ISLAMSKO ZNANJE

Grupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Autori

ILMUL - ISLAM ISLAMSKO ZNANJE Menna’ El - Kattan (O Kur’anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi) hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku) ) Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)

Prevodilac [erijatski recenzent Stru~ni saradnici Likovno - tehni~ki urednik Lektor - korektor DTP [tampa Tira`:

Muhamed \uliman Muhamed Por~a dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur’an) Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat Nedim Hara~i}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi} “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje Izdava~

BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine UDK 297 ISLAMSKO znanje / (Menna’ El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3) Prijevod djela: Ilmul - islam ISBN 9958 - 880 - 15 - 6 1. el - Kattan, Menna’ COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR’ANI KERIM

ja sam ta cigla.”6 . a ja sam poslan svim ljudima. d`. s. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji su bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika.. te reko{e: ‘Jo{ samo da ima ova cigla.”2 Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu.{.‘”3 Ka`e Resulullah. zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi zgradu i uljep{a je i dotjera. Ka`e Uzvi{eni: “Donosi ga povjerljivi D`ibril. da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali.{. i uva`en je kod Vlasnika Ar{a. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu posljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena. Muhammed.. zaista.a.v. Oni su donosioci radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. kazivanje Izaslanika plemenitog. bez promjene. ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~im poput Kur'ana. d`.: “Svaki poslanik je poslan svome narodu. kada je u pitanju Objava.’ Pa. ja sam pe~at svim vjerovjesnicima.a.KUR’ANI KERIM Allah. Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se. iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slao poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha.: “Reci: ‘O ljudi. a to je ^asni Kur'an.s. Posjednika snage. pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave. Kome se drugi pot~injavaju. tamo pouzdanog! A drug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i. “A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili. . ja sam svima vama Allahov Poslanik.”4 Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog `ivota koji su zasnovani na prija{njim objavama i onome {to one nose u sebi. s.v.s.A Allah je silan i mudar. on nije {krt. osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku.”1 ^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tom vremenu.”5 “Kur'an je. Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{e prenosilaca). a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: Ka`e Allah.

Reci: “Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga.”11 . A Allah ka`e: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve. jer su one bile ograni~ene odre|enim vremenom. Tako kada nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana. DEFINICIJA KUR'ANA Glagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira. pravilno je re}i da on u~i Kur'an. kultura i zakon.”9 Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom. a isto i za jedan ajet. jer je on Objava od Mudroga. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani. d`ihad i da'wet. more bi presahlo. d`.a. d`ina ili meleka.10 Islamsko znanje Ni jedna druga. Kome pripada sva hvala. nema ovakve opise.”8 Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an.{.” Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i. dru{tvene. To nije govor ljudi. tjelesne.” 7 Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimani mogu o~istiti svijet od neistina i la`i.”10 Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu. vlast i ummet. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. znanje i sudstvo. Njegovo se u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. A kada ga mi u~imo.v. te ispravna vjera i ibadet podjednako. materija i dobra. ali ne i rije~i Gospodara moga. politi~ke. prije objavljena knjiga. zarada i bogatstvo. ti prati u~enje njegovo. a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava: sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima. On je dr`ava i domovina. ekonomske. milost i pravednost. psihi~ke. moral i snaga. jer je sakupio sve prija{nje objave i svo znanje. te ga povesti ka Uputi i spasu. ogrezlo u nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti: “I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. naru{eno u svojim sistemima.. Na{i su prethodnici slijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uz povratak Kur'anu. vojska i misao. s. ka`e: “Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io.s. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije: “Islam je kompletan sistem. obuhvata sve vidove `ivota. sa lijepim redoslijedom. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme: du{evne. “A kad se u~i Kur'an. A Allah.

Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja: “Mi. milost (rahmet). Kur'an je opisan mnogim svojstvima. kao: .{.” .18 .”.Objava “Zaista je on objava od Gospodara svjetova. pouka (mew'ize) “O ljudi.”.El-Kur'an “Ovaj Kur‘an vodi jedinom ispravnom putu. lijek ({ifa'). a naziv Kitab jeste zbog toga {to je zapisan perom.15 .Knjiga “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a. blagoslovljena je.” . Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti..Mi vam objavljujemo jasnu svjetlost. ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara.17 .”.El-Kitab . on nije izmijenjen i o~uvan je u potpunosti.12 ..Islamsko znanje 11 IMENA I OPISI KUR'ANA Allah.El-Furqan ..”16 Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab.”. zaista.Ez-Zikr .19 . Kur‘an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti.blagoslovljen “A ova Knjiga koju Mi objavljujemo..14 . d`..Rastavlja~ istine od neistine “Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima bio opomena. Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e: “Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom.Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama. ona potvr|uje onu prije nje. dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg .mubarek . naziva ga mnogim imenima: .”.” Kur'an je ~uvan u prsima i u recima.Opomena “Mi. zaista..uputa (huden).13 .Et-Tenzil .”. i lijek za ono {to vam je u prsima i uputa i milost vjernicima. a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige.nur .svjetlo “O ljudi.

12 Islamsko znanje .”. svejedno da li je Poslanik. hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku.s..be{ir . Knjiga sna`na.a..KUDSIJA I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Hadis jezi~ki zna~i: ne{to novo.. kada bi klanjao svojim ashabima. ili su mu poslije prenijeli. potvrdio.A on je.veli~anstvena “A ovo je Kur'an veli~anstveni.. s. a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom.” 24 Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana. i kada su se vratili. 23 .s.aziz .”.v.med`id .a.s. 22 .”. Terminolo{ki. Govor: to je poput rije~i Poslanika. uvijek zavr{avao sa: “Kul huvallahu ehad”.a.radosna vijest “.mubin . bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu.v.koji potvr|uje prija{nje objave ... s. a on je.v. s.”25 Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe: “Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!”26 ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a: “Uzmite od mene va{e obrede!”27 Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima. zaista.v. HADISI . spomenuli su to Poslaniku.a. radio. pa je rekao: “Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?” . s..s.”. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. od rije~i ili djela..kao putokaz i radosnu vijest vjernicima..opomena “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. Primjer je toga hadis koji govori da je Poslanik.: “Djela se cijene prema nijetima. i ono ~ime je on opisan. nezir .vjesnik radosnih vijesti. na javi ili u snu. da je rekao. 20 . poslao jednog ~ovjeka u pohod.bu{ra . po{to im je objavljen. vjesnik radosnih vijesti i opomena. 21 .jasna “I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA.sna`na “One koji ne vjeruju u Kur'an.

3. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: “Ka`e Uzvi{eni Allah.” HADISI .s.a. pripisuju}i se Allahu. Ili ka`e: Rekao je Resulullah.s. Poslanik je prenosilac Allahova govora svojim rije~ima i u njemu se ka`e: Rekao je Resulullah.s. s.”28 Osobina: kao {to se prenosi: “Poslanik. prenose}i od svoga Gospodara.a..a.” A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika. s.s. i njime izazvao Arape. A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza. Data }e pripadnost Bo`ijem Poslaniku. odnosno {to Poslanik.s.s.KUDSIJA Razlike me|u njima su slijede}e: 1..v. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA I HADISI .v.v.: “Obavijestite ga da njega Allah voli. bio je uvijek nasmijana lica. Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu.{.a.KUDSIJ El-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds).v.v. 2... s.a. d`. s. s.Islamsko znanje 13 Pa su ga upitali i on je rekao: “Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im. prenose}i od svoga Gospodara.a. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”. biti pripadnost obavje{tenja. s.a.v.a. jer on obavje{tava od Allaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik.” Pa je rekao Poslanik. A “takdis” je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega.s. Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu. prenosi da je to Allahov govor.v. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja . lijepa ahlaka. {to ukazuje na veli~inu i ~istotu. te negiranje svega onoga {to Njemu ne dolikuje. “Rekao Uzvi{eni Allah”. s... ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalo sumnje) i to je definitivno potvr|eno. te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega. s.. Taj je izazov trajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana.v...s.

s.{. rekao na osnovu svoga razumijevanja Kur'ana. s. Poslanik. RAZLIKE IZME\U HA DISI .s. ne ka`em: ‘Elif. lam. on se . i hadisikudsij je po zna~enju vahj. i to prima Poslanik jednim od puteva vahja.v.a. koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada. s. ali ne i po izgovoru. a to je zna~enje Allahova govora o Poslaniku.kao govor .to je samo Objava. Ve}... Primjer toga su zarobljenici na Bedru.. ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda..s.a.s. hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba). s.14 Islamsko znanje koja mogu biti sahih (vjerodostojna). Kur'an je Objava od Allaha.v. s. 5. po rije~ima i po zna~enju.v.v. lam je harf i mim je harf.njegovo zna~enje je od Allaha.” 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljeno preno{enje hadisi-kudsija po zna~enju. hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah. Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg priznaje vahj.{. 4. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet. makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog. prihvatio je mi{ljenje EbuBekra i uzeo od njih otkupninu. Ovu vrstu hadisa. a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana.s.v..hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik.slobodno mo`e pripisati Resulullahu. Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha.a. a po rije~ima je od Resulullaha. s. naro~ito nagra|uje za njegovo u~enje. iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu. Ova vrsta.’ ’ (Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih) Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom. primio putem vahja.a. koja mu se obznanjuje... elif je harf. tada dolazi vahj koji ih ispravlja. te ga objasnio ljudima svojim govorom.v. pa dolazi vahj koji ga kori: “Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje . vahj potvr|uje ukoliko su ispravni. s. mim da je jedan harf.a.: 'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu.s.”30 Hadisi-kudsij .: “On ne govori po hiru svome .v. jer se govor pripisuje onome ko ga ka`e. a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj. .a. jer mu je on poja{njen.s. On se u~i u namazu i Allah. d`.. a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka.. a nagrada je deseterostruka.KUDSIJA HADISI I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: . d`.s.a. Ka`e Resulullah.

Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e? Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju. Kur'an spominje. s.. ali nije u stanju da prodre i u njegovu bit. jer je on krajnja granica i njegov prekid. onda ne bi bilo razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana. za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj). a druge da potvrde istinu. ali ne doslovno njegove rije~i. za{to ga onda pripisujemo Allahu. jer da je govor od Allaha. a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e. a ne na osnovu rije~i koje su izgovorene. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta. Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha. a ne na osnovu izgovora. a po izgovoru je od Resulullaha. npr.{. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima i njegovo u~enje postalo bi sevap. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva svijeta. ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu.”31 “A vama je dato samo malo znanja. d`. Takav hadis naziva se Poslanikovim.: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim.OBJA VA OBJAV MOGU]NOST V AHJA VAHJA I NJEGOV A REALNOST NJEGOVA Procvatom nauke. Ka`e Uzvi{eni Allah. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”? Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku. a mo`e nastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). pa za{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha: “Rekao je Allah Uzvi{eni”.”32 Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj . kada ka`emo: “Uzvi{eni Allah je rekao”. ili Ka`e Uzvi{eni Allah. VAHJ .Islamsko znanje 15 Njegove rije~i su od Poslanika.a.” Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem.. tako {to se nekome pripi{e govor na osnovu sadr`aja. dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. a i u njima samim.{. d`. Neke }e to navesti na nijekanje vjere. Musaov govor.v.s. ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanje onoga {to nije materija.

Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. s. To je potvrda istinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj. Zato Allah.. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja. s tim da se skriva od drugog.{. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u `ivotu. I prije njega bilo je poslanika. d`.s. a to je du{a. to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih. izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio za vahj i koje }e primiti poslanice. nije jedini poslanik. Ti odabranici su poslanici. Trag je objave bio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama. koja ~uva njenu vrijednost i specifi~nost. d`. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu. d`. Muhammed. pa nije nikakvo ~udo {to Allah..{.” . Allahov. njemu objavljuje. d`. a to su skrivanje i brzina. vahj poslanicima. terminolo{ki je definisan kao: “Allahov govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika.{. koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli.'”33 ZNA^ENJE OBJA VE OBJAVE Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog..v.{..a.16 Islamsko znanje psihi i umnim sposobnostima. duhovnu hranu. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova `ivota. zamjera “razumnima” i ka`e: “Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernici govore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak. Nije nemogu}e da Allah. skriveno obavje{tavanje onoga kome je govor upu}en. Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana.. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo.

..Islamsko znanje 17 NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA MELEKIMA 1. a ne govor D`ibrila ili Muhammeda. objavili u no}i Kadr. Tada je prou~io: 'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: “A ovo je Kur'an veli~anstveni. na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu).”36 Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u mjesecu ramazanu: “Mi smo ga.”37 “Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an. ti ga za{titi da bi saslu{ao Allahove rije~i. Prenosi se od Ibn-Abbasa.v.” 34.”38 Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo srce.”'41 Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje.‘40 'I kao Kur'an. s. ehhisunneta i d`emata. Ka`e Uzvi{eni Allah: “A ti.. po izgovoru i po sadr`aju.”43 Kur'an je Allahov govor. r. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. .a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama.39: “Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru. pa u~vrstite one koji vjeruju!'”35 2. zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina.a. uistinu.. zaista. prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg.a. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo. U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: “I kad tvoj Gospodar re~e melekima.s.”42 “Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu. .

na javi i bez posredni{tva.v. On odgovori: “To su istinski snovi.18 Islamsko znanje NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA POSLANICIMA Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina: 1. .”44 To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. kako ka`e: “Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku. posredni{tvom.a.. pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim {ta ho}e. u snu sam vidio da te trebam zaklati. sa Uzvi{enim Allahom u No}i Mi'rad`a. Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: “Ili iza zastora”. bez posredni{tva. radijallahu anha.v.s. Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine: 1. Uistinu.a. oni su mogu}i i kod drugih vjernika.: “A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao. izuzev objavom. Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava.”46 Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima: “A nije za ~ovjeka da mu govori Allah.s. r.. Allahov govor iza (hid`aba) zastora. dolazilo bi mu poput svjetla dana. On je Uzvi{en i Mudar!” 47 2. preko meleka D`ibrila i 2. koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: “I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. Sve {to bi vidio u tom snu.”48 Tako|er. I kad on odraste toliko da mu po~e u poslu pomagati. ili (da) po{alje poslanika. To je potvr|eno kod Musaa. potvr|en je i razgovor Resulullaha. s. s tim {to to nije objava. Prenosi se od Ai{e.‘” 45 Istinski snovi nisu samo odlika poslanika. s. istiniti snovi. bilo je u vidu istinitog sna.i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno na taj na~in. ili iza hid`aba (zastora). kao {to ka`e Poslanik: “Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti.” “A {ta su to radosne vijesti”? reko{e. Ibrahim re~e: ‘O sinko moj.a.

Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina: 1. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine. kao i me|usobna bliskost. ~elo mu. jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. poput udara lanca u glatku stijenu. meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti Njegovim rije~ima. ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao.”49 2.”50 I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e: “Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta.. To je najte`i na~in primanja Objave. s. On bi mi govorio. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: “Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa duhovnosti meleka. a mo`e da bude uz posredni{tvo meleka Objave.”51 . Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to nam ukazuje slijede}i hadis: “Kada Allah odredi naredbu na nebesima. a ja pamtio {ta mi ka`e.Islamsko znanje 19 NA^IN OBJA VE OBJAVE MELEKA POSLANIKU Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenuta na~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora. da je El-Haris b. jo{ kipta{e znojem. radijallahu anha.v. s. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik. s.s. kada melek prelazi iz svoga duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti.” Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a. kada je potrebno Resulullahu.v. da mu do|e poput glasa zvona. re~e: “Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona. a drugo stanje je suprotno tome. da se duhovno uzdigne na stupanj meleka. za razliku od Objave putem zvuka zvona.v. jer postoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca. Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka.a. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: “O Resulullah. Na ovaj je na~in ^asni Kur'an objavljen. kako ti dolazi Vahj?” Resulullah.a.. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog.s.. njeno razumijevanje i pam}enje. a Poslanik. uistinu.s. bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave. D`ibrila.a.

. ako nisi pogrije{ila. tra`i oprosta. jer da je Muhammed. jer je Poslanik.a.hadisu .20 Islamsko znanje ODGOVORI NA SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU V AHJ VAHJ U pro{losti. {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titi njenu ~ast? Ali. a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. Time su imali za cilj ukaljati ~ast i ugled Poslanika.”52 Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe i svoju pokornost. Ovo je neosnovana tvrdnja. tada bi sav govor pripisao Allahu. Da je Kur'an njegov govor. on nije `elio da sla`e ljudima. tvrdio za sebe da je nepogre{iv i kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo. djelo ~ija je zna~enja on izmislio. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili. Te sumnje nemaju osnove.s. a evo nekih: 1. s. s. Allah }e te za{tititi.s. To je dovoljan razlog za pokornost njemu. a ako si pogrije{ila. a to je mogao uraditi. kao i njegov stil. i onda mu `ilu kucavicu presjekli. Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu. Iznesimo za ovo nekoliko primjera: Munafici su optu`ili njegovu `enu Ai{u potvoriv{i je.s. a time bi slagao na Allaha: “A da je o Nama kakve rije~i iznosio.a.s.potrebno je tako|er pokoravati se.. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo. s. radijallahu anha: “Do mene je doprlo to i to. To je pretpostavka koju historijska stvarnost negira.v. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i. nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav: .v.” 53 Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge za izostanak. savjetovali su se.a. i niko ga izme|u vas ne bi mogao od toga odbraniti. jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisu bili u stanju da mu se suprotstave. bio poznat po povjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju..a.v.v. nije mu i{lo u prilog da pripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je `elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja. jer njegovom govoru . Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u bezizlaznoj situaciji. A da je pitanje kao {to d`ahili misle. s.

slijepca. a Muhammed. do{ao u Medinu. s. a ni knjige to nisu prenijele: . dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu. znao sam da to lice nije lice la{ca. iskrenosti u rije~ima i u djelu.a. a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etku njegova poslanstva kada im je on rekao: “Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja `eli da vas napadne. o{trouman. dovitljiv.v. ili pou~i.mo`da on `eli da se o~isti. poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima... ja samo slijedim ono {to mi se objavljuje. ljudi su krenuli u susret k njemu. a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti za islam: “On se namr{tio i okrenuo. On nije prisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a. Selama.v. jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom. da je rekao: “Kada je Resulullah..s.. UmmiMektuma.a. zato {to je njemu slijepac pri{ao. A {ta ti zna{ . pa da mu pouka bude od koristi.. kao kada o~evidac govori. s. Da nije ranije Allahove odredbe.” Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kada on ka`e da nije Kur'an od njega: “Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam. tako|er. vi `elite prolazna dobra ovoga svijeta.. pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice.a. da li biste mi vjerovali?” Reko{e: “Da.s. spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b..a. a Allah `eli onaj svijet. a koji la`u. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik. s. . te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla.Islamsko znanje 21 “Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu. kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova gre{ka. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt Poslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik. samom sebi. osje}aja i li~nog otkri}a? Kur'an spominje pro{le narode. mi nismo od tebe iskusili la`. [ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti.”56 Iz Poslanikova `ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu. r.Allah je silan i mudar. sna{la bi vas patnja velika zbog onoga {to ste uzeli.” 54 Da je ovaj ukor bio od Muhammeda.'” 57 2. do{ao je Poslanik'.s. nije bio njihov savremenik. to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom.” Prenosi se od Abdullaha b. U pro{losti.s. s.a.v. Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: “Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji.v. istinu i neistinu.” 55 Ovdje.

i Vereku b.s. bilo {ta od njih uzeo.. U pro{losti.s. tj. Nevfela.” 61 Ali. Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru. ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ni{ta o tome znali. a i sada: “Tako su gotovo istim rije~ima. pou~ava ga ~ovjek. upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek? . neposredno nakon primanja Objave. s. on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva. nije imao u~itelja . koji je samo ~ovjek i koji ne zna gajb.s. u Busri u [amu. Odakle Muhammedu. s. a ni od drugih naroda. a da je imao nekog drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda. Kur'an sadr`i i druga saznanja. Ali. o drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega. a nakon poslanstva odgovarao je njima na pitanja o kojima su oni `eljeli raspravljati. o D`ennetu i njegovim blagodatima.a. prima znanje od u~itelja. a historija je zabilje`ila Verekin nagovje{taj dolaska Poslanika. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik. s. Muhammed. odrastao je nepismen. jer on nije bio obi~ni ~ovjek. ovako precizni podaci..22 Islamsko znanje “To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo. nije pou~en ni od koga od svoga naroda.. a devet godina je razlika izme|u sun~evih i mjese~evih godina. To je istina.‘” 60 Muhammed.v. A kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti.a. ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e: “I govore: ‘To su izmi{ljotine naroda drevnih.v.kao {to }emo vidjeti .v. A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori. o vatri i kazni.a.v. s. s. on tra`i da mu se prepisuju.” 58 Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac: “A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina. a bio je nepismen.” 59 A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina. Tako su govorili prije... jer oni nisu govorili da je Objava od Muhammeda. Pored toga. One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj. a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima. govorili i oni prije njih.pa odakle je onda primio Objavu u svojoj ~etrdesetoj godini? “To je samo Objava koja mu se obznanjuje.v. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju. srca su im sli~na. to nije istina.”62 3. s. po~e{e govoriti da prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima. a to mu se samo pri~injava..v. o melekima i njihovim du`nostima. Da je Poslanik.a. i ujutro i nave~er da mu ih ~itaju. D`ahili u njegovo vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila. a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine. jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja.v. historija bi to zabilje`ila. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti.a. Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku.a.s.a.s.s. s.s.

Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige.v. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere. zakonodavstvu i moralu kod ljudi. do koga mo`e do}i deva. i nemogu}e je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila ka Allahovoj uputi. obo`avali su kipove. nakon ~etrnaest vijekova.a. A danas. a da ja ne znam gdje je objavljena. ve} je on Objava Silnog i Mudrog. a nisu uspjeli. Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete. podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. sa svim svojim nau~nim postavkama. uputio bih se ka njemu. Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla . Zato je mekanska objava puna opomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. biti o`ivljeni?” 64 Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. Ona ih poziva u tevhid. koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjeduju medinski ajeti. jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata. To je jak oslonac u historiji zakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta. mimo Koga nema drugog boga. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bila je tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. znaniji od mene u Allahovoj Knjizi. ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata. MEKANSKI I MEDINSKI AJETI Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh. kojom je ~itavo ~ovje~anstvo po~a{}eno. da je rekao: “Tako mi Allaha. svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili Objavi. bude od ~ovjeka koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga. ~inili {irk Allahu. ru{i njihove snove i . zar }emo mi. zaista. a da ja ne znam u vezi ~ega je objavljen.s.”63 Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}aja u vjeri. Me|utim. Islamski ummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi. te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. ve} ga je poznavala kao kova~a koji govori stranim jezikom. nije logi~no da ~itav Kur'an.Islamsko znanje 23 Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. Arapi u vrijeme Muhammeda. s. Kada bih znao da je neko. nijekali Vahj i Sudnji dan.. ni jedna sura iz Allahove Knjige nije objavljena. Govorili su: “Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo. mnogobo{ci poku{avaju prona}i ne{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva. na~ina govora.

Sudnji dan i u kader. obra|uju propise islama i njegove kazne.” Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te . uspostavljaju propise organizacije dru{tva. PRIMJERI I KORISTI POSVE]IV ANJA P A@NJE MEKANSKOM POSVE]IVANJA PA@NJE I MEDINSKOM PERIODU OBJA VE OBJAVE Velika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. ili prenesen iz Medine u Meku. Kada je formirana takva zajednica. zaglu{uju}i glas. suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme. nalazimo medinske ajete koji su dugi. Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha. stra{ni doga|aj. Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu. da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta. onda bi neke ajete odredio po sli~nosti mekanskim. me|uljudske odnose. {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom. slike D`enneta i Vatre. pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu. Pratili su ajet po ajet. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|u mekanskih i medinskih ajeta.24 Islamsko znanje donosi im znakove poslanstva. knjige. za takve ajete bi ulema rekla: “Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu. odnosno mekanski. izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana. Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim periodima. kao i kosmi~ke i racionalne dokaze. a neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto. a neke medinskim ajetima. iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali istinu kako bi uzeli pouku. Navodi im slike `ivota na drugom svijetu. Oni sadr`e i kazivanja o prija{njim narodima. mjesto i formu ajeta. veze izme|u dr`ava i naroda. ure|uju `ivot u porodici. da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama koje su obra|ivane u Medini. te tome dodale odredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski. njegovo mjesto. meleke. te se obra}aju sljedbenicima knjiga. Potpomagali su se sadr`ajem sure ili ajeta. obja{njavaju zakonodavstvo. kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke. a sve to uz najbolji stil kazivanja rimovanjem na kraju ajeta. poslanike. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominju kaznu. Bili su strpljivi i u~inili su hid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta. Sudnji dan. njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika.

medinski ajeti koji su u mekanskim surama. 8. Et-Talak. a stav o njemu je da je medinski. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju. Ali-'Imran. Et-Tahrim i En-Nasr. mekanski ajeti koji su u medinskim surama. El-Ihlas i En-Nas.” Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1. ono {to je objavljeno u Medini. 2. 5. El-Ahzab. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno na putovanju. El-Enfal. El-Bejjina. a to su: El-Fatiha.Islamsko znanje 25 ka`e: “Ova sura je objavljena tu”. te “objavljeno je kod ku}e ili objavljeno je na putovanju. “objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi”. sli~nost mekanskih sura medinskoj objavi.” 1. ono {to je objavljeno u Meki. Ez-Zelzeleh. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi. Es-Saff. a to su: El-Bekara. El-Maida. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu. El-Feth. 3. Er-R'ad. Et-Tevba. 14. 9. 4. ono {to je objavljeno ljeti i ono {to je objavljeno zimi. ElD`umu'a. a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome. 10. El-Mumtehine. ono u ~emu su se razi{li. ono {to je preneseno iz Medine u Meku. El-Ha{r. ono {to je objavljeno u Medini. El-Munafikun. Et-Tatfif (El-Mutaffifun). a stav o njemu je da je mekanski. Medinskih sura ima dvadeset. Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta. Ulema se razi{la u dvanaest sura. 2. ono {to je objavljeno u Meki. Et-Tegabun. Muhammed. i zato se ova nauka zove: “Nauka o medinskim i mekanskim ajetima. a njih je osamdeset i dvije sure. Sve preostale sure su mekanske. 7. Er-Rahman. 13. En-Nisa'. El-Kader. rekla bi: “Objavljena je no}u ili objavljena je danju”. 12. El-Hud`urat. El-Hadid. . 3. da li su mekanske ili medinske. El-Mud`adela. 11. tako da broj sura u Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest. 6. En-Nur.

Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca slu{atelja. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika. kao {to se teme razlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu. te okoline u kojoj `ive. Onaj koji slijedi Vahj. jer poznavanje mjesta objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju. a kod razli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav. 3. Specifi~nost na~ina govora u mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anja ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. . a neke od njih jesu sljede}e: 1. Sve to nam postaje jasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima.26 Islamsko znanje KORISTI POZNA VANJA POZNAV MEKANSKIH I MEDINSKIH AJET A AJETA Mnoge su koristi njihova poznavanja. 2.v. mufesiri (komentatori Kur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj koji ga derogira. a ne samo u povodu ajeta. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana. Uz pomo} toga. od po~etka pa do kraja Objave. jer za svako mjesto postoji odre|eni govor.a. iako je pouka i poruka u op}enitom zna~enju. munaficima i sljedbenicima knjiga.s. on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini. jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji. mu{ricima. kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor.) kroz kur'anske ajete. s. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim.

Islamsko znanje 27 POZNA VANJE MEKANSKIH POZNAV I MEDINSKIH AJET A I OBJA[NJENJE AJETA RAZLIKE ME\U NJIMA U~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: . odnosno medinskih ajeta. s. Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje uzima u obzir vremena Objave. ili Oprosnog had`a. pa i u samoj Meki. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{to u sebi od tih doga|aja. nije ni{ta zabilje`eno na tu temu. a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska.. makar i van Medine.v. .s. Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re. jer ummet nije du`an znati.a. Od Poslanika. O tome nam govore knjige tefsira. taj ajet je medinski. ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~in je objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to. Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih. Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re. osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga derogira. kao ajeti El-Fetha. za njega se ka`e da je mekanski ajet. Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske i medinske ajete odre|eno je ovim na~inom. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja i koji su njegovi svjedoci.metodu slu{anja i preno{enja. . pa makar bili i van Meke. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja mekanskog ajeta. To je analogija i zato se ka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste mekanska. te djela o povodima Objave i nauci Kur'ana.metodu analogije.

osim sure El-Bekara i Ali-'Imran. svaka sura koja u sebi ima: “O ljudi. 2. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska. spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota.a.. . A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj ajet mekanski. svaka sura koja po~inje alfabetom. osim u drugoj polovini Kur'ana. i ona se ne nalazi. 6. a sa`eto obja{njenje. osim sure El-Bekara. pro`ivljenja i nagrade. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz `ivota onih koji nisu vjerovali prije njih.!”. bespravno jedenje imetka jetima i njihovi lo{i obi~aji. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji zajednica. 5. 3. osim sure El-Had`d`.. a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama. 2. “Ha mim” jeste mekanska. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke: 1.28 Islamsko znanje ODLIKE MEKANSKE I MEDINSKE OBJA VE OBJAVE Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata koji obja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju. D`enneta i u`ivanja u njemu. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje. vatre i kazne. a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura. 3. {to pove}ava umnu prisutnost slu{alaca i udare srca. “Elif lam ra”. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu. Ovo su bili zaklju~ci. jer pobjeda na kraju pripada vjernicima.s. potvrda Objave. osim sure ElBekara. rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza. 4.. 4. a nema: “O vi koji vjerujete!” jeste mekanska. a u svemu tome je poruka Poslaniku. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska. s. koja na kraju sadr`i taj ajet. poput: “Elif lam mim”. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska.v. otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi. da osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana. a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e: 1. svaka sura koja u sebi ima ~esticu “kella” jeste mekanska. a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd.

dru{tvenih odnosa. obja{njenje njihova udaljavanja od istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige. ~ovjek osje}a veli~inu onoga {to je objavljeno. Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. A [T A POSLJEDNJE OBJA VLJENO [TA OBJAVLJENO Poznavanjem onoga {to je Poslanik.” 65 . 2. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska. Time je povezana Zemlja sa nebesima. POZNAV [TO PRVO. Ovo su zaklju~ci. propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom.formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odre|enom situacijom. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja. nasljednog prava. POZNA VANJE ONOGA [T O JE PR VO. Koji pou~ava peru. me|uljudskih odnosa. 3. s.. stvara ~ovjeka od zakva~ka! ^itaj.Kur'ana . koje je promijenilo tok ljudskog `ivota i dovelo do velikih promjena u njemu.Islamsko znanje 29 ZAKLJU^CI I ODLIKE MEDINSKE OBJA VE OBJAVE 1.s. obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam. vrijednosti d`ihada. 4. te njihova me|usobnog razila`enja u onome {to im je do{lo od istine. 2. me|unarodnih veza u miru i u ratu. osim sure El-Ankebut. plemenit je Gospodar tvoj.v. koja je mekanska. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja. a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e: 1. a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog izvora . 3. bra~nog prava. Koji stvara. primio od Objave. Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek: “^itaj u ime Gospodara tvoga. te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri.a. obja{njenje ibadeta. dunjaluk sa ahiretom.

. da je rekla: “Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen. koji ka`e: “Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet: “I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti.nakon ~ega se Poslanik vratio.”68 Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani u Mushafu. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet se snabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina. s. radijallahu anha. bojte se Allaha i od odstatka kamate odustanite. a on je u pe}ini Hira. kad }e se svakome ono {to je zaslu`io isplatiti. bilo je u vidu istinskog sna.” POSLJEDNJE [T O JE OBJA VLJENO [TO OBJAVLJENO 1. zatim me pusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati'. dolazilo bi mu poput svjetla dana. pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala..v.. Osamljivao bi se u pe}ini Hira'. pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala.pa sve do rije~i: '…pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna. Huvejlid. zatim me pustio i rekao: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti'. ako ste pravi vjernici. od Ai{e radijallahu anha.” Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti' . A Allahove rije~i: “Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera”69 koje su objavljene na Arefatu. Zato bi se prethodno snabdio hranom.' . pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e: 'U~i u ime svoga Gospodara!' .30 Islamsko znanje A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija.” 66 2. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}i svojima. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati. D`ubejra: “Zadnje {to je objavljeno od Kur'ana jeste: 'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu koji bilje`i Buharija. Muslim i drugi. jer je to sve jedno kazivanje. i to je ispravno. a srce mu jo{ lupa{e.s..'” 3.” A to je: “O vi koji vjerujete. Sve {to bi vidio u tom snu.nikome krivo ne}e u~injeno biti. Ka`e se da je to ajet o dugu: “O vjernici. Kasnije je zavolio samo}u.a. uni{ao Hatid`i b. zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog roka. od Ibn-Abbasa. na .”67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b.

Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. o {erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj. To je upotpunjavanje blagodati. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave). El-Vahidi.. po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa.a. ESBABUN . el-Medinijj. s. a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njih vezano. PA@NJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave.s. Ve}ina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim u~vr{}ivanjem u Meki. a najpoznatiji me|u njima je: Ali b. Ashabi u svome `ivotu sa Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja. a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome.v. koji je napisao svoje poznato djelo na tu temu: “Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul. a neki su napisali i zasebna djela na tu temu.” .NUZUL (POVODI OBJA VE) OBJAVE) Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. sada{njosti i ukazuje na budu}nost. za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. Neki od njih su se dotakli toga u svojim tefsirima Kur'ana. Zato su oni pitali Resulullaha.Islamsko znanje 31 Oprosnom had`u. Ibn-Had`er te Es-Sujuti. te obavljanjem had`a njih samih. On potvr|uje doga|aje iz pro{losti. ili na to pitanje. protjerivanjem mu{rika iz nje.

” Ovakav je bio put uleme. pa je povikao: 'O ljudi!' .s.v. s. prenosi se od Ibn-Abbasa. si{ao je Poslanik.a. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim.s.. koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temi sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost.v.32 Islamsko znanje NA [TO SE MO@E OSLONITI U VANJU POVODA OBJA VE POZNA POZNAV OBJAVE Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha. Prenosi se od Ai{e. na{ih prethodnika. kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen mu` Evs b. da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si.v..pa su se oni sakupili.s. 2.' On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu. da je rekao: “Kada je objavljeno: 'I opominji svoju bli`nju rodbinu. i objavljena je sura: 'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je”'.NUZULA Sebebi-nuzul obuhvata dva na~ina: 1. osim sa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave. a ona se `ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana. i koji su poznavali povode i tra`ili znanje o tome i bili uporni u tome.”' 71 . s. da je rekla: “Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e. a ona se `alila zbog toga. s. ili od ashaba.' 70. DEFINICIJA SEBEBI . El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: “Nije ispravan govor o povodima Objave. Npr.a. es-Samit.a. Samo {to se to desilo. radijallahu anha. na Saffu.. a dio njega nije dopro do mene.. samo si nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao. kad do|e D`ibril sa ovim ajetima: 'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala. ^ujem glas Havle bint Sa'lebe. koji poja{njava {erijatski stav u pogledu toga. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica dolazi iza ovoga brda.

povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~i na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi. 2. sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. tj. a ajet objavljen u op}oj formi. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti [erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti. A ukoliko je sebeb poseban. KORISTI POZNA VANJA POZNAV POVODA OBJA VE OBJAVE Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu: 1. Ajet je . da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu: 1. Objava Kur'ana nije bila samo na osnovu doga|aja. u tom slu~aju ulema se razilazi u pogledu pouke. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana i otkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. Znanje o povodima daje znanje o onome {to je nastalo povodom toga”. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi. a posebno sa posebnim. Ka`e Ibn-Tejmijje: “Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. 5. ve} je objava Kur'ana po~ela sa akidom i imanom. a postoji dokaz koji ga ograni~ava. ili pitanja i tra`enja tuma~enja. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajet objavljen sa op}om formom. A NE U POSEBNOM POVODU Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti. 4. POUKA JE U OP]OJ FORMI. 3.Islamsko znanje 33 Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. uzima se op}enito sa op}enitim. a u svemu tome je Allahova milost prema ummetu. u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta. a ne u posebnosti povoda i propis koji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima. Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta.

ali je jedno od predanja . U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu. dvosmislena forma. osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se `eli ukazati na povod Objave. kao kada ka`e: “Desilo se to. Kada postoje}a forma ne bude jasna. Op}a forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike. poput: “Objavljen je o tome”. tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i. Ili da ka`e ravija: “Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome” ili “Ne mislim da je ovaj ajet objavljen. kao i ne~eg drugog. poput: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” ili “Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga.” Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost da ajet bude objavljen povodom toga.a. ali on obuhvata tu osobu. i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu. kao i sve takve osobe i slu~ajeve. 2.s. kao kijas npr. a ne `eli se ukazati na povode objave. pa je objavljen ajet. o tome.” ili “Upitan je Resulullah. a drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razli~it njemu. s..” Tu nema proturje~nosti i cilj toga jeste tuma~enje. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda.34 Islamsko znanje objavljen povodom odre|ene osobe. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu. OBLICI POVODA OBJA VE OBJAVE Oblik povoda objave mo`e biti: 1. Jasan je tekst npr. 3. a drugi put na zna~enje samog ajeta. a drugi }e se uzeti kao tefsir toga ajeta.. kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda. 2. jasan tekst ili 2. osim povodom toga. a ne u op}oj formi.” Ova dva oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta.v. on nju obuhvata kao i druge koje su takve.” Ili kada u re~enici ima veznik “pa” koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja. Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” pa se jednom `eli time ukazati na povod ajeta. kada je jedan od oblika nejasan. kada ka`e ravija (prenosilac): “Povod ovog ajeta je to. VI[E RIV AJET A U JEDNOM POVODU RIVAJET AJETA Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in: 1.

jer je sura mekanska. ukoliko je to mogu}e. ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja. .” MNOGOBOBROJNOSTI OBJA VE OBJAVE SA JEDNIM POVODOM Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju bude objavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama. a u Meki nije bilo Bajrama. OBJA VLJIV ANJE AJET A PRIJE PROPISA OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA Ez-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. ali postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima. kao kazivanje onog koji je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog. 5. a jedno od tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti. Primjer toga jeste ajet: “Spa{en je onaj koji se o~isti. tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju.72 Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupiti na snagu. a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta. A Ibn-Had`er ka`e: “Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba.Islamsko znanje 35 vjerodostojnije. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti. dat }e se prednost vjerodostojnijem predanju. a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru. 4. niti zekata. El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu.” 73 Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti. tada }e se predanja uskladiti.

Muhammedu. Njegovo drugo objavljivanje bilo je postepeno u periodu objave. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Allah je objavio Kur'an Resulullahu. sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima.a.s. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA ODJEDNOM OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi: “U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana.36 Islamsko znanje OBJA VLJIV ANJE VI[E AJET A OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA O JEDNOJ OSOBI Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba. Njegovo prvo objavljivanje bilo je u no}i Kadra. ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti. koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra”74 i ka`e: “Mi smo ga objavili u no}i Kadra”75 i ka`e: “Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme..v. Zbog toga ulema o ovome ima dva mi{ljenja: 1. Poslanik nije primio objavu odjednom. a narod je bio uporan u odbijanju istine. tako da za svaki slu~aj biva objavljen ajet. s. Zato je Objava silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. za razliku od prija{njih objavljenih knjiga. kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula Muhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. Oni su na stanovi{tvu da se objavom . Ali.”76 Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'an objavljivan. kao uputu ljudima. To je bio veli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecu ramazanu. {to je izazvalo ~u|enje i sumnju kod naroda.

pa ka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku.. Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 1.v. Zbog toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta. objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. i prema potrebi ga objavljujemo. zbog veli~ine njegove kod meleka.Islamsko znanje 37 Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul'Izzeta na zemaljskom nebu.”77 Ovo mi{ljenje je najispravnije. da je rekao: “Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina.. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu. Za to on navodi dalje: “I kao Kur'an. Umro je u svojoj {ezdeset tre}oj godini. a zatim postepeno objavljivanje. Allah je sve to objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti.v. 2. od po~etka poslanstva. s. pa do njegove smrti. Prenosi se od Ibn-Abbasa. Ka`e Es-Sujuti: “Tajna objave Kur'ana u cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje.” 79 [to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja. htio da ka`e: “Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili. u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu. Ali. Boravio je u Meki trinaest godina i objava mu je silazila. I kao da je Allah. iz po~asti prema onome kome se on objavljuje. U Meki je objava trajala trinaest. a odatle je postepeno u skladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu. njegova predanja su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa. Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do Bejtul-'Izzeta.a. njegovo objavljivanje u cjelosti.s. Nakon toga slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`no dvadeset i tri godine.” Da Allah nije `elio da objavi Kur'an postepeno. s.{. u periodu od dvadeset i tri godine.” . d`. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. a to je blagoslovljena no}. a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa.a. a u Medini deset godina. 2. a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine.s. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina.

Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepeno objavljivanje: “I kao Kur'an. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ ljudima i da postane{ ~vrst. koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite .” 82 “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' . Ovaj na~in objave. i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. koji je postepeni. i to odjednom!‘ A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili. tebi spu{ta na srce Kur'an.inzal.a on Allahovom voljom. kojim se `eli ukazati na postepenost objavljivanja i . Prija{nje knjige: Tevrat. i prema potrebi ga objavljujemo. A da su one bile postepeno objavljivane.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.” 83 Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibril spustio na Poslanikovo srce. Na to nam ukazuju slijede}e rije~i: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav. objavljene su odjedanput. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: . da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju. da opominje{ na jasnom arapskom jeziku. i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima. Zebur i Ind`il. donosi ga povjerljivi D`ibril na srce tvoje. Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine.” 84 Tj.” 81 “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. a deset u Medini. Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan. onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objave Kur'ana. na~inite vi jednu suru sli~nu objavljenim njemu. objave odjednom. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima. a ne postepeno. koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju.tenzil. razlikuje se od prethodnog na~ina.‘” 80 I ka`e: “Reci: ‘Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu. tj.” 85 Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme. .38 Islamsko znanje POSTEPENO OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah: “I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova. Trinaest godina je objava trajala u Meki.

jer je on poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o kazivanju o “ifku” (odgovor na potvoru Ai{e. osim iz oholosti. ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda. radijallahu anha).” 89 Kur'an mu nare|uje sabur. A Allah ka`e: “Mi znamo da tebe zaista `alosti to {to oni govore.Islamsko znanje 39 Onaj koji prati sahih predanja. ne okrivljuju tebe da si la`ac. pa i prije tebe su smatrani la{cima poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili.” 88 “A ako i tebe budu la{cem smatrali. MUDROST POSTEPENOSTI OBJA VE KUR'ANA OBJAVE Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}i mudrosti: 1. na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili deset ajeta.s. tako da Allah ka`e: “Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti. nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. a to je dio ajeta. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. Poslaniku su postavljali pitanja .v. Allah mu ukazuje na `ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani na muke. kao {to su saburili poslanici prije njega: “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima. pozivao je ljude u vjeru.a. ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?”87 I vahj je silazio Poslaniku postepeno. Ni Poslanikov narod ne nije~e istinu. kao i prvih deset ajeta sure “El-Mu'minun”. pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bi do{la pomo} Na{a. A poslanici su i prije tebe la`nim smatrani.. manje ili vi{e od toga. s. U~vr{}ivanje Poslanikova srca Resulullah.” 90 Na mudrost kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje u~vrstimo. doista. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: “… osim onih koji su za borbu nesposobni” 86. ostali su uporni u odbijanju istine. kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~an na putu da'weta. I pored njegove jake `elje da im dostavi Objavu. ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje. a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha. Oni. Izazov i i'd`az Mu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome.” 91 2.

a da ti Mi ne}emo dati najljep{i odgovor.{.”97 4. ^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan. d`. Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovom o~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju. a prenosi se od Omera. Sudnji dan. U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha. `ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. jer su prije bili u o~itoj zabludi. Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti. obja{njavaju}i im istinu: “Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. poslanike.a. Kada god bi bio objavljen ajet. Njegove meleke. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'ana Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje: “On je neukima poslao Poslanika. .{. Taj metod bio je prisutan i u vrijeme tabi'ina. po pet ajeta. Pitali su ga o Sudnjem danju: “Pitaju te o Smaku svijeta”92 i po`urivali su kaznu: “Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne. d`. Za sve to Kur'an bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadio iman u njihova srca.”93 Allah odgovara na njihova pitanja.v. s. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz od samog objavljivanja odjedanput. da je rekao: “U~ite Kur'an po pet ajeta. razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu. I kada god bi se oni suprotstavljali istini. silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju. da im njegove ajete kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i. jedne za drugima.” 95 “Onima koji }e slijediti Poslanika. 3. u D`ennet i D`ehennem. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva. jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku.” 94 Tj. pa im Allah navodi obja{njenje za to. knjige... Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona.40 Islamsko znanje tra`e}i izazov i mu'd`ize. i to bi lije~ilo njihova srca. Allah.” 96 Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti bi razumjeli njegovo zna~enje.s. oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja. objavio bi presudu koja bi ih uputila na pravi put. ashabi bi ga pamtili.. koji ne}e znati ni ~itati ni pisati. vjerovjesnika. jednog izme|u njih. u pro`ivljanje nakon smrti.

kako je to ru`an put!” 98 Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. tako da su osnove me|uljudskih odnosa objavljene u Meki. obja{njava halal i haram u jelu. poziva ka ~uvanju imetka. gubljenje imetka. obja{njavao halal i haram. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe. poput ajeta o dugu i kamati. Reci: 'Oni donose veliku {tetu. pijani nikako molitvu ne obavljajte!” 102 Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u . Svetost krvi objavljena je u Meki: “I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio.jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. ustrajnost `ivota. ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u. Zatim je objavljeno: “O vjernici. a na ovim propisima gradi se vjera. dokaz onima koji pameti imaju. kao i {tetno{}u po organizam. Zatim je objavljeno: “Pitaju te o vinu i kocki. doista. razum. Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bile ukorijenjene u du{ama ljudi. dok su prava. dok je to izostavljeno kod opisa pi}a. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nad koristima. u uzdizanju Allahove rije~i. Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: “A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. U Meki je propisan namaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom. samo je {teta od njih ve}a od koristi. jer to je razvrat. a i neku korist ljudima. Ona prijeti {irku i mu{ricima. osim kad pravda zahtijeva!”99 Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajima kroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu. U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. du`nosti bra~nih drugova i onoga {to proizlazi iz toga. ~asti i krvi. Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki.” 100 Sa pi}em se u ovom ajetu `eli ukazati na ono {to opija.'” 101 U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja. razvod. kao i sura El-Ena'm koja u sebi sadr`i osnove imana i tevhida. te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini. a sa lijepom opskrbom na ono {to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a . Zinaluk je zabranjen u Meki: “I {to dalje od bluda. kao i prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh.i ovaj stav zastupa ve}ina uleme . dok su obja{njenja toga objavljena u Medini. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela.Islamsko znanje 41 Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. To je. bu|enje razvrata i neposlu{nosti.

Da je kao prvo objavljeno: ‘Ne pijte vino!’. ti prati u~enje njegovo. povezanost zna~enja. te`e}i time da ga zapamti: “Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio. na}i }e u njemu potpuni sklad. Nakon toga je objavljeno: “O vjernici. a ne od Allaha. na Nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku. od Mudrog i Sveznaju}eg.a.. rekli bi: ‘Nikada ne}emo napustiti zinaluk!’”104 5.” 107 . ljepotu stila. na Nama je da ga objasnimo.” 106 SAKUPLJANJE KUR'ANA I NJEGOVO RASPORE\IV ANJE RASPORE\IVANJE Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje. {ejtanovo djelo. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu. zato se toga klonite da biste postigli {to `elite.v. A kada ga u~imo. “Da je on od nekog drugog. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu. {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru. I kada su ljudi prihvatili islam. a poslije. s. vino.42 Islamsko znanje vrijeme namaza.s. pa }e re}i za sakuplja~e Kur'ana da su njegovi ~uvari. “Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremena objavljuju. Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a. vidjeli bismo u njemu nepovezanost. kao da su oni jedna cjelina. u periodu od dvadeset i tri godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti. radijallahu anha: “Prvo {to je objavljeno od Kur'ana jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem. koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sa preno{enjem vahja. kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari. [ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati.” 105 Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedili jedni nakon drugih. Pa ho}ete li se okaniti?”103 Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. Kada ~ovjek u~i Kur'an. objavljen je halal i haram. rekli bi: ‘Nikada ne}emo ostaviti vino!’ Da je objavljeno: ‘Ne ~inite zinaluk!’. povezanost izme|u ajeta i sura.

a. Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja. ZAPISIVANJA S. koji ne ispunjavaju ove uslove. gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi).s. s. Mu'avije.. a bilo ih je sedamdeset. On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.S.V. Poslanik.a.A. S. Ubejja b.. 2. iz njihovih ku}a ~uo bi zujanje poput zujanja p~ela.V . jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja dokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA ZAPISIV ANJA U VRIJEME RESULULLAHA. Ka'ba i Zejda . Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une. s. poput: Alije. kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanje njihovo u sure.v. a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedni od drugih su pamtili.V .S. NAPAMET S. Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajeta odnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika. 1.s.a.A. razdvajanje ajeta i sura..Islamsko znanje 43 Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini.v.v. a ashabi bi sve to pamtili i prihvatali u svome `ivotu.s.A. Me|utim. s... Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet.s. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao bi njihovo u~enje. s. ili redoslijeda ajeta.v. odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba.V. to ne zna~i ograni~avanje samo na njih.v. a u~ili su i svoje `ene i djecu hifzu.S. s. a nekada i po deset ajeta.a. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA U^ENJA NAP AMET U VRIJEME RESULULLAHA.a. S. nego je Poslanik.A. Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik. Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika. podsticao ih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.S. jedne iza drugih. U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom. i svih sura.s. Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. bio veliki broj hafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario iznad drugih naroda. bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila.

.s. s. nije bilo sakupljeno u Mushaf.a. U Bici na Jemami. s. Kada se zavr{ava Objava. naredio da se zapi{e.. to je bilo mogu}e. hifz . Nakon smrti Resulullaha.v. a nije bio sakupljen u Mushaf.A.s. D`ebel. jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi zapisivali Kur'an. Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono {to su upamtili od Kur'ana.s.s. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta..s. Ubejj b. ina~e bi se desile promjene. sve to nadzirao. Kad god bi neki ajet bio objavljen. Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha. Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana.v. u odre|enoj suri.a. a prenosi se da su: Alija b. iza odre|enog ajeta.v.v. dvanaeste .s.s. Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojim garantuje o~uvanje Kur'ana... Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam objavljivan.a. Mu'az b.a.v.a. koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli od vjere. Poslanik. s.. s. Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an..44 Islamsko znanje b. Sabita.s. Prvi me|u njima je bio Ebu-Bekr.. Kur'an.v. a njegovo pam}enje u srcima ashaba. Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. r. listovima i plo~icama. Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti.pam}enje Kur'ana i 2. s.a.s. D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha. vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife.a.v. Zbog toga nije bilo mogu}e zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha.a.v. s. Sabit i Abdullah b.s.. jer je Objava upotpunjena. a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama.a. a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to je prethodno objavljeno. a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u Mushaf. zove se: 1. Ebi-Talib. s.pisanje (prvo sakupljanje) SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME EBU .. u~a~i bi ga u~ili napamet. Tek nakon smrti Resulullaha. R.v. Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. s..s. kitabe . ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik.a. Ka'b. s. preselio je na ahiret. tako da je njegovo pisanje bilo u redovima. a da im prethodno Poslanik.a.a. s. nije to naredio. Zejd b. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera.v. Kad god bi koji ajet bio objavljen. on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi im na njegovo mjesto u suri. jer je Poslanik.BEKRA. s.v.

v. dok ga Allah nije usmrtio. nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje Kur'ana u jednu zbirku.Islamsko znanje 45 godine po Hid`ri. Ovaj je ajet bio zapam}en kod mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan. ali kao takav nije na|en osim kod EbuHuzejme el-Ensarija. kao i mnogi drugi ashabi. tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf.. i rekao da ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik.a. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra. i od hafiza. nije otvorio srce EbuBekra da to prihvati. s. s.a. bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an.v. s.. a potom kod Hafse. r.s.a. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i na ono {to su pisari posjedovali. koji je zapisan kako ne bi do{lo do njegova gubljenja.v. pratio si i sakupljao Kur'an. a nisam je na{ao kod drugih.s. Sabita. @elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana. Kod njega je bio Omer b. a nakon njegove smrti to preuzima Omer. s. a prijeti opasnost od {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. a kada on umre. jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami. r.s. da je rekao: “Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi. Prenosi se od Zejda b.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to Poslanik. ali nije bio sakupljen. zatim kod Omera za njegova `ivota..” Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost.a. koji je u`ivao ugled me|u pisarima.a.s. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. s.a.{. pisao si vahj kod Resulullaha.v. Ebu-Bekr. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr u samom po~etku odbio takav poduhvat. tako da se nije zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika. te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. elHattab.”' Ka`e Zejd: “Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}. tako mi Allaha. Omer je bio uporan u obja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah. nije uradio. napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- . To je zapla{ilo Omera b. poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana.. hajr' i nastavio je nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim. sa raspore|enim surama i ajetima. Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha.' Tako mi Allaha. i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an...a. da su mi naredili da prenesem neko brdo.v. Sabita. u po~etku odbio je taj prijedlog. elHattaba. U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse. d`.. ve} je njihovo zna~enje da on nije ni kod koga drugog to na{ao zapisano. r. a sam Zejd je znao to napamet. On ka`e: “I na{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija. u tebe ne sumnjamo. nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je. hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana.. Sakupljao sam Kur'an sa listova palmi i kamenih plo~a.” Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno. Ebu-Bekr re~e: 'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana.s. On {alje po Zejda b. i vidio sam u tome ono {to vidi i Omer.a. k}erke Omerove.

Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im da to umno`e u vi{e Mushafa.. el-Harisa b. iako su se nalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba. Time se odlikuje Ebu-Bekrovo sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena EbuBekrova sakupljanja Kur'ana. Abdullaha b. el-'Asa.a. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene Kur'ana i slo`ili su se da umno`e primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. radijallahu anha. Sabita el-Ensariju. Nakon toga on poziva Zejda b. r. Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejd`anu bio je i Huzejfe b. O tome on obavje{tava Osmana. elJeman. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana mo`e dovesti do sva|a i razjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti.. Abdullahu b.s. On {alje po Mushaf koji se nalazi kod Hafse. Ali. bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku.” Hafsa ih je poslala do Osmana. ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana. a zatim }emo ih njoj vratiti. Se'idu . SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME OSMANA. Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao je Osmanu: “Spasi ummet prije nego se razi|u. Sami na~ini u~enja Kur'ana bili su razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. Abdurrahmana b. el-Jeman je do{ao kod Osmana. poput Mushafa Alije. a borio se u Armeniji i Azerbejd`anu sa stanovnicima Iraka. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili. r. Ebu-Bekr. kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~i Hafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umno`ili u Mushafe. jer je na njemu i objavljen Kur'an. s. koji je vidio da je uzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. Prenosi se od Enesa: “Huzejfe b. koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optu`ivanja i smatranja nevjernicima jedni drugih. a on je naredio Zejdu b. Mushafa Ubejja.a. Sabitu. te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija. Zubejru. to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ga nisu poznavali. Zubejra.a. Islamska se dr`ava mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvima i svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao.A. svi bi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha. Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana. Me|utim.v. R. Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu.46 Islamsko znanje kerim objavljen. Se'ida b.

a u svaku je pokrajinu poslao po jedan primjerak Mushafa. RAZLIKA IZME\U EBU . Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu. On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadr`ao sedam harfova na kojima je objavljen Kur'an. Ono {to je u~inio Osman. To ne zna~i da je ne{to od Kur'ana napu{teno. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an objavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana. Osman vra}a stranice Hafsi. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. Abdurrahmanu b. o ashabi Muhammeda. ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Osman se obratio trojici Kurej{ija: “Ako se vi u ne~emu ne slo`ite sa Zejdom b. Time su muslimani . el-Harisu b. kako bi se muslimani okupili oko zajedni~kog u~enja. Kada je prestala potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati. ashabi su mu odobrili. Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama. je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'ana koja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama. U~enje je bilo samo na tome harfu. jer je Kur'an objavljen na tom jeziku. a ostala mi{ljenja pogre{nim.Islamsko znanje 47 b. u povodu i u na~inu. te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. a {alje u svaku pokrajinu po Mushaf. r. On u Medini zadr`ava jedan primjerak kojeg naziva “Imam”. ustvari... a Osman je vratio stranice Hafsi. izuzev stranica Hafse ili Mushafa. el-'Asu. ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harf po kurej{ijskom narje~ju). kada je svako smatrao svoje mi{ljenje najispravnijim. njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman ka`e: “Okupite se. Osmana. na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne zagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama. Ebu-Bekra. i napi{ite ljudima 'Imam!'” Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su postojali. Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana. To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavio je u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enja Kur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. r. jer. Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoila`enje me|u muslimanima. bez u~enja na ostalih {est harfova. tada to zapi{ite jezikom Kurej{ija. Sabitom.a.” Oni su tako i uradili i umno`ili su stranice u Mushafe. Hi{amu i oni su to umno`ili u Mushafe.BEKROV A BEKROVA I OSMANOV A SAKUPLJANJA OSMANOVA Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanova sakupljanja.a. nije vi{e bilo potrebe za ostalim harfovima.

s. neki su dugi. Sura je grupa re~enica u Kur'anu koje imaju svoj po~etak i kraj.” .s. Basru. a neki su kratki.48 Islamsko znanje za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu. [am i ~etvrti koji je Osman zadr`ao kod sebe. Tre}i ka`u da ih je bilo pet. a zadnje godine svog `ivota pred D`ibrilom prou~io je Kur'an dva puta. spa{en je od Ded`ala. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu tevqifijj. To u~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas.a. a to je bilo 25. godine po Hid`ri. Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred D`ibrilom. s. Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu. a i svi Mushafi koji su kod nas po tom su redoslijedu. ~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran.” Poslanikovo.v. Bahrejn i Medinu.. donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su prethodno objavljeni. Ajet je re~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri. D`ibril bi silazio Resulullahu.v..v. koji mu je svake godine dolazio u mjesecu ramazanu. u [amu. Jemen.. s. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca dose`e do Poslanika. O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze. r. prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti ajeta u odre|enoj suri.a u drugom predanju: “Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf. a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije.a. Basru. Neki ka`u da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku. Ibn-Kesir (700-774) bilje`i u knjizi “Fedailul-Kur'an” da je vidio jedan o tih Kur'ana u d`amiji u Damasku. u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta.a. Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana. Kufu.. . od Ebu-Derda'a: “Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf.s. REDOSLIJED AJET A I SURA AJETA Kur'an sadr`i sure i ajete koji se razlikuju po du`ini. ili stavite ovaj ajet na to i to mjesto!” Osman.. Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine. [am. Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom). s..a. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto i rekao bi im: “Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to.

s.: 'Pusti ga.'”108 Prenosi se od Omera b.a. tako da je zavr{io na sedam dijalekata. pa je Resulullah.a.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' .a. Hakima kako u~i suru El-Furkan za `ivota Resulullaha.tj. ~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io.v.. el-Hattaba. s. Svako pleme imalo je u rije~ima svoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena. rekao: 'Ovako je objavljeno. s. da je rekao: “Rekao je Resulullah. r. pa sam mu se obratio i tra`io da pove}a. a Osmanov Kur'an. pa je pove}ao.s. Slu{ao sam njegovo u~enje. ve} su svi to s odobrenjem prihvatili. brige oko Harema i nadzora trgovine.a. kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni.v.a. U vrijeme Muhammeda.a. Jedva sam ga pratio u namazu.s. s. s.v.s. harfova. a ti Hi{ame u~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i. s.a.' Zatim je Resulullah. a zatim sam ga odveo do Resulullaha.s.v. sa~ekao sam ga dok preda selam.v. tako|er.Islamsko znanje 49 REDOSLIJED SURA Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj . s. a Kurej{ije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine Ka'bi.. redoslijed kojeg je Resulullah. Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata.a. Time je olak{ano u~enje. a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha.' Rekao je Resulullah.s. da je rekao: “^uo sam Hi{ama b.v. Omere. r. s..s. o Omere!' U~io sam suru na na~in na koji me Resulullah.v. sure su bile poredane po svome redoslijedu.s. a ti si me pou~io suri El-Furkan.: 'Ovako je objavljeno!' .v. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE NA SEDAM HARFOV A (NARJE^JA) HARFOVA Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se razlikovala u glasovima. pou~io i re~e mi Resulullah.a.v. pam}enje i razumijevanje Kur'ana. Takav redoslijed mi i danas imamo.a. Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ih raznoliko u~enje obuhvata.v.. rekao: 'U~i.a. s. s.. bio je po tom redoslijedu i niko mu nije prigovorio na tome. preuzeo onako kako mu je D`ibril naredio od Njegova Gospodara. harfovima i njihovoj zvu~nosti. zatim sam ga povukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah.: 'D`ibril me je nau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu.a.. s. Rekao sam: 'O Resulullah.s. Prenosi se od Ibn-'Abbasa.s..a.s.s. napajanja had`ija. Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'an objavljen na tom jeziku.v.

sa jednim zna~enjem.110 2. nagla{avanja krupno}e ili tanko}e. rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~ite ono {to je lahko od njih!'”109 Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojima govore Arapi. du`ine. kratko}e i drugog.a. zajedni~kih za sve jezike.s.s. Me|u njima su sedmerica imama kojima se pripisuje sedam kiraeta. KIRAETI I U^A^I Kiraet (~itanje. Kufi. Asim.v.u~a~ u izgovaranju Kur'ana. Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). sluge. Hamza.v. a koji obuhvataju jedno zna~enje. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogleda se u slijede}em: 1. a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do Resulullaha.a. Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim ili vi{e izraza.v. Terminolo{ki: kiraet ozna~ava jedan od pravaca koji slijedi imam . s. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr.' Rekao je D`ibril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'”.. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim rje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova. ve} on je mu'd`iza za sva narje~ja. na~ina izgovora.50 Islamsko znanje A zatim je Resulullah. D`ibrila kod Ahd`aril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu. starci i nemo}ni. Ibn-Mes'ud. neki u Meki. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine.a.. Zejd b. Prenosi se od Ubejja. a to je . Sabit. iako isti njihov broj dovodi do pomisli na jednakost me|u njima. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je. Kur'an kao mu'd`iza u svome zna~enju i propisima. me|u njima su djeca. Alijj. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha. uklapanja. El-Kisai. Kur'an kao mu'd`iza koja odgovara prirodi jezika Arapa. tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima. a od vremena ashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. Kur'an je objavljen kao izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|u ljudima. s. Basri i [amu. Ibn-Amir i Ibn-Kesir. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja. 3. Neki od njih bili su u Medini. a tabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi. prekida. Razli~ite promjene u formama izra`avanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima.s.v. da je rekao: “Sreo je Resulullah. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni. a nastali su na osnovu dijalekata. s. a koji se razlikuje od drugih pravaca. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj.a. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanju zna~enja rije~i.. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima.s. Nafi'. s.

.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih prethodno prikazali. U pro{losti. ka`e: “Ko `eli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen.TED@VID I ADABI U^ENJA KUR'ANA Abdullah b.v. jer je to najbolji zikr. ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti. a i danas. a to je da njegovo srce bude . vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te i osnovu. da prou~i bismilu na po~etku svake sure. a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'd`aza (natprirodnosti). kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta. a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samom u~a~u. Abdullaha b. da razmi{lja o onome {to u~i. 6. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja. iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i. 3. lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim. a jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'”111 Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu. iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa abdestom. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u. tj. da je rekao: “Rekao je Resulullah. Resulullah.s.v. ADABI U^ENJA Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in: 1. jer to je i cilj u~enja. ali se on ne posti`e samo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom. ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor bio pravilan. uzme abdest. a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. naziva se ted`vidom. Po`eljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{e mo`e. U vrijeme Osmana. ET . Mes'ud imao je lijep glas.a. 2. kao {to smo spomenuli. da bude na ~istom mjestu. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana. neka ga u~i kiraetom Ibn Ummi-Abda”.s. napisan je Mushaf na jednom narje~ju.: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo. s. Ted`vid sadr`i pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i ~uvanju veze izme|u harfa. 4.a. 8. izuzev “beraeta” (sura Et-Tevba). Prenosi se od Ibn-Mes'uda. druge pou~avali. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja. Davanje harfovima njihovih prava. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno.Islamsko znanje 51 narje~je Kurej{ija. 7. s. i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi. 5. U~ili su ga napamet. a neka ulema smatra da je njeno u~enje vad`ib.

. d`. . Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih na razmi{ljanje o Allahovim ajetima. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni. Me|utim. tevbi.. tako da se ra`alosti i pla~e kod ajeta koji govore o strahu i prijetnjama. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i u pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoila`enje me|u muslimanima. jer je Kur'an ukras lijepom glasu. 112 9. a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnosti te na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana. a lijep glas vi{e djeluje na du{u. Ajeti li~e jedni drugima i njihovo zna~enje se sla`e. te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore o istigfaru. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbog prikazivanja drugima. njihovo je zna~enje uvijek jedno. ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. onda je bolje u~enje u sebi. kazni.52 Islamsko znanje zaokupljeno onim {ta u~i. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i osnove vjere koju trebaju slijediti. Furkan. Pored toga {to su spomenute osnove vjere. Ni tu ne mo`e do}i do razila`enja kod mud`tehida koji su upu}eni u znanje. spomenuti su i ogranci koji proizilaze iz njih. JASNI I NEJASNI AJETI Allah objavljuje Svoju Knjigu. 11. 10.” 113 Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima. da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje. kao opomenu ljudima i obja{njenje ispravnog vjerovanja. da uljep{a u~enje lijepim glasom. milosti. jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete. jezi~kim oblicima i na~inima. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju.{. Allah. ili ako uznemiruje klanja~e. Allah ka`e: “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni. pouku primili”. da u~i naglas {to je bolje. koja odvaja istinu od neistine..

Ra. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an govori. Allah opisuje Kur'an u cjelini da je muhkem.sli~nost. muhkem i mute{abih. precizan.”117 Kur'an je u cjelini mute{abih. to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine. a ne od Allaha. ~ije se pouke ponavljaju.” 115 Kur'an je u cjelini muhkem. kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni misliti da su ih prije jeli i Allah ka`e: “A bit }e im davani samo njima sli~ni. jasan govor koji razdvaja istinu od neistine. Ovo je op}i ihkam . to zna~i da je to sli~an govor jedan drugom tako da jedan drugog potvr|uje. Ovo je op}i te{abuh . pa ka`e: “Elif. Knjigu sli~nu po smislu. Ra. pravi razliku izme|u istine i neistine. tj. Ovo su ajeti mudre Knjige.Islamsko znanje 53 OP]I IHKAM (JASNO]A) I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST) Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~ava sli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu. pravdu od nepravde. iako se rije~i i na~in prikaza razlikuje. a on je i sli~an ajeti potvr|uju jedni druge. Njegov govor i zna~enje jesu jasni. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno ni`u i od vremena do vremena objavljuju. U njemu nema suprotnosti i razlika.” 116 Kada ka`emo za neki govor da je mute{abih. Allah ka`e: “Da je on od nekog drugog. Kur'an je u cjelini muhkem . Muhkem ozna~ava ne{to jasno. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i ka`e: “Allah objavljuje Najljep{i govor. Primjer toga imamo u kur'anskom opisu d`enetlija. sigurno bi u njemu na{li mnoga nesuglasja. Svi ajeti u Kur'anu. Kada ka`emo za neki govor da je muhkem. u svome op}em zna~enju ne nije~u jedni druge. precizno. tj. suprotno tome.” 118 .jasno}a. Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje. to se ne nare|uje na drugom mjestu. ve} se nare|uje to ili sli~no tome. razdvojiti izme|u dvije stvari.vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe. potpunosti. Lam. a to su: sprije~iti.” 114 “Elif.jasan. Lam. od Mudrog i Sveznaju}eg. Hakim .

Tvojom hvaljenosti. Oni koji . su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. A to je zna~enje Allahovih. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah. muhkem: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti samo na jedan na~in.te'vilio bi Kur'an”.' A samo razumom obdareni shva}aju. a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo zna~enje toga.” 119 U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja: 1. 2. Te'vil ima tri zna~enja: 1.” 120 Oni koji prave stanku na rije~ima: “A tuma~enje njihovo zna samo Allah”. oprosti mi. tako da nije potrebno tra`iti drugi dokaz za to. A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih. haramu. `eljni smutnji i svog tuma~enja. 3. ~ine rije~i:”A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore” po~etkom nove misli. Allahu moj!” . muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete.. s..54 Islamsko znanje POSEBNO ZNA^ENJE IHKAMA I TE[ABUHA O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah ka`e: “On tebi objavljuje Knjigu.a. obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost. {. mute{abih: ono ~ije je zna~enje Allah zadr`ao kod Sebe. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. te'vil u zna~enju tefsira. smatraju}i to te'vilom u njegovom tre}em zna~enju.{.s. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta. Stvarnost Allahova bi}a. tj. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. mute{abih: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti na vi{e na~ina. Oni ~ija su srca pokvarena. Allahu moj Gospodaru na{. oni su sr` Knjige. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. d`. su{tina Njegova bi}a i onoga {to On posjeduje od svojstava. prijetnjama i obe}anjima. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno. naredbama. tako da je potrebno tra`iti drugi dokaz za to. a drugi su manje jasni. kaznama. 2. Njegovih svojstva i imena. u~io bi na ruku'u i na sed`di: “Neka si slavljen. rije~i: “Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i tra`i oprosta od Njega. u njoj su ajeti jasni. te ajeti o halalu. slijede one {to su manje jasni. sve je od Gospodara na{eg. d`. 3. su{tina govora.. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e: “Resulullah. te'vil je stvarnost. mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi.v.

uzvisio se na Ar{“ . Zna~enje je te rije~i poznato. ka`e Es-Sevri: “Ako ima{ tefsir od Mud`ahida.rekli: “Istiva”. oni time `ele izbje}i da pripi{u Allahu ruku. i drugi od prethodnika. O Mud`ahidu. onda je neispravno da Mu pripi{emo i mo}.. njegova kakvo}a je nepoznata. kada su upitani o Allahovim rije~ima: “Milostivi..” 121 “U njemu su i divani skupocjeni. jer stvorenja posjeduju ruku.” Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dva pravca. ve} je mimoila`enje u shvatanju samog zna~enja te'vila. Zbog toga su protuma~ili rije~ “ruka” kao mo} . Ako je po njihovom mi{ljenju neispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima. i }ilimi ra{ireni. a pitanje o tome je bid'at -novotarija. Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se mo`e Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima. a ne po~etkom nove misli . kojeg ne zna niko do Allah Uzvi{eni.” 122 Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo. Na ahiretu postoji mizan.kudret. kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku. s tim da je stvarnost toga druga~ija od stvarnosti kakvu mi vidimo. Kada Allah opisuje Sudnji dan. i rijeke od vina. U Kur'anu postoje rije~i koje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo. a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete. jer stvorenja imaju i mo}.Islamsko znanje 55 prave stanku na rije~ima: “…i oni koji su dobro u nauku upu}eni” smatraju}i harf “vav” veznikom. ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu. On nam to prikazuje rije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno. on ti je dovoljan. i jastuci poredani. Zbog toga su Malik. iman u to je vad`ib. i rijeke od meda procije|enog. prijatna onima koji piju. i pehari postavljeni. poznatom mufessiru. te{abuh. POKU\ENI TE'VIL Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. tj. D`ennet i D`ehennem: “…u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjena ukusa. jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enje koje tako|er postoji kod stvorenja. .oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju. `eli se re}i da on zna njihov tefsir. ali stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e “ruku” kao mo}. sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru. Iako izme|u Allahovih imena i svojstava postoji sli~nost. Oni time sami sebi proturje~e. tefsirom. stvarnost Stvoritelja i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. Zbog toga je neispravno da ka`emo: ova rije~ se tuma~i tako {to se udaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno.

Terminolo{ki. preno{enje djela u suhufe. nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjem dolazili su svi poslanici: “Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali. 125 tj. Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo. Vjerovanje je uvijek bilo isto. Zbog toga se put da'weta u samom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice. a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. pa se ka`e: vjetar je izbrisao tragove.56 Islamsko znanje DEROGIRAJU]I (NASIH) I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi njihovo vjerovanje. mo`e se podrazumijevati Allah. Zakonodavac. jer je On Taj Koji derogira. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e?” 126 . DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati. o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi..” 124 Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom koji je u koristi robovima. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo.'” 123 Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e. Pod re~i EnNasih. zato Meni robujte. Ono {to je odgovaralo jednom narodu u njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu. nesh zna~i derogiranje ili stavljanje van snage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe. kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem: “On ne}e biti pitan za ono {to radi. Me|utim.. tako da se ka`e da je ne{to preneseno iz knjige na drugo mjesto. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu: “.Mi smo zabilje`ili sve {to ste uradili”. Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena od Allaha. {to je i spomenuto u slijede}em ajetu: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo. a oni }e biti pitani. njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete.

moralnim osobinama i osnovama ibadeta. jer je ograni~en vremenom. poslanicima.{. i uho za uho... a to su: 1.{. a ajet koji je ograni~en vremenom nema u sebi derogaciju. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis. osim u ajetima naredbe i zabrane. A onome ko od odmazde odustane. da biste se grijeha klonili. i nos za nos. Oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. i zub za zub. d`. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije va`e}a. i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!'” 128 “O vjernici. Ebi-Talib: “Jedna grupa u~enjaka ka`e da su {erijatski tekstovi koji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani. d`. Allah. s tim da to tra`enje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu. Postoje {artovi da bi derogacija bila va`e}a. 3.” 131 Allah.. Ti su ajeti jasni u tra`enju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enje naredbe ili zabrane. ka`e: “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemo tebi. Sudnjem danu. Zato se ka`e: ovaj ajet derogira drugi ajet. a da rane treba uzvratiti.dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon teksta derogiranog propisa. d`. dok Allah Svoju odluku ne donese!”127 Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran. ka`e o odmazdi: “Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu.” 130 Allah. NA KOJIM AJETIMA SE DE[A VA DEROGACIJA DE[AV Iz prethodnog izlaganja mo`emo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom. ina~e bi taj propis prestao biti punova`e}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u derogaciju. Mensuh je propis koji je stavljen van snage. jer su ograni~eni vremenom. propisuje vam se post. Njegovim sifatima.{erijati.” 129 “I oglasi ljudima had`! .{. knjigama. 2.Islamsko znanje 57 Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh. pravi su nasilnici. kao {to je propisan onima prije vas. a ovaj propis derogira drugi propis. Primjer toga jeste ajet: “Ali vi oprostite i preko toga pre|ite. dolazit }e iz mjesta dalekih. i oko za oko. jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni . Ka`e Mekkijj b. ka`e o d`ihadu: “A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili.”132 . bit }e mu to od grijeha iskupljenje.

d`. kojeg smo u~ili dok nije uzdignut”..{.a. ili od njegovih ashaba. ali ih sad posje}ujte!”135 Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: “O njima je objavljen Kur'an. s. poput prijetnje i obe}anja. poznavanje vremena objavljivanja propisa. Zbog tog razloga postoje mnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje. koji je prvi. muhkema i mute{abiha. a onaj kome je mudrost darovana darovan je blagom neizmjernim” 134 rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha. Prenosi se od Alijje. r. 2..a. vremena objave i halala i harama. a drugi mensuh. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina: 1. vidljivu opre~nost me|u dokazima. da je pro{ao pored nekog kadije i rekao mu: “Poznaje{ li nasih i mensuh?” Rekao je: “Ne.. u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju tra`enja.” Rekao mu je: “Propao si i upropastio si druge. “Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: “On daruje mudrost onome kome ho}e. pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise. 3.58 Islamsko znanje Allah. a niti na prenosioca koji je kasno primio islam. a koji zadnji objavljen. . jasno preno{enje od Resulullaha.v. poput hadisa: “Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima. rije~i nekog mufessira.. KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV A KAKVA JE V A@NOST NJENOG POZNA VANJA VA@NOST POZNAV Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost za svakog fakiha.”133 Tako|er.. U derogaciji se ne mo`e osloniti na id`tihad.s. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih. ka`e o ahlaku: “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno .

Ova derogacija sadr`i ~etiri podvrste: a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom. Prve su tri derogacije dozvoljene.Islamsko znanje 59 VRSTE DEROGACIJE Derogacija se dijeli na ~etiri vrste: 1. jer je sve to vahj . Islamska ulema slo`ila se da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje mogu}e. Derogacija id`maom ili kijasom nije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju. ali to Kur'an derogira ajetom koji nam propisuje post u ramazanu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga u postu provede!”. derogacija Kur'ana Kur'anom. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. derogacija sunneta sunnetom. i da bi oni razmislili. Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme. .138 3.140 4. derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana. Uzvi{eni Allah ka`e: “On ne govori po hiru svome. da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje.” 137 Imami [afija. To je samo objava koja mu se obznanjuje. te Ahmed po jednom rivajetu.”136 “A tebi objavljujemo Kur'an. Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima: “I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!” 139 Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom. Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir sunnetom. derogacija sunneta Kur'anom. 2. Okretanje prema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom. d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. a oko ~etvrte su razila`enja koju ve}ina uleme ne dozvoljava. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e”.objava. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana `eni ~iji je mu` umro. c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom. To dokazuju ajetom: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo. a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje. jer sunnet nije bolji od Kur'ana. b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom.To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife.

Allah.. to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa. PRIMJER NESHA “Kada neko od vas bude na samrti. ku{nja zadu`ene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu. a i dokaz nadnaravnosti i nemo}i ljudi da im se suprotstave. razvoj islamskog zakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva. jer njegov razum nije dostigao stupanj spoznaje.{. to je zna~ilo pove}avanje sevaba. ^ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima.. propisuje vam se kao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljima i bli`njima. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu . Vremenom.{. d`. i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'd`ize.. nas nije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemo svoj `ivot na ~vrstim osnovama. a ako je nosila olak{icu u sebi. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'd`ize kojima je Allah. `elja za dobrobiti ummetu i davanje olak{ica njemu. ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio do novih spoznaja. njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio. Pa ako bude vi{e od dvije `ene. podr`avao Svoje poslanike..60 Islamsko znanje MUDROSTI NESHA Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi.. ako ostavlja imetak. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu.”141 Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: “Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma `enama. To je bio njihov dokaz istinitosti.” 142 KUR'ANSKI I'D@AZ . Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanja podredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu. uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah. pravdaju}i se tim {to su i oni ljudi. d`. d`.{. I pored toga. stvorio.SA VR[ENSTVO SAVR[ENSTVO I NA TPRIRODNI DOKAZ NATPRIRODNI Kada pogledamo svemir oko nas. a sve to mnogo je ve}e od nas samih.

od vijesti iz pro{losti i budu}nosti. od onih koje pored Allaha vjerujete. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo. Primjeri takvih mu'd`iza su: Musaov {tap i ruka. s. kako ka`e Er-Rafi'i. kao i nemo}i svih generacija i naroda nakon njih. ma koliko uznapredovao. Allah {alje posljednjeg poslanika Muhammeda.v. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. lije~enje gubavca i slijepca.kao {to je on. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona. izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu bili u stanju da mu se suprotstave. a kojem je nemogu}e suprotstaviti se. Prou~avanjem i'd`aza ~ovjeku se otkrivaju nova saznanja.v.s.. Mu'd`iza je djelo koje je povezano sa izazovom. 144 3. Objavom uputio izazov Arapima u tri etape: 1. bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu do Sudnjeg dana. rije~ima: “Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu sli~nih. Kur'an je sa svojim i'd`azom. o`ivljavanje mrtvih Allahovom. novo polje koje se otvara pred njim.a. DEFINICIJA I'D@AZA I NJEGOV A POTVRDA NJEGOVA I'd`az zna~i: potvr|ivanje nemo}i.Islamsko znanje 61 posebno.. “Reci: 'Kad bi se svi ljudi i d`ini udru`ili da sa~ine jedan ovakav Kur'an. dozvolom kod Isaa. s.s. a to zna~enje je suprotno mo}i. Potvr|eno je da je Poslanik. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i d`inima zajedno. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena. Oni su imali mu'd`ize koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti.{. nije u stanju da mu se suprotstavi jer Kur’an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. onda znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'”. Kada se potvrdi nemo}. Prija{nji poslanici nosili su sa sobom mu'd`ize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nost suprotstavljanja. ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu.'”145 . ne bi sa~inili. 143 2. svim ljudima. to je mu'd`iza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje. s. I'd`az u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva putem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'd`izi.s.a. rije~ima: “Ili govore: ‘On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena. izazov jednom surom. d`. i koga god ho}ete. mu'd`iza Muhammeda. Kur'anu. Ljudski razum. a mu'd`iza posljednje objave upu}ena je ljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti. tada dolazi do izra`aja mo} onoga koji je posjeduje.. postoji ne{to {to sa druge strane nije otkriveno. u pomo} pozovite. oni . izazov putem deset sura. ^asnim Kur'anom. pa makar jedni drugima pomagali'”. izmi{ljenih sura.v.a. Za razliku od toga. poput ovog svemira i njegovih zakona. 'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi..

a ja samo jasno opominjem. nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda.' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemo Knjigu. s.a. ve} je to djelovalo i na El-Velida ibn el-Mugiru. koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i u prozi. u njoj je. i ne samo to. VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA Nema sumnje da je Kur'an mu'd`iza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'd`iza po svojim rije~ima i po svome stilu. i svaki harf je i'd`az u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi u Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'd`aza. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrok me|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. to bi se prenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. Njihovi jezici su ostali svezani pred Kur'anom. a upotreba jezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na. I'd`az ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena.”147 Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu. Da su u tome uspjeli. a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a. iako su imali osnove za to. Kur'an je mu'd`iza po svom obja{njenju prikazuju}i nam sliku `ivota. svemira. Svaka rije~ u Kur'anu je i'd`az u sklopu re~enice. da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji.” 146 Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knji`evnosti. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnju govorni{tva. Historija ukazuje da se pjesni{tvo mnogo cijenilo kod Arapa. srca su im se potresla. ali nisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. Kur'an je mu'd`iza po nauci koju sadr`i u sebi. Na to nam Kur'an ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'd`iza ~itavom ~ovje~anstvu. Kur'an sadr`i i'd`az koji prevazilazi sve prija{nje mu'd`ize i on je dovoljan kao dokaz: “I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: '^uda su jedino od Allaha.. doista. tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjeka iznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu.62 Islamsko znanje Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.v. koja im se kazuje. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom. samog ~ovjeka. rekli su Poslaniku da je ~arobnjak.. re~enica sa svojim redoslijedom u kojem se nalazi je i'd`az u sklopu ajeta..s. na~inite vi jednu suru sli~nu (surama) objavljenim njemu!. On je mu'd`iza po svome zakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa . On je mu'd`iza po svojim zna~enjima koja nam otkrivaju stvarnost ljudskog `ivota i na{e uloge u svijetu. blagodat i pouka narodu koji vjeruje. Oni su ~itali Kur'an. Njihove knji`evne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju.

jer kada Allah daje da se ~ovjeku pove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne. upozoravanja na lo{ moral. u~inio vodi~ima svih naroda. onome koji tra`i istinu kada pogleda u Kur'an. nauku koja je sadr`ana u njemu. Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu Knjigu nemogu}e je za ljude. obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga. nau~noj i zakonodavnoj formi objave. Ljudi su nijekali Objavu. Zato je Kur'an ostao stalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kazne zbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti. na pokornost Njemu.. nare|ivanje na dobro. savjete i opomene. JEZI^KI I'D@AZ Vremenom. arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svog razvoja. u Njegova svojstva. ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'd`azom. u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju ljudskog dru{tva. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika.Islamsko znanje 63 najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo `ivot na ovome svijetu sre}nim. nudili su mu imetak . koji nisu bili u stanju da se suprotstave Kur'anu. dozvoljeno i zabranjeno. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i. napisan je najljep{im knji`evnim stilom. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov. spoznaju}i njegove tajne. to bi i uradili.. u vremenu objave Kur'ana. kao {to }emo ga na}i i u ajetu. tako da ne mo`emo za njih na}i bolje mjesto niti se mo`e pomisliti da postoji bolji na~in da se to izrazi. To nije ~udno. u suri. veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove. Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stila izra`avanja. kao i sve jezi~ke slike i forme koje ukra{avaju jedan jezik. ipak ostaje nemo}an pred kur'anskim i'd`azom. suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine. On je prisutan u jezi~koj. obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal i haram. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inu kur'anskog i'd`aza. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}oj spoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova Gospodara. Ti su ljudi imali svoj ugled. El-Hattabi u svojoj knjizi “Bejanu i'd`azil-Kur'an” ka`e: “Iz ovog proizilazi da je Kur'an postao mu'd`iza zbog toga {to on sadr`i najrje~itiji jezik. On mu otkriva njihovu veli~inu i uvjerenje u nemo}nost pred njima. Kur'an je Arape. njegovim prvacima i to se ubraja u i'd`az. Tako|er nam historija bilje`i da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. koja je poru{ila njihove snove. njegov stil. a odvra}anja od zla. jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. koji su bili obi~ni pastiri. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj. Kolika god bila veli~ina i'd`aza. na}i }e i'd`az jasnim u potpunosti. stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto. upute u lijepi moral. Na sve to je dovoljno da ka`emo da je Kur'an Allahov govor. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni. Ta nemo} zabilje`ena je u vremenu kada je arapski jezik dostigao najve}i procvat.

Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju. Kur'anski i'd`az nije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. Kur'an je knjiga koja sadr`i u sebi akidu. Kur'an ne sputava ljudski um u razmi{ljanju. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemu objavljeno. skovali su plan da ga uhapse. Nema ni jedne nau~ne teorije i pravila koje je dokazano kao ta~no. NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU Grije{e mnogi koji te`e da sve nau~ne teorije pove`u sa Kur'anom tra`e}i u njemu ajet koji se mo`e bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se sla`e sa doti~nom teorijom. a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na razmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnosti sa Kur'anom. Oni zauzimaju pogre{an stav.'” 148 Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istra`ivanje. . istra`ivanja i rada. Ti nisi ovo uzalud stvorio. mu~ili su vjernike gla|u. Sve su poku{avali osim toga. a mnoge teorije koje su ljudi smatrali ispravnim. nanose veliku nepravdu Kur'anu. {to je u skladu za zakonom napretka. to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. Razmi{ljanje o onome {to nas okru`uje jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima na nebesima i na Zemlji: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su. razmi{ljanje.64 Islamsko znanje i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam. za one koji i stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{. Ona mo`e biti istinita i pogre{na. uvjerit }emo se u ljepotu njegova stila. `elju za razumijevanjem i shvatanjem onoga {to nas okru`uje. To samo po sebi predstavlja i'd`az. znamenja za razumom obdarene. Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana. iako misle da ~ine veliko dobro. izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je ~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom. ubiju ili protjeraju. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje se mijenjaju. knjiga upute. govorili su mu da je lud. koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj o`ivi osje}aj plemenitosti i da joj uka`e na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. Kada pogledamo u Kur'an. jer sve do tada je samo pretpostavka. ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istra`ivanje u svemiru. Ubijanje. zaista. jer su te teorije podlo`ne promjenama i ~esto budu neispravne. On nije plod ljudskog truda. optu`ivali su Poslanika da je ~arobnjak. odba~ene su nakon detaljnih istra`ivanja. Oni koji tuma~e}i Kur'an poku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama. ne stavlja prepreke u pogledu istra`ivanja i ne postoji ni jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istra`ivanje. protjerivanje i poni`avanje vjernika bilo im je lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i. mo`emo biti sigurni u njenu ta~nost. Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri.

zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate. dok oplodnja preno{enjem biva u slu~aju kada je mu{ki spol odvojen od `enskog.” 149 “Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'”150 Allah nare|uje muslimanu da tra`i znanje: “I reci: 'Gospodaru moj. [to se ~ovjek vi{e uzdi`e u atmosferu.. zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {ta ho}emo.Islamsko znanje 65 Kur'an uzdi`e u~ena ~ovjeka nad drugima. Biljke se same oplo|avaju u slu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i `enski spolovi. koja izme|u ki~me i grudi izlazi” 155 i rije~i: “Stvara ~ovjeka od zakva~ka” 156 i rije~i: “O ljudi. “I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.” 154 A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog.” 152 Kisik je neophodan pri disanju. osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}u disanja.” 157 O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za `ivot. ni koliko atom jedan.upute. potom od zakva~ka. do roka odre|enog. kao da se penje na nebo.” 153 Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv. kako mo`ete sumnjati u o`ivljavanje. a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskim slojevima. u~ini grudi njegove tijesnim. pa smo ih Mi raskomadali. i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?” 158 Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bo`anske upute i . pa Mi vas stvaramo od zemlje. Jedan od na~ina preno{enja kod tih biljki biva putem vjetra. Ti znanje moje pro{iri!'” 151 Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'd`az Kur'ana u tome {to on podsti~e muslimane na razmi{ljanje. otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju. O tome nam govori ajet: “Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju. Allah ka`e: “Pa onome koga Allah `eli da uputi. A onom koga `eli da zavede. Oplo|avanje biljki mo`e biti samo od sebe i putem prenosa. a u Kur'anu stoji: “Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu. ra{iri grudi njegove prema islamu. govori nam slijede}i ajet: “Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina. uskim. zatim od kapi sjemena. kao kod palme. U nauci o embrionima na}i }emo rije~i Uzvi{enoga: “Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja se izbaci.. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta . i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj.

Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode na stranputicu. hemije ili medicine. za razliku od nau~nih koje.kao {to neki `ele da u njemu na|u sve te nauke. Podru~je kur'anskog djelovanja jeste ljudski `ivot i du{a. ^ovjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu za drugima. i dru{tvo je zdravo. . a me|u tim i mo} razuma. poznati mufessir. Prema tome. Ono do ~ega ~ovjek do|e svojim istra`ivanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni vr{e. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca. Kur'anske istine jesu kona~ne. Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako bi ostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru i onome u ~emu je spas. usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{u i koje mu daju smjernice u `ivotu.{.. jedno na drugo se nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen.. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nala`e sam `ivot. Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva. krajnje istine. On nije knjiga astronomije. njegove putanje i kako se to odvija. ka`e: “Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti `ivota tih ljudi. bez obzira na sredstva koja istra`iva~i upotrebljavaju. ^esto se desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudima ne bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov `ivot.66 Islamsko znanje zato je na ljudima da istra`uju i razmi{ljaju. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had`iluk” 159... Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te. d`. Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. sisteme. a ta uloga je u njihovoj praksi bila bit njihova `ivota. a zatim na osnovu toga da kod ~ovjeka izgradi sistem `ivota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}. metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa ~injenicama koje nisu krajnja istina. a ne samo da objasni nau~nu teoriju.” KUR'AN KAO ZAKONODA VNI I'D@AZ ZAKONODAVNI Allah. Zbog toga potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvariti pravednost me|u svim pojedincima te zajednice. a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem.' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}eg od tih pojedinosti. ili kako neki `ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka. ~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije. zakone koji su imali za cilj da . odrediti me|usobne odnose. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u sliku postojanja i da ga ve`e za njegova Stvoritelja. pravce. Kroz historijum. Sejjid Kutb. tuma~e}i rije~i Uzvi{enoga: “Pitaju te o mla|acima. a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odr`i na pravom putu.. nisu krajnje niti kona~ne istine. Ovaj ajet im nije spomenuo kru`enje Mjeseca. i obrnuto. ~uvati njihovu ~ast ‡ nastao bi nered me|u njima. {tititi prava ljudi.

Nare|uju}i ~ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja. Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja. Svakim ibadetom u islamu `eli se posti}i dobrobit. a ne Allah.Islamsko znanje 67 usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. upu}uju Mu istu dovu. Stvoritelja svega. tada on treba slijediti [erijat. kako pojedinca tako i zajednice. Svemo}noga. jer je on osnova dru{tva. od Istoka do Zapada. Sve {to postoji On je stvorio. ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu koju Kur'an posti`e svojim zakonodavstvom. Onaj koji klanja. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i na odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. D`emat je obaveza muslimanima. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja. ~ine}i ga iskrenim robom. Koji Svojim znanjem sve obuhvata i Kojem ni{ta nije sli~no. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela. veli~aju Allaha na isti na~in. prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati. njegovi osje}aji su usko povezani sa islamskim d`ematom u cijelom svijetu. zabluda. a isto tako je i jedan od uslova za d`umu i bajram-namaz. pogre{nog vjerovanja. zato se Njemu klanjajte. Time se on ve`e za Allahov zakon i izme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta: . namaz. Vidljivi i Nevidljivi. On nad svim bdi!” 163 “Allah sve mo`e.jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu sa zdravom logikom. “Reci: 'On je Allah .” 165 “On znanjem Svojim obuhvata sve. iako su daleko jedan od drugog. on zna da se u istom trenutku zajedno sa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da pet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu.” 166 “Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!” 167 O Allahovom vahdanijjetu . Njemu se vra}a i sve }e to Njegovom voljom jednog dana nestati. predanim Allahu. Time se ~ovjek uzdi`e iznad drugih i zna da jedino uto~i{te mo`e na}i kod svoga Stvoritelja. onim koji se posve}uje samo Gospodaru. poremetili bi se. Ali. i On zna sve!” 161 “Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!” 162 “To vam je Allah.” 164 “A Allah dobro vidi ono {to oni rade. od Sjevera do Juga. i niko Mu ravan nije!'” 160 “On je Prvi i Posljednji. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistem vjerovanja. Kome treba robovati. jer obavljaju}i svoju strogu du`nost. Kome pripada sva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. osloba|a ga od obo`avanja njegovih strasti. Gospodar va{.” 168 Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. koji mu Kur'an nala`e.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. nema drugog boga osim Njega.

stavlja strasti pod kontrolu.dogovaranja. stvara `ene da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost. Kur'an propisuje brak.. a na njegovu {tetu zlo koje uradi.” 175 Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. Had` kao ibadet navikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja. svjedo~ite Allaha radi. osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva. opra{tanjem.Nakon odgajanja ~ovjeka kao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva.68 Islamsko znanje “I klanjaj namaz. To je propis “{ure” . “Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas.da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e. Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a. du{evnog smiraja. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti pod utjecaj samoljublja. skromno{}u. dozvoljen na~in. budite uvijek pravedni. samilosti.” 177 “Vjernici su samo bra}a.. robovanje imetku. od vrste va{e. On je dru{tvena pojava koju muslimani do`ivljavaju na isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana. pohlepu za dunjalukom.” 171 “U njegovu korist je dobro koje u~ini. blago{}u. iskreno{}u..”172 Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom. “O vjernici. dobro~instvom. zaista. On predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju. klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no.” 178 “Reci: 'O sljedbenici Knjige. pravednog odnosa. pravdom. Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi.. iz korijena ~upa {krtost. u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka. upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. predstavljaju}i time jednu porodicu. da se nikome osim Allahu ne klanjamo.. Kur'an odre|uje propise islamske vlasti koji su nenadma{ni. “I dogovaraj se s njima!” 176 “I koji se o poslovima svojim dogovaraju. pa i na svoju {tetu .” 170 “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini. odlu~nost. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odr`avanjem ljudske vrste na halal. da nikog Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne dr`imo!'”179 To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi. Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu.” 173 “S njima lijepo `ivite!” 174 “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje.. jednakosti i zabrana vlasti autokratije . Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti koju potvr|uje Kur'an: “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio.” 169 Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici. do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama i vama zajedni~ke. uva`avanja posebnosti mu{karca i `ene i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje.

” 183 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. ~asti. oni su pravi nevjernici. svakog od njih!”188 “One koji okrive po{tene `ene. “O vjernici. pravi su nasilnici.” 181 “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite. na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete prema onome koji je njemu u~inio nepravdu. o razumom obdareni!” 187 “Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{em nivou. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali. imetka i razuma.kako ne biste bili nepravedni. pa Allah.” 180 Tako|er. ve} ga je Kur'an odredio i napu{tanje tog zakona jeste kufr. i ro|ak. to su ne~asni ljudi. a ne doka`u to sa ~etiri svjedoka. pravi su gre{nici. to je najbli`e ~estitosti i bojte se Allaha. bio on bogat ili siroma{an. sve ~uje i sve vidi. “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. “U odmazdi vam je opstanak. Zakonodavni i'd`az povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'd`azom i on ostaje sa~uvan do Sudnjeg dana. zaista.” 186 Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: `ivota.” 182 Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima. ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti . zna ono {to radite.” 185 “Zar oni za paganskom presudom `ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje. sa osamdeset udaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte. jer Allah dobro zna ono {to ~inite. doista. Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski `ivot na najboljim vrijednostima. nasilje i grijeh. Ukratko. da pravedno sudite. . Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'd`aza. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom “hudud” i “d`inajat”.” 184 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite. vjere. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah.Islamsko znanje 69 ili na {tetu roditelja.” 189 “Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!” 190 Kur'an odre|uje me|udr`avne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovih kom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom.

.

HADIS I SUNNET .

.

da napomenemo. Me|utim. slijede}i pri tome Poslanika. Primjeri za ovu vrstu su slijede}i: sunneti kod pet dnevnih namaza. ne}e biti ka`njen. ukoliko se to mo`e iskoristiti kao dokaz za neki islamski propis.DEFINICIJA HADISA I SUNNET A SUNNETA Jezi~ko zna~enje rije~i “hadis” u arapskom jeziku je: govor. sjediti u slobodno vrijeme. s.sunnet koji je mendub. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza..s. postupci i tradicija Allahovog Poslanika. upotreba misvaka. Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu. s.. tj. spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta. obi~aj.sve {to se pripisuje Poslaniku. Dakle.a. s. kao na primjer: spavati. . sunnet je isto {to i hadis . tj.v.. Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj. a ako ih ne izvr{i.. zaslu`uje kaznu. Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika. s.s. s. davanje zekata. zna~enje koje koristi islamska ulema. zaslu`uje ukor. tj..a.sunnet koji je mubah.v. 3 ..v. jesti. tradicija.v.. te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine.s.a. za namjerno i neopravdano propu{tanje zaslu`uje ukor. onako kako je to definisala ulema fikha i usuli fikha. ovdje je rije~ “sunnet” upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju. a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka. [to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta. jeste: sve ono {to se pripisuje Poslaniku. kazivanje. Sunnet koji je vad`ib: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu.a. bez obzira bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju. Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi. postupaka ili pre{utnog odobravanja. od rije~i.s.s. pripovijedanje.. metoda. od njegova govora.. Terminolo{ka definicija hadisa. a ako ih izostavi. dijela i odobravanja. pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta. dijela i osobina.v.a. ali ne i kaznu. itd.a.obavljao i uobi~avao.s.v. praksa. post mjesec dana ramazana. Me|utim. 2 .. a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi. kod hadiske uleme nema razlike izme|u hadisa i sunneta. pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenih zna~enja. s.sunnet koji je vad`ib. od njegovih rije~i. mo`emo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta: 1 . a ako ga ne uradi namjerno i neopravdano. Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik.

veli: “I tako mi Gospodara tvoga. Na kraju ajeta Allah. d`. i dok se sasvim ne pokore.s. upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku i njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom.. zaista.s. Njegovom Poslaniku. Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim. Ka`e Uzvi{eni Allah. Allah.a Allah pra{ta i Samilostan je'” 193 A kako slijediti Allahovoga Poslanika. a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao) haram..prihvatite to. s. 1. koja mu se objavljuje.: “On (Poslanik) ne govori po hiru svome. s. r. d`. ka`e.” 192 Ovim ajetima Allah. tabiina i tabi'-tabiina). naslonjen na postelju (u udobnosti) ka`e: 'Dr`ite se (samo) ovog Kur'ana. Objava. Ono {to u njemu na|ete da je halal.” 194 Tako|er. d`. ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe..” 195 Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta. ka`e: “Ono {to vam Poslanik da . Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib.a.{. jer Allah. d`.{.v. da je Allahov Poslanik. ono {to zabrani Allahov .{. rekao: “Zaista mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu.. s. Rekao je Uzvi{eni: “Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite. s.klonite se.74 Islamsko znanje VA@NOST I ZNA^AJ SUNNET A SUNNETA U ovom poglavlju. ukazuju}i na zabranu postupanja suprotno njemu.a.a.. navest }emo nekoliko ajeta.a. dobrih prethodnika (ashaba.. No prije toga. [to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta. Allah. naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani. smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog.ako ne znamo njegov sunnet i ako ne poznajemo hadis?! U drugom ajetu Allah. mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti .v.{. zaista. ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim. smatraju}i da }e to biti sasvim dovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta.s. I bojte se Allaha..v. upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava. d`. a ono {to vam on zabrani . i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovu potpunu primjenu..{..{. izdvajamo ~etiri.. nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik. `estoko ka`njava.a.” 191 Tako|er. to je. Bojati se da neki ~ovjek.{. smatrajte to halalom i prihvatite to tako. hadisa i citata na{ih ~asnih. d`. uz Allahovu pomo}. `elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja (Objave) od Allaha. d`. da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e.v. Zaista.s. oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete.

ali `elimo onoga koji bolje od nas poznaje Kur'an' (a to su rije~i Resulullaha.”200 U svim ovim hadisima Allahov Poslanik.taj }e u}i u D`ennet.s. pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. tako mi Allaha.s.. zaista.a.a. s. da je Poslanik..a.v. s. ako to ne budete uradili.s. Zaista..” Tada ga je ‘Imran zovnuo da pri|e.”203 .a. Tada se dr`ite mog sunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene.a. Pri~a Ejjub es-Sahtijani.'”196 2. ak{amski tri..”202 3. odgovori Resulullah. ^uvajte se novina u vjeri.”199 4..s. s. a ko mi se suprotstavi .a.v. kada biste se ti i tvoji prijatelji prihvatili i obavezali samo Kur'ana. pa ka`e: Rekao je Allahov Poslanik. osim onih koji odbiju.s. ne `elimo neku zamjenu za Kur'an. s. s. poslu{nost i pokornost..v.s.a. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: “Kada bude{ pri~ao nekome ne{to iz sunneta Allahovog Poslanika.taj je odbio'.Islamsko znanje 75 Poslanik. ono {to na|emo u Allahovoj knjizi. 1. pa ti on ka`e: 'Ostavi to.: “Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis. vodi u vatru.”201 2. kao {to stoji u jednom predanju.v.s. A mi smo upravo svjedoci tog vremena.rekao: “Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu. r. rekao: “Svi moji sljedbenici u}i }e u D`ennet. onaj koji od vas bude `ivio poslije mene. prenosi da je Allahov Poslanik.v. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom ‘Imran ibn Husajn sjedio sa svojim prijateljima. kada biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega. Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika. ikindijski isto tako. Prenosi D`abir ibn Abdullah. a svaka zabluda. a svaki bid'at je zabluda. s. upozorava na obaveznost slije|enja njegovog sunneta. isto je kao i ono {to zabrani Allah. pa ka`e: “Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu. a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?” Zatim je rekao: “O ljudi. Ebu-Hurejre. kroz njegove hadise). Poslanik. znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu. s. pogotovo u vrijeme kada do|e do razila`enja me|u ljudima.v.” Neko je upitao: 'A ko je taj koji odbija..s. r.a.v.v.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi. U isto vrijeme. biste li na{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova. s. ukazuje na to da svako ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu. zalutat }ete. i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{.'”197 3.. da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etiri rekata. kada je neko rekao: “Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana. jer zaista je svaka novotarija bid'at198. to }emo i slijediti. Prenosi Irbad ibn Sarije. r.a. Dr`ite ga se ~vrsto kao kad ne{to o~njacima zagrizete. pa ga upitao: “[ta misli{. pri~aj nam ne{to iz Kur'ana'. uzmite od nas (ono {to vam govorimo). jer. o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao . bit }e svjedok mnogih razila`enja.a. a on naslonjen na postelju. ka`e: “Ostavi to...a.

a. zvjeri. itd. stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati. s.a. u koje vrijeme. Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez drugog. s. naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika. njegov hadis) dijeli se na dvije vrste: a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto. s. Tako|er tu je primjer had`a.76 Islamsko znanje Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu Poslanika.v. za vrijeme svoga had`a rekao je: “Uzmite od mene had`ske propise”.u hadisima je do{lo poja{njenje: kada se (sa koliko imovine) daje zekjat. o ruku'u. op}enito i bezuslovno. (tj. neophodno je {to bolje poznavati hadise.s. zabrana jela mesa doma}ih magaraca.s.v. te kako su se odnosili prema onima koji su odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu.. isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi. kroz komentare i obja{njenja.v. Allahov Poslanik.. Dakle. kao {to je npr. Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr ka`e u pogledu va`nosti poznavanja hadisa: “Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika.. da zaklju~imo..a..s.”205 .. d`.a. {ta je to {to potpada pod zekjat.v..{. namaz...v. Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika. Allah. ili poput primjera zekjata . s. o sed`di i ostalim namaskim propisima..a.204 b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima. s.s. poput zabrane da se mu` pored `ene o`eni njenom tetkom i da je dr`i. shvataju}i ga ispravno.s.

. hadis kojeg bilje`e Buharija i Muslim od Omera.s..a. npr.”. dok je hadisi-kudsij od Allaha po zna~enju. rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama. a po izrazu je od Allahovog Poslanika. Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e: . kada bi ustao no}u da klanja (nafilu.v. postupci i djela Vjerovjesnika. prisustvovao.s.za u~enje Kur'ana..u~enje je Kur'ana ibadet. otpo~eo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”. .a. mada ga on sam nije jeo. .v. kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik. d`. kod starih u~enjaka.s. d`.kur'anski stil izra`avanja jeste mud`iza. npr.s. potrebno je uzeti abdest. va`ila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv). kasnije sa . .. ..a.. . dok to nije uslov za hadisi-kudsij. U prvo vrijeme. dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi u~enik koji se bavi tra`enjem iluma. s..a. dok to nije slu~aj sa hadisi .tre}a vrsta: sunnetul-takririjje.. s. r. s. {utnjom odobrio.. da je Vjerovjesnik. s. s.s. tj.v. odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb). slabi (daif).cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima...a. hasen (prihvatljivi).v. dok se to ne mo`e re}i za hadisi-kudsij. s. r.. i onih koji su apokrifni (mevdu'). s.{. ispravni (sahih)..prva vrsta: sunnetul-kavlijje . kao {to je Poslanikovo. hadis kojeg bilje`i Muslim od Ai{e.s..v. koja ka`e: “Allahov Poslanik.”..Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha. Me|utim. [to se ti~e hadisa.{.v. .a.v.{.a. dok to nije slu~aj sa hadisi-kudsijem.namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana. Prvo }emo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana. govor Allahovog Poslanika. d`.v. ono {to je Vjerovjesnik.a. tj. . U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima nagradu deset dobrih djela.kudsijem. no}ni namaz).a. Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik.druga vrsta: sunnetul-fi'lijje.a. s.v. {to nije Kur'an. ima hadisa koji su mutevatir. s.s. ako }emo Mushaf dr`ati u rukama. zapo~inju}i ga rije~ima: “Rekao je Allah.a.. prenosi od Allaha.tj.Islamsko znanje 77 PODJELA SUNNET A I HADISA SUNNETA Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: .. Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjela posmatra. malo vi{e }emo se zadr`ati na njegovoj podjeli.s.s.

spomenuti samo one najva`nije. U ovu vrstu spada i hadis mevdu. s. kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut).to je onaj hadis ~iji je sened “prekinut”. Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na: . od kojih }emo.to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji va`e za sahih hadis. ali im je preciznost u preno{enju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis.hadis koji ispunjava pet uslova: .a. O svakom ovom uslovu mo`e se pojedina~no detaljnije govoriti. Daif-slab hadis .onaj koji je sam po sebi sahih i .onaj koji je hasen.v. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je do{ao.koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti. i tome sli~no. . .. Mevkuf .”. poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”. Merfu' .v. nego su to rije~i ili postupci tabiina.a. ili: “Zabranjeno nam je. osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”. Maktu' .sahih li gajrihi . tj.spojenost lanca prenosilaca.da ne sadr`i u sebi neku skrivenu mahanu (ille). Na kraju mo`e se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv).s. ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti) Sahih . s. Mutevatir-hadis . tj.sahih li zatihi . Isto to va`i i za hadis hasen.koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e . 3.78 Islamsko znanje razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele. .s.to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca dose`e do Allahovog Poslanika. Hasen hadis . Ovdje spadaju i rije~i ashaba.v.a. ili: “Nare|eno nam je. izmi{ljeno i pripisano Bo`ijem Poslaniku. Tu se obi~no radi o hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi.da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa.. ne dose`e ni do ashaba.to je onaj hadis ~iji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne dose`e do Allahovog Poslanika. s. 1. a to je predanje koje je apokrifno.”. seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu..s. uz Allahovu podr{ku.. . Podjela hadisa na osnovu toga do koga dose`e sened 1.da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi. 2.da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima.. samim tim slu`i kao dokaz za neki islamski propis. a mi }emo se zadovoljiti spomenutim. ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne mo`e uva`iti kao dokaz za neki vjerski propis.

a. uslovno re~eno. Ima jo{ podvrsta hadisa. a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom. [to se ti~e broja prenosilaca. Me|utim. i obratno.to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika..s. a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje. tako nedostaje jedan prenosilac.v. 2. to ne mora da zna~i da se ovakav hadis ne mo`e di}i na stupanj hasena.koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: . Ahad-hadis .aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda.to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca.” (Bilje`i Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”.. s. rekav{i je da je sahih. osim ashaba. u bilo kojem njegovom dijelu. Me|utim. Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv “me{hur” {to zna~i poznat. s.. ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir.a.s.a. jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi.to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca. . ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju. tako da neki ka`u da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja. Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u preno{enju.s. peti ~etrdeset. rekao je.Islamsko znanje 79 da su pogrije{ili. a nije dostigao stepen mutevatira. kao {to su: ~uo sam. Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskim disciplinama. ili da su se. 2.v. ~etvrti dvadeset.me{hur-hadis . s obzirom da smo spomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele. . Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika. neprihvatljivi) hadisi. pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji.. U osnovi.v. zadovoljit }e njihov manji broj. Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida 1. ali je ispravno da je hadis daif)..s. navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi. a on ga nije mogao ~uti od Resulullaha. Mursel . ra{iren. s. .u ~ijem se senedu. ali ne i me{hur po navedenoj definiciji.koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e. s. dogovorili da sla`u na Allahovog Poslanika. ako se na|e dovoljan broj predanja koja }e ga oja~ati.v.garib-hadis . Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmr`e dozvoljeno djelo jeste razvod braka. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut. Munkati'.a. 3. te se tako za hadis ka`e da je me{hur. pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika. tre}i dvanaest. Mu'allek . drugi ka`u deset. vidio sam.

Boravio je u [amu. Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka. jesu i same njegove rije~i: “Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubareka napamet. senede. po Hid`ri. Allah ga milo{}u Svojom obasuo. .. ro|en je 13.. Umro je dok je Buharija bio jo{ mali. majka i brat se vra}aju. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatih tabiina: Malika ibn Enesa. upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama hadisa. Bagdadu. emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu. “Historija”. Od va`nijih njegovih dijela su i: “Pona{anje pojedinaca”. Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova.. {evala 194. i mnoga druga djela. imaju}i u nijjetu had`. god. Nakon had`a. “U~enje za imamom”. godine po Hid`ri. a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je naslijedio od svoga oca. kao i njihovim piscima. odlazi u Meku sa svojom majkom i bratom Ahmedom. “Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni”. imamul-huffaz. Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e.. biografiju. “Djela robova su stvorena”. Kufi. `ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka. u~enost. “Veliki tefsir”. 210.80 Islamsko znanje NAJPOZNA TIJE HADISKE ZBIRKE NAJPOZNATIJE U ovom poglavlju }emo se. Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini `ivota prisustvuje predavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu. a umro 256. koji ukazuju .” Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su va`ila kao centri u kojima su `ivjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena. sa svojih {esnaest godina. in{aallah.BUHARI Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-D`ufi' el-Buhari. itd. Od primjera njegove o{troumnosti i `elje za znanjem. U~io je napamet hadise. tj. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova i uzimanja znanja. SAHIHUL . hadise koje prenosi. imena prenosilaca. Basri. {ejhulislam.tako da gotovo i nije bilo prenosilaca o kojima nije znao puno ime.. Abdullaha ibn Mubareka i drugih. Njegovo prvo djelo je: “Ashabi i tabiini”. “Dizanje ruku u namazu”. Na putu tra`enja znanja odlikovao se o{troumno{}u i jakim intelektom. a on ostaje u Meki {est godina.

musned min hadisi Resulillahi. godine po Hid`ri. s. 256. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: “Ne mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja. vratio svakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu..preselio na ahiret. Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici. postala tijesna. Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking. a da ga nisam nau~io napamet. a imam Buharija je. naredio je da se protjera. Prenosi se da je. a kada je vidio da je to nemogu}e.v. te su pojedinci govorili: “Zar je to taj imam Buharija o kojem ste pri~ali?!” No. te je svako imao hadis sa senedom koji mu ne odgovara.” To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih. ve sunenihi ve ejamihi”. Allah ga milo{}u Svojom obasuo . Djelo: “El-D`ami'us . Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no.Had`er: “Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise. Deset osoba uzelo je po deset hadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise. Buharija bi poslije svakog re~enog hadisa odgovorio: “Ne znam ga.nije ispravan. a onda ispravno. koliko god da je prostrana. poznato je da je on hafiz hadisa. znali su da se tu ne{to krije. poznato kao “Sahihul-Buhari. oni koji su dobro poznavali Buhariju. Pored toga. gdje je i umro. nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali.” Nato je namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije. pa me uzmi Sebi. Imao je {ezdeset dvije godine `ivota. njen namjesnik ga je pozvao da boravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu. Kada sam ga na{ao. nego glasi tako i tako..” Tako je odgovorio na svih njegovih deset hadisa.” Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu.” .” Ka`u da nije pro{lo od toga ni mjesec dana. jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za hadise. kada je stigao u Herteng. Nakon {to je Buharija do{ao. pa sam iza{ao da ga prona|em. pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima. prve no}i mjeseca {evala. te je prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sa gre{kom). rekao: “Gospodaru moj.'” Sam Buharija ka`e: “Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa. Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: “Hadis za koji si pitao i koji si citirao tako i tako . a onda u Herteng.” Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi spremili ispit Buhariji. Svih sto hadisa ispravio je.a. zemlja mi je.. onako kako hadis zaista glasi. Ka`e Ibn . vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' To me je za~udilo. broj je jo{ ve}i.s. prilikom njegovog dolaska u Bagdad.Islamsko znanje 81 na veli~inu njegove li~nosti i znanja: Pri~a Selim ibn Mud`ahid: “U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme. nisam nai{ao na hadis koji ima bilo kakvu osnovu. a on mi re~e: 'Da si malo ranije do{ao. Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu. upitao sam: 'Da li je to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv.sahihul .

. ono {to mu je pripisano.' To mi je palo na srce i po~eo sam pisati 'Sahih'.v. pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sa`etu zbirku hadise Allahovog Poslanika. s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi da se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis.a. tj.s. a da su sahih...' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'. a ja stojim ispred njega i sa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega. s. a on to nije rekao.s. 2 . Ostali u~enjaci zadovoljavaju se saznanjem da su `ivjeli u isto vrijeme. na drugom mjestu ka`e: “Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesd`idulharamu u Meki.{. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove da mi protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore. Buharijin “Sahih”. nakon Allahove knjige.” Ka`e imam Buharija: “Vidio sam u snu Vjerovjesnika.82 Islamsko znanje [ta je podstaklo Buhariju da napi{e “Sahih”? Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: “Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha Ishaka Ibn Rahuvejha. izabrao sam hadise od {esto hiljada hadisa (koliko sam znao).” Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj “Sahih”? Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u poglavlju “Uslovi da bi neki hadis bio sahih”. slo`ili su se da je najvjerodostojnija knjiga. poznatog kao Imam el-Ajni. da je susret teoretski mogu}.” Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise? Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u “Sahihu”. . Tako|er.” Tako|er.” Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono zaista vrijedno. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao. i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene i Allaha. Sam Buharija ka`e: “U svoju zbirku nisam upisao sve sahih hadise. Najva`niji komentari Buharijinog “Sahiha” 1 .v. Ka`e Buharija: “Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina.. Kolika je vrijednost Buharijinog “Sahiha”? U~enjaci islamskog ummeta slo`ili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka najvjerodostojnije knjige hadisa. jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu.“Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari” od ibn Had`era Eskalanija. d`. s..a. klanjao dva rekata i uvjerio se da je sahih..“Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari” od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija.

godine po Hid`ri. putovao je u Irak. U njegovo vrijeme `ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci. Vrijednost Muslimovog “Sahiha” U~enjaci su se slo`ili da je Muslimov “Sahih” po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke. Hid`az..Islamsko znanje 83 3 . Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje od u~enjaka svog rodnog kraja. Buharija. a to je da su ova dva djela na istom nivou. 250. Imam Muslim je umro 25. “Djeca ashaba”. Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha.” [ta je podstaklo Muslima da napi{e “Sahih”? Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku. . Muslim je `ivio u vrijeme procvata nauke. Tako|er. Hatib el-Bagdadi u svom djelu “Historija” spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme. Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel. godine po Hid`ri. imam se Muslim mnogo okoristio i od Buharije. godine po Hid`ri. od kojih su najva`nija: “Generacije prenosilaca hadisa”207. Godine 218. bez puno ponavljanja. imam i hafiz u hadisu. od kojih su neki bili i njegovi u~itelji. {to upravo pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu. Imam Muslim je jo{ kao dijete zavolio nauku. MUSLIMOV “SAHIH” Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`d`ad` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi. red`epa. [am. Kada se okoristio od najve}ih tada{njih u~enjaka. Postoji i tre}e preovladavaju}e mi{ljenje. a umro 261. tj. “Imena i nadimci”. kada je ulema dala ogroman doprinos {irenju islama. osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine. Osim “Sahiha” Muslim je napisao jo{ mnoga djela. do{av{i u Nejsabur.“Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari” od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija. vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. Djelo: “El-Musned es-Sahih”.. sa svojih ~etrnaest godina. po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti. ‘Ali ibn el-Medini. koji je od njega tra`io da im ukratko. 261.. po Hid`ri. a tada je imao 46 godina. U svom “Sahihu” Muslim bilje`i hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere. poznato kao “Sahih Muslim. Egipat. kao i njegov u~itelj imam Buhari. “Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa”208. ro|en je 204. Jahja ibn Seid i drugi ostaju zabilje`ena i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom.

DA VUD DAVUD Ebu . ali.Davud” od {ejha [emsul-hakka Abbadija. 3-”Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu . bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa.-”El-Minhad`. Svoje je djelo nazvao “Es-Sunen”. ukazao sam na hadise koji su jako slabi i koji imaju neku slabost u senedu. pak. nego da ima i slabih hadisa.. mo`da se ne bi moglo razaznati za{to sam ga citirao u tom poglavlju. Nakon {to je Imam sastavio i poslao im tra`eno djelo.. jer da sam ga citirao cijelog. ve} su se zadovoljavali citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje.. To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih hadisa koje bilje`e u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha).Davud Sulejman ibnul-E{‘as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sid`istani. pitali su ga da li je sve {to je u njemu sahih.-”Ed-Dibad` ‘ala Sahih Muslim ibn el-Had`d`ad`” od imama Sujutija..” Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u “Sunenu” Ebu . {erh Sahih Muslim ibnul-Had`d`ad`” od imama Nevevija. To {to sam ponekad citirao hadis nekoliko puta.U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu ima prenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan). opet. Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika Meke. koji je koristan. Ponekad sam. U pojedinim poglavljima sam citirao samo po jedan ili dva hadisa. koji su od Ebu . jedni bolji i vjerodostojniji od drugih. muhaddis Basre. . a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udno zna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju.Davud odgovorio pismom: “. 3. takvi su. oni su dobri.. Da. onako kako je do{ao u razli~itim predanjima. a umro 275.Davud” od imama Sujutije. SUNEN EBU ..“Ikmalu ikmalil-muallim” od Muhammeda el-Ve{tanija...Davudovog Sunena 1.tra`ite od mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji koje znam u pojedinim poglavljima.“Mirkatus-su'ud ‘ila sunen Ebu .. jeste stoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom.. Na to im je Ebu . godine po Hid`ri.... 2. skratio duga~ak hadis. Tako|er. {ejhus-sunne. One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo.84 Islamsko znanje Najva`niji komentari Muslimovog “Sahiha” 1. a naveo sam ga jer u doti~nom poglavlju nisam na{ao drugi. Najva`niji komentari Ebu .Davuda sahih. imam. 2..Davuda tra`ili da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojih se mogu izvu}i islamski propisi.“[erh Me'alimis-sunen” od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija. ukazao sam na njega. ro|en je 202.

koji govori. . od ashaba. odmah nakon Buharijine i Muslimove. Rekao je Tirmizi: “Nakon {to sam napisao ovo djelo. klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima. Nesaije i Tirmizije210. s. u ovom poglavlju prenosi taj i taj. pisac mnogih djela. Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih. od tog i tog. Najva`niji komentari Tirmizijinog “D`ami'a” -“Tuhfetul .TIRMIZI Ebu -'Isa Muhammed ibn ‘Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi. te pod koji potpada mnogo vrsta hadisa.i oni su izrazili zadovoljstvo. te ukazuje na hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: “Tako|er. daif). zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju. da je na petom: nakon Ebu. kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi. El-Kelbi i njima sli~ni. ako ih ima. a tre}i.Islamsko znanje 85 D@AMI' EBU .Davudove.. godine po Hid`ri. od kojih je imam Ez-Zehebi.Davuda i Nesaije. U ~ijoj ku}i se na|e ova knjiga.hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu. jer je u njemu citirao hadise koje prenose El-Meslub. kojeg nije stigao dovr{iti.. a prije Nesaijine. ro|en je 209. Imam Ez-Zehebi ka`e: “D`ami'ut-Tirmizi” je ispod stupnja “Sunena” Ebu. . govori o senedu.s.v.” To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti.slabi hadisi. zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana .a. a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim zbirkama.Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa.” Hadise koje bilje`i Tirmizi u svom “Sunenu” mo`emo podijeliti u ~etiri grupe: . Sam Tirmizi ka`e: “U svojoj knjizi ubilje`io sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od u~enjaka fikha..Davuda. mahanama u hadisu. U svakom poglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa. Njegovo se djelo zove “D`ami'ut-Tirmizi” ili “Sunenut-Tirmizi”. navodi puteve kojima je hadis do{ao. .‘ ISA ET . hafiz hadisa..hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju..Davudove i Nesaijine. Drugi da je na ~etvrtom. ako ih ima. . nakon Ebu. a svako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja).”209 Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci. a umro 279. .hadisi koji su sigurno vjerodostojni. a dovr{io ga je hafiz El. predo~io sam ga u~enjacima Hid`aza pa su izrazili zadovoljstvo..” Neki smatraju da je Tirmizijina zbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama. prenosiocima. kao da je u njoj Poslanik. hasen.Iraki. iako sadr`i u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio i ukazao.Ahvezi” od Abdurrahmana el-Mubarekfuria.

daif i ne{to ~udnih (munker) i la`nih (mevdu') hadisa.” Hafiz Ibn . Op}enito govore}i. 428 je sahih.” Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija. Ta zbirka je poznata i kao: “Es-Sunenus-Sugra”.{. od imama Malika.Mad`e”. godine po Hid`ri. . pisac “Sunena”. jeste Ebu . Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv “Kutubussitte”..Mad`e. tj. Umjesto Sunena Ibn .Mad`e zabilje`io je zbirku sahih. mufessir. {ejhul-islam. Rekao je EnNesai: “Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen'. hasen. godine po Hid`ri.. svi ili neko od njih. 199 sa hasen (dobrim). klanjao sam istiharu. d`. SUNEN IBN-MAD@E Ebu . Ovo djelo je poput ostalih “sunena” poredano po poglavljima koja sadr`e hadise o propisima. Tada mu je emir rekao: “Odvoji ono {to je sahih. tra`e}i od Allaha. te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavim hadise koje oni bilje`e.Fadl Muhammed ibn Tahir. ro|en je 210. od toga 3002 koji su zabilje`ili pisci pet spomenutih djela. Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341. da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo na srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima). Prilikom jednog njegovog putovanja. odnosno povratka u Egipat. “Historije”. te ga je emir jedne pokrajine upitao: “Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?” Odgovorio je da nije. Hafiz Ibn. Ro|en je 209. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih.. prolazio je kroz Palestinu. hafiz. hafiz hadisa. Od ostalih. “Es-Sunenul-Kubra” prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai. 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom.Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Mad`e. Najva`niji komentar ove zbirke jeste “Kratki komentar” od Es-Sujutija. 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke. Njegovo djelo je poznato po imenu “Sunen Ibn.Re{id ka`e: “Hafiz En-Nesai se mnogo zalo`io da objasni slabosti koje pojedini hadisi nose u sebi. a umro 273. a umro 303.Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn ‘Alijj ibn Bahr En-Nesai. drugi kao {estu zbirku ubrajaju “Muvett'a”. u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela.86 Islamsko znanje SUNEN EN-NESAI Ebu. “Tefsira” i drugih djela. ({est djela).” Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao je 'El-Mud`teba' (Odabrani).

prilago|ena i podesna. pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena). jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku. koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja. te su se saglasili sa mnom o njoj.v. Prvo spomene ashaba.a.-olak{ana. i tako redom. tj. te uz njih {esterica koji su obradovani D`ennetom. Sejjidul-muslimin. mada rijetko. on je ne{to ve}i od 690.Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel ez-Zuhejli. Njegovo djelo je poznato kao “Musned Ahmeda ibn Hanbela. MUVETT A' IMAMA MALIKA MUVETTA Ebu . u “Musnedu” je 96. na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije koji ka`e: “Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika. s. kao {to je Muhammed ibn Seid el-Meslub i njemu sli~ni.s. [ejhul-islam Ibn . [to se ti~e broja ashaba. a umro 241 godine po Hid`ri. a broj `ena koje prenose hadise od Poslanika. [to se ti~e stupnja ovoga djela. te je stoga ona muvetta'. e{-[ejbani.s. {ejhulislam. fekihul-umme.a. tako da oni ~ine “A{ere mube{{irin” (deset obradovanih D`ennetom). od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija. imam Ahmed nije bilje`io hadise od prenosilaca za koje se zna da la`u. pa onda one koji su poznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika. da prenosi hadise od slabih prenosilaca. prvo je stavio one koji su prije primili islam. de{ava se. a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika.” “Musned” Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara.” . Tako su na prvom mjestu ~etverica prvih halifa.Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani.Tejmije ka`e: “Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis zabilje`io u ‘Musnedu’ stro`iji je od uslova Ebu . hafiz. imamul muslimin. Ebu .” Ovo je djelo prema imenima ashaba.” Tako|er. Ebu.. s. Tako|er. [to se ti~e redosljeda ashaba.a.Davud u svom ‘Sunenu’ bilje`i hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije bilje`io od njih.210 Me|utim.Islamsko znanje 87 MUSNED AHMEDA IBN HANBELA [ejhul-islam. s. hafiz. imam. Jedan od njih je “Bulugul-emani min esrar el-fethir-rebbani”. Imam Malik ka`e: “Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine.v.v. Djelo je poznato kao “Muvetta' imama Malika”.s.Davuda. ro|en 164. njima sedamdeseterici .

(otac ma~eta) po onome {to sam ka`e: “Na{ao sam ma~e. po Hid`ri). jer kada je imam [afija umro (240. ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr.a. tj. i to iz dva razloga: .a.a.“Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid”oba od Ibn Abdul-Berra. a ono {to nije u “^etiri sunena”. “Sunen” od Darekutnija. Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no.s. mud`tehid. Ibn. . bio je uz Poslanika. s. svega ~etiri godine. Postoji mimoila`enje oko njegovog pravog imena. imam. god.kubra” od Bejhekija i druge. r. “El-Mu'd`emul-kebir” od Taberanija.. “Sahih” od Ibn.Hurejre-ed-Devsi el-Jemani.s.“El-Istizkar fi {erhi mezheb i ‘ulemail-emsar” . Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva “Sahiha”.” Od Allahovog Poslanika.” Drugi su rekli: “Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri.Hurejre.Hibbanov “Sahih”.v. ashab Allahovog Poslanika. Od ostalih zbirki hadisa. s. Buharija ka`e: “Hadise od Ebu . Prema tome.ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima. Nazvan je Ebu-Hurejre.a. fakih.v.a. ~ak i vi{e. uzeo ga i stavio u rukav.“Et-Temhid lima fil-Muvetta i ‘ulemail-emsar” . da su najvjerodostojnije i najispravnije knjige “Sahih” Buharije i Muslima.ve}ina onoga {to je u “Muvetta-u” nalazi se u Buharijinom i Muslimovom “Sahihu”. poznatije su: Hakimov “Mustedrek”. . s. r. te su mi dali taj nadimak. Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina. s. uzeo je mnogo ‘iluma i te{ko da se ko mo`e porediti s njim. Dva najzna~ajnija komentara “Muvetta” su: .88 Islamsko znanje Ovo se ne kosi sa onim na {to su se slo`ili u~enjaci.. {to se mo`e uraditi u zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. r.v. Dakle..a.Huzejme.a.211 Ebu .s.v.Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca. UKRA TKO O ASHABIMA UKRATKO KOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisa od Allahova Poslanika.s. hafiz. poznat kao Ebu ... imam Buharija je imao tek desetak godina. “EsSunen el.

njegova `ena i slu{kinja naizmjeni~no mijenjaju u ibadetu . Ebu . s. nema sumnje. Ai{a. ne{to rekao.a. nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik.” Rekao sam: “A od ljudi?” Odgovorio je: “Njen otac.v. da je rekao: “^uo sam Ebu Hurejrea. hadiskim i fikhskim znanostima jo{ da ka`emo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika.” Ka`e Ebu-ed-Duha: “Pitali smo Mesruka da li je Ai{a. da ka`e: 'Niko od ashaba Poslanika. U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima. a da kod Ai{e. ashabima Resulullaha. te on klanja i probudi tre}e.'” A Ebu .Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja..s.v.s. osam godina.a..Hurejre su umrli 57. I jo{ ne{to. s.a. dobro poznavala nasljedno pravo?” Odgovorio je: “Tako mi Allaha.v.. Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika.a.. nakon {to je umrla Hatid`a bint Huvejlid.” Ebu .Enes Malik ibn Ebi . on je pisao. govori da je Poslanik. r. s... kao {to smo ve} naveli. rekao ne{to {to nije rekao.a. Allahov Poslanik. desetak mjeseci prije Hid`re.. s..” Ebu .Osmana en-Nehdija kako ka`e: “Ugostio sam Ebu . ne prenosi vi{e hadisa od mene. r. s. ko ti je najdra`i?” Odgovorio je: “Ai{a.v.” Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: “O Allahov Poslani~e. kada bi je upitali..v. vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu . neki hadis nije bio nejasan. r. osim Abdullaha ibn Amra. a ja nisam. Ai{a. godine po Hid`ri. ka`e: “Ne pamtim roditelje.a.Musa ka`e: “Nikada nama. nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu.a..s. Prema tome.svako po tre}inu no}i.v. zatim probudi drugo.a. . o`enio se njom prije Hid`re.. s. a on je bio siroma{ni gost kod vrata Poslanika. s. r. pa sam primijetio da se on..v.” I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim.v. a koji su zabilje`eni. vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika. tj. nema sumnje da je ~uo ono {to mi nismo. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica. ono {to mi nismo. Klanja jedno.a.s.a. s.Islamsko znanje 89 Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama. njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika.s.s. bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari koje ne ~ujemo od vas.s.a. Dolazili smo kod Poslanika.a.a.Bekra ibn Kuhafe es-Siddika. r. s. Sama Ai{a.s. mo`da. s..Hurejru sedam dana. s.a. vlasnici imanja i stoke i imali smo dosta posla. Nije poznato da je i jednom pogrije{io u hadisu.v.Amir ka`e: “Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha i rekao mu: 'O o~e Muhammedov.Hurejru)? Je li ta~no da on zna hadise Allahovog Poslanika. krajem dana. osim kao muslimane.'” Abbas ibn D`urejri veli: “^uo sam od Ebu .s.a....Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika.a. .a. a koji su zabilje`eni. ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime. iznosi 5374 hadisa.s. a nije?!' Talha mu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika. r.v. r. iznosi 2210.. Hi{am ibn ‘Urve ka`e: “Ai{a i Ebu . Ili on.a.s..v.

r. s. Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom.a.s.. Basre i Perzije.” Ez-Zuhri veli: “Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih `ena. poznat je kao Ebu .v. slu`io i slu{ao od njega. r. njegov u~enik i posljednji je.a.v.” [u'be ka`e: “Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila dan za dan.'” .a. s. Donijela sam ga da ti slu`i. i{ao u bitke.a. Abdullah ibn Omer. nose}i me. ^esto se mo`e ~uti sljede}i govor: “Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika.s.s. imao sam dvadeset godina. karia.a. k}i Maz'una i majka `ene Allahovog Poslanika. r. r. Iraka. {ejhul-islam. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes. Allahov Poslanik.a. imao bi obi~aj da stane i da se odmori ispod jednog drveta.v.Omer. s.a. otkako je u~inio Hid`ru.Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo sastaviti. s. poznat i kao Ebu . imam.. preselio na ahiret.a.Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni.s.a.s. Njegova majka je Zejneb. bio je stalno uz Poslanika. imam. d`.v.a.podari mu veliki imetak i dobar porod).” Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn .s. s.Nu'aj: “Abdullah ibn Omer. Ka`e Ebu . sluga Allahovog Poslanika.v...a. Jo{ kao dijete primio je islam. Enes ibn Malik ka`e: “Stigao je Vjerovjesnik.a. moj sin. rekao: 'Gospodaru moj. Sa vojskom u bitkama je i{ao sve do [ama.v.s. s. pa u~ini dovu Allahu..v.v. a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an.” Nafi' veli: “Ibn .s.” Enes.Omer radio u ku}i?” Odgovorio je: “Vi to ne mo`ete. sin je Malika ibn en-Nadra. a zatim sa ocem u~inio Hid`ru. pa sve dok nije umro.a.. Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika. u Medinu kada mi je bilo deset godina.s. Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha ka`e: “Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana je moja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika. s. uve}aj mu imetak i porod (tj.v. a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao ga da se ne bi osu{ilo.” Upitali su Nafi'a: “[ta bi Ibn.{.a. nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi.a.. od svih njegovih ashaba. muhaddis.a. pomno ga pratio. kako je pitaju o propisima nasljednog prava.. umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e godine po Hid`ri. r. za njega. preselila je na ahiret 57.” Majka vjernika. a ja sam bio pokriven dijelom njene odje}e..' Tada je Allahov Poslanik.s. s.. muftija. uzor....v.90 Islamsko znanje s.a.v. s.Hamza el-Ensari el-Hazred`i en-Ned`d`ari el-Medeni. sin je Omera ibnul-Hattaba.. s.s.. na svakom mjestu na kojem bi klanjao.” Enes.. Abdestio bi za svaki namaz posebno. a kada je umro. godine po Hid`ri. r. Hafse.. znanje Ai{e bilo bi vrednije.

s.v. s. od Enesa.Abbas.s. hafiz.” Prenosi Seid ibn D`ubejr od Abdullaha da je rekao: “No}io sam jedne no}i u ku}i svoje tetke Mejmune. fakih svog vremena..s. da mudrost (hikmet).v. s.” I jo{ je rekao: “Pomilovao me je Resullullah. s..s.Abdurrahman el-Ensari el-Hazred`i es-Selemi el-Medeni.Abbasu je bilo trinaest godina. Ibn .. pa sam donio i stavio vode za abdest Bo`ijem Poslaniku.” Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: “Umro je Poslanik. a primio je islam jo{ prije toga. i prenosi dobar dio hadisa od njega. podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere. prou~i dovu za mene: 'Gospodaru moj.a. ka`e: “Rekao nam je Poslanik.a. godini `ivota.a. Prenosi dosta hadisa od Poslanika. r. imam u tefsiru. el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki. ja dijete.Hurejre.s. r. Na to Poslanik..a. pa ka`e: “Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namaz Allahovog Poslanika. s. s. d`. r.a..Islamsko znanje 91 Enes ka`e: “Tako mi Allaha.” Pri~a Ebu . Bio je lijepog lica i gra|e.a.v.a. poznat kao Ebul-Abbas. po kosi i u~inio dovu da mi Allah. r.Abbas. d`. D`abir veli: “Jedne no}i je Vjerovjesnik.s. poznat i kao Ebu Abdullah i Ebu . s.a. a `ivio je nekoliko godina nakon Ibn .a...v. Umro je kao veliki imam.. . sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini `ivota. a ona `ena.s. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme..{. ili 68.s.v.s.v.a. na dan 'Ugovora na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje. Ro|en je tri godine prije Hid`re. umro je 93. a broj moje djece i unu~adi je oko stotinu. Vjerodostojno predanje od njega govori: “Bili smo ja i moja majka (tada) od nemo}nih. Abdullah ibn Abbas..v. pa je on upitao: 'Ko je ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'.v..' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine. mud`tehid.a..Omera. od Allaha. tra`io oprosta za mene dvadeset i pet puta. umro je 67. D`abir ibn Abdullah.Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku.” Tako|er. alim ovog ummeta.” Enes ibn Malik..” Umro je. r.. a Ibn . r.s.a.” Ibn .'” Mud`ahid veli: “Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn .v. s. sin amid`e Resulullaha. s. moj imetak je zaista velik.a.a. veliki alim ummeta. velikih intelektualnih sposobnosti i ~iste du{e.. veliki imam. visok. godine po Hid`ri u svojoj 103. Oko trideset godina je bio uz Poslanika.a. fekih.a..{. s. ozbiljan i umjeren.s. godine po Hid`ri. ashab Allahovog Poslanika. puno ime mu je D`abir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram.v.

s. Upitao sam ga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj. s.' Oti{ao sam do njega.v. kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila poput sada{njih.” Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila.a. da bi se vratili Kur'anu.. za propis ~ovjeka koji. o`ivljavanje predanja koje je ve} bilo “zamrlo”. po`rtvovanje i tra`enje njegovog sunneta jo{ vi{e su se pove}ali..v. novotarijama i zabludama od kojih se trebalo za{tititi. briga. treba imati na umu te{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme. smrti. u mjestu El-Medajin. pokazuju primjeri koji govore o njihovim rezultatima. pa smo me|u njih ubacili i ra{irili ovaj hadis. Tada mi je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis. pojedina plemena koja su bila udaljena od Medine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ih svom plemenu.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?' Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je `iv. s.a. Nakon Resulullahove.s.' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje. a ve} je re~eno?!” (tj. s. ili. Buharija bilje`i u svom “Sahihu” od ‘Ukbeta ibn Harisa. pak. pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika. a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha. s. s..” Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: “Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od nekog ashaba. s. Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis.92 Islamsko znanje PO@R TVOV ANJA I PUT OV ANJA PO@RTVOV TVOVANJA PUTOV OVANJA U CILJU SAKUPLJANJA HADISA Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika. odgovorio mu je: “Kako. ne znaju}i.v. Naravno.o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno.s.v. kada je saznao da je jedna `ena dojila i njega i njegovu `enu. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika.a. od koga si ti ~uo hadis?' A on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an. upitao je Vjerovjesnika. Tako|er.s. taj {ejh me je uzeo za ruku i uveo u ku}u.'”212 .v. prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~ele pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama.s.a. kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima. te krenuo za Medinu..v.v.s.. Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena: Imam Seid ibn Musejjeb ka`e: “U tra`enju samo jednog hadisa znao sam putovati danima. a bio je u Meki. o`eni sestru po mlijeku. da je odmah uzjahao konja. itd. gre{kama prilikom preno{enja. Poslanik.' Upitao sam: 'O {ejh.s. pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli to predanje od tog ashaba li~no.a. s. Mu'mel ibn Ismail veli: “Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima sura u Kur'anu.da je haramzabranjeno). i jo{ je `iv. a od kojeg je ~uo taj hadis. Kada sam stigao.a. ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika. Kad tamo. a on me je uputio kod {ejha koji `ivi u mjestu Ibadan.a. Do{av{i.

s. i ~uvajte se novotarija u vjeri. Prihvatite ga. ili. na~in obavljanja namaza i sl. .s. ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva.v. ~ak i ako vam rob bude zapovjednik.. Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: ‘Irbad ibn Sarije ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik.v.” . Poja{njenje namaskih vremena.v. nema sumnje da je taj namaz neispravan. s. odbacuje se.a..v.v. tj.v.. do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika. d`.. d`.s. svaki bid'at je zabluda. s. ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata”.s.: 'Oporu~ujem vam bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu. u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno. d`. Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha. da se djelo obavi onako kako ga je obavio Resullulah. jesu: . Zaista. rekao: “Ko ne{to novo uvede u vjeru.{. onaj od vas koji bude `ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogih razmimoila`enja.) U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza. Pa ako bi neko do{ao i rekao: “Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika. s.El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika.. s.Islamsko znanje 93 [TETNE POSLJEDICE NEPOZNA VANJA SUNNET A (HADISA) NEPOZNAV SUNNETA Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja.{. poslu{nost i pokornost.a. Jer svaka je novotarija bid'at. ~vrsto ga dr`e}i. da uradi ne{to za {to o~ekuje nagradu.a.a.s. taj mu se posao odbacuje. veli da je Poslanik.).s.a. Vi se tada dr`ite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene. podne . r.namaz..”213 Ai{a.”214 A u Muslimovom predanju: “Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere. s. pak. a svaka zabluda vodi u vatru. {to nije od nje. s.a.{.ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha.a.

.“Rijadus-salihin”.” KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA. Molim Allaha. s.{...v... samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije.Izbor iz zbirke hadisa.”. u ovom te{kom vremenu.”. . ili “Nije to to. DO SADA PREVEDENE KOD NAS Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e: .. Postali su puka pri~a. Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju. da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticaj muslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika.. ili “[ta ti zna{. ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika.“^etrdeset hadisa” od imama En-Nevevija. prijevod i komentar “^etrdeset hadisa” koje je sakupio En-Nevevi.s. Kroz nepraktikovanje sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje.. prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko ih slu{a. ~ak i u velikom broju islamskih zemalja. Kod nas. d`. kao i na onoga ko ih sam spominje.“Es-Sunne” od Mehmeda Hand`i}a. pa makar bili zabilje`eni i kod Buharije i Muslima. nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom. negiraju}i se njihova vjerodostojnost.v.^etiri toma Buharijinog “Sahiha”. . “ovako su mene nau~ili. {to je.a.a. moramo konstatovati da se danas.”. op}enito u svijetu.94 Islamsko znanje DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU Na veliku `alost. s. a on odgovori: “Ne interesuje me. Hadisi se tek tako prepri~avaju. od imama En-Nevevija. I ne samo to.s. .“Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja”. to je sigurno daif. to mu nije te{ko zaklju~iti. {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no. ustvari. . Ko se imalo osvrne oko sebe.

ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE .

.

bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima (nevjernicima). Allah. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijet i Sudnji dan. Da je vjera ~ovjeku potrebna. ^ak i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga.. na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. ipak ima neku vjeru i uvjeren je u pobjedu neke svoje ideologije. a ka`njavati za zlo koje smo po~inili. spominje se njihova vjera.{. Podsti~e nas da ~inimo sve {to je dobro. vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne mo`e `ivjeti bez nje. d`. Vjera nas u~i da }e nas Allah.”215 Dakle. Govore}i o nevjernicima. a da u ne{to ne vjeruje. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. pa makar govorio za sebe da je nevjernik. a meni moja. d`.{.ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE ZNA^ENJE I POTREBA VJERE Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba.. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez nekog oblika objave. Zbog svega toga. d`. ka`e: “Vama va{a vjera. iako se govori o nevjernicima.{.{. onda je to bila vjera koju su ljudi sami izmislili. d`.. a odvra}a nas od svakoga zla. . govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star i ljudski rod. Kad to nije bila objavljena vjera. kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom. Nema ~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njim biti poslije smrti? ^ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on tra`i odgovor. radi polaganja ra~una za djela po~injena na dunjaluku.. Iz toga slijedi da nema ~ovjeka. Koji je naj~vr{}i oslonac. a prirodne nauke nisu u stanju da ga zadovolje. Vjera nas ja~a i hrabri.

Jesu li to ljudi. d`.. {alje preko nekog od Svojih poslanika. umniji i sposobniji od ~ovjeka. pogotovo kad smo svjesni ~injenice da On odr`ava red u svemiru na najsavr{eniji na~in.{. i bore se na Allahovom putu imecima svojim i `ivotima svojim. a jedan od njih jeste i ovaj: Ka`e Uzvi{eni Allah. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izra`ena kroz . Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. jabuke bez drveta. ~ovjek mo`e do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}i Stvoritelj. do}i }emo do zaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. To je mogu}e samo putem objave.98 Islamsko znanje SPOZNAJA BOGA Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek mo`e do}i do spoznaje Boga. Kada posmatra predmete oko sebe. ku}e bez zidara. ali razumom se ne mo`e spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima. Ljudi su pred izborom: da prihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo. U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi. i poslije vi{e ne sumnjaju.: “Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju. Prvi je izvor Allahova objava. Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah. Razum mo`e ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga. itd. o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima. Ako nave~er posmatramo vedro nebo.{. `ivotinje ili biljke. Na ovakav na~in razum dolazi do spoznaje Boga. I njih je neko stvorio. Sve ovo jasno govori da postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH. ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a. d`. Samo uvjerenje nije dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. Svojim razumom. a drugi ljudski razum. Kao razumni ljudi.”216 U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana. Oni su iskreni. vidjet }emo mnogo zvijezda.” 217 U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji i djelo izra`eno kroz borbu imovinom i `ivotom na Allahovom putu. ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet nije slu~ajno niti sam od sebe nastao. IMAN-VJEROV ANJE IMAN-VJEROVANJE Islamska je ulema ovako definisala iman: “Iman je ~vrsto vjerovanje srcem. mlijeka bez krave. biljke ili `ivotinje? Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i. Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora.

a.a. KADA I KAKO ^OVJEK POST AJE VJERNIK? POSTAJE ^ovjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta. Ja sam samo rob. Zato je i rekao: “Ne uzdi`ite me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a.v. d`.. u}i }e u D`ennet. s.a.s.a... industrijska proizvodnja.” 218 Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na bo`anstva jeste zna~enje prvog dijela {ehadeta. Ka`e Uzvi{eni: “Znaj da nema boga osim Allaha. sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao iznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga kao {to su to kr{}ani u~inili.v. s. . istigfar i pozivanje Allahu.a.s. sina Merjemina.s. slavljenje Allaha.. u skladu s islamskim u~enjem. Recite: ‘Allahov rob i poslanik. zemljoradnja. a to su: . s. i Poslaniku. post. ka`e: “Ko ka`e da nema drugog boga osim Allaha. i u tome bude iskren. Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {to ljudi obo`avaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim bo`anstvima.Islamsko znanje 99 vanjska djela. s. s.srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u.a. taj je asija (nepokoran) Allahu. i Njegovog Poslanika.’”220 Muhammed. To podrazumijeva obo`avati Allaha onako kako je to Poslanik. radio i vjerovati da je on bio ~ovjek.{.onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje.. d`ihad.s. tra`enje uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha. Iman koji je u srcu odra`ava se na djela i u skladu s ja~inom imana su i brojnost i veli~ina djela.. . s. te se povinovati naredbama i kloniti se svega od ~ega nas odvra}a.s. strah od Njega.djelo organa: namaz. trgovina. i njihovim javnim izgovaranjem: “E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu” (“Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”). nauka. Poslanik.” 219 Drugi dio {ehadeta “Muhammedun resulullah” zna~i vjerovati da je Muhammed.{.v. ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji.v..s.. Allahov rob i Poslanik.. poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan. zekat. a djelima ne potvr|uje. i zaslu`uje kaznu.jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha. d`. Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman. . .v.v. d`.{.

{. ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje nemarnost i lijenost.: “A kada im se ajeti Njegovi u~e. 3. Ako je ve}i iman. Najve}i stupanj je la ilahe illellah.. Allahov Poslanik. {irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima. tj. d`. a to je najslabiji vid imana.”224 Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima. iman u svim periodima ~ovjekovog `ivota nije uvijek isti. lahko zapada u grijeh. poti{ten. d`. onda neka ga prezire srcem... djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha. “Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom. bogobojazniji. Postoje faktori koji poma`u pove}anju imana i oni su dostupni svakome. a nekada ja~i. {to se ti~e vjernika. u~enjem Njegovih ajeta i lijepih imena. zaklju~ili da se iman pove}ava pove}anjem dobrih djela.Omer: “Nau~ili smo vjerovati. Kao {to ka`u D`undub ibnu Abdullah i Ibn . i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost. nau~ili smo Kur'an u~iti. ako ne mo`e rukom.. Ka`e Uzvi{eni Allah.{. 2.a. vjerovanje im se pove}ava.: “A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni”228. nije uvijek iste ja~ine.”226 Svaki ~ovjek mo`e kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje. Nekada je slabiji. on je zadovoljniji. a i stid je dio imana. Stoga su islamski u~enjaci. onda neka ga promijeni jezikom.”225 3.s. a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem. a smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman.. . s. Ka`e Omer ( govore}i ashabima: “Do|ite da zajedno pove}amo iman”. tmuran je. a potom su spominjali Allaha. nauka: izu~avanjem islamske nauke posti`e se uvjerenje i spoznaja.” 221 “. 2.100 Islamsko znanje POVE]A VANJE I SMANJIV ANJE IMANA POVE]AV SMANJIVANJE Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana. Ka`e Uzvi{eni Allah..” 222 “. d`. pa smo pove}ali svoj iman. sura im je pove}ala vjerovanje. na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa... osje}a tjeskobu u prsima i sl.v.{. A ukoliko se umanji.”227 Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao. a ako ne mo`e ni jezikom. Naime. vidjet }emo iz sljede}eg. rekao je: “Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva. Me|u najva`nijima su: 1. a najmanji uklanjanje smetnje s puta.” 223 A dokazi iz hadisa jesu slijede}i: 1.

a kada ka`emo mu'min.” On re~e: “Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik.udjeljuju. Ka`e Poslanik. . da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{ u mogu}nosti. U su{tini. Njegove poslanike. D`ibril. davanje zekata.: “Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha.v. onda ne nije~emo njegova djela.” (El-Enfal 2-4) Ovdje je Allah. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enja s terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadr`e uvjerenje.a. jer kada ka`emo musliman. post ramazana. upitao je Poslanika. obavljanje namaza. Sudnji dan i da vjeruje{ u Bo`ije odre|enje dobra i zla (kada' i kader). U drugom hadisu spominje se da je iman dio islama: “. s. a..s. s.. da klanja{ namaz. d`.”230 Ovdje je iman obja{njen definicijom islama. spomenuo i rad srca i rad organa. a kada im se rije~i Njegove kazuju. njih po~asti i oprost i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: ‘Iman. o~itovanje jezikom i potvrdu djelima. Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja. reci mi {ta je islam. Jedni ka`u da su to razli~iti termini sa posebnim zna~enjima.. onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje.{. Njegove meleke.a..v.: “Muhammede.s. oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Mi dajemo .. te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi ka`u da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi. Oni su zbilja pravi vjernici. da daje{ zekat. svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min. spomenuo iman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana.. Njegove knjige..s.a. vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. ~esto se mije{aju ova dva termina.Islamsko znanje 101 IMAN I ISLAM U poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab.” “Reci mi {ta je iman?” “Iman je da vjeruje{ Allaha. jer je nekada Poslanik.. Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene.’’’231 Ovdje je iman upotrijebljen u jezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom..229 Kada se govori o imanu i islamu. s.v.s.

” I oni govore: “^ujemo i pokoravamo se. s.v. oprosti nam. Tebi }emo se vratiti.s.” 232 “O vjernici.”234 PR VI IMANSKI [AR T PRVI [ART DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA. i u meleke Njegove. i vjernici .. 6. vjerovanje u Allahove knjige. Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Bo`ijom voljom i odre|enjem. Njegove meleke. Uzvi{eni Allah.svaki vjeruje u Allaha. i u onaj svijet-daleko je zalutao. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije. . vjerovanje u poslanike. Gospodaru na{. vjerovanje u Sudnji dan. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas). 3. vjerovanje u meleke. d`. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu i hadisu. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim dokazima samo dopunjuju svoje saznanje.” 233 Ka`e Poslanik. D@. i u knjige Njegove.[. 1. i meleke Njegove. 2.{. potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje i uvjerenje. poslanike. Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma i opipljivih ~injenica.: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. i u poslanike Njegove. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara. i poslanike Njegove: “Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. knjige. 4. vjerovanje u Allaha. 5.a.102 Islamsko znanje IMANSKI [AR TI [ARTI Da bi ~ovjek bio musliman.

d`. s.. jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu od njegovih najdra`ih. tako|er. djelu Allahovu. To je zaista velika nepravda. nastavnici.v. d`. prema kojoj je On ljude stvorio .”237 Primje}ujemo da Poslanik. potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili vatropoklonikom. isto tako. Fitra (uro|ena ljudska narav) Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog Bi}a.s. Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek. I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika. i tako dalje sve do prvog ~ovjeka.{. s. a nekada ih sami izmi{ljali. Pogre{no usmjereni knji`evnici.a.Uzvi{eni Allah. mi svjedo~imo' . samo je jedan dio ljudi tokom svoga `ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje. ka`e: “Ti upravi lice svoje vjeri.{. profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama. .{. Svim ovim uzrocima mora postojati prauzrok. On je stvorio du{e i one su ve} tada bile svjesne Njegova postojanja. Onaj Koji nije stvoren .I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ni{ta znali. vjeri. niti je nastao slu~ajem.s. u jednom hadisu ka`e: “Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi...a.oni su odgovorili: 'Jesi. Poslanik.Islamsko znanje 103 1. Islam je njegova osnova. d`. Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve ve`e jeste Stvoritelj svega. Ka`e Uzvi{eni: “I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatra`io od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' .s. a kr{}anstvo. Roditelji su. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove od svojih starih.” 236 Jedino uro|eni instikt mo`e objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje.{. jer je islam ovom djetetu uro|en. d`. jer je to prava vjera.v. koji. nije rekao: “Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom”. Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala. zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irka potvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanju postojanja Boga. nije sam od sebe postao. a.‘” 235 U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah. 2. Koje se zove Allah. Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji.ne treba da se mijenja Allahova vjera.. Ni jedan ~ovjek nije sam sebe prouzro~io. Kozmolo{ki dokaz Iz svakodnevnog `ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a. faktor koji zna u~initi dosta na zatiranju ~iste uro|ene prirode. Adema. U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom. kao pravi vjernik... a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka.

Da nije njih. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema Suncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi. Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi. Potom se ponovo iz oblaka vra}a na Zemlju. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe. Zato je ~ovjek nekad raspolo`en i zadovoljan. d`.doista su dokazi za one koji pameti imaju. Stvorio ih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati. On nam je u~inio dan za rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio. 4. One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode. Kao {to se la|a ne mo`e zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne mo`e biti bez svoga upravlja~a.po kojoj je rasijao svakojaka `iva bi}a. Vjetrovi nas rashla|uju i vr{e druge va`ne zadatke.. ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u `ivot vra}a zemlju nakon mrtvila njezina . Ki{a je odraz Allahove milosti svemu `ivom na Zemlji. Zato je cilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanje Jednog Jedinog Allaha. niti bi imale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi.{. I tako. pot~injeni oblaci koji izme|u neba i Zemlje lebde . @ivotinje koje Allah stvori. u ovisnosti je o ki{i.104 Islamsko znanje 3. a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. d`. Uloga vjetrova je neprocjenjiva.”238 Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec pokazuje ra~unanje vremena. Kad bi stalno sijalo Sunce. Teleolo{ki dokaz Teleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru. imaju veliku ulogu na ovom svijetu. Moralni dokaz Ovaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za dobro i zlo. smjena no}i i dana. ali sada u te~nom stanju kao ki{a. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u. Koriste ljudima i sastavni su dio prirode. a tjeraju ih vjetrovi. Ka`e Allah. nam daje ki{u koja sve to u `ivot vra}a. Vjetrovi prenose polenov prah i poma`u opra{ivanju biljaka. a to je Allah. d`. . Allah.{.: “Stvaranje nebesa i Zemlje. sve ima svoj red i svoju svrhu.{. sve bi bilo sasu{eno i spr`eno i ne bismo imali ni{ta: ni vo}a ni povr}a. tako|er. koriste se u proizvodnji i u druge svrhe. Na Zemlji `ivimo i koristimo njena dobra. promjena vjetrova. la|a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude. i od nje ovise i ljudi i `ivotinje. Voda se isparava i pretvorena u paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira.{. Mora i rijeke su Allahova znamenja. la|e ne bi imale po ~emu ploviti. d`. Sve {to raste i razvija se. Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i. Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna.

Me|utim. Za ubicu se dugo vremena ne zna. Ona ga natjera da se sam preda vlastima. Koji nas najbolje poznaje. Pamet zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi. izvu}i }emo zaklju~ak i re}i: `ivot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi. goni na priznanje i otkrivanje. ali se nije uspio spasiti od unutra{nje kontrole. Postoje me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. Upitamo li takve za najobi~niju olovku. Jedni su tvrdili da je `ivot na Zemlju do{ao s nekih drugih planeta iz svemira. da li je nastala sama od sebe. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastane ne{to `ivo? Mrtvo je ni{ta. `ivjeli u zabludi o postojanju Boga.samoro|enjem. d`. Koji ne umire . Kako je onda mogu}e da ne{to tako ogromno i slo`eno kao {to je vasiona . Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji. i poku{ao da sakrije svoje nedjelo. I koliko god ~ovjek nastojao da se oslobodi toga. njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i dan zbog po~injenog zla.Allah. Logi~ki dokaz U knjizi “[erhul . on je veseo i zadovoljan. 7. Nastanak `ivota na Zemlji Jedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak `ivota na Zemlji.moralni zakon usadio nam je Uzvi{eni Tvorac. u suprotnom. a kada u~ini zlo. nikad ne}e uspjeti. odgovor }e biti da nije. Taj osje}aj gri`nje savjesti . Tra`ili su od njega dokaz o postojanju . Prema tome.akide el-vasitijje” prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod EbuHanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. jer bi. Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja. ova teorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj. d`. on je mrzovoljan i nelagodno se osje}a. 5. moralni zakon u njemu. 6.{. mo`da. Nema `ivota iz mrtve materije.{. a ne zabludi i neistini. a iz ni~ega ne mo`e nastati ne{to. ili kako se to u biologiji zove “autobiogeneza”. od po~etka ljudskog roda. De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. Zato je nastanak `ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga. njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. ali ga njegov unutarnji sudac.sa kojom se nikako ne mo`e porediti olovka . Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam. Neki ka`u da je `ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno.nastane slu~ajno. Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja.Islamsko znanje 105 Kada u~ini dobro. Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je `ivot na Zemlji nastao iz mrtve materije . Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}uje na postojanje Allaha. Historijski dokaz Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se na zakonima zdravog razmi{ljanja. Za `ivot je potreban `ivot. On bi. Nemogu}e je zamisliti da bi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju.

post. On je opisan svojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka. tevhidur-rububije . VJEROVANJE Vjerovanje u Allaha.239 VJEROV ANJE U ALLAHA. strah.u svemu. tevhidul-uluhijje .. potom da se istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e. jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i svojstava. U njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu.{.{. bilje.tevhid . 2.. TEVHIDUR . Zbog toga je On stvorio d`ine i ljude. Sunce. “A d`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju. Kada je stigla i istovarila teret. dove. d`.. Mjesec. d`. zna~i: “^vrsto uvjerenje da je Allah.Allahova.Hanife im re~e: “Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morske valove i putuje sama do svoga pristani{ta.106 Islamsko znanje Boga.. Vladar i Stvoritelj.Allah. Nisu mu mogli ni{ta na ovo odgovoriti. d`.Hanife. d`. nadanja. “Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana. zekat.[. tevhidul-esmai ves-sifati . Gospodar svega. D@. zvijezde. a mo`ete pojmiti da ova nebesa.{.” Ebu .{. .. Ebu .RUBUBIJJE Tevhid predstavlja obo`avanje Jednog Jedinog Allaha. On Jedini zaslu`uje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz. `ivotinje i ljudi postoje bez svoga Stvoritelja.Hanife re~e: “Ne mo`ete shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara.” 240 Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene jedno}e. planine.. Tevhid se ogleda u tri podru~ja i to: 1.re~e Ebu . d`.Allahovo gospodarstvo. oti{la je nazad.. jedini je dostojan obo`avanja. poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju.{.Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze.” Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha. .” Indijci reko{e: “O tome razmi{lja{?!” “Da” .” Tada su shvatili da ih je Ebu . 3.

d`. da On Jedini donosi korist.Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahove jedno}e.” 242 .. Definicija ovog tevhida glasi: “^vrsto uvjerenje da je Allah. onda se nad Ar{om uzvisio.” To zna~i priznati da je Allah. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om. Uzvi{eni ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali.v. d`. koja ga u stopu prati. da poziva njemu. Gospodar svega i da nema drugog gospodara mimo Njega. Njemu sve pripada i u Njegovim rukama je sva vlast. zato se Meni klanjajte.a.. Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid. Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdoblja stvorio.{. Jedini Stvoritelj svega postoje}eg. s. .s. `enidbu po njegovom izboru i druge vrste ovosvjetskih u`ivanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid i nenapadanje njihovih tobo`njih bogova.s. jer on ujedinjava i vjernike. da On prima dove. u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah. Gospodar svjetova!” 243 Tako|er. mo`e ne{to halalom ili haramom u~initi.{. a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji. da On spre~ava i dozvoljava. d`. d`. u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom. Tevhidom ~ovjek postaje neovisan.Nevjernici Meke nudili su Muhammedu. s.{. On ka`e: “Gospodar va{ je Allah.a. Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. d`.{. On tamom no}i prekriva dan. .Islamsko znanje 107 . a najva`nije jesu svakako sre}a na dunjaluku i uspjeh na ahiretu. Njime se ~ovjek osloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha. da je On Jedini Vladar. da On opskrbljuje i daruje.{. tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha..v.Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid. Tako je Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: “Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. Zatim. tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha. a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene. da On o`ivljava i usmr}uje. Tevhid je izvor du{evne snage koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na Uzvi{enog Stvoritelja.Poslanik.‘” 241 ... bogatstvo.

v. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}e kroz Njegova djela. Gospodar. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razila`enja izme|u poslanika i njihovih naroda od Nuha. Koji zaslu`uje da bude obo`avan i postoje la`na bo`anstva ili bogovi koje ljudi obo`avaju. Ali onaj koji vjeruje da je Allah. uz ili mimo Allaha. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je monoteista. d`.. Onaj Koji vjeruje da postoji samo jedan Bog dostojan obo`avanja. “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. d`. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. Oni su vjerovali da Allah. bez obzira {to ga.{. To je su{tina ovog tevhida.. uz ili mimo Allaha.{. Tako je ispravno re}i da ima pravi Bog. vi nemate drugog boga. u dovi. poslu{nosti. jer ~initi ibadet nekom drugom. d`. a nisu dostojni tog obo`avanja... a. .a. jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje). plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar. d`.. Ovdje je va`no napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se obo`ava.. ali ne vjeruje da je On i jedini Bog kome se ~ini ibadet. onda je politeista. pa do Muhammeda. jedini istinski.” 245 U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika.108 Islamsko znanje TEVHIDUL-ULUHIJJE . da je On sve stvorio. Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. tako ne zove.{. jeste {irk. d`. s. a ako ne vjeruje.s.. zato se Meni klanjajte!‘” 244 Svi su govorili: “Bojte se Allaha. mo`da.. u svome strahu i nadi. poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. ratovao protiv njih i dozvolio njihovu krv i imetke.ALLAH. te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju...s.{. Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu. taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji opskrbljuje i pro`ivljava. a ovo je. ali nisu vjerovali da je Allah.v. d`.a. njegovo vjerovanje nema smisla.v. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadet nekom drugom.s.s. te je Poslanik.{. neprikosnoveni Bog i da nema drugog boga mimo Njega.{. s. ali ih samo ovo vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida. ki{u.a. Tevhidul-uluhujje sadr`i u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati..[. JEDINI NEPRIKOSNOVENI BOG KOME SE IBADET ^INI ^vrsto uvjerenje da je Allah. D@. d`. ka`emo da ga on uzima za svoje bo`anstvo. u stvari. oslanjanju. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi poslanici su slati zbog njega.{. s. daje nafaku.

da je li{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i kako Ga je opisao Njegov Poslanik. ~ist je od svih nedostataka. s.a...v.v.drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom. sin robinje Tvoje. U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. bez dodavanja ili oduzimanja. za koga ve}ina uleme ka`e da nije izvedeno ni iz kakvog korijena.a.. da ..: “Bo`e moj..a. s. molim Te svakim Tvojim imenom. u}i }e u D`ennet. lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova.Islamsko znanje 109 TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF ATI -VJEROV ANJE VES-SIFA -VJEROVANJE U ALLAHOV A IMENA ISVOJSTV A ALLAHOVA ISVOJSTVA ^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah. d`.v. kojim si Sebe nazvao.{. d`. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avati ih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima.{.” 246 Zna~enje rije~i “ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet” jeste to da onaj ko ih upozna.tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zala`enja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava.{.{.: “Allah ima 99 imena. Moja sudbina je u Tvojoj ruci. d`. ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet.. ALLAHOV A LIJEP A IMENA I NJIHOV BROJ ALLAHOVA LIJEPA O Allahovim.s. Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene.{. d`. .v. bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih. ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si nekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadr`ao. Ka`e Resulullah.s. Pored 99 Allahovih. sin roba Tvoga. d`. Ka`e Poslanik. a svako ime je izvedenica iz svoga izvora. sunneta. s.{. . s. ko se bude dr`ao granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima). lijepih imena koja su spomenuta u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postoje i ona koja su za nas skrivena i nepoznata. Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava. ja sam Tvoj rob.a. vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju.s..prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u Allaha i Njegovih stvorenja. razumije. opisan svim svojstvima savr{enstva. i bude njima molio Allaha. d`. Allah je nepar i On voli nepar. sto manje jedan. svojstva: . Allah.s. Tvoja odluka je pravda u vezi mene. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah. nau~i napamet. Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova.

a.{..{..{. i u knjige Njegove. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah.svaki vjeruje u Allaha.a.. i meleke Njegove.v. s. Allahova je. 1) Stvaranje meleka .s. Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovna bi}a) koji su stvoreni od svjetlosti. zna. ka`e: “Iman je da vjeruje{ Allaha.. i vjernici . Uzvi{eni ka`e: “A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove.s.daleko je zalutao. Gospodaru na{. i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih.”250 Stvarnu su{tinu meleka. d`. svjetlom srca moga. njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima. d`.”249 U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnim dokazima.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|en i niko Mu ravan nije!‘” DRUGI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U MELEKE VJEROVANJE Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha. naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe. mudrost da ljudima po{alje poslanike izme|u njih. Uzvi{eni.110 Islamsko znanje u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga.. d`.Stvoreni su prije Adema.oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv ..s. te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo. na {to nas upu}uje slijede}i ajet: “A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!' . i u onaj svijet .. da njime odstrani{ moju `alost i odbije{ brige moje!”247 Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. i Poslanika. ^itava jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima. a. Tebi }emo se vratiti. Ka`e Uzvi{eni: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. Njegove meleke. oprosti nam. a to je sura “El-Ihlas”: “Reci: 'On je Allah .. jedino On. i zbog toga govor o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima. Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta.v. i u poslanike Njegove. a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu od Uzvi{enog. s.'”248 Poslanik.' I oni govore: '^ujemo i pokoravamo se.

On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi. a ne grije{e u onome {to im se naredi. vidio D`ibrila sa {est stotina krila.Islamsko znanje 111 prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje. a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu. ne ulaze u bra~ni `ivot. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.257 5) Meleki.v.. sa jako crnom kosom.” 256 U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud ka`e se da je Poslanik. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. pokorni i odani Allahovi robovi Meleki su Allahu. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. On uistinu.. Ne grije{e niti u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka. On onome {to stvara dodaje {ta ho}e. Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu. {tujemo. bri`ni. kao {to su to kr{}ani pripisivali Allahu. [to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni. s. kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu.” 258 I ka`e Uzvi{eni: .{. islamu i predznacima Sudnjeg dana. Tada se pojavio u bijeloj odje}i.a.: “Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti). d`. “253 2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja Dokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna stvorenja od svjetlosti. s. u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibn Kelbi. a d`ini od vatre.s. “Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani.s. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima. o tome nas obavje{tava Poslanik. d`..a.a. U kazivanju o Merjemi navodi se: “Mi smo njoj meleka D`ibrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno stvorenog mu{karca.. ihsanu. s. ne piju..s. koji meleke sa po dva.' On re~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate.. Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju sve naredbe.{. sve mo`e. ne spavaju. Stvoritelj nebesa i Zemlje. i na njemu se nisu vidjeli tragovi puta.v. 3) Mo} pretvaranja u druge oblike Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka.v.” 254 Tako isto je D`ibril dolazio Muhammedu.{.‘” 252 Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju.255 4) Meleki imaju krila U suri Fatir Allah. d`. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke. potpuno pokorni i odani...

s. pa u~vrstite one . a to }e.” 261 Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah.s. pra}enje i bilje`enje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. tre}e za brda.” 260 “I onih koji naredbe sprovode. ka`e: “Nema dana u kome ljudi osvanu. drugi ga navode na dobro. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{. Uz ~ovjeka su meleki “Kiramen katibin”. zaista.a. koje si im obe}ao. pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom. Koji je iznad njih. a drugi ka`e: 'Oduzmi od onoga koji {krtari.. a posebno kada su vjernici u d`ihadu.s.: “Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja. i radujte se D`ennetu. Jedni zapisuju njegova djela. zadu`io jedne meleke za zvijezde. daj onome koji dijeli'.'”265 Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima. meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva prema onome {to je ~ovjek poduzeo. neke za ki{u itd. a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Bo`e. izbjegavanje zla. uvedi ih u edenske vrtove. i ~ine ono {to im se naredi. druge za oblake.{. Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog `ivota i nikada se ne odvajaju od njega. a grie{nike kore: “Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne `alostite se. Ka`e Allahov Poslanik.. d`..v. I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela.{.. tre}i ga ~uvaju itd.'”266 Oni podsti~u one koji tra`e znanje. Uzvi{eni ka`e: “I sre|uju ono {to nije sre|eno. d`. one koji su bili dobri. pomaganje ljudi u robovanju Allahu.v.”259 6) Meleki i svemir Meleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu.” 263 Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: “Meleki koji dr`e 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaru na{. koji vam je obe}an.”262 “A nad vama bdiju ~uvari.a.”267 U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. s. kod Nas cijenjeni pisari. zablude i fitne. i pretke njihove i `ene njihove i potomstvo njihovo. a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije.. 7) Meleki i ~ovjek Postoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa. jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela .Ti si mu se smilovao. koji bilje`e ljudska djela: “On ne izusti ni jednu rije~.112 Islamsko znanje “Boje se Gospodara svoga. njegovo odr`avanje. “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama. Ti si uistinu silan i mudar.. veliki uspjeh biti!'” 264 Poslanik.

. padanje ki{a. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. doista. od Gospodara svemira cijenjenog. tamo pouzdanog!” 272 “U~i ga jedan ogromne snage. koji je zadu`en za dono{enje objave Allahovim poslanicima.” 273 [to se ti~e Mikaila.”270 MELEKI SPOMENUTI U KUR'ANU I HADISU D`ibril. a imaju zbog ~ega da {kripe.'” 274 Kiramen katibin . mo}nog. kretanje oblaka. On je spomenut u jednom ajetu zajedno sa Mikailom: “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu? a on. tebi stavlja na srce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. razboriti.Islamsko znanje 113 koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti.{. kazivanje izaslanika plemenitog. a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'. d`. kao {to su strujanje vjetrova. koji se pojavio u liku svome. odre|ivanje zelenila i boje u bilju. Uzvi{eni Allah.” 268 8. i zorom kada di{e. Kur'an je. zaista. on je zadu`en za pojave i promjene u prirodi. Allahovom voljom. Prvi put da bi ozna~io umiranje svega stvorenog. veli~ine i ukusa plodova itd. a drugi put radi ponovnog o`ivljavanja.pa Allah je. nicanje rastinja. i D`ibrilu i Mikailu .” 269 O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: “Nebesa su za{kripala. Broj meleka Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to ka`e Uzvi{eni: “A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna. pa ih vi po {ijama udarite i udarite ih po prstima. ka`e: “Oni }e dozivati: 'O Malik.'” 271 Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir: “I kunem se zvijezdama koje se skrivaju. koje se kre}u i iz vida gube. i no}i kada ona veo di`e. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim. neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i: 'Vi }ete tu vje~no ostati. kome se drugi pot~injavaju. Na njima nema mjesta koliko pedalj. Malik je ~uvar D`ehennema. Israfil je zadu`en za puhanje dva puta u sur (rog).

da se oni kojima je data Knjiga uvjere. kao {to Uzvi{eni ka`e: “Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zadu`en.” “Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. a izaslanici na{i. donose hranu. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e.'” 278 Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima. Me|utim.” 277 U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka.” 280 Meleki zadu`eni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o d`ehenemskoj vatri. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti. d`. drugi s lijeve strane ~ovjeka i pi{u djela. u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail. Mi }emo pozvati Zebanije. koji znaju ono {to radite. “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. a prijesto Gospodara tvoga }e toga dana. zapisuju. ~uvari . i kad do njega do|u.114 Islamsko znanje Allah. Ka`e Uzvi{eni: “A nad vama bdiju ~uvari.” 275 “Uz svakog od vas su meleki. a kapije njegove ve} {irom otvorene. osmerica dr`ati. po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. niti je ikada moglo pasti na um ljudskom srcu. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{a djela. Melek smrti On je zadu`en za uzimanje ljudskih du{a. i da se onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti.” 283 “Pa neka pozovu dru{tvo svoje. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu: “I oni koji }e u vatri biti govorit }e stra`arima d`ehenemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!'” 281 “Nad njim su devetnaesterica. ne sumnjaju..” 276 “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. koji stoje jedan s desne.279 Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost dr`anje Allahova 'Ar{a (prijestolja). Ima ih devetnaest. pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo. koji su uz njih. ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima. a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka.” 284 Meleki zadu`eni za gostoprimstvo d`enetlija: Oni selam nazivaju i izra`avaju dobrodo{licu d`enetlijama. kod Nas cijenjeni pisari. I Sekar282 je ljudima samo opomena. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernicika`u: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. i da oni kojima je data Knjiga i oni koji su vjernici.{. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. ispred njega i iza njega. i o njima nas je obavijestio Uzvi{eni: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. jedan sprijeda a drugi straga. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. a zovu se Zebanije. iznad njih.

” 291 Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima.{.v.. i u ovom ajetu: “Ovo doista ima u listovima davna{njim. slao knjige (objave). d`. Tevrat: objavljen Musau. d`. Uzvi{eni Allah. d`. koji je priznao Tevrat prije njega objavljen. 288 3. d`.. a.s. koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici.”.. slao je . s..s. a..{. tako je isto i prethodnim poslanicima slao objave (knjige). i Allah. u njemu }ete vje~no boraviti!'” 285 Jo{ da napomenemo da se meleki ne `ene niti razmno`avaju. Uzvi{eni ka`e: “Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima. Zebur: objavljen Davudu. Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. Slijede}i ajet nam poja{njava tu ~injenicu: “Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu.s. listovima Ibrahimovim i Musaovim. poslali. Ind`il: objavljen Isau. Knjige spomenute u Kur'anu su: 1.. u njemu je uputa i svjetlo.. 287 2.Islamsko znanje 115 njegovi }e im re}i: ‘Mir vama.a.”..{. a. a njemu smo dali Ind`il.. a Davudu smo Zebur dali”. Uzvi{eni ka`e: “Poslije njih smo Isaa. To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah. . sina Merjemina.{. poslao Kur'an Muhammedu.s.. i nikada se ne opisuju mu{kim ili `enskim spolom..” 290 Tako|er.s. O tome nas je Allah. 289 4. od grijeha ste ~isti. obavjestio u ovome ajetu: “Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima) Musaovim i Ibrahimovim. zato u|ite u nj.286 Kao {to je Allah. TRE]I IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U ALLAHOVE KNJIGE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja.... ali njihova imena nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu.{..a. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imao poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio du`an dostaviti ljudima.. d`.

odnos ~ovjeka i ~ovjeka.” 295 Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom.{.. Njima su obuhva}eni svi segmenti ljudskog `ivota: odnos ~ovjeka i Gospodara.. poja{njava iskrivljenja i promjene koje su u njima nastale. samu istinu. i da bi Allah. voljom Svojom.. odnos ~ovjeka i prirode... Sve ono {to se na|e u knjigama. znak je da je to iskrivila ljudska ruka..i dali smo mu Ind`il.116 Islamsko znanje vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida.{. ibadeta.” 293 O Ind`ilu Allah ka`e: “.. a u suprotnosti je sa islamskim principima. d`. Uzvi{eni ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat. a potvrdio je i neke propise va`e}e za sva vremena i prostore. poslu{nosti i svega {to vjera zahtijeva. samu istinu.” 292 ST AV VJERNIKA STA O ALLAHOVIM KNJIGAMA Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan.: . istina i svjetlo ljudima. koju On nije spomenuo. U njima su zakoni i pravila o ljudskim postupcima. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {to je do{lo u njima..” 294 Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allaha cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i osobinama nad ostalim knjigama. u njemu je uputa i svjetlo. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao. A povod neslaganju bila je me|usobna zavist. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije. ba{ od onih kojima je data. uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu se nisu slagali. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. i po njima je slao Knjigu. d`. Kur'an sadr`i su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima. Poni{tio je dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode. Uzvi{eni Allah. itd. d`. Do{ao je kao potvrda. va`e}im za ~itavo ~ovje~anstvo. te na~in vjerovanja. tj. Neke od tih osobina su: 1. ka`e: “A tebi objavljujemo Knjigu. 2.. u njemu je uputa i svjetlo.. i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi.{. “A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. Kur'an je jedina bo`anska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah.

a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. li{en svih ljudskih svojstava. a razilaze se sa njim u zakonima i propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme. bilo s koje strane. Kur'an je svim ljudima uputa i objava. meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog. a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk prema Allahu.{. neka ~ini dobra djela i neka. svjesno izvrnuli. “A on je. zaista. Ko `udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih. knjiga za{ti}ena. a kr{}ani ka`u: 'Mesih je Allahov sin. kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom. a nikako bo`anska bi}a.” 297 Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|u ljudima. jer malo ko od njih vjeruje. One se sla`u sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju). ~uvati od ljudskog iskrivljavanja. do{ao vam je Poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. Ka`e Uzvi{eni: “Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio.. la` joj je strana. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. po volji Svojoj.{. dok su druge objave slate samo odre|enim narodima. i niko Mu ravan nije!'” Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi. “Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi. U suri El-Ihlas ka`e se: “Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije.. ona je objava od Mudroga. ubio ih Allah! Kuda se odme}u?” 302 Kada je objavljen Kur'an.” 300 “O sljedbenici Knjige. Objasnio im je da je Allah. d`. u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja jevreja i kr{}ana. “Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati. ne smatra Njemu ravnim nikoga!'”303 . po{to su ih shvatili. iz usta njihovih.” 298 Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Ind`ila od kr{}ana. zaista. d`.” 299 “Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: '^ujemo ali se ne pokoravamo!' i '^uj ne ~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni ka`u: '^ujemo i pokoravamo se!' i '^uj' i 'Pogledaj nas!' . iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje.Islamsko znanje 117 “Mi smo. ^injenica je da je Kur'an posljednja Bo`ija objava te je stoga njegovo ~uvanje od iskrivljavanja neophodno.' To su rije~i njihove. 3.. ali Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo. Kur'an o tome ka`e: “Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin'. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih. tj. te da On nema djeteta. klanjaju}i se Gospodaru svome. opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati” 296.” 301 Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je Uzejr Allahov sin.bilo bi za njih bolje i ispravnije.

i prije njega su dolazili poslanici..s.s. Nevjernici su oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga {to govore. On je onakav kakvog ga je D`ibril u~io Muhammedu. njih kako se odme}u. Poslanika Muhammeda.a. kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenili i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli. zatim.”305 ^injenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se mo`e pripisati Allahu. “Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 'O sinovi Israilovi. sti}i svakog od njih koji nevjernik ostane. Dana{nji psalmi. zaista. Kur'an je sav zapisan za `ivota Muhammeda. ~ak ni od najbli`eg Allahova roba. citatima. sin Merjemin. i pogledaj.. i njegovo boravi{te }e D`ehennem biti.s. a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. s. a majka njegova je uvijek istinu govorila.a. 3.a. osim Kur'ana. Kur'an je ostao sa~uvan i originalan. tako da se ne mo`e razlikovati Allahov govor od ljudskog. i kakvog ga je on prenio svojim ashabima. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa bo`anskim putem ubacivanja raznih tuma~enja. biografije poslanika i njihovih u~enika. 4..v. kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je on jedan od troga (sveto trojstvo). pored onih iz Kur'ana.. u svojim poglavljima. Takav je isti slu~aj i sa “Novim zavjetom”. nesnosna patnja }e. historije. [to se ti~e sadr`aja prija{njih knjiga koje danas . u svakoj rije~i i svakom slovu. i mome i va{em Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim. dok za drugog to isto nema svoje osnove te se ne mo`e pripisati Bogu. d`. 2. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi. Na{a je du`nost da vjerujemo u Bo`anski izvor svih spomenutih objava i da su one do{le kao uputa ljudima.” 304 Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: “Mesih. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a.v. i oboje su hranu jeli. Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno je od Allaha odre|en (tevkifi). Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa bo`anskim govorom.{. Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti. samo je poslanik. koji su poznati pod imenom “Stari zavjet”. s. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima kojima su dostavljene. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija iste knjige i razmimoila`enje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. Ind`ilom.118 Islamsko znanje Tako|er. s. klanjajte se Allahu. Kod jednog prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna. i pod njegovom kontrolom i bo`anskim nadzorom.v. Neki od njih su: 1. pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja). a koji je u originalu “Tevrat”. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze.

niti nije~emo niti potvr|ujemo. Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana te vjerovati u sve {to se nalazi u njemu. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadr`aj tih objava. to vjerujemo. Tako za Ibrahima. govor.ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje. a koje su. spoznao je dobro i zlo. prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svih ljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu. isto tako ka`u da je Harun pozvao Izrael}ane u obo`avanje teleta. ka`u da je la`ac..306 [to se ti~e Kur'ana. jer nemamo dokaza o tome.ono {to ne spominje Kur'an i sunnet. za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama. d`. da je Davud u~inio blud.{. Kur'an je istina od Allaha.. postale takve.”’ “I ra`alosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio.{. knjiga Starog zavjeta 3/22: “Re~e Gospodar Bog: ‘To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas. rije~ i slovo sa~uvani. alejhisselam. d`. a odbijati sve {to mu se suprotstavlja. a navedeno je u pro{lim knjigama.. u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: “Geneva”/1.” U njemu se. i rastu`i se u svome srcu. . vjerujemo da je to ~isti Allahov. te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{em obliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast. Tako|er. spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju ~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u. na{ odnos prema njima je sljede}i: . istina. jesu odlike knjiga koje danas posjeduju kr{}ani i jevreji.. . kojoj ne mo`e ni{ta parirati.itd. zahvaljuju}i njima samima. i da su svaki izraz. 5. tako|er. da je Sulejman obo`avao kipove `ele}i time udovoljiti svojoj `eni..Islamsko znanje 119 nalazimo pred sobom.ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo. . Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje.

{. Vjerovanje u poslanike zna~i: “~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah. 2. pored spomenutih. Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani.{. U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik.” . s tim {to mi ne znamo njihova imena. a potom ga Allah. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eni Allah. koja nije novi {erijat (vjerozakon). d`.{.”307 On ka`e: “Mi smo i prije tebe poslanike slali. d`... Koji ih je i poslao.{. ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik.s..a. po~inju}i sa Ademom. odabrao da prenese novi {erijat ljudima. ima poslanika i vjerovjesnika. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika.. o nekima od njih Mi smo ti kazivali.310 POSLANSTVO .” 308.120 Islamsko znanje ^ETVR TI IMANSKI [AR T ^ETVRTI [ART VJEROV ANJE U POSLANIKE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama. slao poslanike svim narodima. 1. u odnosu na prethodnog vjerovjesnika. Vjerovjesnik nije zadu`en dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanika koji je poslan prije njega..VJEROVJESNI[TVO Postoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga {to im se objavljuje. Poslanik (resul) je osoba koju je Allah.000. d`. Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah. Du`nost svakog ~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima. i zadu`i ga preno{enjem novog {erijata. s..{. Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha.. a zavr{avaju}i sa Muhammedom.v. a o nekima nismo. Zato se ka`e: “Svaki poslanik je vjerovjesnik. d`. Iz ovih definicija mo`emo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika. a da im nije poslanika ili opominja~a poslao. u~ini poslanikom. a u drugom ajetu veli: “Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod. d`.” 309 Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu. ako ho}e.

. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana.” 311 “I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik.{. Duhovno-moralna svojstva Nepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima u cilju prakti~nog primjera. d`. a. 4. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste.{. d`. Spolja{nja-vanjska svojstva Poslanici su ljudskog roda i Allah. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstva koja po~iva na dru`enju sa ljudima. ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata. a bio je samo vjerovjesnik..{. Infektivna bolest mo`e prouzrokovati izbjegavanje poslanika od ljudi...: “Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo poslali. d`. itd. d`... htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlo`eni . nikada nije slao `ene kao poslanike. 2. Poslanici su mu{karci..moralna svojstva. Npr. d`. d`. du{evno . ubijen je..s. a. Ka`e Uzvi{eni Allah.” 313 Poslanici i vjerovjesnici nisu izlo`eni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu kao {to je sakatost. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici slati i kafirima. a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitog obavljanja misije me|u ljudima. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba.{. zato {to melek ne mo`e komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a.Islamsko znanje 121 3. Allah.”312 Ovdje se za Musaa ka`e da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga (Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom). a vjerovjesnicima one nisu davane. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim. i trajalo je jedan period nakon ~ega je ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru. one.. Mudrost je u tome {to Allah. nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike.s. SVOJSTV A POSLANIKA SVOJSTVA I VJEROVJESNIKA Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja. bitno je znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha.{. 1. djeluju odbojno na ljude. Poslanici su imali knjige.{. Uzvi{eni Allah.. Jahja. “I prije tebe smo slali samo mu{karce.. tako|er.

a.s..” Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka o Resulullahovom. kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. [to se ti~e Musaa.. jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena. pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati. Iskrenost (sidk) Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili. ako ne u~ini{ to.Bekr.a.' I nevjernik se zbuni. pa zar je mogu}e da sla`e na Gospodara ljudi. dok su u svakodnevnom `ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha. a.” Ibrahim mu re~e: “‘Allah daje da Sunce iza|e sa istoka. d`. Dokaz njihove o{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima.s.. s. donio dokaz koji je protivnika potpuno zbunio. onda nisi dostavio poslanicu Njegovu. i{ao je logikom koja ka`e da onaj koji mo`e da o`ivljava i usmr}uje. a.v. odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga..”316 Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim. Tako je rekao: “Muhammed ne la`e ljudima. Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim.”315 Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet) Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi. u~ini ti da iza|e sa zapada.. objavio i nije im dozvoljeno da i{ta od [erijata ili akideta zataje.s. mo`e i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada. onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama onih koji nered ~ine na Zemlji.. ne i od malih na koje ih je Uzvi{eni upozorio. ve} je `elio pomo}i drugom ~ovjeku koji ga je pozvao u pomo}.314 Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|eno je da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah. Ibrahim. ( kada mu je Nimrud rekao: “Ja o`ivljavam i usmr}ujem. a.s.v. Zato je bilo neophodno da budu pametni. a Allah }e te od ljudi {tititi. poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema svome narodu prije poslanstva.{. s. priznao je i prihvatio poslanstvo Muhammeda. Ebu .s. a.. Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave.. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put.. Kada bismo rekli da je poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva.s. Uzvi{eni Allah ka`e: “Poslani~e..a. r..122 Islamsko znanje grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost. koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka. . zbog svog prethodnog znanja o njegovoj iskrenosti..

a. ovo lice nije lice la`ova.a. s.. Stvari koje upu}uju na ispravnost jesu: a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: obo`avanje Allaha ili idolopoklonstvo? Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?. do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva. b) da li je ova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a. povjerovala je u istinitost Muhammedova. morala.v.”317 . kada je vidio Poslanika.. radijallahu anha.a. tako|er. To se da zaklju~iti na osnovu njegove povjerljivosti. poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave.Bekrom. DRUGI: LI^NOST POSLANIKA Li~nost poslanika. s. Takav je slu~aj i sa Ebu . e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove izazove i probleme?. do}i }e do zaklju~ka i uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili.v. r. rekao je: “Tako mi Allaha. Hatid`a. c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?. pak..s. mo`e uputiti na istinitost njegova poziva. zatim na~ina njegova postupanja i komuniciranja sa ljudima.. o neispravnosti.a. f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?. iskrenosti.Islamsko znanje 123 DOKAZI KOJI UPU]UJU NA ISKRENOST POSLANIKA I ISTINIT OST NJIHOV A POSLANSTV A ISTINITOST NJIHOVA POSLANSTVA PR VI: SU[TINA POSLANSTV A PRVI: POSLANSTVA Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva. Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja. r. Abdullah ibn Selam. da li je prilago|ena }udima i instiktima ljudske du{e?.s.

. Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha.s. d`.one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima. u Kur'ani kerimu: “A kada Isa.” 319 Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegove istinitosti.NADNARA VNA POJA VA ^ETVRTI: NADNARAVNA POJAV Mu'd`iza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva. a. Onaj . d`. {to drugi ljudi ne mogu uraditi.320 Mu'd`iza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u u svakodnevnom `ivotu.a. ali neki od njih.{. re~e: 'O sinovi Israilovi. sin Merjemin. Zato nalazimo kroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika tra`e od njih da im poka`u ne{to nadnaravno.' I kad im je on donio jasne dokaze. podr{ke na putu poslani~ke misije.124 Islamsko znanje TRE]I: NAGOVJE[T AJ PRIJA[NJIH NAGOVJE[TAJ POSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU POSLANIKA POSLIJE NJIH Ka`e Allah. to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se. a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove.. d`. ne mogu se ste}i i On ih daje kome On ho}e.. s. Ono {to {ejtani ~ine. zato {to je on pe~at svim poslanicima. darovao nekom svom poslaniku kako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva. ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed.v. oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'” 318 Kako god je Isa. s. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: .{.one koje poti~u od Allaha..{.{.. Zato se u Kur'anu ka`e: “Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani). tako isto su ga najavili i drugi poslanici i vjerovjesnici.{. koji }e poslije mene do}i. doista. Muhammeda kao {to sinove svoje znaju. svjesno istinu prikrivaju.v. ^ETVR TI: MU'D@IZA .s.. d`.. znaju Poslanika.s. d`. Mu'd`iza je nadnaravna pojava koju je Allah... Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i uobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja.a. najavio dolazak Muhammeda.

u~vr{}enje vjernika u imanu. d`.v.a. s dokazom (mu'd`izom) od Gospodara va{ega. One koje su poslate kafirima su radi izazova.v. ka`e jezikom Isaa.{. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in `ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli. 2. Njemu je pokoran i koristan je ljudima.a. Drugi dio u~enjaka smatra da je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'd`iza. d`. s. 6.: “. Vrsta i su{tina mu'd`ize odgovarala je vremenu u kome se pojavila. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inio odre|enu mu'd`izu. jer u suprotnom mu'd`iza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvo osobenosti. i oja~anje njegova uvjerenja kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim.. 4. ^injenica je da su neke mu'd`ize poslate kafirima. 5. Uzvi{eni Allah. d`. To je dokaz koji ljudima potvr|uje istinitost poslanstva odre|enog poslanika.. s.s. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku. dok je donosilac {ejtanskih ~uda Allahu.{. a neke vjernicima. d`. KARAKTERISTIKE MU'D@IZE 1. Izvor je mu'd`ize Allah. Jedan dio u~enjaka smatra da je “izazov” op}a karakteristika mu'd`ize. 3. Mu'd`ize poslanika Muhammeda.. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e.. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no.{. izazov kafirima. imale su za cilj: 1. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima. a..{. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha.”321 2. Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi. 3. a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana. la`ac i {tetan ljudima.Islamsko znanje 125 ko dolazi sa mu'd`izom od Allaha.s. i kod svakog poslanika. nepokoran.322 .s..

2. d`. “prijateljima”. tolerantan. i kloni se onoga {to mu je Allah zabranio. d`.. d`. Ako dobije malo. fin sugovornik. obavlja druge dobrovoljne ibadete.. To je po~ast i izraz posebne pa`nje prema njima.{.. strpi se. Ne tra`i vlast. Kada vidimo historiju ashaba. Evlija obavlja sve farzove. 5. najpre~i mu je Allah..{. {.324 6. izrazito blag. .126 Islamsko znanje KERAMETI I EVLIJE UVOD U POGLA VLJE O KERAMETU POGLAVLJE Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode. U dru{tvu je prijatan. iskrena u ibadetu. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise. Nije samodopadljiv niti hvalisavac.. ne `udi za imetkom.325 Jednostavno.a. daje ih nekim Svojim dobrim robovima. ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti. d`. posebno pobo`nim osobama koji iskreno i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima. ako dobije puno zahvalan je. a definisana je kao: “osoba odana Allahu. 3. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu.v. lijepog je morala. djelima. poziva dobru.. polo`ajem. radi preciznog i ta~nog dostavljanja Objave.s. Takva osoba se zove “velijj” ili “evlija”. trudom. potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao Poslanik Muhammed. poslu{na.{. iako ih je Uzvi{eni Allah. vidjet }emo da su grije{ili. izbjegava sve grijehe.PRIJA TELJA PRIJATELJA ALLAHOVA 1. a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima. imetkom. a Uzvi{eni Allah. 4. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku. s.323 KARAKTERISTIKE “EVLIJE” ALLAHOV A [TI]ENIKA . mnogo klanja nafila.

Ja ga sklonim. to }e. “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo.v. pa njegov sluh kojim slu{a bude samo radi Mene. A kad ga Ja zavolim. za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu. Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat. Allah onoga koga On ho}e opskrbljuje bez ra~una..” 326 Prenosi Poslanik. ima vi{e. oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali.{. Moj se rob Meni postepeno pribli`ava vr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim. Ja mu udovoljim. Kerameta Merjeme. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez njenog truda. kod nje bi hrane na{ao. radijallahu anha. ruka njegova kojom prihva}a bude samo radi Mene. veliki uspjeh biti. i da se o njoj brine Zekerijja. O tome govore ajeti 9-26 sure El-Kehf. 'Odakle ti ovo o Merjema?' . Allahove rije~i niko ne mo`e izmijeniti.on bi upitao. Pogledaj suru “Merjem”.s. s. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se od rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao. d`. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao. od Allaha. a ako se Meni utje~e. da je rekao: “Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni blizu. ajeti: 30 i poslije njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima. zaista. U suri El-Kehf spominje se doga|aj vezan za “stanovnike pe}ine” koje je Allah uspavao 309 godina. . Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatra`i.” 327 DOKAZI O POST OJANJU KERAMET A POSTOJANJU KERAMETA Kur'an Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu. njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene. a ona bi odgovorila: 'Od Allaha..'”328 Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori iz be{ike u ~asu kada ju je njen narod optu`io za blud.Islamsko znanje 127 DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA Uzvi{eni Allah ka`e: “I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji).a. Ni~im se Moj rob ne mo`e vi{e Meni pribli`iti od onoga ~ime sam ga Ja zadu`io. njegova ljubav prema Meni preovlada. a zatim ih ponovo pro`ivio.

koji je oti{ao prije isplate naknade. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima. 4.. kao {to je hadisi-kudsijj. NA^INI DOST AVLJANJA OBJA VE DOSTA OBJAVE Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: “Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a.128 Islamsko znanje Hadis U hadisu su. Allah. a..OBJA VA OBJAV “Dostavljanje odre|enog govora od Allaha. objavljuje ono {to On `eli.. ili iza zastora. tre}i da je svom najamniku.{. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima. tako|er. porijeklo Vahja je od Allaha.v. o~uvao njegova sredstva pa ih. osim nadahnu}em.329 VAHJ . d`. na na~in da doti~ni poslanik ili vjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha. ~ak. a potom mu ih predao u potpunosti.”330 U skladu s ovom definicijom mo`emo izvesti glavna svojstva Objave: 1.a.s. zaista.” “On je. 6. spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudi kojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrim djelima da ih On spasi.. za dostavljanje vahja poslanicima zadu`en je D`ibril.{. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava. Njegovom voljom.{. i umno`io. ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an. s. d`. ali su rije~i od Poslanika. koji. ili da po{alje izaslanika. d`. 2.{. Uzvi{en i Mudar!”332 . d`.. drugi da se ustegao od bluda kada je to mogao u~initi. 5. otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju.s. d`. 3.{. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha. a ponekad je vahj po zna~enju.

. s. a.s. d`. ka`e: “Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva. kada je bio na Israu i Mi'rad`u i kada mu je propisano pet namaza.A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao”338.s.”337 Direktan govor Allaha. s.. ali iza zastora..a. Gospodaru moj.v. [to se ti~e nadahnu}a u srce.{... i svoj ed`el (rok trajanja `ivota)..335 Poslanik.a. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa tra`io da vidi Allaha: '”. na ovom svijetu je nemogu}e. NADAHNU]E Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu..s. tako da ovaj ne vidi Allaha. sa Muhammedom.. Poslani~ki je san objava od Allaha. pa ako ono ostane na svom mjestu. jednom na po~etku objave .. a Musa se onesvje{}en strovali.a.s. IZA ZASTORA Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva.”336 2. Vi|enje Allaha. sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom.. d`.{. dva puta u njegovom pravom liku. a. alejhisselam: “. ja sam vjernik prvi. s.. On se spominje u vi{e sura.s.v. A {to se ti~e sna poslanika.. vidio je u snu da treba `rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da se radi o Objavi od Allaha..”333 To zna~i da su Poslaniku. u D`ennetu.Islamsko znanje 129 1. d`..v.. Tre}i je razgovor Adema.{.{.v. d`.v.. ^im se osvijesti re~e: “Hvaljen neka si! Kajem Ti se. Muhammed. d`.. To se odvija na tri na~ina: a) da se pojavi u svom stvarnom liku. s. ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpuno budan i pri sebi.. vidjet }e{ Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri. On ga sa zemljom sravni.s.. stvorio..“ali pogledaj u ono brdo. bio je istinit san.a.a. d`. onako kako ga je Allah. ono se spominje u ovom hadisu: “Zaista mi je Sveti duh (D`ibril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije nego upotpuni svoju nafaku. vidio je D`ibrila. Ibrahim.{.Ne mo`e{ me vidjeti” . on se smatra istinom.s. DA PO[ALJE IZASLANIKA Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja D`ibril. uka`i mi se da Te vidim! “ . d`.{.v. i Allaha. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana. s.a. s.s.{.re~e . 3.

Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom.'” 343 Dolazio je Muhammedu.s. pro`ivljenje poslije smrti.”340 Tada je D`ibril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje.. razboriti.345 Jednog dana bio je na devi kada mu je do{la ova vrsta objave. To je bio za Poslanika.v.s. a drugi put za vrijeme Israa i Mi'rad`a.s. {to se opisuje u suri En-Ned`m: “Pou~ava ga jedan ogromne snage.s.{. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. Zbog te`ine objave deva je kleknula.s. u liku ~ovjeka kada ga je obradovao sinom Ishakom: “I obradovali smo ga Ishakom. obra~un. ima {est stotina krila341. c) dolazak objave kao zvuk zvona. bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanju p~ela.: “I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu.{. Melek je do{ao Ibrahimu... najte`i na~in objave i tada bi mu u danima `estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja. u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija. i u meleke Njegove..a.”347 . a.a..a.daleko je zalutao. vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim.s. Dokaz za to je slijede}i kur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan: “O vjernici.130 Islamsko znanje u pe}ini Hira339. D`ennet i D`ehennem. Sirat }uprija.'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti. i u knjige Njegove. Havd (vrelo). d`. i u Knjigu koju je objavio prije. osim `ene tvoje. d`.reko{e oni . i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. i sve {to je Allah. vaganje djela. i u poslanike Njegove..” 346 Ovaj imanski {art podrazumijeva “vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. b) da do|e u liku ~ovjeka. a.. s. a jednom je do{ao u liku beduina koga nije niko poznavao344.”342 Tako je isto do{ao i Lutu.a.v. patnja ili u`ivanje u kaburu. on se zbog njih sneveseli i uznemiri. na obzorju najvi{em. s.v. a. ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti. i u onaj svijet .s. koji se pojavio u liku svome. 'Ne boj se i ne brini se' . u njima pripremio za njihove stanovnike. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una.. PETI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U SUDNJI DAN VJEROVANJE Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. o onome {to }e se desiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova.v. s. U jednom hadisu spominje se da D`ibril. u hadisu. izlaganje knjiga u kojima su zabilje`ena ljudska djela. Ponekad bi objava silazila dok je Poslanik. s.

kao {to ka`e Allah. upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja i toka doga|aja. Svako ime odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. Jevmud-din (dan polaganja ra~una). ^esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. ali se ne priprema za nju.348 Iz zna~enja ovih imena mo`emo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. IMENA SUDNJEG DANA Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje). Jevmul-fasl (dan razdvajanja). i dr. Nevjernik je svjestan da }e umrijeti. Na va`nost vjerovanja u Sudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. El-Azife (smak svijeta).{. tako|er. Prakti~no. Jevmul-hurud` (dan izlaska). Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). El-Kari'ah (smak svijeta). Smrt je ne{to najbli`e nama u na{im ~ulima. Zbog toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnji dan. Jevmul-hulud (dan vje~nosti).Islamsko znanje 131 Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem danu. po~ev od pro`ivljenja pa do kona~ne presude. i Nama }ete se poslije vratiti. a rijetko se mo`e na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut. Po~inje novi svijet u koji ulazimo sa posljedicama onoga staroga. El-Ahireh (drugi svijet). Jevmut-telak (dan susreta). Jevmut-tenad (dan dozivanja). El-Ga{ija (te{ka nevolja). Es-Sa'a (~as). Jevmul-d`em'i (dan skupljanja). Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. time se zavr{ava mukotrpni dunjaluk. A svaka du{a }e umrijeti. Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. El-Waki'a (veliki doga|aj). El-Hakka (~as neizbje`ni). Et-Tamme (velika nevolja). svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani. Jevmul-ba's (dan pro`ivljenja). Svaka sura sadr`i temu o Sudnjem danu. a isto tako ne{to najdalje od nas u na{im mislima.: “Svako `ivo bi}e smrt }e okusiti.” 349 . Jevmul-hisab (dan obra~una). Ono {to. Jevmul-hasreti (dan kajanja). Jevmul-feth (dan pobjede). d`.

a. da je pitala Poslanika. o kaburskom azabu. tj. Od Ibn .” Ka`e Ai{a: “Poslije toga nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika. kaburski je azab istina.s. u kabur mu do|u dva crno-plava meleka koji ga pitaju: “Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?” Vjernik }e odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. da je klanjao neki namaz. Dva meleka koji }e ispitivati ~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir.v. a kazna ih je stigla zbog malih stvari..132 Islamsko znanje KABURSKO ISKU[ENJE. Uzvi{eni Allah.pred njima }e berzeh (zagrobni `ivot) biti. vjera mi je islam.v. sve do Dana.. pregrada).a.. Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na onom i na ovom svijetu. ~uo sam ljude kako ne{to govore. s. a Muhammed. ka`e: “. To je `ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kog i od ahiretskog `ivota. .”353 Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu. U vjerodostojnim hadisima zabilje`eno je da kad ~ovjek umre. pro{ao je pored dva kabura i rekao: “Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju.a.s.s.v.. Prenosi se od Ai{e. d`. a da nije zatra`io za{titu od kaburskog azaba. a drugi se nije ~istio poslije male nu`de. Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge.”352 Ovo se zove i kabursko isku{enje. s. Postojanje ovakvog `ivota utvr|eno je vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda.a.v.”350 Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor. s. pa joj je rekao: “Da.”354 A zatim }e biti tu~en i mu~en. zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovaraju na pitanja meleka.Abbasa prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. s. KAZNA I ISPITIV ANJE OD DVOJICE MELEKA ISPITIVANJE Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje `ivota koji po~inje odmah nakon smrti.v..”351 2. ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i biti nesigurni. Munafik }e re}i: “Ne znam. Kur'an ga je nazvao “el-berzeh”. pa sam i ja govorio. pa. je moj poslanik i moj vjerovjesnik. zagrobni `ivot je pregrada izme|u dunjaluka i ahireta.s.a.s. s. radijallahu anha. 1...{. kada }e o`ivljeni biti.

i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica. Neki od njih su: 1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti: Ebu-Hurejre. 2) otvore mu se vrata D`ehennema356.Islamsko znanje 133 VRSTE KABURSKOG AZABA Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 1) udaranje `eljeznim ~eki}em.s. ka`e se: “.. Ka`e Poslanik.’ Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?' Re}i }e: ‘Ja sam tvoje lo{e djelo.a. s. prenosi hadis u kome se ka`e: “. pripremljeni za vjernike. Ka`e Allahov Poslanik..a u ruci mu je ~eki}. zatim }e mu se osvijetliti. pa }e mu se re}i: 'Mirno spavaj.v.: “Kada neko od vas umre. naravno. Udarit }e ga jednom i on }e se pretvoriti u pra{inu. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu. Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i d`ina”355.a.”357 4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u D`ehennemu ujutro i nave~er: Ka`e Allahov Poslanik.. a ako je od stanovnika D`ehennema.: “Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog u}i jedna u druga..a..'”359 KABURSKI U@ICI U kaburu postoje i u`ici koji su.s. u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: ‘O`alosti se zbog onoga {to te ~eka. Ovo je dan koji ti je obe}an.s. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.'”358 5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnog mirisa.. 3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu.zatim }e mu se kabur pro{iriti za sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko. opisuju}i meleka koji }e do}i u kabur.: “. postalo bi pra{ina.a.v.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?' . U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib.. Ako je od stanovnika D`enneta. i ka`e mu se: 'Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. s. s. r.v. kada bi njime udario brdo.

' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao. d`.i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.”361.{. a oni se u svojoj nemarnosti okre}u. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e.s.. ipak je nazna~io i objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu. Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana.i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled”362...”360.” 365 “A {ta ti zna{... prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e te veseliti.134 Islamsko znanje Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mlado`enja koga ne budi niko do najvoljenija mu osoba.... a mjesec se raspuknuo.a. a te`ak }e biti nebesima i Zemlji. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. Mali predznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itim dru{tvenim slojevima. raduj se Allahovom zadovoljstvu i d`enetskim ba{~ama. 2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom: U hadisu stoji: “.” 366 “Pribli`io se Sudnji dan.”368 . punim u`ivanja. Zbog toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje. Reci: ‘To samo Allah zna.” 367 Allahov Poslanik. Ovo je dan koji ti je obe}an.v.. kada }e se zbiti.'” 364 Ipak. 3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled: U hadisu: “. a ko si ti? Tvoje lice je kao lice onoga koji donosi dobro. ka`e: “Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazao je na blizinu ka`iprsta i srednjeg prsta). mo`da je Sudnji dan blizu. ali ve}ina ljudi ne zna. ka`e: “Pitaju te o Sudnjem danu.'”363 PREDZNACI SUDNJEG DANA Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike.' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo. sasvim neo~ekivano }e vam do}i. Islam zabranjuje predskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah. Razlog takvoj podjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima. Reci: 'To zna jedino Gospodar moj. lijepe odje}e. 4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti D`ennetom: “Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica. s. {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa: “Pribli`io se ljudima njihov obra~un. slobodno mo`emo re}i da je on blizu.' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.' I tako }e ostati dok ga Allah ne pro`ivi iz njegove postelje..

podjelili na tri grupe: 1. a.. grupa koja se jo{ nije pojavila.369 Neki u~enjaci su ove predznake.. Ina~e su prva i druga grupa. grupa koja se pojavila i pro{la.s.izlazak Sunca sa zapada. s. mali predznaci Sudnjeg dana.”371 . ra{ireno pijenje alkohola..a. i tome sli~no. a u tre}u grupu ulaze veliki predznaci kao i neki od malih predznaka. jo{ traje i ponavlja se. silazak Isaa. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojavi skupa sa velikim predznacima.v. On je rekao: “Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na ka`iprst i srednji prst). s obzirom na njihovo pojavljivanje. kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja. Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana.Islamsko znanje 135 PODJELA I DEFINICIJA PREDZNAKA SUDNJEG DANA MALI PREDZNACI Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno du`i vremenski period i oni su uobi~ajene prirode. kao {to su: . 2. nadmetanje u gradnji visokih ku}a. grupa koja se pojavila. VELIKI PREDZNACI To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan.370 MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 1.s. pojava Ded`ala. Poslanstvo Muhammeda. 3. dolazak Je'd`ud`a i Me'd`ud`a i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije.

pa godina bude trajala kao mjesec. pit }e se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral.”373 5.'”372 Ovdje se `eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enja `eljeti smrt. Mjesec se rascijepio na dva djela..s. r.v.Hurejre. mjesec kao sedmica. s.s. sedmica kao dan. s.. r. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa. Pri`eljkivanje smrti Ebu ..v. Mno{tvo zemljotresa Ebu . 7.a. prenosi da je Allahov Poslanik.a.a. Pojava la`nih poslanika Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su poslanici. a malo mu{karaca “Tako }e odnos biti pedeset `ena naspram jednog mu{karca. ka`e se: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu. d`. Ovaj doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer. 3. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik.a.377 9.v. prenosi da je Allahov Poslanik.a. r. Rascjepljivanje Mjeseca U vrijeme poslanika Muhammeda.v..s.Hurejre. u odnosu na `ivot prije njegova poslanstva.”375 8. kako bi sa~uvali vjeru. r.s. s. rekao: .Hurejre.a.”374 6..{. veoma kratak. Kratko}a vremena Ljudi }e osje}ati da vrijeme sve br`e i br`e prolazi i da neme bereketa u njemu.136 Islamsko znanje Hadis nas upu}uje da je zemaljski `ivot poslije Muhammeda. Bit }e mnogo `ena.. s. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog ~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu. prenosi da je Allahov Poslanik. prvi ajet.a. ka`e: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja.a..v. 2. U hadisu kojeg je zabilje`io Ahmed od Ebu . dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka. 4. dan kao sat..Hurejre. Opona{anje drugih naroda Ebu . sat kao varnica.v. i da je to mno{tvo `ena povezano sa pojavljivanjem d`ehla i nestajanjem znanja. s...s.a..s. a pojavit }e se neznanje.”376 Ibn-Had`er ka`e da }e Allah.a. s. a mnogo `enska djeca.

Islamsko znanje

137

“Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode, pedalj po pedalj, ar{in po ar{in. ‘Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni. ‘Pa na koga drugog ako ne na njih?’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”378

POJA VA EL - MEHDIJA POJAV
Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 1. vjerodostojni; 2. slabi; 3. la`ni i izmi{ljeni. Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju le`i u pojavi brojnih frakcija u islamskim dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To je dovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se kao i ja.”379 U drugom rivajetu se ka`e: “Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produ`io taj dan kako bi u njemu poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj. Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.”380 Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }e preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribje`i{te u koje bi se sklonio od nasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom kao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovnik nebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...”381

138

Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA
Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: “Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas je kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' ‘U~imo o Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Ded`ala, `ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, tri velika zemljotresa; na istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'”382 Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod u po~etak Sudnjeg dana.

1. POJA VA DED@ALA POJAV
Nazvan je Ded`alom zbog velikih la`i kojima je sklon. Jezi~ki “ded`al: zna~i onaj koji pokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da je on samo la`ac i da nije ono za {to }e se predstavljati. Opis Ded`ala Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Ded`ala zbog opasnosti koju sa sobom donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabima poznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. Prema hadisu Ded`al ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrd`ava, boja tijela mu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Ded`alove natprirodne pojave 1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani. 2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio ga je s ki{om koju tjera vjetar. 3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje

139

voda. 4. O`ivljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: “Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti o`ivim roditelje?”, itd.) 5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u gdje bude htio. 6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo o`iviti. Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega. 7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.
Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao kod Sebe. “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika‘, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.” 383 Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaska na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali i predstavljali kr{}ani. Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti d`izju. Tada }e se pove}ati imetak tako da ga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.”
384

140

Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA SA ZAP ADA ZAPADA
Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnih pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi, ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni koji su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to to Uzvi{eni Allah ka`e: “Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...” 385 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.”386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE
O njoj Kur'an govori: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje iza|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.” 387 Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada se pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@
Je'd`ud` i Me'd`ud` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etak Sudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u pred sobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama, kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, ajeti 92-98. Je'd`ud` i Me'd`ud` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: “...i Allah }e poslati Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje

141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.’” 389

6. DIM
Ka`e Allah, d`.{.: “Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!” 390 Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg dana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sve ljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: “Ovo je te{ka, nesnosna kazna.”391 Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadr`ati 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovati zbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393 Re}i }e: “Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!” Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: “A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{ao istiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'”
394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA
Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a., jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: “Od Ummu Seleme prenosi se da je rekla: ‘^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: 'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres na Arabijskom poluotoku'...”396 Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti u`asni i obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Had`er u komentaru Buharijinog Sahiha ka`e da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti veliki dio Zemlje.397 U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{iri nemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA TRA KOJA ]E TJERA TI LJUDE PREMA MAH[ERU VATRA TJERATI
Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjerati prema Mah{eru. U sahih hadisima ka`e se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142

Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda ka`e se: “...i vatra koja }e se pojaviti u kotlini Aden i tjerat }e ljude”399; 2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: 'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat }e ljude.'”400 Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljude prema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe: - prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup; - druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a drugi pje{ke i}i; - tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI
Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan, Sirija i Palestina). Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i pje{ke i pu`u}i.” Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: “Tamo }ete biti skupljeni.”402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU
U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti od po~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u D`ennet a nevjernika u D`ehennem. Predznaci Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {to postoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanja snijega, vra}anja `ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. Po~etak Sudnjeg dana bit }e obilje`en strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresima na Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski `ivot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesiti velika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od straha pobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Ka`e Uzvi{eni Allah:

gdje su vladari Zemlje?'”405 PUHANJE U ROG (SUR) Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta. kada Smak svijeta nastupi. a nebesa }e smotati Svojom desnicom.” 403 O ovom zemljotresu govori se i u suri “Zilzal” (Zemljotres).. a zatim ispariti. s. a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. odjednom ustati i ~ekati. i kada se du{e s tijelima spare. d`. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu: “I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upana vuna. a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti. pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti. Prvo }e puhanje biti znak da }e sve `ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti. Ka`e Uzvi{eni Allah.” 404 Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik. a zatim }e re}i: 'Ja sam Vladar. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. osim onoga koga Allah bude htio ostaviti. i kada se D`ehennem raspali. veliki doga|aj biti! Na dan kada ga do`ivite. Zatim }e se Zemlja zamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo.Islamsko znanje 143 “O ljudi.” 407 .a. svaka }e dojilja ono {to doji-zaboraviti. i kada se listovi razdijele.” 4o6 Tako|er ka`e Uzvi{eni: “I puhnut }e se u rog. i ti }e{ vidjeti ljude pijane. i kada se divlje `ivotinje saberu. i kada se D`ennet pribli`i svako }e saznati ono {to je pripremio. ^itava Zemlja }e ledinom postati. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. i kad steone kamile bez pastira ostanu. a oni ne}e pijani biti. i kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena. Nebo }e se rascijepiti.{. Iz nje se jasno vidi da }e ~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati “[ta joj je?” Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njih prirodnih zakona na Zemlji. Povratit }e se `ivot u svaku osobu i oni }e tada ~ekati. i kada se mora vatrom napune. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. i kada se nebo ukloni. ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna stra{na biti. Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti. Mora }e se jedna u druga uliti. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudi boraviti u svojim kaburima (grobovima). Mjesec }e se sa Suncem sastaviti. i kada se planine pokrenu. Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada }e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti pro`ivljeni.v. i kada zvijezde popadaju.s. Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres.: “Kada Sunce sjaj izgubi.

. “. odje}e i neobrezani. niti mu` za `enom. Tako se desilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine). Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima. kada je rekao: 'Na Kijametskom danu ljudi }e biti pro`ivljeni bosi. Ai{a.. d`. niti majka za k}erkom.a. . u moru se ugu{ili. rekla je: “^ula sam Poslanika.. Kur'an ka`e: “Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti.{. sve }e ih o`iviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio. sin za ocem. biti prvi koji }e biti pro`ivljen.v. Mi smo doista kadri to u~initi?” 411 Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni. a ja }u biti prvi koji }e ustati. U sahih hadisima spominje se da }e Muhammed.s.. koje je Allah. mislili su da su ostali samo jedan dio dana.' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e. iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io. niti k}erka za majkom. usmrtio i koji su prespavali tri stotine i devet godina.s. tako }emo ih ponovo iz ni{ta stvoriti. divlja zvijer ih pojela..” 409 Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e. Niko ni za koga ne}e brinuti. U`asna situacija u kojoj }e se tada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom.s. kada su se probudili. odgovori: 'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju. niti `ena za mu`em ne}e tada brinuti. s. Svak }e se o sebi zabaviti.a. smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova. goli i neobrezani.a.'”410 Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka.” 4o8 Svaki umrli bit }e pro`ivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta.. i ljudi i d`ini i {ejtani i `ivotinje...v..144 Islamsko znanje PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE) Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti pro`ivljeni. Otac za sinom. koji su na postelji umrli. radijallahu anha. to je obe}anje Na{e..v. to se ta~no ne zna. Musa }e tada ve} stajati pod Ar{om. On ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti toga dana. nevjernici }e govoriti: 'Ovo je te`ak dan!'” 412 [to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una.i netremice gledaju}i u glasnika i `ure}i. s.Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili. Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una. s. jedni druge }e gledati?' Poslanik. “. Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo.

a.” 417 Allah. d`..v. Dakle.v. Naravno. Uzvi{eni ka`e: “Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio. rekao: “Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu. O njima Allah. re~e: “To se odnosi samo na izlaganje djela.” 414 “Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori. kao {to ni dunjalu~ka pravda nije kao ahiretska. }e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati.s. d`. mi smo bilje`ili sve {to ste vi radili. radijallahu anha. Kada vidi svoja djela. ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku.. i malo i veliko. Ai{a..” 415 Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela. a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati: “^itaj knjigu svoju. ^ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~iji grijesi budu ve}i. s.a. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. Mo`emo to usporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tu`ilac i optu`eni iznose svoja djela i nakon preciznog razmatranja se ustanovi da li je optu`eni kriv ili ne i koliku kaznu zaslu`uje.Islamsko znanje 145 POLAGANJE RA^UNA. i to direktno i bez posrednika.” Rekla sam: “Allahov Poslani~e. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. IZLAGANJE DJELA I PRESUDA Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. kod nas cijenjeni pisari. svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu u kojoj su savr{eno i precizno zabilje`ene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom svijetu. dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska. zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u njegovu desnu ruku data.{..s. koji znaju ono {to vi radite.”418 . i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati.”416 “Tada }ete ispitivani biti. s. lahko }e ra~un polo`iti?'” Poslanik. Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim svijetom.{. dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!”413 Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki bilje`ili sve {to je on radio na ovom svijetu. to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo. prenosi da je Poslanik. a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e i ka`njen.

Pod obra~unom se smatra skup i analiza svih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela. . koji je poslan svim ljudima. i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne mo`e pro}i bez svjedoka i dokaza.a. biti su|eno po posljednjem vjerozakonu. Neko }e vrlo lahko zavr{iti ra~un. svaki narod bit }e pozvan prema svojoj knjizi. zemlja. knjige. Njegova pravednost je potpuna. SVJEDOCI I DOKAZI Svako su|enje. itd. po~et }e obra~un. meleki. procjenjene sve okolnosti.” 421 Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika Muhammeda.” 420 “. meleki pisari i imetak. {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih dobrih djela. pa i ovo zadnje. sluh. Mahmud Hattab es-Subki u djelu “Ed-Dinul-halis” ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik. Svjedoci su poslanici. vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti.v. priznanja.146 Islamsko znanje POLAGANJE RA^UNA Nakon {to se izlo`e djela.. noge. Isto }e tako biti ukazano i na dvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih lo{ih djela. ruke.”419 SVJEDO^ENJE POSLANIKA Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: “I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e.s. ko`a.. ukazane sve lijepe namjere i skru{enost srca. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{ava da su svjedoci la`ni i “naru~eni” te se pravda ne mo`e zadovoljiti. Na ahiretu je Sudija Gospodar svih svjetova. dan. s.. vid. dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti.I knjiga }e se postaviti. a ne po vjerozakonima `idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni. Sva ~ovjekova djela bit }e obra~unata. no}.

. i onaj koji bude uradio i koliko trun zla.Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene. oni prvi bit }e zadr`ani da bi ih sustigli ostali. ruke o djelima. jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela ~inio. Allah.. rekao je: “. ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti: “A kada se listovi (knjige) ra{ire. a ako se ne pokaje. tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to. d`.{. O^I. ka`e: “Danas }emo im usta za~epiti.” Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati. -vidjet }e ga. Poslanik.' To su njene vijesti. svjedo~iti.” 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenu knjigu i re}i }e mu se: '^itaj svoju knjigu.‘” 423 SVJEDO^ENJE ZEMLJE Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo. i kada Zemlja izbaci terete svoje. u{i {ta su slu{ale. dovoljno je da ti danas sam protiv sebe ra~un svi|a{. u{i njihove. prema tome {ta je ~ovjek radio. njegovi udovi svjedo~iti: jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru. o~i njihove. s. i kad do|u do nje.”424 SVJEDO^ENJE UDOV A UDOVA (JEZIK. KO@A) U Kur'anu se spominje da }e. ko`a {ta je dodirivala. RUKE..vidjet }e ga. ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana.a. a noge njihove }e Nam o onome {ta su radile.v. Ako se ~ovjek pokaje. neka djela }e biti pobrisana.. U[I. i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' . i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili.toga dana }e ona vijesti svoje kazivati jer }e joj Gospodar tvoj narediti. NOGE.. o~i o onome {to su gledale. ka`e: “Kada se Zemlja naj`e{}im svojim potresom potrese. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. 'Za{to svjedo~ite protiv .s. d`. U suri “El-Zilzal” Allah.Islamsko znanje 147 SVJEDO^ENJE KNJIGA Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe. ruke njihove }e Nam govoriti.{.”425 “A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. a pet ~ula {ta su osje}ala.. Kada ~ovjek umre.

hladnija od leda. Allah. dao je da i mi progovorimo'.” 429 Ispitivanje ra~una je radi procjene djela.v. posti}i. d`..v. s. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dosti`u stupanj tevatura. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali.{. Uzvi{eni ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo ne}e u~initi. oni }e {ta `ele. rekao je: 'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. tj. napaja se iz D`enneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka.S. oni ~ija dobra djela prevagnu.S.v..”430 . Uzvi{eni ka`e u drugom ajetu: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno. u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje. neki ljudi }e biti udaljeni pa }u ja re}i: 'Gospodaru moj. oni su moji i od mog ummeta. Vrelo je izuzetno prostrano.V . Do njega ne}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se.. Vaga je istinska i ta~na.V AGA (V AGANJE DJELA) VAGA (VAGANJE Po zavr{etku polaganja ra~una za djela.s.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i ko`e va{e protiv vas svjedo~ile. evo. {iroko onoliko koliko i dugo. postavit }e vagu (mizan) za vaganje djela Svojih robova. sla|a od meda. ono }e se sve vi{e pove}avati.s. s. ako ne{to bude te`ilo koliko zrno goru{ice. razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. Koji je dao sposobnost govora svakom bi}u.a. vratili. A i dosta je {to Mi ra~une svi|amo. Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda.428 MIZAN . sa koga }e piti vjernici njegovi sljedbenici. a vaganjem }e se odrediti te`ina odre|enog djela kako bi se na osnovu te te`ine ~ovjek kaznio ili nagradio. poslije njegove smrti. mirisa ljep{eg od miska. S. donijet }emo ga.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe?'”427 Vrelo je ogromno.a. a oni ~ija djela budu lahka.. upitat }e oni ko`e svoje. s. odgovorit }e.A. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga {to ste radili. [to se bude vi{e iz njega pilo.V. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: “Poslanik. 'Allah..” 426 HA VD (POSLANIKOVO.148 Islamsko znanje nas?'. VRELO) HAVD S. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko ne}e biti zakinut. oni }e.s. stradati.a.A..

dozvoli: “Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori. ukazati Svojim poslanicima.ZAUZIMANJE .a.a. s. d`.a. ali }e ovi.a. da se zauzima za svoj ummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu. u~enjaci i {ehidi. a druga }e mu se izma}i. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'at za moj ummet na ahiretu.v. Zaista nam je Allah podario {to nije nikom drugom. d`. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku.v. Kur'an. melekima. Ovaj most je o{triji od sablje a tanji od dlake.. iskrenim vjernicima.. meleki..{.s. On `eli da im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeve u D`ennetu.”431 [EF A'A T . s. a drugom posrtati.. neko tr~e}i.POSREDOV ANJE [EFA 'AT POSREDOVANJE Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. Allah. s.v.s. Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra.{. neko }e jednom nogom kora~ati.s..{.” 432 Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod Allaha.”434 Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika.a. svi odreda. Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih. i doku~it }e ga vatra. dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu. Svi }e ljudi morati preko njega pre}i. D`ennet itd. neko brzinom treptaja oka. [efa'at spomenut u ovom hadisu jeste op}i {efa'at koji obuhvata sve ljude.”433 U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci. da ka`e: “U~ite . to odbiti i uputiti ih na Muhammeda.]UPRIJA SIRAT Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad d`ehenemske vatre. Ibn-Mad`e prenosi od Osmana.{. r. d`. d`. ~ak i poslanici i bogougodnici. {ehidima i drugim odabranim stvorenjima. {ehidi. s..v. Bit }e okru`en tamom. rekao: “Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici.v.a.Islamsko znanje 149 SIRA T . Koji nas je spasio od tebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao. Niko od njih ne}e se mo}i zauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah..{. O ovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: “Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja se prima i svi su oni po`urili da to pravo iskoriste. a na koji }e imati pravo samo Muhammed. i zauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha. da je Poslanik. bogobojazni vjernici. a neko }e se jednom rukom uhvatiti.s.s.. A onaj ko pre|e re}i }e: “Hvala Allahu. d`. s.

. Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha.” 436 UVJETI [EF A'A TA [EFA 'AT Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha.150 Islamsko znanje Kur'an. iz strahopo{tovanja prema Njemu. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e” 437. Neke od njih su samo vezane za Poslanika.{.v. s.s. neke za ostale poslanike. kako bi im se Allah. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na “mevkifu” mjestu iskupa. .. d`.. d`.. o tome ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim..{. smilovao i uveo ih u D`ennet. Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste “veliki {efa'at” kojim je Muhammed. potrebno je ispuniti slijede}e uvjete: ..{. d`. Allah.a. o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu: “A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od koristi. Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u D`ehennem. d`. bri`ni. Mnogi mufessiri (komentatori Kur'ana) ka`u da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao “el-mekamul-mahmud”440 (hvale dostojno mjesto).niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva sa onim za koga se zauzima: “Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori” 438.”435 A {to se ti~e meleka.i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan. Poslanik.a. a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli. jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili. s..a. .v. da iza|u iz njega. da u njeg ne u|u. Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u D`ehennemu.. s.{.. d`. sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojim je zadovoljan. “. ka`e: . Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf).ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali.v.. odlikovan nad ostalom svojom bra}om poslanicima.s. obo`avali.da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha.{. a oni su i sami.” 439 VRSTE [EF A'A TA [EFA 'AT Postoji vi{e vrsta {efa'ata. za olak{anje muka proisteklih iz du`ine stajanja i i{~ekivanja.s.

” 444 D@ENNET Prvo {to nam na um pada kada mislimo o D`ennetu jesu u`ivanja. s.. Kao {to ka`e Resulullah. On je mnogo bolji.. ljepota d`enetskih pejza`a..s. koji je umro kao mnogobo`ac. u jednom hadisu: “Ono {to oko nije vidjelo.. a ipak }e mu se staviti. hurije.”445 . niti je ikada nekome na um palo.v.v. Zauzimanje za pove}anje stupnja d`enetlijama u D`ennetu iznad onoga {to su zaslu`ili. rijeke od meda. Zauzimanje za ulazak u D`ennet svih vjernika. dvije d`ehenemske `eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati. a pomagao je Resulullahu. smirenost du{e. mlijeka i vina koje ne opija. pa }e mu tim biti ubla`ena kazna.442 Zauzimanje da neki vjernici u|u u D`ennet bez polaganja ra~una.a. s. ljep{i i ljudski razum njegove ljepote ne mo`e pojmiti.Islamsko znanje 151 “Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta. ali ne samo takav. D`ennet jeste takav.a.. pa }e ~initi {efa'at za njega da bude izveden iz dna D`ehennema i stavljen negdje na njegov kraj. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u D`ennet: “A oni koji su se Gospodara svoga bojali.”441 Zauzimanje Poslanika..s. uho nije ~ulo. s. zbog {irka i nevjerovanja. D@ENNET I D@EHENNEM D`ennet i D`ehennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike.v..a.” 443 Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u D`ehennem koji se ispod nje nalazi: “I oni }e u grupama u njega ulaziti.s. za svoga amid`u Ebu-Taliba. zbog rodbinskih veza sa njim. svila i kadifa itd.

. Eto.. usred ba{~a i izvora. spomenuti u suri El-Furkan i na drugim mjestima u Kur'anu i sunnetu.. sve jedne iznad drugih sagra|ene. oni }e na sigurnu mjestu biti.d`enetsko prebivali{te. poslije one prve smrti. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. zaista.” 449 Zatim mjesto u D`ennetu “D`ennetulme'va . obaspe Svojom milo{}u. Allahov Poslani~e?” Pa re~e: “^ak ni ja.v. U njima }e mo}i.{. u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti. sigurno.a. pozivali Allahu.. To su robovi Milostivog. d`.” 447 U njemu }e biti odaje za koje Uzvi{eni ka`e: “A one koji se Gospodara svoga boje. KAKO IZGLEDA D@ENNET? Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je D`ennet prostran koliko nebesa i Zemlja: “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja.. u njima.” 448 U D`ennetu su: “. pripremljen za one koji se Allaha boje. U slijede}im ajetima Allah. borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovog zakona na Zemlji.”446 Ali ipak mo`emo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah.” Pa bi upitan: “Zar ni ti. Ka`e Poslanik. biti uspjeh veliki!” 450 .Edenski vrtovi itd. d`. s. spomenuo je neke od ljepota D`enneta: “A oni koji su se Allaha bojali. s. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.{.s.. koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji su se samo Allaha bojali.: “Niko ne}e u}i u D`ennet svojim djelima.152 Islamsko znanje KO ]E U]I U D@ENNET? Ljudi i d`ini mogu u}i u D`ennet samo Allahovom milo{}u. kome je obe}an D`ennet.a. blagodat }e to od Gospodara tvoga biti.v. d`. “D`ennatu 'adn” . ispred kojih }e rijeke te}i. krupnih o~iju. ~ekaju odaje. i Njegov Poslanik. to }e.. da }e u njega u}i vjernici.ba{~e ~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima.{..s... `eniti. osim da me Allah. a nikako samo svojim djelima i onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba. tako }e biti i Mi }emo ih hurijama. oni koji su dobra djela ~inili.. Na osnovu ovih imena i njihovih zna~enja vidimo da }e u D`ennetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici biti na razli~itim polo`ajima.

i ona453 je. rekav{i: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre.s. ne bismo me|u stanovnicima D`ehennema u ognju bili!” 452 KAKO IZGLEDA D@EHENNEM? D`ehennem je opisao Poslanik. KO ]E U NJEGA U]I? Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima. mo}i }e da jedu i piju {to im du{a po`eli. Iz grudi d`enetlija bit }e odstranjena zloba. smutnja. re~e: “D`ehenemska .a. Poslu`ivat }e ih mlade sluge nalik na biser skriveni. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist. s. bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju pro`ivljenja: “Oni su prije toga rasko{nim `ivotom `ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili i govorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo. s.. a pozdrav }e biti selam. ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }e se ljudi vje~no pr`iti.” Poslanik.. zar }emo zbilja biti o`ivljeni?'” 451 Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma. Govorit }e samo ono {to je dobro. Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okru`eni vo}em svakovrsnim. potvore itd. mr`nja. D`ehennem jeste takav.a. Mo}i }e da se {etaju po D`ennetu. oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la` utjerivali: “Da smo slu{ali ili razmi{ljali.s. zaista. D@EHENNEM Za razliku od D`enneta. Temperatura u njemu je ujedna~ena.v.v. ali i jo{ vi{e stra{niji i `e{}i. ne}e ni hladno}u ni `egu osjetiti.” Neko re~e: “Allahov Poslani~e. da razgovaraju s kim god `ele.Islamsko znanje 153 ST ANJE VJERNIKA U D@ENNETU STANJE Stanovnici D`enneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom. U njemu }e vje~no boraviti. Bit }e sigurni. dovoljna.

u trbuhu }e kao rastopljena kovina vreti.. D`ehennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva.s. D`ehenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima: “Oni ne}e biti na smrt osu|eni.” 460 ST ANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? STANJE Bit }e privo|eni u njega u grupama. njega }e te{ka patnja ~ekati. te osoba umre i time prestaje bol.”. zamijenit }emo im ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju..v. Ulazit }e na sedam vrata: “Ona }e iznad njih biti zatvorena. Allah je zaista silan i mudar. plamenim stupovima zasvo|ena.. ali on ne}e umrijeti.154 Islamsko znanje vatra je `e{}a od dunjalu~ke 69 puta. kad im se ko`e ispeku.. ali je to gnojna te~nost: “Pred njim }e D`ehennem biti . a i ispod njih naslage. okovani u okove i sind`ire i ba~eni u oganj razbuktali: “Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili.i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom..463 .” 461 Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku.a.459 i hladovine od vatre: “Nad njima }e biti naslage vatre.”454 Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju. Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu: “One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti. ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: “Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku.” 457 U njemu ima i pi}a. a od nje }e mu mozak klju~ati.”458 Ima i odje}e ali je i ona od vatre: “.” 462 Najbla`a je kazna u D`ehennemu da se ~ovjeku stavi `eravica ispod stopala. s. i ne}e umrijeti.. ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti. onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena.. ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika. i ne}e im se patnja u njemu ubla`iti. svaki joj je dio ravan po temperaturi...” 455 Kad god im jedne ko`e izgore. mu~it }e se da je proguta.” 456 I u D`ehennemu ima hrane.

a od Nas i vi{e. Allahov Poslani~e'.{.. oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti. 'A da li vas {ta ometa da vidite Sunce kada nema oblaka?' 'Ne.s. u Gospodara svoga }e gledati.Islamsko znanje 155 VI\ENJE ALLAHA (NA SUDNJEM DANU) Svako ko vjeruje u Allaha. r.. Ka`e Uzvi{eni Allah: “Toga dana }e neka lica blistava biti...467 Za ajet: “One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada. a da “i vi{e od toga” jeste gledanje u Allahovo lice.” 465 govori da se Allah ne mo`e vidjeti na dunjaluku.” 468 Poslanik. Iz ovoga se zaklju~uje da }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen. ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da vidite Mjesec u no}i u{tapa?' 'Ne. d`.v. a ajet: “Pogledi do Njega ne mogu doprijeti. tako isto }ete Njega vidjeti.s.a.. govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe. rekao je da “nagrada” jeste D`ennet.{. I ka`e Uzvi{eni: “Uistinu.. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen..469 “U njemu (D`ennetu) imat }e {to god za`ele . i boji Ga se. `arko `eli da vidi svoga Gospodara. i vi{e od toga.” 464 Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu.v.” 466 U ovoj suri Allah. rekli su.a. d`..” 470Alija . Takvi Ga ne}e mo}i vidjeti na ahiretu. Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. Ne}e vas ni{ta sprije~iti da Ga vidite. s. prenosi se: “Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e..'”473 .a. Ta po~ast je samo za njih. Kur'an i sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {to vide mjesec u no}i u{tapa.. pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa i rekao: ‘Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec). tj. Ovo se u usuli fikhu zove “mehfumul-muhalefe” (dokaz suprotnog shvatanja).471 HADISI O VI\ENJU ALLAHA Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od D`erira ibn Abdullaha koji ka`e: “Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom. Enes ibn Malik i drugi ashabi su rije~i: “a od Nas i vi{e” protuma~ili kao vi|enje Allaha.. s. Allahov Poslani~e!’ ‘E..’”472 Od Ebu-Hurejrea. A to zna~i jasno i bez pote{ko}e.

. Oni su bili visokog odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku. poslanike.a. bilo dobro ili zlo. prozori. sve odvija onako kako je On odredio. dogoditi u odre|eno vrijeme i na koje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se. Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva. Prema tome. Njegove meleke. Ali Tantavi je u svojoj knjizi “Op}i prikaz vjere islama” ovako to iskazao: “Na zgradama koje se podi`u. d`. s.”474 Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha. objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant. To je primjer kada'a. postotak svakog od njih. na{ savremenik. Uzvi{eni Allah.. s.v. d`. In`enjer crta plan. Poduzetnik realizuje ono {to je odredio in`enjer. poduzetnik. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj. izvo|a~ radova. bez vjerovanja u kada' i kader. odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego se desilo jo{ u ezelu (praiskonu). a to je “kader”. Ovo je primjer kadera. ZNA^ENJE “KADA 'A I KADERA” “KADA'A Kada’ i kader na osnovu svega izlo`enog jesu dva povezana pojma koja uzajamno proizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se... I kao {to in`enjer mo`e napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah.. stoga. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba.. d`. jer jedan od njih ima funkciju temelja.{. sada mo`emo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: “Kader je Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo. odre|uje visinu zgrade. D`ibril je pitao Poslanika.. a drugi je na mjestu ku}e.v. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u. a to je “kada’ ”. o imanu pa mu je odgovorio: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader. zatim gdje }e biti vrata.156 Islamsko znanje [ESTI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U KADA ' I KADER VJEROVANJE KADA' [esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' i kader.. iz milosti u~inio dovu i sadaku . in`enjer.{.a. Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovo zadovoljstvo i uputu.s. itd. biva s Allahovim odre|enjem. Ugledat }emo se na njih u shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti.s.{... materijal koji }e upotrijebiti. d`. On je znao {ta }e se desiti. knjige. kompetenciji.{. debljinu zidova.” Poznati alim.

vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju. {ta je htio. a Njegovo prijestolje je bilo na vodi. 1. njihova me|usobna udaljenost. 4. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg dana. njegovo vjerovanje u odre|enje je nepotpuno. kod koga se na|u sva ~etiri.s. Sve ovo je ve} od prije bilo zapisano u “Levhi-Mahfuzu”476. zakoni izme|u njih i u samim njima.'”477 . s. na~in formiranja. Pod kaderom podrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju. Ta ~etiri temelja su: 1. a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e.Islamsko znanje 157 uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. ukida dovom. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje. VJEROV ANJE U ALLAHOVO VJEROVANJE SVEOBUHV ATNO ZNANJE SVEOBUHVA Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bit svemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je `elio stvoriti. a {ta nije htio. bilo je.a. upotpunio je svoj iman u odre|enje. 3. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}.. potpuno precizno i u detalje razra|eno. nije ni bilo. ako ho}e. knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i (odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje.” 475 Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja. Sve je to zapisano Njegovim savr{enim i neograni~enim znanjem. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU ZAPISAO SVE POJA VE I DOGA\AJE POJAVE Muslim u svom “Sahihu” od Abdullaha ibn Amra ibn Asa bilje`i da je ovaj rekao: “^uo sam Allahova Poslanika. 2. svijet i pojave. 2.v. Svemu tome jesu svjedok stvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano. Jedino ga je On odredio i jedino ga On. da ka`e: 'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. a isto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat.

” 479 “A da je Gospodar tvoj htio.” 483 Rekao je: “.” 482 Ono {to je Allah htio. na pravi put izvodi. a onoga koga ho}e. a. 4. a ono {to nije htio. Allah ostavlja u zabludi. d`. a ne svojom sposobno{}u i spretno{}u.s. kad ne{to ho}e. i ono bude. samo za to rekne 'Budi'. Gospodara svjetova....158 Islamsko znanje 3.i Koji je sve stvorio i kako treba uredio.oni opet ne bi vjerovali. ka`e da je rekao svom narodu: “Allah stvara i vas i ono {to napravite.” 484 O Ibrahimu. VJEROV ANJE DA JE ALLAH VJEROVANJE STVORIO SVE [TO POSTOJI Allah. U Njegovoj vlasti biva samo ono {to On `eli. d`.” 478 “Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili.. stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to ka`e Uzvi{eni Gospodar: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i. oni to ne bi u~inili. Ono {to je Allah htio. nije ni bilo.{. Ka`e Uzvi{eni Allah. bilo je. osim ako bi Allah htio.: “A vi ne mo`ete ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha.” 480 “I zato On mo`e.” 485 . VJEROV ANJE U ALLAHOVU SVEOBUHV ATNU VJEROVANJE SVEOBUHVA VOLJU I DJELOTVORNU MO] Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}.”481 “Onoga koga ho}e. Nikakav pokret ni mirovanje na nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje. i kad bismo pred njih o~igledno sve dokaze sabrali .{.

pisanja. iz njegove slobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom.. ~ovjek koji vjeruje ispravno u Allaha.. Zato je Allahov Poslanik. a ne da istra`uju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega. zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!”486 . volje i stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava). a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja.{. to htio i stvorio tako da ljudski razum mo`e ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}a prihvatiti. d`. Lice mu se zacrvenje te je rekao: “Zar sam vam ovo naredio. Jedna od tih gajb stvari jeste i su{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha. s.a. i obavezni smo u njih vjerovati. d`.v. ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{teni kada su po~eli raspravljati o ovoj stvari.s. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom.v.Islamsko znanje 159 SU[TINA VJEROV ANJA U KADER VJEROVANJA Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti. Pitanje istra`ivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i rasipa snagu uma. spadaju u gaib (nevidljivo)..s.” Naravno. kako ona funkcioni{u i kako se mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli. morao do}i poticaj za ubistvo. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{ta nije znao? Odnekud je. i zabranio upu{tanje u polemiku o kaderu. a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinu toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om.. stra{no naljutio kada je zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. OP ASNOST RASPRA VE O KADERU OPASNOST RASPRAVE Na{i su razumi ograni~eni i Allah. on ka`e: “Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu. s. odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{e razloga: u momentima prije ubistva. PRA VDANJE KADEROM PRAVDANJE Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave.a.{. Jednog dana se Poslanik. Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka. sve zapisao. Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznaje pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. Nije dozvoljeno pitati o su{tini kadera. Odakle je do{ao ako nije zavirio u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog. da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }e ubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao. ipak.

Sudnji dan.{. Asiraca. Oni su za nas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli. zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje.s. kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada oni ne poznaju gajb. s.a.. d`. Osmanlija itd. r. snova. spomenuo u Kur'anu kao i Njegov Poslanik. 2. d`. postojanje misli. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i Zemlje. budu}nost. d`. kada' i kader. Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. {ejtane. Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik.. u vjerodostojnim (sahih) hadisima.v. Takav gajb jesu Allahova svojstva. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci.. 3. jer oni vjeruju i u stvari koje ne vide. i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{e raspravljao. postojanje struje. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenih Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti.koji vjeruju u nevidljivo. gajb koji niko od ljudi nije do`ivio niti vidio. itd. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti.. ~ovjeka i svega ostalog za nas. polaganje ra~una. s.NEVIDLJIVI SVIJET Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. Za metereologe se ne . npr.” 488 Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono {to vide i svojim ~ulima registruju. knjige. kao {to je. meleki. oni su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide.{. d`ini. i upitao ga o kaderu. a u {to spada: vjerovanje u meleke. odazvali su se odmah i prihvatili uputstvo i naredbu Poslanika.s.{.a. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: “. nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima. sa njima zadovoljan..v. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici. Jedan ~ovjek do{ao je Aliji. {ejtani.. nagradu i kaznu. Postoji nekoliko vrsta gajba: 1. prvog ~ovjeka itd. d`ine. poslanike. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{i nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisu rekli.160 Islamsko znanje Ashabi.”487 Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom.. itd.a.. GAJB . Postavlja se pitanje. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima mo`e prosu|ivati. neka je Allah. Takav slu~aj je sa `ivotom drevnih naroda: Rimljana. Odgovor je jednostavan. kaderu. osje}aja. Sudnji dan. na {to mu je on odgovorio: “Tajna Allaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{. ali su ga do`ivjeli drugi ljudi.

Pored njih postoji jo{ mnogo sli~nih. (tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava.{.v.. naveli su oko sedamdeset velikih grijeha. Poslanik. a nije se pokajao za njih prije smrti. a poslije }e Allahovom milo{}u u}i u D`ennet. s. u}i }e u D`ennet. nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {to su drugi primijetili. Ako mu oprosti. Allahu nije drago da se on ~ini.s. s. kao {to je ovaj. jedenje imetka siro~eta.. najbolje zna o svemu tome.”489 Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enom Allahu. Taj je ipak vjernik.“Koji su to.Islamsko znanje 161 mo`e re}i da su vidjeli gajb. na osnovu poznatih kriterija. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicija jeste ova: “Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva). VELIKI GRIJESI Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnosti posljedica njihovog ~injenja. ubistvo bez opravdanog razloga. Po spomenutoj definiciji mo`emo odrediti {ta je veliki grijeh. sihir. da ne smatramo neke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima. Neki u~enjaci. kamata. ne zna~i njihovo svo|enje na odre|eni broj. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu'minki” . ne}e vje~no boraviti u njemu ako je bila musliman. neko vrijeme }e boraviti u D`ehennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj te`ini.v. Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo. Stav u~enjaka ehli-sunneta u pogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to pod uslovom da ga ne smatra dozvoljenim.. Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima. ka`e: “^uvajte se sedam grijeha koji vode u propast!” . Grijeh je.v. navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. d`. a ako ne. grijeh i koliki god bio.. Takva osoba i ako bude u{la u D`ehennem. jer ustrajavanje u malim grijesima pretvara se u veliki grijeh. Allahov Poslani~e?” upita{e ashabi. ipak.ka`e: .490 Naravno. jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri.a. d`. Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom hadisu: Poslanik.s.a. njegov slu~aj je u Allahovoj volji. Ukoliko je po~inio takve grijehe. Mnogi su poku{avali.s. ali sa manjkavim imanom. ili prijetnju na ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu. da odrede ta~an broj velikih grijeha.odgovori Poslanik. a Allah. kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491.{. s. “[irk (pridru`ivanje Allahu drugih bo`anstava).a.

preno{enje tu|ih rije~i. 3. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u o~aj. a ako se pokaje i odustane od tog grijeha i zamoli oprost. prekidanje rodbinskih veza. 29. sihr. itd. 32. opona{anje `ena od mu{karaca i obratno. 21.” (El-Mutaffifun: 14)492 PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 1. neispunjavanje obe}anja. kleveta moralno ~iste osobe. 23. la` na Allaha. 24. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim pozdravom. ne~i{}enje poslije mokrenja. obla~enje svile i zlata (mu{karcu). 33. 19. 11. vjerovanje vra~aru. To su. neobavljanje had`a ako je u mogu}nosti. ikameta. zinaluk (blud). 31. 28. 22. prevara-varanje. 4. trajno grije{enje. krivo svjedo~enje. la`. pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. 16.162 Islamsko znanje “Kada ~ovjek pogrije{i. ogovaranje. 18. 13. neposlu{nost roditeljima. . na njegovo srce stavi se crna ta~ka. ipak. Ovo su neki veliki grijesi kojih se moramo kloniti. 20. 6. ustvari. 10. lihvarstvo. ezana. oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. 30. bijeg sa bojnog polja 15. samoubistvo. 9. uzurpacija imetka siro~eta. ubistvo bez opravdanog razloga. makar i u manjim stvarima. Nazvani su malim grijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna. MALI GRIJESI Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja i srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. Obo`avanje nekog drugog mimo Allaha. pijenje alkohola. itd.. njihovo konstantno ~injenje vodi velikom grijehu.{. kra|a. 5. d`. 8. 17. oni grijesi ~ije ~injenje je van kriterija velikih grijeha. To je talog srca koji je Allah spomenuo u Kur'anu: “A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova. ostavljanje namaza. Ako se tome grijehu ponovo vrati. 14. 27. 25. kao {to smo ve} spomenuli. uznemiravanje susjeda. ali. 26. 34. nedavanje zekata. uzimanje i davanje kamate. razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana. kockanje. 2. kriva zakletva. skrivanje znanja. 12. nevladanje po Allahovim zakonima. 7.

.v. poslanici. a ne zbog ne~ega drugog. Poslanik. a i onima koji umru kao nevjernici. meleki. potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatra`iti oprost.POKAJANJE ET-TEVBA Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vad`ib grje{niku i da ona ima svoje uvjete koje treba ispuniti da bi bila primljena.. jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe.{. s. a to }e u`asna sudbina biti!” 498 . a koji.Islamsko znanje 163 ET -TEVBA . Njima smo bolnu patnju pripremili” 494. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: “.s. D`ehennem. 5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to ka`e Uzvi{eni Allah u Kur'anu: “Uzaludno je kajanje onih koji ~ine lo{a djela..NEVJERSTVO Jezi~ko zna~enje kufra je: “pokrivanje ne~ega ne~im”. Kur'an. Allah. a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga.”493 Uvjeti primanja tevbe su: 1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh. Allah. zato {to zemljoradnik zemljom pokriva sjeme. D`ennet. ka`e u Kur'anu: “A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici u vatri.. 6) postoji i poseban uvjet. Ova vrsta nevjerstva jeste iz uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora. itd.a.. u njoj }e vje~no ostati.” 496 U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz “kuffar”.495 KUFR . 3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu. ostavio je mogu}nost svakom grje{niku da se pokaje dok je jo{ na dunjaluku.primjer za to jeste bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike. d`. 2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost. kad se nekom od njih pribli`i smrt. govore: 'Sad se zaista kajem!'. ka`e: “Svi ljudi grije{e.497 [erijatsko .mno`ina od kafir. a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskreno pokaju i grijeha se pro|u. 4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha. d`.terminolo{ko zna~enje: Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to su Allah... Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje istine neistinom.{.

ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. i on je du`an pokajati se za svoj grijeh. Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e robovati.”500 Ovdje postoji razila`enje me|u muslimanskom ulemom u pogledu izvo|enja ove vrste kufra iz vjere. Za primjer ovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza. 1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zaslu`uju da budu obo`avani. ali vjeruje da je on obavezan. te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru. Jedni ka`u da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere. `rtvovati. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski ajet: “. a to su veliki i mali {irk. veliki grje{nik .” 501 PODJELA [IRKA [IRK U ULUHIJJETU Ova vrsta u sebi sadr`i dvije podvrste.vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u D`ehennemu. govorili: .. kao {to Allah ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije. Drugi ka`u da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga. Takav {irk ~inili su mekanski mu{rici. a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ija je obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). [erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom. moliti. treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam. Me|utim.{to zna~i da ne izlazi iz vjere. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. u tom slu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti u D`ehennemu. [IRK Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo.. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan.” 499 Zatim hadis koji poja{njava gornji ajet.. obo`avaju}i ih. udru`ivanje. Ako ~ovjek primi islam prije smrti i pokaje se. a u kome Poslanik ka`e: “Izme|u ~ovjeka i nevjerstva je ostavljanje namaza. bojati ga se..164 Islamsko znanje Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom. Oni su za svoje bogove.

” 504 “A tebi. a ti }e{ izgubljen biti. melek.” “Reci: 'Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to. kamen..'”508 Nakon navo|enja svih ovih hadisa mo`emo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz poslu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide. Pogledajte.' Ponovio je to tri puta. Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili `iv ~ovjek mo`e na{tetiti ili korist pridonijeti bez Allahove volje. i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radi nagrade i spominjanja. a potom je rekao: 'Allah ne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.. On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je. s.. rekao: 'Najvi{e ~ega se bojim za vas jeste mali {irk. s. s.v. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: “Ebu-Umame ka`e: 'Do{ao je ~ovjek Allahovom Poslaniku.. ali je u velikoj opasnosti. tvoja djela }e sigurno propasti. {ta njemu pripada?' Poslanik.” 502 “.” 503 Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove i posrednike na taj na~in {to od njih tra`e pomo} koja se samo od Allaha tra`i.a.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'.Ovo su na{i zagovornici kod Allaha..v.s.v.mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili. kao {to se u hadisu ka`e: “Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je {irk. Osoba ne izlazi iz vjere. Allah ka`e: “..pretvaranje. kako je tek te`ak grijeh veliki {irk? . Svejedno je pri tome da li predmet obo`avanja bio ~ovjek. {ejtan. re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djela na dunjaluku...s..” Ovaj {irk ne izvodi iz vjere.Islamsko znanje 165 “. ka`e: 'On nema nikakve koristi od toga djela.s. a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim.. umanjit }e mu se nagrada.A da su oni druge Njemu ravnim smatrali. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga. on spada u mu{rike. i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao.’ ‘ Kada Allah bude nagra|ivao ljude za njihova djela.”506 Ovaj {irk mo`e biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru u drugo bo`anstvo. sigurno bi im propalo ono {to su ~inili. da li }e vas oni nagraditi za njih. itd.a..a. drvo ili ne{to drugo.'”507 Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik. nego spada u velike grijehe. Ova vrsta poni{tava djela. Primjer ovoga {irka je zakletva ne~im mimo Allaha.'” 505 Mali je {irk “svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta.

. zato {to negiraju da je Allah predodredio sve pojave i stvari. daje ki{u itd. im se obra}a: “. kao onaj {to ka`e da je Allahova ruka kao njegova ruka. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutale sekte kao {to su “mu{ebbihe”. Naprimjer da ka`emo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje....513 2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena bo`anstva. i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?”511 [IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF AT VES-SIFA Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste: 1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima.. Kaderije koji ka`u da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka.512 “.Ja dajem `ivot i smrt..{. Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvih ideja u brojnim ajetima: “Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore.. A Ibn-D`urejdi ka`e da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz. alejhisselamu: “. ka`e: “Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima.166 Islamsko znanje [IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima. d`.. Allah. onako }e biti ka`njeni!” 514 Katade ka`e da rije~ “iskre}u” zna~i “da {irk ~ine”.515 .niko nije kao On!.a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti”..{.”. a Lat od imena Allah. Takav {irk je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko opskrbljuje. i sami su stvoreni.” 510 Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga. A Ibn-Abbas rekao je da “iskretanje” zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i Uzza'a. d`. Kao {to je Faraon za sebe rekao: “Ja sam Gospodar va{ najve}i!” 509 Ili Nimrud Ibrahimu. a klonite se onih koji iskre}u Njegova imena .kako budu radili.. ili Allahov vid kao njegov vid itd. Allah...

”516 2) nifak djelom.{. u~inio je da luta. U suri El-Fatiha ka`e se: “(Bo`e). niko ga na pravi put ne mo`e uputiti.na pravi put”. a kada se prepire.. on je munafik. HIDAJET (UPUT A) (UPUTA) Hidajet ili upu}ivanje zna~i “uputiti nekoga na dobro djelo . kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri.{. U Kur'anu se ka`e: “. A kod koga se na|e jedno od njih. pretvaranja.Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. koja ima zna~enje “odvesti nekoga na stranputicu”. to zna~i da je njegov iman manjkav. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka: 1) nifak iz uvjerenja. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: “Skrenuti sa puta kojeg je propisao Allah. Du`an je osloboditi ih se i pokajati za njih. a nikako da je na osnovu njih postao kafir.” 519 . tj. d`. Allah za njih ka`e: “Munafici }e na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. i On dobro zna one koji }e pravim putem po}i. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe la`i.” 518 Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje toga puta i istine jedino u Allaha. uputi nas na pravi put!” Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje na pravi put Allah. d`. u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada govori-la`e. U drugom ajetu On ka`e: “Ti.” Ka`e se “pogre{no ga je uputio”. ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{ uputiti .a koga Allah u zabludu dovede..Islamsko znanje 167 NIF AK (LICEMJERSTVO) NIFAK Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a. ismijavanja itd. a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu. doista. a pokazivanje vjerovanja na jeziku. Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda). a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u slijede}em hadisu: “Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva. prelazi sve granice u tome. d`. kada obe}a-ne ispuni.”517 Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava.{.

Dar Ibnul-D`evzi. 1994. Omer El-E{kar: “Er-Rusulu ver-risalat”. Daru ihjait-turasil-arebi. Daru ihjait-turasil-arebi. El-Mektebul-islami. Darulmektebetil-hajat. Dr. drugo izdanje. Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sid`istani: “Sunen Ebu-Davud”. Mektebetul-felah. Darul-fikr. 1988. 1993.Zagreb. 1983. Bejrut.god.god. Bejrut.. Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}. Amman. prvo izdanje. Kuvajt. prvo izdanje. prvo izdanje. Preveo sa arapskog dr. Ahmed ibn Hanbel: “Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel”. Darul-kitabil-arebi.god. 1978.god. “[erhul-akidet-Tahavijje” Izdava~ El-Mektebul-islami. Es-Sejjid Sabik: “El-akaid el-islamijje”. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. Sedmo izdanje.god. Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje. i Darul-fikr. Bejrut. 1985.168 Islamsko znanje LITERA TURA LITERATURA Besim Korkut. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman . prvo izdanje. 1972. “Kur'an s prevodom” Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda. {tampano u Medini 1993. . Izdava~ “Taibah International”. Bejrut. Zuhdija Adilovi}.god. hakikatuhu nevakiduhu”.god. tre}e izdanje.god. ~etvrto izdanje Ali Tantavi: “Op}i prikaz vjere Islama”. 1987. Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi. El-mektebul-islami. Biblioteka “EtTakva”. Zenica 1995. erkanuhu. Egipat.erkanuhu. 1962. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Ibn-Had`er: El-Askalani “Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari”. 1985. hakikatuhu nevakiduhu”. 1964.god.god. Bejrut. Dr. Darul-ma'rife. god. Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: “[erh Kasideti Ibnil-Kajjim”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”. Dr. Bejrut. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. Bejrut.god. Bejrut. 1985. god. Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: “Tefsirul-Kur'anil-azim”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. god.

Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”. Ibn-Mad`e: “Sunen Ibn Mad`e”. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. Kairo. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-Dinul-halis”. Muhammed Revvas Kal'ad`i i dr. tre}e izdanje. Bejrut. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Izdava~ “Darul-fikr” Damask. 1988 god. Dr. {esto izdanje. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”. El-Imam Malik ibn Enes: “El-Muvetta”. [emsuddin ez-Zehebi: “Kitab El-Kebair” . Sadik Kunejbi “Mu'd`emul-lugatil fukaha'.god. 1964. Izdava~ “Daru Nefais”. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti veld`ema'ati”. Daru ihjait-turasil-arebi. Mektebetul-medeni.god. 1995. prvo izdanje 1991. {tampano 1979. Amman. izdava~ “Ensaru Sunne Muhammedijje”.god. Darul-kitabil-arebi. drugo izdanje. 1988. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Ad`uri: “E{-[eri'a”. Dr. Daru ihjait-turasil-arebi. god. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. Mektebetuz-zehra El-hadise. Vehbet ez-Zuhajli: “Et-Tefsirul-munir”.god. Muhammed Fuad Abdul-Baki u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”. Bejrut. Darul-kutubil-ilmijje. 1992. drugo izdanje. 1988. Mosal.Darul-Masrijje El-Lubnanijje.god. 1975. Muessetul ElHatib Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid”. Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u “El-Mu'd`emul-kebir”.god.god.Islamsko znanje 169 Safijjurrahman el-Mubarekfuri: “Zape~a}eni d`enetski napitak”. prvo izdanje 1984. 1984. Zenica 1997. 1988. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana. god. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi} Dr. Darur-rejjan litturas. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka Dr. Daru ihjait-turasil-arebi. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”. Darur-rajeh.” Izdata u Ammanu. Rijad. god. 1950.god. god. Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: “El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nad`ijeh ve mud`anebetul-firekil-mezmumeh”. Darul-Kalem-Damask. god. Es-Sefarini: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el-- .

Muessetul-hafikin. 1957. . Ebul-E'ala el-Mevdudi: “Mebadi'ul-islam”. Damask.god.god. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: “Et-Tezkire fi ahvalilmevta ve umuril-ahire”. Kairo 1992. Mektebet {ebabil-muslim.170 Islamsko znanje medijje fi akdil-firkatil-merdijje”. Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-D`ereri: “En-Nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Usulul-iman”. Damask. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib.god. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”. drugo izdanje. Darul-i'lam ed-duveli. Bejrut. drugo izdanje 1982. Darul-fikr.

FIKH .

.

za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. Fard se dijeli na: fardi-ajn . pet dnevnih namaza. Me|utim.520 Fikhski propisi dijele se na: 1) fard . kao {to je sadekatul-fitr521. Ali ako to niko ne izvr{i. d`.muekkede (pritvr|eni). Sunneta imamo dvije vrste: a) . a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao. po vjerskim propisima.. a za izostavljanje nema kazne522. Ta nauka ocjenjuje sve postupke punoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo. sa drugih je skinuta odgovornost. kao {to je jelo. i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. naredio da se ~ine. smije ili ne smije ~initi. Primjer za fardi kifaje jeste d`enaza-namaz.DEFINICIJA FIKHA I PODJELA NJEGOVIH PROPISA Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo. proiza{lo iz Objave koja je dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu.{. ili je neko djelo pohvalno ili ru`no raditi. svi }e biti grje{ni. kao {to je npr. i ako jedan broj obaveznika tu du`nost izvr{i. podnevski ak{amski i jacijski sunnet poslije farza te podnevski prije farza.to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio. osim kad se u cijelosti svjesno zanemari.gajru muekkede (nepritvr|eni). fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima. te bismo zbog toga i mi trebali da ih radimo. pi}e. 2) vad`ib su radnje koje je Allah. kao {to je sabahski. a to su djela koja je Poslanik redovno radio. mora ili ne mora. hodanje itd.to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i muslimanki li~no. je li ga slobodno ~initi. b) . ako se ovakva dijela ~ine sa . kao {to je ikindijski sunnet523. a za neizvr{enje kazna. 4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zaslu`uju nagrada niti kazna. 3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. ali manje strogom ili manje jasnom naredbom nego {to je farz. a za neizvr{enje kazna.

u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije. u {to spada kupoprodaja. ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide u d`amiju. DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi) Ovaj dio ure|uje odnose ljudi.{. ali njegova zabrana nije jasna kao kod harama. nasljedstvo. zaslu`it }e se nagrada. 5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. Tu spada zinaluk (blud). u svakodnevnom `ivotu. odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe. svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo. podizanje potomstva i druga prava i du`nosti bra~nih drugova.mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi. Naprimjer. kao npr: jedenje lijevom rukom524. oporuku. kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja je ve} zaru~ena. potvora. a ako se uputio na mjesta gdje }e ~initi grijehe. pijenje alkohola. odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru. iznajmljivanje. vo|enje postupka. jednih prema drugima. . PETI DIO: murafeat (tu`ila{tvo) Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom `ivotu. ^ETVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo) Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje kazne i popravne mjere. itd. ubistvo. iddet “~ekanje” (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti mu`a.. Koji je jedini zaslu`an i Kome jedino dolikuje da bude obo`avan. i ~ija radnja se ne ka`njava. TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo) Ovaj dio reguli{e odnose izme|u mu`a i `ene u toku `ivota i nakon smrti.{. 6) haram su djela koja je Allah. ustanovljavanje porijekla. podizanje i pobijanje optu`be. d`.. i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu.174 Islamsko znanje lijepim nijjetom. la`. strogo zabranio. onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak. zakletve. Dijeli se na dvije vrste: .mekruh tahrimen. PODJELA FIKHA Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova. udru`ivanje i svaki drugi imovinski kontakti. a obuhvata sklapanje braka. kockanje. poklon. d`. PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja. . oporuka. a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. razvod. to hodanje postaje zabranjenim. te ~ovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu.

Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enih nekada{njih ruskih republika. a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. Rodio se u Medini 93-}e. 3. odre|ivanje glavarine. a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama. MEZHEBI Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha. postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji su nazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad.) Danas kod nas. progla{avanje rata i mira. propise o borbi (d`ihadu). moramo znati da su sva ~etiri priznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. Allah mu se smilovao. odnosno. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku. a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. uravnote`ena vjera. 1. a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim. Sabrao je poznatu hadisku zbirku “Musned” Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama.525 Iz navedene podjele fikha mo`e se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima. sunnijskih muslimana. [to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole). Ro|en je u Gazzi (Palestina) 150-te. ure|ivanje odnosa izme|u jednih i drugih. Razlozi koji su doveli do pojedinih razila`enja me|u ulemom su objektivne prirode. kako. te garantuje uspjeh i napredak dru{tvu koje je primjenjuje. a umro 179-te godine po Hid`ri. id`ma527. sunnet. 4. 2. Sakupio je poznatu zbirku hadisa “Muvetta”. Oni su jezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razila`enja oko hadisa i pravne metodologije. zatim u Turskoj. Afganistanu. nau~nom metodologijom rje{avali pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje.Islamsko znanje 175 [ESTI DIO: vojni pohodi Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja. Oni koriste nau~nu metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata. i dr. a umro 241-te godine po Hid`ri. . nego je to jedna sveobuhvatna. ratnom plijenu i dr. vrste me|usobnih ugovora. Rodio se u Kufi 80-te. kijas528. Ro|en je u Bagdadu 164-te. Allah mu se smilovao. Allah mu se smilovao. Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi. [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji. na`alost. to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an. koja se bavi ~ovjekovom stvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja. iskrivljenim vjerama. neki misle. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni i uop}e na Balkanu. Ovaj je mezheb veoma pro{iren u arapskom svijetu. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu. Allah mu se smilovao.

Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamo islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima. jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika. . a ne po ne~ijem naho|enju. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima.176 Islamsko znanje Prema tome. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. nakon {to imam prou~i Fatihu naglas. ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjan dokaz kao {to je dizanje ruku u namazu. izgovaranje naglas amin. Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarija koji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata.

kao i su'r `ivotinja ~ije se meso jede.~ista ali ne i ~iste}a . poput li{}a ili zemlje. Tu spada sir}e. sapun ili {afran). U ovu vrstu ra~una se i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja. VRSTE NE^ISTO]A 1. takvom se vodom mo`e abdestiti. ptica grabljivica. ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto a ne mo`e se odvojiti od vode. to ne}e uticati na njenu ~isto}u. To je teku}ina za koju se ne mo`e re}i da je voda. .PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ^ISTO]A VODA I NJENE VRSTE Ima vi{e vrsta voda: . Strv-mrljina . ru`ina voda i druge te~nosti.tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja). kao i voda koja je promijenila svoje svojstvo ne~im {to se mo`e odvojiti od nje (npr. Ko`a mrljine postaje ~ista {tavljenjem. ~ist je i ~iste}i. [to se ti~e su'ra ma~ke.529 Ako `ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine. snijegu ili izvorskoj vodi. pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. ki{nici. Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. iako je bolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo. i sl.~ista i ~iste}a . . [to se ti~e vode u koju upadne ne~ist. bez obzira da li se radi o morskoj vodi. okus ili miris.njome se ne mo`e posti}i ~i{}enje. ^ovje~iji su'r.. osim ribe i skakavca. Su'r psa ili svinje je ne~ist.to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se posti`e ~isto}a. ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jedno od tri svojstva: boju.

8. 3. niti u staja}u ili teku}u vodu. 6. Krv. 7. 3. Najbolje je taj dio oprati vodom. niti u d`amiji. nego }e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane.. a ako se osu{i. ne mokriti na mjestu gdje se kupa.adaba: 1. 7.sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadra`aja. 5. du`an je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}a iza{la. kod mu{karca i `ene. tako {to }e se re}i: “Bismillahi. Ukoliko nema vode. Krv buha i njima sli~nih `ivotinjica ne smeta. kao {to je zid i sl. svejedno da li se radi o krvi koja isti~e. osim u slu~aju kad je zaklonjen od Kabe ne~im u neposrednoj blizini. 2. onda kamenom ili ne~im sli~nim ~ime se mo`e ostraniti ne~ist. ^I[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du. Mezijj . 5. 4. s tim {to kod `ene izlazi vi{e. Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi. pa makar to bilo i u kakvu posudu. jer to odudara od dostojanstva. Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl. kada se po|e u nu`nik. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju. [to se ti~e sperme ona se. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{to mora progovoriti.” (“Allahu za{titi me od svih ne~isto}a i zlih d`ina”). ne obavljati nu`du u `ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu `ivotinje ili druga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga. 4. ako je u teku}em stanju. .178 Islamsko znanje 2. Prilikom obavljanja nu`de treba se pridr`avati slijede}ih pravila . ili krvi hajza i nifasa. mora oprati. Pas i svinja su ne~isti. Vedijj . izmet i mokra}a. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga. niti na kabur. ono {to se povrati. 6. ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{i na otvorenom prostoru. a postoji i mogu}nost prskanja mokra}om.vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret prostate). onda se mo`e samo dobro istrti. @ivotinjski izmet. Gnoj. ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano neko Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana. bez nu`de ne mokriti stoje}i530. prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik.

pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradu pro}i mokrim prstima.v.” 532 Ruknovi abdesta. odluka da }e se uzeti abdest533. 5. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza.. a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje: 1. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 1. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. ne ~istiti se sasu{enim `ivotinjskim izmetom i kostima. Ako nema misvaka. 2. ABDEST Uzvi{eni Allah je rekao: “O vjernici. Po~eo je od prednjeg dijela glave skroz do zatiljka. Bolje je potrati cijelu glavu. potiranje glave. pranje zuba misvakom. pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu. 4. Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom. 2.a.i noge svoje do iza ~lanaka (operite). i prilikom izlaska izgovoriti rije~i “gufraneke”531.a.a dio glava svojih potarite . 4. a ako je ima.Islamsko znanje 179 9. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla. izapiranje nosa tri puta. pranje nogu do iza ~lanaka. . a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eo potiranje”534. kada ho}ete da namaz obavite. Najbolji je onaj izra|en od eraka koji se donosi iz Hid`aza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti. 10.v.. (jer je to hrana d`ina muslimana). izapiranje usta tri puta. “Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je Poslanik. u nu`nik ulaziti lijevom nogom. ili bar prstom protrljati. ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik. radio.535 SUNNETI ABDEST A ABDESTA To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta. s. zubi }e se oprati ~etkicom. nijjet. lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite . u~enje bismille na po~etku. s. pred u~enje Kur'ana. 3. rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. pranje ruku do iza laktova. 5. 3. i to onaj koji nema bradu.s. tj. a ne}e je prati kada uzima abdest). a iz njega izlaziti desnom. nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima. (“Tra`im oprost od Tebe”). a to zato {to u sebi ima poseban koristan sastojak. pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta.s.

s.s.180 Islamsko znanje 6. potrao glavu toliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. 13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode. 15) potrati cijelu glavu. tako da se ne pretjeruje pri upotrebi vode.a. Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se ka`e da je Poslanik. provu}i. radio.a. to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom. s. Ako potra`imo hadise o pranju vrata. 9.. 14) u~enje dove poslije abdesta538. potirao glavu i u{i jedanput. na}i }emo dva slaba. MEKRUHI ABDEST A ABDESTA 1. 4. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati.536 [to se ti~e potiranja vrata. mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa. 10. 11. 7.” Me|utim.v. prste kroz bradu. trljanje rukom prilikom pranja. sa vanjske strane pal~evima. 12. uzastopnost. . nego je to samo u cilju upotpunjavanja potiranja glave. a neka ulema ka`e da je daif537. potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju ka`iprstima. 3.s. Nevevi za ovaj hadis ka`e da je mevdu' (la`an). Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode. 2.. Dodu{e u nekim mezhebima ka`e se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet.. ne vidimo da vrat treba potirati posebno.v. jer mo`e do}i do gutanja vode. Uzimati abdest na prljavom mjestu. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu. s. osim potiranja glave (jedanput). 8.a. pranje svakog dijela tijela po tri puta. jer je Resulullah. Za onoga ko posti. ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela. ^ak i ako bi se prihvatio ovaj hadis.v. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu. s. U drugom se ka`e: “Potiranje vrata je osiguranje od okova. Slu`iti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim. 5.

Gubljenje svijesti. ili je naslonjen na ne{to. ili gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. to ne uti~e na valjanost abdesta.obila`enje oko Kabe. po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest. pao bi. zatim kada je ~ovjek d`unup544 pa ho}e . smatra se da ga ima. Obavljanje namaza.. Me|utim.v. da se bude siguran u to. ra~una se da nije pod abdestom.541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik. 3.ali je bolje to izbjegavati. te je zatim klanjao a da nije uzimao abdest. kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest. gnoj ili sukrvica. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a. jer su neki alimi. osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u. 3. poljubio jednu od svojih `ena. 2. [to se ti~e dodira `enskog tijela to ne kvari abdest.. ako sumnja da li je uop}e uzeo abdest. Duboki san pri kojem je ~ovjek u le`e}em polo`aju.540 [to se ti~e dodira spolnog organa. KADA JE OBA VEZNO OBAVEZNO UZIMANJE ABDEST A I [T A JE ABDESTA [TA ZABRANJENO RADITI BEZ ABDEST A ABDESTA 1. sperma. bez obzira da li se radilo o ludilu. te ako se povrati punim ustima. me|u kojima i imam Ebu-Hanife. prije nego bi klanjao vitr-namaz.a. pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne. vjetar.s. jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik. izmet.543 Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja. 4. Neki u~enjaci. pa ako bi se to uklonilo. tj. 2.v. nogom dodirnuo Ai{u koja je le`ala ispred njega ispru`ena poput mrtvaca. osim u slu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris. vedijj i mezij. Tavaf . jer je fikhsko pravilo: “Sumnja ne uti~e na uvjerenje” (ne kvari ga). s.a. bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni namaz. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta. rekli su da se abdest kvari ako pote~e krv. s. rahimehullah. padanju u nesvijest.542 (En-Nesai).s. pijanstvu.Islamsko znanje 181 ONO [T O KV ARI ABDEST [TO KVARI 1. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nost da ispusti vjetar. Onaj ko uzme abdest.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra.

Vrijeme va`enja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e. 2. prije kupanja. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan. . a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha mo`e se u~initi brijanjem ili {i{anjem. Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta. posebno kada su na putu zimi. Preporu~uje se da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. 5. ^arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati. Svrha obrezivanja je vi{estruka: da se ne skuplja prljav{tina na ko`ici. Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar. i to samo jedanput. a to je da se na dijelovima tijela koji se moraju oprati prilikom abdesta. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost. Simbol islama. dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547. [to se ti~e kose na glavi. ili umre. 4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta. kada je hladno.182 Islamsko znanje da jede. to jest potrati mokrom rukom po njoj. da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}u nakon mokrenja. potiru}i od prsta prema zglobu. ali je mekruh brijati dio glave. Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. a dio izostavljati. PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU 1. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do had`a. nakon {to ju je osoba ve} obukla. 3) da je mogu}e u njoj hodati. a mo`e se skratiti da ne prelazi du`inu {ake. praktikovao i nare|ivao da se praktikuje. a ne od momenta njihovog obla~enja. ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom. {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao da je obrijana. kao {to je lak na noktima. da ne umanjuje nadra`aj prilikom spolnog op}enja. 3. ako }e se to uskoro obaviti. Uslovi za valjanost mesha po obu}i: 1) da se obu~e kad osoba ima abdest. jeste obrezivanje ili sune}enje. itd. 2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka. a tri dana i tri no}i za putnika. MESH PO OBU]I 546 Umjesto pranja nogu kod abdesta.545 4. dozvoljeno ju je brijati. radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana. 5) da sama stoji na nogama. a i praksa ranijih poslanika. pije ili ponovo op}i. To je propisano kao olak{ica ljudima. Sve ovo je Resulullah. Mesh se uzima s gornje strane obu}e.

To ukazuje na to da kupanje u tom .s. pa mu je Poslanik. vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u. nekima rekao da se okupaju. istek roka va`enja. onda. {to dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam. osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. nije se du`no kupati. ili vi{e od toga. s. Poslije spolnog odnosa. 2. a ako nije. dodirivanja dva spolna organa). ako se postane d`unup. ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju. 4. kod mu{karca ili kod `ene. 2. a ne sje}a se sna. nije ograni~en vremenski. makar i ne do{lo do izlu~ivanja sperme. te se obu}a mora skinuti. Nakon smrti. obavezni su se okupati i mu{ko i `ensko. u snu ili na javi. onda nije obavezno kupanje. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje tog dijela tijela.. 5. Neki u~enjaci ka`u da je nevjernik du`an okupati se kada se vrati u islam. 4.v. To dokazuje time {to je Allahov Poslanik. u slijede}im slu~ajevima: 1.Islamsko znanje 183 Mesh prestaje va`iti. ali se na odje}i ne primijeti trag sperme. onda mu je lijepo da se okupa. MESH PO ZA VOJIMA ILI GIPSU 548 ZAVOJIMA Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta.s.KUP ANJE KUPANJE Kada kupanje postaje obavezno? 1.. osim {ehida koji pogine na bojnom polju. pa smo na taj dio tijela stavili zavoj ili gips. ako se ustanovi da se radi o spermi.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame. zbog bolesti npr. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo. obavezno se okupati. Kada se probudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i. Ako sperma iza|e bez nadra`aja. naredio da se okupa vodom i lovorom. 3. Nakon prestanka hajza i nifasa. (to jest.v.a. jedan dio u~enjaka ka`e da je nevjernik du`an da se okupa samo ako je bio d`unup. G U S U L . a nekima nije. s. Svi se sla`u da je obavezno okupati mrtvaca. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge. mo`emo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi.550 Me|utim. ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta. Ako se ne{to sanja. 3. a noge prilikom abdesta oprati.a. umjesto pranja.

preporu~uje se rasplitanje pletenice.zatim oprati stidna mjesta. . iako za izostavljanje toga kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj). Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest.a. ako je farz.552 2. . . s. NA^IN UZIMANJA GUSULA: .554 [to se ti~e samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je d`unupu dozvoljeno.s. Boraviti u d`amiji. s tim {to nije du`na rasplitati pletenice. ona }e gusul obaviti kao mu{karac. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do d`uma-namaza.v. 4.potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz.oprati ruke tri puta. Kupanje nakon opremanja mrtvaca.v. . 2. 4. za svaki slu~aj. pupak i no`ni prsti. 3. jer se tavaf smatra ibadetom. jer bi. obra}aju}i pa`nju da se opere ispod pazuha. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. Poslanik. .s.potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat.184 Islamsko znanje slu~aju nije farz. 6. s. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku. [to se ti~e `ene. [ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (d`unup)? 1. ali voda mora doprijeti do korijena kose. zatim unutra{njost u{iju. osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova. U~iti ne{to iz Kur'ana. Dozvoljeno je pro}i kroz d`amiju ukoliko postoji potreba za tim. Ukoliko se `ena kupa nakon hajza ili nifasa. Kada je preporu~eno okupati se?551 1. a ve}ina ih smatra da se umjesto kupanja mo`e uzeti abdest. 7.553 3. Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru. bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu. svima naredio da se okupaju. ^initi tavaf (obilazak) oko Kabe. a najbolje bi bilo pred sam odlazak na d`umu. Doticati Kur'an. peru}i prvo desnu stranu. s tim {to se pranje nogu odga|a do zavr{etka gusula.a onda vodom oprati cijelo tijelo. jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora pokvasiti. Na kraju zaklju~ujemo da je. kao {to je praktikovao Resulullah. 5. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet. 5.a..

Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se ne trlja lice rukama. ve} da se samo potare. ili izostajanje saputnika ako ode po vodu. ili svoj imetak. potom se prou~i bismilla. a onda se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i ruke. isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e. Na~in uzimanja tejemmuma Prvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu. kada je voda u blizini. nije obavezno ponavljati namaz. Kada se neki namaz obavi tejemmumom. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti. 3. svoju ~ast. pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovno obavljanje. Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz. ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna za pi}e. [ta kvari tejemmum 1 . 2 . ako voda bude toliko hladna. Tejemmum se mo`e uzeti zbog slijede}ih razloga: 1. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru se {ake do iza laktova. tejemmum }e se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati. 5. Jednim tejemmumom mo`e se klanjati vi{e farzova.Dolazak vode za onog ko je nije imao.Islamsko znanje 185 TEJEMMUM Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju. 2. 4. makar i psu. ako se ne na|e voda.Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen. ili pi}e nekom drugom. a potom do|e voda nakon {to je namaz obavljen. pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati bolest ili ote`ati proces izlje~enja. pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog iskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana. ali se ~ovjek boji za sebe.Sve {to kvari abdest. . 3 . pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi.

186

Islamsko znanje

HAJZ I NIF AS NIFAS
Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa `ene dok je zdrava, a koju nije prouzrokovalo ra|anje djeteta. Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog. Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, mo`e biti crna, crvena, `uta ili negdje izme|u bijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najdu`e trajanje neki ka`u da je deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najdu`i period ~isto}e izme|u dva hajza nije ograni~en, a najkra}i je petnaest dana. Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nije ograni~en, a najdu`i mo`e biti ~etrdeset dana.555 [ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa 1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i d`unupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe, doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u d`amiju, osim u velikoj potrebi). 2. Zabranjeno je `eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslanik naredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556 3. Zabranjeno je spolno op}iti sa `enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu i dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: “I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To je neugodnost'. Zato ne op}ite sa `enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.”557 Dozvoljeno je dodirivanje `ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. Kad prestanu hajz i nifas, `ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZA
Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je period hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga je istihaza. @ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje

187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom od izlaska ne~isto}e. Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. Njenom mu`u je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obavezna klanjati i postiti, a mo`e boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZUR
Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost dr`anja mokra}e, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari: 1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to }e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u; 3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati pa`nju ho}e li ne{to iste}i; 4. s jednim abdestom se mo`e klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta. Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se mo`e o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur du`an u tom vremenu o~istiti se i klanjati.

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE NAMAZ
DEFINICIJA I ZNA^AJ NAMAZA
Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz ima veoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne mo`e opstojati bez temelja, tako ni islam ne mo`e opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove, d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: “Prvo djelo za koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela”558, ka`e Resulullah. Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s ovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najte`im `ivotnim situacijama: bolesti, strahu, ratu i sl. “^uvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{eno i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.” 559 Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa ~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Isto va`i i za `enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i du`an je pokajati se. Ukoliko ustraje u takvom odnosu prema namazu, ulema ka`e da zaslu`uje najte`u dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje

189

NAMASKA VREMENA
Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zadu`io ima pet u toku dana i no}i i to u ta~no odre|ena vremena. Uzvi{eni Allah ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.” 560 1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) i traje do izlaska sunca. 2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenka nekog predmeta ne pove}a za jednu svoju du`inu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju je predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne-namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena. 3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|ati ikindiju dok sunce ne po`uti (pribli`i se zapadu). 4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenila na zapadu. 5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to je njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U spavanju nema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijeme slijede}eg namaza.” Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjek malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.”561 Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremena jer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190

Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562
a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563 klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564: 1. vrijeme izlaska sunca; 2. kad je sunce na polovini neba; 3. kada sunce zalazi. b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni farz, te ~initi sed`dei-tilavet: 1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje; 2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e. Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesd`id, d`enaza-namaz itd.

MJEST A NA KOJIMA MJESTA NIJE DOZVOLJENO KLANJA TI 566 KLANJATI
1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati da se d`amije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini d`amije. 2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 3. Smetlji{te 4. Klaonica 5. Sredi{te puta 6. Torovi deva 7. Hammam (kupatilo) 8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje

191

EZAN I IKAMET
Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno od obilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu. Ezan glasi: “Allahu ekber” (4 puta), “e{hedu en la ilahe illellah” (2 puta), “e{hedu enne Muhammeden resulullah” (2 puta), “hajje alessalah” (2 puta), “hajje alel felah” (2 puta), “Allahu ekber” (2 puta), “la ilahe illellah” (1 put). Zna~enje ezana: “Allah je najve}i” (4 puta), “svjedo~im da nema drugog boga osim Jedinog Allaha” (2 puta), “svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik” (2 puta), “do|ite na namaz” (2 puta), “do|ite na spas” (2 puta), “Allah je najve}i” (2 puta), “nema drugog boga osim Allaha.” Kod sabahskog ezana u~i se iza “hajje alel-felah” jo{ “essalatu hajrun minen-nevm” (2 puta), {to zna~i: “Bolji je namaz od spavanja.” Ikamet sadr`i iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i “hajje alel-felah” kod svih namaza doda se “kad kametis-salatu” (2 puta), tj. “namaz upravo nastupi”. Dok se ezan u~i sporije i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i br`e i bez zastajanja.567 Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i “hajje ales-selah” i “hajje alel-felah”, kada treba re}i “ la havle ve la kuvvete illa billah”. Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu: “Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568 “Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari Muhammedu El-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon pro`ivljenja postavi ga na ~asni polo`aj koji si mu obe}ao.” Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i, okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i “hajje ales-salah”, okrenuti glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i “hajje alel-felah” na lijevu stranu. Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi oni koji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u d`emat.

3. Hanefijski je mezheb tog stava da lice i ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod `ene. ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. [to se ti~e pokrivanja glave. i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. osim lica i ruku do {aka. okrenuti se u pravcu Kabe. mora se okupati. neka se okrene kuda mo`e ili smije. svejedno. onda i hanefije smatraju da bi tada `ena morala pokriti lice. 4. namaz mu ne bi bio valjan. Allah.569 [to se ti~e situacije kad je `ena izlo`ena pogledima mu{karaca koji joj nisu mahrem. ali ako je takva situacija da je `ena mlada i da postoji mogu}nost fitneta. i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom. to nije obavezno za mu{karca i on mo`e klanjati i gologlav. a ako je osoba d`unup. Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod koljena. ~isto}a tijela.” (En-Nisa' 103). tj. ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica. svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en. du`an je da se okrene u njenom pravcu. uzeti abdest. Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. [to se ti~e `ene. biti propisno obu~en. ne smije biti prozirna.570 Trebamo znati da odje}a kod mu{karca. Onaj koji vidi Kabu. 5. Me|utim. ruku do {aka i nogu do ~lanaka. d`elle {anuhu.192 Islamsko znanje NAMASKI [AR T OVI [ART [artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i: 1. npr. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo. bude okrenut u pravcu prema kojem ide njegovo prevozno sredstvo. pa i lice. niti ima drugoga na~ina da to dozna. a pogotovo kod `ene. Ako bi tokom samog namaza saznao pravac Kabe. Jedino je dozvoljeno da putnik. a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe. bio ~ovjek u namazu ili van namaza. osloniti na svoje zaklju~ivanje i tako se okrenuti i klanjati. a nema koga upitati. u toku nafila-namaza. okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dio namaza. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme. onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno. . odje}e i mjesta gdje se klanja. jer on staje pred Uzvi{enog Gospodara. on }e se nakon istra`ivanja i razmi{ljanja. usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu. Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba. Ako bi neko po~eo klanjati bez istra`ivanja Kabe. du`an je da se prema njoj okrene. ne}e ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. 2. moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da `ena mora pokriti cijelo tijelo. Me|utim.

Po~etni tekbir (iftitahi tekbir). nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz. 2.572 Ko ne mo`e stajati klanjat }e sjede}i. s.s. a ko ne mo`e ni sjede}i. {to je slu~aj i sa hanefijskim mezhebom. jer kao {to smo rekli. Ruku . 4. [to se ti~e izgovaranja nijeta rije~ima.571 Prema tome.. nijet. 6. Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih nema namaza. .(u~enje Kur'ana) na kijamu.(pregibanje. a mo`e stajati. Sud`ud . dok mu se u nafili samo umanjuje sevap.v.. niti od njegovih ashaba da su oni prilikom namaza naglas izgovarali nijet. 5.Islamsko znanje 193 6. Ako imam zbog bolesti ili nemo}i klanja sjede}i. ne tvrde de je to sunnet i da se to mora raditi. Stoga. cijeli d`emat pratit }e ga u namazu sjede}i. Kijam .a. 3.(posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). kao {to se desilo sa Poslanikom . i da srcem donesemo nijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz.odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. 1. poklanjanje). onda le`e}i na strani. Ka'dei ehire . ili da je to sunnet. Svi u~enjaci se u tome sla`u. u~enjaci ka`u da je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik. pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost namaza. s.v. Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i. Kiraet . namaz mu nije ispravan.stajanje u namazu. to Poslanik nije radio. i to dvije sed`de za svak rekat. ne prenosi se od Poslanika. NAMASKI RUKNOVI (SAST AVNI DIJELOVI NAMAZA) (SASTA Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza.s. koji glasi: “Allahu ekber” (Allah je najve}i).a. U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima.(padanje licem na tlo).

9. trebamo imati na umu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre.’579 ^ovjek je klanjao.v. Tebi `urimo `ele}i Tvoju milost. Posljednje sjedenje jeste farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. zatim odmah i}i na tre}i rekat.v. a. ak{amskom i jacijskom farz. jer ti nisi klanjao. r. bajramima. 6. Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesd`udu ve ileke nes'a ve nahfidu nerd`u rahmeteke ve nah{a azabeke. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu. prvo na desnu pa na lijevu stranu. Muhammed. mu opet re~e: ‘Ve . tj. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno.a. Fatihu i suru u~iti u sebi. 13. Me|utim.” Prevod dove: “Gospodaru moj.: “Neki ~ovjek u{ao je u mesd`id dok je Poslanik sjedio na jednom kraju d`amije.. u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta. s.. a boje}i se Tvoje kazne.a. Poslanik. Kad se klanja u d`ematu.s. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih.namazu.578 Ovome se malo posve}uje pa`nja.v. s. inne azabeke bil-kuffari mulhik. Ovo va`i za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza. oprost i Uputu tra`imo.576 10. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje. Klanjao je i do{ao kod Poslanika. Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu. Kunut dova glasi: “Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu ‘alejke ve nusni ‘alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke ve nahle'u ve netruku men jefd`uruke. U~enje Fatihe na namazu. Ta'dilul-erkan. s.a. na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo.s. Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo. mu re~e: ‘Ve alejkesselam.573 2.” 11. U podnevskom i ikindijskom namazu. Predati selam na kraju namaza. Gospodaru moj. te na d`umi.574 3. samo da bi {to prije zavr{io sa namazom. 12. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. Tebi smo zahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni.575 5. pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje. Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom. do{ao i nazvao selam. vrati se i klanjaj. Tebe obo`avamo. od Tebe pomo}. Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike. 1. Prou~iti: “Et-tehijjatu” na prvom sjedenju. muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i naglas.. sunneta i nafile. 4. 8. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo. u Tebe vjerujemo i Tebi se kajemo. te mu nazvao selam. a mo`e i jedan du`i.s.a. kao i u svim dnevnim nafilama.194 Islamsko znanje NAMASKI V AD@IBI VAD@IBI To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza. teraviji i vitr-namazu uz ramazan. 7.

a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. ali ako se slu~ajno ne obave.” Prevod: “Allahu.s. upotpuni abdest.a.’ Onda je ~ovjek rekao: ‘Podu~i me. da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba. s. jer ja druga~ije ne znam.v. Po zavr{etku Fatihe re}i “amin”. do{ao te nazvao selam. Poslije prou~enog “subhaneke” prou~iti “euzu”. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci.584 6. o Allahov Poslani~e.582 Prsti trebaju ostati ispru`eni. Da imam naglas izgovara “Semiallahu limen hamideh” i tekbire. prilikom dizanja i spu{tanja. Zatim se podigni tako da se smiri{ u sjede}em polo`aju.. @ene di`u ruke do ramena. pa onda “Rabbena lekelhamd”. Sve troje se u~i u sebi. s.’ On mu re~e: ‘Kada ho}e{ da obavi{ namaz. 5. jer ti nisi klanjao. Onda idi na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom polo`aju. i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du. ka`iprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e). a potom se okreni prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. Na sjedenju prou~iti salavate: “Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun med`id. 7. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i: “Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala d`edduke va la ilahe gajruke. 11. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. mu ponovo re~e: ‘Ve alejkesselam. Di`u}i se sa rukua izgovoriti “Semiallahu limen hamideh”. a koje su navedene u sunnetu da ih je Poslanik.” Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj. Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju. Napominjemo.580 Potom se podigni tako da se ispravi{ stoje}i. vrati se i klanjaj.’” 581 NAMASKI SUNNETI To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza.’ ^ovjek je ponovo klanjao. sjedenja i stajanja. u~io.s. 9. 2..Islamsko znanje 195 alejkesselamu. 8.a. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju. stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeve ruke. ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime. 10. inneke hamidun med`id.583 3. vrati se i klanjaj. namaz nije pokvaren. osim poslije vra}anja sa rukua kada se izgovara “Semiallahu limen hamideh. ali je propu{teno ono {to je bolje. I tako radi u cijelom namazu. a “bismilu” prou~iti na po~etku svakog rekata. Prvi rekat na sabahu u~initi du`im od drugog. Poslanik.v. Izgovaranje tekbira. spasi Muhammeda i njegovu porodicu. jer ti nisi klanjao. 4. . 1. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu.

5. rije~ima “subhanellah”. ne kvari namaz. Me|utim. Ubiti zmiju. 3. kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. 6. sti~e utisak da on nije u namazu.586 4. a samim tim i sevap. Ti si. kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i. hvale dostojan i plemenit. Pokreti koji nisu vezani za namaz.585 2. 7. to ne kvari namaz. to ne kvari namaz. ona ne}e ni{ta govoriti. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti. ali umanjuje skru{enost. Klanja~u je dozvoljen mali pokret. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz. 8. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza. hvale dostojan i plemenit. kao {to su: okretanje prsa od pravca Kabe587. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz. [T A JE DOZVOLJENO KLANJA^U [TA 1. ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo. I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu. 2. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i. ako ~ovjek gleda klanja~a sa strane. kad pogrije{i. 9. Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a. 5. dopu{teno je u namazu. osim upozorenja imamu. itd. Odvra}anje selama i{aretom ruke. U~enjaci ka`u da tri ili vi{e takvih pokreta kvare namaz. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza. tako da se. uistinu. nego }e dlanom udariti po gornjoj strani druge ruke. a ne dlanom o dlan. gubljenje abdesta. otkrivanje stidnog dijela tijela. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti. 4. i sl. uistinu. 6.589 3.196 Islamsko znanje kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu. . Ti si. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed. a ako `ena upozorava. 9.588 8. Ludilo ili gubljenje svijesti. mu{karac }e re}i: “Subhanallah”. 7.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. koji su uzastopni i ponovljeni. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije. Isto tako ovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no.” [T A KV ARI NAMAZ [TA KVARI 1. akrepa. izostavljanje rekata. Ako `ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih. ^e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz.

zatvaranje o~iju. 7. ako se to desi u zaboravu. 8. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de. pokreti glavom ili o~ima.590 Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga: 1. 2. 4. 2. 11. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakon predavanja selama. pa se sjeti prije nego {to se ustane. u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591. ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de. ako nije siguran da li je klanjao dva ili tri rekata. 4. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje). Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom mo`e se popraviti i izostavljanje nekog namaskog vad`iba. 6. 3. a potom sjeti. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti od onoga u {ta je siguran (manji dio). ako se zaboravi prvi te{ehhud. klanjanje u prisustvu jela. a potom se ponovo preda selam.Islamsko znanje 197 NAMASKI MEKRUHI Klanja~u je mekruh: 1. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu. {to je obi~aj kod nekih. 9. kad se preda selam. u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje. 10. s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. pridr`avanje posebnog mjesta za klanjanje u d`amiji.SED@DA Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vad`iba ili nenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. osim u slu~aju imama. izostaviti neki od namaskih sunneta. ne}e se vra}ati. Na primjer. Ako imam u~ini sehvised`du. pomjeranje ruku pri predaji selama. a ako se potpuno ustane. 5. igrati se odje}om u toku namaza. ili ne~ega drugog {to umanjuje koncentraciju. . a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }e tre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza. prije nego {to se namaz zavr{i. SEHVI . (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti. ra~unat }e po sigurnom. sjedenje na petama. a potom u~initi sehvi-sed`du. 3.

a onaj koji klanja za imamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom. Ona se obavlja tako {to se donese tekbir. bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no. onda se mora ponoviti i sed`da. izgovaraju}i “Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir.198 Islamsko znanje SED@DEI .TILA VET TILAVET Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet iz Kur'ana.2 cm. u~init }e se sed`da neposredno poslije prou~enog ajeta. ST AVLJANJE PERDE STA (PREGRADE) ISPRED KLANJA^A Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu. Po mogu}nosti perda bi trebala biti duga~ka makar 1 zira' (46.). koja bi spre~avala prolaz ispred njega. ako se ajet sa sed`dom ponovi i na drugom mjestu. Tako. njemu je dozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se mo`e u~initi sed`da. . u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri puta “Subhane rabbijel-e'ala” te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de. Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da. Za perdu se mo`e koristiti sve {to mo`e uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i kraj njegove postelje. Po hanefijskom mezhebu to je vad`ib a kod drugih sunnet. Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet. Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili kasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de. Kad klanja~ postavi perdu. te biti pod abdestom. potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti propisno obu~en. Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde.” Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu.

a onaj koji je sa tejemumom onome ko je sa abdestom. Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u d`ematu. ako nije znao za to. a muktedija nije. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. onda }e imam biti doma}in. Tako Allahov Poslanik ka`e: “Namaz u d`ematu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva. a neki u~enjaci smatraju da je vad`ib obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave.”594 Me|utim. Me|utim. O vrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. a ako su u tome isti. npr. te onaj ko ne mo`e u~initi sed`du ni ruku’ onome koji mo`e ~initi sed`du i ruku’. onda }e i on obnoviti namaz. nego }e ustati i naklanjati propu{tene rekate. pratiti imama . on ne}e predati selam. Kad imam preda selam na desnu stranu. donijet }e po~etni tekbir stoje}i. Ako se slu~ajno ne ode u d`amiju. du`an je obnoviti namaz. Mo`e biti imam onaj koji sjedi onome koji mo`e da stoji u namazu. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj koji najvi{e poznaje Allahovu Knjigu. mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji je prispio. Ako se imamu dogodi ne{to u namazu. osim ako to on dozvoli nekom drugom.Islamsko znanje 199 NAMAZ U D@EMA TU D@EMATU Namaz u d`ematu jeste pritvr|eni sunnet. Ako se klanja u ne~ijoj ku}i. ako sazna.za dvadeset i pet stupnjeva.”593 Mustehab je da se u d`amiju ide dostojanstveno. a potom }e pratiti imama. Me|utim. neka u~i koliko ho}e. onda ~ovjek mo`e klanjati sa ljudima koji se zadese u blizini ili sa svojom porodicom. [to se ti~e `ena. pa da valjanost namaza do|e u pitanje. onaj koji nabolje poznaje sunnet. dozvoljeno mu je postavljanje nekog drugog da dovr{i namaz. a ako su i u tome isti. ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza. Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur. To ne zna~i da treba `uriti. te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge. gubljenje abdesta.”592 A u drugom rivajetu stoji: “. a kada klanja sam. jer je Poslanik rekao: “Nemojte braniti va{im `enama da idu u d`amiju iako su im njihove ku}e bolje za njih... kada su u pitanju predavanja. `ene bi trebale da im prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. PRISPIJEV ANJE U D@EMA T PRISPIJEVANJE D@EMAT Kad ~ovjek zakasni u d`emat. onda onaj koji je stariji po godinama. bez obzira u kom se stanju nalazio. a mekruh je `uriti. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn. iako im je bolje da klanjaju kod ku}e. i one mogu prisustvovati d`ematu u d`amiji. Tako }e npr.

punoljetan. ima vi{e propu{tenih namaza. po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. ako zaboravi na izostavljeni namaz. Prema tome d`umu nisu du`ni klanjati: dijete. a to mogu ~initi ako ho}e. Me|utim.v. Me|utim.. s tim da se prvo klanja propu{teni namaz pa tek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad se probudi. jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). Propu{teni namaz treba odmah naklanjati. ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku. pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i ta~no koji je to namaz. Ako ~ovjek. fikhski u~enjaci smatraju da `ene nisu obavezne klanjati d`uma . ko svjesno izostavi namaz. kojeg je du`an klanjati svaki musliman. Red nije obavezan u tri slu~aja: 1.a. U tome se sla`u svi u~enjaci. izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam. a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od d`emata. a potom sjesti na prvo sjedenje.namaz. Zatim }e klanjati tre}i rekat. du`an je naklanjati ga.namaz. . onda je du`an da ih naklanja po redu onako kako ih je izostavio. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza. 3.200 Islamsko znanje sve do predaje selama. `ene su dolazile i klanjale d`uma . (iako grijeh ostaje. jer }e tada prvo klanjati redovni namaz. pametan. rob ili zarobljenik.s. a onda }e ustati klanjati drugi rekat. U vrijeme Poslanika. 2. NAKLANJA VANJE PRO[LIH NAMAZA NAKLANJAV Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava. slobodan. da nas Allah tog sa~uva. s. putnik. du`nik koji se pla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje od d`emata. D@UMA-NAMAZ D`uma-namaz je farzi-ajn.

hanefijski mezheb uslovljava da d`umu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595. propisao je prvobitno dva rekata. Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf.597 NAMAZ MUSAFIRA SKRA]IV ANJE NAMAZA SKRA]IVANJE Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namaza na dva rekata.598 Uzvi{eni je Allah rekao: “ Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite. s.. zatim je dopunio dva rekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu. Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih se malo sjedne. odnosno ~etrdeset osam milja.600 ^ovjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje. 3. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadr`avati zahvalu Uzvi{enom Allahu. da se obavi u podnevskom vremenu. 4. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja du`ina putovanja na kojoj je dozvoljeno skra}ivanje namaza. zbog prakse Resulullaha koji je kao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze.s. obu~e ~istu odje}u i da porani u d`amiju. d`elle {anuhu. propisao namaz. a namaz na putu ostavljen je onako kako je i propisan. Neki imami smatraju da je vad`ib skra}ivati namaze. salavat na Poslanika. a. 5. r.a.”599 Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka. pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju.v.”601 .: “Kada je Allah. i zbog rije~i Ai{e. da se klanja u d`ematu. pa dok se ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka.596 Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa. U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za valjanost d`ume.Islamsko znanje 201 USLOVI ZA V ALJANOST D@UME VALJANOST Uslovi su sljede}i: 1. 2. Stav hanefijskog mezheba je da se d`uma mo`e obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama. Nakon ezana za d`umu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora. i vaz (predavanje). Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme hutbe. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se d`uma obavlja u ve}im mjestima.

v. Dokaz za ovo jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejd`anu {est mjeseci i cijelo to vrijeme skra}ivao namaz.602 Me|utim. te ak{am i jaciju.” Me|utim. s. da bi Allahov Poslanik. S druge strane. neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni na putovanju uop}e ne klanjaju.a. s.s..v. pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz u njegovom vremenu.v. i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik. skra}ivat }e namaz. on gubi status musafira. te hadisom da je Poslanik. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu.s. a onda bi uzjahao. postoje sahih hadisi da je Muhammed.603 Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom. me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba. spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibn D`ebela606.s.. odga|ao podne do vremena ikindije. bez obzira koliko ostao u tom mjestu.a. Me|utim. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio. kada bi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu. nakon {to imam preda selam poslije dva rekata. radijallahu anhu. U~enjaci hanefijskog mezheba ka`u da je spajanje namaza od . oni ne dozvoljavaju spajanje namaza. S obzirom na to da je Poslanik. klanjao bi podne. ako je ~ovjek u mogu}nosti. jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: “Dru`io sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz..202 Islamsko znanje Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana.s. a potom bi stao i sastavio ih. na dan osvojenja Meke klanjao duha-namaz604.a. klanjaju}i samostalno svako za sebe. namaze klanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama. Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa. klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu. s.. na putu sastavljao namaze te su svi drugi u~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(d`em'uttakdim) ili u ikindijskom vremenu(d`em'ut-te'hir). te da u ak{amskom vremenu spoje ak{am i jaciju(d`em'ut-takdim). Sli~no se prenosi i od drugih ashaba. Da je Poslanik. ve}ina u~enjaka. [to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza. SP AJANJE NAMAZA SPAJANJE [to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba. onda }e d`ematlije koje nisu musafiri. smatraju da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze.. a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostane u jednom mjestu. ako nije donio odluku boravka. te }e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim). To dokazuju op}im hadisima koji podsti~u na dobrovoljne namaze. ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata. a.s.v. kao musafir spajao podne i ikindiju.a. a na Muzdelifi ak{ama i jacije. ako je imam musafir. i mi mo`emo upotrijebiti tu olak{icu. ili u jacijskom vremenu-(d`em'ut-te'hir). s. osim prilikom had`a na Arefatu i to podne i ikindije.

Na drugom }e rekatu prou~iti bismillu (u sebi). udovicama.v. onda ne smije praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza. svejedno da li se radi o djevojkama. a zatim Fatihu i suru (mendub je “Hel etake hadisul ga{ije”).607 Poslanik. Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet. sed`du.Islamsko znanje 203 Allahovog Poslanika. a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena. Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (d`em'ut-takdim).v. Preporu~uje se dolazak na musallu djece. a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{e vremena za davanje sadekatul-fitra. Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi. onda tri bajramska tekbira di`u}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu. s. prou~i “subhaneke”. Bajram se mo`e klanjati u d`amiji. te{ehhud.. ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog vremena. s tim {to }e ove posljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi. Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e. i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }e klanjati sastavljeno. Za Bajram je mustehab okupati se. pa selam predati. staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje. a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti “Sebbihisme rabikel-eala”) pa }e po}i na ruku’ i sed`de. osim u Meki.a. BAJRAM-NAMAZI Bajram-namaz je vad`ib klanjati onome ko je du`an klanjati d`umu. ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla). velike hladno}e i bolesti. . Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremena za klanje kurbana. a onda sa ~etvrtim tekbirom oti}i na ruku’. s. Nare|ivao je i mu{karcima i `enama da do|u na Bajram-namaz.s. NA^IN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA Bajram -namaz klanja se ovako: Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz. `ena. Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom. i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i. klanjao ga je redovno. donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke di`u kao pri tehrimi. zatim se donese tehrime (po~etni tekbir). prije u~enja (kiraeta).a.. namirisati i obu}i najljep{e odijelo. gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu. Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa do podne.s. tj.

tako da le`i na desnoj strani. i suprotno praksi Resullullaha. a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama. Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama. odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku. Opremanje umrlog. Dozvoljeno je plakati za umrlim.” Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dok imam ne iza|e da klanja Bajram. Allahu ekber. Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire. la ilahe illellahu vallahu ekber. jer je tako radio Poslanik. Zatim }e se ne~im pokriti.609 Treba po`uriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog. dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne . tj.608 Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: “Tekabellellahu minna ve minke” (“Neka Allah primi od nas i od tebe”). Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na taj na~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. D@ENAZA-NAMAZ I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG Sunnet je obi}i bolesnika.204 Islamsko znanje Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru. Ovo je stav u~enjaka hanefijskog mezheba. treba ga ostaviti da le`i onako kako mu je najlak{e. kada jedni izvr{e. to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama. ~im se smrt sigurno utvrdi. [ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati. koju. klanjanje d`enaze i ukopavanje. Ako je umiru}em ovo namje{tanje te{ko. Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: “La ilahe illellah”. nego }e se zamotati u njegovu odje}u koja mo`e poslu`iti kao i }efini. ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to zabranjeno u islamu. Po`eljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela. i trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe. kolektivnu du`nost muslimana. Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena tugom. odgovornost spada sa drugih. [to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga okupljaju u ku}i umrlog. umotavanje u }efine. Kada ~ovjek umre. a sevap imaju oni koji to obave. i klanjat }e mu se d`enaza. kao {to bi i prilikom spavanja trebalo le`ati na desnoj strani. povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. Allahu ekber ve lillahil . izgovaraju}i: “Allahu ekber.hamd. sve su to propisi koji predstavljaju farzi-kifaje.

onda mu je dozvoljeno uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi za `ivot. obavezno je oprati ono na {to padne ne~isto}a. izar i ko{ulja. krpa za lice. skine se odje}a sa njega. Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog. Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzima nikakvu naknadu radi kupanja umrlog.611 Ebu-Bekra okupala je njegova `ena Ummu Ruman. pri posljednjem kupanju. po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna. na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjao d`enazu. iza|e ne{to iz stomaka. a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. ko{ulja.Islamsko znanje 205 klanja d`enaza. Potom }e onaj koji kupa zamotati ruke krpom. te da }efini budu bijeli i ~isti. ako je ostavio imovine. posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga u namirisane }efine. ali ako se bavi samo tim poslom. a onda oprati i o~istiti njegova stidna mjesta. (te ih prekriti prekriva~em). a nije uvjet da budu novi. Kad se zavr{i kupanje. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa: lifafa. te mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. i da to radi u ime Allaha. Umrlog je farz zamotati u }efine. @enu mo`e kupati samo `ena. bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili `eni.610 NA^IN KUP ANJA UMRLOG KUPANJA Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto. a potom ga okupati tri ili pet puta. a prije stavljanja }efina. a ako nije. radijallahu anha. Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobo`an i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bi postigao {to ve}u nagradu. . Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile. d`.{. odnosno obu}i rukavice. pokrije se ~ar{afom. onda na onog koji je bio du`an da ga izdr`ava. zanijetiti kupanje mrtvaca. a `ensko u pet: izar. Ako mu. Ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao svoju suprugu Fatimu. dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegova supruga. nakon kupanja. Zatim }emo mu uzeti abdest. krpa za prsa i lifafa.

206 Islamsko znanje NA^IN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA Klanjanje d`enaza-namaza je farzi kifaje. pa makar se radilo i o zikru ili o u~enju Kur'ana. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnu pa na lijevu stranu.” ili drugu propisanu dovu. Ako nije pokazivao nikakvih znakova `ivota.”613 Umrlom novoro|en~etu. Mustehab je prili~no brzo nositi d`enazu. Mekruh je pri pra}enju d`enaze podizati glas. {ahidina va gaibina. ve kebirina ve sagirina. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir di`u}i ruke. koji je umro u Abesiniji. klanjao d`enazu Njegusu. okupat }e se. ako je pokazivalo ikakve znake `ivota. Potom }e donijeti tre}i tekbir.s. Mekruh je idu}i naglas za d`enazom u~iti Kur'an ili {ta drugo. umrlog i za ostale muslimane. Allahume la tahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu. iako ne bi smetalo da se di`u prilikom svakog tekbira. Samoubica }e se okupati i namaz }e mu se klanjati. zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikom pra}enja d`enaze. fe tevefehu alel iman. ~ak smatraju da je to haram. Postoji dio u~enjaka koji ka`u da mu se ne}e klanjati d`enaza. Nakon toga }e donijeti drugi tekbir i prou~iti salavate.. hanefijski mezheb stoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno. iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jer je Poslanik. men ahjejtehu minna. kod nas je uobi~ajena slijede}a: “Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina. ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmati u tabutu. zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza. . NO[ENJE I UKOP AVANJE UMRLOG UKOPA Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka. nadjet }e mu se ime. Potom }e prou~iti “subhaneke. zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjom lijevom. okupat }e se i klanjati mu d`enaza-namaz. s. te prou~iti dovu u kojoj }e moliti za sebe.v. Ruke se di`u samo kod prvog tekbira.612 [to se ti~e dove. ali je bolje klanjati je izvan d`amije. Neki u~enjaci poput Nevevije. ve zekerina ve unsana.. nadjet }e se ime.a.614 D`enaza se mo`e klanjati u d`amiji. Allahume. [to se ti~e klanjanja d`enaze odsutnom. Mustehab je da svaki u~esnik ponese mejita makar ~etrdeset koraka. iako je veliki grje{nik..

Mrtvac }e se metnuti u grob na stranu kible. radijallahu anha. a jo{ bolje i dublje. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefini povezani. zamotati u kefine. ~este posjete `ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: “Allah je prokleo `ene koje ~esto posje}uju groblja. Posjetu grobljima `enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje na budu}i svijet. a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {ta drugo da se mrtvac ne izvrne na le|a.{. klanjati mu d`enazu i zatim ga baciti u more.. Me|utim. da ga u~vrsti prilikom kaburskih ispitivanja. Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha. Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. pa ga natkriti daskama i zakopati.” Prilikom posjeta grobljima treba se pridr`avati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i }e do kabura. MEZAR) Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa. onda ~im bilo. tj. To }e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. ali je sened tih izjava slab (daif). U tom pogledu se jedino prenose izjave nekih ashaba. Ve inna in{aellahu . jednostavno staviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe. a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i `ena. Za u~enje talkina. njega }e se okupati. nema pouzdanog dokaza. Ako zemlja nije mo~varna. onda se mo`e kopati u njegov kabur. d`. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna. Pri dnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana “lahd”. a ako nema ovih. poslije ukopa. Onda }e se jama “lahd” zazidati }erpi~em ili pru}em. onda se mo`e kopati.Islamsko znanje 207 GROB (KABUR. a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: “Bismillahi ve ala milleti Resulillah!” Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu. kao {to se kod nas i radi. Kad on istruhne i postane zemlja. POSJET A GROBLJU POSJETA Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) i koristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar. govore}i: “Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. okrenuti se prema licu umrlog. posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana. nazvati mu selam i u~initi dovu za njega. Ai{a.

Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu. 3. ali neka dr`e oru`je svoje i neka budu oprezni. Kad se oni vrate sa sed`de. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe. Nakon {to oni zavr{e i stanu nasuprot neprijatelja. 4. jedna skupina }e klanjati sa imamom.'”(sura ElHa{r:10) Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je: naricanje. jedan ili dva rekata. svi }e klanjati zajedno.208 Islamsko znanje bikum lahikun. nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete.. ali }e na sed`du za imamom i}i samo prva skupina. govore: ‘Gospodaru. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh. prestaju njegova djela. u skladu s rije~ima Vjerovjesnika: “Kada ~ovjek umre. . osim u tri slu~aja: trajna sadaka. a imam koji ih je ~ekao na namazu. te }e oni. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete. do}i }e druga skupina.” (En-Nisa':102).” NAMAZ U STRAHU Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe. Umrlom }e koristiti dobra djela koja je on uradio dok je bio `iv i ona djela kojima je on bio uzro~nik. dozivanje umrlog ili tra`enje pomo}i od njega. i tako cio namaz. 2. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe. dok }e druga pratiti neprijatelja.”615 U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: “Oni koji poslije njih dolaze. klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun. spu{taju}i se na ruku i sed`du koliko mogne. 1. upotpuniti svoj namaz. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali. neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu.. i dok budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas. ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne. nakon njegovog selama. a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. a onda neka do|u oni koji jo{ nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom. svako }e klanjati onako kako mo`e: idu}i. a na~in njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu: “Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namaz obavljao. tek tada }e druga skupina i}i na sed`du.

pa su tako na jednom rekatu u~ili i do dvjesto ajeta. pohvaljuje one koji obavljaju no}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te ka`e: “I oni koji provode no}i.” No}ni se namaz mo`e klanjati u d`ematu. NO]NI NAMAZ No}ni je namaz veoma po`eljan s obzirom da Allah.. koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e od jedanaest rekata. naredio je da se. DUHA .v.. a najvi{e osam rekata. Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no.. u toku ramazana. kao {to od njega prenosi Ai{a. no}ni namaz klanja u d`ematu.Islamsko znanje 209 O NAFILAMA Nafile su dobrovoljni namazi.v.v.a..s. tj. podsticao je na no}ni namaz.. r. s. ali }emo biti nagra|eni za njihovo obavljanje. Poslanik.) No}ni namaz nema odre|eni broj rekata. d`. . Mo`e imati dva.NAMAZ Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala. Najbolje je slijediti Poslanika. Tako je izme|u ostalog rekao: “Ko u ramazanu klanja no}ni namaz.a. jer je Poslanik. vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu.s.{.a. radijallahu anha.s. to ponekad ~inio.a.” (El-Furkan: 64. a Omer. bit }e mu opro{teni raniji grijesi. s. Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima. pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i. namazi koje nismo obavezni klanjati. s.

Imam }e tada sa muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. mimo farza a zatim neka ka`e: “Allahume. a poslije toga se obrati Allahu.{.a. na prvom rekatu “Fatihu” i “sebbihismul rabbikel-eala. ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul gujub. a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije. To se mo`e posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako zanijeti u srcu. d`.ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilhi fsrifhu anni vakdir lijel .ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilihi fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi. govorio je: “Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi. sunnet mu je da klanja dva rekata. Buhari prenosi rije~i D`abira. . a kad zavr{i sa hutbom. inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel azimi. u svim poslovima. svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje) okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu. Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo spomenuti ono {to se `eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri .v. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana.emre” (ovdje treba spomenuti ono {to se `eli uraditi) “hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri” . Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se prije nego se sjedne. Allahumme. u bilo koje doba no}i ili dana.. nakon Fatihe.: “Allahov Poslanik. a na drugom “Fatihu” i “El-Ga{iju”.MESD@ID To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u d`amiju. Naglas }e u~iti. fe inneke takdiru ve ene la akdiru. s. neka klanja dva rekata. dovom u kojoj }e Ga moliti da mu uka`e na ono {to je bolje.” NAMAZ ZA KI[U Ovaj je namaz sunnet. i na njima u~i {ta ho}e. d`. in kunte t'alemu enne hazel .a.s. TEHIJJETUL . pou~avao nas je istihari.210 Islamsko znanje ISTIHARA Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju.rdini bihi.hajre hajsu kane summe .. r. Potom }e imam odr`ati hutbu.{.

Uzdr`avanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. Allah.. s. Muhammed. To su: 1. jelo. da biste bili bogobojazni. d`. ajeti 183 i 185). To je stroga obaveza propisana i potvr|ena Kur'anom.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca.. ka`e: “O vjernici.”' Post je potvr|en i id`maom .a. 187. davanju zekata. pu{enje. sunnetom i id`ma'om.{.s. veli: “Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet . RUKNOVI POST A POSTA Post se sastoji iz dva rukna. propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prije vas. ~ijim se nijekanjem izlazi iz islama i postaje murtedom.” (El-Bekara. spolno op}enje i sl.TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE RAMAZANSKI POST DEFINICIJA Post je uzdr`avanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr. Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: “I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne zabijeli).svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. zatim upotpunite post do no}i. pi}e. klanjanju propisanih namaza. postu mjeseca ramazana i had`u.v. Svi muslimanski u~enjaci i svi muslimani sla`u se da je to jedan od ruknova islama.) .” “Ko od vas bude prisutan tog mjeseca. neka ga posti!” (El-Bekara.konsenzusom islamskog ummeta. otpadnikom od vjere.

bit }e mu opro{teni prija{nji grijesi.. bri{u grijehe po~injene izme|u njih.a.v. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika. prenosi se da je Poslanik.s. od teravije praviti obi~no gimnasticiranje. ali Poslanik. d`. sevab klanjati. d`. a.a. ali ne bi trebalo. Prema tome. jer je nafile.. prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed. s. d`uma do d`ume. tako|er.. ne iza|e pred njih.. s. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~ilo da vam se pridru`im osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz.a. POST A I IBADET A U NJEMU POSTA IBADETA Od Ebu-Hurejre.. s..a.v.. koji ka`e: “Djela se ra~unaju po nijetu.s. rekao slijede}e: “Ko isposti ramazan sa imanom iskreno tra`e}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha..v. klanjao je teraviju u d`amiji. Tre}e no}i su se iskupili. nema posta. a za njim je klanjalo mnogo svijeta.”618 “Allah. Potom je klanjao i druge no}i pa se broj klanja~a pove}ao.”619 TERA VIH-NAMAZ TERAVIH-NAMAZ [to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije). Ko ga isposti i isklanja za imamom. radijallahu anha. klanjao je osam rekata teravih-namaza. a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab).s.v. Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne ote`a onima koji te{ko podnose.{. Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije.a. a no}no klanjanje vam je sunnet.”617 Tako|er. U vrijeme hilafeta Umera. s. ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi.{. da je rekla: “Poslanik.. a ramazan do ramazana.620 . iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.” Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed.”616 Treba napomenuti da je dovoljno da u srcu zanijetimo da }emo postiti.212 Islamsko znanje 2.s. sunnet je klanjati osam rekata. s. iskreno tra`e}i i `ele}i Allahovo zadovoljstvo i nagradu.a.s.v.. rekao: “Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha. s. Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e. vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu.s.v..a.. rekao: “Pet dnevnih namaza. to je sunnet za mu{karce i `ene. ina~e.s. r.'” Poslanik. jer je srce mjesto nijeta. VRIJEDNOST RAMAZANA.

spolno zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao {to je hajz i nifas kod `ena. ne `uriti i ne kvariti je `urbom. bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje. ali mora napostiti poslije. Ebu-Hanife. ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje od ostalih namaza. oni koji rade na te{kim poslovima. [to se ti~e putnika. Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza. [to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za post). kao i ostali namazi. kad su `ene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro|aja. [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je sna`an i mo`e izdr`ati. Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji. @ena u oba ova stanja ne smije postiti.”621 KO JE DU@AN POSTITI? Islamski u~enjaci slo`ili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog. putnici. tj. to su: starac.a. post joj je neva`e}i. a ako bi i postila u tom stanju.v. Upita{e ga: “Allahov Poslani~e. Svi u~enjaci slo`ili su se da `ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram. Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji se nada ozdravljenju i musafir (putnik). Poslanik. Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ili postoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje. u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne postiti. Vladaru svega. putem kojeg se obra}a Stvoritelju. prave}i propisne pauze izme|u sed`di. Prema tome. nisu du`ni postiti: nenormalne osobe. s.Islamsko znanje 213 Po{to je teravija-namaz.s. Svi ovi trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. Sed`de i ruku’e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan). a nemaju druge mogu}nosti da rade i `ive od drugog posla. starica. a onome ko je slabiji. oni koji imaju opravdan razlog kao {to je bolest koju post pogor{ava. ka`e: “Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza”. . ~im joj se uka`e prilika.. kako neko krade od svog namaza?” On odgovori: “Kada ne upotpunjava ruku'e i sed`de. nakon ruku’a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako i dolikuje tome ibadetu. djeca. vrednije je da ne posti.

a.”625 Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula).s. rekao: “Ru~ajte.a.a. da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post. ili njegov `ivot.. Enes... odnosno ispunio formu.”623 Ra~una se da je ~ovjek ru~ao. ali nema grijeha onome ko ga izostavi.”622 ADABI POST A POSTA Lijepo je da se svaki posta~ pridr`ava slijede}eg: 1. Od Ebu-Seida el-Hudrije.{. bilo da je kod ku}e ili na putu. Niti je posta~ zamjerao neposta~ima. s. tako|er. Smatrali su. 3. Ako je u akciji i smatra se putnikom.. rekao: “Ljudi }e biti na dobru sve dok budu po`urivali sa iftarom. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh. a bilo je i onih koji nisu postili. po`urivanje sa iftarom Posta~u je mustehab po`uriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme. Smatrali su da je lijepo postiti onome koji ima snage. prenosi da je Poslanik. tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne posti.v. ili `ivot njegovog suborca.214 Islamsko znanje POST VOJNIKA Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatra putnikom. ili isti toliki broj gutljaja vode. Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed.a.s. r. 5. kada mu se uka`e prilika. s. i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur”624. . prenosi se: “U sehuru je bereket.. a niti neposta~ posta~ima. ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja jer Allah. d`. Lijepo je da to bude neparan broj (1. u mjesecu ramazanu. ru~ak (sehur) Cijeli islamski ummet sla`e se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja. makar popio gutljaj vode. Bilo nas je koji smo postili.s. ali sa obavezom napa{tanja. 2. zaista je u ru~ku (sehuru) bereket.v. 7) i sl. r. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: “Ratovali smo uz Poslanika. onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije.a..

s. radijallahu anha. azimu{{ana.a. Dolazio mu je svake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu.v. Od EbuHurejrea. postajao bla`i od blagog povjetarca u ~injenju dobra”.s. . s. obilje`avao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom. rekao: “Nije post samo uzdr`avanje od hrane i pi}a.a..a. a poslije obavljanja ak{amnamaza mo`e se nastaviti sa ve~erom. po kojem je Poslanik.s.. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'an Lijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana. Tebi sam postio. a.. 3. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postom Posta~ se treba ~uvati svega {to mo`e pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana Buharija i Muslim bilje`e hadis kojeg prenosi Ai{a. a posebno u ramazanu. reci: 'Ja postim.s. a ako ne bi bilo toga. prilikom iftara. a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio D`ibril. Buharija bilje`i hadis koji prenosi Ibn-Abbas. a.{. sva|anja. ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo.s.”626 U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in. mustehabb je za vrijeme posta prati zube ~etkicom. u svakom vaktu. i nema razlike u tome da li ga upotrebljava na po~etku ili kraju dana. 7. po{to kod nas nema misvaka.” “Allahu. tako da je Poslanik. prenosi se da je Poslanik. upotreba misvaka Lijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta..s. bude}i `ene i uste`u}i se od spolnog op}enja. bio je najdare`ljiviji ~ovjek.”. rekao: “Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu. d`..v. s.Islamsko znanje 215 Od Enesa. onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljaja vode.” “Allahumme leke sumtu.a.a. 6. r. iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmi prije klanjanja ak{ama.627 5. Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim.a. r.a. prenosi se da je Muhammed. a ako te neko vrije|a ili napada.: “Poslanik... dova za vrijeme iftara i u toku posta Ibn-Mad`e prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed. nego i od bespotrebnog govora. s. 4. r. ja postim”'.v. Analogno ovome. ve ala rizkike eftartu.s..v. ve bike amentu..

U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast. 2. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije. post }e mu biti pokvaren. ali u svakom slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. s. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti. Poljubac posta~a. 4. kao {to je dozvoljeno `eni koja je bila u hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl. Od Ai{e. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa. a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. znao poljubiti dok je postio. Stvari od kojih se ne mo`e ~uvati Isto vrijedi kao i za ispiranje usta. 8. i sl. 4. Ispiranje usta i nosa Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju. Ako sjeme iza|e kao . ima isti tretman.v. pra{ina koja je na putu ili od bra{na. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje. U tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh. kao {to je pljuva~ka. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga u grlu jer oko nije prirodni put hrane u `eludac. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj. 7. radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik. 3. ako mo`e suzdr`ati i savladati svoje strasti. Pu{tanje krvi Posta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi.a. osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadra`ivanja. 5. {to zna~i da je dozvoljeno. slina.s.. 6. 3.216 Islamsko znanje [T A JE DOZVOLJENO POST A^U (MUBAH)? [TA POSTA^U 1. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodom Ako u|e voda u `eludac bez namjere da se to desi. piti i spolno op}iti sve do pojave zore. a kupanje mo`e odgoditi do iza zore s tim da mora zanijetiti post. [T A KV ARI POST? [TA KVARI 1. makar i ne htiju}i. 2. Posta~u je dozvoljeno da osvane d`unup. post nije pokvaren. Ebu-Hanife stoji na stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo. i za stvari od kojih se ne mo`e ~uvati. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl.

nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je du`an napostiti i taj dan u kojem je pokvario post. s. Poslanik. onda u ve}ini slu~ajeva nije du`an postiti jer se smatra bolesnikom.a. Ako je posta~ primoran da prima infuziju.”628 Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu.a. .s.. Allahov Poslani~e!” “A {ta te upropasti?” .odgovori. .) Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. a ako nije ni to u stanju.a. jelom.s.a. ovaj siroma{ni ashab. nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu: “Idi i time nahrani svoju porodicu. 6.v.v. s. zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret). i rekao: “Propao sam. Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta.. Odre|ene radnje. kako je spomenuto u prethodnom hadisu. s.postom {ezdeset dana uzastopno.a.upita ga Poslanik. pored toga {to kvare post. s. 5. odvratio je Poslaniku. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela.. odgovori. s.s. s.s. “Mo`e{ li postiti dva mjeseca neprestano?” “Ne”. bez opravdanog prekida. pi}em.s.v.v. . oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: “Podijeli ovo kao sadaku. Primanje infuzije.” “Ima{ li roba da ga oslobodi{?”. a Poslanik. Ako nije u stanju da oslobodi roba.osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi. nahranit }e {ezdeset siromaha. Potom je sjeo. jer ne postoje robovi u fizi~kom smislu). koji ka`e da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post. jer se u oba slu~aja hrani..s. postit }e {ezdeset dana uzastopno. to ne}e pokvariti post.v. U tom slu~aju. i to: .v. itd. bez obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili putem injekcije. napostit }e dan za dan.” “Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove hurme potrebnije od nas?”. “Op}io sam sa `enom u ramazanu.a. “Ne” .upita ga Poslanik.Islamsko znanje 217 posljedica gledanja ili razmi{ljanja.

zikr itd. Dozvoljeno je da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu. i on je obavezan. U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no.. Mu'tekif mo`e iza}i iz d`amije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je d`uma. misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti. i obavlja se u vrijeme koje je odre|eno zavjetom. u~enje Kur'ana.629 Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz. obukao najljep{u odje}u i namirisao se. sa tim dugom posta.v. ako se ne klanja u toj d`amiji gdje se on nalazi. 2. s. dozvoljeno je objedovati u d`amiji. ali je isto tako mekruh uzdr`avati se od govora op}enito. onda se isposti ramazan. podrezao nokte. itd. Ako se desi da se nije napostilo. Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u d`amiji po ugledu na Vjerovjesnika. Svi su islamski u~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa. znaju}i da je smrt bli`a od jake za vratom.s. nikako izvan nje. ali mustehabb ga je obavljati u zadnjih deset dana ramazana. Postoje dvije vrste itikafa: 1.218 Islamsko znanje NAP A[T ANJE NAPA[T A[TANJE Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah. na koje se obavezao zavjetnik. radi obavljanja nu`de. boravak u d`amiji. dobrovoljni itikaf (sunnet). zavjetni itikaf.a. s nijetom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao. uredio kosu. d`. Itikaf mora biti u d`amiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. okupao se. Uslovi itikafa su: nijet. . a do|e novi ramazan. nego kada ~ovjek stigne tokom godine. obrijao glavu.{. Ako `ena `eli obaviti itikaf. i ona mora biti u d`amiji. a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana. [to se ti~e jela i pi}a. Mo`e se obaviti u bilo koje doba. propu{tene dane treba {to prije napostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha.630 Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima. Me|utim. niti dan za dan. ITIKAF Itikaf je boravak u d`amiji.

. Lijepo je tra`iti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana. ~etrnaesti i petnaesti dan svakog hid`retskog mjeseca. Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo dobro da i mi te dane postimo. postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz njega posti i deveti dan. d`elle {anuhu. sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom. nije ta~no odredio koja je to no}. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu. nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e u ibadetu.: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i Kadr. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post).632 sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti. hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se taj dan mora napostiti. Nije odre|eno koji su to dani u mjesecu {evalu.Islamsko znanje 219 LEJLETUL . ne bi se trebali truditi oko odre|ivanja te no}i.s.” Odnosno. samo je bitno da nisu bajramski dani. Dokaz za to su rije~i Allaha. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojoj nema te no}i.{. Dok neki ka`u da ova no} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana. Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr.KADR To je najvrednija no} tokom ~itave godine. To va`i i za prekidanje dobrovoljnog namaza. S obzirom da Poslanik. Ti dani su: {est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama.. a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini. s.vrednija od hiljadu mjeseci. A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr? No} Kadr je bolja . Nije naodmet spomenuti i to da `ena ne mo`e postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava. u skladu s na{im mogu}nostima. postiti Dan Arefata za onoga koji nije na had`u. DOBROVOLJNI POST To je svaki post koji nismo obavezni postiti.dvadeset i sedma no} ramazana.a. tj.v. ibadet u toj no}i. [to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta. ve}ina smatra da je no} Lejletul-Kadr . d`. za njegovo izvr{avanje zaslu`ujemo veliku nagradu kod Allaha.

a to je ispravna vjera. rekao: “Islam je izgra|en na pet temelja.ZEKA T ^ETVRT POGLAVLJE ZEKAT ZEKA T. s njim su se slo`ili ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku izme|u namaza i zekata.” (El-Bekara: 110) “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju. rije~i su Uzvi{enog Allaha.^ETVR TO POGLA VLJE .” (El-Bejjina: 5) Od Ibn-Omera.s. da Mu iskreno. Ko zanije~e njegovu obavezu. tako {to su obavljali namaz. radijallahu anhu.” (Et-Tevba: 11) Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{e bra}e po vjeri.. (Prenose Buharija i Muslim) Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama. Spomenut je zajedno sa namazom na mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu.i obavljajte namaz i dajite zekat. vjeru ispovijedaju.. Zekat je stroga i obligatna du`nost. Koji ka`e: “Ali.v. prenosi se da je Allahov Poslanik. ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali. Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “..”. kao pravovjerni. bra}a su vam po vjeri. i me|u njima je spomenuo davanje zekata. a nisu davali zekat.. U vezi s tim.“fard”. on se ubraja me|u silnike koji se izla`u kazni. a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne. i da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju. s. on je kafir i iza{ao je iz dini islama.. nego je kafir.. NJEGOV A V A@NOST ZEKAT NJEGOVA VA@NOST I ULOGA U ISLAMU Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji treba ispunjavati odre|ene uslove ({artove).a.. . Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama.

te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanje sadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. Njih mo`emo upoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en. u suri Et-Tevba. Od tih mudrosti navodimo neke: 1. . ~i{}enje imetka. zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio. podmirivanje njegovih potreba i izra`avanje pa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poni`enosti tra`enja od nekog drugog pored Allaha. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i du{evnih uznemirenosti. 6. kada se na|e na putu pa ne bude imao ~ime nastaviti put.Islamsko znanje 221 MUDROST U PROPISIV ANJU ZEKA TA PROPISIVANJU ZEKAT U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti.. opremanje boraca (mud`ahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme. 2. potpomaganje muslimana putnika namjernika. 4.{. potpomaganje siroma{nog muslimana.. Sve tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha. Uzvi{eni Allah ka`e: “Uzmi od dobara njihovih zekat. d`. Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat. 7. umno`avanje i razvoj. 3. te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica. u sferu stabilnog imana i potpunog uvjerenja. 5. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se mo`e vratiti svojoj ku}i. kao {to je ajet koji odre|uje kome se daje zekat. ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica na srce.” (Et-Tevba: 103).. olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima. veliki ciljevi i op}e koristi.

. Dakle. manje ili vi{e..222 Islamsko znanje IMOVINA NA KOJU TREBA DA TI ZEKA T DATI ZEKAT Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka: . {to iznosi. ne daje se zekat. r. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima. srebro i vrijednosni papiri. pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profit kao {to su nekretnine. tj. Uzvi{eni Allah rekao je: “O vjernici. bez obzira da li je njena vrijednost. d`. kao {to su vo}e i povr}e.” (Et-Tevba: 34) U Muslimovu “Sahihu” od Ebu-Hurejre. poljoprivredne proizvode. koji na njih ne daje ono {to je obavezan. stoka. hrana.5%. u danu ~ija je du`ina pedeset hiljada godina. kada je p{enica u pitanju. ukoliko je prirodno navodnjavana. Allah. onda se na ime zekata daje pola “desetine”.. vratit }e mu se... jer u drugom rivajetu stoji: “Nema ni jednog vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega.. udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz zemlje dajemo. Kad god se ohladi. Nisab `itarica i plodova iznosi pet “evsuka”. tj.” (El-Bekara: 267) “.. dati “desetinu” (10%) na ime zekata.drugo: zlato. ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi sami to ne biste primili. ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice.” (El-En'am:141) Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja. Vlasnik robe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2.5%. iznosila onoliko za koliko ju je kupio ili.. Vlasnici prodavnica. Na tu koli~inu (pa navi{e) daje se zekat u visini od 2.5%. prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: “Nema ni jednog vlasnika zlata niti srebra.” Pod “. . oko 612 kg.. 5%..i dajte na dan `etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju.. Nisab srebra je pet “oka” {to iznosi 595 gr. trgovci autima i rezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim . pak.{.prvo: na ono {to raste iz zemlje. tre}e: trgova~ka roba.” (Muslim) Nisab je zlata dvadeset “dinara” {to iznosi 87 gr. sjemenke i plodove.ono {to je obavezan” misli se na zekat. ~elo i le|a. du`ni smo onoga dana kada je ovr{emo. osim zatvorenih o~iju. a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no. du}and`ije. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekat u visini od 2. a da mu na Sudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti u`arene u d`ehenemskoj vatri i njima }e se pr`iti njegovi bokovi. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu vrstu imovine daje se zekat u visini 2. rekao je: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti bolnu patnju. auta i ostale njima sli~ne vrste imetka. u tom trenutku. pi}e.a. kao npr..5% od njene ukupne vrijednosti na ime zekata.

Prema tome. onda na nju ne treba davati zekat. na koje se zekat daje kada i na glavnicu. dostigao visinu nisaba. itd. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat. pod uslovom da se hrane na pa{i i da se dr`e radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu “nisab. goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. tj. ~etvrto: stoka: deve. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru. da bude{ musliman. 2. kao na trgova~ku robu. kako bi im savjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. itd.Islamsko znanje 223 prodavnicama i na nju dati zekat. bez obzira da li se hranila na ispa{i ili “na jaslama”. {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe ili da mo`e{ sa njom raspolagati kad god to za`eli{. USLOVI DA SE MORA DA VATI ZEKA T DAV ZEKAT Uslovi za davanje zekata su sljede}i: 1. da imetak dostigne visinu “nisaba” koju je [erijat odredio.” Pod stokom koja se “hrani na pa{i” podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine. Od 40-59 daje se tele od dvije godine. osim ako se ista ne dr`i radi trgovine. a ako se hrani “na jaslama” ve}i dio godine. a njegova visina razlikuje se kod razli~itih vrsta imovine. . sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca. Nisab trgova~ke robe je u visini nisaba zlata ili srebra. s obzirom da on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku. 5. islam. kada dostigne nisab. da pro|e godina dana otkako je imetak. bilo pojedina~no. mogu da po slobodnoj procjeni daju zekat. goveda i sitna stoka (ovce i koze). U tom slu~aju se na nju daje zekat. zekat nije du`an davati nevjernik niti onaj koji je iza{ao iz islama. Iz toga se izuzimaju `itarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad od stoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi. s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni. Nisab stoke: deve: na pet deva se daje jedna ovca. 3.. na kojeg daje{ zekat. sloboda. tako da zekat nije obavezan za roba. jer on nema svog vlasni{tva. 4. dvije. od 121-200. bilo da se ura~una sa ostalom robom.

punoljetan. odredio je kome se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima. fukara (siromasi). ~uvari. d`. a postoji nada da bi mogli primiti islam. 6. da ne budu iz porodice Benu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju. stan. ili da iza|e iz vjere. jer je Poslanik rekao: “Na zekat nema pravo bogata{ niti onaj koji je sna`an i u mogu}nosti da zara|uje”634. i onima ~ija srca treba pridobiti. To su sakuplja~i. pisari. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja. naveo je osam vrsta. ili bi time mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima.224 Islamsko znanje KOME SE DAJE ZEKA T? ZEKAT? Allah.{. ra~unovo|e. bez pretjerivanja i uskra}ivanja. i da ne budu od onih. a one su: 1. i prezadu`enima. odje}a.: roditelji. jer obaveza davanja zekata ponavlja se nakon godinu dana.” (Et-Tevba: 60) Allah. i svaka od njih ima pravo uzeti zekat. te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana. prikuplja~i zekata: to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je. supruga. i u svrhe na Allahovom putu (za d`ihad). du`nici: to su oni koji su se zadu`ili i taj dug moraju vra}ati. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za isti ili sli~an posao na nekom drugom mjestu. oni koji zekat prevoze i dijele i tome sli~no. pametan.isto tako vrsta siromaha. koje je. pa ~ak je i pre~e. djeca. pa makar on bio i bogata{. ina~e. jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju. ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga. Dugove mo`emo podijeliti . za datu osobu ili za one koje je ta osoba obavezna izdr`avati. te da ne bude od sposobnih koji mogu zaraditi sebi opskrbu. d`. i onima koji ga skupljaju. blagajnici. onaj koji daje zekat du`an izdr`avati kao npr.. a neki dr`e obrnuto. pod uslovom da je musliman. jer je to sli~no vra}anju duga za du`nika. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini. 4. i za otkup iz ropstva.{. te druge nu`ne potrebe koje odgovaraju njegovom statusu. 3. 5.. 2. i putniku . Pod “dovoljno” podrazumijeva se hrana.namjerniku. ~uvanju i raspodjeli zekata. Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji se sami otkupljuju. miskin . s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin boljeg stanja od fukare. povjerljiv i kvalificiran za taj posao.

Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka.Islamsko znanje 225 na dvije vrste: a) da ~ovjek uzme u zajam. pa makar i potrajao njegov boravak i putovanje. 7. pa sam do{ao Poslaniku. radi svog interesa. Neka ulema rije~i “na Allahovom” putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i u ovu grupu pored mud`ahida i ostale koji rade na Allahovom putu. zadu`io se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno (mubah). Svaka druga pro{nja i prosja~enje je. ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad npr. pa mu je dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje `ivotne potrebe. Prema tome. da mu se desi da nehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupe i krive zakletve npr. mubah (dozvoljeno). o Kubejse. hrani se haramom. sve {to je vezano za ovu instituciju mo`e se finansirati iz zekata. Ovdje je uslov da zadu`eni bude musliman.s. da ne bude bogat toliko da sam mo`e vratiti dug. na Allahovom putu (za d`ihad). pak. te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko koliko mu je potrebno za `ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e tri razumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo. ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. da bude du`an drugom ~ovjeku tako da mo`e biti ka`njen zatvorom (ako ga ne vrati). u~inio da se zekat daje za njih a ne njima. ovo se odnosi samo na mud`ahide i instituciju d`ihada. s. Dakle. kao npr. pa }emo ti dati. pod uslovom da je toga potreban i da to njegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram. lije~enje. ili za `enidbu. . nego da bude radi neke obaveze ili onoga {to je mustehab (po`eljno) ili. uzme pozajmicu da bi izdr`avao sebe i porodicu. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. a zatim je rekao: ‘O Kubejse.’” (Muslim) Dozvoljeno je od zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zadu`enom nego se u ime njega dug mo`e direktno vratiti jer je Allah. 8. njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat. da vrijeme vra}anja tog duga bude u toj godini. i tra`io pomo}. ili. gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja. Prema tome. Njemu se dadne od zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto. njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse elHilalija koji je rekao: “Preuzeo sam na sebe dug. da bi pomirio zava|ene. a onda prestaje prositi. pak. U tim slu~ajevima dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah. Ne mora se zekatom obuhvatiti svih osam vrsta. a on mi je rekao: “Sa~ekaj dok do|e zekat..v. putniku namjerniku daje se zekat. putnik namjernik. te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri. da se bude zadu`io radi onoga {to je zabranjeno (haram).a. nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenje imama. ili da bi nabavio odje}u.) ili zekat. d`elle {anuhu. zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~iji dug. ~ovjeku kome je prirodna nepogoda uni{tila imovinu. haram i onaj koji to jede. Onaj koji se zadu`io za korist drugoga.

i naredbi Njegovog Poslanika. s.. Bogata{ima.” (Et-Tevba: 103) 5. a koji su spomenuti u 60. dat }u je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali. izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti. Nemuslimanima.226 Islamsko znanje KOME SE NE DAJE ZEKA T? ZEKAT? 1. 3..a. ajetu sure “Et-Tevba”... KORISTI OD DA VANJA ZEKA TA DAV ZEKAT 1. dati i vi{e.a milost Moja obuhvata sve. kako to stoji u hadisu: “. dati hlad kada ne}e biti drugog hlada osim Njegovog.v. Porodici Poslanikovoj.{.a sadaka je dokaz imana. Povinovanje naredbi Allaha. 2.a.. nego ga uve}ava.. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu.. i u svakom klasu po stotinu zrna. beri}et. ^i{}enje od prljav{tine grijeha.. Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao. A Allah }e onome kome ho}e.” (Sebe': 39) 6.” (Muslim) 4. nad onim {to voli du{a.. Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega..s.. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. s. kako je spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah..v. Allahova milost i oprost ” .. 2..” (El-Bekara: 261) 3. d`..” 635 7. Uzvi{eni Allah ka`e: “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova.” (El-A'raf:156) . da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. i mu` svojoj `eni.{.. On }e to nadoknaditi. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat.. o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla.. U hadisu se ka`e: “Nikada sadaka nije umanjla imetak.i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka ne zna {to udjeljuje desna. d`. On najbolje opskrbljuje. d`. “Uzmi od dobara njihovih zekat..{. 4.” (Muslim) “. razvoj. {to god vi udjeljujete. nego ga uve}ava. i Njegov Poslanik.. “. Napredak.s. i davanje prednosti onome {to voli Allah. lo{eg morala i pona{anja.. te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi.

. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili. rije~i: “Nema ni jednog vlasnika deva.” 3. i sitne stoke koji na njih ne daje zekat. dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada godina..s. nikako ne misle da je to dobro za njih. iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!‘“(Et-Tevba: 34. Muslim prenosi Poslanikove. dijete i `ena.v. prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima }e ga obmotati.a. Drugo: zadu`enom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio. a da ne}e (njegov zekat) biti usijan u d`ehenemskoj vatri.” VA@NA UPOZORENJA Prvo: zekat se mo`e dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima njima. a zatim }e mu se pokazati put u D`ennet ili u Vatru.. prou~io ajet: 'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje. i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima.v. s. ja sam tvoje blago. krava. . Zatim }e mu re}i: ‘Ja sam tvoj imetak.Islamsko znanje 227 UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA T ZEKAT 1.a.Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putunavijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri d`ehenemskoj usijalo. nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima.a. a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti `igosano njegovo lice i slabine. 'Ovo je ono {to ste za sebe zgrtali. Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: “Kome Allah da imetak pa on na njega ne bude davao zekat. pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu `igosala. to je zlo za njih.. ne. Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu). rekao: “Na njega nema pravo bogati niti sna`ni koji mo`e zara|ivati.s. s.. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik.35) 2.v.'” (Ali-Imran: 180) 4.s. Kada zadnja pregazi preko njega. Uzvi{eni Allah rekao je: “.. ^etvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik.”636 Peto: zekat se ne mo`e dati onome koga si obavezan izdr`avati kao {to su roditelji. s.. a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em i najdebljem svom obliku u kome je nekada bila. rekao: “Nema ni jednog bogata{a koji na njega ne daje zekat.’ Potom je.

Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {to je: hrana. Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit. nakon {to ostane u vlasni{tvu onoga koji daje zekat godinu dana.228 Islamsko znanje [esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu. Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro. posteljina. potpomaganje mud`ahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam radi op}e koristi. a {to je prethodno napomenuto.. kako je prethodno spomenuto. Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dr`avi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak zaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto.a. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat skupljen. auta i tome sli~no. `ivotinje. koji se nosi ili slu`i za iznajmljivanje. metala ili nakita koji se nosi. ukoliko dosti`e vrijednost nisaba. zekat se daje na zaradu od toga.s. osim u nu`di koja to zahtijeva. . kao glad npr.”637 (Muttefekun alejhi) Iz ovog se izuzima. nekretnine. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba. auto i odje}a. osim u nu`di koja to iziskuje. ako ta zarada bude u vidu novca..v. bez obzira da li je bilo u obliku novca. pi}e. s. a na osnovu dokaza koji op}enito govore o obavezi davanja zekata na to. nakit od zlata i srebra. iznajmljuje ili slu`i u neku drugu svrhu. Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija. Jedanaesto: za ono {to slu`i za iznajmljivanje. stan. bilo samostalno ili kad sastavi sa istom vrstom koju on ima. Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko mjeseci ili za punu godinu. : “Musliman nije du`an davati zekat na svoga roba niti konja. ne daje zekat. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika..

nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti i sposobni da ga obave.Imran. ili posjetu odre|enih mjesta (Ka’be. 97) ZNA^AJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU Had` je peti rukn (stup) u islamu. svaki onaj koji je u mogu}nosti. Arefata i dr.) u odre|eno vrijeme (u mjesecima had`a: {evalu. zul-k’adetu i zul-hid`etu). VRIJEME PROPISIV ANJA HAD@A PROPISIVANJA Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi: {to zna~i: “Hodo~astiti Harem du`an je. .” (Ali . Allaha radi.PET O POGLA VLJE PETO POGLAVLJE HAD@ ZNA^ENJE I DEFINICIJA HAD@A Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka’be radi obavljanja odre|enih obreda.

Po{to ovaj had`ija stigne u Meku. 3. Poslije obavljene umre (tavafa. temett’u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima had`a obaviti umra.kuduma ili poslije tavaful . i zato }e obja{njenje propisa had`a u ovoj risali .” Po dolasku u Meku. ali ga mogu obaviti poslije tavaful . dva rekata iza Mekami .Ibrahima i sa’ja). ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama had`ija zanijeti da }e obaviti samo had`. . Jo{ treba napomenuti da bosanske had`ije obavljaju ovu vrstu had`a. Ovo je najlak{i na~in obavljanja had`a. moj Allahu. i stoga je had`ija du`an da zakolje kurban (hedj).bro{uri biti na ovaj na~in. a poslije nje had`. muteme-tti’ }e se o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i sve do osmog dana zul-hid`eta (dan uo~i Arefata). obavit }e tavaful . nije du`an zaklati kurban. 2. Svakako je bolje da se ovaj sa’j obavi po dolasku u Meku jer je tada had`ija odmorniji nego poslije Arefata. sve do njihovog ponovnog obla~enja radi had`a” (osmog dana zul-hid`eta). {to zna~i: “Moj Allahu. mufrid }e obaviti tavaf. Had`ija }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: “Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`”. Had`ija koji na ovaj na~in obavlja had`.230 Islamsko znanje VRSTE HAD@A Postoje tri vrste (na~ina) na koje se mo`e obaviti had`.kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa’j. {to zna~i “Odazivam ti se.bajrama. prvog dana Kurban . poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikom obla~enja ihrama. klanja dva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno. klanjati dva rekata i obaviti sa’j i ne}e {i{ati ni skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog dana Bajrama. ovom umrom. odazivam ti se ovim had`om. ali ne}e {i{ati ili skra}ivati kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. Karin je tako|er du`an da zakolje kurban. kiran: a zna~i da had`ija kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame. On }e zanijetiti ovim rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`en”. a ti na~ini su: 1. Treba znati da “karin” i “mufrid” moraju za vrijeme had`a obaviti samo jedan sa’j.ifade (obavlja se poslije Arefata).

moj Gospodaru. U slu~aju da se `ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi. pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu had`a koju `eli obaviti. onda pokrije lice i {ake svojim {alom.” “Odazivam ti se. odrezati nokte. moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje sam sprije~en. obu}i }e ihrame u avionu. odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga. neki kopnom. prilikom nijeta }e dodati: “In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni”. Neki od njih putuju morem. odazivam ti . obrijati dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i potom obu}i ihrame. a zatim }e zanijetiti had`.Islamsko znanje 231 OBREDI VEZANI ZA HAD@ KOJI SE OBA VLJAJU DO OSMOG DANA OBAVLJAJU ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Upu}uju se had`ije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu . do}i }e do mikata gdje }e se okupati. skratiti brkove.” Nakon nijeta du`nost je had`ije kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dok je u ihramu.” Ako se had`ija boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju had`a. had`ija treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi: “Lebbejke Allahumme lebbejk. ili rije~ima: “Allahumme inni uridul had`d`e fe jessirhu li ve tekabhelhu minni”. {to zna~i: “Odazivam ti se. {to zna~i: “Ako me ne{to sprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa. {to zna~i: “Moj Allahu. poslije toga had`ija zanijeti rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`d`en”. lebbejke la {erike leke lebbejk. Had`ija koji dolazi avionom. ovim had`om”. Innel hamde venniamete leke vel mulk la {erike lek.Meki. pod uvjetom da se prije toga okupao i obavio sve {to je potrebno. kako bi obavili had`. perike i rukavica. kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom. Poslije obla~enja ihrama i nijeta. Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se samo prilikom tavafa). moj Allahu. Had`ija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem. dok drugi to ~ine vazduhom. @ena mo`e obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba (zara). `elim obaviti had` pa mi ga olak{aj i primi ga od mene.

u miru i spasu!” Had`ija prilikom dove mo`e tra`iti ono {to mu je u srcu. veli~inu i po{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu. pove}aj ~ast. lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka’be u~iti dovu. 5. u Meku se mo`e u}i i no}u i danju. Neki od tih adaba su: 1. 3. veli~inu i po{tovanje ove ku}e. kada se had`ija pribli`i Meki (Haremu) u~i ovu dovu: “Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme teb’asu i-’badeke ved`a’lni min evlijaike ve min ehli ta’atike” (slab). Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam”.adabe kojih se treba pridr`avati. 4.kudum i sa’j. {to zna~i: “Allahu moj! Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od d`ehenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba (kazne) na dan pro`ivljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!”. obi~no. jer se dova tada ne odbija. iz D`ide upute prema Meki. prilikom had`a u{ao je u Meku danju. a prilikom umre no}u. odsjednu u hotelu. Ti nema{ sudruga. pa nas pro`ivi. poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivati kosu niti skidati ihrame. a da se Meka napusti preko brda Kuda.spas. Harem ima svoje propise .” U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi. had`ija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge had`ije. Ti si Selam . sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda. (slab). bilo da se radi o dunjaluku ili . Bosanske had`ije se.232 Islamsko znanje se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. Had`ija }e podi}i ruke i u~iti: “Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta’zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men {errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i’temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta’zimen ve birren. a. 2. Pove}aj ~ast.s.. {to zna~i: “Moj Allahu. i od Tebe je spas. na{ Gospodaru. nakon ~ega odu u Harem da obave tavaful . desetog dana zul-hid`eta. a Poslanik.

6..s. umjesto: “Allahummefteh li ebvabe rahmetike”..esved).Islamsko znanje 233 ahiretu.. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul . Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana. d`. i da pri tome bude skru{en. d`. prilikom ulaska u Harem had`ija treba u}i desnom nogom i prou~iti: “E’uzu billahil a’zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad`im. a. ve} treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Had`erul . . {to zna~i: “Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a. i okrilje je Tvoje okrilje. ali je najva`nije da tra`i magfiret (oprost) od Allaha. oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Tvoje milosti (rahmeta). Neka je salavat na Muhammeda. Bismillahi. {to zna~i: “Uti~em se Silnome Allahu.{.” Kada izi|e iz Harema. a ovo je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu”. Ako ne bi odmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga. had`ija }e tad klanjati dva rekata ovog namaza. 8. a Harem je Tvoj Harem. i njegovu porodicu! Allahu moj.mesd`ida. vel hamdu lillahi. Allahumme salli a’la Muhammedin ve ali Muhammed.azibike minennar” (slab). had`ija }e u~iti: “Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza mekamul. U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. kada se pribli`i Ka’bi i po~ne tavafiti. izuzev u slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz . osim {to }e re}i: “Allahummefteh li ebvabe fadlike”.{. had`ija treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu.namaza. Allahummagfir li zunubi vefteh li ebvabe rahmetike” (sahih). 7.

slavljenju i spominjanju Allaha.234 Islamsko znanje OSMI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (DAN UO^I AREF ATA) AREFA Ovaj dan zove se jevmu . Dovoljno je da had`ija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat. d`.s. ako to uvjeti dozvoljavaju.. nije postio na Arefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena. Sunnet je da se boravi kod d`amije Nemire.{.. d`. s tim {to namaze od ~etiri rekata skra}uje (podne.s.s. Muhammed. Ovu }e no} had`ija prespavati na Mini. Dova koju treba najvi{e u~iti glasi: . a. ikindiju. Tu }e had`ija slu{ati hutbu (predavanje).. pa ~ak i kad je bio na putovanju. podignuti ruke i moliti Allaha. ali ako bi mogao da brdo “D`ebelu errahme” bude izme|u njega i kible. bilo bi bolje. ak{am. Prilikom upu}ivanja dova Allahu. a dolina Urena koja se nalazi u blizini d`amije ne spada u Arefat. skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca.ettervije.{. a. had`ija }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju i donose}i tekbire. DEVETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to klanja sabah i izi|e Sunce. had`ija }e se okrenuti prema kibli. sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme. Ujutro ovog dana had`ija se upu}uje na Minu gdje }e klanjati podne. Ako bi bio kod ove d`amije.{. nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete. a naro~ito one koje se u~e ujutro i nave~er. ikindiju i jaciju klanja po dva rekata). a.. jaciju i sabah sljede}eg dana. Poku|eno je postiti had`ijama ovaj dan jer i Poslanik.. Had`ija treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika. Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet. poslije koje }e klanjati u d`ematu podne i ikindiju po dva rekata. had`ija treba paziti jer ova d`amija samo je jednim dijelom u Arefatu. a ak{am i sabah klanja onako kako se klanjaju. i druge dove. Poslije namaza had`ija se skru{eno i smirenog srca predaje zikru . d`.

DESETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (JEVMU ENNAHRI). salavat donositi. Poslije namaza. Allahu ekber ve lillahil hamd”. i moliti Allaha. a ako se na|e slobodnog prostora. Allahu ekber. .. jaciju. {to zna~i: “Nema boga osim Allaha Jedinog. u~iti tekbire i tehlile. me|utim na{e had`ije obi~no idu autobusima). la ilahe illellahu Allahu ekber. (sahih)..{.. (sahih). treba malo po`uriti. On nema sudruga. a. Njemu pripada vlast i hvala. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejin kadir” (sahih). Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca. s tim {to se iznemogle `ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i. dva. i to polahko i smireno u pravcu Muzdelife. PR VI DAN BAJRAMA PRVI Sabah-namaz ovog dana sve had`ije trebaju klanjati na Muzdelifi. Na Muzdelifi had`ija }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a’la kulli {ejin kadir”. Tekbir glasi: “Allahu ekber. d`. zahvaliti Allahu. osim slaba{nih i `ena. Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi mo`e to uraditi i na Mini. had`ija }e se okrenuti prema kibli. Poslije sabah-namaza. Prije izlaska sunca had`ija se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju.{.” Treba tako|er {to vi{e na Poslanika. d`. a tehlil glasi: “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. Tu }e tako|er sakupiti 49 kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom. te tri rekata vitr-namaza).s. (Ovo se odnosi na one koji idu pje{ice. sve dok se skoro ne razdani. had`ija }e boraviti (spavati na Muzdelifi sve do sabaha. On sve mo`e. s jednim ezanom i dva ikameta. Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti po`uriti.Islamsko znanje 235 “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh.

236 Islamsko znanje .

radi obavljanja tavaful . Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su spomenuti. izuzev “mufrida” (bosanskih had`ija). had`ija treba klanjati sve namaze u d`ematu. pa tako mo`e da se okupa. izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful . JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Dani koje had`ija boravi na Mini zovu se: “Ejjamu ette{rik”. uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e. poslije kojeg treba klanjati dva rekata i obaviti sa’j. Poslije prve prespavane no}i. jedanaestog zul-hid`eta. {to je sunnet.kuduma. d`. had`ija }e se poslije podne .ifade. 2. osim op}enje sa `enom. i stalno veli~ati Allaha. Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje. a “mufrid” ne}e. po~inju}i s desnom stranom.zevala. smireno i bez `urbe. namiri{e. 3. obrijati ili skratiti kosu. Na . ako se ima mogu}nosti.zem i klanjati podne u Haremu. pa ~ak i op}enje sa `enom. Sa’j }e obaviti samo “mutemetti” i “karim”. za koje je klanje kurbana sunnet a ne vad`ib. @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta. Poslije obavljenog tavafa i sa’ja. skine ihrame i obu~e svoju odje}u. Poslije toga had`ija }e zaklati kurban. uputiti se u Meku. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem . baciti sedam kamen~i}a na D`emretul-Akabi. Ovo se zove: “Ettehallul el kamil” (“potpuno osloba|anje od zabrana”). Zatim }e se had`ija uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e tri no}i. pa srednjem. a zatim na velikom d`emretu. jedan za drugim. s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava. donose}i pri tome tekbire. {i{anje ili skra}ivanje kose i tavaf). Dok boravi na Mini.{.Islamsko znanje 237 [T A HAD@IJA TREBA URADITI PO [TA DOLASKU NA MINU? Po dolasku na Minu had`ija treba uraditi sljede}e: 1. i ono se ostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a. Kamen~i}e }e prvo baciti na malom. Ovim se ~inom had`iji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno. poslije kojih treba donositi tekbire. dok se u~enje telbije prekida. had`iji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno. Ovo se na arapskom jeziku ka`e: “Ettehallul el evvel” (“prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana”).

a. ovog tre}eg dana Bajrama. TRINAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini. had`ija }e se okrenuti prema kibli i oti}i malo udesno. d`. gdje nijete umru i klanjaju dva rekata. DV ANAESTI DAN ZUL-HID@ET A DVANAESTI ZUL-HID@ETA Had`ija treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela. ugledaju}i se time Poslanika. slavljenju i spominjanju (zikru) Allaha. Na velikom d`emretu had`ija }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio na prethodna dva d`emreta. Ai{e. Had`ija koji `uri da se vrati ovaj dan ku}i. Poslije podne. had`ija se upu}uje prema d`emretima gdje }e na svakom d`emretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {to je radio prethodnog dana. dok `ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. . Po isteku bajramskih dana bosanske had`ije obuku ihrame i odlaze u d`amiju h. Isto to uradit }e poslije srednjeg d`emreta.. Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa. a Mina s desne. na{e had`ije jo{ }e obaviti oprosni tavaf (tavaful .238 Islamsko znanje svakom d`emretu baca se po sedam kamen~i}a. Prije napu{tanja Meke. Ovim ~inom zavr{avaju se obredi had`a. dva rekata namaza. a zatim }e moliti Allaha. poslije podne bacit }e kamen~i}e. Poslije ba~enih kamen~i}a na malom d`emretu. Ako bi had`ija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u d`amiji El . d`. Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi. had`ija }e se poslije podne uputiti prema d`emretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. had`ija }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje }e obaviti oprosni tavaf. obaviti tavaf i napustiti Meku prije zalaska sunca.Hajf. sa’ja i skra}ivanja ({i{anja) kose.s. bilo bi bolje. Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s had`ijine lijeve strane. {to god je mogu}e du`e (zbog toga {to bi primjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo).{. udaljenu oko sedam kilometara od Harema.veda’).{. Ako bi htio da se ovaj dan vrati ku}i. Po isteku ovog dana had`ija treba prespavati no} na Mini. donose}i tekbire pri svakom bacanju kamen~i}a. te se vra}aju do Harema. jedan za drugim. osim {to }e oti}i malo ulijevo.

Sa’j izme|u Safe i Merve 2. taj obred nije valjan. Oprosni tavaf (el . Boravak na Arefatu 2. pa makar jedan trenutak 3.veda’) Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vad`ib je po svim mezhebima. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i. Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful . .ifada). VAD@IBI HAD@A 1. Bacanje kamen~i}a 4.Islamsko znanje 239 RUKNOVI HAD@A 1. osim po hanefijskom (sunnet). Ko izostavi neki od vad`iba had`a du`an je zaklati kurban. [i{anje ili skra}ivanje kose 5. Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi. stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e had`ije po~ele zadnjih godina raditi.

.{.” Zato had` treba predstavljati veli~anje Allaha. Mnoge had`ije prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ih obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se “zaodjenu” lijepim pona{anjem i razumijevanjem (fikhom) Allahove. 6.s. U njemu Allah.” Znaj.. vjere.. {to je prakti~an dokaz da njihov had` nije potpun. i had`ija }e ga obaviti smireno. ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah. Muhammed. 2. d`. i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr. kako bi Allahu. me|utim..Bekara.240 Islamsko znanje VA@NE NAPOMENE 1. Na svakom se d`emretu baca po sedam kamen~i}a. Nije dozvoljeno dok si u ihramima. Prilikom bacanja kamen~i}a po`eljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa. d`.{. had`ija }e pitati alime. zabranio. 4.{. tako|er veli: “Ko obavi had`. mora postiti tri dana dok je jo{ na had`u. a. Ko ne zakolje kurban (hedj). ako i ne ubaci{ koji kamen~i}.s. ili ne plati novac da mu se zakolje kurban. pokornost i ljubav prema Allahu. d`. ibadet ~inili punim znanjem i razumijevanjem. pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed. u~ene ljude. nisi grje{an. ni manje ni vi{e. a mo`da.{.s. d`. 5.. a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih posti uzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban). nije ni primljen. tako|er. onom ko se obave`e da }e u njima obaviti had`. da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela. d`. da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom ili ne~im drugim {to ima jak miris. 196) Poslanik. d`.. sabur i neuznemiravanje drugih had`ija . Stoga svaki had`ija treba ovo imati u vidu i te`iti da ulo`i sav svoj trud kako ne bi pao u haram.{. On }e. ka`e: “Had` je u odre|enim mjesecima. osloba|a d`ehenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova i ponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat.{. a.. a Allah.” (El .s. O onome {to ne zna od propisa had`a. Gospodaru svih svjetova. ne daj Bo`e.. Zato iskoristi ovu priliku i sa`ivi se s ovom situacijom! 3. kako bi mogao da slijedi Poslanika. fisk (pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje). spu{tati pogled. vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha). Znaj da za lijepo pona{anje. dragi had`ija.. ~ak. a. Mo`e se zapaziti da spomenute had`ije nisu izmijenile svoje pona{anje.{. a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{aj sa `enom. d`. oko koje je plakalo iz straha od Allaha. i oko koje je bdjelo (stra`arilo) na Allahovom putu. ka`e: “D`ehenemska vatra ne}e dota}i dva oka. nema sno{aja sa `enama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima had`a. d`.{.. a. hizmet had`ijama.

. te da ubija insekte. osim {to ne}e tavafiti prilikom ulaska u Meku. .s.. osim tavafa!” .da se brije.da ima spolne odnose sa svojom `enom i da se prepusti onome {to ga nadra`uje i seksualno pobu|uje. r. Lijepo je posjetiti i d`amiju Kuba i klanjati u njoj. a.. a.da pokriva glavu ili da obla~i kapu.da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise. d`.s. npr.s. Zato cilj putovanja u Medinu treba biti klanjanje namaza u Poslanikovoj. da radi ono {to rade had`ije. i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{ drugima. . a.Bekra. a. I kao {to je ve} re~eno. kao i posjetiti Bekiju. a namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu.a. u Medini sunnet je prije i poslije had`a. d`. Posjeta d`amiji Allahovog Poslanika. d`amiji. 9. 7.. a bila je u hajzu. a. i dr. `ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed..da ~upa dlake s tijela. osim {to treba izbjegavati mirisne sapune. . 8.. Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu...s. Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvom ili tra`iti pomo} od njega.da se sva|a.da trga grane. .da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili poka`e mu ulov. KAKO ]E POSTUPITI @ENA KOJOJ SE POJA VI MJESE^NICA (HAJZ) POJAVI Ako bi se kod `ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame.a. Dok je u ihramima had`iji je zabranjeno sljede}e: . Muhammed. u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs rekao: “Radi ono {to rade had`ije. a.Islamsko znanje 241 ima{ veliku nagradu kod Allaha. poselamiti ih i moliti Allaha. jer je to {irk i uni{tava dobra djela. obrezuje nokte i {i{a kosu.. pri~a besposlen i banalan govor. naredio Ai{i. kabur i kabur Ebu .. da im oprosti. i Omera. . listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki). r. osim ako ga uznemirava ili `ulja trepavica npr.s.a. . zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale had`ije. osim tavafa. Dozvoljeno je had`iji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e. . r.{. Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame. `ena se ne}e kupati nego treba dobro stegnuti higijenski ulo`ak kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e.. ashaba.a. me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze.{. . mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih. poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov. ona }e se okupati radi ihrama.. dozvoljena je upotreba suncobrana.da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (`eni je to dozvoljeno).s. r.

tj. potvr|uju}i Tvoju Knjigu.v. Muhammeda. a zatim obaviti ovaj tavaf i sa’j izme|u Safe i Merve. {to zna~i: “U ime Allaha.ifadu.” Poslanik. ona nije du`na obaviti oprosni tavaf (veda’) niti podijeliti sadaku (fidju). jer je Muhammed. deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine.v. Allah je najve}i! Moj Allahu. kada mu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu. (slab).a. rekao: “Zar nas je ona sprije~ila da ne otputujemo?” Onda mu je re~eno: “Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog dana Bajrama.” U pravcu vrata Ka’be u~i se: . TAVAF Prilikom otpo~injanja tavafa.. u pravcu Crnog kamena u~i se: “Bismillahi vallahu ekber.ifade. tada re~e: “Tad ona mo`e i}i ku}i”. ako bi se mjese~nica kod `ene pojavila poslije Arefata i tavaful . DOVE KOJE SE U^E PRILIKOM POJEDINIH HAD@SKIH OBREDA 1.s. a.s.s. a nije obavila tavaful . Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen biahdike vettiba’an li sunneti nebijjike Muhammedin s. s.a. Ako bi `ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to joj prestane mjese~nica. i nije joj naredio da podijeli fidju ili ne{to drugo.”. a. izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika. tj. i morat }e zaklati (platiti da joj se zakolje) “bedene”.s. treba se okupati i dobro stegnuti higijenski ulo`ak.. tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe.242 Islamsko znanje Me|utim.

‘aizi bike minennar”. pomogao Svog roba Muhammeda.” .Islamsko znanje 243 “Allahumme inne hazel .s. (sahih). vel hamdu lillahi ‘ala ma evlana. (slab). Nema boga osim Allaha. a ovo mjesto je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu. Iskreno Mu se predajemo. La ilahe illellahu velana’budu illa ijjahu muhlisine lehu .ahzabe vahdehu.esved) u~i se: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar”.. ve lillahi . Ostvario je Svoje obe}anje.bejte.hajr ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir. Harem je Tvoj harem.jemani i Crnog kamena (Had`erul . ova Ku}a je Tvoja ku}a. i sam porazio neprijateljske skupine. {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova. d`..” Izme|u Ruknul .ddine velev kerihel . ve haza mekamul .kafirun”.hamd. vel hareme haremuke vel . Nema boga osim Allaha.{. a. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. Nema boga osim Allaha. lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu bi jedihi . Allahu ekber.{. Njemu pripada sva vlast i zahvala.{. (Sahih Muslim). Allahu ekber ‘ala ma hedana. Kod Njega je svako dobro i On sve mo`e. {to zna~i: “Hvala Allahu. okrilje je Tvoje okrilje. On o`ivljuje i usmr}uje. podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. {to zna~i: “Allahu moj.. pa makar to kafiri mrzili. SA’J Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka’bu. bejtuke. Allahu ekber. On nema sudruga. Njega samo obo`avamo. d`. La ilahe illellahu vahdehu end`eze va’dehu ve nesare a’bdehu ve hezemel . d`.{..emne emnuke.” 2. d`. Tom prilikom treba u~iti: “Allahu ekber. Jedinog.

nkulni min zullil ma’sijeti ila ‘izzi .” Lijepo je da u svojoj dovi had`ija tra`i oprost za bra}u muslimane.‘ifafe vel .ekrem”. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. tra`im od Tebe uputu i takvaluk. a mo`e se u~iti i sljede}a dova: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar.gina”. ~ednost i bogatstvo.244 Islamsko znanje Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti: “Rabbigffir verham ve ted`avez -’amma t’alemu in neke entel .huda vettuka vel .tta’ati vekfini bihalalike ‘an haramike vagnini bifadlike ‘ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri vehdini ve e’izni mine{{erri kullihi ved`me’ li elhajre. AREFAT Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova. ja sam prema sebi zulum u~inio. {to zna~i: “Bo`e oprosti.e’azzul . promijeni moje stanje iz bijede grijeha u slavu pokornosti Tebi. jer Muhammed. Allahumme inni eselukel . .” 3. (sahih). Uputi me i za{titi od svih zala i daj mi svako dobro. (sahih). Osvijetli moje srce i moj kabur.. Moj Allahu. Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min ‘indike verhamni inneke entelgafururrahim. Ti si zaista Najuzvi{eniji i Najplemenitiji. a. Allahu moj. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. a naro~ito suru El -Ha{r i El . mo`e se jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur’an. Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv. Allahumme . Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotom nezavisnim o drugima. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre.Ihlas (kul huvallahu). smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima. Allahu moj.s. a niko drugi ne mo`e osim Tebe grijehe oprostiti.

” 5.harama i u~iti: “Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar. spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a‘rul . jer vam je On ukazao na pravi put. Allahu ekber. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. BACANJE KAMEN^I]A NA MINI Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se: “ . Nema boga osim Allaha. tako nas uputi da Te spominjemo. a Tvoje rije~i su istina”: (‘A kada po|ete sa Arefata. tako nam oprosti i smiluj nam se kao {to si nam to i obe}ao. (sahih do “ve kina azabennar”). ve lillahil .hamd. spominjite Njega. Allahu ekber.harama.” 4.harama. Allahu ekber. kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a’rul . Allahu na{. Allahu ekber.‘) Allahu ekber. Allahu ekber. MUZDELIFA Sunnet je stati kod Me{‘arul . i kao {to si nas uputio.Islamsko znanje 245 ka`e: “Allahu moj.hakk.harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le mineddallin). hvala Allahu. Allahu ekber. ve lillahil . Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir lena verhamna kema ve’adtena bi kavlike ve kavluke el . Allahu ekber. (Fe iza efadtum min ‘arefatin fezkurullahe ‘indel me{‘arul . {to zna~i: “Na{ Gospodaru. a prije toga ste u zabludi bili.hamd”. oprosti had`iji i onome za koga on moli.

Njemu pripada sva hvala. Nema boga osim Allaha. Allahu ekber. la ilahe illellahu vallahu ekber.246 Islamsko znanje Allahu ekber. Allahu ekber. Allahu ekber ve lilla hil . Allah je najve}i. (sahih). Allahu ekber. {to zna~i: “Allah je najve}i.hamd”.” .

Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av. Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. mi{ljenje uleme mo`emo sa`eti u dvije grupe: . KURBAN Kurban je klanje propisane `ivotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva. neka pogleda knjigu “El-Fikhul-islami ve edilletuhu. Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjem ihrama za had`. . a tre}a pokloni prijateljima. a potom obrije ili skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. Vrijeme klanja kurbana po~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama. Ovo je stav Ebu-Hanife. stava da je klanje kurbana pritvr|eni sunnet. Ovo je kao {to smo to spomenuli stav uleme ostalih mezheba. [to se ti~e {erijatskog statusa kurbana.u~enika Ebu-Hanife.Islamsko znanje 247 UMRA Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~e za had`. ali ne i svih u~enjaka hanefijskog mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed.da je klanje kurbana vad`ib.638 Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. UVJETI KURBANA 1. 2.pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti. Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. Potom se ulazi u Meku. kao i ulema drugih mezheba. a brav~e za jednu. ili polugodi{nje ako veli~inom izgleda kao jednogodi{nje. potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima. .” (3/ 595) Za kurban mo`e se uzeti jednogodi{nje brav~e. druga se podijeli siroma{nima. te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda . Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela. Gove~e i deva mogu se zaklati za sedam osoba. obavlja se tavaf za umru i s'aj.

onom ko je klao kurban. Za hedj (had`ijski kurban) va`e propisi obi~nog kurbana.248 Islamsko znanje Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana. on mora ispuniti slijede}e uslove: 1 . `drijelo i vratne `ile. okrene se prema kibli i prou~i se “Bismillahi vallahu ekber”. a mo`e i jedan kurban. nepostojanja mahane i podjele. onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa. Na~in klanja: nakon {to se pripremi o{tar no`.. [to se ti~e onoga koji kolje.. 2 . AKIKA Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet. jer klanje mrtve `ivotinje ne}e u~initi njeno meso halalom. a potom se jednim zamahom presije~e grkljan.da je musliman. jer Allah. Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul-hid`eta. U~enjaci preporu~uju da se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime. KLANJE Pod pojmom klanje misli se na klanje `ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti. Za nju va`e propisi kurbana u pogledu: starosne dobi `ivotinje. osim {to se on kolje na Mini ili u Meki. ovca se povali na lijevu stranu. dati dio kurbanskog mesa. Za mu{ko dijete kolju se dva. sve do klanja kurbana. UVJETI ZA ISPRA VNOST KLANJA ISPRAVNOST [to se ti~e `ivotinje koja se kolje. ona mora biti `iva u vrijeme klanja. ali mu se mo`e podijeliti kao i drugima. pa ~ak ni kurbansku ko`icu niti je dozvoljeno (kao protuuslugu). da mu se obrije glava i da se podijeli u zlatu.. Mustehab je da se akika priredi sedmi dan od ro|enja djeteta. a ne lud. a za `ensko jedan.da je razuman. d`.” 639 . U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje “kitabija” (kr{}anin i `idov). ka`e: “I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga.{.

jer su one {tetne po organizam ili negativno uti~u na pamet. kamenom i sli~no. ili `ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap. osim `aba i krokodila. 3. obavezan je da ga preklati ga. meso ubijene `ivotinje. on mora biti o{tar. nikakva vrsta hrane nije zabranjena. dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv. [to se ti~e predmeta za klanje. Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane.da ne bude u ihramima (na had`u ili umri). Prema tome. metka ili. 3 . nije dozvoljen lov {tapom. 3 . slanja kerova. taj dio nije dozvoljeno jesti. LOV Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti. moraju biti dresirani tako da se odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni. orlovi itd. a ne Allahovo ime. osim one za ~iju zabranu postoji dokaz u Kur'anu. Ako `ivotinja upadne u bunar ili pobjegne. Zabranjeno je jesti: 1. ako ga zatekne `ivog. ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo. le{.lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje.Islamsko znanje 249 Me|utim. meso udavljene `ivotinje..da spomene Allahovo ime prilikom klanja.`ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi. 5 . nije je dozvoljeno jesti. 4 . Klanje morskog ulova nije potrebno.sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija ko`u `ivotinje. bilo da je udavljena u`etom bilo da je uginula zavrtanjem glave.potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele. ako ho}e klati kopneni ulov.” (El-Bekara:29) Prema tome. 2. jer bi tada `ivotinja bila samo udarena. onda je to meso zabranjeno. Ako ga zatekne mrtvog. hadisu ili kijasu. . pa se ne mogne uhvatiti. to jest `ivotinje koje su uginule. pa ugine. pak. Ako lova~ki pas odvoji dio `ivotinje. dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima: 1 . 4 . jer ono nastaje samom smr}u.ako ulovljena `ivotinja padne u vodu. HRANA I PI]E Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: “On je za vas sve {to postoji na zemlji stvorio. [to se ti~e ulova na kopnu. 2 .

Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i. kobac. 16. 10. doma}i magarci i mazge. 4. tako|er. Bajrama i javnih skupova. kao {to su: orao. ali samo u koli~ini koja mu je dovoljna da sa~uva `ivot. svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih tvari. tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima. dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima ako za to imaju neki razlog. vuka. poput svraba i sl. Po`eljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotu i ukras. 12. 13. 11. d`ume. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a. . slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je `ivotinja propisno zaklana. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava. dok neki smatraju da je to mekruh. kao {to je izmet. meso `ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je. pa uginula prije nego {to su je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e. kao {to je `enama zabranjeno da obla~e karakteristi~nu mu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji.250 Islamsko znanje kamen i sli~no. soko. meso svih ptica koje love kljunom. a ne u Allahovo ime. medvjeda. ~ista i lijepa. ono {to je zaklano u ne~ije drugo. sova i drugi. `ivotinje koje su ogavne. Onom ko je u nu`di. sve {to je samo po sebi ne~isto. Obavezno je nositi od odje}e onoliko koliko mo`e pokriti ono {to se mora pokriti i {to mo`e za{tititi od vru}ine. kao {to su insekti. ono {to je zaklano na `rtvenicima. kao i obla~enje karakteristi~ne `enske odje}e. 7. psa. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre. meso `ivotinje koju je druga `ivotinja nabola rogom ili usmrtila. dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e. slona. turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obo`avanja nekog drugog mimo Allaha ili posredovanja kod njega. 15. meso `ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu. Mu{karcima je zabranjeno sjedenje na svili. ne smeta. @enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata. 5. ODJE]A NAKIT I SLIKANJE Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna. Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato. 14. {akala. 6. {to je prouzrokovalo smrt `ivotinje. a posebno prilikom ibadeta. lisice i drugih `ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa. 9. 8. tigra. hladno}e i od neugodnosti.

Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise. jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u. a `ene mogu upotrebljavati posebne `enske mirise samo kod ku}e. Ako je slikanje zbog op}e koristi. nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno. osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi. onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude posebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljava postavljanje slika. ~ovjek mo`e napraviti zub ili nos od zlata. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i `eni. a `enama nije. Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zuba prouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. [afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama. @eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica. kao i da poja~a svoju kosu ne~im {to nije ljudska kosa poput: svile. kao i sve po ~emu }e biti poznat. onda se ra~una da je tkanina svilena ako ima vi{e svile nego druge tkanine. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani. Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba.Islamsko znanje 251 Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom.641 . vune ili lana. Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. Kada je u pitanju posu|e od dragog kamenja. Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje. @enama je dozvoljena upotreba kne. Haram je da `ena produ`i svoju kosu tu|om kosom. Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju.640 Zabranjeno je kniti se crnom bojom. osim u slu~aju ako joj naraste brada ili brkovi. Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima. i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu. ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju. osim dje~ijih igra~aka. a svijet nosi odje}u koja se razlikuje od nje. Ako je neophodno. bez obzira da li se radi o kipu ili slici.

a neki ka`u da bi bilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se mo`e smatrati zavjetom. a ako sve to ne mogne. ili }e se izvr{iti keffaret zakletve. ili toga i toga u tolikom iznosu. . u ime Allaha. b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak. ili. kao kad bi se neko zavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu. du`an je ispuniti zavjet. ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet. u smislu da se ka`e: “Ako Allah dadne ozdravljenje mome bolesniku. onda se mo`e birati da li }e se ispuniti zavjet. tako {to im se da po jedan mudd hrane. haram mu je ispuniti takav zavjet. Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno. 3. Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak. du`an je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). postit }u toliko dana”. muslimana. 2. a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak. ako je u pitanju op}eniti zavjet. ili izostaviti neki vad`ib. a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom. postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza. da oslobodi jednog roba. kao kad bi se reklo: “Ja se zavjetujem u ime Allaha”. Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha. a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno. onda je du`an postiti tri dana. Mekruh je uvjetno zavjetovanje. ili da se odjenu. pak. ali je du`an izvr{iti keffaret zakletve. npr. da ka`e: “Ako Allah da ozdravljenje mom bolesniku. Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se `eli posti}i Allahovo zadovoljstvo i takav zavjet je obavezno ispuniti. u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu. on time to ne}e u~initi zabranjenim. ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije. kao kad bi rekao: “Neka sam du`an. onda mu je dozvoljen samo keffaret za zakletvu. postit }u mjesec dana”. pa mu Allah ispuni `elju. tj.” 4. osim u pogledu supruge. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh. kao kad bi se zavjetovao da }e po~initi neki haram. da se svakom dadne odje}a u kojoj mo`e klanjati. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha. Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio. jer ko se zavjetuje da mu je supruga zabranjena (haram).252 Islamsko znanje ZA VJET ZAVJET Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost prema Allahu. kao {to su dva rekata namaza.” 1. dovoljno je da podjeli tre}inu imetka. kao kad bi se reklo: “Ako u~inim to i to. kao {to je zavjetovanje prema kaburovima evlija.

kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi). postoje i druge grane fikha. Kao {to smo naveli na po~etku. O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga. itd. . munakehat (bra~no pravo).Islamsko znanje 253 Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). ali mi }emo se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti.

ve}ina odobrava tu prodaju. Cijene moraju biti poznate. prodaja je ispravna. opisa. Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan. cijena.Hanife odobrava prodaju i pasa. te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena. a prodavac odgovori: “Prodao sam. a ako se ne na|e.” 643 Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac. a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njiva i vrtova.KUPOPRODAJA MUAMELAT Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. bilo na osnovu vi|enja. [to se ti~e robe koja je ne~ista. le{evima. Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da se nakupac i prodavac me|u sobom slo`e o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju. Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista. ali je mekruh. a zabranio kamatu. kupac.[EST O POGLA VLJE [ESTO POGLAVLJE MUAMELA T 642 . . da je poznata. da nije dijete i da nije pod prisilom. da ju je mogu}e preuzeti. da je svjestan {ta radi. ili koli~ine. tj.: “Prodao sam ti” i “Kupio sam”. ona je dozvoljena. kao {to je `ivotinjski i ljudski izmet. svi se sla`u da je zabranjeno (haram) trgovanje alkoholom. u smislu da nije malouman.” Nije dozvoljena prodaja pod prisilom. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih. a Ebu. pa ako se to svojstvo na|e. a {to se ti~e prodaje u nu`di. Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe. ono {to se prodaje (roba i sli~no). Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom. svinjetinom. ili da kupac ka`e: “Prodaj mi to za toliko i toliko novca”. kupoprodaja ne vrijedi. kao npr. Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah je dozvolio trgovinu.644 Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadr`avati ponudu i prihvatanje rije~ima koje upu}uju na obostrano zadovoljstvo. ako je to roba koja se mo`e vagati ili mjeriti.

to jest da se krava npr. 7. nedopustiva je obmana u prodaji robe. nije dozvoljena prodaja duga za dug. on ima pravo izbora.Islamsko znanje 255 Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve} pojavili plodovi. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu). pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje”. {to navede kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara. 6. neki u~enjaci misle da vremenski rok ne mo`e biti du`i od tri dana. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako kupac nije znao za to. . 3. nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da. 8. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca. Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena. a to su: 1. Prije nego {to se razi|u. 10. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda. pripast }e kupcu. pa mu jedan od mje{tana ka`e: “Ostavi tu robu kod mene. novac pripadne njemu. zabranjuje se obmana u trgovini. te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka. postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikom trgovanja. nije ispravno prodati plod prije nego {to se poka`e njegova zrelost. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe zadr`i unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine. ne muze neko vrijeme pred prodaju. to jest da stranac do|e s robom na pijacu s namjerom da je proda. tako {to bi se izlo`io bolji dio robe. iako je ta roba ljudima neophodno potrebna. 9. niti `itarica prije o~vr{}enja zrna. ako se sigurno zna da }e kupac od toga vo}a praviti alkohol. ako kupac ostavi robu. 5. Me|utim. plodovi }e pripasti prodavcu. 2. u smislu da se la`e i govori da je neka roba skuplja nego {to je stvarna cijena te robe645. a ako se nisu bili pojavili. Dozvoljena je prodaja d`uture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata. prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu pri ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. a sakrilo ono {to je slabo ili ne vrijedi. 4. 11. nije dopu{tena prodaja dugo nepomu`ene stoke. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane. on sti~e to pravo do isteka tog vremena.

Vladaru je dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene. d`. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno. te du`nik ne mogne vratiti dug. uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe. tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu. zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost ~injenja nepravde. Allah. ~ak je to i obaveza njegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe.kamata uz vi{ak. to je kamata. prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt. dok takve robe ponestane kod svijeta. Ako bi odre|eni broj drugih trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju. odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje.v. makar se vrste razlikovale.{.NAGOMILOV ANJE ROBE NAGOMILOVANJE Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa tr`i{ta. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za drugu vrstu. s. Na primjer. KAMA TA KAMAT Kamata je po islamu zabranjena-haram.” 646 Postoje dva na~ina uzimanja kamate: 1. IHTIKAR . To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje.a.. a zabranio kamatu.. posebno ako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdr`ava godinu dana. a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. Ili ako se proda jedna valuta za drugu na odre|eno vrijeme. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to du`an drugom i kad do|e rok vra}anja. Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba.. . 2.s. Ukoliko se ne preuzme odmah..kreditna kamata. ka`e: “Allah je dozvolio kupoprodaju. onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu. S druge strane. novac se mora preuzeti momentalno. a posebno ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. Allahov Poslanik. Zna~i. pa joj onda enormno pove}ati cijenu.256 Islamsko znanje ODRE\IV ANJE CIJENA ODRE\IVANJE U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava prodati. pove}a iznos duga za odre|eni procent. onda to ne bi bilo ihtikar.

Njihov je profit o~it vid kamate. Kada se radi o istoj valuti. Ova udru`enja su. UVJETI ZA V ALJANOST VALJANOST A KREDITIRANJA . onim {to se nikako imetkom ne mo`e nadoknaditi. osim jednu koli~inu za istu takvu koli~inu. kao {to je spomenuto. U [erijatu postoji udru`ivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku.Islamsko znanje 257 ZAMJENA NOVCA Dozvoljeno kao i drugo. ona trguju ~ovje~ijim `ivotom i smr}u. Ovaj oblik poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se sla`u svi islamski u~enjaci (id`ma). KREDITIRANJE . onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo kamatu. a ako do|e do gubitka. Ovdje se misli na prodaju jednog novca za drugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno. . Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca. Ako se radi o dogovoru po principu “zaradu }emo dijeliti”. a uz to. ali iz ruke u ruku. s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onako kako su se dogovorili.”648 UDRU@IV ANJE RADI OSIGURANJA UDRU@IVANJE Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna. jer ona ne posluju na principu dijelenja zarade i gubitka. onda svakom pripada po polovina zarade. a u skladu s rije~ima Alejhiselama: “Ne prodajite zlato. on }e i}i samo na glavnicu. ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti. prema tome.647 Da bi ova prodaja bila valjana.DIONI^ARSTV DIONI^ARSTVA Ulo`eni novac mora biti poznat (koli~inski).DIONI^ARSTVO Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novac kojim }e ovaj poslovati. uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licu mjesta. {erijatski potpuno neispravna.

pa nije dozvoljeno iznajmiti nekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649. Ovakav postupak je dozvoljen. pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga. PRENOS DUGA . Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari. dozvoljeno mu je da raskine ugovor o iznajmljivanju. onaj koji je unajmio smatra se pouzdanim i nije du`an nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice. kao {to je stanovanje u ku}i. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat. IZNAJMLJIV ANJE (ZAKUP) IZNAJMLJIVANJE Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme. on }e se nadoknaditi iz glavnice. a u sljede}oj akciji do|e do gubitka. uz odre|enu naknadu.” Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati. on je meni du`an pa uzmi to od njega.258 Islamsko znanje Zarada se ne mo`e dijeliti bez pristanka dvaju strana. Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda. pa se oni me|usobno dogovore: “Upu}ujem te na toga i toga. . Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je ulo`io imetak bude tra`io podmirivanje svog udjela u robi. Ako se podijeli zarada. kao kad bi jedan ~ovjek bio du`an ne{to drugome. Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga. makar i ne bi bio potpuno iskori{ten. za razliku od pou~avanja. Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu. Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno. da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje. jer od toga korist ima samo onaj koji je iznajmljen. dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio. ili ako bi neko tre}i bio njemu du`an isto toliko. kao {to je dozvoljeno iznajmiti osobu za hranu i odje}u.DOZNAKA Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu. radnik mu je to du`an dati. u~enja ezana i ikameta. Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da je du`an.

da muze i ja{e onoliko koliko ga je hranio. sklapanje braka i razvod. a ako ne podmiri sav dug. Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog od onoga koji ga je uzeo. namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog. Opunomo}enje postaje va`e}im svakom izjavom koja upu}uje na dozvolu.Islamsko znanje 259 ZALOG Uzimanjem zaloga. a dug nije otpla}en. Kad do|e rok za otplatu. zajmodavac }e prodati zalog i namiriti dug. Ono {to nije dozvoljeno prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io. dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu. osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti. a ono {to se daje uz zalog zove se rehn. Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. Du`nik daje zalog. povjerljive osobe. Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega. pa kad do|e rok otplate. kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. Punomo} nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve. to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to je kupoprodaja. Ovaj nije du`an ni{ta nadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu. ostatak pada na du`nika. i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. . onda je kupoprodaja zastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo raspolaganja imovinom. Uzimanje je zaloga dozvoljeno. to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. ako se dug ne vrati. OPUNOMO]ENJE Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovima u kojima je zastupanje mogu}e. npr. Zalog se mo`e ostaviti kod neke tre}e. Zalog postaje punova`an uzimanjem. davalac pozajmice uzima zalog. a ono {to pretekne vratit }e vlasniku. osim kod had`a i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u kojima je dozvoljeno davanje pomo}i. Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz.

to }e se prihvatiti. neki u~enjaci . vakuf se ne mo`e naslijediti. Zabranjeno je (haram) da zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma. Ako vakuf. Ako nestane ustanove kojoj je uvakufljeno. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf. to nije haram. ono {to se uvakufi. vakuf }e biti proslije|en najbli`oj rodbini onog koji je uvakufio. mjerenjem ili brojanjem. pokloniti. VAKUF Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se mo`e koristiti. ako je odre|eno. ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima. Mora biti poznat opis pozajmljenog. a zatim vratiti njegovu vrijednost. onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija). Zajam mo`e biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. Uvjeti uvakufljenja: onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ula`e. Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem. prestane donositi bilo kakvu korist. jer kad se dva puta pozajmi. Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu. a da se ne potro{i. zbog svoje zapu{tenosti. treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno). UVJETI ZAJMA Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratiti vaganjem. ili “Dao sam u ime Allaha”. a ako ne uvjetuje. ili nekakvoj drugoj koristi. uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: “Uvakufio sam”. Zajam mo`e dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to. bez obzira da li se radilo o pove}anju duga. ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in. mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati.260 Islamsko znanje ZAJAM 650 Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti.

oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva. mora biti pametan i razuman. poput vra}anja duga svim potra`iteljima. a neki drugi odobre. oporuka je neva`e}a i on nije obavezan da izdvaja iz imetka novu oporuku. a ne uzme svjedoka za to. 2. pa to neki nasljednici ne odobre. Ko napi{e svoju oporuku. OPORUKA . UVJETI OPORUKE Uvjeti oporuke su slijede}i: bolesnik mora biti pametan. nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici. 7. mora to prihvatiti. Uvakufljenje postaje va`e}e samim ogla{avanjem. 1. ako ~ovjek ne{to oporu~i. oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova.Islamsko znanje 261 dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac ulo`i u ne{to sli~no. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno. prodati niti pokloniti. izdvajanjem. 3. ili predavanjem onom kome je uvakufljen. i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti. 2. oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena. ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti. 9. oporuka se mo`e prihvatiti za `ivota oporu~ioca. Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to. ako oporu~i jednom od nasljednika. oporuka mu je valjana. pa to propadne. dozvoljeno mu je da odustane od toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci. 5. svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje.V ASIJJET VASIJJET Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. 8. onda }e se ona razdijeliti proporcionalno svim stranama. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke. Postoje dvije vrste vasijjeta: 1. jer ako odbije. 6. 4. oporuka je neva`e}a i on nakon toga nema vi{e prava na nju. onaj kome se oporu~uje ne{to. a mo`e i poslije njegove smrti. ko ima nasljednike. 10. .

nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka. ka`e: “O~i ~ine zinaluk. jer Allah.s. to im je ~i{}e. Stoga.. Me|utim. bez obzira na koji na~in to gledali: putem porno filmova..30) Allahov Poslanik. uistinu.. u Kur'anu ka`e: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta.a. porno ~asopisa. a kamoli u stidni dio `ene koja mu je haram. .”652 Zna~i. s. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa. a njihov zinaluk je pogled. Allah. njihovo osamljivanje itd. (En-Nur. S obzirom da je zinaluk zabranjen.SEDMO POGLA VLJE POGLAVLJE T (BRA^NO PRA VO) MUNAKEHA MUNAKEHAT PRAVO) Kao {to znamo. gledanje `ena koje hodaju po ulicama polugole… itd. smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje sve ono {to vodi u nemoral. musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak.{. `alosno je to da danas mo`emo na}i muslimane koji sve to smatraju dozvoljenim... GLEDANJE STIDNIH DIJELOV A TIJELA DIJELOVA Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno. ali je i ovo dovoljno onome ko ima razuma. zna ono {to oni rade. zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu. kao {to je rukovanje mu{karca sa `enom kojoj on nije mahrem. a kloniti se zinaluka.v.”651 U drugom hadisu ka`e: “Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti `ena u stidni dio druge `ene. d`.

te je oni “gutaju” pogledom {to postaje zinaluk o~ima.656 IZLAZAK @ENE NAMIRISANE I NAGIZDANE Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada ka`e: “Koja god `ena se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris . ka`e: “O `ene Vjerovjesnikove. jer takva `ena tim svojim postupkom skre}e pa`nju na sebe i izaziva `elju kod ljudi.”653 Isto tako Allahov Poslanik. rekao je: “Ja se ne rukujem sa `enama. ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk.a.s. s.v.itd.a.a. kao {to to mo`emo pro~itati u Ibn-Kesirovom Tefsiru.. s. nego to va`i i za druge muslimanke.. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje.. i drugim tefsirima..u~inila je zinaluk.{.Islamsko znanje 263 RUKOV ANJE MU[KARCA SA @ENOM RUKOVANJE Allahov Poslanik. uzimao je govorom prisegu od `ena ovim ajetom: “…i ni{ta Allahu ne}e pridru`ivati”655. a ruka Allahovog Poslanika nije dotakla ruku `ene osim one koja je bila njegova. ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje. pa da dobije `udnju onaj ~ije je srce bolesno.. te njihove rije~i nemaju osnove. s. i neusiljeno govorite. .. mi smo ga du`ni slijediti. s. vi niste kao druge `ene — ako se Allaha bojite. 3/482. d`.a.”657 Naravno.v.” (Sura ElAhzab-32) Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove.s. ka`e: “Bolje vam je da vas u glavu ubode `eljezna bodlja nego da dodirnete `enu koja vam nije dozvoljena. Allah.. radijallahu anha. Prenosi se od Ai{e.s. Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. [to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa `enama dozvoljeno.s. Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite. ULJEP[A VANJE GOVORA OD @ENA ULJEP[AV Po islamu je isto tako zabranjeno da `ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za koje se mo`e udati. `ene. jer se Poslanik rukovao sa `enama prilikom davanja prisege na Akabi.”654 Ako je takav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas.v. pjevanje.v. da je rekla: Poslanik.

da nije u braku.a.264 Islamsko znanje ^ak. onda mu je mekruh da se `eni.658 [to se ti~e ovih navedenih stvari. `ene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u ~istoti i ~ednosti. koja mora ispunjavati sljede}e uvjete: 1. zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje po`ude kod ljudi).sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost. Zato trebamo tra`iti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije.659 SKLAP ANJE BRAKA SKLAPANJE Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljava u`ivanje sa svojim bra~nim drugom. s. da je poznata i odre|ena. PROPISI BRAKA Brak je propisan i po`eljan . a ne od `ena. Drugi ~inilac braka Drugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje: 1. 2. Osnovni ~inioci braka: Prvi ~inilac braka jeste supruga.s. da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka. da ne bude zabranjen drugoj `eni. 3. 4. s. mlijeku ili tazbinstvu. U fikhskim knjigama mo`emo pro~itati da `eni nije dozvoljeno u~enje telbije na had`u niti ezana povi{enim glasom. 2.v. koji je kod drugih `ena prisutniji. to jest da jedna ne bude drugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra). .s. Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti. U protivnom. zbog `ene koja je ve} vjen~ana s njim. pre~e je da se ne `eni. mo`emo kazati da je ovaj propis pre~i drugim `enama nego Poslanikovim. u smislu da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak. da nema srodstva po krvi. da bude odre|en..v. jer su Poslanikove.a. svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene..

a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda. Nije uvjet da skrbnik bude pravedan.661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice. Ebu-Hurejre ka`e da je Allahov Poslanik. . jer tada je njena dozvola neva`e}a. Izjave se mogu i prevoditi ako je potrebno.s. ali kada postane punoljetna. potom amid`a po ocu. a zatim sinovi njih dvojice.a. ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili bude ometao njenu udaju. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nema bli`njeg. amid`a po ocu i materi.662 Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu mo`e prihvatiti najni`a granica pravednosti. a on je odgovorio: “Da pre{uti” ({utnjom odobri). onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je `ena bila robinja). brat po ocu.Islamsko znanje 265 Tre}i ~inilac braka To je zastupnik. Ne mo`e neki ro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bli`i. a zatim sve bli`i i bli`i rod. otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole. uz toliki i toliki mehr”.. rekao: “Udovica . To je otac ili djed. makar ona bila i djevojka. ili ako on bude dugo odsutan. Neki istra`iva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji mo`e prenijeti skrbni{tvo na daljeg skrbnika. Prihvatanje: “Vjen~ao sam se”. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza je tra`iti eksplicitno izja{njavanje. ona ima pravo da to odbije. s. pametni i punoljetni. Ako je zastupnik otac. sinovi njih dvojice.v.oblik Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. kao {to je ro|eni brat. Peti ~inilac braka Ovaj ~inilac jesu dva svjedoka. on je obavezan tra`iti pristanak od djevojke za udaju. slobodni. Uvjeti skrbnika Skrbnik mora biti slobodan.raspu{tenica se ne vjen~ava dok se ona ne izjasni. a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatra`i dozvola od nje. zatim njegovi ashabi.” “Allahov Poslani~e. ili “Prihvatam brak s njom”.66o Ako je djevojka maloljetna. kakva je njena dozvola”. Ponuda mo`e biti izra`ena rije~ima: “@enim se tobom” ili “Vjen~ajem se tobom” ili “^inim te svojom {ti}enicom. Svaka od strana mo`e opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora. ^etvrti ~inilac braka . Uvjet je da svjedoci budu pravedni. pitali su ashabi. pametan i punoljetan. Ako nema niko od ro|aka. Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnog zastupnika. Otac je obavezan da tra`i njeno eksplicitno izja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku. Dovoljno je da ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna.

tre}oj ili ~etvrtoj `eni jednog ~ovjeka. osigurava primjenom vi{e`enstva. Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama. {to se. tri ili ~etri `ene u isto vrijeme. a potrebna im je za{tita i opskrba. osobito nakon ratova.266 Islamsko znanje VI[E@ENSTVO Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude o`enjen sa dvije. sa po tri i sa po ~etri. Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{e`enstva: opskrbljivanje muslimanki koje. drugoj. ne nalaze sebi mu`a. postporo|ajnom periodu (nifas). za{tita dru{tva od nemorala. a normalno je da se to mo`e lak{e ostvariti sa vi{e `ena u braku. neki mu{karci imaju ve}u potrebu za `enama nego drugi. za vrijeme bolesti `ene i sl. osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju po ulicama svakojaki prizori. a ako strahujete da ne}ete pravedni biti. Sprije~iti {irenje nemorala na organizovan na~in. bez obzira {to nekima ne bilo pravo. Takvim je odgovor da se islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. jer mnoge `ene po svojoj prirodi u nedostatku mu`eva tra`e zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in. a nisu ljudi ti koje islam treba slijediti. postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa. izme|u ostalog. Ovo su samo neki razlozi {to je vi{e`enstvo korisno i pohvalno. Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecom kojima je potreban mu`. nego da se rastavi s njom. ajet 3) Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~u ovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. onda samo sa jednom. Ima slu~ajeva gdje je `ena nerotkinja. a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}i jednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva. Ka`e Uzvi{eni Allah: “@enite se sa onim `enama koje su vam dopu{tene. kao {to . Kada uzmemo u obzir da mu{karac o`enjen samo jednom `enom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbog fizi~kih zapreka. pa je bolje da je mu` zadr`i u braku uz `enidbu sa drugom. Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danas u primjeni ovog propisa. te se time na{la u nezavidnoj situaciji. a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sa jednom `enom. onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{e`enstva takvim ljudima ~ini nepravda. kao u periodu mjese~nog pranja (hajz).. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da se zakonom kod nas osiguraju sva prava. sa po dvije. posebno u na{im prilikama danas.” (Sura En-Nisa'.

zaista. rekao: “Kad vam do|e (u pro{nju) neko ~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni. tj. Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku. kako to neki `ele prikazati. na zemlji }e zavladati smutnja i veliki nered. U slu~aju da se boji da ne}e biti pravedan. ne bi se ni Resulullah. tako|er. [to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne `ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati. i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili. statusu u dru{tvu. ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu. Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim.v. ajet 129) Ovaj ajet se ne suprotstavlja onom prije spomenutom. niti najpoznatiji ashabi `enili sa vi{e `ena. a da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv. ne daj Bo`e.665 . a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim `enama. s.v.Ka`e Resulullah. Va`no je napomenuti. Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju obavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne bude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina. Na svadbi je dozvoljeno pjevanje.a. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom. u prvom ajetu govori se o pravednosti.s.. Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog u moralu. Zapravo. onda }e se o`eniti samo jednom. pa Allah }e. jer je Poslanik.s. da je ~ovjek o`enjen sa dvije ili vi{e `ena du`an da bude pravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdr`ava. pa`nji i izdr`avanju. jer bi to bila potpuna kontradikcija i neozbiljnost.Islamsko znanje 267 ih ima i prva.a. udaju za nemuslimane. s. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “Vi ne mo`ete da budete (potpuno) pravedni prema `enama svojim ma koliko se trudili. oprostiti i samilostan biti.”664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}i supru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis. Mustehab je oglasiti brak.a. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute. ili da se odaju nemoralu ili da se. niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa.v. s. Ako ne budete tako uradili. itd.. a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne mo`e vladati.: “Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a. ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. To upoznavanje treba biti u skladu s {erijatskim propisima. naobrazbi. o`enite se.”663 SUNNETI BRAKA Ugovaranje braka prije ponude i pro{nja Haram je oglasiti pro{nju `ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka).” (Sura En-Nisa'. vjeri i povjerenju.s.

Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta. Pravedna podjela ako ima vi{e `ena. dok je po hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. 4. 3. 5. nene i uzlazna loza. unuke i silazna loza. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe. majka. ako se o`enio djevojkom. k}erke. 2. 4. 1. 4. sinova supruga (snaha). Kod dojenja je uvjet da ono bude u prve dvije godine `ivota. o~eva supruga. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e. ve d`emea bejnekuma fi hajr” (“Allah te blagoslovio i dao ti beri}et i sastavio vas u dobru”). bratove k}erke i njihovo potomstvo. 2.268 Islamsko znanje Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i: “Barekallahu leke ve bareka alejke. ma}eha. 5. njihove k}erke i njihovo potomstvo. PRA VA SUPRU@NIKA PRAV PRA VA @ENE PREMA MU@U PRAV Normalno izdr`avanje koje podrazumijeva: hranu. majka od supruge (punica). sestre. 2. Srodstvo po mlijeku: Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. 3. Srodstvo po tazbinstvu: 1. k}erka od supruge (pastorka). pi}e. 3. odje}u i stan. tetke sa o~eve i maj~ine strane. a tri dana ako se o`enio udovicom.665a BRA^NE ZAPREKE Srodstvo po krvi: 1. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i. .

Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar). ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti.koji se daje odmah kao svadbeni dar i 2. ADABI OP]ENJA SA @ENOM Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa `enom. oboje trebaju prou~iti: “ALLAHUMME D@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA” (“Bo`e odstrani {ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio”). 3.VJEN^ANI DAR Obi~no postoje dvije vrste mehra: 1. 2. ali ne bi trebalo pretjerivati.666 MEHR . Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikom spolnog op}enja. da putuje s njim ako on to `eli. da mu se odazove kad god to on zatra`i. Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti. mehr muad`d`el . U periodu hajza i nifasa mu` se mo`e nasla|ivati `eninim tijelom iznad pupka i ispod koljena. kako to ne bi dovelo do ote`avanja `enidbe. mehr mued`d`el .Islamsko znanje 269 PRA VA MU@A U ODNOSU NA @ENU PRAV Prava mu`a u odnosu na `enu su sljede}a: 1.koji se daje kasnije. Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra. da tra`i dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti. da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog. Mehr je `enino vlasni{tvo i ona mo`e potpuno slobodno njime raspolagati. . Mu{karcu je haram da ima odnos sa `enom dok je u hajzu ili nifasu. 4.

brak na neodre|eno vrijeme. s namjerom da ona postane dozvoljena prvom mu`u.: privremeni brak (muta). s.669 @enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci. bez obzira da li se radilo o du`em ili kra}em periodu. izuzev kitabijke668. Ako mu se ne pokori. sve dok ne bi pustio svoju `enu i istekao njen . pa ako mu se ne pokori. brak radi dozvole produ`etka braka (muhallil). jer postoji mogu}nost da }e je tra`iti ~ovjek zbog koga je u iddetu. @ENE KOJE SU PRIVREMENO ZABRANJENE Nevjernica. to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a za njega. brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) i brak sa osobom koja je privremeno zabranjena. onda }e ih razvesti. dok ne pro|e razlog zabrane. pa je nema vi{e prava vratiti.270 Islamsko znanje POPRA VNE MJERE PREMA @ENI POPRAVNE Ako `ena postane neposlu{na..v.667 {igar. mo`e je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udarati po licu. brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti mu`a dok ne istekne iddet. to jest kada ~ovjek pusti svoju `enu tri puta. rekao: “Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava `enu da bi bila dozvoljena drugom) i onog zbog koga se to ~ini”.s.a. on }e je posavjetovati. a ako ne uspiju. brak sklopljen za vrijeme ihrama na had`u i umri. To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik. odvojit }e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana. onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodice i jednog iz njene. pa ako se ni tada ne pokori. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (mu`em i `enom) i poku{ati ih pomiriti. dok ne primi islam. NEISPRA VNI BRAKOVI NEISPRAVNI Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr. te se njom o`eni neko drugi (muhallil).

bez prisile. rije~ima u prenesenom smislu. Suprug mo`e dati razvod braka ako je pametan. a ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se ne uda za nekog drugog. Me|utim. kao npr: “Ti si pu{tena” ili “Pu{tam te”. slobodne volje.bain . nakon hajza. s namjerom razvoda kao npr. Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje `ene dok je u periodu hajza ili nifasa. ili dok ona ne bi umrla. @ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti mu`a sve dok joj ne istekne iddet ili dok ne rodi. Peta `ena @ena koja je udata za drugog. poslije kojeg mu` nije op}io s njom. punoljetan.: “Idi svojima”. osim nakon {to se ona uda za nekog drugog. Sunnetski je razvod braka da se pusti `ena dok je u periodu ~isto}e. {to zna~i da je mo`e vratiti .red`'i .opozivi (sa pravom povratka).jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti `enu.Islamsko znanje 271 iddet. i ako nije pijan. . ili sa tri rije~i odjedanput. VRSTE T ALAKA TALAKA Ima vi{e vrsta razvoda braka. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram).670 Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`. a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda. na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednim razvodom. Imamo dvije vrste talaka: . @ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i `ivi s njim bra~nim `ivotom. i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` ima pravo vratiti `enu. Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka mo`e udati samo za muslimana i da se njen bra~ni `ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedice van bra~nog `ivota. RAZVOD BRAKA (TALAK) Talak je raskid bra~ne veze: jasnim rije~ima. iako `ena mo`e to pravo zahtijevati prilikom sklapanja braka. dok je u periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju.

to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti `enu.272 Islamsko znanje nakon prvog i drugog razvoda. Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca.peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut). Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega.drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje.” 672 Razvod s pravom povratka.” 674 IDDET . uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: “I kao svjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “Mu`evi njihovi imaju pravo da ih vrate.~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io. ako ustanove da je razvod bolji. . jer pisanje zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora. ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedoke kod razvoda kao i kod sklapanja braka. pa ih ili velikodu{no zadr`ati ili im na lijep na~in razvod dati. ona me se ne mo`e vratiti {to se ne}e za drugog mu`a udati” 671.prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata. Iddet kod `ene nakon smrti mu`a traje ~etiri mjeseca i deset dana. Razvod je ispravan i bez svjedoka.ILI OBA VEZNI PRI^EK OBAVEZNI POSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE To je vrijeme koje `ena nakon razvoda ili smrti mu`a mora provesti u ~ekanju i nije joj se dozvoljeno udati u tom periodu. nakon {to je re~eno: “Pu{tanje mo`e biti dvaput. ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena direktno `eni. ali je ne vrati sve dok joj ne istekne ~ekanje. treba ~ekati da se porodi. Ovaj razvod mo`e biti na pet na~ina: . da u njoj pi{e: “Ti i ti” (ime `ene). uz materijalnu o{tetu s njene strane. U Kur'anu se ka`e: “Ako je opet pusti. Iddet razvedene `ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja. a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena. . makar ona to i ne `eljela.”673 Razvod bez prava na vra}anje (talakibain). Direktni razvod. to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da li je doti~na `ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. . Razvod se mo`e izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom. a ona koja je nose}a. .tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak. .

dok mu{ki ne postanu punoljetni. izdr`avanje roditelja od djece. Mustehab je da on ne uzme vi{e nego {to joj je dao na ime mehra. Nju je tako|er du`an izdr`avati dok joj ne istekne iddet. ali je nose}a dok je u iddetu675. u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom. izdr`avanje `ene koja je trajno razvedena (talaki bain). Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane. kao {to su sapun i ~e{alj. odje}e i stana. To je dozvoljeno ako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu. Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e. kao i u periodu mjese~nog pranja. Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati. Izdr`avanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima: 1. izdr`avanje male djece od skrbnika. ako roditelji nisu u stanju da se izdr`avaju.Islamsko znanje 273 IZDR@A VANJE IZDR@AV Pod izdr`avanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su u njegovom skrbni{tvu. Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta. 4. Nakon . mu`evljevo izdr`avanje `ene. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svoju `enu kako bi ona zahtijevala razvod. 2. 3. RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE Hul'-u je samoiskupljivanje `ene od mu`a imetkom koji mu ona daje. izdr`avanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. Mu` je du`an osigurati sredstva za ~i{}enje. VRIJEDNOST IZDR@A VANJA (KOLI^INA) IZDR@AV Mu` je du`an osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan `ivot. one koja je u braku s mu`em ili one koja se smatra da je u braku. a ako ne bude saglasnosti. te okolnostima u kojima se nalaze. Mu` je du`an osigurati onoliko odje}e koliko mo`e sa~uvati od vru}ine i hladno}e. a djevojke dok se ne poudaju. sud }e primorati mu`a na rastanak sa `enom. Sve se to procjenjuje prema obi~ajima. odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. 5. u pogledu hrane.

kao {to je umna poreme}enost. @ena }e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja. ili slobodnom `enom pa se ustanovi da je ropkinja.274 Islamsko znanje ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje `ene. Ako je mu` odsutan. posredstvom {erijatskog sudije. a nije joj ostavio neophodnu opskrbu. u smislu da se o`enio muslimankom. `ena ne zna gdje se on nalazi. . ~ak ni u periodu iddeta. gubavost ili {ugavost. @ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr prije spolnog op}enja. PRA VO IZBORA I RAST AVE PRAVO RASTA Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}im slu~ajevima: kad se pojavi neki nedostatak. ona ima pravo na rastavu braka. ili ako nije u stanju izdr`avati je. ako je mu` u{kopljen ili impotentan. pa se ustanovi da je kr{}anka. ako se ustanovi obmana.

Ovdje smo iznijeli samo najbli`u rodbinu. . Na primjer. k}erka dobija polovinu ostav{tine. @ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. dobija osminu. Ako bude dvije ili vi{e k}eri. sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog. uzmu svoj dio. ostav{tina se dijeli izme|u rodbine umrlog. ako ga je ostavio. Kada nema sinova. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nije `iv. onda sve skupa dobivaju dvije tre}ine. sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta. dobija ~etvrtinu. ni jedna oblast islama nije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. Nakon toga. Mi ovdje ne mo`emo iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. koji imaju pravo. U protivnom on. Mu` dobija polovinu ostav{tine od `ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u nasljedstvu. U protivnom dobija {estinu. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi. bra}e. onda se nakon {to ostali. Me|utim. i izvr{iti vasijjet. U protivnom. Onaj ko ne}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijeli nepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga.OSMO POGLA VLJE POGLAVLJE MIRAS (NASLJEDNO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Postoje odre|eni slu~ajevi kada bli`i ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanove tako da oni ne dobivaju ni{ta. Treba napomenuti da uz postojanje oca. Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. ako ih je imao. nego `ensko potomstvo. Spomenut }emo samo najosnovnije. iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice i rodbine umrlog. iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratiti dugovi. Kada ~ovjek umre. Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata ili sestre. ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karac dobija dvostruki dio koji uzima `ena. njegova se ostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima. Kao prvo. Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. onda otac pored {estine dobija i ostatak nakon prava drugih nasljednika. Ako se desi da umrli sin nije ostavio mu{ke nasljednike.

dok `ena taj svoj dio mo`e sa~uvati i nije ga du`na tro{iti.. d`. ostav{tina se dijeli u skladu s `ivotnim potrebama i ulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao. Me|utim. . jer je on taj koji izdr`ava `enu. Prema tome. zadu`uje.{. te da je time `ena obespravljena. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratu dao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i la`i kojima nastoje pokolebati muslimane.276 Islamsko znanje Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja je sposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vad`ib kojim nas Allah. to je velika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine. osim gdje ona to ho}e.

ostaje obaveza velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice.svjesno. uni{tenja nekog organa ili du{evnog oskrnavljenja. s tim {to to ne mora odmah u~initi.ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im se obi~no ne ubija. . . dvadeset ~etverogodi{njih. oprosti. namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se obi~no ubija. i to je ubistvo s predumi{ljajem.DEVET O POGLA VLJE UKUBA T DEVETO POGLAVLJE UKUBAT (KAZNENO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje. Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem ako prilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka. pa pogodi ~ovjeka. Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadeset trogodi{njih. Ako nasljednici ubijenog. ili jedan od njih. lomljenja noge ili odsijecanja ruke. Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti. Tada se nad ubicom ne izvr{ava smrtna kazna. desna za desnu a lijeva za lijevu. dvadeset dvogodi{njih. kao {to je sablja ili ne{to drugo. Ako nema deva. ZLO^INI Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva. i to na isti na~in. Postoje tri vrste ubistva: .nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to. . U tom slu~aju nema ka`njavanja. trideset ~etverogodi{njih i ~etrdeset steonih deva. ali mu to prouzrokuje smrt. poput bi~a ili {tapa. Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih. dvadeset jednogodi{njih i dvadeset dvogodi{njih devaca. ali je du`an dati veliku krvarinu. onda se daje njihova vrijednost. U tom slu~aju du`nost je ubiti ubicu. ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice u roku od tri godine. mi }emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali poznavati. Me|utim.

2. Primjera radi. Ako se dijete rodi `ivo. ne bi sida odnosila toliki broj ljudskih `ivota. govora. mu{kom ili `enskom rodu. ~ula mirisa. da zlo~inac bude punoljetan i pametan. bez obzira da li je to u~inila majka ili otac. Ona je obavezna za rane koje otkrivaju meso. ka`njavaju se kamenovanjem. za njih je [erijatom propisana smrtna kazna. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo. Ako vi{e ljudi u~estvuje u ubijanju jednog ~ovjeka. Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 1. te{ko }e se odlu~iti na korak koji }e ga dovesti do toga. obavezna je isplatiti krvarinu zvanu “gurra” (osloba|anje roba ili stotinu ovaca). Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrt novoro|en~eta. pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka i homoseksualizma. a uzimaju je nasljednici. vida. za mu{ko stotinu deva. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni prenosilac side. za probijenu kost-deset deva. islamu ili nevjerovanju. danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo jedini spas ~ovje~anstvu. svi oni zaslu`uju smrtnu kaznu. 3. pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje na osnovu ekstremiteta ili tragova `ivota. KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) Bludnik ili bludnica koji su o`enjeni po islamu. Me|utim.278 Islamsko znanje ili uni{tenja sluha. uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravan ubici u: 1. Jer. da se zastupnici ubijenog slo`e na odmazdu. bez obzira da li se dijete rodilo `ivo ili mrtvo. za izbijeni zub-pet deva. Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta. u tom slu~aju postoje detaljna poja{njenja. sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnosti stajanja ili sjedenja. pa poslije umre zbog ranijih uzroka. u obaveznost odmazde. a za `ensko pedeset. pla}a se puna krvarina. Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava. . da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka). ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em. [to se ti~e homoseksualaca. Ve}ina islamskih u~enjaka. a ona ostane u `ivotu. Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono previ{e okrutno i zaostalo. 3. a po~inila je blud. slobodi ili ropstvu. 2. Ona osoba koja nije bila u braku. kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan. Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine.

nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjati d`enaza. onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje. npr.Kazna za konzumiranje alkohola Po hanefijskom mezhebu. Ako se ne{to oplja~ka. Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina.Kazna za kra|u Ko ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra. onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i noga unakrst. onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju suda. Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en. Ako razbojnici samo upla{e putnike.. ali se tu|a prava moraju naplatiti od njega. Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan. a ne izvr{i ubistvo. 3. to jest onaj ko nije zaslu`io smrtnu kaznu kao {to je zaslu`uje. kazna otpada sa njega. odsijeca mu se {aka.. a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka). od njega se prvo tra`i pokajanje. otpadnik od vjere (murted).Islamsko znanje 279 KAZNA ZA POTVORU Onaj ko drugog optu`i za blud. Ukoliko se ne pokaje u roku od tri dana. sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira alkohol. odnosno bez prisile. . kaznit }e se sa osamdeset udaraca. KAZNA ZA RAZBOJNI[TVO Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije nedu`an ~ovjek. 4. KAZNA ZA OTP ADNI[TVO OTPADNI[TVO Musliman koji se odrekne islama.

280 Islamsko znanje SUDSKE KAZNE Vladar je du`an da odredi kazne .678 Vladar je du`an da vr{i procjenu u pogledu tazira. objavljeni od Allaha. oni koji iznose te prigovore. oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu. a za{ti}uje se i zajednica. Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. ukoravanjem. Me|utim. Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi su propisi najbolji i najefikasniji za ljude.tazir. zatvorom. Me|utim. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. te u njima vide samo bol koju one donose zlo~incu. d`.. kazne gledaju samo jednim okom. ^ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad zna da ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi. bi~evanjem. Jedan od tih prigovora jeste to da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo.679 Neki ka`u da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio. .677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od deset udaraca bi~em.{. te ka`njva svakog u skladu s onim {to je zaslu`io na jedan od tri na~ina: 1.{. pa tako i kazneno pravo. d`. Allahov zakon nije podlo`an promjenama kao {to je slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi. Propisivanjem takvih kazni za{ti}uje se i potencijalni zlo~inac. 2. koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo.. najbolje poznaje ljudsku prirodu. jer Allah. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~ina za koje je islam propisao tako stroge kazne. 3. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke napade i la`i koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{e okrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka.

i blag.Islamsko znanje 281 SU\ENJE. da bude pravedan. 3. ali bez slabosti. Polo`aj kadije izuzetno je va`an. 5. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja.v. dokaza onog koji optu`uje.a. priznanja optu`enog. ali bez grubosti. Kadija donosi odluku na osnovu: 1. Prema tome. kao zastupnik Allahova Poslanika. davanja primjedbi i rasporeda sjedenja. 8. 6. da bude musliman. Adabi (na~in pona{anja) kadije: 1. 4. Vladar je du`an da u svakom gradu postavi kadiju ({erijatskog suca). vida i govora. SVJEDO^ENJE I PODIZANJE OPTU@NICE SU\ENJE Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem. onda na osnovu zakletve optu`enog ili odustajanja od zakletve. da mjesto na kome sudi bude prostrano. da posjeduje izo{trena ~ula sluha. otac ili supruga. s. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i sunneta. 2. Ako nema dokaza. 2. Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 1. Sudstvo spada u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. ili se trudi da se domogne tog polo`aja. da sudi u prisustvu svjedoka. da ne uzima mito ili hediju (poklon). . 3. punoljetan i slobodan. mora biti ~vrst. jer on presu|uje u ime Allaha. 2. na taj polo`aj ne treba postavljati onog koji ga tra`i. da dobro poznaje Kur'an i hadis. 4. 7. da ne donosi presudu u stanju srd`be. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne mo`e biti svjedok.s. kako ne bi sudio bez nu`nog znanja. kao {to su dijete.

Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji. Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja. izuzev {to je za . sudija }e presuditi po njoj. Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti. Svjedo~enje postaje obaveza onog ko bude odre|en da svjedo~i. sudija }e re}i optu`enom: “Pristupi zakletvi. s tim {to }e naglasiti taj oslonac. kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka. ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imati li~nu korist. punoljetan i od onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja. sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist. Ako dokazi budu suprotni. u korist drugog. Ako ne donese dokaz. tako da ne bi bio optu`en za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. dat }e mu se razuman rok u kome on mo`e donijeti dokaz. on }e upitati optu`enog: “[ta ima{ re}i na ovo?” Ako optu`eni prizna navode optu`nice. svjedo~enje bli`njeg. Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka. a tek nakon toga presudi u njegovu korist. on }e presuditi na osnovu svog znanja. i ni jedan ne prevagne. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka. Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju. a ako se ustegne od zakletve. upozorit }e ga da }e protiv njega presuditi. a ako zatra`i da mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz. re}i }e tu`itelju: “Daj dokaz. sudija }e podijeliti sporni predmet me|u parni~arima.282 Islamsko znanje NA^IN SU\ENJA Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: “Ko je od vas dvojice tu`itelj i kakva je optu`ba?” Kad tu`itelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be. makar i ne izgledao pouzdan.” Ako se optu`eni zakune. sudija }e presuditi protiv njega. SVJEDO^ENJE Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava ono {to je zabranjeno. kad su u pitanju ljudski hakovi . Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan. ~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iska`u svoje zadovoljstvo takvim su|enjem. sudija }e ga osloboditi.” Ako donese dokaz. ili svjedo~enje neprijatelja. Me|utim. a ako zanije~e.prava. kao {to je npr. ako se radi o haddovima i ako je uzeo dva svjedoka. Po`eljno je da se tada zakletva ponudi tu`itelju. nego na osnovu dokaza. ako se ne zakune. poput svjedo~enja jednog bra~nog druga.

prekr{it }e je i i u~initi keffaret. to jest njegovim imenima i svojstvima. Me|utim. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti. nahranite. bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih koji mnogo govore): “Ne. ako se ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu. Boga mi”. ajet: “Otkup za prekr{enu zakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom. a za dokazivanje bluda neophodno je imati ~etiri svjedoka.” Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i du`an je da u~ini keffaret. Postoje tri vrste zakletve: jemin-gamus — to je svjesno la`no zaklinjanje. Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca. a zaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno. onda se za svjedoka uzima jedan ~ovjek i dvije `ene. Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu. a za svjedo~enje hajza ili trudno}e dvije `ene. Boga mi” ili “Da. Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se `eli ne{to potvrditi. ili da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite. ne}u to i to uraditi. Onaj koji prekr{i zakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida. kao {to je Kaba ili Poslanik. kojom hranite ~eljad svoju. jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup. 89. ZAKLETV A ZAKLETVA Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom.Islamsko znanje 283 vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok. poslije ~ega je obavezna teoba . uradit }u to i to” ili “Tako mi Allaha. kao kad se ka`e: “Tako mi Allaha.pokajanje.” . makar se radilo i o ne~em po{tovanom.

ispravan nijjet (odluka).DESET O POGLA VLJE DESETO POGLAVLJE VOJNI POHODI I D@IHAD Postoje ~etiri vrste d`ihada: 1. neka ga suzbije rukom. d`ihad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih koje je odredio vladar. pru`anje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu. 2. dok se protiv nevjernika s kojima je sklopljen mir. 4. onda jezikom”680. da se prethodno izvr{e pripreme. ili koji su uzeti u za{titu. d`ihad protiv {ejtana. 3. da roditelji daju saglasnost za odlazak u d`ihad. Uvjeti islamskog d`ihada (borbe): 1. u smislu Alejhiselamovih rije~i: “Ko od vas vidi ne{to {to ne valja. a ako ne mogne rukom.682 Vladar je nadle`an progla{avati d`ihad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane.683 Na~ini (adabi) pona{anja u d`ihadu: 1. 3. 2. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom. zabranjeno je ubijati djecu. te `ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim aktivnostima. to jeste na d`ihad kao oru`anu borbu. 3. 4. starce. D`ihad je farzi-kifaje681. Takvima je d`ihad farzi-ajn. strogo ~uvanje vojnih tajni. d`ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih. 2. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja. Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu d`ihada. 4. . ne vodi rat. odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju. d`ihad protiv gre{nika rukom i savjetom.

zabranjeno je masakriranje neprijatelja. POVEZIV ANJE ISLAMSKIH VOJSKI POVEZIVANJE Kao {to je obavezan d`ihad. bez obzira na godine. obavezni. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemlje koju su osvojili muslimani.” 684 Muslimani su. PROPISI O PLIJENU Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana. koji }e se dijeliti na op}e potrebe muslimana. kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine. D`izja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana . isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski. Vladar je du`an izvr{iti pripreme za d`ihad i osigurati sve vrste ratne spreme. njihovog oru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napasti muslimane u njihovoj zemlji. bez obzira da li `ive u jednoj ili vi{e razli~itih dr`ava. Svaki mladi} koji navr{i osamnaestu godinu `ivota du`an je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinu ili vi{e dana.Islamsko znanje 285 5. Neflun je ono {to vladar dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “…i protiv njih pripremite koliko god mo`ete snage i konje za boj. D`izju pla}aju vojno sposobni. uz godi{nji porez. a nesposobni za borbu. u~enje dove u kojoj }e se tra`iti pomo} protiv neprijatelja. Iznos d`izje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika. pa je vladar podijelio podanicima. ne pla}aju d`izju. a njegovo ime bilo upisano u op}i vojni spisak. Ostale ~etiri petine dijele se borcima. nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e. 6. Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bje`e}i prije borbe i njime vladar raspola`e u skladu s op}im interesima. RA TNI PLIJEN RATNI Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu.{ti}enika na ime u`ivanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. . dakle. U d`ihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima.

tako da mo`e da ih kazni smrtnom kaznom. njih se treba pridr`avati sve dok ih suprotna strana ne prekr{i. . on se ne smije ubiti niti dr`ati u zarobljeni{tvu. Ako primi islam prije zarobljavanja. da tra`i otkup za njih. da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadr`i status zarobljenika. ko nakon zarobljavanja primi islam. Me|utim. Ukoliko postoje ugovori u tom pogledu.286 Islamsko znanje RA TNI ZAROBLJENICI RATNI U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kako postupa neprijateljska strana. da ih razmijeni. onda ne daje ni otkup za osloba|anje.

AHLAK I EDEB .

.

v. ihsan. Jer vjera u Boga. d`. karakter. Ti postupci i pona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka.islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih. to je njegov cjelokupni duhovni `ivot. jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari. da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvali lijepi ahlak. a odvra}anje od poku|enih. ahlak je mno`ina od arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud.a. a te`nja za D`ennetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i na dobro~instvo prema drugima.. Tako|er.. i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavu vjeru. Kao {to se ahlak odra`ava na edeb. beletristika. tj. lijepo pona{anje. s. Prema tome. dobro~instvu) Poslanik. obrazovanje. vidi. pristojnost. kao da Ga vidi{. jedno uti~e na drugo.islamski ahlak koji te`i ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava.ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. lijepih i pozitivnih postupaka.. Islamski ahlak i edeb su. mo`emo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana i bogobojaznosti.ako su mu ahlak i edeb lijepi. To opet zna~i da su islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja. u Sudnji dan. 2 . ^ovjekova }ud. i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. podsticaj na pohvalne postupke. da obo`ava{ Allaha.{.s. tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka.. odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz obo`avanje. odnosno na njegov vanjski `ivot. Edeb je tako|er arapska rije~ (mno`ina “adab”) i zna~i: odgoj. da bi nam takav ahlak donio dobra djela. kada je do{ao Allahovom Poslaniku i postavljao mu pitanja. narav. Jezi~ki. prirodno svojstvo. tako da je te{ko uspostaviti preciznu razliku izme|u dva pojma. On tebe. u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika .{. skup plemenitih. sna`nim poput osvjedo~enja. Drugim rije~ima. navika.AHLAK I EDEB Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka . Zbog toga islam obavezuje na oboje: 1 . priroda. rekao je: “. a ostavljanja lo{ih djela. d`. a izbjegavanju lo{ih. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: “Uistinu .”685 Prema tome. pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju.. a odvratio nas od lo{ih. pokoravanje i robovanje Allahu. najve}im dijelom odra`avaju se na njegove vanjske postupke i njegovo pona{anje. strah od D`ehennema. uistinu. pa ako ti Njega ne vidi{. i iman mu je jak i obratno. ahlak i edeb me|usobno su povezani i nu`no uslovljeni. To se mo`e razumjeti i iz hadisa D`ibrila. obi~aj. dakle. unutra{nja svojstva.pozitivna i negativna.

postom i zekatom. pa }e se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru.{. prolio krv tog i tog. zaista. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena. Ponekad su i zasebna. AHLAK Ahlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva. izme|u ostalog. a da na nju nije upozoreno. d`. d`..”687 Kona~no. Allah ka`e: “Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti. Poku|ena svojstva jesu uglavnom krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva. Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde: “Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom.. Allah. ^ak je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim te`i islam na dunjaluku.”693 A s druge strane. isti~u}i njegovu vrijednost: “Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti te`e od lijepog ahlaka. ka`e: “A ti si.290 Islamsko znanje su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka. a pojedine prepustiti stru~nijim tekstovima. i pozivanjem i podsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud.a.{. najljep{e }udi” 690.”694 .”692 Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u D`ennet. a nas obavezuje da slijedimo Poslanika... ka`e: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi pravedno postupili.. udario tog i tog. Poslanik je rekao: “Bogobojaznost i lijep ahlak.v. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi !” 688 I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom.”686 “Uistinu su me|u vjernicima od najpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak. ali je psovao tog i tog. primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su `estokim prijetnjama. u imetku zakinuo tog i tog. s. pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela. Allah.s. a ako mu ih nestane prije nego {to se svima odu`i. potvorio tog i tog.”691 “Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a. onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega. oblasti koje obuhvataju ahlak i edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje sa`eti kroz va`nije cjeline. a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena..”689 Za Poslanika.

” “Uistinu }e licemjeri na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. a ako ga uradi. u tom slu~aju.s. lijeno se di`u.. najstro`ije je zabranjeno.” 696 A u djelima koja su mubah (dozvoljena. pa ga ne uradi.{. d`..v. Allah. ali i u ostalim postupcima. da Mu iskreno. a Allaha gotovo da i ne spomenu. uspjehu i neuspjehu. upisat }u mu samo jedan grijeh.ukoliko ga uspije realizirati. d`. vjeru ispovjedaju. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha. ~ini du{u ~vr{}om i manje ovisnom o dunjaluku. a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu. onda djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama...a.{. Ta ispravnost ili iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena.pobo`nosti. Na drugom svijetu on od tog djela. za to mu ne}u upisati grijeh. odnosno propisanih djela. Poslanik. kao pravovjerni.{.. ka`e: “Uistinu su djela prema . pa ga ne uradi. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah. d`.v. du{a vjernika je smirenija i u slu~aju neuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj. iskrenost prema Njemu. s.makar u tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo .a. s. a ako ga uradi. zbog njihovih nedjela `estokom kaznom prijeti: “Licemjeri misle da }e Allaha prevariti. upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba. A ako naumi da uradi neko lo{e djelo.Islamsko znanje 291 PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA ISPRA VNOST NIJET A (NAMJERE) ISPRAVNOST NIJETA Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha. O tome Poslanik.{.. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i On za to ne}e nagra|ivati. i samo za to da bi se pokazali pred svijetom. rije~i u hadisi . nema ni{ta.” 695 Obavljanje ibadeta. d`. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku . d`. upisat }u mu sevab. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha. nam o tome prenosi Allahove. u~injeno. A bez iskrenog nijeta u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo mo`e donijeti . u ne~ije drugo ime osim Allahovog.nagrada na drugom svijetu ga ne}e ma{iti.s. i On }e njih zavarati.{.kudsiju: “Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo. d`.{.. To se prije svega odra`ava u ibadetu . tj. Ako taj nijet izostane. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome svijetu.. u Kur'anu veli: “A nare|eno im je da se Allahu klanjaju. odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnost i iskrenost nijjeta je po`eljna. Kada ustaju da klanjaju.”697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu.

ina~e.. koji. u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta. poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz `ivotna isku{enja . d`.” 700 I na drugom mjestu nas Allah. O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori: “Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako ka`u: 'Mi vjerujemo!'..{. Njegova . bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje.292 Islamsko znanje namjerama.sabur: “Mi }emo vas. Pa ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog `ene da bi se o`enio. s..” I na drugom mjestu nas Allah. d`.. ali nam nudi i rje{enje . tako isto od njega se tra`i da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu .. a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio. A ti obraduj strpljive. d`.. prima samo ona djela koja su u Njegovo ime ura|ena. na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkom u imecima. ustvari.{.v. Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti. prenosi Allahove. d`. uistinu. rije~i u hadisi .{. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. uistinu. ili.”699 STRPLJIVOST (SABUR) I ZAHV ALNOST ([UKR) ZAHVALNOST Allah. d`.{.”698 Allah. veli: “Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura.{.”703 A Allahov Poslanik. i zajedno s njim.i u vjeri i u dunjalu~kim poslovima.s. ili zapao u nemarnost. ostavit }u i njega i njegov {irk (udru`ivanje). O tome nam Allahov Poslanik.a.”704 Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u tra`i pomo} u saburu-da bi time skladno potvrdio Allahovu. uistinu. ka`u: 'Mi smo. `ivotima i ljetini. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. {to je jo{ gore. d`. Allah je doista sa strpljivima.. njegova hid`ra je za ono za {to ju je naumio. kad ih kakva nevolja zadesi.v.{.'”701 “O vjernici. pa je Allah.” 702 Sabur je.s.{.{. ali nam nudi i rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni? “A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. tra`ite pomo} strpljivo{}u i namazom... pa je Allah. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u.a.kudsiju: “Meni nimalo ne treba udru`ivanje s nekim.. d`. uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim. uistinu. pa ko bude u~inio neko djelo pridru`iv{i Mi u njemu nekoga. a da u isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih.da se ne bi prepustio lagodnom `ivotu. s. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. d`. da se ne bi osilio. kao njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: “Mi }emo sigurno one koji su saburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili.

ima istu nagradu kao i onaj koji strpljivo posti. on se strpi i postojano dr`i i time posti`e korist (nagradu od Allaha..s. d`. on zahvaljuje Allahu.”705 Uz to. rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje: “Allah }e.” 713 .ali i da je kazna Moja. poru~uje. “. vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bo`ijoj milosti. d`. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.) za sebe. veli: “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. u~vr{}uje i pove}ava blagostanje. o tome veli: “Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu.{. doista. ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: “Ka`i robovima Mojim da sam Ja.. poslije tegobe lahko}u dati. ako ga zadesi kakva radost. a i {titi od Allahove. ka`e: “Ako budete zahvalni. d`. Za {irk (mnogobo{tvo) je Allah. jasno rekao da ga ne}e oprostiti: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{. Allah.” 706 “Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali. d`. zahvalnost Allahu. d`. zacijelo.{.v.Islamsko znanje 293 zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegova Gospodara. Islam to nudi vjernicima da bi se time pomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}e zapada.{. Onaj Koji pra{ta i da sam milostiv.A Allah pra{ta i samilostan je..{. zaista. Allah.{..a. a to ne va`i ni za koga osim za vjernika.. sigurno. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. Allah je blagodaran i sveznaju}i. . Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike. d`. bolna kazna!” 711 Potrebno je ulo`iti trud da bi se zaslu`ila Allahova.. d`..” 712 Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja sabur. s. Allahov Poslanik o tome ka`e: “^udno li je pona{anje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za njega.{.. d`.{. jo{ vi{e dati. to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti.. na Njegovim blagodatima produ`uje. A Allah.. zahvalnost u blagostanju mo`e biti jednaka strpljivosti u oskudici.. Ja }u vam. isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna.{. a koji se sa prethodnim dopunjuje..”709 Me|utim.”708 NADA (U BO@IJU MILOST) I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) Allah. kazne. d`. gdje Allah. a ako ga pogodi kakvo zlo ili {teta. d`. milost..” 707 I na kraju. Poslanik.. d`.{..”710 Da se Njegova milost ne smije olahko shvatiti. jeste nada u Bo`iju milost i Njegovu pomo}. i time posti`e korist za sebe.{. d`.{.

jer Allah.. U Kur'anu o tome Allah ka`e: “Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allah odredi. a ne tjelesnim u`ivanjima i materijalnim dobitima. Islam nam. ukazuje na to da je istinsko zadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu.”716 Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje. d`. isti~u}i da je bolna. tj. d`. ako ste vjernici.s.v. Zato ih se (takvih) ne bojte. u Kur'anu. a bojte se Mene. mnogo pra{ta i On je milostiv. d`. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Bo`iju milost: “Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. ne gubite nadu u Allahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. praznovjerja.294 Islamsko znanje Bezna|e i o~ajanje. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo posti`e ~vrstom vjerom u Bo`ije odre|enje.a. kao {to smo vidjeli. kazne.{. Allah.{.: “Ko uve~er ka`e: ‘Raditu billahi rabben ve bilislami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (‘Zadovoljan sam Allahom. Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje i dobra djela: “Reci: 'O robovi moji. ali je u velikoj opasnosti. On je Gospodar na{. s. Islam zato dokida sve strahove osim straha od Allaha. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih vjerovanja. azimu{'anu. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: “(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. jer je ~ovjek slab.{. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nih uvijek mo`e uvjeriti.{. Preciznije re~eno. a spa{eni od zablude. zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost posti`e i pove}ava duhovnom hranom. . doista. koji ste se prema sebi ogrije{ili. U tom je kontekstu i hadis Allahova Poslanika. d`. jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan sa spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu “slobodu” u u`ivanju na ovom svijetu. ka`e: “To vam samo {ejtan pla{i svoje prijatelje (one koji se za njim povode).” 714 Gubljenje nade u Bo`iju milost je posebno zabranjeno grje{niku. dakle. treba imati i izgra|ivati u sebi strah od Allahove..{. d`.'”718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to desilo sa Allahovom.. On.od Boga..'” 715 Me|utim.. odredbom. tako|er. mnogo toga je ja~e od njega i mnogo je stvari koje ga potencijalno ugro`avaju. idolatrija i sli~no. nisu dozvoljeni. uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na Svoju kaznu. A strahovanja u `ivotu je previ{e. pored nade u Bo`iju milost. Zato vjernik. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za ono do ~ega mu je stalo. a i sve drugo {to nam se desi. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja.” 717 ZADOVOLJSTVO Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i.

v. Njih je.. .{.v.s.”720 Dakle. Lijep primjer za to je slu~aj Ummu Seleme.s. On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice.”725 “Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: “Ako nema{ stida.”724 Ispravni i korisni postupci su poznati i ograni~eni. olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Ka`e Allah. s. Allahov mir i spas bio nad njim')719 .. mu na to re~e: “Sve`i je i pouzdaj se u Allaha!”721 Jako pouzdanje u Allaha. a Njemu.s. d`. podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj volji i odredbi. To pouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji `ivota.”723 STID Svaka vjera ima svoju posebnost. s. prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja.s.{. nesmotren i nepromi{ljen. a vra}aju se (u svoje prebivali{te) site.v. upitao za njegovu devu. jer Poslanik veli: “Stid samo dobro donosi. On }e mu biti dovoljan. Allah. ka`e: “A kada se odlu~i{.osobito kad su vjerski propisi u pitanju. Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci. za odvra}anje od ru`nih postupaka i za tra`enje znanja ..[.s. d`. d`.. jedne od `ena Allahova Poslanika. d`. rekao je: “Svaka vjera ima svoju }ud. uzda da }e je na}i gdje je i ostavio. D@. a ti onda ~ini {ta ti je volja.. Allahovom Poslaniku. pa se onda pouzdati. ima mnogo vi{e mogu}nosti da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ili drugome.: “Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha. s.a. s. naro~ito ako je previ{e slobodan..{: “Onome ko se u Allaha uzda.a.{. s.v. d`. brz. a. jer tevekkulu treba prethoditi trud i rad. jednom iz daljine do{ao je neki ashab.{.{. a kod kr{}ana ljubav. d`. A Allahov Poslanik. onda se pouzdaj u Allaha.. Kada ga je Resulullah.”726 Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela.s.. a }ud ove vjere je stid.{. A ~ovjek. upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas. s... Svome Poslaniku. na`alost.s. one osvi}u gladne. rekao je da se u Allaha.. pa je tako kod `idova izra`en strah ili bojazan. vi{e.a.. Da bi se to rje|e doga|alo.”722 Ka`e Resulullah. r.Islamsko znanje 295 d`.” POUZDANJE U ALLAHA.{. vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom... U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik.{.zaslu`uje da ga Allah. zadovoljnim u~ini.a. Gospodarom.v. d`.a. kada je rekla: “O Allahov Poslani~e.a. d`. Pouzdanje (tevekkul) u Allaha.a.v. vjernik bi trebao da se okiti stidom.

uistinu.” 730 A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: “Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i sebi.”733 Stoga. d`.”735 .” 729 A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdra`e: “Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od onoga {to vam je najdra`e. a. dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim. on bi htio jo{ vi{e.{.” 728 “I namaz obavljajte i zekat dajite. jer je ona. ni vrijednosti najbli`ih mu vi{e ne}e biti svete. a suprotno tome. ne. za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici. uni{tila one prije vas i navela ih je da krv prolijevaju i da svetinje pogaze. Allah. {krtost strogo zabranjuje: “Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih. Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi. da li `ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje iza{la plodna teku}ina?” “Da. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili. Tome svjedo~i i hadis: “Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga. pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati. za`elio bi i drugu.. Tako|er. Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti. po`elio bi i tre}u .navijesti bolnu patnju.ahiret i D`ennet u njemu. stvar neminovno vodi ka me|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne dobiti. ako vidi teku}inu nakon bu|enja”.”731 Dare`ljivost vjerniku poma`e da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu . a neke oblike dijeljenja ~ini obaveznim.”732 Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva. to je zlo za njih.296 Islamsko znanje Allah se zaista ne stidi istine. upozorava nas Poslanik: “^uvajte se gramzivosti. Te osobine ~ovjek te{ko sputava. Allah }e primiti pokajanje onoga ko se pokaje. ono }e nad njim nadvladati. “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja.”734 “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu . pripremljen za one koji se Allaha boje.s. re~e Allahov Poslanik.727 DARE@LJIVOST Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici. udjeljuju. a kada bi imao dvije doline. opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru.ljudska usta mo`e samo zemlja napuniti. pa (reci mi). i koliko god imao imetka i bogatstva.

~ija vrijednost dose`e gigantske dimenzije. jer njegovo pravo nije ispo{tovano. A ako ne bude imao dobrih djela. oprost uvjet je oprost mazluma. nego }e se dugovi podmirivati svojim dobrim djelima. onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum). jer se kr{e Njegove zabrane. da bi ljudi pravedno postupali.”743 . d`.: ~injenje zuluma (nepravde) koje predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa . a ukoliko mazlum ne oprosti. dovoljno govori ~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja objava.Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: “Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima. nema zapreke. d`. to je najbli`e bogobojaznosti..” 738 U svjedo~enju: “O vjernici. pa makar to bilo i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka.Islamsko znanje 297 PRA VEDNOST PRAVEDNOST O ovom plemenitom svojstvu. bio on bogat ili siroma{an..”742 . O tome nam svjedo~i i hadis: “Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmiri i od njega oprosta zatra`i. kao npr. Allah o tome u Kur'anu veli: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali. uzet }e se grijesi njegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim. ta Allah je pre~i !” 739 ^ak i prema onima koje mrzimo: “Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite. Za Allahov. jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema.” 737 U presudi: “I kad ljudima sudite. budite uvijek pravedni.Dova se mazluma prima: “^uvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha.odnosa prema Bogu. nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite.”741 . svjedo~e}i Allaha radi. da pravi~no sudite.”740 Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde.{. pa makar se i srodnika ticalo.” 736 Pravednost je obavezna u svemu! U govoru: “I kad govorite pravedni budite.{.

i kada raspravlja ..s.s. i la` i la`no svjedo~enje. taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga se ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri . rekao je: “Ko nas bude varao taj nam ne pripada. s. a ~estitost vodi ka D`ennetu.v. veli: “Tako mi Allaha. jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`.a. To je i nu`no svojstvo za zdrave me|uljudske odnose.{.. Poslanik.. a grijeh vodi u vatru.. ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas.v.. ^uvajte se la`i..s. u Kur'anu. reko{e ashabi.. o tome ka`e: '”Ho}ete li da vas obavijestim o najte`im grijesima?'” 'Da.a.”749 UMJERENOST Put obo`avanja Allaha. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina `ivota i rada) taj ne pripada meni. a ko bude imao neko od njih.la`e. kada govori . Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte. jer kakva bi to zajednica bila i kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u druge.a.”744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe. svrstao je u znakove licemjerstva: “Ko bude imao (ova) ~etiri svojstva taj je potpuni munafik.” 746A prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: “O vjernici. Islam zato nare|uje istinu. s.iznevjeri.v. d`. d`.a. s.s. ka`e: “I ispunjavajte obavezu (obe}anje)..”750 A Allah. veli: “Dr`ite se istine. jer istina vodi ~estitosti. kada obe}a . Poslanik nastavi: '[irk. On ne trpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga . azimu{'anu.. ^ovjek koji ima sklonosti prema la`i bit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac. odgovarati. a. jer }e se za obavezu.. Allahov Poslani~e'.{.ne ispuni.”745 Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima. ka`e: “O vjernici. i ~ovjek koji te`i ka iskrenosti. Allah.s. zaista.' i to je vi{e puta ponovio. i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine. i klanjam i spavam. a nekad ne postim.”747 Allahov Poslanik. s. Poslanik. bit }e upisan kod Allaha iskrenim.da. neposlu{nost roditeljima'. i `ivim bra~nim `ivotom. jer mu je u obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja.{.. ne uskra}ujte sebi lijepe .”748 Nedostatak ova dva plemenita svojstva Resulullah. a onda se uspravi i re~e: '.pretjeruje.. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja. jer la` vodi grijehu. d`.nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu. a nekad postim. O zabrani isposni{tva Muhammed.v.298 Islamsko znanje ISKRENOST I POVJERENJE Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti.

. pa ko Mi se suprostavi (oholo{}u i ponosom). d`. ne voli one koji pretjeruju.v. d`.” 761 . Ja }u ga kazniti. slijedi od Allaha... zaista. najavljuje: “Uistinu }e oni koji iz oholosti ne}e da Me obo`avaju i da Mi robuju u}i u D`ehennem poni`eni. Oholost i umi{ljenost jesu osobine onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio.kudsiju: “Uzvi{enost je moje svojstvo.” 758 O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: “Ne}e u}i u D`ennet onaj koji u svom srcu nosi imalo oholosti.s.{. jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred Onim Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. d`. i putniku-namjerniku. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik.{. ali ne rasipaj.”755 SKROMNOST Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine. a zatim. osim Iblisa.. pa u Allaha je sva veli~ina. ali ne pretjerujte. Allah.” 756Oholost je Iblisa navela na odbijanje pokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: “A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`du Ademu!' .Uzvi{enosti. Allah. Takav se neumjesno i drsko odnosi prema svome Gospodaru. Vjerovjesnik je rekao: “Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan.. i siromahu.oni je u~ini{e.”757 Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede.. govori nam i sljede}i ajet: “Ko bude htio veli~inu. uistinu.”752 Allah. jer su rasipnici bra}a {ejtanima. Allah.”759 Kao {to Allah. Takvi i zaslu`uju kaznu od Allaha najavljenu u hadisi .”760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha. s...{. tra`iti. samo ne prelazite mjeru.”753 One koji u davanju sadake pretjeruju.{.{. Vje~nosti Gospodara njegova.Islamsko znanje 299 stvari koje vam je Allah dozvolio”751. Allah.. ka`e: “^uvaj se rasko{nog `ivota.a. d`. u ovom istom ajetu. a prolaznosti svega ostalog. upozorio je da se tako mogu poistovijetiti sa {ejtanovom bra}om: “Daj bli`njem svome pravo njegovo. isti~e i zabranu pretjerivanja u jelu i pi}u: “Jedite i pijte. a i veli~anstvenost je Moje svojstvo. ne voli one koji pretjeruju. d`.{. tako On ugled podi`e skromnim robovima Svojim. poni`enjem ka`njava ohole. jer nisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no `ive. d`. zabrana pretjerivanja: “. nakon {to je zabranjen asketizam.”754 O pretjerivanju op}enito. Allah }e mu ugled pove}ati. Resulullah.

stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima u D`ennetu sastao.{. da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru.{.”763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imati svoje granice. ili bra}a njihova. s. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {tete ja~anju me|usobnih odnosa. blud. Islam poru~uje vjernicima da pra{taju jedni drugima. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima.”764 “Ko nije milostiv.. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samo zbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala. Ona zamra~uje um i donosi .. O tome Allah.” 768 Suprotna ljubavi. d`. s.v. Allah. s. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. o tome je rekao sljede}e: “Kod koga se na|u tri svojstva. Allahov Poslanik. Ta ljubav treba biti ~ista i treba joj prethoditi ljubav prema Allahu. mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo. da brata muslimana voli samo u ime Allaha.. i Njegov Poslanik budu dra`i od svega. ubistvo itd.. a nekad i nenamjerno. nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: “.a.v. a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. pa }e ti se smilovati Onaj {to je na nebu.{. d`. jer.a. u skladu s hadisom: “Svako }e biti (na ahiretu) s onim koga je volio”767. iako Allah voli pra{tanje. d`. neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?” 762“…a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi. rekao je: “Uka`i milost onima {to su na Zemlji. ili ro|aci njihovi.. d`.. Ponukani nekom svojom slabo{}u nekad to ~ine namjerno..{. ka`e: “Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.s.a.: kra|a..s.300 Islamsko znanje PRA[T ANJE I SAMILOST PRA[TANJE U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu. Resulullah. On je propisao kazne za neke velike grijehe kao npr. makar oni bili o~evi njihovi. Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebno bitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima.”765 LJUBA V LJUBAV Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja najvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva.”766 Vjernik }e biti na drugom svijetu sa onim koga voli. ni njemu milost ne}e biti ukazana.v. i Njegovom Poslaniku. ili sinovi njihovi.s. taj }e na}i slast imana: da mu Allah.. jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima.

Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice. rekao je.v. ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala. Allah.{.s. a vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi.{. nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo”od zla zavidnika kada zavidi. rekao je: “Nije sna`an onaj ko je dobar hrva~. d`.samo takva mr`nja nam je dozvoljena. a kada ih ko rasrdi. oni pra{taju. Takav planski i sistematski nastoji dokinuti presti`e oko sebe. jer u hadisu stoji: “Allah.{. ne zavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome.i vi{e vole njima nego sebi. oholost. u skladu s Poslanikovim.. s. d`. uistinu. rije~ima: “Ko bude volio u ime Allaha. nepravdu. oni pra{taju.Islamsko znanje 301 negativne posljedice: nasilje.”774 ZA VIST ZAVIST Zavist je jedno od najopasnijih svojstava. mada se naj~e{}e nalazi uz mnoge od njih kao: la`..” 776 . sa~uvat }e ga od Vatre.”770 SRD@BA Sli~no mr`nji..”773 “Onaj ko bude pa`ljiv. podvala.a. blag i nje`an. mada im je i samima potrebno. Istinski vjernici udaljuju se od ovog svojstva i kad ih neko rasrdi.” Islam ovu boljku lije~i tra`e}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi. prekora~enje dozvoljenog i razumnog.. Allahov Poslanik. mr`nja i sli~no. voli blagost u svemu. ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svoje namjere.{.s. tra`i da mrzi u ime Allaha.”769 Od vjernika se. O {tetnosti zavisti dovoljno govori sljede}i hadis: “^uvajte se zavisti.”775 Allah. {to se i u Kur'anu spominje: “. d`.” 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima. a... d`.. jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tava drva. a mnogo je ja~eg intenziteta. ono {to On mrzi .. jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman. me|utim. Islam je zato kao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje.. mrzio u ime Allaha.”771 Allah. Primjer toga imamo u osje}anjima ensarija prema muhad`irima. i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i ne`eljene posljedice. samo {to srd`ba kra}e traje. opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: “. Poslanik o tome ka`e: “Ne mrzite se.

bi li zaslu`io kaznu?! Tako isto. kad joj udovolji na dozvoljen na~in. sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima.. d`.”779 Umjesto prohtjeva vjernici trebaju slijediti ono {to je Allah. zaslu`uje nagradu.”786 . ali samo da bi ostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima.. kako ne biste bili nepravedni!” 777 “…i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta. ka`e: “[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen na~in. d`. one.a.{.s.302 Islamsko znanje UDOVOLJA VANJE PROHTJEVIMA UDOVOLJAV Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima. U skladu s hadisom: “Ja uistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu”783 Allah nas na vi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: “I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti. a u tome je mnogo toga pogubnog za njega.v. s.a. posebno ih isti~emo. tako|er. tra`ite. a i Poslanik Njegov. s obzirom da su ~este i posve {tetne..{. objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: “A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim. a besposli~arenje mu nikako ne pripada. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima.”782 LIJENOST I DANGUBLJENJE Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima.”781 Vjerniku se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju. ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritom trebamo pomo} od Allaha.”785 A Poslanik. ^ovjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti {tetne i lo{e. i vjernici.'” 784 “…i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }e se trud njegov sigurno iskazati.v. O tome Poslanik.” 780 “Slijedite ono {to vam se od Gospodara va{eg objavljuje.” 778 Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu i korisnom djelovanju. tra`iti: “Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to je korisno i pomo} od Allaha. s. {to smo vidjeli iz gornjih ajeta. U svakom slu~aju.. izazivaju nered i haos na ovom svijetu: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi. a nemojte slijediti druge mimo Njega. d`..s. jer ga oni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo. islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: “Zato ne slijedite strasti.{. ali.

adabi prema sebi.upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima i obavezama prema drugima. jer odnos ~ovjeka prema Allahu. d`. posve sigurno. i odredbama gajba. I ODREDBAMA GAJBA ADABI PREMA ALLAHU. d`. d`.Islamsko znanje 303 I na kraju. preporu~eno ili poku|eno. jednostavno re~eno. s.{. ~ovjek koji je svoj odnos prema Allahu. . ili. uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva. postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom.adabi prema Allahu. doista. ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a. i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje. pak.{. jer edeb prema sebi i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu..s.v.adabi prema drugima. d`.” 787 EDEB (ADABI) Kao {to je ve} re~eno.[.{. osim onih koji vjeruju i dobra djela ~ine.{. Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova `ivota. kada je bio upitan koji je najve}i grijeh. edeb je islamski bonton. d`. jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno. jer je Poslanik.. temeljno uti~e na sve ostalo.. D@.{. . spada: . nekoga ravnim ~ini. ADABI PREMA ALLAHU. i koji jedni drugima istinu preporu~uju.”789 Onaj ko Allahu.a. na gubitku. d`. tada je. uradio je najve}i grijeh.788 Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine: . a oblast koju obuhvata je obimna. Preciznije re~eno. d`.[. rije~ima: “I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obo`avate.da samo Njega obo`avamo. U adabe prema Allahu. edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izra`enih kroz njegov vanjski `ivot. Ili.. D@.. nare|eno.. u skladu s Allahovim.~ovjek je.{. odgovorio: .. ni u krupnim ni u sitnim postupcima. najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: “Tako Mi vremena .{..

jer to uznemirava meleke. da se nadamo Njegovoj milosti a da strahujemo od Njegove kazne. a On (Allah) te stvorio”790.i Njegovi meleki..304 Islamsko znanje “Da Allahu suparnika pripisuje{.da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u `ivotu propisao. i Njegovi meleki blagosiljaju prednje safove.. niti uvoditi psa.”798 “Svakoga ko na mene donese salavat. veli~aju}i Ga i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima. .u ku}i ne dr`ati istaknutu sliku `ivog bi}a. Ukratko. jer. blagosiljaju onog ko ljude pou~ava dobru.{.”799 .da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu. d`. da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemu usmjeravamo. niti unositi kipove. ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru.{. u skladu s hadisom: “Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesd`idu.{. i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !”792 “Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti. . .da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in. u skladu s brojnim hadisima: “Uistinu Allah.izbjegavati sve neugodne stvari op}enito. Allaha ~esto spominjite. u skladu s rije~ima na{eg Gospodara: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede.. onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe. taj je o~ito skrenuo s pravog puta”791. melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno”796. jer nam to na{ Gospodar zapovijeda: “O vjernici. d`.~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima (redovima) jer meleki blagosiljaju takve. uistinu. i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati”. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a. iskrenim i odanim robovima. d`. da Mu ne budemo neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e. sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako to dolikuje Allahovim. u skladu s hadisom: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika”794. a u drugom rivajetu (predanju) spominje se i kip795. meleki }e blagosiljati onoliko dugo koliko on taj salavat donosi . . ADABI PREMA MELEKIMA I OST ALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA OSTALIM ADABI PREMA MELEKIMA Adabi su sljede}i: .”797 “Uistinu Allah.pa neka umanji ili uve}a.793 .

”804 Poslanik. tada {ejtan rekne svojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku. veli: “Kada nastupi predve~erje (kada omrknete). pri izlasku iz svoje ku}e.sje}anjem i spominjanjem Allaha..{. ali nemate konaka. ka`e: ‘Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete illa billah’ (‘U ime Allaha. a onda jedan drugom ka`u: ‘Zar mo`e{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en. tada im ka`e: 'Dobili ste ve~eru. i od njega {ejtan uzmakne. d`.Islamsko znanje 305 ADABI PREMA [EJT ANIMA I D@INIMA [EJTANIMA Pona{anje prema {ejtanima i lo{im d`inima sastoji se od tra`enja za{tite kod Allaha. veli: “Kada ~ovjek u|e u svoj stan i spomene Allahovo ime pri ulasku.’). jer se tad {ejtani {ire.. op}enito: “Oni koji se Allaha boje.’803 ‘Zaista je ovaj otvor (zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju d`ini i {ejtani. a. njemu se rekne: ‘Upu}en si. za{ti}en i sa~uvan. a. zadr`ite svoju djecu (u ku}i). a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima: “Ko. d`.{. za{ti}en si i sa~uvan si!’. {ejtan izjavi: “Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana.a. i zatvorite . pa kada neko od vas po|e u zahod neka rekne: ‘Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais’ (‘Moj Allahu. .posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike. ~im ih sablazan {ejtanska dodirne. . ti potra`i uto~i{te kod Allaha. utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine’). On uistinu sve ~uje i zna” 800. i odjednom do|u sebi.v.s. pri ulasku u mesd`id rekao bi: “Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirrad`im” (“Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i od prokletog {ejtana”). d`... a kad pro|e sahat no}i. a to se ispoljava na vi{e na~ina: . od njih.”801 A Poslanik. U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta: “A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede.s. nema nikakve mo}i niti snage. Takvih je primjera mnogo. u Allaha se uzdam.u~enjem: “Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-rad`im” (“Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana”). onda ih pustite. sjete se (Allaha i Njegovih odredbi).”805 A u drugom hadisu Resulullah. osim sa Allahom. I kada to ka`e..” A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: “Utje~em Ti se od mu{kih i `enskih d`ina.{.s.' A ako pri ulasku ne spomene Allahovo ime. a ne spomene prilikom uzimanja hrane. onda {ejtan svojima ka`e: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'”802. i to isto uradi pri uzimanju hrane. s.

da razmi{lja o njegovom zna~enju.” 813 A Poslanik. 'lam' je harf i 'mim' je harf. jer ga takvim Allah. i zave`ite mje{ine (za vodu ili mlijeko) spominju}i Bo`ije ime..da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i. Allah.” 811 “Kur'an je.. Ja ne ka`em da je “elif lam-mim” harf. i pokrijte posu|e spominju}i Bo`ije ime . uistinu. i ugasite svjetiljke. veli: “Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu. u koju nema nikakve sumnje. podu~ava Kur'anu.. a ~etvrta je za {ejtana.”806 Osim toga treba pripaziti gdje se odla`u nokti.ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom.i ne rasipaj rasipni~ki. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili. jer Allah ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. d`.” 808 A Allahov Poslanik. opisuje: “Elif lam-mim.”814 “U~ite Kur'an jer. govor koji rastavlja (istinu od neistine). rasipnici su {ejtanska bra}a.”815 .{.v. s.{. . jer se prenosi da je Poslanik opsihiren na ~e{lju i kosi807. a zatim Kur'anu druge podu~avaju”. zaista.”810 ADABI PREMA KUR'ANU Adabi prema Kur'anu su: . nego: 'elif' je harf.. uistinu. a onda druge. jedna je za gosta. u skladu s hadisom: “Najbolji me|u vama jesu oni koji se podu~e Kur'anu. a nagrada se deseterostruko uve}ava.306 Islamsko znanje vrata spominju}i Bo`ije ime. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.da sebe.a. s. doista. jedna za njegovu `enu. lakrdija nikakva on nije” 812. a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara.s.. veli: “.”809 U drugom hadisu stoji: “Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jede i pije lijevom rukom.a. .uzeti Kur'an za uputstvo u `ivotu i mjerilo za istinu i la`. Ova Knjiga. . d`. }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je u~io. ne otvara zatvorena vrata..v. kosa i sli~no. veli: “Jedna postelja je za ~ovjeka.s.makar da ne{to preko njih stavite. jer {ejtan.

O vjernici..{.”823 ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU Allah.s.a. svih ljudi pa i od njega samog”818. A. s. patnje ili u`ici u njemu.. V . d`.” 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno. rekao je: “Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike.v.s. V. pojava Ded`ala. d`. pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u `ivotu. d`. a zatim onaj koga Allah.Islamsko znanje 307 ADABI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU.s. s. u Kur'anu ka`e: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika. .da nam Resulullah bude dra`i od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: “Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem dra`i od njegovog imetka. Adabi prema Allahovom Poslaniku.{. jer Allah.a. koji poznaje samo Allah.” 819 A Poslanik. s.. su: . od Svojih poslanika obavijesti: “On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome. djece.”820 “[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime. s. S.a. a Allahov Poslanik.. Ovo i drugi vidovi kazivanja jesu dio gajba824. blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom). . veli: “Ko na mene donese salavat.ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega..{.v.v.{. ljepote D`enneta i strahote D`ehennema i drugo. Allah na njega za to (djelo) donese deset salavata (blagoslovi ga).s. ka`e: “A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost ukazala.”816 “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu. . obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nosti kao: kaburski `ivot poslije smrti. a on ne donese salavat na mene.”821 Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: “alejhisselam” jer je tako u Kur'anu zabilje`eno822. d`.. d`. osim onome koga On za Poslanika odabere. Allah.slijediti ga.v. predznaci Sudnjeg dana te najte`e isku{enje.. jer ih je zaista Allah poslao kao {to je i mene poslao. i Njegov Poslanik.a.{. S... i koji ~esto Allaha spominje”817.

zato se toga klonite.{. treba kazati: “In {a'allah” (“Ako Bog da”).. U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e: .. nada. tuguje. veli: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to ka`e. pa su rekli: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima . iznena|uje.” 826 A Resulullah.: “I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' . d`. vino. na {to razli~ito reaguje: raduje se. d`. d`.v. .” ADABI PREMA KADAU I KADERU (BO@IJEM ODRE\ENJU) Pro`ivljavaju}i sudbinu. d`.. jer Allah u Kur'anu ka`e: “.a. kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari. treba da ih se pri~uvate!' .A Allah brzo svi|a ra~une. veli: “Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (u namazu) neka Allaha.kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti. ka`e: “A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{. ili re}i: “Hasbijellahu ve ni'mel vekil. s..a.”). vjernik prolazi kroz razne situacije. kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas. razo~arava. isku{enja `ivota i smrti i od zla Ded`ala. {ejtanovo djelo. graha i sl. horoskopa ili ~itanje iz find`ana.. gatara.s.{.. i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zaslu`ili! .{. pouzdavaju}i se u Allaha. koju mu je njegov Gospodar odredio. Allah. zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u D`ehennemu. podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu. treba. u skladu s rije~ima Allaha.” (“Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik.”828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: “Allahumme inni euzu bike min azabi d`ehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja vel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`d`al.{. da biste ono {to `elite postigli.{.v. Allah o tome ka`e: “O vjernici.s.to u~vrstilo vjerovanje.” Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu...308 Islamsko znanje kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara.” 827 Allahov Poslanik.one kojima je. kazati: “La ilahe illellah”830. upu}ivati dove za lijep ishod i za{titu od isku{enja.ne dodav{i: ‘Ako Bog da!' 829”. itd. patnje u kaburu. ne prima mu se namaz ~etrdeset dana. `ali. d`. s.kada se ne~emu iznenadi trba re}i: “Subhanallah”. kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti.

s. zaista. rekao: “Elhamdulillahil . rekao: “Elhamdulillahi ala kulli hal” (“Hvala Allahu. .” 835. ve} reci: ‘Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale’ (‘Bog je odredio i u~inio ono {to je htio’). kada bi mu se dogodilo ne{to {to bi ga ra`alostilo. ako ostvari ne{to {to je `elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr.s. A Allah ne voli nikakve razmetljivce. kad ih kakva nevolja zadesi. za svako stanje”)834.s. . rekao: “Ma {a Allah la kuvvete illa billah ('Onako je kako Allah ho}e i odredi. prije {to je damo. ^ijom blagodati se upotpunjuju dobra djela”).. nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan” 831.{.’” 837 . ka`u: 'Mi smo Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodara njihova i milost.kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi. s. oni su na pravom putu.niti da.to je Allahu. ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi. treba re}i: “Allahu ekber” ili kazati: “Ma {a Allahu la kuvvete illa billah” u skladu s kur'anskom preporukom: “A za{to nisi. a koja nije. a prenosi se da bi Resulullah.v. . a. uistinu.Islamsko znanje 309 i obiljem. zapisana u Knjizi . a i da se ne biste previ{e radovali onome {to vam On dadne. i da se previ{e ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti. da ka`e: “Inna lillahi ve inna ilejhi rad`i'un” (“Mi. mo} je samo u Allaha')” 832. radio. ti ne reci: 'Da sam uradio to. uistinu. lahko .lezi bini'metihi tetimmus ..da iz gre{aka i nesre}a u `ivotu uzima pouku bez prevelikog `aljenja. u skladu s hadisom: “A ako te ne{to pogodi (zadesi). d`. jer uistinu ono ‘da’ otvara {ejtanova vrata.a. bilo bi tako i tako'.. Allahu pripadamo i Njemu }emo se. hvalisavce”836. kada bi se ostvarilo ne{to {to ga raduje.salihatu” (“Hvala Allahu.833 Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik.da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo. vratiti”).. kad si u vrt svoj u{ao. ponavlja: 'da sam…' ili 'da je bilo…'. a. `ale}i za onim {to ga je pro{lo. da se zahvali Allahu onako kako je to i Poslanik. jer je tako od Boga propisano: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. u skladu s kur'anskom preporukom: “A ti obraduj strpljive. one koji.

udahnuo u njega du{u..onako kako to od njega njegov Gospodar tra`i. jer i prema svome tijelu ima{ obavezu.v.da se u odgoju du{e poma`e dru`enjem sa ~estitim ljudima. i prema svojoj `eni. u skladu s hadisom: “Tra`enje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”844. d`. razum. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati . Allah. Koji mu je sve to dao na raspolaganje.a. Allahov Poslanik...” 843 A kada je u pitanju razum.uspio je onaj ko je o~isti.. D`ennet }e boravi{te biti sigurno”841. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”840. Allaha se bojte.tra`enje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu.. veli: “. od adaba je: ... Allahov Poslani~e. jer Allah.svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela.” “Ne ~ini tako. a u obojici je dobro. te biti svjestan odgovornosti za nju.spre~avati du{u od niskih poriva. i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra (Sudnji dan) pripremila. ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu). d`.pa ~ak i on sam.{.{. . prije svega. jer Allah. vjernik. Kada je u pitanju du{a. i prema svojim o~ima. u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva uzdr`ao. s. jer nas Allah . posti i odmaraj od posta. .voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju. . a no} u nafila . sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju. u skladu s Allahovim rije~ima: “Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e” 842. pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini . spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze).i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori. ka`e: “O vjernici.310 Islamsko znanje ADABI PREMA SEBI Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara .”839 Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva. ja~ina u imanu. darovao mu je tijelo. od adaba je: .namazu provodi{? “Jesi. .u prou~avanju i tra`enju islamskog znanja provesti cijeli `ivot.”838 A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu dra`i od slabog vjernika. razum i tijelo.{. jednom je ashabu rekao: “Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana.s.. d`. Stoga. kada je u pitanju du{a.

. Poslanik je rekao: “Ga|ajte.odr`avati ~isto}u tijela. s.”852 “Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet.. molio bi: “Allahumme inni es'eluke ‘ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (“Moj Allahu. ni sebi ni drugome!”848 “Lije~ite se. .. va{ otac je bio baca~ luka i strijele.v.{. jer Allah nije stvorio ni jednu bolest.”855 “Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje). Ti znanje moje pro{iri” 845.. .s. d`. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostima u prethodno navedenom odnosu. a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti .starosti i smrti”849. u skladu s ajetom: “I jedite i pijte.v. Poslanik. posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{aka u tim odnosima i njihovog opra{tanja. rekao je u dovi: “Allahu moj.”858 ADABI PREMA DRUGIMA Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu. . lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu...{. s. s. ka`e: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu. u skladu s hadisima: “Sve {to nije od sje}anja na Allaha.. niti da pretjeruje.s. ka`e: “I haljine svoje o~isti!” 851 A Poslanik. molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!”)847 A kada je u pitanju tijelo. odstranjivanje dla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha. uistinu.s.v.v. voditi ra~una o kondiciji. sinovi Ismailovi. (zikr) besposlica je. jer je Allahov Poslanik.Islamsko znanje 311 podsti~e na pove}anje znanja: “. s.s. naredio bih im upotrebu misvaka (~etkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”853.a. Allah..”857 Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele.. lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!” 854 A Allahov Poslanik. potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova”856.a. mjerilo ostalih odnosa i da je od temeljnog zna~aja. izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine.s. ne voli one koji pretjeruju”850. Resulullah. Naime. podu~avanje plivanju ..voditi ra~una o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi. On. utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno.{. od adaba je: brinuti o zdravlju.tra`iti samo ono znanje koje je korisno. Allah.i reci: “Gospodaru moj.a. rekao: “Nema nano{enja {tete.{.a. d`...da sebi ne uskra}uje u jelu. veli: “^isto}a je pola vjere. osim ~etiri stvari: vje`banje jahanja na konju..a. d`. poru~uje nam da je milostiv i da . samo ne pretjerujte. s.v. d`.”846 A u drugoj dovi..

nego }e se dugovanja podmirivati dobrim djelima.s.{.prema nekome su obaveze ja~e a prema nekome slabije. s. jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje.v.reko{e ashabi. A ukoliko ne dobije oprost na ovome svijetu.v.da li }e nam doti~ni oprostiti ili ne. i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim. na {to nas Allahov Poslanik. A ko ne bude imao dobrih djela. ka`e: “Kad jedno od njih dvoje. d`.{. na drugom }e se svojim djelima otkupljivati. Resulullah. ~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka Allahovom oprostu dok “obespravljeni” sam ne oprosti. Allah. njemu }e se tovariti grijesi onoga kome je nanio nepravdu.v. odmah iza {irka: “Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?” . s. trebamo se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu. d`. “Ho}emo!” . bio je od jednog ashaba upitan: “Ko je me|u ljudima najzaslu`niji da mu iska`em pa`nju i lijep odnos?” “Mati!”..”859 Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim oprezni. [to se ti~e odnosa prema samom sebi.s.i ne podvikni na njih.. jer su roditelji. ne reci im ni: 'Uh' . obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost. Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~aju po~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha.. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost . s. i Njegovog Poslanika. ili oboje. Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju . poslije Allaha. taj neka se s njim izmiri (i halal zatra`i) prije nego do|e na Sudnji dan. d`.860 ^estitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite.upitao je Resulullah. s.s. Najva`nije je da u oba ova odnosa nema tre}eg..s.a... odgovori Poslanik.v.s..312 Islamsko znanje pra{ta onom ko se pokaje. jer svako voli da mu bude opro{teno. vjerniku najpre~i.{. a. Budi .a. ako se pokajemo za po~injene grijehe.. kada ne}e biti ni dinara niti dirhema. upozorava: “Ko bude svome bratu nepravdu po~inio. Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa. “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Otac!” . kod tebe starost do`ive.a. i to tri puta ponovio. “[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima. ADABI PREMA RODITELJIMA Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju.a.” 861 A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha.”862 O na~inu dobro~instva prema roditeljima. dr`at }emo se redosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine. odgovorio je Poslanik.

O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis: “Da je nahrani. s. da je ne udara u lice. kad vam postanu poslu{ne. iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima.. rekao je Poslanik.a. jer Allah ka`e: “.: “^etiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i tra`enje oprosta za njih. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte!” 870 .ukoliko `ena otka`e poslu{nost Allahovim propisima ili mu`u.s. imate du`nosti prema `enama.. pa ih i udarite. svjedo~i nam hadis Resulullaha.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost. a i one prema vama”. odr`avanje veze prema njihovoj rodbini i izvr{avanje njihove oporuke.obaveza dono{enja opskrbe `eni: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje” 867.”871 .Islamsko znanje 313 prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: 'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj.odgovornost za pona{anje `ene. kad i sebe obla~i.”864 ADABI ^OVJEKA PREMA @ENI I @ENE PREMA ^OVJEKU Prava i du`nosti u braku su obostrana. a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost.v. .” 866 Od adaba ~ovjeka prema `eni je sljede}e: .s.i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. da se uz njih smirite. “Vi.a. kad i sebe hrani. od vrste va{e. treba je upozoriti i po potrebi kazniti: “A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate. kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')” 863 A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti. vi posavjetujte.. a onda se od njih u postelji rastavite. ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje. da je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja). uistinu.v. smiluj im se. s. u skladu s ajetom: “O vi koji vjerujete. osim u ku}i. . na Oprosnom had`u.” 868 A u hadisu stoji: “^ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado”869. stvara `ene. da je obu~e.

rekao: “Ne pripada meni onaj ko ne iska`e milost prema na{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!”881 Prema djeci treba iskazati jednak odnos i ne praviti razliku izme|u njih. d`. pa makar bila zauzeta oko kuhanja. . a kada napune deset. kad joj naredi. i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire. kada budu imali sedam godina. kad je pogleda.” 879 Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskom ahlaku.”875 “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu).” 874 I hadisima: “Kada ~ovjek pozove `enu zbog neke svoje potrebe.” 872 “Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode. {to je roditeljska odgovornost. u skladu s hadisom: “Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom. a. u skladu s ajetima: “Mu`evi imaju prednost nad njima za jedan stupanj.{. sebe i porodice svoje ~uvajte vatre.”880 Me|utim. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte. u skladu s hadisom: “A `ena je pastir u ku}i svog mu`a i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje stado..” 873 “Kada vam postanu poslu{ne. vi ih i istucite zbog toga.s. taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosom punim ljubavi.da vodi brigu o djeci i ku}i.”878 ADABI PREMA DJECI Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj. neka mu do|e. za {to je odgovorna. rekao je: “O vi koji vjerujete. te njihovo privoljavanje na to. u skladu s hadisom: “Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz). koja ga poslu{a.. jer je Poslanik.”882 Od adaba prema djeci jeste . naredio bih `eni da u~ini sed`du mu`u”876. Allah.314 Islamsko znanje ADABI @ENE PREMA MU@U : @ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati mu poslu{nost.”877 O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis: “Najbolja je `ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje.

”883 A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha.” 886 Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom siromahu (strancu): “Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka. od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji. obi}i bolesnika.Islamsko znanje 315 i akika (klanje kurbana).tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin lammeh” (“Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i od svakog urokljivog oka). i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici i povi{enoj temperaturi. samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog tijela .. u~io za Hasana i Husejna: “Ui'zukuma bikelimatillahit . te dug i u blagostanju obilan `ivot.kada zaboli jedan dio.v.a. da ih za{titi.. d`. jer je Resulullah rekao: “@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan. a i odr`avanje veze. a sadaka rodbini je i sadaka.v.”892 Izme|u ostalog. jer je Resulullah.a.. kao {to je i Resulullah. kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: “Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi. rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi..{.”891 “Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam. s.”884 ADABI PREMA RODBINI Dobro~instvo prema rodbini i odr`avanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: “I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima dobro~instvo ~inite.”890 “Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi. i rodbini. odgovoriti na poziv i re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’) kada neko kihne. s.”887 O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: “Ko `eli da mu Allah dadne obilnu opskrbu. {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi dan.” 889 “Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani. ispratiti d`enazu. tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose. i siro~adima.s. neka pazi i obilazi rodbinu.. i siromasima.” 885 A `estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: “Ne}e u}i u D`ennet ko kida rodbinske veze.s.”888 ADABI PREMA OST ALIM MUSLIMANIMA OSTALIM Ovi adabi su mnogobrojni.”893 .

v.”904 .316 Islamsko znanje Allahov Poslanik. i onima koji su u va{em posjedu. adabi prema: siro~adima.namjernicima.i ponovio je to tri puta. prijateljima.a. i putnicima .a. siromasima.”903 Dozvoljeno je ubiti one `ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje. musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: “A roditeljima dobro~instvo ~inite.”896 ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: “Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika. i kom{ijama. da sam pomislio da }e me (kom{ija) naslijediti. “Ko.Allah. s.”900 “Razlikujte se od mnogobo`aca: pu{tajte bradu i skra}ujte brkove.v. s.” 897 Prema njima je obavezno biti pravedan: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone .”899 Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: “Ko se poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada.. Allahov Poslani~e?” . i ro|acima.”901 ADABI PREMA @IVOTINJAMA I prema `ivotinjama mo`e se zaraditi nagrada ili kazna.” 898 A Poslanik. izme|u ostalih.. rekao je: “Tako mi Allaha nije vjernik!” . mi{.upita{e ashabi.”902 Mu~enje je `ivotinja strogo zabranjeno: “Neka je Bo`ije prokletstvo na onog koji zlostavlja `ivotinje. “Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed. siro~adi.”895 Tako|er. bijesan pas i lunja (vrsta sokola). smilovat }e ti se Onaj Koji je na nebu. voli one koji su pravi~ni.s.osim da biste se od njih sa~uvali. bli`njim i daljim. i prijateljima. zaista.s. i siromasima. a onaj ko to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada . u skladu s hadisom: “Na sve {to ima `ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa. ka`e: “Uka`i milost prema onima {to su na Zemlji. pjegavi gavran.”894 “Toliko mi je D`ibril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji. kao {to se navodi u hadisu: “Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija. va`ni su.

Buhari. Sura El-Hid`r: ajet 9. 11. 25. 3. 26. Sura El-E'araf: ajet 204. 16. Sura El-Kehf: ajet 109. Sura El-Maida: ajet 19. 2. 15. 17. Sura El-Isra': ajet 9. Ahmed i En-Nesai. 22. 10. Sura En-Nahl: ajet 89.Islamsko znanje 317 BILJE[KE 1. Buhari i Muslim. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. 13. Sura E{-[u'ara': ajet 192. 7. 24. Muslim. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124. Sura En-Nisa': ajet 174. . Sura El-Furkan: ajet 1. Sura Junus: ajet 57. 14. Sura El-Burud`: ajet 21. 19. 20. Sura En-Nisa': ajet 165. 6. 23. Buharija i Muslim. 21. Sura El-En'am: ajet 92. Buhari i Muslim. Sura El-Enbija': ajet 10. 18. 4. 27. Sura El-Bekara: ajet 97. Sura El-Fussilet: ajet 41. Sura El-Kijame: ajeti 17-18. 5. 12. 8. Sura E{-[u'ara': ajet 193. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. 9. Sura El-E'araf: ajet 158.

E{-[ura: ajet 51. 52. Sura El-Enfal: ajeti 67-68. 39. 44. 61. 34. . 58. 35. En-Ned`m: ajeti 3-4. 37. 62. 51. 42. Sura El-Bekara: ajet 118. 48. 47. El-Bejheki i En-Nesai. Sura Et-Abese: ajeti 1-11. Sura En-Neml: ajet 6. 38. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. Sura El-Kadr: ajet 1. 55. Sura El-Burud`: ajeti 21-22. 59. Sura El-Bekara: ajet 185. Sura El-Bekara: ajet 30.318 28. Buharija. 57. 29. 36. Sura Hud: ajet 49. 56. 33. 54. Sura El-Furkan: ajet 5. Sura El-Enfal: ajet 12. 40. Sura El-Furkan: ajet 33. Buharija. Buharija. Muttefekun alejhi. Sura En-Ned`m: ajet 4. 60. Buharija. Sura Junus: ajet 2. Sura El-Isra': ajet 85. 41. 53. El-Hakim. 50. Islamsko znanje Buhari i Muslim. 46. 32. Sura El-Isra': ajet 106. Sura Kehf: ajet 25. Sura El-Hakka: ajeti 44-47. 43. Sura El-Fussilet: ajet 53. Buharija. 45. Sura Et-Tevba: ajet 6. Sura Et-Junus: ajet 15. Sura El-Enfal: ajet 67. 31. 30. Sura Et-Tevba: ajet 43. 49. En-Nisa': ajet 164.

70. 76. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195. Sura El-E'araf: ajet 187. 80. 71. 88. str. 90. tabi'in. Sura En-Kehf: ajet 6. 84. 69. 73. Sura El-Bekara: ajet 184. 68. 78. Sura El-Bekara: ajet 282. Sura En-Nahl: ajet 102. 74. 91. 75. najstariji {ejh Ebu-Hanife. 89. 319 Buharija. . Sura El-Kadr: ajet 1. Sura El-Maida:ajet 3. Sura En-Nisa': ajet 95. 83. 79.I dio. 67. 82. Sura El-En'am: ajeti 33-34. E{-[uara': ajet 214. Sura El-Had`d`: ajet 47. 92. 72. 96. Sura El-Bekara: ajet 281. Sura El-Hud: ajet 120. Bio je imam u hadisu i fikhu. Sura El-D`umu'a: ajet 2. Sura El-Isra': ajet 106. Sura El-Ahkaf: ajet 35. 64. Sura El-Bekara: ajet 23. 65. 32 . Umro je 109. Sura Et-E'ala: ajet 14. Sura El-Bekara: ajet 278. 81.Islamsko znanje 63. 94. godine po Hid`ri. El-Burhan”. Sura El-Furkan: ajet 33. 87. Sura Alek: ajeti 1-5. 85. 77. E{-[abijj je Amir-[erahbil. Sura Ed-Duhan: ajet 3. Sura Es-Saffat: ajet 16. Sura El-E'araf: ajet 157. 95. Sura El-Isra': ajet 106. Sura Ali-Imran: ajet 184. Sura El-Mud`adela: ajet 1. Sura El-Furkan: ajet 32. 66. 93. Sura El-Bekara: ajet 97. 86. Buharija.

108. Sura Et-Hud: ajeti 1-2. 115. 131. Sura Et-Sad: ajet 29. Sura Et-Fussilet: ajet 3. Sura El-Bekara: ajet 183.320 97. 120. Sura En-Nisa': ajet 82. Sura El-Hud: 1. 101. Buharija. El-Enbija': ajet 23. 117. 119. 104. 127. Sura En-Nasr: ajet 3. 111. 106. Sura El-Bekara: ajet 109. Sura Et-Muhammed: ajet 15. 102. 112. 110. Ahmed. 113. 116. Sura El-Maida: ajet 45. 129. Sura El-Maida: ajeti 90-91. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16. Sura E{-[ura: ajet 13. 122. Islamsko znanje El-Bejheki. Buharija i Muslim. Sura Ez-Zumer: ajet 23. 109. Sura El-Kijame: ajeti 16-19. 118. Sura El-Bekara: ajet 25. 121. Sura El-Isra': ajet 33. 128. Sura El-Had`d`: ajet 27. Sura El-Bekara: ajet 106. 123. 130. Sura El-D`asija: ajet 29. 105. Sura El-Bekara: ajet 219. Sura En-Nahl: ajet 67. . 100. Et-Tirmizi. Sura En-Nisa': ajet 43. 103. Sura Ali-Imran: ajet 7. 107. a hadis prenose Buharija i Muslim. Buharija. 126. 114. 125. Sura El-Isra': ajet 32. Sura En-Nisa': ajet 82. Muslim i drugi. Sura Et-Junus: ajeti 1-2. 99. 98. Sura El-Enbija': ajet 25. 124.

165. 141. 153. Sura El-Alek: ajet 2. 134. 163. Sura En-Nisa': ajet 11. Sura El-Bekara: ajet 180. Sura El-Ankebut: ajeti 50-51. Sura El-En'am: ajet 102. Sura El-Hid`r: ajet 22. 157. 145. Sura El-Had`d`: ajet 5. 148. Sura El-Kasas: ajet 88. Sura En-Nahl: ajet 44. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4. Sura El-Bekara: ajet 96. Sura El-Bekara: ajet 106. 138. 139. Sura El-Bekara: ajet 185. 149. 159. El-Hakim. Sura El-Isra': ajet 88. 140. Sura Ez-Zumer: ajet 9. 166. 137. 146.Islamsko znanje 132. Sura El-Ahzab: ajet 27. Sura Hud: ajeti 13-14. 142. Sura El-Fussilet: ajet 54. 150. Sura El-Bekara: ajet 189. 158. 321 Sura Ali-Imran: ajet 146. 147. Sura El-En'am: ajet 125. Sura El-Bekara: ajet 23. Sura Ta-ha: ajet 114. 154. Sura El-Bekara: ajet 144. 152. 155. 136. 160. Sura El-Enbija': ajet 30. 133. 156. 162. 161. 151. 143. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. Sura El-Ihlas. Sura El-Mud`adela: ajet 11. . Sura Lukman: ajet 18. 144. Sura Et-Junus: ajet 61. 164. Sura Junus: ajet 38. 135. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191. Sura El-Bekara: ajet 269. Sura El-Hadid: ajet 3.

Bilje`i El-Hatib u knjizi “El-Kifaje” i Ibn Abdul-Berr. 184. Sura En-Nisa': ajet 135. Sura El-Mudesir: ajet 38. Sura El-Bekara: ajet 286. Sura Ali-Imran: ajet 159. 176. 170. 192. Sura El-Maida: ajet 45. 201. ajet 63. 198. 185. 186. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: “Medhal ed-Delail”. 196. Sura En-Nur: ajet 2. Sura El-Ha{r. 179. 173. Sura El-Maida: ajet 50. koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi.322 167. 199. 194. Sura El-Maida: ajet 44. Sura Ali-Imran. Sura Et-Tur: ajet 21. ajet 7. 183. 193. 191. 200. 181. Sura E{-[ura: ajet 38. 169. Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 177. 168. 182. El-Hatib u djelu:”El-Kifaje” i . ajet 3-4. Sura El-Enbija': ajet 22. Sura El-Maida: ajet 38. 171. Sura El-Maida: ajet 8. 190. Sura En-Nisa'. 188. Islamsko znanje Sura E{-[ura: ajet 11. 189. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri. Sura En-Nur. ajet 65. Sura En-Ned`m. 174. 175. 195. Sura En-Nisa': ajet 33. Sura Er-Rum: ajet 21. Sura El-Hud`urat: ajet 10. 172. ajet 31. Sura En-Nisa': ajet 19. Sura El-Bekara: ajet 179. Sura Ali-Imran: ajet 64. koji ka`e: hadis je hasen sahih. Sura En-Nisa': ajet 58. Sura El-Ankebut: ajet 45. 187. Sura En-Nur: ajet 4. Sura El-Maida: ajet 47. Bilje`i Buharija. 180. 178. 197.

Sura Fatir: ajet 28. “Kasasul-enbija'. 213. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi “[erhul-akidet-Tahavijje”. 212. Ibn Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 222. 373. 206. 226. 221. Musnedul-Ensar. 204.. 210. str.” Buharija i Muslim. 203. str. 202. 6/478. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”.39. 386. 3/403. str. “Et-Tabekat” “Et-Temjiz” El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka. hadis 50 i Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 208. 218. 220. Vidi djelo “El-Kifaje” od El-Bagdadija. Darulmektebetil-hajat. 323 Bilje`i El-Bejheki u djelu “El-Medhal” i Ibn Abdil-Ber u svom “D`ami'u”. . Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. 217. Izdava~ El-Mektebul-islami. poglavlje “Iman” 1/37. 401 i “El-Mevduat” od Ibn-D`evzija . Bejrut. 228. 227. dogovorili da sla`u u pogledu tog predanja. Sura Et-Tevba: ajet 124. str. hadis broj 1 i 5. str. 205. 229. Pogledaj djelo:”D`ami'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi”. 211. 207. 225. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 1/51. Sura El-Enfal: ajet 2. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da su svi pogrije{ili.god. 1987 god. ili da su se. 241-242. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. Sura El-Kafirun: ajet 6.Islamsko znanje Ibn Abdul-Berr u svom “D`ami'u”. sedmo izdanje.tom 1. 224. Sura El-Hud`urat: ajet 15. 219. 215. “Sahihu Muslim”. Ebu-Davud i Tirmizi koji ka`e:”Hadis je hasen sahih. 1983. Bilje`i Muslim. hadis 3445. Sura El-Ahzab: ajet 22. 386. Bilje`i El-Bejheki u “El-Medhal” i El-Hatib u “El-Kifaje”. Sura Muhammed: ajet 19. 209. 223. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 1/114. 214. Pogledaj naslov “Sunen Ebi-Davud”. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. hadis broj 20996. Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:”Sijer el-E'alam en-Nubela” od imama Ez-Zehebija. 216. Bejrut. uslovno re~eno.

236. 246. 4/114.324 230. i Sura Et-Hud: ajet 61. 240. 1/37. hadis 3238. Sura Ez-Zarijat: ajet 56.17. 233. hadis 3326. 237. Sura Et-Fatir: ajet 1. “Sahihu Muslim”. 252. Sura El-Bekara: ajet 285. Sura El-Bekara: ajet 164. 231. 254. 1/50. Sura Merjem: ajet 17. 242. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. “Iman” 1/48 poglavlje 6. Ahmed ibn Hanbel. Sura El-E'araf: ajet 54.246. “Sahihu Muslim”. Sura El-Mu'minun: ajet 23. Sura Er-Rum: ajet 30. 245. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. 253. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. Sura En-Nisa': ajet 136. “Muhtesar Sahihi Muslim” 2/338.57. 251. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. “Musnedul-muksirine mines-sahabe”. 243. 234. Dar Ibnul-D`evzi. hadis broj 29. hadis broj 4091. Islamsko znanje Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. hadis br. 247. 3/245. 1/56. 13/371 hadis 7392. 1417. 249. Daru ihjait-turasil-arebi. 244. . Kitabul-D`enaiz. 250. Sura El-Enbija': ajet 25. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. ^etvrto izdanje. Sura En-Nisa': ajet 136. 257. 6750. Sura El-Enbija': ajet 25. hadis br. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 6/361. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. hadis broj 1385. 241. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. “Bed'ul-halk” 6/313. Ibn-Had`er el-Askelani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 239.god. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim” u poglavlju “Iman”. 238. 232. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/7. Sura El-Bekara: ajet 285. Sura El-E'raf: ajet 172. 1972. 255. 235. 248. 256. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela.h. Sura El-Bekara: ajet 30.

283. 6. El-Muddessir: ajeti 30. Sura Kaf: ajet 18. Muessesetu Mekke littiba'a veli'lam. Sura El-Muddessir: ajet 31. 269. 6/232.Islamsko znanje 258. Sura El-Alek: ajet 18. 281. 287. Sekar je jedno od imena D`ehennema. 272. Sura El-Enfal: ajet 12. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. str. 290. 37. 282. 268.15. 286. Sura En-Nazi'at: ajet 5. 270. 284. Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. 288. Sura El-Hakka: ajet 17. 279. 265. En-Nesai i Et-Tirmizi . 262. Sura El-Isra': ajet 55. 260. 31. 261. 273. Muhammed ibn Abdul-Vehhab . 325 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. Sura El-Fussilet. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif”: 1/65. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 3/237. Sura El-Maida: ajet 46. 278.“Usulul-iman”. 276. 277. Ibn-Had`er elAskalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 266. 166. 289. Sura El-Infitar: ajeti 10-11. Sura El-Maida: ajet 44. 285. 274. Sura En-Ned`m: ajeti 5. Sura Ez-Zarijat: ajet 4. Sura Ez-Zumer: ajet 73. 98. ajet 30. 267. 280. 275. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. str. 263.vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. Sura El-Bekara: ajeti 97. 259. 271. Sura Es-Sed`da: ajet 11. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. . 264. Sura En-Nahl: ajet 50. Sura Gafir: ajet 49. Sura Er-R'ad: ajet 11. Es-Sejjid Sabik “El-akaid El-islamijje”. Sura En-Ned`m: ajeti 36.

Omer el-E{kar: “Poslanici i poslanice”. Zenica. Islamsko znanje Sura El-Ea'la: ajeti 18. 24. 313. Sura Et-Tevba: ajet 30. Muhammed Revvas Kal'ad`i i Dr. Sura El-Kehf: ajet 110.326 291. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. 315. 42. hadis broj 21257. 296. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi}. Sura El-Maida: ajeti 72. 19. Sura El-Bekara: ajet 148. Es-Sejjid Sabik. ajet 258. Safijjurrahman el-Mubarekfuri “Zape~a}eni d`enetski napitak”. str. Sura El-Maida: ajet 48. 308. str. Sura El-Bekara. Sura Es-Saff. Dr. Sura El-Maida: ajet 44. 317. Aman 1985. god. ajet 51. 167. hakikatuhu nevakiduhu”. ajet 146. Sura Gafir. 320. 312. 306. Sura El-Bekara: ajet 213. Sura Merjem. 318. 302. 301. 305. Sura El-Hid`r: ajet 9. 15. 319. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. Sadik Kunejbi “Mu'd`emu lugatil-fukaha'. 73. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. i dr. 293. Sura El-Maida. Sura En-Nisa': ajet 46. 304.Musnedul-Ensar.71. 298.4 309. 104-106. 297. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka. str. “El-Akaid el-islamijje”. ajet 78. ajet 52. 402 307. erkanuhu. 1997 god. ajet 6. ajet 67. 314. Sura El-Maida: ajet 48. Sura El-Bekara: ajet 75. Sura El-Bekara. ajet 7. 303. 309. 311. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela” . Sura Fatir. 294. 316. Sura El-Maida: ajet 75. str. Sura El-Fussilet: ajet 41. Dr. . Sura El-Enbija'. 310. 300. Sura El-Maida: ajeti 14. 299. Sura El-Had`d`. 295. Dr. 292.

s. 6/313. itd. ajeti od 102-108. 344. ko `eli ne{to vi{e saznati i pro~itati sve navedene mu'd`ize neka se obrati na slijede}a djela: “E{-{ifa'”. hadis broj 4200. 334. ajet 112.s. hadis broj 9. Tj.456. 336. . 326.a. str. Sura En-Nisa'. ajet 37. Amman. hadis 3236. 327 Sura Ali-Imran. [to se ti~e svih mu'd`iza Poslanika..a. 339.v. ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog toga {to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. Sura El-Ankebut. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ovakva je i definicija Ibn-Had`era el-Askalanija koju je naveo u djelu “Fethul-Bari”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. prvo poglavlje: “Po~etak vahja”.god. 1/23. “El-hasaisul-kubra”. od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha. Sura Es-Saffat. 338. 6502. str. 337. br. ajeti 62-64. Sura Junus.Lis-Sujuti” ili neka uzme bilo koju knjigu iz `ivotopisa poslanika Muhammeda. ajet 62. Et-ta'bir 12/273. ajet 50. 342. 324. 1/27. Mosal. broj 4. 322. 331. god. 323. Sura El-Feth: ajet 18. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. ajet 33. 321. 325. 1984.god. god. Sura Junus. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. ajet 164. 329.” Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Iman. ajet 143. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura En-Ned`m: ajeti 5-7. Malik ibn Enes “El-Muvetta”: Daru ihjait-turasil-arebi. poglavlje: “Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima. hadis broj 6989 i Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”.lil Kadi ‘Ijad. 1988. ajet 51. 335. Er-Ru'ja. Sura Es-Saffat. 1992. hadis broj 3.Edeb.Damask. “Kitabur-rikak”. Sura Ali-Imran. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu “ Ibnu Had`er El-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. poglavlje “El-D`ami'”. 340. 1988. drugo izdanje. {esto izdanje.Islamsko znanje Izdava~ “Daru Nefais”. 332. 327. 11/340. Sura El-E'araf.v. 439. 333. s. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama. Mektebetuz-zehra El-hadise. 343. Sura E{-[ura. “Sahihul-Buhari” . Me|utim. Darul-Kalem . 330. 341.s. Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u “El-mu'd`emul-kebir”. d`elle {anuhu. 328.

Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/203 Ebu-Davud: “Sunen Ebi Davud” i “Et-Tezkire”. 349. “Sunenut-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( . 364. 356. 115. “Et-Tezkire”. Sura El-Mu'minun. Ebu-Davud “Es-sunneh”. 363. a ovo su Buharijine rije~i. 1990. 3/243 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. str. str. g. 1/18 Sura En-Nisa'. Sura El-Kamer: ajet 1.hasen garib. 114 “Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” -17/203. 352. 1/148 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura El-Enbija': ajet 1. hadis broj 2535. hadis broj 991 . str. Darul-fikr Bejrut.Es-sehv. 353. 3/188. hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 355. ajet 57. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom.111. Iman. 361. 359. hadis 1374. str. hakikatuhu ve nevakiduhu”. ajet 27. “Fethul-Bari”. ajet 100. 368. Muhammed Ne'im Jasin “El-Imanu . hadis broj 17803. str. poglavlje Musnedul-Ensar. “Et-Tezkire”. 350. 115. Sura El-Ahzab: ajet 63. 365. 261-264 i “El-Akide el-islamijje” od El-Mejdanija. 366. Dr.erkanuhu. 367.hasen garib. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( “El-D`enaiz”). 358. 351. hadis broj 1291 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. Sura Ibrahim. god. ajet 136. 360. str. Ibn -Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Islamsko znanje Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 345. hadis 6503. 357. 346. Ko `eli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu “El-Akaid elSura En-Ankebut. Amman 1985. hadis broj 23379. . 347. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi “Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire”. 354. 17/200 348. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: “Sunen En-Nesai” . Sura El-E'araf: ajet 187. poglavlje Musnedul-Kufijin. “Er-Rikak”: 11/347. 538. 17/203 i “Et-Tezkire”. 362. 114 Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. str. islamijje” od Es-Seida Sabika.328 “Et-Tirmizi”. 3/232. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.

“Muhammed Fuad Abdul-Baki” u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”: 1/31. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel “Musned” (Musnedul-muksirin). 386. 18/68. hadis broj 2769. Izdava~ “Darul-fikr”. 393.. s. 384. Vehbet Ez-Zuhajli: “Tefsirul-munir”.Islamsko znanje 369.. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” . Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. poglavlje El-Fiten. Dr. Sura En-Nisa': ajeti 157-159. “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 18/27.12. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. pro`ivio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara. 16/221. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir”.s. 385.11/347 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 371. hadis 7/122-7131 i “Et-Tezkire”. 3/362. izdata u Ammanu 1995. “El-D`ihad”. 381. Sura Ed-Duhan: ajet 10. 738. Damask 25/212 Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda. 18/34. To su bile godine velike su{e i krize. a. 391. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 388. 13/300. 1/178. Sura El-En'am: ajet 158. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. str.. molio Allaha da im dadne da pro`ive sedam godina koje je Jusuf. 392. 13/81. hadis 7121. i 13. prvo izdanje 91. Sura En-Neml: ajet 82. Dr. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. kada su Kurej{ije odbile da vjeruju. 11/352. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel “Musned”. 17/89. 372. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 373. 377. broj 2156 i ka`e da je hasen sahih. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 374.a. hadis broj 2152 i Ibn-Mad`e. 13/81 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 382. 390. 13/90. 18/77. 16/222. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 387. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 370. “Kitabul-ilm”.s. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari”.v. hadis broj 10898. . Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana”. alejhisselam. 389. pa je Poslanik. 378. g. 379. Sura Ed-Duhan: ajet 11. 383. 376. 329 Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ibn -Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 380. hadis 7319. str. g. 2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”: 6/624. 1/178. 375. 13/87. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.

pod naslovom “O iskupljanju”: 11/377. Sura El-Isra': ajeti 13-14. 13/82. Sura El-Kamer: ajet 8. s. 402.a. 17:192-193. 416. 399. 411. 405.v. Do{li su Poslaniku. hadisa 6522 i Muslim u poglavlju “O d`ennetu i opisima njegovih u`ivanja” . 412. s. Prenosi ga Et-Taberani u “El-Evsetu”. Pogledaj “Tefsirul-munir”. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 11/371.. 414.” 396. 409. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. “Poglavlje o smutnji i predznacima Sudnjeg dana”: 18/27-29.s. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 7/133 i “Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi”: 6/463-464.s. i molili ga da im Allah da ki{u. Sura El-Mu'minun: ajet 101. 3/192. Sura Ez-Zumer: ajet 68. 400. 398. 397. 394. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 11/372. 406. hadis 7120. hadis 6521. Hadis prenosi El-Buhari. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14.. 413. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14. Jeli su kosti i meso uginulih `ivotinja. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2. 403. Sura El-Hakka: ajet 78. 410. 2/ 211. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. br.330 Islamsko znanje godine. Sura En-Naziat: ajet 35. Sura El-Enbija': ajet 104. . 408. 8/11. 401. dok su ostali prenosioci pouzdani.a. “Fethul-Bari”. 395. Poslanik. na marginama knjige. zamolio je Allaha i ki{a je pala. poglavlje Er-Rikak . 407. “Kitabul-fiten ve e{ratus-sa'ah”: 18/27-28. Sura Ja-Sin: ajet 51. a El-Hejsemi za njega u svom djelu “Med`me'uzzevaid”. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-D`ereri: “En-nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. 404. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 4/446-447. Ljudi su od silne gladi i `e|i vidjeli dim koji se prostirao izme|u nebesa i Zemlje. ka`e: “Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim ibn Nafi'. hadis 6519.pod naslovom “Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu” 17/194-195. 415.v. Sura El-D`asija: ajet 29. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 11:325. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 417.

Islamsko znanje
418. 419. 420. 421. 422. 423. 424.

331

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/400, hadis 6537. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-dinul-halis”, tre}e izdanje 1964. god. 1/105 Sura El-D`asija: ajet 28. Sura Ez-Zumer: ajet 69. Sura Et-Tekvir: ajet 10. Sura El-Isra': ajet14. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”: 9/260, hadis je hasen garib. Sura Ja-Sin: ajet 65. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 15/55 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 15/53 i dalje, u Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u “[erhu akide Et-Tahavijje”, str. 250.

425. 426. 427. 428.

429. 430. 431. 432. 433.

Sura El-Enbija': ajet 47. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. Pogledaj “[erhul-akide Et-Tahavijje”, str.470. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/96 br.6304, Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 1/198. Ibn-Mad`e u poglavlju “Zuhd”, hadis br. 4304. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Poglavlje o musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337. Sura En-Ned`m: ajet 26. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Sura El-Enbija': ajet 28. Sura El-Isra': ajet 79. Imam Et-Tirmizi: “Sunenut-Tirmizi”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i pobo`nosti i imam Ahmed “Musned”, Baki Musnedil-mukessirine. Vidi “Fethul-Bari”, 11/361. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zumer: ajet 71. “Sahihu Muslim”, Poglavlje o D`ennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih stanovnika i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

434. 435.

436. 437. 438. 439. 440. 441.

442. 443. 444. 445.

332
446.

Islamsko znanje
“Sahihu Muslim”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, D`enneta i D`ehennema i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. Sura Ali-Imran: ajet 133. Sura Ez-Zumer: ajet 20. Sura El-En'am: ajet 141. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. Sura El-Mulk: ajet 10. Tj. dunjalu~ka vatra. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 6/330, hadis 3265. Sura Fatir: ajet 36. Sura En-Nisa': ajet 56. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. Sura Ibrahim: ajeti 16-17. Sura El-Had`d`: ajet 19. Sura Ez-Zumer: ajet 16. Sura El-Humeze: ajeti 8-9. Sura Ed-Dehr: ajet 4. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/417, hadis 6561. Sura El-Kijame: ajeti 22-23. Sura El-En'am: ajet 103. Sura El-Mutaffifun: ajet 15. “Tefsirul-Kurtubi”, 19/261, zatim “El-Intika'” od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. Sura Junus: ajet 26. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Kitabul-Iman, 1/ 163, hadis br. 298. Sura Kaf: ajet 35. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”, 17/ 21 i E{-[evkanija: “Fethul-Kadir”: 5/79 od. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid” [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.

447. 448. 449. 450. 451. 452. 453. 454. 455. 456. 457. 458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465. 466. 467. 468. 469.

470. 471.

472.

473. 474. 475.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/445, hadis 6573. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, El-Iman 9. Ali Tantavi “”Op}i prikaz vjere islama”, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje
476.

333

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlissunneti vel-d`ema'ati”, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702. Hadis se nalazi u “Sahihu Muslim”, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom “Sunenu”: 4/458 pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). Sura Et-Tekvir: ajet 29. Sura El-En'am: ajet 111. Sura El-En'am: ajet 112. Sura Ja-Sin: ajet 82. Sura El-En'am: ajet 39. Sura Ez-Zumer: ajej 62. Sura El-Furkan: ajet 2. Sura Es-Saffat: ajet 96. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi”, 2/232. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid”, str. 620. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Ad`uri: “E{-[eri'a”, str. 212. Sura El-Bekara: ajet 3. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 2/85. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 2/82,83. [emsuddin ez-Zehebi “El-Kebair”: “Veliki grijesi.” Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i “Sunen Ibnu Mad`e”: 2/1418. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik velvere'a, hadis br. 2423. Sura En-Nisa': ajet 18. Pogledaj ove uvjete u djelu: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar eleserijje”, 2/271. Sura El-Hadid: ajet 20. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje. Sura Et-Tegabun: ajet 10. Sura En-Nisa': ajet 103. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 116 i “Sunenut-Tirmizi” u poglavlju “Iman”, 2543. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Junus: ajet 18.

477.

478. 479. 480. 481. 482. 483. 484. 485. 486. 487.

488. 489. 490. 491. 492.

493.

494. 495.

496. 497.

498. 499. 500.

501. 502.

334
503. 504. 505. 506.

Islamsko znanje
Sura Ez-Zumer: ajet 3. Sura El-En'am: ajet 88. Sura Ez-Zumer: ajet 65. Ahmed ibn Hanbel, “Musned”: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao da je sahih. “Irvaul-galil”: 8/189. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. Sura En-Naziat: ajet 24. Sura El-Bekara: ajet 258. Sura El-E'araf: ajeti 191-192. Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ta-ha: ajet 110. Sura El-E'araf: ajet 180. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”, Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400. Sura En-Nisa': ajet 145. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, Iman 1/89 br. 33 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 88. Sura El-Kasas: ajet 56. Sura El-E'araf: ajet 186. Pogledaj knjige: “Fikhul-ibadat” od Seida Serdarevi}a i “Skra}ena zbirka propisa” od Ali ibn Ferida el-Hindija. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vad`iba, jer su i farz i vad`ib ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vad`iba.

507. 508. 509. 510. 511. 512. 513. 514. 515.

516. 517.

518. 519. 520.

521.

522.

Ponekad ~ujemo rije~ “mustehab” pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno raditi. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalova`iti vrijednost sunneta kada se ka`e da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.

523.

524.

U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjaka mekruh i da nije haram, jer ulema ka`e da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, ~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje
oba slu~aja po~inilac zaslu`uje kaznu.
525. 526.

335

Op{irnije o podjeli fikha mo`e se na}i u knjizi “Skra}ena verzija fikhskih propisa”, str. 1. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja spomenutog u Kur’anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~ko sa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, ka`emo da je pijenje piva haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur’anskim tekstom. Jer se ove dvije vrste ne kolju. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.

527.

528.

529. 530.

531. 532. 533.

Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Mad`e i Ibn-Hibban. Sura El-Maida: ajet 6. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne bilje`i u hadiskim zbirkama da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom had`a i umre. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih dijelova tijela. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. Pogledaj “Nejlul-evtar”, 1/194. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije abdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: “E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.” (Muslim) Pogledaj pod naslovom “Vrste ne~isto}a” gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je na primjer: “Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{to iza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjao ako nije ni{ta progovorio.” Hadis prenosi Ibn-Mad`e i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga drugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to ukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je “stup vjere” onda je radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

534. 535.

536. 537. 538.

539. 540.

541. 542. 543.

Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. En-Nesai. Dokaz su im Allahove rije~i: “Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.” (El-Vakia: 79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.”

336

Islamsko znanje
(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u “Merasil” i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i ElHakim u “Mustedreku”, te El-Bejheki u “Hilafijatu”, ali je daif (slab).

544.

D`unup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Bradu pu{tajte, a brkove kratite.” (El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate tako da ne dose`u bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.

545.

546.

Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to su cipele, mestve, papu~e, itd. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od D`erira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto da opere noge). Upitan je: “Zar tako radi{?” Odgovorio je: “Da, vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.” (El-Buhari, Muslim i Ebu-Davud). Serdarevi}, „Fikhul-ibadat“, str. 31. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome “Sahihu” i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. U nekoliko slu~ajeva po`eljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en, ali nema grijeha ako ga izostavi. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se u~ini sed`da. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: “Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite smanjite govor.” (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od Ibn-Abbasa i sahih je).

547.

548. 549.

550. 551.

552.

553.

554.

Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu u svakoj situaciji, osim kad je bio d`unup.” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i IbnMad`e, i hadis je hasen sahih).

555. 556.

Kod Malikija i [afija 60 dana. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to su Malik, [afija i Ahmed.

557. 557a.

Sura El-Bekara, 222. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur’ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i Kur’an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno u~iti Kur’an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.

558.

Hadis prenosi Et-Taberani u “El-Evsetu”, a El-Munziri ka`e da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje
hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj “Et-Tergib vet-Terhib” 1/184)
559. 560. 561. 562.

337

El-Bekara: ajeti 238,239. En-Nisa: ajet 103. Prenose ga El-Buhari i Muslim. Pogledaj “[erh Fethul-Kadir” od Ibnul-Hemmama: 1/231 i “Reddul-muhtar” od Ibnul-Abidina: 1/373. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti ga se. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo je ve} po~eli klanjati prije zalaska. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu” od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. Pogledaj: “El-fikhul-islami ve edilletuhu” 1/788-793, i “Skra}enu zbirku fikhskih propisa”, str. 24. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to “Allahu ekber” ka`e dva puta, “E{hedu en la ilahe illellah” jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina ikameta su ispravna.

563.

564.

565. 566.

567.

568.

Ponegdje mo`emo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih predanjima. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u D`ennetu. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela `ene, oni ka`u da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi `ene imale. Pogledaj hanefijske izvore: “[erh fethul-kadir”, 1/260, i “Ha{ije reddul-muhtar”, 1/406. Pogledaj “Ha{ije redul-muhtar”, 1/416. [to se ti~e nafile, mo`e se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne mo`e popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat mo`e nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du u~initi.

568a. 569.

570. 571. 572. 573.

574. 575. 576. 577. 578.

Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Onaj ko ove namaze klanja sam mo`e u~iti glasno a mo`e i u sebi. Muktedija je onaj koji klanja za imamom. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338

Islamsko znanje
`urbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni ka`u da se to mo`e popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne mo`e.

579.

Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom polo`aju. Bilje`e ga Buharija i Muslim. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po hanefijskom mezhebu mu{karci di`u do spram u{iju, a `ene do spram ramena. S obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenje razlike izme|u mu{karca i `ene u ovom pogledu nema utemeljenja. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka treba vezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlog za spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e `ene, po hanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razila`enja na{eg sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja `ene i mu{karca {to je zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja `ene i mu{karca. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu „amin“ se izgovara naglas u namazima u kojima imam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud i Ibn-Mad`e, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade pogre{no, niti da je to “novi islam”, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovaj postupak imaju svoje dokaze. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u namazu. Dozvoljeno je `eni da dr`i dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di. „Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.“ Predanje bilje`e Ahmed, Ebu Davud i Ibn - Mad`e. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i, onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.

580. 581. 582.

583.

584.

585. 586.

587. 588.

589. 590.

591.

592. 593. 594.

Bilje`e ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Mad`e od Ibn-Omera. Bilje`i El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

Ebu-Davud. En-Nisa. 601. s. u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. 614. 81. ve} bi trebalo u tom slu~aju da se napravi d`amija. onaj ko boravi u svom mjestu. Prenose Ebu-Davud. 619.Islamsko znanje 595. 613. Ibn-Mad`e i Ahmed. 604. ako se uka`e potreba. Tirmizi. 339 Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je d`uma ispravna bez dozvole vladara. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. En-Nesai. Ahmed. 608. Tirmizi. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e prenose od Ai{e. Darekutni. Zna~i da sabah i ak{am. klanjao d`umu bez dozvole Osmana dok je ovaj bio sprije~en. 615. 618. da je rekla: “Da mi je ponovo do`ivjeti ono {to je bilo.s. Pogledaj “El-fikhul-islami ve eddiletuhu”. Ibn-Mad`e. 606. Ibn-Mad`e. Prenosi ga Ahmed. radijallahu anha. 2/325. str. str. Tirmizi i Ibn-Mad`e. Buharija i Muslim. Ahmed. ne bi niko drugi okupao Poslanika. Pogledaj “Fikhul-ibadat” od Serdarevi}a. 600. Ahmed. str. Ebu-Davud. Ovo. Nesai. Prenose Ebu-Davud. . 611. Ibn-Mad`e. osim njegove supruge. Prenose Buharija i Muslim. sigurnosne i druge koristi. 607. Prenosi Muslim. tj. Zna~i po njima ne bi vrijedila d`uma koja se klanja u malim selima. ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no. Ibn-Huzejme. 598.. 617. radijallahu anhu. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Nesai. En-Nesai.a. Et-Tirmizi. ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima. 602.v. {to je ibadet ima svoje ekonomske. 597. i Ibn-Hibban. 603. 616. 605. Hakim. 2/558. Prenose Buharija i Muslim. Ovaj slu~aj bilje`i Buharija (pogledaj “El-Fikhul-islami ve edilletuhu” 2/277) 596. 609. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu”. i Ahmed. kao npr. pored toga. 75. Onaj koji nije na putu. Bejheki. 599. 610.. ajet 101. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima.” 612. Ed-Darimi. Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet. a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak. Muslim. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir da bi mogao kratiti namaz. Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. time {to je Alija. nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra putovanjem. te vitr-namaz ne}e skra}ivati. Et-Tirmizi. To je ne{to oko 81 km. Ahmed.77 i 78.

624. 645. Ibn-Mad`e i Bejheki.Fikhul . Nisab . Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka. 638. d`amiji (Zabilje`io Muslim). 637. Hadis bilje`e Ibn-Huzejme. Muttefekun alejhi. koji ga smatra hasen hadisom.islami ve edilletuhu”. paso{a i sli~no. 629. . Osoba u itikafu. Buharija i Muslim. 632. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je te`ina robe. Ahmed. Islamsko znanje Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta. Hadis prenose: Buharija. ajet-5 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: “[minka je mu{karaca miris ~ija se boja ne vidi. kao i Et-Tirmizi. Ibn-Mad`e. 636. 634. Ova je oblast fikha dosta op{irna. 626. Muslim i Ahmed.340 620. 628. 622. Muttefekun alejhi. koji ga ocjenjuju sa “vjerodostojan po Muslimovim kriterijima”. 642. (3/595). a komentator “D`ami'ul-usula” ka`e da je sahih. ~ime se obmanjuje. Nesai. Hadis bilje`i Ebu-Davud. tj. Nu`no je ispravno vaganje. Ebu-Davud. 627. Ahmed. 643. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova. Et-Tirmizi. Buharija. 633. Et-Tirmizi. Ibn-Mad`e i Ahmed. 630. Ahmed. Buhari. Ibn-Hibban i El-Hakim. Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. Sura El-Maida. a {minka je `ene boja bez mirisa. Muslim. 621. brzim rukuom i sed`dom i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog namaza nema koristi. 641. Ebu-Davud sa ispravnim senedom. Ed-Darimi. En-Nesai. 623. 631. 639. Ebu-Davud. 635. 644. neka pogleda knjigu “El . 625. koji ga smatra vjerodostojnim. zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja. En-Nesai. a temelji se na itikafu Poslanikovih `ena u njegovoj Zabilje`io Muslim. En-Nesai. 640. {to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu. Muslim. Ed-Darimi. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte. 275 ajet. Prenosi ga Ahmed.najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat. Sura El-Bekara.

Nesai 2/91. 341 Sura El-Bekara. Muttefekun alejhi Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman. 651.kebir”. Tirmizi ka`e da je hadis hasen sahih. 7/52/2. Hadis prenosi Taberani u “El . 660. ukoliko je {ti}enica muslimanka. Ebu .Mu'd`emul . Nesai . Prenosi Nesai u svom “Sunenu”. da je ne prate muzi~ki instrumenti. 659. Me|utim . mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar.v. Da bi pjesma bila dozvoljena. ili ljudi ili maloljetna mu{ka i `enska djeca.Davud u svom “Sunenu”. Pogledaj op{irnije u knjizi “Seddu zeraiiz-zina” (dr. 1/406. Ibn-Mad`e. pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade sli~no naknadi mujezina. Prenosi Nesai u svom “Sahihu”. 649. zatim da `ene pjevaju `enama. 665. s vjerodostojnim senedom.s. 275 ajet. Prenosi Muslim. te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla. jer se u njemu `eli mu{ko dijete a ne `ensko.Islamsko znanje 646. 666. zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove. onda bi zara|ivanje bilo dozvoljeno. 661. str. 662. 77. 658. svadbe i rat. Darimi 2/134. Prenosi Buharija u svom “Sahihu”. Pogledaj. 647. 663. iznajmljivanje u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno. ve} za potro{eno vrijeme. Allahov Poslanik. Prenosi Buharija. 656. prema tome. Tirmizi. 1/ 589. . da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe. 665a. 12.. 657. Mumtehane. Ali ako bi se u~io bez naknade. ne za ezan ili u~enje. Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541. a {to je predstavljalo omalova`avanje za `enu. kao {to je zamjena dinara za marke. s. 655.kamata.a. Muttefekun alejhi. Tirmizi sa dobrim senedom. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa. 650. {to je bio njihov adet. ali pod navedenim uvjetima.muhtar”. Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist . Mahmud D`abir). hanefijski izvor “Reddul . Od prava mu`a je da `ena ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u ku}u onoga koga on ne `eli. i kona~no. 653. Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. 664. 648.hadis je sahih. dozvoljena je upotreba defa bez praporaca. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama. 654. 652. npr.

a kod tazira je dozvoljeno posredovanje. 692. ajetu sure “ElBekara”. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova. ajet 4 Ebu-Davud i Tirmizi. 681. Sura E{-[ems. O tome da je dozvoljeno o`eniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. Islamsko znanje To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid). sahih Muslim Sura El-Bejjina. ajet 5 . Sura El-Hadid. a muslimani poni`eni. 691. ajet 25 Sura El-Kalem. 690.342 667. 671. 685. 689. Ovaj ajet ne derogira 221. zavisno od situacije i ugleda ljudi. I onaj ko tada ostavi d`ihad. ili je ugro`en hilafet. b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja. ostali je nisu du`ni obavljati. El -Enfal. 676. 682. 683. 687. Muslim. dok se neodre|ena (tazir) mo`e razli~ito odre|ivati. prenose}i ga. El-Bekara: 230 El-Bekara: 229 El-Bekara: 228 Talak: 2 Du`nost je mu`a da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji. Muslim Buharija Tirmizi. 669. 693. ili kad su nemuslimani ponosni. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju. Ali kad je ugro`ena dr`ava. a poznato je da je ova sura posljednja objavljena. 686. Tirmizi i Ibn-Hibban. 675. rekao da je sahih. 673. sahih. 668. ajet 9. nego ga specifira. i rekao da je hasen.10. 694. 695. Kitabijka je kr{}anka i `idovka. 670. 684. 60. 674. c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira. ~ast muslimana ili muslimanke. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude. dok za haddove vladar nije du`an Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa. 677. Hakim je. 688. tada nije potrebna saglasnost roditelja. grje{nik je i bojimo se za njega ako umre u tom stanju. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne mo`e u tome zamijeniti. 672. sure “El-Maida”. Ovaj je uslov potreban samo ako je d`ihad farzi-kifaje.

ajet 116 Sura El-Hid`r. 716. 721. 713. 725. 715. ajet 87 Sura Ez-Zumer. 699.156 Sura El-Bekara.3 Sura El-Bekara. ajet 142. 724. ajet 159 Bejheki (Kitabul-iman) Sura Et-Talak. ajet 153 Sura En-Nahl. 719. ajet 2 Sura Ali-Imran. 700. 717. 698. 720. 706.Islamsko znanje 696. 709. ajet 51 Tirmizi i Ebu-Davud Sura Ali-Imran. 718. 702. ajet 7 Sura En-Nisa'. 723. ajet 146 Hakim Sura Hid`r. ajet 49 Sura En-Nisa'. ajet 2. 697. 701.145 Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura El-Ankebut.1376 Muslim Sura El-Ibrahim. 711. ajet 110 Sura Ali-Imran. 714. ajet 7 Sura El-Jusuf. ajet 92 . ajet 96 Buharija. ajet 218 Sura Et-Talak. ajet 133. 730. 343 Sura En-Nisa'. ajet 155. 726. 707. 705. 727. 722. 708. ajet 175 Sura Et-Tevba. 704. 728. 703. 729. ajet 50 Sura El-Bekara. hadis br. 712.134 Sura El-Bekara. ajet 53 Sura El-Enfal. 710. ajet 3 Tirmizi Malik i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Buharija Buharija Sura Ali-Imran.

734. 744.Sura El-Maida. ajet 10 Sura En-Nur. 753. 738. 760. 758. 746. ajet 25 Sura El-En'am. 765. ajet 135 Sura . ajet 58 Sura En-Nisa’. 748. ajet 152 Sura En-Nisa'. 733. 740. 764. ajet 87 Sura El-E'araf. Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Maida. 743. 754. 751. ajet 87 Sura El-Maida.344 731. 739. ajet 22 Sura E{-[ura. 752. 742. ajet 26. 749. 747. 761.27 Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 757. ajet 27 Muslim. ajet 40 Tirmizija i Ebu-Davud Buharija . ajet 60 Buharija i Muslim Muslim Sura El-Fatir. ajet 34 Sura El-Mu'min. ajet 34 Sura El-Enfal. 756. Islamsko znanje Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura Ali-Imran. 762. ajet 34 Sura El-Hadid. 736. 745. 732. 737. Tirmizi. ajet 180 Sura Et-Tevba. 759. 750. 755. 763. 741. 735. ajet 8 Buharija Taberani Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Isra'. ajet 31 Sura El-Isra'.

790. ajet 9 Sura En-Nisa'. ajet 135 Sura Es-S’ad. ajet 18 Sura El-E'araf. 797. ajet 152 Ibn-Mad`e Ahmed i Tirmizi Buharija i Muslim Taberani Nesai Ahmed i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. ajet 41. 779. 795. {to predstavlja u`i smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr. 345 Buharija i Muslim Buharija Sura El-Mud`adela.42 Sura El-Bekara. 792. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Ahzab. 775.3 Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom “adaba”. Sura El-Isra'. 786. 768. ajet 37 Buharija Hakim i Bejheki Ebu-Davud Sura Ha{r. 777. 798. 784. ajet 105 Sura En-Ned`m. 780. 781. ajet 36 Sura El-Ahzab. 770. 771. . 788. ajet 200 789. ajet 3 Muslim Ahmed i Bejheki Sura Et-Tevba. ajet 26 Sura El-Mu'minun. 793. 787. 794. 799. ajet 71 Sura El-D`asija. 773. 782. 772. 778. ajet 39.2. 767.40 Muslim Sura El-'Asr. 791. 800. ajet 1. 796. 774. 769.Islamsko znanje 766. 776. ajet 22 Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura E{-[ura. 783. 785.

811. ajet 201.346 801. 820. 827. 831. doga|aji budu}nosti i pojedini doga|aji u pro{losti. 819. 810. ajet 90 Sura El-Bekara. 806.120. ajet 56 Muslim Tirmizi Sura Es-Saffat. Islamsko znanje Sura El-E'araf. Bejheki u “[u'abul-Imanu” Gajb . ajet 39 Hakim Hakim 825. 805. 802. ajet 26. 803. 812.14 Sura Es-S’ad. 830. 818. 808. 27 Ebu-Davud. ajet 23. kao npr. 828. Hatib el-Bagdadi. 817. 815. ajet 26. 823. 822. 834.130. 24 Buharija i Muslim Sura Ali-Imran. 816.27 Sura El-Maida. 826.ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo.2 Sura Et-Tarik. Nesai i Ahmed Muslim Sura El-Bekara. ajet 1. 824. ajet 201 Muslim Ebu-Davud i Tirmizi Ibn-Mad`e. 804. 832. 814. 833. ajet 109. 809.202 Buharija i Muslim Sura El-Kehf. 829.174 Sura El-Kehf. ajet 29 Tirmizi Muslim Sura En-Nur. Nesai i Tirmizi Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija Sura El-Isra'. . ajet 13. 807. 813. 821. Sura Ed`-D`inn. ajet 21 Buharija Sura El-Ahzab. ajet 56 Sura El-Ahzab. ajet 173.

ajet 23. ajet 114 Muslim i Tirmizi Ahmed. 849. 842. ajet 6 Buharija i Muslim . Nesai i Ibn-Mad`e Sura Er-Rum. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 347 Sura El-Bekara. ajet 21 Sura En-Nisa'. 840. 850. ajet 155. 845. 854. ajet 18 Ibn-Mad`e Sura Et-Ta-ha. 856. 859. 858. 868. 838. 851. ajet 22. Tirmizi. ajet 4 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Sura El-E'araf. Nesai i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 847. ajet 40. 862. 860. ajet 28 Sura El-Ha{r.23 Muslim i Ahmed Buharija i Muslim Muslim i Ahmed Sura E{-[ems. Tirmizi. 846. 852. Ibn-Mad`e i Nesai Ibn-Mad`e Ebu-Davud. 836. 844. 864. 863.41 Sura El-Kehf. 869. ajet 7-10 Sura En-Nazi'at. 843. ajet 31 Sura El-Muddessir. 867.157 Sura El-Hadid.Islamsko znanje 835. 841. 857. 837. 848. 853. 839. 855. ajet 31 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Nesai Buharija Buharija Buharija i Muslim Sura El-Isra'. 865. 861.24 Ebu-Davud i Ibn-Mad`e Ebu-Davud. ajet 34 Sura Et-Tahrim. 866.156.

898. ajet 34 Sura En-Nisa'. 888. 899. 872. 902. 885. ajet 34 Ebu-Davud Sura El-Bekara. 871. 892. 900. 894.348 870. Islamsko znanje Sura En-Nisa'. 874. 882. 876. 893. 880. 879. 889. 901. ajet 228 Sura En-Nisa'. 890. 877. ajet 36 Buharija i Muslim Ibn-Mad`e. ajet 28 Sura El-Mumtehin. Nesai i Tirmizi Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura En-Nisa'. 887. 904. 886. 883. ajet 36 Sura Ali-Imran. ajet 34 Tirmizi i Nesai Tirmizi. 895. ajet 6 Ahmed i Ebu-Davud Ahmed i Hakim Buharija i Muslim Ebu-Davud . 873. Tirmizi i Ibn-Mad`e Buharija Sura En-Nisa'. 891. 878. Nesai. 896. ajet 8 Taberani i Hakim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Ahmed i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Muslim . 903. 881. Hakim i Ebu-Davud Buharija i Muslim Ahmed i Nesai Sura Et-Tahrim. 884. 897. 875.

............ 275 UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ......................................................................................................................................... 171 PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TRE]E POGLAVLJE ^ETVRTO POGLAVLJE PETO POGLAVLJE [ESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE OSMO POGLAVLJE DEVETO POGLAVLJE DESETO POGLAVLJE ^ISTO]A ............................................................................ 317 SADR@AJ ....................................................... 254 MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) ............................................................................................................................................................................................ 229 MUAMELAT (KUPOPRODAJA) ........................... 177 NAMAZ . 5 KUR’ANI KERIM ............................................................................................................................................................ 287 BILJE[KE ........... 71 ISLAMSKO VJEROVANJE .............................................................................................................................. 188 RAMAZANSKI POST .................................................................................... 284 AHLAK I EDEB ..................................... 220 HAD@ .......................................................... 277 VOJNI POHODI I D@IHAD ................... 349 ........................................................................................................................................................................................ 262 MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................. 7 HADIS I SUNNET ................................................. 95 FIKH .......................................................Islamsko znanje 349 SADR@AJ PREDGOVOR ............................................ 211 ZEKAT ..........................................................................................................................................................................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful