahih. da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami. 658.kamata.Mu'd`emul . 1/406.

342 667. ajet 5 . 695. 674. b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju. ajet 9. 677. ostali je nisu du`ni obavljati. ili je ugro`en hilafet. 681. zavisno od situacije i ugleda ljudi. sure “El-Maida”. El-Bekara: 230 El-Bekara: 229 El-Bekara: 228 Talak: 2 Du`nost je mu`a da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji. 60. 668. ~ast muslimana ili muslimanke. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova. Kitabijka je kr{}anka i `idovka. grje{nik je i bojimo se za njega ako umre u tom stanju. 675. Ali kad je ugro`ena dr`ava. 692. El -Enfal. Tirmizi i Ibn-Hibban. 671. 669. 684. Ovaj je uslov potreban samo ako je d`ihad farzi-kifaje. O tome da je dozvoljeno o`eniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. Sura El-Hadid. 670. 683. tada nije potrebna saglasnost roditelja. 687. sahih Muslim Sura El-Bejjina. 672. nego ga specifira. dok za haddove vladar nije du`an Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa. 685. sahih. a kod tazira je dozvoljeno posredovanje. Muslim. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude. i rekao da je hasen. Islamsko znanje To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid). Muslim Buharija Tirmizi. 690. 691. 688. dok se neodre|ena (tazir) mo`e razli~ito odre|ivati. Ovaj ajet ne derogira 221. 694. c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira. Sura E{-[ems. ajetu sure “ElBekara”. I onaj ko tada ostavi d`ihad. 682. rekao da je sahih. 673.10. a muslimani poni`eni. ajet 25 Sura El-Kalem. 689. ajet 4 Ebu-Davud i Tirmizi. 693. 686. 676. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne mo`e u tome zamijeniti. a poznato je da je ova sura posljednja objavljena. prenose}i ga. Hakim je. ili kad su nemuslimani ponosni.

716. ajet 7 Sura En-Nisa'. 722. ajet 51 Tirmizi i Ebu-Davud Sura Ali-Imran. ajet 153 Sura En-Nahl. 712. 725. 724. ajet 50 Sura El-Bekara. hadis br. ajet 133. ajet 7 Sura El-Jusuf. ajet 2 Sura Ali-Imran. 703.134 Sura El-Bekara. 707. 706. ajet 110 Sura Ali-Imran. ajet 155. 714. 698. ajet 92 . ajet 49 Sura En-Nisa'. 730. 718. 726. 727. 711. 702. ajet 96 Buharija. 704. 715. 701. 728. 708. 705. 723. ajet 218 Sura Et-Talak. ajet 159 Bejheki (Kitabul-iman) Sura Et-Talak.Islamsko znanje 696. 700. ajet 87 Sura Ez-Zumer. 343 Sura En-Nisa'. 717. 697. 709. 729. ajet 146 Hakim Sura Hid`r. 699. 720. ajet 116 Sura El-Hid`r. 713. ajet 142. 721. 719. ajet 3 Tirmizi Malik i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Buharija Buharija Sura Ali-Imran.156 Sura El-Bekara.1376 Muslim Sura El-Ibrahim. 710. ajet 175 Sura Et-Tevba.3 Sura El-Bekara. ajet 53 Sura El-Enfal.145 Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura El-Ankebut. ajet 2.

748. Tirmizi. 761. 764. 765. 762. 756. 738.27 Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 752. 743. 742. 749. 759. 737. ajet 10 Sura En-Nur. ajet 60 Buharija i Muslim Muslim Sura El-Fatir. ajet 58 Sura En-Nisa’. 746. ajet 27 Muslim. ajet 180 Sura Et-Tevba. 740. ajet 135 Sura .344 731. ajet 22 Sura E{-[ura. 757. 747. 736.Sura El-Maida. ajet 25 Sura El-En'am. 758. 751. ajet 34 Sura El-Mu'min. 734. Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Maida. ajet 152 Sura En-Nisa'. 754. ajet 40 Tirmizija i Ebu-Davud Buharija . 733. ajet 26. 755. ajet 87 Sura El-E'araf. 760. 732. Islamsko znanje Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura Ali-Imran. ajet 34 Sura El-Enfal. 745. 750. 739. ajet 8 Buharija Taberani Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Isra'. ajet 87 Sura El-Maida. 744. 741. 753. ajet 31 Sura El-Isra'. 763. ajet 34 Sura El-Hadid. 735.

773.42 Sura El-Bekara. 783. 799. 793. 791. 775. 794. 777. 781.40 Muslim Sura El-'Asr. ajet 39. ajet 152 Ibn-Mad`e Ahmed i Tirmizi Buharija i Muslim Taberani Nesai Ahmed i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 787.3 Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom “adaba”. 772. 784. 780. 768. 774. 782. ajet 1. 786. 795. 778. 769. 798. 779. . 796. ajet 26 Sura El-Mu'minun.Islamsko znanje 766. ajet 105 Sura En-Ned`m. ajet 3 Muslim Ahmed i Bejheki Sura Et-Tevba. 767. Sura El-Isra'. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Ahzab. ajet 200 789. ajet 135 Sura Es-S’ad. 792. 785.2. ajet 22 Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura E{-[ura. 776. ajet 37 Buharija Hakim i Bejheki Ebu-Davud Sura Ha{r. ajet 71 Sura El-D`asija. 790. 345 Buharija i Muslim Buharija Sura El-Mud`adela. ajet 36 Sura El-Ahzab. ajet 9 Sura En-Nisa'. 771. 788. ajet 41. 770. ajet 18 Sura El-E'araf. {to predstavlja u`i smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr. 797. 800.

174 Sura El-Kehf. ajet 56 Muslim Tirmizi Sura Es-Saffat. 807. 804. kao npr. 833. ajet 90 Sura El-Bekara. 816. 820. 818. ajet 39 Hakim Hakim 825.27 Sura El-Maida. 806. 821. ajet 26. 829. Nesai i Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 27 Ebu-Davud. ajet 29 Tirmizi Muslim Sura En-Nur.2 Sura Et-Tarik. 803. ajet 1. 817. 802. 824. 810. Hatib el-Bagdadi.ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo. 827. 811.346 801. 826. ajet 23. 805.130. 808. Islamsko znanje Sura El-E'araf.120. Sura Ed`-D`inn. ajet 56 Sura El-Ahzab. ajet 201 Muslim Ebu-Davud i Tirmizi Ibn-Mad`e. 834. . ajet 109. 832. 828. 822.202 Buharija i Muslim Sura El-Kehf. 24 Buharija i Muslim Sura Ali-Imran. 813. 815. 831. ajet 26. ajet 173. ajet 21 Buharija Sura El-Ahzab. 830. ajet 13. doga|aji budu}nosti i pojedini doga|aji u pro{losti. 812. 814. Bejheki u “[u'abul-Imanu” Gajb . 809.14 Sura Es-S’ad. Nesai i Tirmizi Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija Sura El-Isra'. ajet 201. 819. 823.

347 Sura El-Bekara. ajet 6 Buharija i Muslim . 862. 836. ajet 28 Sura El-Ha{r. 840. ajet 114 Muslim i Tirmizi Ahmed. 853.23 Muslim i Ahmed Buharija i Muslim Muslim i Ahmed Sura E{-[ems. Tirmizi. 855. 865. ajet 31 Sura El-Muddessir. ajet 22. 867. ajet 18 Ibn-Mad`e Sura Et-Ta-ha. 848. 842.41 Sura El-Kehf. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 844. 859. ajet 7-10 Sura En-Nazi'at. 846. ajet 155. 845.Islamsko znanje 835. 863. 843. ajet 21 Sura En-Nisa'. 838. 864. 841.24 Ebu-Davud i Ibn-Mad`e Ebu-Davud. 847. ajet 34 Sura Et-Tahrim. 860. 858. 866. 837. Nesai i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf.156. Ibn-Mad`e i Nesai Ibn-Mad`e Ebu-Davud. 849. 857. 852.157 Sura El-Hadid. ajet 31 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Nesai Buharija Buharija Buharija i Muslim Sura El-Isra'. Tirmizi. 854. 850. 861. 851. 856. 868. ajet 23. ajet 4 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Sura El-E'araf. ajet 40. Nesai i Ibn-Mad`e Sura Er-Rum. 869. 839.

ajet 228 Sura En-Nisa'. ajet 34 Sura En-Nisa'. 901. 890. Islamsko znanje Sura En-Nisa'. ajet 8 Taberani i Hakim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Ahmed i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Muslim . 884. 873. 879. 882. 891. 894.348 870. 885. 892. 888. 889. 876. 877. ajet 36 Sura Ali-Imran. 900. 874. 897. ajet 34 Ebu-Davud Sura El-Bekara. 898. 875. Tirmizi i Ibn-Mad`e Buharija Sura En-Nisa'. 902. 872. 880. Nesai. ajet 6 Ahmed i Ebu-Davud Ahmed i Hakim Buharija i Muslim Ebu-Davud . 871. 887. 881. ajet 28 Sura El-Mumtehin. 903. 904. 899. ajet 36 Buharija i Muslim Ibn-Mad`e. ajet 34 Tirmizi i Nesai Tirmizi. 883. 896. Hakim i Ebu-Davud Buharija i Muslim Ahmed i Nesai Sura Et-Tahrim. 893. 878. Nesai i Tirmizi Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura En-Nisa'. 886. 895.

................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 211 ZEKAT .................................................................................................................................................................... 188 RAMAZANSKI POST ..................................... 171 PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TRE]E POGLAVLJE ^ETVRTO POGLAVLJE PETO POGLAVLJE [ESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE OSMO POGLAVLJE DEVETO POGLAVLJE DESETO POGLAVLJE ^ISTO]A .......... 284 AHLAK I EDEB ............................................................................................................................................................................................. 254 MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) ................................................................................................................................................................................................................................................................ 7 HADIS I SUNNET ................ 71 ISLAMSKO VJEROVANJE ... 220 HAD@ ........................................................................... 277 VOJNI POHODI I D@IHAD ............................................................................................. 317 SADR@AJ ............................................................................................................................................................................................................................................................................................. 349 ........................................ 177 NAMAZ ........................................................................................................................................Islamsko znanje 349 SADR@AJ PREDGOVOR .......................................................................... 275 UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ............ 287 BILJE[KE ................................................ 262 MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ......................................................... 95 FIKH .... 229 MUAMELAT (KUPOPRODAJA) ..... 5 KUR’ANI KERIM ..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->