ISLAMSKO ZNANJE

Grupa autora

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Autori

ILMUL - ISLAM ISLAMSKO ZNANJE Menna’ El - Kattan (O Kur’anu), hfz. Senaid Zajimovi} (O akidi) hfz. D`evad Hrva~i} (O fikhu), Merzuk Had`ihur{idovi} (O edebu i ahlaku) ) Muhamed Mehanovi} (O had`u), mr. Salih Kurdi (O islamskoj vlasti)

Prevodilac [erijatski recenzent Stru~ni saradnici Likovno - tehni~ki urednik Lektor - korektor DTP [tampa Tira`:

Muhamed \uliman Muhamed Por~a dr. Zuhdija Adilovi} (Akida), dr. [ukrija Rami} (Fikh), Rasim Brkovi} (Kur’an) Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat Nedim Hara~i}, Omer Resulovi} Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi} “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 3

Tre}e izdanje Izdava~

BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine UDK 297 ISLAMSKO znanje / (Menna’ El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed \uliman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 352 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 3) Prijevod djela: Ilmul - islam ISBN 9958 - 880 - 15 - 6 1. el - Kattan, Menna’ COBISS - ID 790790

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao,oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

KUR’ANI KERIM

bez promjene. Kome se drugi pot~injavaju.”6 .v. Allah obe}aje ~uvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vi{e prenosilaca). da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali..a.{. Ka`e Uzvi{eni: “Donosi ga povjerljivi D`ibril. Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se. on nije {krt. osim mjesta jedne cigle koja je u }o{ku.: “Svaki poslanik je poslan svome narodu.s. zavr{io je ciklus poslanstva i on ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer ~ovjeka koji sagradi zgradu i uljep{a je i dotjera.”2 Kur'an je Allahova objava cijelom ~ovje~anstvu. s.{. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu posljednjeg poslanika i donosioca vje~nog [erijata i Knjige koja mu je objavljena. s. Posjednika snage.a.’ Pa.v. d`. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji su bili na najve}em stupnju poznavanja svoga jezika. Oni su donosioci radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. a to je ^asni Kur'an. pa makar i jednom surom i ta njihova nemo} je potvrda istinitosti Objave. tamo pouzdanog! A drug va{ nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i. iz Svoje milosti nije prepustio ~ovjeka samog sebi ve} je povremeno slao poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha.. ja sam svima vama Allahov Poslanik.s. a ja sam poslan svim ljudima.”5 “Kur'an je. Muhammed. ali su bili nemo}ni da do|u sa ne~im poput Kur'ana. a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: Ka`e Allah. zaista.‘”3 Ka`e Resulullah. .A Allah je silan i mudar. “A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili. i uva`en je kod Vlasnika Ar{a.: “Reci: ‘O ljudi.KUR’ANI KERIM Allah. kada je u pitanju Objava. ja sam ta cigla. kazivanje Izaslanika plemenitog.”1 ^ovje~anstvu je kroz ~itav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala tom vremenu. ja sam pe~at svim vjerovjesnicima. te reko{e: ‘Jo{ samo da ima ova cigla. d`.”4 Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog `ivota koji su zasnovani na prija{njim objavama i onome {to one nose u sebi.

nema ovakve opise. ogrezlo u nemoralu i njemu nema spasa od najavljene propasti: “I onaj koji bude slijedio uputu Moju ne}e zalutati i ne}e nesretan biti..10 Islamsko znanje Ni jedna druga. kultura i zakon. te ga povesti ka Uputi i spasu. zarada i bogatstvo. jer je sakupio sve prija{nje objave i svo znanje.s. ti prati u~enje njegovo. To nije govor ljudi. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. d`ihad i da'wet. milost i pravednost. A {ta ima ljep{e od rije~i poznatog da'ije: “Islam je kompletan sistem.”9 Neka ulema ka`e da je Kur'an nazvan tim imenom.a. ekonomske. ka`e: “Na nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. a dok glagolska imenica qiraet ozna~ava: sakupljanje slova i rije~i jednih sa drugima. Kur'an je objavljen ljudima i d`inima i on daje rje{enja za probleme: du{evne.” Danas je ~ovje~anstvo povrije|eno u svojoj sr`i. te ispravna vjera i ibadet podjednako.”11 . moral i snaga.” 7 Islam je danas jedini nosilac svjetla me|u tminama drugih sistema i jedino muslimani mogu o~istiti svijet od neistina i la`i. jer je on Objava od Mudroga. znanje i sudstvo. vlast i ummet. a isto i za jedan ajet. tjelesne. DEFINICIJA KUR'ANA Glagol qaree: ima zna~enje sakupljanja i zbira. psihi~ke.v. Njegovo se u~enje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. politi~ke. jer su one bile ograni~ene odre|enim vremenom.”10 Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu. materija i dobra. more bi presahlo. “A kad se u~i Kur'an. Reci: “Kad bi more bilo tinta da se ispi{u rije~i Gospodara moga. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. vi ga slu{ajte i {utite da biste bili pomilovani. sa lijepim redoslijedom. ali ne i rije~i Gospodara moga. d`ina ili meleka.”8 Ispravno je re}i za kompletan Kur'an da je Kur'an. A Allah. d`. pravilno je re}i da on u~i Kur'an. prije objavljena knjiga. s. A Allah ka`e: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao obja{njenje za sve. naru{eno u svojim sistemima.{. vojska i misao. Na{i su prethodnici slijede}i Kur'an imali primjernu dr`avu u pro{losti i jedino je mogu}e uspostaviti je ponovo uz povratak Kur'anu. dru{tvene. A kada ga mi u~imo. Kome pripada sva hvala. Tako kada nekoga ~ujemo da u~i ajet iz Kur'ana. On je dr`ava i domovina. obuhvata sve vidove `ivota.

Ez-Zikr . ve} vam je stigla poruka od va{eg Gospodara.Rastavlja~ istine od neistine “Nek je uzvi{en Onaj Koji Svome robu objavljuje Furqan da bi svjetovima bio opomena. zaista.” Kur'an je ~uvan u prsima i u recima.blagoslovljen “A ova Knjiga koju Mi objavljujemo...”.14 .Kur'an nije zadesilo ono {to se desilo sa prija{njim objavama.”.”.Islamsko znanje 11 IMENA I OPISI KUR'ANA Allah. pouka (mew'ize) “O ljudi.” .”. dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg .”.” .15 .El-Furqan . Doktor Muhammed Abdullah Draz ka`e: “Naziv Kur'an jeste zbog njegova u~enja jezikom.”.nur .”16 Najvi{e se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab.Mi vam objavljujemo jasnu svjetlost.18 . on nije izmijenjen i o~uvan je u potpunosti..17 . milost (rahmet).12 .svjetlo “O ljudi. Kur‘an objavljujemo i sigurno }emo Mi nad njim bdjeti. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti.El-Kitab . Kur'an je opisan mnogim svojstvima.Et-Tenzil .. i lijek za ono {to vam je u prsima i uputa i milost vjernicima.mubarek .{. kao: . a naziv Kitab jeste zbog toga {to je zapisan perom. blagoslovljena je. ona potvr|uje onu prije nje.Knjiga “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava va{a. d`.El-Kur'an “Ovaj Kur‘an vodi jedinom ispravnom putu. Ovakvim putem je sa~uvan Kur'an: pisanjem i pam}enjem i to je ostvarenje Allahova obe}anja: “Mi. naziva ga mnogim imenima: ...13 .uputa (huden). zaista.19 . lijek ({ifa').Opomena “Mi.Objava “Zaista je on objava od Gospodara svjetova. a oba imena odgovaraju i sla`u se sa zna~enjem Allahove knjige.

KUDSIJA I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Hadis jezi~ki zna~i: ne{to novo. svejedno da li je Poslanik.opomena “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni.be{ir .radosna vijest “.mubin . RAZLIKA IZME\U KUR'ANA.a.sna`na “One koji ne vjeruju u Kur'an.”. s.. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju.a.med`id .s.aziz .kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. i ono ~ime je on opisan.. na javi ili u snu.12 Islamsko znanje . Terminolo{ki. zaista.A on je.: “Djela se cijene prema nijetima.v.. i kada su se vratili.. HADISI . od rije~i ili djela. 23 . radio.”.vjesnik radosnih vijesti. Govor: to je poput rije~i Poslanika.... hadis zna~i sve ono {to se pripisuje Poslaniku..”. 21 .s. a njime se ozna~ava i svaki govor koji ka`emo i prenosimo i koji dolazi do ~ovjeka slu{anjem ili vahjom. s.s. 22 . vjesnik radosnih vijesti i opomena. s.veli~anstvena “A ovo je Kur'an veli~anstveni. Knjiga sna`na. poslao jednog ~ovjeka u pohod.a.”25 Rad: ono {to je potvr|eno od Poslanika da je pou~avao svoje ashabe: “Klanjajte kao {to mene vidite da klanjam!”26 ili kao ono {to je potvr|eno o na~inu obavljanja had`a: “Uzmite od mene va{e obrede!”27 Potvrda: ono {to je on potvrdio ashabima. ili su mu poslije prenijeli. s.a.. 20 .v. pa je rekao: “Pitajte ga zbog ~ega je on tako radio?” . potvrdio.bu{ra .s. nezir . po{to im je objavljen. spomenuli su to Poslaniku.”.v.” 24 Svako je ovo svojstvo u skladu sa zna~enjem Kur'ana. uvijek zavr{avao sa: “Kul huvallahu ehad”. da je rekao. bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu. a on je.koji potvr|uje prija{nje objave . kada bi klanjao svojim ashabima.jasna “I stigla vam je od Allaha svjetlost i jasna knjiga. Primjer je toga hadis koji govori da je Poslanik.v.

“Rekao Uzvi{eni Allah”. s. te negiranje svega onoga {to Njemu ne dolikuje.a. prenose}i od svoga Gospodara. ^itav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vi{e prenosilaca u koji nema nimalo sumnje) i to je definitivno potvr|eno.a...v. s. Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rije~ima Resulullahu. RAZLIKA IZME\U KUR'ANA I HADISI .v..KUDSIJA Razlike me|u njima su slijede}e: 1. odnosno {to Poslanik.s.a. bio je uvijek nasmijana lica.v. s.a.{. {to ukazuje na veli~inu i ~istotu.” HADISI .s. Ili ka`e: Rekao je Resulullah. i njime izazvao Arape.” Pa je rekao Poslanik. Taj je izazov trajan i to je vje~na mu'd`iza do Sudnjeg dana. s.v. te nisu bili u mogu}nosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega.a. s. s. Data }e pripadnost Bo`ijem Poslaniku.s. A hadisi-kudsij su ve}inom ahad (pojedina~na) predanja .v.”28 Osobina: kao {to se prenosi: “Poslanik.s. Poslanik je prenosilac Allahova govora svojim rije~ima i u njemu se ka`e: Rekao je Resulullah.a. prenose}i od svoga Gospodara.” A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika.s.. 2. lijepa ahlaka. A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'd`iza.... ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”. d`.Islamsko znanje 13 Pa su ga upitali i on je rekao: “Jer to sadr`i svojstvo Milostivog i ja volim da je u~im..KUDSIJ El-kudsijj jezi~ki ozna~ava pripadnost svetosti (kuds).s. 3.v. s. jer on obavje{tava od Allaha te se ka`e u hadisu: Ka`e Poslanik.a.: “Obavijestite ga da njega Allah voli. s. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i ka`e se: “Ka`e Uzvi{eni Allah. Terminolo{ki: hadisi-kudsij jeste sve ono {to je Poslanik pripisao Uzvi{enome Allahu. biti pripadnost obavje{tenja. pripisuju}i se Allahu.v..s.a.s. A “takdis” je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega.v. prenosi da je to Allahov govor.

jer mu je on poja{njen. s. s.a.s.: “On ne govori po hiru svome . iako se njegov sadr`aj pripisuje Allahu. primio putem vahja.{.njegovo zna~enje je od Allaha. rekao na osnovu svoga razumijevanja Kur'ana. RAZLIKE IZME\U HA DISI .a. a ako bude u njima barem i djelimi~na gre{ka.. makar on i imao u sebi zna~enje koje je primio od nekog drugog.s.v.v.s. jer se govor pripisuje onome ko ga ka`e. pa dolazi vahj koji ga kori: “Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dr`i su`nje . a mo`e se re}i da je njegovo ishodi{te vahj.v.{. d`. U~enje Kur'ana jeste poseban ibadet.a.slobodno mo`e pripisati Resulullahu. Ova vrsta. ili ga je rekao nakon razmi{ljanja i truda. vahj potvr|uje ukoliko su ispravni. Ovu vrstu hadisa.. On se u~i u namazu i Allah. Poslanik. ali ne i po izgovoru. i hadisikudsij je po zna~enju vahj. hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba).kao govor . mim da je jedan harf.” 29 Ova vrsta hadisa nikako ne mo`e biti Allahov govor..s. a ne nagradom kojom se nagra|uje za u~enje Kur'ana. ne ka`em: ‘Elif. hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah.. .v.. s.’ ’ (Bilje`i Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i ka`e da je hadis hasen sahih) Hadisi-kudsij ne u~i se u namazu i Allah za njegovo u~enje nagra|uje op}om nagradom. d`... 5.KUDSIJA HADISI I POSLANIKOV A HADISA POSLANIKOVA Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: .14 Islamsko znanje koja mogu biti sahih (vjerodostojna). Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg priznaje vahj. po rije~ima i po zna~enju. Hadisi-kudsij je po zna~enju od Allaha. i to prima Poslanik jednim od puteva vahja.a. Zbog toga je kod ve}ine uleme dozvoljeno preno{enje hadisi-kudsija po zna~enju. elif je harf. a nagrada je deseterostruka. prihvatio je mi{ljenje EbuBekra i uzeo od njih otkupninu.. Primjer toga su zarobljenici na Bedru.a. on se . a po rije~ima je od Resulullaha. Ka`e Resulullah. koji su nastali na osnovu izvo|enja zaklju~aka i id`tihada. koja mu se obznanjuje.v. s. naro~ito nagra|uje za njegovo u~enje.”30 Hadisi-kudsij . tada dolazi vahj koji ih ispravlja.a. s.to je samo Objava. 4. Kur'an je Objava od Allaha. s. lam je harf i mim je harf.hadis-tewkifijj: jeste hadis ~iji je sadr`aj Poslanik. s.v. te ga objasnio ljudima svojim govorom. a to je zna~enje Allahova govora o Poslaniku.s.: 'Ko prou~i jedan harf ima jednu nagradu.a.v.s.s. lam.. Ve}.

Kako odgovoriti na slijede}e nejasno}e? Poslanikov hadis je vahj po svom zna~enju. VAHJ . jer je on krajnja granica i njegov prekid. a pripisuju se Allahu na osnovu onoga {to one sadr`e.: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim. Musaov govor. Ka`e Uzvi{eni Allah. dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. a mo`e nastati na osnovu id`tihada (tewfikijj). za{to ga onda pripisujemo Allahu. Nauka je potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva svijeta. a po izgovoru je od Resulullaha. tako {to se nekome pripi{e govor na osnovu sadr`aja. pa za{to ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? Da je hadisi-kudsij po svome zna~enju od Allaha imamo dokaz u rije~ima Resulullaha: “Rekao je Allah Uzvi{eni”. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome na~inu izazov drugima i njegovo u~enje postalo bi sevap.{..s.”31 “A vama je dato samo malo znanja. ali nije u stanju da prodre i u njegovu bit. ali ne doslovno njegove rije~i.a. a i u njima samim. ili “Ka`e Uzvi{eni Allah”? Ovo }emo na}i ~esto u arapskom jeziku.{. a ne na osnovu rije~i koje su izgovorene. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta. Neke }e to navesti na nijekanje vjere.” Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem.”32 Ljudi se bave psihologijom kako bi {to lak{e pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj . Kur'an spominje. d`. ili Ka`e Uzvi{eni Allah.v. onda ne bi bilo razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana. a ne na osnovu izgovora. ispitivanjima i istra`ivanjima nestale su svake sumnje u postojanje onoga {to nije materija. s. kada ka`emo: “Uzvi{eni Allah je rekao”.Islamsko znanje 15 Njegove rije~i su od Poslanika. jer da je govor od Allaha. Takav hadis naziva se Poslanikovim. ve} njihov sadr`aj i zna~enje pa to pripisuje njemu.. Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha.OBJA VA OBJAV MOGU]NOST V AHJA VAHJA I NJEGOV A REALNOST NJEGOVA Procvatom nauke. za razliku od Poslanikova hadisa kojim mo`e da bude pou~en vahjom (tewkifijj). npr. a druge da potvrde istinu. d`.

. Nije nemogu}e da Allah.a. Korijen rije~i ukazuje na dva zna~enja.{. d`. koje su ljudima potrebne kako bi se du{evno i moralno uzdigli. zamjera “razumnima” i ka`e: “Za{to je ~udno ljudima {to Mi objavljujemo jednom izme|u njih: 'Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!' Nevjernici govore: 'Ovaj je zaista pravi ~arobnjak.s. ^ovjek kao materija posjeduje ne{to {to je tajna njegova `ivota. d`.{. Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i preno{enjem iste tevaturom. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu koli~inu hrane koja }e ga odr`ati u `ivotu. nije jedini poslanik. izabere od Svojih robova ~iste du{e koje je pripremio za vahj i koje }e primiti poslanice.. Onda je logi~nije da i du{a ima svoju hranu.16 Islamsko znanje psihi i umnim sposobnostima. skriveno obavje{tavanje onoga kome je govor upu}en. d`.'”33 ZNA^ENJE OBJA VE OBJAVE Vahj ozna~ava govor kojeg skrivamo od drugog. terminolo{ki je definisan kao: “Allahov govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika.. duhovnu hranu. s. Udaljavanjem sljedbenika islama od objave do{lo je do pada muslimana. Ti odabranici su poslanici. I prije njega bilo je poslanika.{. pa nije nikakvo ~udo {to Allah. Allahov. d`. njemu objavljuje.. Muhammed. Zato Allah. a to su skrivanje i brzina. Zato se ka`e da je njegovo zna~enje: brzo. To je potvrda istinitosti objave i nu`nosti na{eg povratka ka njoj. Trag je objave bio o~it na ashabima i na svim sljedbenicima islama. vahj poslanicima. koja ~uva njenu vrijednost i specifi~nost. to im je dalo veli~inu i uzdiglo ih.v. a to je du{a. s tim da se skriva od drugog..” .{.

a. zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina. pa u~vrstite one koji vjeruju!'”35 2..39: “Kur'an je spu{ten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru..Islamsko znanje 17 NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA MELEKIMA 1.‘40 'I kao Kur'an.”36 Potv|eno je da je on odjednom spu{ten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u mjesecu ramazanu: “Mi smo ga. s.”43 Kur'an je Allahov govor. uistinu.a.”38 Sunnet nam poja{njava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo srce. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. po izgovoru i po sadr`aju. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo. Tada je prou~io: 'I oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti.”42 “Ako te neki od mnogobo`aca zamoli za za{titu. a ne govor D`ibrila ili Muhammeda.” 34. objavili u no}i Kadr. na plo~i pomno ~uvanoj (Levhi mahfuzu).. U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: “I kad tvoj Gospodar re~e melekima.s. zaista. .a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja sam s vama.”37 “Mjesec ramazan je taj u kome je objavljen Kur'an.v. r. Potvr|eno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: “A ovo je Kur'an veli~anstveni. ehhisunneta i d`emata. ti ga za{titi da bi saslu{ao Allahove rije~i. Prenosi se od Ibn-Abbasa. Ka`e Uzvi{eni Allah: “A ti..”'41 Melek D`ibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje. prima{ Kur'an od Mudroga i Sveznaju}eg. .

: “A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao. On odgovori: “To su istinski snovi.a. s tim {to to nije objava.”44 To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. . r. Objava bez posredni{va bila je na slijede}e na~ine: 1. Sve {to bi vidio u tom snu. ili (da) po{alje poslanika.”46 Istinski snovi Poslanika prvi su dio bo`anskog govora spomenutog u Njegovim rije~ima: “A nije za ~ovjeka da mu govori Allah. sa Uzvi{enim Allahom u No}i Mi'rad`a.” “A {ta su to radosne vijesti”? reko{e.. oni su mogu}i i kod drugih vjernika. Uistinu. I kad on odraste toliko da mu po~e u poslu pomagati.‘” 45 Istinski snovi nisu samo odlika poslanika. ili iza hid`aba (zastora).a. na javi i bez posredni{tva. potvr|en je i razgovor Resulullaha.”48 Tako|er. posredni{tvom. istiniti snovi. Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava.. Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: “Ili iza zastora”.a. radijallahu anha.v. Allahov govor iza (hid`aba) zastora.v. kao {to ka`e Poslanik: “Od poslanstva ni{ta nije ostalo do radosne vijesti. u snu sam vidio da te trebam zaklati. dolazilo bi mu poput svjetla dana.18 Islamsko znanje NA^IN ALLAHOV A ALLAHOVA VAHJA POSLANICIMA Allah {alje Objavu Svojim poslanicima na dva na~ina: 1. To je potvr|eno kod Musaa.s. s.s. kako ka`e: “Prvo sa ~im je po~ela Objava Bo`ijem Poslaniku.i u Kur'anu nema ni{ta objavljeno na taj na~in. On je Uzvi{en i Mudar!” 47 2. koju treba slijediti potvr|uje nam kazivanje o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: “I Mi smo ga obradovali dje~akom blage naravi. Prenosi se od Ai{e. bilo je u vidu istinitog sna. pa se objavljuje s dopu{tanjem Njegovim {ta ho}e. izuzev objavom. preko meleka D`ibrila i 2. Ibrahim re~e: ‘O sinko moj. bez posredni{tva. s.

. pretvaranje meleka D`ibrila u ljudski oblik.s.a. Hi{am upitao Resulullaha i rekao: “O Resulullah. ~elo mu.”51 . za razliku od Objave putem zvuka zvona. Ponekad mi se melek uka`e u liku ~ovjeka. Ovaj na~in je lak{i od prethodnog. On bi mi govorio. ja potpuno upamtim ono {to mi je (D`ibril) kazao. s. Na~in dostave Objave meleka Vahja bio je na dva na~ina: 1. kao i me|usobna bliskost. meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti Njegovim rije~ima. jo{ kipta{e znojem. poput udara lanca u glatku stijenu.a. s.. da je El-Haris b.” Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Ai{a. a mo`e da bude uz posredni{tvo meleka Objave.v. To je najte`i na~in primanja Objave. kako ti dolazi Vahj?” Resulullah. njeno razumijevanje i pam}enje. jer postoji sli~nost izme|u onoga koji govori i slu{aoca. radijallahu anha.”49 2. re~e: “Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona.v. uistinu. s.v. To mi je najte`i na~in Objave i kada se prekine. bi u tom trenutku bio u potpunoj spoznajnoj mo}i za prihvatanje Objave.s.”50 I prenosi Ai{a te{ko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i ka`e: “Vidjela sam ga kako mu sti`e Objava jednog jako hladnog dana i kada presta.. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na {to nam ukazuje slijede}i hadis: “Kada Allah odredi naredbu na nebesima.s. kada je potrebno Resulullahu. Na ovaj je na~in ^asni Kur'an objavljen.a. kada melek prelazi iz svoga duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti. a drugo stanje je suprotno tome.Islamsko znanje 19 NA^IN OBJA VE OBJAVE MELEKA POSLANIKU Allahova Objava poslanicima mo`e biti bez posredni{tva na dva prethodno spomenuta na~ina: istinski snovi i Bo`anski govor na javi iza zastora. D`ibrila. A to je kako ka`e Ibn-Haldun: “Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa duhovnosti meleka. da mu do|e poput glasa zvona. jakog glasa koji bi djelovao na du{u da se spremi svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. a Poslanik. a ja pamtio {ta mi ka`e. da se duhovno uzdigne na stupanj meleka.

Me|u njima bilo je munafika koji su izmi{ljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu. {ta ga je sprije~ilo da odmah za~epi usta onima koji su je potvorili i da time za{titi njenu ~ast? Ali.. i onda mu `ilu kucavicu presjekli.”52 Tako je bilo sve dok nije si{la Objava koja je potvrdila ~istotu Ai{e. a to je mogao uraditi. tada bi sav govor pripisao Allahu. s. s. jer njegovom govoru . To je pretpostavka koju historijska stvarnost negira.v. Time su imali za cilj ukaljati ~ast i ugled Poslanika.a.20 Islamsko znanje ODGOVORI NA SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU V AHJ VAHJ U pro{losti.a.. Allah }e te za{tititi. To je dovoljan razlog za pokornost njemu. a evo nekih: 1. djelo ~ija je zna~enja on izmislio. Ovo je neosnovana tvrdnja. jer je Poslanik. a time bi slagao na Allaha: “A da je o Nama kakve rije~i iznosio. a ako si pogrije{ila..a.potrebno je tako|er pokoravati se. ako nisi pogrije{ila. i niko ga izme|u vas ne bi mogao od toga odbraniti. Da je Kur'an njegov govor.s. savjetovali su se. on nije `elio da sla`e ljudima. kao i njegov stil.s. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili.” 53 Grupa ljudi tra`ila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlo`ili su svoje razloge za izostanak. jer da je Muhammed. jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezi~kog izra`avanja nisu bili u stanju da mu se suprotstave. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u bezizlaznoj situaciji.v. Ne mo`e se re}i da je on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe i svoju pokornost. nakon ~ega silazi Objava koja kori Poslanika ukazuju}i mu na njegov pogre{an stav: . s.hadisu .a. radijallahu anha: “Do mene je doprlo to i to. Iznesimo za ovo nekoliko primjera: Munafici su optu`ili njegovu `enu Ai{u potvoriv{i je. tvrdio za sebe da je nepogre{iv i kada je izazvao ljude mu'd`izama kako bi potvrdio svoje vodstvo. nije mu i{lo u prilog da pripi{e Kur'an nekome drugom mimo sebe.s.v. Pro{ao je mjesec dana i Poslanik je rekao Ai{i.s. Smatraju da je Kur'an Muhammedovo.v. s. a i u dana{nje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnji~enja u Vahj. bio poznat po povjerenju i iskrenosti {to i njegovi du{mani potvr|uju. Te sumnje nemaju osnove. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je `elio da putem la`i prokr~i put do kona~nog cilja. tra`i oprosta. A da je pitanje kao {to d`ahili misle.

a.. On nije prisustvovao doga|ajima koji su se de{avali kroz stolje}a. Da nije ranije Allahove odredbe. poslanike i historijske doga|aje sa ta~nim podacima. a to mu je posvjedo~io njegov narod na po~etku njegova poslanstva kada im je on rekao: “Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja `eli da vas napadne. Selama. a Allah `eli onaj svijet.s. ili pou~i.. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt Poslanikovog razmi{ljanja i li~ne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato {to je Poslanik.. kao kada o~evidac govori. zato {to je njemu slijepac pri{ao. osje}aja i li~nog otkri}a? Kur'an spominje pro{le narode.v..a. s. spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b..”56 Iz Poslanikova `ivota vidimo da je jo{ od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu. dovitljiv. nije bio njihov savremenik. dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu.s. ljudi su krenuli u susret k njemu. a Muhammed. a posve}ivanja pa`nje uglednim Kurej{ijama `ele}i ih pridobiti za islam: “On se namr{tio i okrenuo. do{ao u Medinu. iskrenosti u rije~ima i u djelu. mi nismo od tebe iskusili la`. U pro{losti. vi `elite prolazna dobra ovoga svijeta. o{trouman.v. jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkri}em i li~nom spoznajom.a.'” 57 2. znao sam da to lice nije lice la{ca. kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova gre{ka. slijepca. ja samo slijedim ono {to mi se objavljuje.a.” 54 Da je ovaj ukor bio od Muhammeda. da li biste mi vjerovali?” Reko{e: “Da.Allah je silan i mudar. Govorilo se: 'Do{ao je Poslanik. a koji la`u.s.. pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice. do{ao je Poslanik'. sna{la bi vas patnja velika zbog onoga {to ste uzeli. tako|er. pa da mu pouka bude od koristi.” 55 Ovdje. a ni knjige to nisu prenijele: . samom sebi. Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: “Nije za Vjerovjesnika da dr`i su`nje dok ne svlada neprijatelja na Zemlji.a.s..Islamsko znanje 21 “Neka ti Allah oprosti {to si dozvolio da izostanu. . s. A {ta ti zna{ . s.v. UmmiMektuma. r. istinu i neistinu. te ima ispravne stavove koji ga ~ine da razlikuje dobro od zla. to on ne bi ispoljio sa ovakvim te{kim prijekorom.v.” Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne mo`e niko posumnjati u njegove rije~i kada on ka`e da nije Kur'an od njega: “Reci: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam. da je rekao: “Kada je Resulullah. [ta je to u Kur'anu nastalo na osnovu o{troumnosti.” Prenosi se od Abdullaha b.mo`da on `eli da se o~isti. s.

a historija je zabilje`ila Verekin nagovje{taj dolaska Poslanika.a. neposredno nakon primanja Objave.” 61 Ali.” 59 A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine sun~evih godina. a ni od drugih naroda. On govori o po~etku stvaranja i njegovom kraju. tj. D`ahili u njegovo vrijeme bili su o{troumniji od dana{njih d`ahila. Kur'an sadr`i i druga saznanja. s. To je istina. Ali.s. i Vereku b. Nevfela.‘” 60 Muhammed. Odakle Muhammedu.. s. govorili i oni prije njih.a.v. po~e{e govoriti da prima znanje od u~enjaka koje susre}e na svojim trgova~kim putovanjima. o melekima i njihovim du`nostima.. s. a i sada: “Tako su gotovo istim rije~ima. Da je Poslanik. jer on nije bio obi~ni ~ovjek. bilo {ta od njih uzeo.v. o vatri i kazni. a nakon Hid`re sreo se sa u~enjacima jevrejima.v. a devet godina je razlika izme|u sun~evih i mjese~evih godina. Tako su govorili prije. historija bi to zabilje`ila. on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva. prima znanje od u~itelja. jer oni nisu govorili da je Objava od Muhammeda.a. pou~ava ga ~ovjek.a. upitat }emo ih kako se zvao taj ~ovjek? . on tra`i da mu se prepisuju. A kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz pro{losti i budu}nosti.pa odakle je onda primio Objavu u svojoj ~etrdesetoj godini? “To je samo Objava koja mu se obznanjuje.a.v. a onaj kome se pri~injava jeste lud ili govori izmi{ljotine. a to mu se samo pri~injava. nije imao u~itelja . ovako precizni podaci. o drugom svijetu i onome {ta je vezano za njega.s. o D`ennetu i njegovim blagodatima.s.s. ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ni{ta o tome znali. u Busri u [amu. A d`ahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da ~uje nekoga ko mu govori. koji je samo ~ovjek i koji ne zna gajb.v.s. a da je imao nekog drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda. s. srca su im sli~na. odrastao je nepismen.”62 3. s. One koji ka`u da ga je pou~avao u~itelj. Muhammed.. jer onaj koji je pou~avao Poslanika jeste melek Vahja.a.s. s. Kur'an sadr`i propise kao i govor o Poslaniku. U pro{losti..” 58 Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne mo`e znati do samo vrsni poznavalac: “A oni su ostali u pe}ini svojoj tri stotine i jo{ devet godina.v.. to nije istina. Sve ovo je nemogu}e da bude produkt o{troumnosti. i ujutro i nave~er da mu ih ~itaju. s.a. a i u dana{nje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik. a nakon poslanstva odgovarao je njima na pitanja o kojima su oni `eljeli raspravljati. nije pou~en ni od koga od svoga naroda.s.kao {to }emo vidjeti . ve} su rekli da je on pou~en od drugih i da tra`i da se to zapi{e: “I govore: ‘To su izmi{ljotine naroda drevnih.. a bio je nepismen. Istina je da je on jo{ u mladosti sreo monaha Behiru.22 Islamsko znanje “To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo.v. Pored toga.

obo`avali su kipove. ve} on iznad svega toga sadr`i vjeru koju srce prihvata. ~inili {irk Allahu. kojom je ~itavo ~ovje~anstvo po~a{}eno. Svijet je u d`ahilijetu bio slijep i gluh. te postepenosti dono{enja propisa i obaveza. na~ina govora. nakon ~etrnaest vijekova. nijekali Vahj i Sudnji dan. uputio bih se ka njemu. Nemogu}e je promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere. Arapi u vrijeme Muhammeda.a. Onaj koji u~i Kur'an na}i }e mekanske ajete. koji imaju specifi~nu odliku koju ne posjeduju medinski ajeti. A danas. MEKANSKI I MEDINSKI AJETI Poznato je da svaki narod pridaje veliku pa`nju svojoj tradiciji i nasljedstvu. nije logi~no da ~itav Kur'an. do koga mo`e do}i deva. a nisu uspjeli. bude od ~ovjeka koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izu~avanju knjiga. a da ja ne znam gdje je objavljena. Me|utim. sa svim svojim nau~nim postavkama. Kada bih znao da je neko. da je rekao: “Tako mi Allaha. zar }emo mi.”63 Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poreme}aja u vjeri. zaista.v. a da ja ne znam u vezi ~ega je objavljen. mimo Koga nema drugog boga. jer Kur'an nije samo nau~na ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata.Islamsko znanje 23 Neki }e re}i da je to bio Haddad er-Rumi. podacima iz pro{losti i govoru o budu}nosti.. Pa`nja ashaba pridata Kur'anu bila je tolika da su ~ak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. ve} je on Objava Silnog i Mudrog. znaniji od mene u Allahovoj Knjizi. i nemogu}e je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ~ista i te`ila ka Allahovoj uputi. iako su medinski ajeti poja{njenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva. Zato je mekanska objava puna opomena i dokaza koji ru{e njihovo vjerovanje. Sve to nam potvr|uje da Kur'an nije ljudskog porijekla . Prenosi se od Ibn-Mes'uda. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige.s. Islamski ummet preduhitrio je sve ostale pridaju}i svu svoju pa`nju Objavi. To je jak oslonac u historiji zakonodavstva na koji se mo`e pozvati svaki istra`iva~ u spoznaji da'weta. mnogobo{ci poku{avaju prona}i ne{to iz historije {to bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. Ona ih poziva u tevhid. zakonodavstvu i moralu kod ljudi. s. biti o`ivljeni?” 64 Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. ni jedna sura iz Allahove Knjige nije objavljena. svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili Objavi. Govorili su: “Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo. ve} ga je poznavala kao kova~a koji govori stranim jezikom. ru{i njihove snove i .

Pratili su ajet po ajet. me|uljudske odnose. iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali istinu kako bi uzeli pouku. Sve je ovo obilje`je medinskih ajeta. mjesto i formu ajeta. a neke medinskim ajetima. njihovo vjerovanje bilo je na ku{nji od mu{rika. U mekanskim ajetima na}i }emo te{ke prijetnje koje spominju kaznu. te se obra}aju sljedbenicima knjiga. izaziva ih da do|u sa ne~im poput Kur'ana. zaglu{uju}i glas. Ako bi istra`iva~ imao vi{e razli~itih dokaza pred sobom. PRIMJERI I KORISTI POSVE]IV ANJA P A@NJE MEKANSKOM POSVE]IVANJA PA@NJE I MEDINSKOM PERIODU OBJA VE OBJAVE Velika je pa`nja posve}ena od uleme istra`ivanjima medinskih i mekanskih ajeta. meleke. a neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto. kao {to otkrivaju munafike i njihove spletke. obra|uju propise islama i njegove kazne. te tome dodale odredbe po kojima su se odre|ivali ajeti kao medinski. obja{njavaju zakonodavstvo. nalazimo medinske ajete koji su dugi. a sve to uz najbolji stil kazivanja rimovanjem na kraju ajeta. da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta. Potpomagali su se sadr`ajem sure ili ajeta. {to je izazov Arapima da do|u sa ne~im sli~nim. da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama koje su obra|ivane u Medini. Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu. slike D`enneta i Vatre. Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allaha. veze izme|u dr`ava i naroda. ili prenesen iz Medine u Meku. odnosno mekanski.” Ulema je te`ila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te . Navodi im slike `ivota na drugom svijetu.24 Islamsko znanje donosi im znakove poslanstva. njegovo mjesto. knjige. ure|uju `ivot u porodici. poslanike. za takve ajete bi ulema rekla: “Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu. Kada je formirana takva zajednica. Bili su strpljivi i u~inili su hid`ru daju}i prednost onome {to je kod Allaha nad ovim dunjalukom. pozivaju u d`ihad i `rtvovanje na Allahovu putu. stra{ni doga|aj. Oni sadr`e i kazivanja o prija{njim narodima. onda bi neke ajete odredio po sli~nosti mekanskim. suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imaju}i u obziru vrijeme. kao i kosmi~ke i racionalne dokaze. Sve su to objedinili u svojim istra`ivanjima kako bi napravili razliku izme|u mekanskih i medinskih ajeta. Ulo`eni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim periodima. uspostavljaju propise organizacije dru{tva. Sudnji dan. Sudnji dan i u kader.

Et-Tegabun. El-Bejjina. 6.Islamsko znanje 25 ka`e: “Ova sura je objavljena tu”. Ali-'Imran. da li su mekanske ili medinske. 4. ono {to je objavljeno u Medini. 13. 5. En-Nisa'. ono {to je objavljeno u Meki. El-Mud`adela. 9. te “objavljeno je kod ku}e ili objavljeno je na putovanju. El-Maida. ono {to je objavljeno kod ku}e i ono {to je objavljeno na putovanju. El-Enfal. Sve preostale sure su mekanske. a njih je osamdeset i dvije sure. Er-Rahman. El-Kader. Muhammed. ono {to je preneseno iz Medine u Meku. El-Hadid. ono u ~emu su se razi{li. Ovo su osnovne teme koje su prou~avane kod medinskih i kod mekanskih ajeta. rekla bi: “Objavljena je no}u ili objavljena je danju”. 11. El-Ha{r. 7. a to su: El-Bekara. ono {to je objavljeno u Medini. ono {to je objavljeno ljeti i ono {to je objavljeno zimi.” Teme koje su obra|ivali u~enjaci su slijede}e: 1.” 1. tako da broj sura u Kur'anu iznosi stotinu ~etrnaest. En-Nur. a to su: El-Fatiha. Ulema se razi{la u dvanaest sura. a stav o njemu je da je medinski. “objavljeno je ljeti ili objavljeno je zimi”. ono {to je objavljeno u Meki. 2. Et-Talak. 2. Et-Tatfif (El-Mutaffifun). 10. Er-R'ad. a stav o njemu je da je mekanski. Es-Saff. El-Munafikun. Et-Tahrim i En-Nasr. ono {to je objavljeno no}u i ono {to je objavljeno danju. 3. Ez-Zelzeleh. ElD`umu'a. i zato se ova nauka zove: “Nauka o medinskim i mekanskim ajetima. El-Ahzab. El-Ihlas i En-Nas. sli~nost medinskih sura mekanskoj objavi. El-Mumtehine. 3. sli~nost mekanskih sura medinskoj objavi. Medinskih sura ima dvadeset. mekanski ajeti koji su u medinskim surama. ono {to je preneseno iz Meke u Medinu. El-Feth. . Et-Tevba. 14. El-Hud`urat. 12. a da bi jo{ vi{e bila ta~na u tome. medinski ajeti koji su u mekanskim surama. 8.

munaficima i sljedbenicima knjiga. 3. njihovim poznavanjem potpoma`e se u tuma~enju Kur'ana. on prati historiju da'weta sa svim doga|ajima u Meki i u Medini. Onaj koji slijedi Vahj. a ne samo u povodu ajeta. 2. te okoline u kojoj `ive.s. Uz pomo} toga. a neke od njih jesu sljede}e: 1. a kod razli~itih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav.v.) kroz kur'anske ajete. . Specifi~nost na~ina govora u mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu poma`e da'iji da sazna razli~ite na~ine obra}anja ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. mufesiri (komentatori Kur'ana) bili su u stanju da kod razli~itih zna~enja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj koji ga derogira. kao {to se teme razlikuju ovisno od slu{atelja i njihovih uvjerenja. Na taj na~in da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca slu{atelja. Sve to nam postaje jasno kroz kur'anska obra}anja vjernicima.a. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome {to prenose histori~ari kada se to sla`e sa njim. jer za svako mjesto postoji odre|eni govor. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu. jer poznavanje mjesta objave poma`e razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tuma~enju. jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prija{nji. Za svaki period pozivanja postoje teme i na~in obra}anja ljudima. mu{ricima. iako je pouka i poruka u op}enitom zna~enju.26 Islamsko znanje KORISTI POZNA VANJA POZNAV MEKANSKIH I MEDINSKIH AJET A AJETA Mnoge su koristi njihova poznavanja. s. poznavanje sire (`ivotopisa Allahovog Poslanika. kao {to i odre|ena situacija zahtijeva odre|eni govor. od po~etka pa do kraja Objave.

te djela o povodima Objave i nauci Kur'ana.metodu analogije. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja mekanskog ajeta.Islamsko znanje 27 POZNA VANJE MEKANSKIH POZNAV I MEDINSKIH AJET A I OBJA[NJENJE AJETA RAZLIKE ME\U NJIMA U~enjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: .v.a. Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hid`re. odnosno medinskih ajeta. makar i van Medine. jer ummet nije du`an znati.. a svaka sura koja sadr`i propise ili kazne je medinska. kao ajeti El-Fetha. nije ni{ta zabilje`eno na tu temu. ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i ~uli od njih na koji na~in je objavljeno ne{to i doga|aje vezane za to. osim onoliko koliko mo`e raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga derogira. Od Poslanika. . Ve}ina onoga {to je vezano za mekanske i medinske ajete odre|eno je ovim na~inom. Metoda slu{anja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja i koji su njegovi svjedoci. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obilje`ja medinskog ajeta ili sadr`i ne{to u sebi od tih doga|aja. To je analogija i zato se ka`e: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste mekanska. taj ajet je medinski. Najja~e mi{ljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje uzima u obzir vremena Objave. O tome nam govore knjige tefsira. . Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specifi~nost mekanskih. pa i u samoj Meki. za njega se ka`e da je mekanski ajet. Mekanski ajeti objavljeni su prije Hid`re. ili Oprosnog had`a. s.s. pa makar bili i van Meke.metodu slu{anja i preno{enja.

“Ha mim” jeste mekanska. 6. jer pobjeda na kraju pripada vjernicima. 5. koja na kraju sadr`i taj ajet. vatre i kazne. a sa`eto obja{njenje. poput: “Elif lam mim”. A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj ajet mekanski. osim sure El-Bekara. 4. poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu. s. 3.s.28 Islamsko znanje ODLIKE MEKANSKE I MEDINSKE OBJA VE OBJAVE Ulema je izu~avala mekanske i medinske sure i do{la je do odre|enih rezultata koji obja{njavaju na~in i oblasti koje sure obra|uju. 2. osim sure El-Bekara i Ali-'Imran. Iz toga su oni izveli slijede}e zaklju~ke: 1. a odlike i specifi~nosti stila mekanske objave su slijede}e: 1. da osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana. pro`ivljenja i nagrade. D`enneta i u`ivanja u njemu. i ona se ne nalazi. a u svemu tome je poruka Poslaniku. a razi{li su se u pogledu sure Er-Ra'd. a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura. spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota. svaka sura koja po~inje alfabetom. osim u drugoj polovini Kur'ana. “Elif lam ra”.v. kratki odlomci koji nose u sebi duboko zna~enje.. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska. . rasprave sa mu{ricima putem racionalnih dokaza. Ovo su bili zaklju~ci.. 2. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska. {to pove}ava umnu prisutnost slu{alaca i udare srca. otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi. svaka sura koja ima u sebi sed`du jeste mekanska. potvrda Objave. 4. a nema: “O vi koji vjerujete!” jeste mekanska. bespravno jedenje imetka jetima i njihovi lo{i obi~aji. svaka sura koja u sebi ima ~esticu “kella” jeste mekanska. a zna~enje svega toga pove}ava se zakletvama. spominjanje kazivanja o poslanicima i prija{njim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz `ivota onih koji nisu vjerovali prije njih. uspostava op}ih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji zajednica.. osim sure ElBekara.!”. 3. osim sure El-Had`d`. svaka sura koja u sebi ima: “O ljudi.a.

dunjaluk sa ahiretom. koja je mekanska.Kur'ana .v. dru{tvenih odnosa. obja{njenje njihova udaljavanja od istine i uno{enja izmjena u Allahove knjige. 4. osim sure El-Ankebut. plemenit je Gospodar tvoj. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska. 2.a. stvara ~ovjeka od zakva~ka! ^itaj. 2. Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. nasljednog prava. te njihova me|usobnog razila`enja u onome {to im je do{lo od istine. POZNA VANJE ONOGA [T O JE PR VO.s. obja{njenje ibadeta.” 65 . Koji pou~ava peru. koje je promijenilo tok ljudskog `ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. POZNAV [TO PRVO. primio od Objave. me|uljudskih odnosa. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu.formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odre|enom situacijom. te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri. Ovo su zaklju~ci. a odlike i specifi~nosti medinske objave su slijede}e: 1. 3. To je zbog ~asnosti Kur'ana i njegova u~enja.. s. Svaka sura koja u sebi sadr`i naredbe i kazne smatra se medinskom. a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog izvora . obra}anje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam. A [T A POSLJEDNJE OBJA VLJENO [TA OBJAVLJENO Poznavanjem onoga {to je Poslanik. 3. vrijednosti d`ihada. me|unarodnih veza u miru i u ratu. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvr|uju [erijat i obja{njavaju njegove ciljeve. ~ovjek osje}a veli~inu onoga {to je objavljeno. Koji stvara. bra~nog prava. Time je povezana Zemlja sa nebesima. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova du{evnog stanja.Islamsko znanje 29 ZAKLJU^CI I ODLIKE MEDINSKE OBJA VE OBJAVE 1. Najta~nije je mi{ljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure El-'Alek: “^itaj u ime Gospodara tvoga.

od Ibn-Abbasa.'” 3. pa me po tre}i put stegnu pa pusti i re~e: 'U~i u ime svoga Gospodara!' ..pa sve do rije~i: '…pou~ava ~ovjeka onome {to ne zna. Ka`e se da je to ajet o dugu: “O vjernici.nakon ~ega se Poslanik vratio.30 Islamsko znanje A to nam potvr|uje hadis koji bilje`e Buharija.” Do{ao mu je melek i rekao: 'U~i!' Pa je rekao Resullullah: 'Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti' . . bilo je u vidu istinskog sna. jer je to sve jedno kazivanje. kad }e se svakome ono {to je zaslu`io isplatiti.s. s.”67 Bilje`i En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. D`ubejra: “Zadnje {to je objavljeno od Kur'ana jeste: 'I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti.' . radijallahu anha.a. na .. Muslim i drugi. da je rekla: “Prvo s ~im je po~ela Objava Resulullahu.v. pa me ponovo stisnu k sebi da me je muka spopala. A Allahove rije~i: “Danas sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera”69 koje su objavljene na Arefatu. Kasnije je zavolio samo}u. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u ibadetu ne silaze}i svojima.” 66 2. Zato bi se prethodno snabdio hranom.nikome krivo ne}e u~injeno biti. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet o kamati. Osamljivao bi se u pe}ini Hira'. Sve {to bi vidio u tom snu. Ovo mi{ljenje temelji se na hadisu koji bilje`i Buharija. od Ai{e radijallahu anha.” POSLJEDNJE [T O JE OBJA VLJENO [TO OBJAVLJENO 1. a on je u pe}ini Hira..”68 Ali sve ove ajete objedinjuje to {to su oni zajedno objavljeni onako kao {to su poredani u Mushafu. Huvejlid. i to je ispravno.” A to je: “O vi koji vjerujete. zapi{ite kada jedan od drugog pozajmljujete do odre|enog roka. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen. zatim me pusti i re~e: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati'. pa me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala. koji ka`e: “Zadnje {to je objavljeno jeste ajet o kamati. Ka`e se da je zadnje {to je objavljeno ajet: “I bojte se Dana kada }ete se svi Allahu vratiti. uni{ao Hatid`i b. a srce mu jo{ lupa{e. dolazilo bi mu poput svjetla dana. zatim me pustio i rekao: 'U~i!' Rekao sam: 'Ja ne znam u~iti'. bojte se Allaha i od odstatka kamate odustanite. ako ste pravi vjernici. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet se snabdio kao i ranije i tako dok mu ne sti`e Istina.

te obavljanjem had`a njih samih.a. Ibn-Had`er te Es-Sujuti.s. a ponekad bi se ne{to dogodilo {to je za njih vezano.v. On potvr|uje doga|aje iz pro{losti.Islamsko znanje 31 Oprosnom had`u. protjerivanjem mu{rika iz nje. Ve}ina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu zna~i Allahovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim u~vr{}ivanjem u Meki. Takvi se doga|aji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave). za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno ~inili sa mu{ricima. Ashabi u svome `ivotu sa Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja. PA@NJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave. el-Medinijj. El-Vahidi. a {to je zahtijevalo {erijatski stav u tome.” . s. Zato su oni pitali Resulullaha. Ve}ina kur'anskih ajeta temelji se na ovim op}im osnovama. ili na to pitanje. ESBABUN . Neki od njih su se dotakli toga u svojim tefsirima Kur'ana. a najpoznatiji me|u njima je: Ali b. sada{njosti i ukazuje na budu}nost. po vanj{tini ukazuju na upotpunjavanje du`nosti i propisa.NUZUL (POVODI OBJA VE) OBJAVE) Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allaha i ono {to se objavljuje. koji je napisao svoje poznato djelo na tu temu: “Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul. a neki su napisali i zasebna djela na tu temu.. To je upotpunjavanje blagodati. o {erijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj doga|aj.

v. s.. a dio njega nije dopro do mene. i koji su poznavali povode i tra`ili znanje o tome i bili uporni u tome. kao {to je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen mu` Evs b. Prenosi se od Ai{e.” Ovakav je bio put uleme. prenosi se od Ibn-Abbasa. pa je povikao: 'O ljudi!' . 2. da bude Poslanik upitan o ne~emu i da to bude povod objave Kur'ana.v. Samo {to se to desilo.v.pa su se oni sakupili. A on je rekao: '[ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica dolazi iza ovoga brda.a. es-Samit.a.' 70. samo si nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao.' On re~e: 'Ja vas upozoravam na te{ku kaznu.s. s. DEFINICIJA SEBEBI . koji poja{njava {erijatski stav u pogledu toga. da je rekao: “Kada je objavljeno: 'I opominji svoju bli`nju rodbinu. a ona se `ali na svoga mu`a Allahovom Poslaniku. da se dogodi ne{to {to biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim. na{ih prethodnika. s..32 Islamsko znanje NA [TO SE MO@E OSLONITI U VANJU POVODA OBJA VE POZNA POZNAV OBJAVE Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha. kad do|e D`ibril sa ovim ajetima: 'Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala. osim sa rivajetom i slu{anjem od onoga koji je bio svjedok Objave. Npr. ^ujem glas Havle bint Sa'lebe.s.NUZULA Sebebi-nuzul obuhvata dva na~ina: 1. radijallahu anha.' A Ebu-Leheb re~e: 'Proklet da si.. El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i ka`e: “Nije ispravan govor o povodima Objave. na Saffu. a ona se `alila zbog toga. ili od ashaba. koji su se bojali da ka`u ne{to o ovoj temi sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost.s.. si{ao je Poslanik. da je rekla: “Blagoslovljen je onaj ~iji sluh sve dosti`e.a. i objavljena je sura: 'Neka propadne Ebu-Leheb i propao je”'.”' 71 . da li biste vjerovali?' Reko{e: 'Ne poznajemo te kao la{ca.

da li je ona u op}oj formi ili u posebnom povodu: 1. A ukoliko je sebeb poseban. 4. 3. Ka`e Ibn-Tejmijje: “Poznavanje sebebi-nuzula poma`e razumijevanju ajeta. Ovo je ispravno mi{ljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mud`tehidi ovoga ummeta. 2. ili pitanja i tra`enja tuma~enja. a u svemu tome je Allahova milost prema ummetu. ve} je objava Kur'ana po~ela sa akidom i imanom. obja{njenje mudrosti koja je dovela do odre|ivanja nekog propisa i spoznaja bri`nosti [erijata za op}im interesima u lije~enju dru{tvenih bolesti. a ajet objavljen u op}oj formi. kada tekst sadr`i op}enito zna~enje onoga {to je objavljeno.Islamsko znanje 33 Ovo ne zna~i da ~ovjek treba tra`iti za svaki ajet neki povod. Znanje o povodima daje znanje o onome {to je nastalo povodom toga”. 5. POUKA JE U OP]OJ FORMI. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odre|eni ajet kako se ne bi rije~i na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mr`nje ili ljubavi. a posebno sa posebnim. Ajet je . A NE U POSEBNOM POVODU Kada se sla`e ono {to je objavljeno sa povodom po op}enitosti ili po posebnosti. Objava Kur'ana nije bila samo na osnovu doga|aja. a ne u posebnosti povoda i propis koji se uzima iz op}e forme prelazi oblik posebnosti povoda ka sli~nim povodima. u tom slu~aju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno zna~enje ajeta. Stav ve}ine uleme jeste da je pouka u op}oj formi. u tom slu~aju ulema se razilazi u pogledu pouke. sa du`nostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. tj. uzima se op}enito sa op}enitim. ograni~avanje propisa na doga|aj zbog kojeg je objavljen ajet u slu~aju kada je taj ajet objavljen sa op}om formom. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje zna~enja Kur'ana i otkrivanje nejasno}a koje skrivaju pojedini ajeti. KORISTI POZNA VANJA POZNAV POVODA OBJA VE OBJAVE Najva`nije koristi poznavanja povoda objave jesu: 1. a postoji dokaz koji ga ograni~ava.

kao kada ka`e: “Desilo se to. kao i ne~eg drugog. OBLICI POVODA OBJA VE OBJAVE Oblik povoda objave mo`e biti: 1. kada postoji vi{e predanja i svi ti rivajeti govore o povodu.. on nju obuhvata kao i druge koje su takve. kao kijas npr.v. a drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razli~it njemu.s. 3. VI[E RIV AJET A U JEDNOM POVODU RIVAJET AJETA Kada postoji vi{e rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir }e postupiti na slijede}i na~in: 1. osim ako postoji ne{to {to upu}uje da se `eli ukazati na povod Objave. poput: “Objavljen je o tome”. Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija ka`e: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” pa se jednom `eli time ukazati na povod ajeta. a ne u op}oj formi. Op}a forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike.” Tu nema proturje~nosti i cilj toga jeste tuma~enje. kada ka`e ravija (prenosilac): “Povod ovog ajeta je to. 2. 2.” Oba ova oblika imaju dvosmisleno zna~enje i mogu}nost da ajet bude objavljen povodom toga. a ne `eli se ukazati na povode objave. ali je jedno od predanja . a drugi }e se uzeti kao tefsir toga ajeta. i ako odre|eni ajet hvali ili kudi neku osobu.a. ali on obuhvata tu osobu. a drugi put na zna~enje samog ajeta. kada je jedan od oblika nejasan. U tom slu~aju uzet }e se onaj oblik koji govori o sebebu. dvosmislena forma. pa je objavljen ajet. s..” Ili kada u re~enici ima veznik “pa” koji slijedi nakon spominjanja nekog doga|aja ili pitanja. osim povodom toga. jasan tekst ili 2. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda.” Ova dva oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta.” ili “Upitan je Resulullah.34 Islamsko znanje objavljen povodom odre|ene osobe. tefsir i obja{njenje da se time ukazuje na ajet i ono {to on sadr`i. kao i sve takve osobe i slu~ajeve. poput: “Ovaj ajet je objavljen povodom toga” ili “Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga. Ili da ka`e ravija: “Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome” ili “Ne mislim da je ovaj ajet objavljen. o tome. Kada postoje}a forma ne bude jasna. Jasan je tekst npr. kako bi ostala korist od preno{enja posebnog povoda.

dat }e se prednost vjerodostojnijem predanju.” MNOGOBOBROJNOSTI OBJA VE OBJAVE SA JEDNIM POVODOM Mogu}e je da bude vi{e ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom doga|aju bude objavljeno vi{e ajeta u razli~itim surama. Neki }e re}i da ne znaju tuma~enje tog ajeta. jer je sura mekanska.” 73 Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr. u slu~aju kada postoji vi{e predanja koja su izjedna~ena po vjerodostojnosti. A Ibn-Had`er ka`e: “Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba. ukoliko je to mogu}e.72 Primjer koji on navodi ne zna~i da nosi u sebi poseban propis koji }e tek kasnije stupiti na snagu. u slu~aju da se izjedna~e rivajeti po svojoj autenti~nosti. a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vi{e sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju. Primjer toga jeste ajet: “Spa{en je onaj koji se o~isti. a u Meki nije bilo Bajrama. tada }e se predanja uskladiti. kao kazivanje onog koji je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog. 4.Islamsko znanje 35 vjerodostojnije. tada }e se dati prednost vjerodostojnijem predanju. ali postoji ne{to {to daje prednost odre|enom predanju nad drugima. niti zekata. OBJA VLJIV ANJE AJET A PRIJE PROPISA OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA Ez-Zerke{i spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da Objava prethodi propisu. . a jedno od tih zna~enja biva dokazom za propis koji }e kasnije nastupiti. 5. ve} ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vi{e zna~enja. a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do Ibn-Omera da je ajet objavljen o zekatul-fitru.

Ali. a narod je bio uporan u odbijanju istine.v. To je bio veli~anstven doga|aj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Zato je Objava silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. Blagoslovljena je no} Kadra koja je u mjesecu ramazanu. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA ODJEDNOM OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah u Svojoj Knjizi: “U mjesecu ramazanu po~elo je objavljivanje Kur'ana. Oni su na stanovi{tvu da se objavom . kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula Muhammedov ummet kojeg je Allah po~astio time iznad drugih. {to je izazvalo ~u|enje i sumnju kod naroda. prvo mi{ljenje zastupa Ibn-Abbas i ve}ina uleme. Zbog toga ulema o ovome ima dva mi{ljenja: 1. Muhammedu. koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra”74 i ka`e: “Mi smo ga objavili u no}i Kadra”75 i ka`e: “Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj no}i..36 Islamsko znanje OBJA VLJIV ANJE VI[E AJET A OBJAVLJIV VLJIVANJE AJETA O JEDNOJ OSOBI Nekada se desi vi{e doga|aja koji su vezani za jednog ashaba. Na taj na~in je prema doga|ajima Kur'an objavljivan. Jedino je proturje~nost u tome {to je objava trajala dvadeset i tri godine. Njegovo drugo objavljivanje bilo je postepeno u periodu objave.a. ubrzo im je postala jasna tajna Bo`anske mudrosti. Njegovo prvo objavljivanje bilo je u no}i Kadra. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Allah je objavio Kur'an Resulullahu. za razliku od prija{njih objavljenih knjiga. sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima. s.”76 Izme|u ovih ajeta nema opre~nosti. tako da za svaki slu~aj biva objavljen ajet. kao uputu ljudima. Poslanik nije primio objavu odjednom.s.

objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. htio da ka`e: “Pribli`ili smo vam ga da bismo vam ga objavili. a zatim postepeno objavljivanje. njegova predanja su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa.s.”77 Ovo mi{ljenje je najispravnije. s. pa ka`u da je to zbog njegove veli~ine i ~asnosti. U Meki je objava trajala trinaest.” Da Allah nije `elio da objavi Kur'an postepeno.a. Ka`e Es-Sujuti: “Tajna objave Kur'ana u cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo veli~anje i veli~anje onih kojima se on objavljuje. od po~etka poslanstva. u no}i Kadra do Bejtul-Izzeta na dunjalu~kom nebu.” 79 [to se ti~e pravca koji se bilje`i od E{-[a'bijja. Nakon toga slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i doga|ajima u periodu od pribli`no dvadeset i tri godine.Islamsko znanje 37 Kur'ana spomenutom u tri ajeta `eli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul'Izzeta na zemaljskom nebu. a to je blagoslovljena no}. njegovo objavljivanje u cjelosti. a bilje`e ga sahih predanja sa vi{e rivajeta od Ibn-Abbasa. u periodu od dvadeset i tri godine. pa do njegove smrti.a. Neka ulema poku{ala je doku~iti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do Bejtul-'Izzeta. a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine.78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u spomenuta tri ajeta odnosi na po~etak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku. Po~etak je bio u no}i Kadra u mjesecu ramazanu. zbog veli~ine njegove kod meleka. 2.{. Boravio je u Meki trinaest godina i objava mu je silazila. Za to on navodi dalje: “I kao Kur'an. Zbog toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta.v. Najispravnije je mi{ljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 1. Prenosi se od Ibn-Abbasa. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. a odatle je postepeno u skladu sa doga|ajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu. njegovo objavljivanje sa dunjalu~kog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. Umro je u svojoj {ezdeset tre}oj godini. s. iz po~asti prema onome kome se on objavljuje.” . d`. i prema potrebi ga objavljujemo. Zatim mu je nare|ena Hid`ra deset godina. 2.v. I kao da je Allah. Ali. drugo mi{ljenje pripada E{-[a'bijju... Allah je sve to objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti. a u Medini deset godina. da je rekao: “Poslaniku je Objava si{la kada je imao ~etrdeset godina.s.

Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. i to odjednom!‘ A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje u~vrstili.” 84 Tj. koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite .” 83 Ovi nam ajeti potvr|uju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je D`ibril spustio na Poslanikovo srce.inzal. Na to nam ukazuju slijede}e rije~i: “Oni koji ne vjeruju govore: ‘Trebalo je da mu Kur'an bude objavljen ~itav.a on Allahovom voljom. Zebur i Ind`il. i prema potrebi ga objavljujemo. tebi spu{ta na srce Kur'an. koji je postepeni. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: . a ne postepeno.” 81 “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. na~inite vi jednu suru sli~nu objavljenim njemu.tenzil. Trinaest godina je objava trajala u Meki. objave odjednom. da opominje{ na jasnom arapskom jeziku.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. donosi ga povjerljivi D`ibril na srce tvoje. koji ozna~ava op}enitost u objavljivanju.” 82 “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu?' .” 85 Ovaj ajet potvr|uje da su prija{nje objave odjednom objavljene i to je stav ve}ine uleme. a deset u Medini. u~inili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko u~i{ ljudima i da postane{ ~vrst. kojim se `eli ukazati na postepenost objavljivanja i . objavljene su odjedanput. sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao. Prija{nje knjige: Tevrat. Sam Kur'an potvr|uje nam njegovo postepeno objavljivanje: “I kao Kur'an. da jo{ vi{e u~vrsti vjernike u vjerovanju. a objavljujemo ga postepeno prema doga|ajima. razlikuje se od prethodnog na~ina. tj.‘” 80 I ka`e: “Reci: ‘Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek D`ibril kao istinu. A da su one bile postepeno objavljivane. Ovaj na~in objave. i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima. . Zato su se oni pitali za{to je Kur'an postepeno objavljivan. onda se ne bi nevjernici ~udili postepenosti objave Kur'ana.38 Islamsko znanje POSTEPENO OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE Ka`e Uzvi{eni Allah: “I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova. i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo.

ali je nai{ao na jak otpor i protivljenje.v. a osaburili su sve dok im nije do{la pomo} od Allaha. kao {to su saburili poslanici prije njega: “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali veliki me|u poslanicima. ne obra}aju}i pa`nju na d`ahilijet koji je prisutan kod njegova naroda. A poslanici su i prije tebe la`nim smatrani. radijallahu anha). Izazov i i'd`az Mu{rici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome.” 91 2. osim iz oholosti. Ni Poslanikov narod ne nije~e istinu. s. kako bi mu se srce u~vrstilo u istini i kako bi postao odlu~an na putu da'weta. ako oni u govor ovaj ne}e da povjeruju?”87 I vahj je silazio Poslaniku postepeno. Poslaniku su postavljali pitanja . na}i }e da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili deset ajeta. U~vr{}ivanje Poslanikova srca Resulullah. A sahih jeste i predanje da je samo objavljeno: “… osim onih koji su za borbu nesposobni” 86. nego nevjernici pori~u Allahove rije~i. tako da Allah ka`e: “Pa zar }e{ ti od tuge za njima svisnuti. Allah mu ukazuje na `ivot prija{njih poslanika koji su utjerivani u la` i koji su stavljani na muke. A Allah ka`e: “Mi znamo da tebe zaista `alosti to {to oni govore. ostali su uporni u odbijanju istine. kao i prvih deset ajeta sure “El-Mu'minun”. MUDROST POSTEPENOSTI OBJA VE KUR'ANA OBJAVE Iz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvu}i mudrosti: 1. pa su trpjeli {to su ih u la` ugonili i mu~ili sve dok im ne bi do{la pomo} Na{a. Oni. doista.s. Bilje`e se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o kazivanju o “ifku” (odgovor na potvoru Ai{e. I pored njegove jake `elje da im dostavi Objavu.Islamsko znanje 39 Onaj koji prati sahih predanja.” 89 Kur'an mu nare|uje sabur. a to je dio ajeta.” 88 “A ako i tebe budu la{cem smatrali. pozivao je ljude u vjeru.” 90 Na mudrost kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijede}i ajet: “A sve ove vijesti koje ti o pojedinim doga|ajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje u~vrstimo. manje ili vi{e od toga. jer je on poput ljetnih oblaka koji se brzo razi|u. ne okrivljuju tebe da si la`ac.a. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. pa i prije tebe su smatrani la{cima poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili..

oni ti ne}e postaviti ni jedno od svojih ~udnih pitanja.{. a da ti Mi ne}emo dati najljep{i odgovor.{. vjerovjesnika. Izazov njima i njihova nemogu}nost da do|u sa ne~im poput Kur'ana ve}i je dokaz od samog objavljivanja odjedanput. Kada god bi se desio neki doga|aj me|u njima.” 95 “Onima koji }e slijediti Poslanika. Olak{anje pam}enja i razumijevanja Kur'ana Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti ~itanje niti pisanje: “On je neukima poslao Poslanika. Njegove meleke. 3. Allah. a prenosi se od Omera. Kada god bi bio objavljen ajet. silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga ~emu se oni suprotstavljaju. koji ne}e znati ni ~itati ni pisati. u pro`ivljanje nakon smrti. a da ti Mi ne}emo odgovor i najljep{e obja{njenje navesti. Taj metod bio je prisutan i u vrijeme tabi'ina. u D`ennet i D`ehennem. Pitali su ga o Sudnjem danju: “Pitaju te o Smaku svijeta”92 i po`urivali su kaznu: “Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne. d`. po pet ajeta.”93 Allah odgovara na njihova pitanja.v. i to bi lije~ilo njihova srca. U samom po~etku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha.a. da im njegove ajete kazuje i da ih o~isti i da ih Knjizi i mudrosti nau~i. Pra}enje doga|aja i postepenost u dono{enju zakona.”97 4. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva. jednog izme|u njih. pa im Allah navodi obja{njenje za to. d`.” 96 Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko o~uvati Kur'an da je odjednom objavljen niti bi razumjeli njegovo zna~enje.. da je rekao: “U~ite Kur'an po pet ajeta.” 94 Tj. `ele}i da ispitaju njegovo poslanstvo. razumjeli bi njegovo zna~enje i pridr`avali bi se propisa u njemu. Sudnji dan. Za sve to Kur'an bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobo{tvo iz du{a mu{rika i kako bi se usadio iman u njihova srca. ashabi bi ga pamtili.. I kada god bi se oni suprotstavljali istini. ^udili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan. Njegovo postepeno objavljivanje je najvi{e pomoglo njegovom o~uvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju.. jer su prije bili u o~itoj zabludi.s. jer je D`ibril objavljivao Kur'an Poslaniku. poslanike. . Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodi~ da im se nije sa mudro{}u obra}ao i da im nije davao odgovaraju}e upute koje su ih odvratile od razvrata i poni`enosti. objavio bi presudu koja bi ih uputila na pravi put. s. jedne za drugima. obja{njavaju}i im istinu: “Oni ti ne}e ni jedan prigovor postaviti. knjige.40 Islamsko znanje tra`e}i izazov i mu'd`ize.

kao i prodaje vina sa {tetno{}u koje su prije svega grijeh. kao i sura El-Ena'm koja u sebi sadr`i osnove imana i tevhida. poput ajeta o dugu i kamati. dok su prava. a i neku korist ljudima.Islamsko znanje 41 Kur'an je nare|ivao ono {to je dobro i ~isti du{u. ustrajnost `ivota. kako je to ru`an put!” 98 Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. razvod. U Meki je propisan namaz kao i op}a osnova zekata u uporedbi sa kamatom. dok su obja{njenja toga objavljena u Medini. obja{njava halal i haram u jelu. Reci: 'Oni donose veliku {tetu.i ovaj stav zastupa ve}ina uleme . tako da su osnove me|uljudskih odnosa objavljene u Meki. te nasljedstvo objavljena sa obja{njenjem u Medini. doista. Ona prijeti {irku i mu{ricima. U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. dokaz onima koji pameti imaju. a sa lijepom opskrbom na ono {to se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog gro`|a . Zatim je objavljeno: “O vjernici. poziva ka ~uvanju imetka.'” 101 U ovom ajetu upore|uju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja. samo je {teta od njih ve}a od koristi. Time je uo~ljiva pohvala opskrbe. Osnove bra~nog prava objavljene su u Meki.” 100 Sa pi}em se u ovom ajetu `eli ukazati na ono {to opija. Zabranjivao je razvrat i ru`na djela. bu|enje razvrata i neposlu{nosti. a na ovim propisima gradi se vjera. kao i {tetno{}u po organizam. pijani nikako molitvu ne obavljajte!” 102 Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima }e trag vina biti primjetan u . osim kad pravda zahtijeva!”99 Obja{njenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa doga|ajima kroz koje su muslimani prolazili u svome d`ihadu. ~asti i krvi. du`nosti bra~nih drugova i onoga {to proizlazi iz toga. Nakon toga je objavljeno obja{njenje svega toga. To je. Svetost krvi objavljena je u Meki: “I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio. Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: “A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu. Zatim su postepeno dono{eni zakoni koji su lije~ili dru{tvene bolesti koje su bile ukorijenjene u du{ama ljudi. u uzdizanju Allahove rije~i. gubljenje imetka. Zatim je objavljeno: “Pitaju te o vinu i kocki. razum.jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pi}a. jer to je razvrat. ili kraj braka koji se zavr{ava smr}u. Zinaluk je zabranjen u Meki: “I {to dalje od bluda. obja{njavao halal i haram. dok je to izostavljeno kod opisa pi}a. A ajet ukazuje na veli~inu {tetnosti nad koristima.

povezanost izme|u ajeta i sura. te`e}i time da ga zapamti: “Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga {to prije zapamtio. a ne od Allaha. objavljen je halal i haram. radijallahu anha: “Prvo {to je objavljeno od Kur'ana jeste sura u kojoj se detaljno spominje D`ennet i D`ehennem.” 106 SAKUPLJANJE KUR'ANA I NJEGOVO RASPORE\IV ANJE RASPORE\IVANJE Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo ~uvanje. “Da je on od nekog drugog. sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti. ti prati u~enje njegovo. Na mudrost ovoga ukazuje Ai{a.” 107 .s. na Nama je da ga saberemo da bi ga ti u~io. Nakon toga je objavljeno: “O vjernici.” 105 Da je Kur'an ljudski govor koji je izre~en u razli~itim prilikama i doga|ajima koji su slijedili jedni nakon drugih. {to ne mo`emo na}i u ljudskom govoru. na Nama je da ga objasnimo. zato se toga klonite da biste postigli {to `elite. vino. [ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. na}i }e u njemu potpuni sklad. Zato dolazi zabrana pribli`avanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga {ta se u~i u namazu. {ejtanovo djelo.v. kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari.42 Islamsko znanje vrijeme namaza. koji je pokretao svoj jezik i usne izgovaraju}i Kur'an prije nego {to bi D`ibril zavr{io sa preno{enjem vahja. vidjeli bismo u njemu nepovezanost. rekli bi: ‘Nikada ne}emo ostaviti vino!’ Da je objavljeno: ‘Ne ~inite zinaluk!’. I kada su ljudi prihvatili islam.. Kada ~ovjek u~i Kur'an. A kada ga u~imo. rekli bi: ‘Nikada ne}emo napustiti zinaluk!’”104 5. povezanost zna~enja. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu. “Ovo je knjiga ~iji se ajeti mudrim redom ni`u i od vremena do vremena objavljuju. ljepotu stila. a poslije. Da je kao prvo objavljeno: ‘Ne pijte vino!’. s. pa }e re}i za sakuplja~e Kur'ana da su njegovi ~uvari.a. To zna~enje nalazimo u Allahovom govoru upu}enom Poslaniku. od Mudrog i Sveznaju}eg. u periodu od dvadeset i tri godine do{ao je ajet po ajet ili vi{e ajeta odjednom u odre|enim vremenima. Pa ho}ete li se okaniti?”103 Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. kao da su oni jedna cjelina.

jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja dokazuju da su se ashabi natjecali u pam}enju Kur'ana. kao i raspore|ivanje ajeta na odre|enu stranicu i sakupljanje njihovo u sure. koji ne ispunjavaju ove uslove. Mu'avije. On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima.s. ZAPISIVANJA S. 1.V.V. Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet. odabrao pisare Objave izme|u svojih ashaba.s. nego je Poslanik.A.v. Pored toga {to su ashabi te`ili da {to vi{e pamte Kur'ana i Poslanik. s. to ne zna~i ograni~avanje samo na njih. ili redoslijeda ajeta. razdvajanje ajeta i sura. U no}nim namazima oni bi u~ili Kur'an i kada bi neko tada pro{ao Medinom. Dovoljan dokaz da je bilo vi{e hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une. iz njihovih ku}a ~uo bi zujanje poput zujanja p~ela.s.A. Ubejja b. Poslanik. bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je i{~ekivao dolazak D`ibrila.v.S.S. NAPAMET S.V .a.s.S.. i svih sura. s. Poslanik bi prolazio pored ku}a ensarija i slu{ao bi njihovo u~enje.s.a. a bilo ih je sedamdeset.. bio veliki broj hafiza i da je hifz jedna od najupe~atljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario iznad drugih naroda.a. s.a. a nekada i po deset ajeta.v. Nai}i }emo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. poput: Alije. Me|utim.A. Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pam}enja.v. Ka'ba i Zejda . a ve}ina njih bila je raseljena po razli~itim pokrajinama i jedni od drugih su pamtili..A. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA ZAPISIV ANJA U VRIJEME RESULULLAHA. a u~ili su i svoje `ene i djecu hifzu.S.V . podsticao ih je na to i odabirao im je onoga ko bi ih pou~avao.v. a ashabi bi sve to pamtili i prihvatali u svome `ivotu. Ograni~avanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji bilje`i Buharija u tri rivajeta odnosi se na one koji su nau~ili ~itav Kur'an napamet i prou~ili ga pred Poslanikom ( i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika. jedne iza drugih. gdje se ka`e za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su u~a~i Kur'ana (hafizi).Islamsko znanje 43 Drugo je zna~enje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini. s..a. s. 2. S. Iz svega ovoga mo`emo zaklju~iti da je u vrijeme Poslanika. S. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNA^ENJU NJEGOV A NJEGOVA U^ENJA NAP AMET U VRIJEME RESULULLAHA..

v. s.s.s.a.s.s. Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha. nije to naredio. D`ibril bi dolazio svake godine u no}ima ramazana i u~io bi kod Resulullaha. Poslanik. ve} je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik. u~a~i bi ga u~ili napamet. vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife. Kad god bi neki ajet bio objavljen. a prenosi se da su: Alija b.a..v.. Nakon smrti Resulullaha.s. Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an. Mu'az b. a bilo je ajeta koji su derogirali ono {to je prethodno objavljeno.. D`ebel. Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obe}anje kojim garantuje o~uvanje Kur'ana. s. s. a da im prethodno Poslanik.s. nije bilo sakupljeno u Mushaf. a njegovo pam}enje u srcima ashaba..s. Tek nakon smrti Resulullaha.a.v.44 Islamsko znanje b. Zejd b.. a nije bio sakupljen u Mushaf. Kada se zavr{ava Objava.s.v.v. dvanaeste .a.v. Prvi me|u njima je bio Ebu-Bekr. s.a. s. r.v. ina~e bi se desile promjene. koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli od vjere. R. s. U Bici na Jemami. Kad god bi koji ajet bio objavljen. a Kur'an je bio sa~uvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama. jer je Poslanik. kitabe . Pripremio je veliku vojsku koja }e im se suprotstaviti.a. Kur'an.s.v.a. s. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta..pam}enje Kur'ana i 2.a. Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha.s. s.a... Ka'b.a.v. iza odre|enog ajeta. hifz .v. tako da je njegovo pisanje bilo u redovima. naredio da se zapi{e. a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u Mushaf. zove se: 1. s. Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su posve}ivali pisanju Kur'ana. Ebi-Talib. jer je Objava upotpunjena. Tako|er bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono {to je kod njih zapisano i ono {to su upamtili od Kur'ana. To je otpo~eo Ebu-Bekr na prijedlog Omera.v. to je bilo mogu}e.. Sabita.A. on bi im nare|ivao da ga zapi{u i ukazivao bi im na njegovo mjesto u suri. Zbog toga nije bilo mogu}e zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha. jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi zapisivali Kur'an.s.pisanje (prvo sakupljanje) SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME EBU . Sabit i Abdullah b. Mes'ud posjedovali ~itav Kur'an u vrijeme Resulullaha.a. Ubejj b. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam objavljivan. u odre|enoj suri. s. preselio je na ahiret..BEKRA. sve to nadzirao..a. s. listovima i plo~icama.

i rekao da ne mo`e uraditi ne{to {to sam Poslanik.a. a prijeti opasnost od {irenja tih borbi i zaborava Kur'ana. r.s.a. i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra.. u tebe ne sumnjamo. koji je zapisan kako ne bi do{lo do njegova gubljenja.. Ebu-Bekr.a. te stranice ostaju kod njegove k}erke Hafse. On ka`e: “I na{ao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija. s. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. Omer je bio uporan u obja{njavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah.s. sa raspore|enim surama i ajetima.v. s. nije uradio?' Ka`e Omer: 'U tome je. nije uradio... Sabita. ali nije bio sakupljen. pisao si vahj kod Resulullaha. U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on tra`i od Hafse. elHattaba.' Tako mi Allaha. bilo bi mi lak{e od naredbe da sakupim Kur'an. a sam Zejd je znao to napamet.s. tako mi Allaha. d`.a. Prenosi se od Zejda b..” Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost. Zejd po~inje sa pisanjem oslanjaju}i se na hifz u~a~a Kur'ana i na ono {to su pisari posjedovali. r. a nisam je na{ao kod drugih. Ebu-Bekr re~e: 'Do{ao mi je Omer i rekao: 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne pove}aju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra. To je zapla{ilo Omera b. a potom kod Hafse. Ovaj je ajet bio zapam}en kod mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan. da su mi naredili da prenesem neko brdo. a nakon njegove smrti to preuzima Omer. tako da se nije zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika. poginulo je sedamdeset u~a~a Kur'ana.. r.” Ove njegove rije~i ne nije~u da to nije tevaturom preneseno. @elim da naredi{ sakupljanje Kur'ana.. i od hafiza.. koji je u`ivao ugled me|u pisarima.Islamsko znanje 45 godine po Hid`ri. a kada on umre. i vidio sam u tome ono {to vidi i Omer.a.s. tako da Ebu-Bekr nare|uje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf. Sabita.v. elHattab. da je rekao: “Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi.v. s. Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha.a. ali kao takav nije na|en osim kod EbuHuzejme el-Ensarija.”' Ka`e Zejd: “Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladi}. u po~etku odbio je taj prijedlog.a. s. nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje Kur'ana u jednu zbirku. kao i mnogi drugi ashabi. Sakupljao sam Kur'an sa listova palmi i kamenih plo~a. jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami. Kod njega je bio Omer b. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr u samom po~etku odbio takav poduhvat. hajr' i nastavio je nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo ne{to {to Poslanik. dok ga Allah nije usmrtio.v. k}erke Omerove.v.s.{. hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- . ve} je njihovo zna~enje da on nije ni kod koga drugog to na{ao zapisano.a. s. pratio si i sakupljao Kur'an. On {alje po Zejda b. zatim kod Omera za njegova `ivota. nije otvorio srce EbuBekra da to prihvati.

Abdullahu b. SAKUPLJANJE KUR'ANA U VRIJEME OSMANA. Nakon toga on poziva Zejda b. a on je naredio Zejdu b.a. Me|u onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejd`anu bio je i Huzejfe b. s.a. Zubejru. Huzejfu su jako uznemirila njihova razli~ita u~enja Kur'ana i rekao je Osmanu: “Spasi ummet prije nego se razi|u. a zatim }emo ih njoj vratiti. to nije sprije~ilo uvla~enje sumnje u one koji su do{li nakon Resulullaha i koji ga nisu poznavali. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili. bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku. Se'ida b. Sami na~ini u~enja Kur'ana bili su razli~iti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. R. koji je primijetio velike razlike u na~inima u~enja koje su dovele do optu`ivanja i smatranja nevjernicima jedni drugih. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene Kur'ana i slo`ili su se da umno`e primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvr|enog na~ina u~enja Kur'ana. Mushafa Ubejja.” Hafsa ih je poslala do Osmana. ~udili bi se razli~itom u~enju Kur'ana. Hi{ama el-Kure{iju i nare|uje im da to umno`e u vi{e Mushafa. O tome on obavje{tava Osmana. te da se zapi{u na jeziku Kurej{ija. Ali. Zubejra. a borio se u Armeniji i Azerbejd`anu sa stanovnicima Iraka. el-Jeman je do{ao kod Osmana. r. el-Harisa b. Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu. Ashabi su uvidjeli da razli~ito u~enje Kur'ana mo`e dovesti do sva|a i razjedinjenja muslimana koje je te{ko izlije~iti. Sabita el-Ensariju. iako su se nalazili i pojedina~ni Mushafi kod nekog ashaba. kao {to su se razi{li jevreji i kr{}ani! Poru~i Hafsi da nam po{alje stranice kako bismo ih umno`ili u Mushafe. Sabitu... Prenosi se od Enesa: “Huzejfe b. Se'idu . Abdullaha b. Ebu-Bekr. elJeman. Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana.s. koji je vidio da je uzrok toga u onima koji pou~avaju djecu. svi bi se zadovoljili poznavaju}i da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha.a. radijallahu anha. Time se odlikuje Ebu-Bekrovo sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena EbuBekrova sakupljanja Kur'ana. poput Mushafa Alije. jer je na njemu i objavljen Kur'an. Abdurrahmana b.v. Islamska se dr`ava mnogo pro{irila i u~a~i Kur'ana razi{li su se po mnogim prostranstvima i svaki od njih je pou~avao Kur'an na na~in koji je poznavao.46 Islamsko znanje kerim objavljen. r. On {alje po Mushaf koji se nalazi kod Hafse. el-'Asa. Me|utim.A.

tada to zapi{ite jezikom Kurej{ija. On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadr`ao sedam harfova na kojima je objavljen Kur'an. Sabitom. a ostala mi{ljenja pogre{nim. jer. To ne zna~i da je ne{to od Kur'ana napu{teno. njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman ka`e: “Okupite se. Time su muslimani . jer je Kur'an objavljen na tom jeziku. Na taj na~in je Osman izbjegao razdor i mimoila`enje me|u muslimanima.Islamsko znanje 47 b. Ono {to je u~inio Osman. ustvari. Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plo~ama. To je ummet prihvatio sa poslu{no{}u i ostavio je u~enje na {est ostalih harfova (to zato {to su oni bili objavljeni kao olak{ica u~enja Kur'ana Arapima koji su poticali iz razli~itih plemena i imali razli~ita narje~ja. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an objavljen kako bi okupio ljude oko jednog u~enja Kur'ana. Osman vra}a stranice Hafsi.BEKROV A BEKROVA I OSMANOV A SAKUPLJANJA OSMANOVA Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izme|u Ebu-Bekrova i Osmanova sakupljanja.a. bez u~enja na ostalih {est harfova. a {alje u svaku pokrajinu po Mushaf.. ve} su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Abdurrahmanu b. Osmana. Ebu-Bekra. na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne zagubi ne{to iz Kur'ana sa nestankom hafiza ~ija se pogibija pove}ala u mnogim borbama. u povodu i u na~inu. nije vi{e bilo potrebe za ostalim harfovima. U~enje je bilo samo na tome harfu. ashabi su mu odobrili. ostalih {est kiraeta nije ni{ta novo i dodatno na harf po kurej{ijskom narje~ju).” Oni su tako i uradili i umno`ili su stranice u Mushafe. i napi{ite ljudima 'Imam!'” Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su postojali.. kada je svako smatrao svoje mi{ljenje najispravnijim. r. kako bi se muslimani okupili oko zajedni~kog u~enja. izuzev stranica Hafse ili Mushafa. a u svaku je pokrajinu poslao po jedan primjerak Mushafa. RAZLIKA IZME\U EBU . r. a Osman je vratio stranice Hafsi.a. Kada je prestala potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam po~eli oko toga prepirati. Hi{amu i oni su to umno`ili u Mushafe. Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu. Osman se obratio trojici Kurej{ija: “Ako se vi u ne~emu ne slo`ite sa Zejdom b. Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razli~itog u~enja Kur'ana. o ashabi Muhammeda. je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u u~enju Kur'ana koja je bila primije}ena u razli~itim pokrajinama. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. el-Harisu b. te su se ashabi ograni~ili na jedan harf. On u Medini zadr`ava jedan primjerak kojeg naziva “Imam”. el-'Asu.

[am i ~etvrti koji je Osman zadr`ao kod sebe.a. Kufu. spa{en je od Ded`ala. Basru.v. a i svi Mushafi koji su kod nas po tom su redoslijedu. Sura je grupa re~enica u Kur'anu koje imaju svoj po~etak i kraj. r. ili stavite ovaj ajet na to i to mjesto!” Osman. Neki ka`u da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku. u~enje mnogih sura u namazu potvr|uje redoslijed njihovih ajeta.. ~ak i ako je propis nekog ajeta derogiran.. [am. Ibn-Kesir (700-774) bilje`i u knjizi “Fedailul-Kur'an” da je vidio jedan o tih Kur'ana u d`amiji u Damasku.. Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se tre}e sakupljanje Kur'ana. Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odre|en vahjom).s. D`ibril bi silazio Resulullahu. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapi{u na njihovo mjesto i rekao bi im: “Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to.a u drugom predanju: “Ko prou~i zadnjih deset ajeta sure El-Kehf. O Mushafima koji su bili kod Osmana te{ko je re}i gdje se nalaze. s. a neki su kratki.a.48 Islamsko znanje za{ti}eni od bilo kakve izmjene u Kur'anu.s. a mi{ljenje Es-Sujutija jeste da je ovo mi{ljenje najispravnije. Jemen. Ulema se razi{la u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razli~ite pokrajine. Tako|er je Poslanik u~io Kur'an pred D`ibrilom. a to je bilo 25..” . Ajet je re~enica koja kao Allahov govor pripada odre|enoj suri. Drugi tvrde da su bila ~etiri Mushafa koji su poslani u Kufu. s. s. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti ajeta u odre|enoj suri. Bahrejn i Medinu. Basru. To u~enje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas.s.v. Prenosi se hadisom merfuom (~iji lanac prenosilaca dose`e do Poslanika. od Ebu-Derda'a: “Ko nau~i napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf.a.a. donose}i mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su prethodno objavljeni. godine po Hid`ri. u [amu. a zadnje godine svog `ivota pred D`ibrilom prou~io je Kur'an dva puta.v.” Poslanikovo. koji mu je svake godine dolazio u mjesecu ramazanu. REDOSLIJED AJET A I SURA AJETA Kur'an sadr`i sure i ajete koji se razlikuju po du`ini. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu tevqifijj.. neki su dugi.. . Tre}i ka`u da ih je bilo pet. prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri.

: 'Ovako je objavljeno!' .v. sa~ekao sam ga dok preda selam.s.s.v. s...a. s.v. s.a. r. Takav redoslijed mi i danas imamo.' Zatim je Resulullah.s. pou~io i re~e mi Resulullah.v. OBJA VLJIV ANJE KUR'ANA OBJAVLJIV VLJIVANJE NA SEDAM HARFOV A (NARJE^JA) HARFOVA Arapi su govorili na vi{e dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se razlikovala u glasovima. pa sam mu se obratio i tra`io da pove}a.a.v. harfova. kao {to su i sami ajeti bili raspore|eni..Islamsko znanje 49 REDOSLIJED SURA Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj .a.s. el-Hattaba.v.' Rekao je Resulullah. pa je pove}ao.s.v.a.v. s. s.v. tako|er.a.a. s.a.s.s.a. a ti si me pou~io suri El-Furkan. s. s. ve} su svi to s odobrenjem prihvatili. a Kurej{ije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine Ka'bi.a. r. Time je olak{ano u~enje.a. Arapi su govorili razli~itim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an ~ije ih raznoliko u~enje obuhvata.: 'D`ibril me je nau~io u~enje Kur'ana na jednom dijalektu..a. Slu{ao sam njegovo u~enje. bio je po tom redoslijedu i niko mu nije prigovorio na tome. rekao: 'U~i. a Osmanov Kur'an. tako da je zavr{io na sedam dijalekata. o Omere!' U~io sam suru na na~in na koji me Resulullah. zatim sam ga povukao za ko{ulju i upitao: 'Ko te pou~io ovim surama?' Rekao je: 'Pou~io me Resulullah. sure su bile poredane po svome redoslijedu. Svako pleme imalo je u rije~ima svoju melodi~nost koja se razlikovala od drugih plemena.v. Rekao sam: 'O Resulullah.tj. rekao: 'Ovako je objavljeno. Jedva sam ga pratio u namazu. pa je Resulullah.a.s.' Rekao sam mu: 'Nije ta~no' . a ti Hi{ame u~i!' On je prou~io onaj dijalekat kojeg sam ~uo da u~i..'”108 Prenosi se od Omera b. Omere. preuzeo onako kako mu je D`ibril naredio od Njegova Gospodara. Hakima kako u~i suru El-Furkan za `ivota Resulullaha. ~uo sam ovoga kako u~i suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi pou~io. da je rekao: “Rekao je Resulullah.s. Prenosi se od Ibn-'Abbasa. s. harfovima i njihovoj zvu~nosti..s. brige oko Harema i nadzora trgovine. Zbog toga se i jezik Kurej{ija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije ~udo {to je Kur'an objavljen na tom jeziku. napajanja had`ija. a u~io je na dijalektima koje ja nisam ~uo od Resulullaha. s. da je rekao: “^uo sam Hi{ama b. redoslijed kojeg je Resulullah.v.: 'Pusti ga. s. Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata.. a zatim sam ga odveo do Resulullaha. pam}enje i razumijevanje Kur'ana.s. U vrijeme Muhammeda.

Nafi'..a. du`ine. zajedni~kih za sve jezike. Mudrost objave Kur'ana na sedam narje~ja ogleda se u slijede}em: 1.. sa jednim zna~enjem. iako isti njihov broj dovodi do pomisli na jednakost me|u njima.. Ibn-Amir i Ibn-Kesir.s. a od vremena ashaba ljudi slijede njihov put u u~enju. Tako|er je i u vrijeme tabiina posve}ena velika pa`nja kiraetima. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr.s. Kur'an kao mu'd`iza u svome zna~enju i propisima. kratko}e i drugog. starci i nemo}ni. s. uklapanja. a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do Resulullaha. Od njih su preuzeli u~enje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine. s. Kiraeti ne ozna~avaju sedam narje~ja. sluge.a. ve} on je mu'd`iza za sva narje~ja. Ibn-Mes'ud. Ebu-Musa el-E{'ari i drugi. Svi su oni uvr{teni u jedno narje~je.u~a~ u izgovaranju Kur'ana. olak{avanje u~enja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni.a. Oni su mutevatir ~vrstim senedom preneseni od Resulullaha.v.s. Alijj.' Rekao je D`ibril: 'Neka u~e Kur'an na sedam narje~ja!'”. KIRAETI I U^A^I Kiraet (~itanje. Hamza.v. Terminolo{ki: kiraet ozna~ava jedan od pravaca koji slijedi imam . 3. s.s. D`ibrila kod Ahd`aril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim rje{enjima i id`tihadu na osnovu kiraeta sedam harfova. a tabiini su postali imami koji su bili uzor u u~enju i kojima su hrlili ljudi.v. Basri i [amu.v. u~enje) nastalo je od glagola qaree (~itati). Asim. da je rekao: “Sreo je Resulullah. Prenosi se od Ubejja.50 Islamsko znanje A zatim je Resulullah. Neki od njih bili su u Medini. neki u Meki. na~ina izgovora. a to je .110 2. s. a koji se razlikuje od drugih pravaca. nagla{avanja krupno}e ili tanko}e. a koji obuhvataju jedno zna~enje. Me|u njima su sedmerica imama kojima se pripisuje sedam kiraeta. rekao: 'Ovaj je Kur'an objavljen na sedam dijalekata i u~ite ono {to je lahko od njih!'”109 Ve}ina uleme smatra da sedam harfova (narje~ja) ozna~ava sedam dijalekata kojima govore Arapi. tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima. Time nestaje razlike izme|u tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim ili vi{e izraza. me|u njima su djeca. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u u~enju me|u ljudima. Zejd b. Kufi. Ti dijalekti su se me|usobno razlikovali u obja{njavanju zna~enja rije~i. El-Kisai. Kur'an kao mu'd`iza koja odgovara prirodi jezika Arapa. Kur'an je objavljen kao izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa. a nastali su na osnovu dijalekata. Sabit.a. prekida. Razli~ite promjene u formama izra`avanja u pojedinim rije~ima i harfovima ~ine da kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. Poznati u~a~i me|u ashabima bili su: Ubejj.

: 'Ko prou~i harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo. a neka ulema smatra da je njeno u~enje vad`ib. naziva se ted`vidom. kao {to smo spomenuli. 2.v. da prou~i bismilu na po~etku svake sure. ADABI U^ENJA Lijepo je da u~a~ Kur'ana postupi na slijede}i na~in: 1. da razmi{lja o onome {to u~i. Resulullah.Sedam harfova (narje~ja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih prethodno prikazali. s. U vrijeme Osmana. da prou~i e'uzu na po~etku u~enja. a i danas. Prenosi se od Ibn-Mes'uda. da njegovo u~enje bude razgovijetno i pravilno. Mes'uda kojem je dat lijep glas i ted`vid Kur'ana. ljepota izgovora sa njegovom pravilno{}u bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti. a jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'”111 Na{i prethodnici veliku pa`nju posve}ivali su Kur'anu.s. 5. napisan je Mushaf na jednom narje~ju.v.TED@VID I ADABI U^ENJA KUR'ANA Abdullah b. druge pou~avali. U~ili su ga napamet. a i na slu{aocu koji razumije zna~enje Kur'ana i tajne njegova i'd`aza (natprirodnosti). 8. ka`e: “Ko `eli da u~i Kur'an lijepo kao {to je objavljen. lijepo ga po ted`vidu u~ili i radili u skladu sa njim. Davanje harfovima njihovih prava.a. vra}anje svakog harfa na njegovo ishodi{te i osnovu. Po`eljno je da ~ovjek u~i Kur'an {to vi{e mo`e. tj. i onoga {to slijedi i onoga {to mu prethodi. neka ga u~i kiraetom Ibn Ummi-Abda”.s.Islamsko znanje 51 narje~je Kurej{ija. kada su se pove}ale borbe i strah od fitneta.a. ET . s. U pro{losti. jer to je i cilj u~enja. 6. a u~enje sa iskrenim nijetom se nagra|uje. da njegovo u~enje bude sa skru{eno{}u i smireno{}u. Mes'ud imao je lijep glas.. 4. Abdullaha b. Ted`vid sadr`i pravila koja se zasnivaju na ishodi{tima harfova i ~uvanju veze izme|u harfa. ulema posve}uje veliku pa`nju u~enju Kur'ana kako bi izgovor bio pravilan. da upotrijebi misvak prije po~etka u~enja. 7. 3. ali se on ne posti`e samo poznavanjem pravila ve} u~enjem i vje`bom. iako je u~enje dozvoljeno i onome koji nije sa abdestom. da je rekao: “Rekao je Resulullah. da bude na ~istom mjestu. uzme abdest. a to je da njegovo srce bude . izuzev “beraeta” (sura Et-Tevba). jer je to najbolji zikr. iskazuju}i na taj na~in po{tovanje prema onom {to u~i. a njegovo u~enje je ostavljalo traga na samom u~a~u.

jer oni vra}aju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete. . njihovo je zna~enje uvijek jedno. Sve je to obja{njeno jasnim ajetima koji su sr` Knjige i u pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoila`enje me|u muslimanima. 10. kao opomenu ljudima i obja{njenje ispravnog vjerovanja. jezi~kim oblicima i na~inima. Pored toga {to su spomenute osnove vjere. Furkan. d`. a lijep glas vi{e djeluje na du{u.. ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je. tevbi. Me|utim. JASNI I NEJASNI AJETI Allah objavljuje Svoju Knjigu. spomenuti su i ogranci koji proizilaze iz njih. Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji znaju. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni. ili ako uznemiruje klanja~e.52 Islamsko znanje zaokupljeno onim {ta u~i. Ukoliko se u~a~ boji da takvo njegovo u~enje ne bude zbog prikazivanja drugima. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i osnove vjere koju trebaju slijediti. kazni. 112 9. Ajeti li~e jedni drugima i njihovo zna~enje se sla`e.. jer je Kur'an ukras lijepom glasu. da uljep{a u~enje lijepim glasom. a to uti~e na bu|enje srca i obnavljanje njegove djelatnosti te na usmjeravanje sluha na u~enje Kur'ana. milosti. Sve to djeluje i na slu{aoce i usmjerava ih na razmi{ljanje o Allahovim ajetima.{. tako da se ra`alosti i pla~e kod ajeta koji govore o strahu i prijetnjama. koja odvaja istinu od neistine. 11. Allah.” 113 Osnove se islama u Kur'anu na vi{e mjesta ponavljaju i to sa razli~itim izrazima. da u~i naglas {to je bolje.. Ni tu ne mo`e do}i do razila`enja kod mud`tehida koji su upu}eni u znanje. te da njegovi osje}aji budu uskla|eni sa ajetima koji govore o istigfaru. da djeluju na njega ajeti obe}anja i prijetnje. pouku primili”. onda je bolje u~enje u sebi. Allah ka`e: “Knjiga ~iji su ajeti jasno izlo`eni.

potpunosti. Kada ka`emo za neki govor da je muhkem. to zna~i da je to sli~an govor jedan drugom tako da jedan drugog potvr|uje. a ne od Allaha. od Mudrog i Sveznaju}eg.” 116 Kada ka`emo za neki govor da je mute{abih. a to su: sprije~iti. Primjer toga imamo u kur'anskom opisu d`enetlija. jasan govor koji razdvaja istinu od neistine.” 114 “Elif.” 115 Kur'an je u cjelini muhkem. Knjigu sli~nu po smislu. Ra. Ovo je op}i ihkam . Ovo je op}i te{abuh . precizan.jasno}a. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an govori.jasan. to zna~i da on pravi razliku izme|u istine i neistine. suprotno tome. Ovo su ajeti mudre Knjige. to se ne nare|uje na drugom mjestu. pa ka`e: “Elif. razdvojiti izme|u dvije stvari. u svome op}em zna~enju ne nije~u jedni druge. Njegov govor i zna~enje jesu jasni. Ovo je Knjiga ~iji se ajeti pomno ni`u i od vremena do vremena objavljuju. kojima }e se donijeti plodovi za koje }e oni misliti da su ih prije jeli i Allah ka`e: “A bit }e im davani samo njima sli~ni. tj. Allah opisuje Kur'an u cjelini da je muhkem. a on je i sli~an ajeti potvr|uju jedni druge. precizno. Lam. Svi ajeti u Kur'anu. takav da njegovi ajeti li~e jedni drugima u savr{enstvu. ~ije se pouke ponavljaju. pravi razliku izme|u istine i neistine. pravdu od nepravde. U njemu nema suprotnosti i razlika.” 118 . iako se rije~i i na~in prikaza razlikuje. tj.vladar spre~ava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe. Allah ka`e: “Da je on od nekog drugog.sli~nost. Mute{abih u arapskom jeziku ozna~ava sli~nost jedne stvari drugoj i nemogu}nost pravljenja razlike izme|u njih zbog toga.Islamsko znanje 53 OP]I IHKAM (JASNO]A) I OP]I TE[ABUH (SLI^NOST) Muhkem u arapskom jeziku ima vi{e zna~enja. muhkem i mute{abih. Kur'an je u cjelini muhkem . ve} se nare|uje to ili sli~no tome. Kada se u Kur'anu ne{to nare|uje. Ra. sigurno bi u njemu na{li mnoga nesuglasja. Muhkem ozna~ava ne{to jasno. Lam.”117 Kur'an je u cjelini mute{abih. Allah u cjelini opisuje Kur'an da je mute{abih i ka`e: “Allah objavljuje Najljep{i govor. Hakim .

A to je zna~enje Allahovih. Na osnovu ovoga su rije~i Ai{e: “Resulullah. Allahu moj!” .' A samo razumom obdareni shva}aju. tj. prijetnjama i obe}anjima. haramu. te ajeti o halalu. s. 2. `eljni smutnji i svog tuma~enja. Stvarnost Allahova bi}a. mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. naredbama. oprosti mi. mute{abih: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti na vi{e na~ina.” 119 U zna~enju ovih ajeta ima vi{e mi{ljenja: 1. u njoj su ajeti jasni. mute{abih: ono {to nije razumljivo samo po sebi.. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem odrediti novo zna~enje koje je manje vjerovatno. muhkem: ono ~ije je zna~enje razumljivo u potpunosti iz ajeta. slijede one {to su manje jasni. tako da je potrebno tra`iti drugi dokaz za to. a to je govor kojim se obja{njava ne{to kako bi se razumjelo zna~enje toga. te'vil u zna~enju tefsira.s. smatraju}i to te'vilom u njegovom tre}em zna~enju. sve je od Gospodara na{eg. su{tina govora. stvarno{}u na koju nam ukazuje govor. Tvojom hvaljenosti. Te'vil ima tri zna~enja: 1. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete. A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore: 'Mi vjerujemo u njih. 3.” 120 Oni koji prave stanku na rije~ima: “A tuma~enje njihovo zna samo Allah”. d`. Njegovih svojstva i imena. su{tinu na{eg povratka Njemu niko ne zna do Allah. muhkem: ono ~ije se zna~enje mo`e protuma~iti samo na jedan na~in.54 Islamsko znanje POSEBNO ZNA^ENJE IHKAMA I TE[ABUHA O ovoj vrsti ihkama i te{abuha Allah ka`e: “On tebi objavljuje Knjigu.a. A tuma~enje njihovo zna samo Allah. oni su sr` Knjige. Oni koji . muhkem: ono {to je razumljivo samo po sebi. Oni ~ija su srca pokvarena. a drugi su manje jasni. Na osnovu toga te'vil onoga ~ime nas Allah. te'vil je stvarnost. kaznama. mute{abih: ono ~ije je zna~enje Allah zadr`ao kod Sebe. tako da nije potrebno tra`iti drugi dokaz za to. d`.v. 2. ~ine rije~i:”A oni koji su dobro u nauku upu}eni govore” po~etkom nove misli. obavje{tava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost. u~io bi na ruku'u i na sed`di: “Neka si slavljen.. {. su{tina Njegova bi}a i onoga {to On posjeduje od svojstava.{. 3.te'vilio bi Kur'an”. Allahu moj Gospodaru na{. rije~i: “Veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i tra`i oprosta od Njega..

sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru. Zbog toga je neispravno da ka`emo: ova rije~ se tuma~i tako {to se udaljava od njenog pravog zna~enja i daje joj se novo zna~enje koje je manje vjerovatno. Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga {to se mo`e Allahu pripisati kao sli~nost stvorenjima.rekli: “Istiva”. On nam to prikazuje rije~ima ~ija zna~enja li~e onome {to je nama poznato. tefsirom. kojeg ne zna niko do Allah Uzvi{eni. onda je neispravno da Mu pripi{emo i mo}. kao i to da je na ahiretu ljep{e nego na dunjaluku. O Mud`ahidu. jer stvorenja posjeduju ruku. U Kur'anu postoje rije~i koje su mute{abih (sli~ne) i njihovo zna~enje li~i zna~enju rije~i koje mi poznajemo. s tim da je stvarnost toga druga~ija od stvarnosti kakvu mi vidimo. D`ennet i D`ehennem: “…u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromjenjena ukusa. ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu. i rijeke od meda procije|enog. Na ahiretu postoji mizan. uzvisio se na Ar{“ . Zbog toga su protuma~ili rije~ “ruka” kao mo} . njegova kakvo}a je nepoznata. te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim zna~enjem davanje njemu novog zna~enja koje je manje vjerovatno. on ti je dovoljan. Kada Allah opisuje Sudnji dan. i }ilimi ra{ireni.oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom zna~enju. a pitanje o tome je bid'at -novotarija. a kada se spomene da on te'vili mute{abih ajete. Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tuma~e “ruku” kao mo}.Islamsko znanje 55 prave stanku na rije~ima: “…i oni koji su dobro u nauku upu}eni” smatraju}i harf “vav” veznikom. iman u to je vad`ib. jer oni zna~enju koje nije~u daju novo zna~enje koje tako|er postoji kod stvorenja.kudret.. Iako izme|u Allahovih imena i svojstava postoji sli~nost. Ako je po njihovom mi{ljenju neispravno pripisati Allahu ruku zbog sli~nosti sa stvorenjima. jer stvorenja imaju i mo}. ve} je mimoila`enje u shvatanju samog zna~enja te'vila. te{abuh. stvarnost Stvoritelja i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. Zna~enje je te rije~i poznato.. i jastuci poredani. oni time `ele izbje}i da pripi{u Allahu ruku. i drugi od prethodnika. `eli se re}i da on zna njihov tefsir. poznatom mufessiru.” Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izme|u dva pravca. i pehari postavljeni. ka`e Es-Sevri: “Ako ima{ tefsir od Mud`ahida. prijatna onima koji piju. . Zbog toga su Malik.” 121 “U njemu su i divani skupocjeni. a ne po~etkom nove misli . Oni time sami sebi proturje~e. i rijeke od vina. tj.” 122 Mi znamo {ta to zna~i i u to vjerujemo. POKU\ENI TE'VIL Poku|eni te'vil jeste mijenjanje osnovnog zna~enja rije~i. ali stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. kada su upitani o Allahovim rije~ima: “Milostivi.

. 125 tj. mo`e se podrazumijevati Allah. a oni }e biti pitani. zato Meni robujte. jer je On Taj Koji derogira.Mi smo zabilje`ili sve {to ste uradili”. Zakonodavac. Nesh zna~i i prenijeti ne{to sa jednog mjesta na drugo. njihovo me|usobno opho|enje sa ljudima i ibadete. nesh zna~i derogiranje ili stavljanje van snage odre|enog {erijatskog propisa na osnovu druge {erijatske odredbe. kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe.'” 123 Propisi o ibadetima i me|usobnom pona{anju me|u ljudima imaju za cilj odgajanje du{e. Pod re~i EnNasih. {to je i spomenuto u slijede}em ajetu: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo. Zbog toga se put da'weta u samom po~etku razlikuje od njegova na~ina nakon formiranja i gradnje ~vrste zajednice. a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. Vjerovanje je uvijek bilo isto. Ono {to je odgovaralo jednom narodu u njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu.” 124 Zato nam ne treba biti ~udno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom koji je u koristi robovima. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. Me|utim. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e?” 126 . DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO Nesh u arapskom jeziku zna~i ne{to otkloniti i izbrisati.56 Islamsko znanje DEROGIRAJU]I (NASIH) I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi njihovo vjerovanje. Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena od Allaha.. o~uvanje ~iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi. Terminolo{ki. Koji sve obuhva}a Svojim Znanjem: “On ne}e biti pitan za ono {to radi. pa se ka`e: vjetar je izbrisao tragove. To zna~enje upotrebljeno je i u slijede}em ajetu: “. tako da se ka`e da je ne{to preneseno iz knjige na drugo mjesto. nepromjenjivo i uvijek je bila jedna vjera u jednog Gospodara i sa takvim vjerovanjem dolazili su svi poslanici: “Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali. preno{enje djela u suhufe. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo.

{. bit }e mu to od grijeha iskupljenje. s tim da to tra`enje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu. Njegovim sifatima. jer su ograni~eni vremenom.. Oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. da propis na kojem se vr{i derogacija bude {erijatski propis. a to su: 1. ka`e o d`ihadu: “A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili. moralnim osobinama i osnovama ibadeta. Allah. Postoje {artovi da bi derogacija bila va`e}a. knjigama.” 129 “I oglasi ljudima had`! . d`. Ti su ajeti jasni u tra`enju ili su u izjavnom obliku koji imaju zna~enje naredbe ili zabrane.. Oni su ograni~eni vremenom i u tom slu~aju derogacija nije va`e}a. Primjer toga jeste ajet: “Ali vi oprostite i preko toga pre|ite. Ebi-Talib: “Jedna grupa u~enjaka ka`e da su {erijatski tekstovi koji su ograni~eni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani. a ajet koji je ograni~en vremenom nema u sebi derogaciju. Zato se ka`e: ovaj ajet derogira drugi ajet.” 131 Allah. NA KOJIM AJETIMA SE DE[A VA DEROGACIJA DE[AV Iz prethodnog izlaganja mo`emo zaklju~iti da se derogacija ne de{ava. propisuje vam se post. a ovaj propis derogira drugi propis. i nos za nos.. dok Allah Svoju odluku ne donese!”127 Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran. jer je ograni~en vremenom. jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni .{. da biste se grijeha klonili.{. ka`e: “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisao Nuhu i ono {to objavljujemo tebi. a da rane treba uzvratiti. dolazit }e iz mjesta dalekih. Ka`e Mekkijj b. 2. Mensuh je propis koji je stavljen van snage. ina~e bi taj propis prestao biti punova`e}i nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u derogaciju. poslanicima.{erijati. d`.Islamsko znanje 57 Tako|er se pod rije~ju nasih misli i na ajet i na ono {to se zna da je u njemu nesh. ka`e o odmazdi: “Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu.” 130 Allah. A onome ko od odmazde odustane. osim u ajetima naredbe i zabrane. i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!'” 128 “O vjernici. 3. kao {to je propisan onima prije vas. pravi su nasilnici. i uho za uho. i zub za zub.dolazit }e ti pje{ke i na kamilama iznurenim. i oko za oko.”132 . d`. Sudnjem danu. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude {erijatski tekst koji je objavljen nakon teksta derogiranog propisa. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ograni~en samo jednim vremenom.

da je pro{ao pored nekog kadije i rekao mu: “Poznaje{ li nasih i mensuh?” Rekao je: “Ne. pravnika i mufessira kako ne bi pomije{ali propise.v. poput prijetnje i obe}anja. kojeg smo u~ili dok nije uzdignut”. “Prenosi se da je Ibn-Abbas o rije~ima Uzvi{enog: “On daruje mudrost onome kome ho}e. KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKV A KAKVA JE V A@NOST NJENOG POZNA VANJA VA@NOST POZNAV Nema sumnje da je u poznavanju derogiraju}ih i derogiranih ajeta velika va`nost za svakog fakiha.” Rekao mu je: “Propao si i upropastio si druge.a. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vi{e na~ina: 1. poput hadisa: “Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima. d`. jasno preno{enje od Resulullaha. . r. slaganje islamskog ummeta da je odre|eni tekst nasih. a drugi mensuh. Zbog tog razloga postoje mnogi hadisi koji podsti~u ~ovjeka na njihovo poznavanje.... ili od njegovih ashaba. s. Prenosi se od Alijje. rije~i nekog mufessira. koji je prvi. u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u zna~enju tra`enja.”133 Tako|er.{. vremena objave i halala i harama.. ka`e o ahlaku: “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno .s. muhkema i mute{abiha. a onaj kome je mudrost darovana darovan je blagom neizmjernim” 134 rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha. a koji zadnji objavljen. 2.a.. poznavanje vremena objavljivanja propisa. U derogaciji se ne mo`e osloniti na id`tihad. vidljivu opre~nost me|u dokazima. ali ih sad posje}ujte!”135 Poput toga je govor Enesa o stanovnicima Me'une: “O njima je objavljen Kur'an.58 Islamsko znanje Allah. 3. a niti na prenosioca koji je kasno primio islam.

Okretanje prema Bejtul-Makdisu je bilo potvr|eno sunnetom. derogacija sunneta sunnetom. Dolazi objava Kur'anom i derogira to rije~ima: “I okreni lice svoje prema ~asnom Hramu!” 139 Obaveza posta na dan 'a{ure potvr|ena je sunnetom. b) derogacija ahad sunneta (pojedina~nih predanja) sa ahadom. a oko ~etvrte su razila`enja koju ve}ina uleme ne dozvoljava.140 4. Zar ti ne zna{ da Allah sve mo`e”. . ali to Kur'an derogira ajetom koji nam propisuje post u ramazanu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e neka ga u postu provede!”. a da bolji od njega ili sli~an njemu ne donesemo. a u Kur'anu nema ajeta koji to potvr|uje. To je samo objava koja mu se obznanjuje. da bi objasnio ljudima ono {to im se objavljuje. Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir sunnetom.Islamsko znanje 59 VRSTE DEROGACIJE Derogacija se dijeli na ~etiri vrste: 1. Ajet koji je propisivao iddet od godinu dana `eni ~iji je mu` umro. Uzvi{eni Allah ka`e: “On ne govori po hiru svome. derogacija sunneta Kur'anom.To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife. d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. i da bi oni razmislili. jer je sve to vahj . c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom. 2. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom. Derogacija id`maom ili kijasom nije dozvoljena po ispravnom mi{ljenju. derogacija Kur'ana Kur'anom.138 3.objava. Prve su tri derogacije dozvoljene. Ovu vrstu derogacije dozvoljava ve}ina uleme. Islamska ulema slo`ila se da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje mogu}e. jer sunnet nije bolji od Kur'ana. Ova derogacija sadr`i ~etiri podvrste: a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom. derogiran je ajetom koji propisuje iddet od ~etiri mjeseca i deset dana. te Ahmed po jednom rivajetu. To dokazuju ajetom: “Mi nijedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav potisnemo.” 137 Imami [afija.”136 “A tebi objavljujemo Kur'an.

Vremenom.. uvidjet }emo da je pun onog {to je Allah. ~ovjek je nau~no napredovao i dolazio do novih spoznaja. I pored toga. i ono {to je najvi{e djelovalo na njega bile su osjetilne mu'd`ize. d`. jer njegov razum nije dostigao stupanj spoznaje.. d`. to je zna~ilo pove}avanje sevaba. Pa ako bude vi{e od dvije `ene. `elja za dobrobiti ummetu i davanje olak{ica njemu. ako ostavlja imetak. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'd`ize kojima je Allah.{.SA VR[ENSTVO SAVR[ENSTVO I NA TPRIRODNI DOKAZ NATPRIRODNI Kada pogledamo svemir oko nas.. PRIMJER NESHA “Kada neko od vas bude na samrti. nas nije ostavio bez upute koju nam je povremeno slao kako bismo bili u stanju da organizujemo svoj `ivot na ~vrstim osnovama. Ako je derogacija nosila u sebi pote{ko}u ummetu. ku{nja zadu`ene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu. podr`avao Svoje poslanike.60 Islamsko znanje MUDROSTI NESHA Mudrosti koje se kriju iza nesha su: o~uvanje dobrobiti ljudi. To je bio njihov dokaz istinitosti. ^ovjek je ~esto odbijao pokornost poslanicima.”141 Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: “Allah vam nare|uje da od djece va{e mu{kom pripadne koliko dvoma `enama.” 142 KUR'ANSKI I'D@AZ . Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu . to je zna~ilo lahko}u u izvr{avanju propisa. a i dokaz nadnaravnosti i nemo}i ljudi da im se suprotstave. Allah. njima dvije tre}ine onoga {to je ostavio. Allah nam je daruju}i mo} razmi{ljanja podredio sve {to se nalazi na nebesima i na Zemlji i to dao nama na uslugu.{.{. d`. stvorio. razvoj islamskog zakonodavstva do najvi{eg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom dru{tva. a sve to mnogo je ve}e od nas samih.. a ako je nosila olak{icu u sebi. propisuje vam se kao obaveza onima koji se Allaha boje da pravedno u~ini oporuku roditeljima i bli`njima.. pravdaju}i se tim {to su i oni ljudi.

Oni su imali mu'd`ize koje su odgovarale tom narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti. “Reci: 'Kad bi se svi ljudi i d`ini udru`ili da sa~ine jedan ovakav Kur'an. izazov putem deset sura. Objavom uputio izazov Arapima u tri etape: 1. ako je istina {to tvrdite! A ako vam se ne odazovu.s. izmi{ljenih sura.. o`ivljavanje mrtvih Allahovom.. izazov cijelim Kur'anom koji je upu}en ljudima i d`inima zajedno. Prija{nji poslanici nosili su sa sobom mu'd`ize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogu}nost suprotstavljanja. nije u stanju da mu se suprotstavi jer Kur’an u sebi nosi istinu koja je neoboriva. ^asnim Kur'anom. s. Kur'anu. kao i nemo}i svih generacija i naroda nakon njih. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im ni{ta preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. lije~enje gubavca i slijepca.a. onda znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem'”. Koliko god nau~nici otkrili ne{to od njegovih zakona. to je mu'd`iza Kur'ana sa onim {to ona nosi od nauke i spoznaje. Prou~avanjem i'd`aza ~ovjeku se otkrivaju nova saznanja. I'd`az u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva putem nemo}i Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vje~noj mu'd`izi. d`. Kada se potvrdi nemo}. oni . 143 2.v. DEFINICIJA I'D@AZA I NJEGOV A POTVRDA NJEGOVA I'd`az zna~i: potvr|ivanje nemo}i.v. rije~ima: “Zar oni da govore: 'On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa sa~inite vi deset Kur'anu sli~nih. u pomo} pozovite. od onih koje pored Allaha vjerujete.. 144 3. ne bi sa~inili. Primjeri takvih mu'd`iza su: Musaov {tap i ruka. Mu'd`iza je djelo koje je povezano sa izazovom.{.'”145 . a kojem je nemogu}e suprotstaviti se.a. izazov jednom surom. Potvr|eno je da je Poslanik. Za razliku od toga. a to zna~enje je suprotno mo}i. i koga god ho}ete. s. bila je upu}ena razumu i ona je izazov ~itavom ~ovje~anstvu do Sudnjeg dana. Kur'an je sa svojim i'd`azom. mu'd`iza Muhammeda. svim ljudima. kako ka`e Er-Rafi'i.a. novo polje koje se otvara pred njim.s. Allah {alje posljednjeg poslanika Muhammeda. s.Islamsko znanje 61 posebno. poput ovog svemira i njegovih zakona. pa makar jedni drugima pomagali'”. 'Ad`z zna~i nemo} da se ne{to uradi.. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena.s.v.kao {to je on. ma koliko uznapredovao. tada dolazi do izra`aja mo} onoga koji je posjeduje. postoji ne{to {to sa druge strane nije otkriveno. od vijesti iz pro{losti i budu}nosti. dozvolom kod Isaa. rije~ima: “Ili govore: ‘On ga izmi{lja!' Reci: 'Pa dajte vi jednu suru kao {to je njemu objavljena. izaziva sve Arape koji i pored svoje rje~itosti i velikog poznavanja jezika nisu bili u stanju da mu se suprotstave. Kada je ~ovjek postigao odre|eni intelektualni nivo. Ljudski razum. a mu'd`iza posljednje objave upu}ena je ljudskom razumu u njegovom najve}em stupnju razvoja i zrelosti.

Njihove knji`evne rasprave se time prekidaju i zavr{avaju. Oni su ~itali Kur'an.. On je mu'd`iza po svome zakonodavstvu i po ~uvanju ljudskih prava na osnovu kojih je mogu}e izgraditi dru{tvo sa .62 Islamsko znanje Ovaj je izazov ponovljen i slijede}im rije~ima: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.”147 Arapi su ostali nemo}ni da se suprotstave Kur'anu. da je ludi pjesnik i da govori pri~e prija{njih naroda.. ali nisu uspjeli da mu se odupru ili na|u na~ina da mu se suprotstave. u njoj je.. Kur'an je mu'd`iza po nauci koju sadr`i u sebi. Kur'an sadr`i i'd`az koji prevazilazi sve prija{nje mu'd`ize i on je dovoljan kao dokaz: “I govore: 'Za{to mu od Gospodara njegova nisu neka ~uda poslana?' Reci: '^uda su jedino od Allaha. svemira. Kada su uvidjeli da su nemo}ni pred Kur'anom. blagodat i pouka narodu koji vjeruje. samog ~ovjeka. i svaki harf je i'd`az u sklopu svoje rije~i u kojoj se nalazi u Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'd`aza. s. Pored toga {to su oni bili na visokom stupnju govorni{tva.' A zar im nije dosta to {to Mi tebi objavljujemo Knjigu. Historija ukazuje da se pjesni{tvo mnogo cijenilo kod Arapa. re~enica sa svojim redoslijedom u kojem se nalazi je i'd`az u sklopu ajeta. Njihovi jezici su ostali svezani pred Kur'anom. rekli su Poslaniku da je ~arobnjak. Njihova oholost i uzdignutost bila bi ~esto uzrok me|usobnih ratova i sukoba me|u plemenima. doista. srca su im se potresla.v. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu ni{ta drugo do dokaz najve}e sile o kojoj ovisi sve {to postoji.s. I'd`az ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. Da su u tome uspjeli. a ja samo jasno opominjem. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda. Kur'an je mu'd`iza po svom obja{njenju prikazuju}i nam sliku `ivota. na~inite vi jednu suru sli~nu (surama) objavljenim njemu!. koja im se kazuje. i ne samo to. iako su imali osnove za to. ve} je to djelovalo i na El-Velida ibn el-Mugiru. koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje ~ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i u prozi. a upotreba jezika Kurej{ija na kojem je Kur'an objavljen ostaje kona~na. Svaka rije~ u Kur'anu je i'd`az u sklopu re~enice.” 146 Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knji`evnosti. tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ~ovjeka iznad drugih i dalo mu presti` u dru{tvu. On je mu'd`iza po svojim zna~enjima koja nam otkrivaju stvarnost ljudskog `ivota i na{e uloge u svijetu.a. nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. Na to nam Kur'an ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'd`iza ~itavom ~ovje~anstvu. a koju potvr|uju i savremena nau~na otkri}a. to bi se prenijelo na slijede}e generacije i danas bismo to imali pred sobom. VIDOVI KUR'ANSKOG I'D@AZA Nema sumnje da je Kur'an mu'd`iza u potpunom zna~enju ove rije~i: on je mu'd`iza po svojim rije~ima i po svome stilu.

kao i sve jezi~ke slike i forme koje ukra{avaju jedan jezik. u Njegova svojstva. savjete i opomene. nau~noj i zakonodavnoj formi objave. ali su oni ostali nemo}ni pred kur'anskim jezi~kim i'd`azom. a odvra}anja od zla. obuhvatio je najistinitija zna~enja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga. On je prisutan u jezi~koj. nauku koja je sadr`ana u njemu.Islamsko znanje 63 najvi{im stupnjem tolerancije koje bi u~inilo `ivot na ovome svijetu sre}nim. u~inio vodi~ima svih naroda. u vremenu objave Kur'ana. upute u lijepi moral. na pokornost Njemu. obja{njenje na~ina pokornosti Allahu ukazuju}i na halal i haram. Kur'an navodi vijesti prija{njih naroda i onoga {ta ih je zadesilo od Allahove kazne zbog njihova nevjerovanja i neposlu{nosti. On mu otkriva njihovu veli~inu i uvjerenje u nemo}nost pred njima. koja je poru{ila njihove snove. Kolika god bila veli~ina i'd`aza.. Ta nemo} zabilje`ena je u vremenu kada je arapski jezik dostigao najve}i procvat. koji nisu bili u stanju da se suprotstave Kur'anu. upozoravanja na lo{ moral. nudili su mu imetak . Jezi~ari su kroz historiju priznavali veli~inu kur'anskog stila izra`avanja. Historija nam govori o vrhunskim stru~njacima jezika. arapski se jezik usavr{avao sve dok nije postigao najve}i stupanj svog razvoja. Svim jezi~arima Kur'an upu}uje izazov. ipak ostaje nemo}an pred kur'anskim i'd`azom. stavljaju}i sve na svoje pravo mjesto. to bi i uradili. Zato je Kur'an ostao stalni izazov na kojeg nije mogu}e odgovoriti. Na sve to je dovoljno da ka`emo da je Kur'an Allahov govor. To nije ~udno. JEZI^KI I'D@AZ Vremenom. nare|ivanje na dobro.. onome koji tra`i istinu kada pogleda u Kur'an. Ti su ljudi imali svoj ugled. Tako|er nam historija bilje`i da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. na}i }e i'd`az jasnim u potpunosti. veli~inu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove. Poznavanjem tih ajeta ~ovjeku se otvara put ka ve}oj spoznaji i zbog toga su Faraonovi ~arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova Gospodara. jer kada Allah daje da se ~ovjeku pove}ava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne. Do}i sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu Knjigu nemogu}e je za ljude. u suri. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rije~i. suprotstavljali su se Poslaniku na razne na~ine. jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. koji su bili obi~ni pastiri. Proza i pjesni{tvo bili su u njemu prisutni. njegov stil. Ljudi su nijekali Objavu. El-Hattabi u svojoj knjizi “Bejanu i'd`azil-Kur'an” ka`e: “Iz ovog proizilazi da je Kur'an postao mu'd`iza zbog toga {to on sadr`i najrje~itiji jezik. njegovim prvacima i to se ubraja u i'd`az. tako da ne mo`emo za njih na}i bolje mjesto niti se mo`e pomisliti da postoji bolji na~in da se to izrazi. Mi nismo u stanju da odredimo veli~inu kur'anskog i'd`aza. dozvoljeno i zabranjeno. spoznaju}i njegove tajne. kao {to }emo ga na}i i u ajetu. Kur'an je Arape. u ono {to je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju ljudskog dru{tva. napisan je najljep{im knji`evnim stilom. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj.

Kada pogledamo u Kur'an. `elju za razumijevanjem i shvatanjem onoga {to nas okru`uje. Tek kada je neka teorija prakti~no dokazana. izraza i njegovih opisa na osnovu ~ega saznajemo da je ~ovjek nemo}an pred ovim savr{enstvom. Kur'anski i'd`az nije nau~na teorija koja je podlo`na mijenjanju i promjenama. Ubijanje.64 Islamsko znanje i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam. znamenja za razumom obdarene. Ti nisi ovo uzalud stvorio.'” 148 Ovakvi ajeti podsti~u ~ovjeka na istra`ivanje. Oni koji tuma~e}i Kur'an poku{avaju da usporede neke ajete sa tim teorijama. Kur'an je knjiga koja sadr`i u sebi akidu. optu`ivali su Poslanika da je ~arobnjak. razmi{ljanje. jer su te teorije podlo`ne promjenama i ~esto budu neispravne. Ona mo`e biti istinita i pogre{na. nanose veliku nepravdu Kur'anu. {to je u skladu za zakonom napretka. zaista. mo`emo biti sigurni u njenu ta~nost. Nema ni jedne nau~ne teorije i pravila koje je dokazano kao ta~no. On nije plod ljudskog truda. mu~ili su vjernike gla|u. knjiga upute. . odba~ene su nakon detaljnih istra`ivanja. Razmi{ljanje o onome {to nas okru`uje jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmi{ljanje o Allahovim stvorenjima na nebesima i na Zemlji: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no}i i dana su. za one koji i stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju: 'Gospodaru na{. ve} on podsti~e ~ovjeka na razmi{ljanje i istra`ivanje u svemiru. jer sve do tada je samo pretpostavka. Sve su poku{avali osim toga. skovali su plan da ga uhapse. iako misle da ~ine veliko dobro. Kur'an ne sputava ljudski um u razmi{ljanju. uvjerit }emo se u ljepotu njegova stila. govorili su mu da je lud. Moramo znati da se vremenom nau~ne teorije mijenjaju. NAU^NI I'D@AZ U KUR'ANU Grije{e mnogi koji te`e da sve nau~ne teorije pove`u sa Kur'anom tra`e}i u njemu ajet koji se mo`e bilo kojim te'vilom protuma~iti na na~in koji se sla`e sa doti~nom teorijom. istra`ivanja i rada. koja se obra}a ljudskoj du{i s namjerom da u njoj o`ivi osje}aj plemenitosti i da joj uka`e na ono {to je dobro i korisno za ~ovjeka. ne stavlja prepreke u pogledu istra`ivanja i ne postoji ni jedna knjiga koja vi{e od Kur'ana podsti~e na nauku i istra`ivanje. to bi zna~ilo da Kur'an u sebi ima gre{ku i da je neispravan. A bilo im je dovoljno da ga u{ute samo da su odgovorili sli~nim onim {to je njemu objavljeno. a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na razmi{ljanje i nema slu~aja da je nau~na istina koja je dokazana kao ta~na bila u suprotnosti sa Kur'anom. a mnoge teorije koje su ljudi smatrali ispravnim. ubiju ili protjeraju. To samo po sebi predstavlja i'd`az. Ukoliko bi Kur'an tuma~ili sa takvim teorijama koje se mijenjaju. Hvaljen Ti budi i sa~uvaj nas patnje u vatri. Oni zauzimaju pogre{an stav. protjerivanje i poni`avanje vjernika bilo im je lak{e od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemo}i.

O tome nam govori ajet: “Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju. kao kod palme. kako mo`ete sumnjati u o`ivljavanje. Biljke se same oplo|avaju u slu~aju kada u cvijetu postoje mu{ki i `enski spolovi.” 153 Nekada je bilo prisutno uvjerenje da je atom nedjeljiv. uskim. kao da se penje na nebo. otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja. i ne postoji ni{ta ni manje ni ve}e od toga {to nije u Knjizi jasnoj. do roka odre|enog.” 157 O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za `ivot. Ti znanje moje pro{iri!'” 151 Iz prethodno spomenutog vidimo da je nau~ni i'd`az Kur'ana u tome {to on podsti~e muslimane na razmi{ljanje. A onom koga `eli da zavede. zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {ta ho}emo. “I Allah }e na visoke stupnjeve uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. dok oplodnja preno{enjem biva u slu~aju kada je mu{ki spol odvojen od `enskog. pa Mi vas stvaramo od zemlje. i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}ete vjerovati?” 158 Ovi ajeti su nau~ni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bo`anske upute i . pa smo ih Mi raskomadali. potom od zakva~ka. [to se ~ovjek vi{e uzdi`e u atmosferu. Allah ka`e: “Pa onome koga Allah `eli da uputi.Islamsko znanje 65 Kur'an uzdi`e u~ena ~ovjeka nad drugima. koja izme|u ki~me i grudi izlazi” 155 i rije~i: “Stvara ~ovjeka od zakva~ka” 156 i rije~i: “O ljudi. ra{iri grudi njegove prema islamu.. Jedan od na~ina preno{enja kod tih biljki biva putem vjetra. ni koliko atom jedan. zatim od kapi sjemena.” 152 Kisik je neophodan pri disanju. Oplo|avanje biljki mo`e biti samo od sebe i putem prenosa. a u Kur'anu stoji: “Gospodaru tvome nije ni{ta skriveno ni na Zemlji ni na nebu.” 149 “Reci:'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'”150 Allah nare|uje muslimanu da tra`i znanje: “I reci: 'Gospodaru moj. U nauci o embrionima na}i }emo rije~i Uzvi{enoga: “Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren! Stvoren je od teku}ine koja se izbaci.” 154 A nema ni{ta manje od atoma do razbijanja njega samog. a njegova se koli~ina umanjuje u vi{im atmosferskim slojevima. Tako daje Allah gnu{anje onima koji ne vjeruju. osje}a vi{e tjeskobu u prsima i pote{ko}u disanja. govori nam slijede}i ajet: “Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina.. zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate. Nau~ne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta . u~ini grudi njegove tijesnim.upute.

nisu krajnje niti kona~ne istine. pravce. Zbog toga potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji }e je obuzdati i ostvariti pravednost me|u svim pojedincima te zajednice.. tuma~e}i rije~i Uzvi{enoga: “Pitaju te o mla|acima. bez obzira na sredstva koja istra`iva~i upotrebljavaju. ^esto se desi da ~ovjek u~ini nepravdu drugome iz razli~itih pobuda i kada se odnos me|u ljudima ne bi regulisao odre|enim zakonima koji }e organizovati njihov `ivot. Kroz historijum. Oba ova poku{aja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. a me|u tim i mo} razuma. {tititi prava ljudi. a to je sve ono {to ~ovjek postigne svojim znanjem. sisteme. a ne samo da objasni nau~nu teoriju. krajnje istine. jedno na drugo se nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen. Me|usobno potpomaganje ljudi dru{tvena je nu`nost koju nala`e sam `ivot. poznati mufessir. odrediti me|usobne odnose. Ono do ~ega ~ovjek do|e svojim istra`ivanjem ograni~eno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni vr{e. a ljudski prohtjevi poku{avaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odr`i na pravom putu. usadio je u ~ovjekovu prirodu odre|ene potrebe koje uti~u na ljudsku du{u i koje mu daju smjernice u `ivotu. .. Sve to ulazi u pitanje: 'I pitaju te. d`. Zdrav ljudski razum spre~ava ~ovjeka da ode na stranputicu. Prema tome.kao {to neki `ele da u njemu na|u sve te nauke. zakone koji su imali za cilj da .66 Islamsko znanje zato je na ljudima da istra`uju i razmi{ljaju. a ta uloga je u njihovoj praksi bila bit njihova `ivota. Kur'anske istine jesu kona~ne. Ukazivao im je ulogu mladog mjeseca. On nije knjiga astronomije. za razliku od nau~nih koje.. njegove putanje i kako se to odvija.{. ka`e: “Odgovor na njihovo pitanje bio je upu}en stvarnosti `ivota tih ljudi. metodolo{ka je gre{ka da povezujemo kona~ne kur'anske istine sa ~injenicama koje nisu krajnja istina. ~ovje~anstvo je poznavalo razli~ite teorije. i obrnuto.' Kur'an je objavljen zbog ne~eg mnogo ve}eg od tih pojedinosti. ^ovjek je po svojoj prirodi dru{tveno bi}e i on ima potrebu za drugima.. Zbog toga je neophodno da ~ovjek odgaja sebe kako bi ostao na pravom putu stavljaju}i pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravaju}i ih ka dobru i onome u ~emu je spas. Ovaj ajet im nije spomenuo kru`enje Mjeseca. a zatim na osnovu toga da kod ~ovjeka izgradi sistem `ivota koji }e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo}. ~uvati njihovu ~ast ‡ nastao bi nered me|u njima. i dru{tvo je zdravo. Sejjid Kutb. Njegova uloga je da kod ~ovjeka izgradi op}u sliku postojanja i da ga ve`e za njegova Stvoritelja.. Podru~je kur'anskog djelovanja jeste ljudski `ivot i du{a. Veza izme|u odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva. Reci: 'Oni su ljudima oznake o vremenu i za had`iluk” 159. hemije ili medicine. ili kako neki `ele da na|u kontradiktornost Kur'ana i tih nauka.” KUR'AN KAO ZAKONODA VNI I'D@AZ ZAKONODAVNI Allah.

Time se ~ovjek uzdi`e iznad drugih i zna da jedino uto~i{te mo`e na}i kod svoga Stvoritelja. i On zna sve!” 161 “Sve }e osim Njega propasti! Njemu sud pripada i Njemu }ete se povratiti!” 162 “To vam je Allah. osloba|a ga od obo`avanja njegovih strasti. namaz. nema drugog boga osim Njega. a isto tako je i jedan od uslova za d`umu i bajram-namaz. jer je on osnova dru{tva. poremetili bi se. on zna da se u istom trenutku zajedno sa svim muslimanima svijeta okre}e prema istoj kibli. od Sjevera do Juga. upu}uju Mu istu dovu. Nare|uju}i ~ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja.jedno}i Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu sa zdravom logikom. Kome pripada sva veli~ina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. “Reci: 'On je Allah . pogre{nog vjerovanja. koji mu Kur'an nala`e. Kur'an po~inje sa odgajanjem pojedinca. zato se Njemu klanjajte. Svemo}noga.” 166 “Niko nije kao On! On sve ~uje i sve vidi!” 167 O Allahovom vahdanijjetu . kako pojedinca tako i zajednice. Sve {to postoji On je stvorio. veli~aju Allaha na isti na~in. a ne Allah. On nad svim bdi!” 163 “Allah sve mo`e. prije Kojeg nije ni{ta bilo i Koji ne}e nestati. Svakim ibadetom u islamu `eli se posti}i dobrobit. Time se on ve`e za Allahov zakon i izme|u svakog namaza pred njegovim o~ima je stalno poruka ajeta: . Kur'an osloba|a ~ovjeka od praznovjerja.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. Gospodar va{. D`emat je obaveza muslimanima. Onaj koji klanja. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da pet puta dnevno stane na namaz obra}aju}i se Allahu. Vidljivi i Nevidljivi. i niko Mu ravan nije!'” 160 “On je Prvi i Posljednji. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savr{eni sistem vjerovanja. predanim Allahu. zabluda.Islamsko znanje 67 usre}e pojedinca u zdravoj zajednici. jer obavljaju}i svoju strogu du`nost. od Istoka do Zapada. Namaz odvra}a od ru`nih i nevaljalih djela. Njegov se odgoj zasniva na osloba|anju ~ovjeka od svih zabluda i na odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. ~ine}i ga iskrenim robom. tada on treba slijediti [erijat. Stvoritelja svega. Kome treba robovati. onim koji se posve}uje samo Gospodaru. ni jedan od tih sistema nije dostigao veli~inu koju Kur'an posti`e svojim zakonodavstvom. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja. njegovi osje}aji su usko povezani sa islamskim d`ematom u cijelom svijetu.” 164 “A Allah dobro vidi ono {to oni rade.” 168 Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama. Koji Svojim znanjem sve obuhvata i Kojem ni{ta nije sli~no. Njemu se vra}a i sve }e to Njegovom voljom jednog dana nestati. Ali. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi.” 165 “On znanjem Svojim obuhvata sve. iako su daleko jedan od drugog.

. pravdom. od vrste va{e. pravednog odnosa. du{evnog smiraja. u~vr{}uje odnos izme|u bogatih i onih koji su li{eni imetka.dogovaranja. opra{tanjem. Kur'an propisuje brak. klanjanje odvra}a od razvrata i od svega {to je ru`no. da se nikome osim Allahu ne klanjamo. samilosti. stavlja strasti pod kontrolu.” 171 “U njegovu korist je dobro koje u~ini. Post ja~a kod ~ovjeka samokontrolu. dobro~instvom.” 175 Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti me|u ljudima. “O vjernici..Nakon odgajanja ~ovjeka kao pojedinca islam posve}uje pa`nju porodici kao osnovnoj }eliji dru{tva. da nikog Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne dr`imo!'”179 To je vlast koja se zasniva na op}oj pravdi. robovanje imetku. do|ite da se okupite oko jedne rije~i i nama i vama zajedni~ke.” 170 “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini. svjedo~ite Allaha radi. Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osje}ajem li~ne odgovornosti koju potvr|uje Kur'an: “Svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to je radio. dozvoljen na~in. Had` kao ibadet navikava ~ovjeka na te{ko}e i pred njegovim o~ima se otvara slika Allahovih stvorenja.da pojedinac radi samovoljno onako kako on ho}e. blago{}u... predstavljaju}i time jednu porodicu.” 173 “S njima lijepo `ivite!” 174 “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje.” 178 “Reci: 'O sljedbenici Knjige. uva`avanja posebnosti mu{karca i `ene i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje. zaista.” 177 “Vjernici su samo bra}a.68 Islamsko znanje “I klanjaj namaz. pohlepu za dunjalukom. iskreno{}u. iz korijena ~upa {krtost. a na njegovu {tetu zlo koje uradi.”172 Kur'an podsti~e ~ovjeka da okiti svoju du{u sa lijepim osobinama: saburom. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti pod utjecaj samoljublja. upoznavaju i razmjenjuju svoja mi{ljenja. On je dru{tvena pojava koju muslimani do`ivljavaju na isti na~in u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana.. “Jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. osje}aja rodbinskih veza ili dru{tvenih faktora bogatstva ili siroma{tva. stvara `ene da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost. “I dogovaraj se s njima!” 176 “I koji se o poslovima svojim dogovaraju. skromno{}u. pa i na svoju {tetu . budite uvijek pravedni.. Kur'an odre|uje propise islamske vlasti koji su nenadma{ni. jednakosti i zabrana vlasti autokratije . Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i pote{ko}a. Bra~ne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi.” 169 Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici. To je propis “{ure” . On predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju. odlu~nost. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odr`avanjem ljudske vrste na halal.

doista. jer Allah dobro zna ono {to ~inite. da pravedno sudite. a ne doka`u to sa ~etiri svjedoka. “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. ~asti. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah. “U odmazdi vam je opstanak. Zakonodavni i'd`az povezan je sa nau~nim i jezi~kim i'd`azom i on ostaje sa~uvan do Sudnjeg dana.” 189 “Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!” 190 Kur'an odre|uje me|udr`avne odnose u ratu i u miru izme|u muslimana i njihovih kom{ija i onih koji su sa njima pod ugovorom. du`nost prema Allahu izvr{avajte i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite. nasilje i grijeh. Sama ~injenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'd`aza.” 186 Kur'an je potvrdio i odredio o~uvanje pet nu`nih ~inilaca u ljudskom dru{tvu: `ivota.” 183 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. zna ono {to radite. sve ~uje i sve vidi. pa Allah. pravi su nasilnici. to su ne~asni ljudi. na pravednost ~ovjekova postupka ne smije uticati osje}aj osvete prema onome koji je njemu u~inio nepravdu. imetka i razuma. Ukratko. bio on bogat ili siroma{an.” 180 Tako|er. to je najbli`e ~estitosti i bojte se Allaha.Islamsko znanje 69 ili na {tetu roditelja. svakog od njih!”188 “One koji okrive po{tene `ene. Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski `ivot na najboljim vrijednostima. .” 184 “A oni koji ne sude prema onome {to je Allah objavio. Zakoni koji reguli{u te odnose su na najvi{em nivou. ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti . “O vjernici.” 182 Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepu{teno ljudima. sa osamdeset udaraca bi~em izbi~ujte i nikada vi{e svjedo~enje njihovo ne primajte. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali. zaista. o razumom obdareni!” 187 “Bludnicu i bludnika izbi~ujte sa stotinu udaraca bi~em. ve} ga je Kur'an odredio i napu{tanje tog zakona jeste kufr. pravi su gre{nici. oni su pravi nevjernici.kako ne biste bili nepravedni.” 185 “Zar oni za paganskom presudom `ude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje. i ro|ak. vjere.” 181 “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite. U slu~aju naru{avanja toga Kur'an propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom “hudud” i “d`inajat”.

.

HADIS I SUNNET .

.

pa ako posmatramo sa stanovi{ta navedenih zna~enja. zaslu`uje ukor. tj. upotreba misvaka. ne}e biti ka`njen. Jezi~ko zna~enje rije~i sunnet jeste: obi~aj.v. postupaka ili pre{utnog odobravanja. s.a.sunnet koji je mendub.sunnet koji je mubah. post mjesec dana ramazana. metoda. kao na primjer: spavati.a. od rije~i. postupci i tradicija Allahovog Poslanika.v.v.DEFINICIJA HADISA I SUNNET A SUNNETA Jezi~ko zna~enje rije~i “hadis” u arapskom jeziku je: govor. ukoliko se to mo`e iskoristiti kao dokaz za neki islamski propis.s. tj. jesti. praksa. a ako ih ne izvr{i. kod hadiske uleme nema razlike izme|u hadisa i sunneta.. 2 .s. Dakle. s. Sunnet koji je mendub: to su ona djela za koja je predvi|ena nagrada onome ko ih uradi. dijela i osobina. Kod u~enjaka usuli fikha sunnet je: sve ono {to je poteklo od Allahovoga Poslanika. davanje zekata. Rije~ sunnet upotrebljava se vrlo ~esto u svom jezi~kom zna~enju. a koja nisu nare|ena niti je obe}ana nagrada za onoga ko ih uradi.a.sunnet koji je vad`ib. od njegovih rije~i.. bez obzira bilo u pozitivnom ili negativnom smislu. tradicija.. s. slijede}i pri tome Poslanika. Primjeri za ovu vrstu su slijede}i: sunneti kod pet dnevnih namaza. od njegova govora.a. tj. 3 .v. da napomenemo. Sunnet koji je mubah: predstavlja djela koja je Vjerovjesnik.. dijela i odobravanja. obi~aj. onako kako je to definisala ulema fikha i usuli fikha. ali ne i kaznu. mo`emo slobodno navesti sljede}u podjelu sunneta: 1 ..v. Terminolo{ka definicija hadisa. a ako ih izostavi.s. spomenut }emo jo{ dvije definicije sunneta. Sunnet koji je vad`ib: to su ona djela za koje }e onaj ko ih radi imati nagradu.. a ako ga ne uradi namjerno i neopravdano. za namjerno i neopravdano propu{tanje zaslu`uje ukor.. s. kazivanje.obavljao i uobi~avao..a. pripovijedanje. pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta.. itd. Me|utim. . te njegove psihi~ke (moralne) i fizi~ke osobine.s. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza. Kod u~enjaka fikha sunnet je: postupak za koji onaj ko ga uradi ima nagradu. Me|utim.s. jeste: sve ono {to se pripisuje Poslaniku.sve {to se pripisuje Poslaniku. s.a. ovdje je rije~ “sunnet” upotrebljena u svom jezi~kom zna~enju. zna~enje koje koristi islamska ulema.s. a ne u svom terminolo{kom zna~enju kod u~enjaka. sjediti u slobodno vrijeme. s. sunnet je isto {to i hadis . zaslu`uje kaznu. [to se ti~e terminolo{ke definicije sunneta.v..

izdvajamo ~etiri. a ono {to u njemu na|ete da je (spomenuto kao) haram. r. ali mi }emo se ovdje zadovoljiti ve} citiranim. d`. navest }emo nekoliko ajeta.s. jer Allah.a.. d`.{.v.v.v. koja mu se objavljuje.v..s. a ono {to vam on zabrani . Na kraju ajeta Allah. to je.. ono {to zabrani Allahov . upozoravaju}i one koji se suprotstavljaju Poslaniku i njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Poslanikovom. smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog. Rekao je Uzvi{eni: “Reci (O Muhammede): 'Ako Allaha volite. da je Allahov Poslanik. naredi i da se klone i ostave svega onoga {to im on zabrani. `estoko ka`njava. da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e. No prije toga. dobrih prethodnika (ashaba.. rekao: “Zaista mi je dat Kur'an i jo{ ne{to sli~no njemu.{. tabiina i tabi'-tabiina). Prva vrsta Vahja je Kur'ani-kerim.prihvatite to. zaista.{. i dok se sasvim ne pokore.{. smatraju}i da }e to biti sasvim dovoljno da se shvati va`nost i zna~aj sunneta. Allah. Allah. ka`e: “Ono {to vam Poslanik da . Ono {to u njemu na|ete da je halal.{.” 192 Ovim ajetima Allah..a.a. d`. smatrajte to halalom i prihvatite to tako.. zaista. ukazuju}i na zabranu postupanja suprotno njemu. i da }e nas ovi citati podstaknuti na njegovu potpunu primjenu. d`. upozorava da je On Taj Koji strahovito ka`njava...s. Zaista.74 Islamsko znanje VA@NOST I ZNA^AJ SUNNET A SUNNETA U ovom poglavlju.a. s. nare|uje da vjernici prihvate sve ono {to im Poslanik. s.a. Ka`e Uzvi{eni Allah.a Allah pra{ta i Samilostan je'” 193 A kako slijediti Allahovoga Poslanika. Njegovom Poslaniku. Bojati se da neki ~ovjek. [to se ti~e hadisa koji govore o va`nostii primjene sunneta.{. oni ne}e biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete. d`.{. 1. ka`e. ako se ne budu po{tovale Njegove naredbe.” 191 Tako|er. Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib. s. hadisa i citata na{ih ~asnih. uz Allahovu pomo}. mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti ..: “On (Poslanik) ne govori po hiru svome. d`.” 194 Tako|er. I bojte se Allaha. veli: “I tako mi Gospodara tvoga. s. Objava.ako ne znamo njegov sunnet i ako ne poznajemo hadis?! U drugom ajetu Allah..” 195 Ima jo{ mnogo ajeta koji podsti~u i obavezuju na primjenu sunneta.s. naslonjen na postelju (u udobnosti) ka`e: 'Dr`ite se (samo) ovog Kur'ana. `elimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja (Objave) od Allaha.klonite se. d`.

v.taj }e u}i u D`ennet.a.v.a. pa ga upitao: “[ta misli{. osim onih koji odbiju. upozorava na obaveznost slije|enja njegovog sunneta. s. uzmite od nas (ono {to vam govorimo). kada biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slije|enje Kur'ana i prihvatili samo njega.. ako to ne budete uradili. s. tako mi Allaha. Tada se dr`ite mog sunneta i sunneta ispravnih upu}enih halifa poslije mene.”202 3.s.”201 2. kao {to stoji u jednom predanju. onaj koji od vas bude `ivio poslije mene. Prenosi D`abir ibn Abdullah. jer.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi..v.v. 1. Ostalo je jo{ da u ovom poglavlju navedemo par citata od na{ih ispravnih prethodnika. ^uvajte se novina u vjeri. isto je kao i ono {to zabrani Allah..s.a.v.'”196 2. ono {to na|emo u Allahovoj knjizi. znaj da je taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu. a ko mi se suprotstavi . A mi smo upravo svjedoci tog vremena.s. r. jer zaista je svaka novotarija bid'at198.a. Dr`ite ga se ~vrsto kao kad ne{to o~njacima zagrizete. kada je neko rekao: “Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim ono {to je iz Kur'ana. Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom ‘Imran ibn Husajn sjedio sa svojim prijateljima. ka`e: “Ostavi to.Islamsko znanje 75 Poslanik. Ebu-Hurejre. pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. kada biste se ti i tvoji prijatelji prihvatili i obavezali samo Kur'ana. s.v. s. odgovori Resulullah.s. Pri~a Ejjub es-Sahtijani. s. s.”203 .. vodi u vatru. a isto toliko i s'aj izme|u Safe i Merve?” Zatim je rekao: “O ljudi. pri~aj nam ne{to iz Kur'ana'.. o Allahov Poslani~e?' 'Ko mi se bude pokoravao .a. da li biste u njemu prona{li da je podnevski farz ~etiri rekata. U isto vrijeme. Prenosi Evzaija da je Ejjub es-Sahtijani rekao: “Kada bude{ pri~ao nekome ne{to iz sunneta Allahovog Poslanika.rekao: “Oporu~ujem vam bogobojaznost i strahopo{tovanje prema Uzvi{enom Allahu. a svaki bid'at je zabluda..v.s.”199 4.a. pogotovo u vrijeme kada do|e do razila`enja me|u ljudima.a... prenosi da je Allahov Poslanik.a. kroz njegove hadise). poslu{nost i pokornost. pa ka`e: “Rekao je neki ~ovjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte nam pri~ati ni{ta drugo osim onoga {to je u Kur'anu.taj je odbio'. a svaka zabluda. a on naslonjen na postelju. s. ne `elimo neku zamjenu za Kur'an.a. rekao: “Svi moji sljedbenici u}i }e u D`ennet. s. zalutat }ete. pa ti on ka`e: 'Ostavi to.” Neko je upitao: 'A ko je taj koji odbija. da je Poslanik. Zaista.. ak{amski tri.'”197 3. biste li na{li da je tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova.: “Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis.s. pa ka`e: Rekao je Allahov Poslanik. ukazuje na to da svako ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu.v.a. ali `elimo onoga koji bolje od nas poznaje Kur'an' (a to su rije~i Resulullaha.s. r. Prenosi Irbad ibn Sarije. i da se naglas u~i na prva dva? [ta misli{.a. to }emo i slijediti.” Tada ga je ‘Imran zovnuo da pri|e. ikindijski isto tako.. zaista. Poslanik. bit }e svjedok mnogih razila`enja.”200 U svim ovim hadisima Allahov Poslanik.s. r.

za vrijeme svoga had`a rekao je: “Uzmite od mene had`ske propise”..a. poput zabrane da se mu` pored `ene o`eni njenom tetkom i da je dr`i.a.{.. isto kao {to je naredio slije|enje onoga {to je u Allahovoj knjizi.v. namaz.. Allah.a.u hadisima je do{lo poja{njenje: kada se (sa koliko imovine) daje zekjat. u koje vrijeme. te kako su se odnosili prema onima koji su odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu. Allahov Poslanik. U hadisima dolazi poja{njenje o namaskim vremenima.. zvjeri. s.s. Dakle. s.204 b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu.v. o sed`di i ostalim namaskim propisima.s. zabrana jela mesa doma}ih magaraca. o ruku'u.s.. kroz komentare i obja{njenja.s. op}enito i bezuslovno. da zaklju~imo. (tj. d`. Tako|er tu je primjer had`a.v. shvataju}i ga ispravno.. kao {to je npr.a. njegov hadis) dijeli se na dvije vrste: a) kao poja{njenje onoga {to je u Allahovoj knjizi samo na~elno spomenuto.76 Islamsko znanje Iz ovoga vidimo kako su se na{i ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu Poslanika. stalno ih i{~itavati i ispravno razumijevati. Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez drugog. neophodno je {to bolje poznavati hadise..”205 . itd.a. {ta je to {to potpada pod zekjat. Da bismo se {to bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika. s. Da vidimo {ta hafiz Halid ibn Abdul-Berr ka`e u pogledu va`nosti poznavanja hadisa: “Obja{njenje koje dolazi od Allahovog Poslanika.. ili poput primjera zekjata .v.s... s. naredio je pokornost slije|enja Allahovog Poslanika.v. s.

.za u~enje Kur'ana..s. kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik.s.”.s. ono {to je Vjerovjesnik. . va`ila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odba~en i neprihvatljiv). zapo~inju}i ga rije~ima: “Rekao je Allah.. [to se ti~e hadisa.a.s. postupci i djela Vjerovjesnika.v.tre}a vrsta: sunnetul-takririjje.tj. . s. U hadisu je navedeno da za svaki prou~eni harf u~a~ ima nagradu deset dobrih djela. ispravni (sahih). . Podjela hadisa ima vi{e i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doti~na podjela posmatra.. dok to nije slu~aj sa hadisi-kudsijem... i onih koji su apokrifni (mevdu').a. dok onaj koji ~ita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi u~enik koji se bavi tra`enjem iluma...s. s.. hadis kojeg bilje`e Buharija i Muslim od Omera.. npr.v.. rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama.. odobrenje ashabima da jedu gu{tera (dabb).. U prvo vrijeme. Me|utim. kao {to je Poslanikovo.a. kasnije sa . s.cjeli Kur'an prenesen je mutevatir206 predanjima.s. s. . s. .v.. d`. s. prenosi od Allaha.v. koja ka`e: “Allahov Poslanik. .”. d`.a. dok to nije slu~aj sa hadisi .{. {utnjom odobrio.kudsijem. potrebno je uzeti abdest.. kada bi ustao no}u da klanja (nafilu. govor Allahovog Poslanika. a po izrazu je od Allahovog Poslanika.s. tj.v.a. no}ni namaz). dok se to ne mo`e re}i za hadisi-kudsij.a.kur'anski stil izra`avanja jeste mud`iza.a.prva vrsta: sunnetul-kavlijje . tj. malo vi{e }emo se zadr`ati na njegovoj podjeli. hasen (prihvatljivi). r.a. s..{.namaz nije ispravan ako se u njemu ne prou~i ne{to iz Kur'ana. slabi (daif). npr.Kur'an je i po izrazu i po zna~enju od Allaha.v. da je Vjerovjesnik. ako }emo Mushaf dr`ati u rukama.v.{. dok to nije uslov za hadisi-kudsij.v. dok je hadisi-kudsij od Allaha po zna~enju. prisustvovao.. Prvo }emo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku izme|u njega i Kur'ana. r.a.a. Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik.v. mada ga on sam nije jeo..a. {to nije Kur'an. ima hadisa koji su mutevatir. s.Islamsko znanje 77 PODJELA SUNNET A I HADISA SUNNETA Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: .s.u~enje je Kur'ana ibadet. s. d`. kod starih u~enjaka. otpo~eo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”. hadis kojeg bilje`i Muslim od Ai{e.druga vrsta: sunnetul-fi'lijje. Razlike izme|u hadisi-kudsija i Kur'ana su sljede}e: .s.

s.da se taj hadis ne suprotstavlja (po zna~enju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima. Ovdje spadaju i rije~i ashaba.a. uz Allahovu podr{ku. ili: “Zabranjeno nam je. spomenuti samo one najva`nije.a. . izmi{ljeno i pripisano Bo`ijem Poslaniku. Podjela hadisa na osnovu toga do koga dose`e sened 1. od kojih }emo. tj. s. Maktu' . . seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu. .”.koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemogu}e . kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut). Mutevatir-hadis . 1. . O svakom ovom uslovu mo`e se pojedina~no detaljnije govoriti. Tu se obi~no radi o hadisima ~iji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi. Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je do{ao..hadis koji ispunjava pet uslova: . tj. a mi }emo se zadovoljiti spomenutim.. a to je predanje koje je apokrifno. samim tim slu`i kao dokaz za neki islamski propis.78 Islamsko znanje razvojem hadisa kao nau~ne discipline pojavljuju se detaljnije podjele. U ovu vrstu spada i hadis mevdu.to je onaj hadis ~iji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne dose`e do Allahovog Poslanika.onaj koji je sam po sebi sahih i .to je onaj hadis ~iji je sened “prekinut”.a.v.s. 3. Merfu' .onaj koji je hasen.v. nego su to rije~i ili postupci tabiina.koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti.sahih li zatihi ... ili: “Nare|eno nam je.spojenost lanca prenosilaca.da su svi prenosioci precizni u preno{enju hadisa. Mevkuf . Na kraju mo`e se zaklju~iti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv).s. Daif-slab hadis .da ne sadr`i u sebi neku skrivenu mahanu (ille). s. Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odba~enosti) Sahih . Hasen hadis . 2. poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”. Kod navedenih podjela va`no je jo{ napomenuti da se sahih hadis djeli na: .v. Isto to va`i i za hadis hasen.s. ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne mo`e uva`iti kao dokaz za neki vjerski propis.to je onaj hadis ~iji sened (lanac) prenosilaca dose`e do Allahovog Poslanika.sahih li gajrihi .da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi. osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”.to je hadis koji je izgubio jedan ili vi{e uslova koji va`e za sahih hadis. ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha. i tome sli~no..”. ne dose`e ni do ashaba. ali im je preciznost u preno{enju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis.

vidio sam. s. ponekad upotrebljava i u svom jezi~kom zna~enju. ali je ispravno da je hadis daif). a nije dostigao stepen mutevatira. s obzirom da smo spomenuli najva`nije i najvi{e kori{tene podjele.v. ~etvrti dvadeset.koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vi{e. te se tako za hadis ka`e da je me{hur. U osnovi. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: . a on ga nije mogao ~uti od Resulullaha.s. Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je do{lo do njegovog prekida 1.a. uslovno re~eno.me{hur-hadis ...s. ali ne i me{hur po navedenoj definiciji. peti ~etrdeset. .Islamsko znanje 79 da su pogrije{ili. dogovorili da sla`u na Allahovog Poslanika.v.a.to je hadis kojem na po~etku seneda nedostaje jedan ili vi{e prenosilaca. tako da neki ka`u da u svakoj generaciji mora biti najmanje ~etiri prenosioca predanja. 2. 2. Razlog za to je i ~injenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u preno{enju.to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika. ako se na|e dovoljan broj predanja koja }e ga oja~ati. kao {to su: ~uo sam. Oni ga prenose jednim od izraza koji upu}uju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika. s.koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. Mursel . tako nedostaje jedan prenosilac. i obratno.a. . ispravno je da nema odre|enog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir. to ne mora da zna~i da se ovakav hadis ne mo`e di}i na stupanj hasena. osim ashaba.u ~ijem se senedu.. zadovoljit }e njihov manji broj. Ima jo{ podvrsta hadisa. ili da su se. pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji.” (Bilje`i Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”.aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom ~itavog seneda. a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. a u stvari je poznat i ra{iren me|u narodom. 3. navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi.v. . Ovi detalji precizno se prou~avaju u posebnim hadiskim disciplinama. Munkati'. Mu'allek .to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca. ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje.v. s.. Me|utim. s. To se da zaklju~iti iz same ~injenice da je lanac prenosilaca prekinut.. jedan dio uleme poku{ao je da ga odredi. rekav{i je da je sahih. Ahad-hadis . [to se ti~e broja prenosilaca. ra{iren.s. u bilo kojem njegovom dijelu. pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika. drugi ka`u deset. neprihvatljivi) hadisi.a. Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmr`e dozvoljeno djelo jeste razvod braka. rekao je. Kod ove vrste hadisa va`no je napomenuti i to da se naziv “me{hur” {to zna~i poznat. tre}i dvanaest.s.garib-hadis . Me|utim.

a on ostaje u Meki {est godina. Njegovo prvo djelo je: “Ashabi i tabiini”. 210. imamul-huffaz. Na putu tra`enja znanja odlikovao se o{troumno{}u i jakim intelektom. `ele}i da se okoristi znanjem tada{njih mekanskih u~enjaka. po Hid`ri. “Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odba~eni”.. {evala 194. “U~enje za imamom”. sa svojih {esnaest godina. imaju}i u nijjetu had`. Navest }emo jo{ nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih u~enjaka. Od va`nijih njegovih dijela su i: “Pona{anje pojedinaca”.BUHARI Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-D`ufi' el-Buhari. U~io je napamet hadise. majka i brat se vra}aju. Basri. Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. a umro 256. “Veliki tefsir”. koji ukazuju .. Kufi. {ejhulislam. tj.. Umro je dok je Buharija bio jo{ mali. i mnoga druga djela. Nakon pet godina slu{anja svojih {ejhova i uzimanja znanja. “Historija”. SAHIHUL .. god.tako da gotovo i nije bilo prenosilaca o kojima nije znao puno ime. biografiju. in{aallah. a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je naslijedio od svoga oca. upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama hadisa. Allah ga milo{}u Svojom obasuo. Od primjera njegove o{troumnosti i `elje za znanjem.80 Islamsko znanje NAJPOZNA TIJE HADISKE ZBIRKE NAJPOZNATIJE U ovom poglavlju }emo se. Bagdadu.” Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su va`ila kao centri u kojima su `ivjeli i boravili najve}i {ejhovi toga vremena. Abdullaha ibn Mubareka i drugih. Njegov otac Ismail slu{ao je predavanja poznatih tabiina: Malika ibn Enesa. senede. u~enost. itd. . Boravio je u [amu. emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu. “Djela robova su stvorena”. imena prenosilaca. “Dizanje ruku u namazu”. hadise koje prenosi. ro|en je 13. odlazi u Meku sa svojom majkom i bratom Ahmedom.. Nakon had`a. Ve} sa osamnaest godina po~inje da pi{e. jesu i same njegove rije~i: “Sa svojih {esnaest godina nau~io sam knjige Abdullaha ibn Mubareka napamet. Slu{ao je i prenosio hadise od preko 1080 {ejhova. godine po Hid`ri. Njegov rani interes za hadis naveo ga je da ve} u jedanaestoj godini `ivota prisustvuje predavanjima tada{njih alima u rodnom mjestu. kao i njihovim piscima.

te je prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj {to ga je upitao (sa gre{kom). Tu su se svi uvjerili u njegovu u~enost i prihvatili ga kao imama u hadisu. Svih sto hadisa ispravio je.” Nato je namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije. upitao sam: 'Da li je to ta~no?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv. vratio svakom hadisu odgovaraju}i sened i svakom prenosiocu odgovaraju}e mjesto u senedu.” . a on mi re~e: 'Da si malo ranije do{ao. Nakon {to je ~uo hadise od svakog pojedina~no. a da ga nisam nau~io napamet. te su pojedinci govorili: “Zar je to taj imam Buharija o kojem ste pri~ali?!” No. naredio je da se protjera.” Ka`u da nije pro{lo od toga ni mjesec dana.. onako kako hadis zaista glasi. Imao je {ezdeset dvije godine `ivota. pa me uzmi Sebi. nego je ~udno to da je popamtio odjednom sve gre{ke koje su mu citirali.preselio na ahiret.. Ka`e Ibn .” Tako je odgovorio na svih njegovih deset hadisa. prve no}i mjeseca {evala.” Pripovijeda Ibn-Adijj da je ~uo nekoliko {ejhova kako pri~aju o slu~aju kada su ljudi spremili ispit Buhariji. nego glasi tako i tako. postala tijesna.a.Had`er: “Nije ~udno {to je Buharija ispravio sve hadise. oni koji su dobro poznavali Buhariju.musned min hadisi Resulillahi. Djelo: “El-D`ami'us . a onda u Herteng. a imam Buharija je. kada je stigao u Herteng. Odatle je imam Buharija oti{ao u naselje Biking.v.” Nakon {to se imam Buharija vratio u mjesto Buharu.” To je izazvalo ~u|enje kod prisutnih. ve sunenihi ve ejamihi”. a kada je vidio da je to nemogu}e.Islamsko znanje 81 na veli~inu njegove li~nosti i znanja: Pri~a Selim ibn Mud`ahid: “U{ao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme. vidio bi dje~aka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' To me je za~udilo. Buharija bi poslije svakog re~enog hadisa odgovorio: “Ne znam ga. njen namjesnik ga je pozvao da boravi kod njega i da podu~ava njegovu djecu. koliko god da je prostrana.s. pomije{ali su mjesta prenosilaca u senedima. jedan po jedan po~eli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za hadise. Na isti na~in odgovorio je i ostaloj deveterici.sahihul . prilikom njegovog dolaska u Bagdad. Prenosi se da je. 256. gdje je i umro. poznato je da je on hafiz hadisa. Pored toga. znali su da se tu ne{to krije.nije ispravan. poznato kao “Sahihul-Buhari. rekao: “Gospodaru moj. s. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: “Ne mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu podu~avanja. godine po Hid`ri. nisam nai{ao na hadis koji ima bilo kakvu osnovu. zemlja mi je. Kada sam ga na{ao. Deset osoba uzelo je po deset hadisa tako {to su pomije{ali lance prenosilaca i same hadise. a onda ispravno. te je svako imao hadis sa senedom koji mu ne odgovara. pa sam iza{ao da ga prona|em. Allah ga milo{}u Svojom obasuo . Nakon {to je Buharija do{ao..'” Sam Buharija ka`e: “Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa. Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: “Hadis za koji si pitao i koji si citirao tako i tako . broj je jo{ ve}i.

i u~inio sam svoju knjigu dokazom izme|u mene i Allaha. slo`ili su se da je najvjerodostojnija knjiga.“Umdetul Kari' fi {erhi sahihul-Buhari” od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija. Ostali u~enjaci zadovoljavaju se saznanjem da su `ivjeli u isto vrijeme. a da su sahih. pa nam re~e: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sa`etu zbirku hadise Allahovog Poslanika.s..a. na drugom mjestu ka`e: “Po~eo sam pisati svoju knjigu u Mesd`idulharamu u Meki. Upitao sam neke koji su dobro tuma~ili snove da mi protuma~e san te mi reko{e: 'To ti otklanja{ od Resulullaha la` i potvore..{... nakon Allahove knjige.” Vrijeme koje je imam Buharija utro{io u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono zaista vrijedno.” Koji su uslovi koje je postavio Buharija da bi upisao doti~ni hadis u svoj “Sahih”? Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u poglavlju “Uslovi da bi neki hadis bio sahih”.. Buharijin “Sahih”.a.v. tj. . s.“Fethul-Bari fi {erhi Sahihul-Buhari” od ibn Had`era Eskalanija.' To mi je palo na srce i po~eo sam pisati 'Sahih'. da je susret teoretski mogu}. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego {to se nisam okupao. a ja stojim ispred njega i sa lepezom u ruci tjeram mu{ice od njega.” Da li je Buharija u svojoj zbirci obuhvatio sve postoje}e sahih hadise? Nisu svi sahih hadisi na{li mjesta u “Sahihu”.” Tako|er.82 Islamsko znanje [ta je podstaklo Buhariju da napi{e “Sahih”? Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: “Sjedili samo jednom prilikom kod {ejha Ishaka Ibn Rahuvejha. klanjao dva rekata i uvjerio se da je sahih. s tim {to je on dodao jedan: da se ustanovi da se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis.' To me je potaknulo da pi{em 'Sahih'. Ka`e Buharija: “Pisao sam 'Sahih' {esnaest godina.” Ka`e imam Buharija: “Vidio sam u snu Vjerovjesnika. Kolika je vrijednost Buharijinog “Sahiha”? U~enjaci islamskog ummeta slo`ili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka najvjerodostojnije knjige hadisa. s. 2 . Sam Buharija ka`e: “U svoju zbirku nisam upisao sve sahih hadise. poznatog kao Imam el-Ajni. d`. Tako|er. ono {to mu je pripisano. Najva`niji komentari Buharijinog “Sahiha” 1 . a on to nije rekao.s.. izabrao sam hadise od {esto hiljada hadisa (koliko sam znao).v. jo{ vi{e je sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu.

“Imena i nadimci”. a umro 261. . do{av{i u Nejsabur. Djelo: “El-Musned es-Sahih”. imam se Muslim mnogo okoristio i od Buharije. U svom “Sahihu” Muslim bilje`i hadise od oko dvadeset dva svoja u~itelja. 261. Imena kao {to su: imam Ahmed ibn Hanbel. Postoji i tre}e preovladavaju}e mi{ljenje. po Hid`ri. ro|en je 204. poznato kao “Sahih Muslim. “Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa”208. Hatib el-Bagdadi u svom djelu “Historija” spominje da se taj u~enik zvao Ahmed ibn Seleme.. Imam Muslim je umro 25. Imam Muslim je jo{ kao dijete zavolio nauku. Godine 218. a tada je imao 46 godina. red`epa. putovao je u Irak. po~inje redovno slu{ati hadise i u~iti. kada je ulema dala ogroman doprinos {irenju islama. a to je da su ova dva djela na istom nivou. {to upravo pokazuje koliko su pa`nje u~enjaci poklonili ovom velikom djelu. MUSLIMOV “SAHIH” Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Had`d`ad` ibn Muslim el-Ku{ejri en-Nejsaburi. godine po Hid`ri. [am. tj. kao i njegov u~itelj imam Buhari. godine po Hid`ri. imam i hafiz u hadisu. Kada se okoristio od najve}ih tada{njih u~enjaka. bez puno ponavljanja. Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha. ‘Ali ibn el-Medini. godine po Hid`ri.“Ir{adus-Sari li sahih El-Buhari” od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija. sa svojih ~etrnaest godina.” [ta je podstaklo Muslima da napi{e “Sahih”? Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom u~eniku. vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. Hid`az. sakupi i popi{e sahih hadise koji govore o propisima vjere. Muslim je `ivio u vrijeme procvata nauke. Jahja ibn Seid i drugi ostaju zabilje`ena i nemogu}e je da ih zaobi|e iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. koji je od njega tra`io da im ukratko. 250. od kojih su neki bili i njegovi u~itelji. “Djeca ashaba”. osim nekih u~enjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine. Osim “Sahiha” Muslim je napisao jo{ mnoga djela. Egipat. Tako|er.Islamsko znanje 83 3 .. Nakon {to je saslu{ao i uzeo znanje od u~enjaka svog rodnog kraja. Buharija. Vrijednost Muslimovog “Sahiha” U~enjaci su se slo`ili da je Muslimov “Sahih” po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke.. U njegovo vrijeme `ivjeli su mnogii vrsni u~enjaci. od kojih su najva`nija: “Generacije prenosilaca hadisa”207.

onako kako je do{ao u razli~itim predanjima....Davud Sulejman ibnul-E{‘as ibn Ishak ibn Be{ir ibn [eddad el-Ezdi es-Sid`istani. koji je koristan. ro|en je 202. nego da ima i slabih hadisa. Da.84 Islamsko znanje Najva`niji komentari Muslimovog “Sahiha” 1. skratio duga~ak hadis. ukazao sam na hadise koji su jako slabi i koji imaju neku slabost u senedu.” Iz ovoga se da zaklju~iti da nije sve {to je u “Sunenu” Ebu .. jer da sam ga citirao cijelog. {erh Sahih Muslim ibnul-Had`d`ad`” od imama Nevevija. jeste stoga {to je do{lo vi{e predanja sa nekim dodatkom. muhaddis Basre..Davudovog Sunena 1. 3-”Avnul-Ma'bud {erh Sunen Ebu . koji su od Ebu . pak. a umro 275. Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika Meke.Davud” od imama Sujutije.Davud odgovorio pismom: “. ukazao sam na njega. Ponekad sam. takvi su.-”El-Minhad`.. Nakon {to je Imam sastavio i poslao im tra`eno djelo. pitali su ga da li je sve {to je u njemu sahih.“Mirkatus-su'ud ‘ila sunen Ebu .. mo`da se ne bi moglo razaznati za{to sam ga citirao u tom poglavlju.. To je stoga {to pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih hadisa koje bilje`e u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha). 2. a naveo sam ga jer u doti~nom poglavlju nisam na{ao drugi... jedni bolji i vjerodostojniji od drugih..tra`ite od mene da vam saop}im da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji koje znam u pojedinim poglavljima. godine po Hid`ri.. bez obzira {to u tom poglavlju ima vi{e sahih hadisa.DA VUD DAVUD Ebu . 2. Tako|er.“[erh Me'alimis-sunen” od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija. . a ako se na{ao koji hadis koji ima ~udno zna~enje i koji se suprotstavlja sahih predanju.Davuda sahih.. 3. imam. Najva`niji komentari Ebu . oni su dobri..“Ikmalu ikmalil-muallim” od Muhammeda el-Ve{tanija.Davud” od {ejha [emsul-hakka Abbadija. ali. SUNEN EBU .Davuda tra`ili da im sastavi djelo u kojem }e spomenuti hadise iz kojih se mogu izvu}i islamski propisi. One na koje nisam ukazao i nisam o njima ni{ta spomenuo. Na to im je Ebu . {ejhus-sunne. ve} su se zadovoljavali citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doti~no tematsko poglavlje. opet. Svoje je djelo nazvao “Es-Sunen”. To {to sam ponekad citirao hadis nekoliko puta.U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u ~ijem senedu ima prenosilac koji je odba~en (kao nepouzdan).-”Ed-Dibad` ‘ala Sahih Muslim ibn el-Had`d`ad`” od imama Sujutija. U pojedinim poglavljima sam citirao samo po jedan ili dva hadisa.

.Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa. zatim sam ga predo~io u~enjacima Horosana . a umro 279.”209 Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci. od kojih je imam Ez-Zehebi. prenosiocima.Davuda.hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu.Islamsko znanje 85 D@AMI' EBU . te ukazuje na hadise koji odgovaraju doti~nom poglavlju rije~ima: “Tako|er. mahanama u hadisu. a tre}i. s. predo~io sam ga u~enjacima Hid`aza pa su izrazili zadovoljstvo. ... zatim navodi mi{ljenje u~enjaka fikha o tom pitanju. a svako poglavlje nosi naslov odre|enog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja).s. hasen. Drugi da je na ~etvrtom.. da je na petom: nakon Ebu. iako sadr`i u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio i ukazao. pisac mnogih djela. Nesaije i Tirmizije210. a prije Nesaijine. godine po Hid`ri. . odmah nakon Buharijine i Muslimove.” Neki smatraju da je Tirmizijina zbirka tre}a po vrijednosti me|u hadiskim zbirkama.Davudove i Nesaijine.Iraki.Davuda i Nesaije. daif). od tog i tog. kojeg nije stigao dovr{iti. El-Kelbi i njima sli~ni. ako ih ima.slabi hadisi. a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim zbirkama.” Hadise koje bilje`i Tirmizi u svom “Sunenu” mo`emo podijeliti u ~etiri grupe: . .a.” To je uslov koji je tako {irok da ga je lahko zadovoljiti. te pod koji potpada mnogo vrsta hadisa.v. navodi puteve kojima je hadis do{ao.i oni su izrazili zadovoljstvo. . Imam Ez-Zehebi ka`e: “D`ami'ut-Tirmizi” je ispod stupnja “Sunena” Ebu.Ahvezi” od Abdurrahmana el-Mubarekfuria. od ashaba. nakon Ebu. ro|en je 209. . Rekao je Tirmizi: “Nakon {to sam napisao ovo djelo. Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih. a dovr{io ga je hafiz El. U svakom poglavlju citira po jedan ili vi{e hadisa.hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na {to upu}uje prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju.. hafiz hadisa.‘ ISA ET . jer je u njemu citirao hadise koje prenose El-Meslub. klasificiraju}i ih i raspore|uju}i po poglavljima. kojima je slabost ve}a od one koja je u tre}oj grupi.koji govori. u ovom poglavlju prenosi taj i taj.. U ~ijoj ku}i se na|e ova knjiga.hadisi koji su sigurno vjerodostojni.Davudove. Najva`niji komentari Tirmizijinog “D`ami'a” -“Tuhfetul . kao da je u njoj Poslanik. Njegovo se djelo zove “D`ami'ut-Tirmizi” ili “Sunenut-Tirmizi”. ako ih ima.TIRMIZI Ebu -'Isa Muhammed ibn ‘Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi. govori o senedu. Sam Tirmizi ka`e: “U svojoj knjizi ubilje`io sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od u~enjaka fikha.

odnosno povratka u Egipat. Najva`niji komentar ove zbirke jeste “Kratki komentar” od Es-Sujutija. daif i ne{to ~udnih (munker) i la`nih (mevdu') hadisa. 199 sa hasen (dobrim). “Historije”. svi ili neko od njih. SUNEN IBN-MAD@E Ebu . te mi je prevagnulo mi{ljenje da ostavim hadise koje oni bilje`e. ({est djela). 1339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke.” Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao je 'El-Mud`teba' (Odabrani). mufessir. godine po Hid`ri. prolazio je kroz Palestinu. d`.Abdurrahman Ahmed ibn [u'ajb ibn ‘Alijj ibn Bahr En-Nesai. godine po Hid`ri. da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je ne{to bilo na srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima).Mad`e zabilje`io je zbirku sahih. od imama Malika. u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz {est poznatih djela.” Najzna~ajniji komentar Nesaijinog Sunena jeste komentar imama Es-Sujutija. a umro 303. drugi kao {estu zbirku ubrajaju “Muvett'a”. Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajedni~ki naziv “Kutubussitte”. {ejhul-islam. Ro|en je 209. tj. hafiz hadisa.86 Islamsko znanje SUNEN EN-NESAI Ebu.. Op}enito govore}i. Rekao je EnNesai: “Kada sam odlu~io napisati 'Es-Sunen'. Hafiz Ibn. “Es-Sunenul-Kubra” prvo je djelo koje je napisao hafiz En-Nesai.Fadl Muhammed ibn Tahir. a umro 273. pisac “Sunena”. te ga je emir jedne pokrajine upitao: “Da li je sve {to je u tvom 'Sunenu' sahih?” Odgovorio je da nije. ro|en je 210. 428 je sahih. Njegovo djelo je poznato po imenu “Sunen Ibn. Umjesto Sunena Ibn . Tada mu je emir rekao: “Odvoji ono {to je sahih.Mad`e”. “Tefsira” i drugih djela.Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Mad`e. klanjao sam istiharu.Re{id ka`e: “Hafiz En-Nesai se mnogo zalo`io da objasni slabosti koje pojedini hadisi nose u sebi.. Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341. . tra`e}i od Allaha. Od ostalih. Prilikom jednog njegovog putovanja. hasen.{. hafiz. od toga 3002 koji su zabilje`ili pisci pet spomenutih djela. 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili la`nim senedom.Mad`e. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih.” Hafiz Ibn . Ovo djelo je poput ostalih “sunena” poredano po poglavljima koja sadr`e hadise o propisima. jeste Ebu . Ta zbirka je poznata i kao: “Es-Sunenus-Sugra”..

Islamsko znanje 87 MUSNED AHMEDA IBN HANBELA [ejhul-islam.Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel ez-Zuhejli. Njegovo djelo je poznato kao “Musned Ahmeda ibn Hanbela.” “Musned” Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara.v.v. te su se saglasili sa mnom o njoj. MUVETT A' IMAMA MALIKA MUVETTA Ebu . s. a broj `ena koje prenose hadise od Poslanika. [ejhul-islam Ibn .s. Tako su na prvom mjestu ~etverica prvih halifa. imamul muslimin. mada rijetko.v.Tejmije ka`e: “Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis zabilje`io u ‘Musnedu’ stro`iji je od uslova Ebu . on je ne{to ve}i od 690.” Tako|er. ro|en 164. [to se ti~e stupnja ovoga djela. na njega }e nam najbolje ukazati rije~i imama [afije koji ka`e: “Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika. te je stoga ona muvetta'. s. [to se ti~e broja ashaba. da prenosi hadise od slabih prenosilaca.a. tj.210 Me|utim. te uz njih {esterica koji su obradovani D`ennetom. [to se ti~e redosljeda ashaba.-olak{ana. Jedan od njih je “Bulugul-emani min esrar el-fethir-rebbani”. imam Ahmed nije bilje`io hadise od prenosilaca za koje se zna da la`u. Prvo spomene ashaba. fekihul-umme.Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani.s. njima sedamdeseterici .. e{-[ejbani. pa onda one koji su poznatiji i koji su vi{e doprinijeli {irenju vjere i vi{e bili uz Poslanika.s.a. pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena). Imam Malik ka`e: “Ovu svoju knjigu predo~io sam fakihima Medine. jedan od razloga {to je knjiga nazvana tim imenom jeste to {to je imam Malik olak{ao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupiv{i ih u jednu zbirku. imam. i tako redom.Davud u svom ‘Sunenu’ bilje`i hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije bilje`io od njih. a umro 241 godine po Hid`ri.” Ovo je djelo prema imenima ashaba. Djelo je poznato kao “Muvetta' imama Malika”.” . koje su u~enjaci ocijenili kao takve zbog slabog pam}enja. hafiz. hafiz. a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika. de{ava se.a. Sejjidul-muslimin. od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija. tako da oni ~ine “A{ere mube{{irin” (deset obradovanih D`ennetom). {ejhulislam. prilago|ena i podesna. Tako|er. Ebu .Davuda. kao {to je Muhammed ibn Seid el-Meslub i njemu sli~ni. Ebu. s. u “Musnedu” je 96. prvo je stavio one koji su prije primili islam.

s.a.a. te su mi dali taj nadimak.ve}ina onoga {to je u “Muvetta-u” nalazi se u Buharijinom i Muslimovom “Sahihu”.” Drugi su rekli: “Primio je islam po~etkom sedme godine po Hid`ri.ovaj govor imama [afije bio je prije nego {to su napisana djela Buharije i Muslima. s.. Nazvan je Ebu-Hurejre.a. s. poznatije su: Hakimov “Mustedrek”. a ono {to nije u “^etiri sunena”.v. Imam Muslim je mla|i od Buharije desetak godina. {to se mo`e uraditi u zasebnom djelu koje bi bilo posve}eno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. “EsSunen el. da su najvjerodostojnije i najispravnije knjige “Sahih” Buharije i Muslima.Huzejme. s.“El-Istizkar fi {erhi mezheb i ‘ulemail-emsar” .. i to iz dva razloga: .“Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid”oba od Ibn Abdul-Berra. fakih. Prema tome. poznat kao Ebu .88 Islamsko znanje Ovo se ne kosi sa onim na {to su se slo`ili u~enjaci. mud`tehid.v. “Sunen” od Darekutnija.Hurejre. Dva najzna~ajnija komentara “Muvetta” su: .a.s. . god.Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca.. Buharija ka`e: “Hadise od Ebu . Od ostalih zbirki hadisa. Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedina~no. r. jer kada je imam [afija umro (240.v. .Hurejre-ed-Devsi el-Jemani.“Et-Temhid lima fil-Muvetta i ‘ulemail-emsar” .s.s.211 Ebu . r.kubra” od Bejhekija i druge.a. “El-Mu'd`emul-kebir” od Taberanija.Hibbanov “Sahih”.. ashab Allahovog Poslanika. Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva “Sahiha”. uzeo ga i stavio u rukav. imam Buharija je imao tek desetak godina. ~ak i vi{e.” Od Allahovog Poslanika. “Sahih” od Ibn.v. (otac ma~eta) po onome {to sam ka`e: “Na{ao sam ma~e. svega ~etiri godine. Dakle. Postoji mimoila`enje oko njegovog pravog imena.a. Ibn. s. r. tj. bio je uz Poslanika. imam.a. UKRA TKO O ASHABIMA UKRATKO KOJI NAJVI[E PRENOSE HADISA U ovom poglavlju spomenut }emo samo {est ashaba koji su prenijeli najve}i broj hadisa od Allahova Poslanika. hafiz. uzeo je mnogo ‘iluma i te{ko da se ko mo`e porediti s njim. ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr. po Hid`ri)..

a.” Ebu ..v.a. bolje od vas? Od njega ~ujemo mnoge stvari koje ne ~ujemo od vas.. ono {to mi nismo. r. a koji su zabilje`eni.a. neki hadis nije bio nejasan.a.s..a. nakon {to je umrla Hatid`a bint Huvejlid. Ai{a.a..v. Hi{am ibn ‘Urve ka`e: “Ai{a i Ebu . tj.s. Prema tome. kao {to smo ve} naveli. s.'” Abbas ibn D`urejri veli: “^uo sam od Ebu .v. nismo na{li odgovor i ilum o tom hadisu. s. Nije poznato da je i jednom pogrije{io u hadisu..a. godine po Hid`ri. krajem dana. A re}i }u ti i za{to: 'Mi smo bili iz uglednih porodica. dobro poznavala nasljedno pravo?” Odgovorio je: “Tako mi Allaha.Hurejru sedam dana.v. Ebu .a. osam godina. r. s.a. ko ti je najdra`i?” Odgovorio je: “Ai{a.. Ili on. te on klanja i probudi tre}e.Musa ka`e: “Nikada nama.s. vlasnici imanja i stoke i imali smo dosta posla.a.s.a. vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika. s. r. r.. I jo{ ne{to.v. hadiskim i fikhskim znanostima jo{ da ka`emo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika.” Ka`e Ebu-ed-Duha: “Pitali smo Mesruka da li je Ai{a.Hurejre je bio veoma dobrog pam}enja. da je rekao: “^uo sam Ebu Hurejrea.v. kada bi je upitali. mo`da.s. nikada ne}e{ na}i nekoga u kome ima imalo hajra da }e re}i da je Poslanik. Dolazili smo kod Poslanika.” Ebu . . Ai{a.Islamsko znanje 89 Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama.. r. r.. rekao ne{to {to nije rekao.” I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim.” Amr ibn el-'As je jednom prilikom upitao: “O Allahov Poslani~e.v.svako po tre}inu no}i. vidi{ li ovoga Jemenca (Ebu .Osmana en-Nehdija kako ka`e: “Ugostio sam Ebu . o`enio se njom prije Hid`re. s. nema sumnje.. Klanja jedno.a. Sama Ai{a. da ka`e: 'Niko od ashaba Poslanika..'” A Ebu . njegova `ena i slu{kinja naizmjeni~no mijenjaju u ibadetu .. a da kod Ai{e. Allahov Poslanik. a on je bio siroma{ni gost kod vrata Poslanika. desetak mjeseci prije Hid`re. s. s.s.s.” Rekao sam: “A od ljudi?” Odgovorio je: “Njen otac. U~inila je Hid`ru zajedno sa svojim roditeljima.a. .Hurejru)? Je li ta~no da on zna hadise Allahovog Poslanika. iznosi 2210. nema sumnje da je ~uo ono {to mi nismo.v. njegova ruka je bila uz ruku Vjerovjesnika. govori da je Poslanik.. a ja nisam.Amir ka`e: “Do{ao je ~ovjek od Talhe ibn Ubejdullaha i rekao mu: 'O o~e Muhammedov.Enes Malik ibn Ebi .v.s. s. ne prenosi vi{e hadisa od mene.Ummul-mu'minin: k}i halife Allahovog Poslanika.. Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika. a nije?!' Talha mu je na to odgovorio: 'To {to je on ~uo od Poslanika. on je pisao. ashabima Resulullaha..s. osim kao muslimane. r. ka`e: “Ne pamtim roditelje.a. ne{to rekao.a.Hurejre su umrli 57..a.. s.s.a.Bekra ibn Kuhafe es-Siddika.v. a koji su zabilje`eni. s. osim Abdullaha ibn Amra. pa sam primijetio da se on.a.. zatim probudi drugo. iznosi 5374 hadisa. ro|ena je u islamu i mla|a je od Fatime.s. s.v.

r. otkako je u~inio Hid`ru.a. s.a.v.. Njegova majka je Zejneb.” Ez-Zuhri veli: “Kada bi se poredilo znanje Ai{e sa znanjem svih ostalih `ena..Hamza el-Ensari el-Hazred`i en-Ned`d`ari el-Medeni. Ka`e Ebu . Jo{ kao dijete primio je islam.a.'” . Tako|er je nekoliko puta sa Resulullahom. moj sin....” Nafi' veli: “Ibn . s.” [u'be ka`e: “Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Ai{a postila dan za dan. Rekla je: 'O Allahov Poslani~e! Ovo je mali Enes. Donijela sam ga da ti slu`i.. imao sam dvadeset godina. Enes ibn Malik ka`e: “Stigao je Vjerovjesnik.s. u Medinu kada mi je bilo deset godina. imam. a ja sam bio pokriven dijelom njene odje}e.Omera da bi se op{irno djelo od toga moglo sastaviti. umro je pred sam kraj sedamdeset i tre}e godine po Hid`ri. a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao ga da se ne bi osu{ilo. njegov u~enik i posljednji je. a kada je umro.podari mu veliki imetak i dobar porod). pomno ga pratio.s.a.s. poznat i kao Ebu . muftija. a zatim sa ocem u~inio Hid`ru. godine po Hid`ri. ^esto se mo`e ~uti sljede}i govor: “Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika..v. d`. Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha ka`e: “Enes mi je ispri~ao slijede}e: 'Jednog dana je moja majka Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika..a.s.a. Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika.a.s. i{ao u bitke. karia. muhaddis.a. Abdullah ibn Omer. kako je pitaju o propisima nasljednog prava.s.. Sa vojskom u bitkama je i{ao sve do [ama. s. bio je stalno uz Poslanika. Allahov Poslanik. preselila je na ahiret 57. r.Omer.s.' Tada je Allahov Poslanik. Basre i Perzije. sin je Omera ibnul-Hattaba. s.” Enes.s. od svih njegovih ashaba.s. za njega. sin je Malika ibn en-Nadra.a. imao bi obi~aj da stane i da se odmori ispod jednog drveta.a. rekao: 'Gospodaru moj. s.v. r. a izme|u dva namaza u~io bi Kur'an.a. r..a. r.” Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn .” Upitali su Nafi'a: “[ta bi Ibn.a.a. sluga Allahovog Poslanika.” Enes.Nu'aj: “Abdullah ibn Omer.” Majka vjernika.Abdurrahman el-Kurej{i el-Adevi el-Mekki el-Medeni.v. r.a.v.v.v.{. s.v. s..a.. s.. slu`io i slu{ao od njega. s. k}i Maz'una i majka `ene Allahovog Poslanika. s. preselio na ahiret.Omer radio u ku}i?” Odgovorio je: “Vi to ne mo`ete. Abdestio bi za svaki namaz posebno.90 Islamsko znanje s.a. nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi.... uzor.v.v. pa sve dok nije umro. znanje Ai{e bilo bi vrednije. imam. Hafse. na svakom mjestu na kojem bi klanjao.v.s.. uve}aj mu imetak i porod (tj. Iraka. nose}i me. poznat je kao Ebu . pa u~ini dovu Allahu.s. {ejhul-islam.

r.a. alim ovog ummeta. od Enesa. ili 68... a Ibn .a. s. s.{. na dan 'Ugovora na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje. pa ka`e: “Nisam vidio nikoga da mu namaz vi{e li~i na namaz Allahovog Poslanika. godini `ivota.v. s.s.v.{. Bio je lijepog lica i gra|e.” Enes ibn Malik.a.a. ja dijete.. veliki alim ummeta.Abbas.Hurejre...a.' Tada nas je bilo hiljadu i ~etiri stotine. umro je 67. poznat kao Ebul-Abbas. Abdullah ibn Abbas. s. ozbiljan i umjeren.a. Ibn . a ona `ena. r.v.a.a.Abdurrahman el-Ensari el-Hazred`i es-Selemi el-Medeni. visok.v.Omera. D`abir ibn Abdullah.s. od Allaha.Abbas..s. moj imetak je zaista velik.” Prenosi Seid ibn D`ubejr od Abdullaha da je rekao: “No}io sam jedne no}i u ku}i svoje tetke Mejmune. r. da mudrost (hikmet). Oko trideset godina je bio uz Poslanika.” Ibn . tra`io oprosta za mene dvadeset i pet puta.a.” Pri~a Ebu . s. r.a. veliki imam..s. s.a. pa sam donio i stavio vode za abdest Bo`ijem Poslaniku. mud`tehid. s.v.” Tako|er...” I jo{ je rekao: “Pomilovao me je Resullullah.. .s. s.” Umro je. r.v.v.Abbas preselio je u Medinu tek one godine kada su muslimani u{li u Meku.. podu~i ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere. fekih.Abbasu je bilo trinaest godina.s. i prenosi dobar dio hadisa od njega. Na to Poslanik. d`.s. poznat i kao Ebu Abdullah i Ebu . godine po Hid`ri. D`abir veli: “Jedne no}i je Vjerovjesnik. godine po Hid`ri u svojoj 103. a `ivio je nekoliko godina nakon Ibn . po kosi i u~inio dovu da mi Allah.. puno ime mu je D`abir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram. pa je on upitao: 'Ko je ovo donio?' Na to prisutni odgovori{e: 'Abdullah'. r.a. Umro je kao veliki imam. velikih intelektualnih sposobnosti i ~iste du{e. a primio je islam jo{ prije toga. Prenosi dosta hadisa od Poslanika. prou~i dovu za mene: 'Gospodaru moj.v.. hafiz.s. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme. ashab Allahovog Poslanika.a. imam u tefsiru.v. umro je 93. Ro|en je tri godine prije Hid`re.a..a. d`. a broj moje djece i unu~adi je oko stotinu. el-Kure{i el-Ha{imi el-Mekki.s. ka`e: “Rekao nam je Poslanik.. s.'” Mud`ahid veli: “Nikada nisam vidio nekoga kao {to je bio Ibn .s.” Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: “Umro je Poslanik. s. sedamdeset osme godine po Hid`ri u svojoj devedeset ~etvrtoj godini `ivota.Islamsko znanje 91 Enes ka`e: “Tako mi Allaha. sin amid`e Resulullaha.a.. Vjerodostojno predanje od njega govori: “Bili smo ja i moja majka (tada) od nemo}nih. fakih svog vremena.v.

a bio je u Meki. a ve} je re~eno?!” (tj.a. Odgovorio je: '[ejh iz Basre mi je ispri~ao taj hadis.” Ebu -'Alkije er-Rijahi pri~a: “Nekada bismo ~uli neko predanje u Basri da se prenosi od nekog ashaba.v.'”212 . itd. za propis ~ovjeka koji.v.a. Evo nekih primjera po`rtvovanja tog vremena: Imam Seid ibn Musejjeb ka`e: “U tra`enju samo jednog hadisa znao sam putovati danima.v. te krenuo za Medinu.” Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila. Mu'mel ibn Ismail veli: “Obavijestio me je jedan pouzdan prenosilac o vrijednostima sura u Kur'anu. treba imati na umu te{ko}e i opasnosti na putu u ono vrijeme..a.. Upitao sam ga: 'Ko je tebe obavijestio o tom hadisu?' Odgovorio je: 'Taj i taj. Naravno. pokazuju primjeri koji govore o njihovim rezultatima. i jo{ je `iv. Kada sam stigao. odgovorio mu je: “Kako.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispri~ao taj hadis?' Rekao je: 'Jedan {ejh iz mjesta Vasit i jo{ je `iv.s. pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo oti{li u Medinu i ~uli to predanje od tog ashaba li~no.. pa smo me|u njih ubacili i ra{irili ovaj hadis. smrti.' Upitao sam: 'O {ejh.da je haramzabranjeno).s. novotarijama i zabludama od kojih se trebalo za{tititi.' Oti{ao sam do njega i pitao isto pitanje. pojedina plemena koja su bila udaljena od Medine slala su mu pojedince ili grupe da nau~e propise islama i da se vrate i prenesu ih svom plemenu.. po`rtvovanje i tra`enje njegovog sunneta jo{ vi{e su se pove}ali. ili. s. s.. prvenstveno zbog toga {to su se (od tabi'ina pa nadalje) po~ele pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama. u mjestu El-Medajin.a.a.s. taj {ejh me je uzeo za ruku i uveo u ku}u. pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika. s.o onome {to ih je interesovalo ili im je bilo nejasno. kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila poput sada{njih. s. kada je saznao da je jedna `ena dojila i njega i njegovu `enu.v.v. briga. Nakon Resulullahove. s. Do{av{i.s. a ono grupa sufija okupljena oko svog {ejha. s.a.s. Poslanik. Tako|er.a. kao {to su saznanja o izmi{ljenim hadisima. gre{kama prilikom preno{enja. a on me je uputio kod {ejha koji `ivi u mjestu Ibadan.v. upitao je Vjerovjesnika.92 Islamsko znanje PO@R TVOV ANJA I PUT OV ANJA PO@RTVOV TVOVANJA PUTOV OVANJA U CILJU SAKUPLJANJA HADISA Jo{ u vrijeme Allahovog Poslanika. o`ivljavanje predanja koje je ve} bilo “zamrlo”. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika.s. ukazati na njih i za{tititi sunnet Allahovog Poslanika. Kad tamo.' Oti{ao sam do njega. s. Buharija bilje`i u svom “Sahihu” od ‘Ukbeta ibn Harisa. o`eni sestru po mlijeku.s. da bi se vratili Kur'anu. pak. ne znaju}i.v. Tada mi je rekao: 'Od ovog {ejha sam ~uo hadis. da je odmah uzjahao konja. od koga si ti ~uo hadis?' A on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an. a od kojeg je ~uo taj hadis.

v. ~ak i ako vam rob bude zapovjednik.. Prihvatite ga. da uradi ne{to za {to o~ekuje nagradu. Jer svaka je novotarija bid'at.a. Vi se tada dr`ite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene. s.. {to nije od nje. r.v. taj mu se posao odbacuje. d`. i ~uvajte se novotarija u vjeri. ali ona izostane jer posao nije ura|en onako kako to propis zahtijeva.: 'Oporu~ujem vam bogobojaznost prema Uzvi{enom Allahu. jesu: .a.. onaj od vas koji bude `ivio nakon mene vidjet }e i biti svjedok mnogih razmimoila`enja.{.) U Kur'anu je do{la naredba o obavljanju namaza.. a svaka zabluda vodi u vatru. s.namaz.v. Pa ako bi neko do{ao i rekao: “Ispunio sam sve uvjete za namaz i ho}u da klanjam isklju~ivo radi Allaha. ali ne}u klanjati farz ~etiri nego pet rekata”.v.. do{lo je u sunnetu Vjerovjesnika. rekao: “Ko ne{to novo uvede u vjeru.{. pak.Islamsko znanje 93 [TETNE POSLJEDICE NEPOZNA VANJA SUNNET A (HADISA) NEPOZNAV SUNNETA Sama ~injenica da je hadis drugi izvor [erijata (islamskog prava) dovoljno govori o opasnosti njegovog nepoznavanja. odbacuje se.)..v.a.a. u opasnosti je da u~ini ne{to {to je zabranjeno.a. s. podne .a.s. Zaista. .v. Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: ‘Irbad ibn Sarije ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik. tj.{. s.”213 Ai{a. svaki bid'at je zabluda.”214 A u Muslimovom predanju: “Ko uradi neki posao koji nije od na{e vjere.” . s.El-Mutabe'a (slije|enje Poslanika.s. poslu{nost i pokornost.a. d`.s.s. Poja{njenje namaskih vremena.s. d`.s. Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha. da se djelo obavi onako kako ga je obavio Resullulah. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika. ~vrsto ga dr`e}i. nema sumnje da je taj namaz neispravan. ili. veli da je Poslanik.ihlas (iskreno u~injeno djelo isklju~ivo u ime Allaha. na~in obavljanja namaza i sl. s.

s. a on odgovori: “Ne interesuje me. ustvari. ne pridaje ni pribli`no dovoljna pa`nja sunnetu Allahovog Poslanika..”. kao i na onoga ko ih sam spominje. Kroz nepraktikovanje sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje. prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko ih slu{a. to mu nije te{ko zaklju~iti. . . d`. Postali su puka pri~a.Izbor iz zbirke hadisa... .“Rijadus-salihin”. moramo konstatovati da se danas.v. Molim Allaha.s. ~ak i u velikom broju islamskih zemalja. “ovako su mene nau~ili. {to je ~itav ummet prihvatio kao ta~no. Hadisi se tek tako prepri~avaju. ili “Nije to to.94 Islamsko znanje DANA[NJI ODNOS MUSLIMANA PREMA SUNNETU Na veliku `alost. .a. to je sigurno daif. prijevod i komentar “^etrdeset hadisa” koje je sakupio En-Nevevi. pa makar bili zabilje`eni i kod Buharije i Muslima. da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov zna~aj bude podsticaj muslimanima kod nas da se ~vrsto prihvate sunneta Poslanika..”. samo zato {to se njihovo zna~enje ne razumije.^etiri toma Buharijinog “Sahiha”.“^etrdeset hadisa” od imama En-Nevevija. negiraju}i se njihova vjerodostojnost.. I ne samo to.“Es-Sunne” od Mehmeda Hand`i}a. DO SADA PREVEDENE KOD NAS Od prevedenih i od{tampanih knjiga hadisa jesu i sljede}e: . Ko se imalo osvrne oko sebe.s.{. od imama En-Nevevija. Kod nas. {to je. ili “[ta ti zna{.”.” KNJIGE IZ PODRU^JA HADISA. op}enito u svijetu.v. u ovom te{kom vremenu.“Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja”.a. . Ima slu~ajeva da se hadisi odbacuju.. nije rijedak slu~aj da neko bude opomenut hadisom.. s.

ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE .

.

a prirodne nauke nisu u stanju da ga zadovolje. vjera je svakom ~ovjeku neophodno potrebna i ~ovjek ne mo`e `ivjeti bez nje. a da u ne{to ne vjeruje. ^ak i ~ovjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga. d`. a ka`njavati za zlo koje smo po~inili.. Koji je naj~vr{}i oslonac. na Sudnjem danu nagra|ivati za dobra djela. ka`e: “Vama va{a vjera. Kad to nije bila objavljena vjera. Allah. Iz toga slijedi da nema ~ovjeka.{..{. pa makar govorio za sebe da je nevjernik. Nema ~ovjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i za{to je do{ao na ovaj svijet i {ta }e sa njim biti poslije smrti? ^ovjeka zanimaju takva pitanja i za njih on tra`i odgovor. spominje se njihova vjera.”215 Dakle.{. Govore}i o nevjernicima.ISLAMSKO VJEROV ANJE VJEROVANJE ZNA^ENJE I POTREBA VJERE Vjera je ~ovjekova uro|ena potreba. Da je vjera ~ovjeku potrebna. d`. d`. bez obzira {to je ona pogre{na i neispravna zbog ~ega su i nazvani kafirima (nevjernicima). Zbog svega toga. Vjera nas u~i da }e nas Allah. . Vjera nas ja~a i hrabri. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji budu}i svijet i Sudnji dan. iako se govori o nevjernicima.. onda je to bila vjera koju su ljudi sami izmislili. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. kada }e se svi ljudi iskupiti pred Allahom.{. a odvra}a nas od svakoga zla.. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. govori i ~injenica da je ona toliko stara koliko je star i ljudski rod. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha. a meni moja. radi polaganja ra~una za djela po~injena na dunjaluku. Podsti~e nas da ~inimo sve {to je dobro. ipak ima neku vjeru i uvjeren je u pobjedu neke svoje ideologije. d`. Od prvog ~ovjeka pa kroz ~itavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez nekog oblika objave.

ve} da svaki predmet ima svoga proizvo|a~a. ali razumom se ne mo`e spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima. Pametan ~ovjek zna da nema knjige bez autora. ku}e bez zidara. do}i }emo do zaklju~ka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slu~ajno. itd. {alje preko nekog od Svojih poslanika. ~ovjek mo`e do}i do spoznaje da postoji Uzvi{eno Bi}e -Svemogu}i Stvoritelj. Ako nave~er posmatramo vedro nebo.” 217 U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji i djelo izra`eno kroz borbu imovinom i `ivotom na Allahovom putu. `ivotinje ili biljke. Kao razumni ljudi. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izra`ena kroz . Na ovakav na~in razum dolazi do spoznaje Boga. Kada posmatra predmete oko sebe. I njih je neko stvorio. a jedan od njih jeste i ovaj: Ka`e Uzvi{eni Allah.: “Pravi vjernici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju. biljke ili `ivotinje? Taj NEKO je svakako neizmjerno ja~i. Sve ovo jasno govori da postoji UZVI[ENO BI]E Koga mi muslimani zovemo ALLAH. d`.98 Islamsko znanje SPOZNAJA BOGA Postoje dva izvora na osnovu kojih ~ovjek mo`e do}i do spoznaje Boga. mlijeka bez krave. pogotovo kad smo svjesni ~injenice da On odr`ava red u svemiru na najsavr{eniji na~in. To je mogu}e samo putem objave. Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah. ~ovjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet nije slu~ajno niti sam od sebe nastao. Svojim razumom. Jesu li to ljudi. U svim ovim slu~ajevima proizvo|a~i su ljudi.. a drugi ljudski razum. Razum mo`e ~ovjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga. IMAN-VJEROV ANJE IMAN-VJEROVANJE Islamska je ulema ovako definisala iman: “Iman je ~vrsto vjerovanje srcem. jabuke bez drveta. vidjet }emo mnogo zvijezda. d`. Samo uvjerenje nije dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. Prvi je izvor Allahova objava.{. Oni su iskreni. Ljudi su pred izborom: da prihvate neoborivu ~injenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo.”216 U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana. Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. i poslije vi{e ne sumnjaju. umniji i sposobniji od ~ovjeka. i bore se na Allahovom putu imecima svojim i `ivotima svojim. o~itovanje jezikom i prakti~na potvrda djelima.{.

i u tome bude iskren. s. zekat. sina Merjemina. u}i }e u D`ennet. slavljenje Allaha. s. s.v. Iman koji je u srcu odra`ava se na djela i u skladu s ja~inom imana su i brojnost i veli~ina djela.srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jedno}u. . i Njegovog Poslanika. istigfar i pozivanje Allahu. post..’”220 Muhammed. ostvaruju}i time Allahovo nare|enje u pogledu ljudske uloge na Zemlji.. Zato je i rekao: “Ne uzdi`ite me kao {to su kr{}ani veli~ali Isa'a. .. a to su: . tra`enje uto~i{ta i oslanjanje isklju~ivo na Allaha.v.a. Poslanik.v. poslan od Uzvi{enog Allaha i potvr|ivati sve ono sa ~im je poslan. . strah od Njega.a. te se povinovati naredbama i kloniti se svega od ~ega nas odvra}a. d`ihad. radio i vjerovati da je on bio ~ovjek. Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podru~ja na kojima se o~ituje iman. trgovina. i Poslaniku.s.v.s. Allahov rob i Poslanik.. u skladu s islamskim u~enjem.jezik: ~ija je funkcija izgovaranje dva {ehadeta (vjerovanje u Allaha. Recite: ‘Allahov rob i poslanik. d`.. .s.s.a.{.{. zemljoradnja.s.onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to o~ituje. sam nije~e sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao iznad obi~nog ~ovjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga kao {to su to kr{}ani u~inili. Ka`e Uzvi{eni: “Znaj da nema boga osim Allaha.. d`.” 219 Drugi dio {ehadeta “Muhammedun resulullah” zna~i vjerovati da je Muhammed. d`. Prvi {ehadet zahtijeva od ~ovjeka da porekne sve {to ljudi obo`avaju mimo Allaha a {to se naziva la`nim bo`anstvima.” 218 Zna~i posvjedo~iti da je jedini istinski Bog Allah i pore}i sva la`na bo`anstva jeste zna~enje prvog dijela {ehadeta. industrijska proizvodnja. taj je asija (nepokoran) Allahu. s..v.djelo organa: namaz.Islamsko znanje 99 vanjska djela. nauka. To podrazumijeva obo`avati Allaha onako kako je to Poslanik. s. i njihovim javnim izgovaranjem: “E{hedu en la ilahe illellah ve e{hedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu” (“Svjedo~im da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedo~im da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”). s.a.v.. KADA I KAKO ^OVJEK POST AJE VJERNIK? POSTAJE ^ovjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva {ehadeta. a djelima ne potvr|uje.s. i zaslu`uje kaznu..{.a. Ja sam samo rob.a. ka`e: “Ko ka`e da nema drugog boga osim Allaha.

{. on je zadovoljniji. na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa.”226 Svaki ~ovjek mo`e kod sebe osjetiti kako mu se iman pove}ava i smanjuje. nau~ili smo Kur'an u~iti. Najve}i stupanj je la ilahe illellah. rekao je: “Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva. d`. {irokogrudniji i ima osje}aj prostranosti u prsima. a nekada ja~i..”227 Alim se vi{e boji Boga zato {to Ga je vi{e spoznao... a smanjivanjem dobrih i pove}anjem lo{ih djela i slije|enjem strasti smanjuje se iman. a smanjuje sa smanjenjem ~injenja dobrih djela i grije{enjem. nije uvijek iste ja~ine.” 223 A dokazi iz hadisa jesu slijede}i: 1. u~enjem Njegovih ajeta i lijepih imena. bogobojazniji. {to se ti~e vjernika.100 Islamsko znanje POVE]A VANJE I SMANJIV ANJE IMANA POVE]AV SMANJIVANJE Koliko je djelo va`no kao sastavni dio imana. s. vjerovanje im se pove}ava. d`.{.”224 Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima. Ka`e Uzvi{eni Allah..v.Omer: “Nau~ili smo vjerovati. Ako je ve}i iman.” 222 “. nauka: izu~avanjem islamske nauke posti`e se uvjerenje i spoznaja.: “A Allaha se najvi{e boje me|u Njegovim robovima u~eni”228. onda neka ga prezire srcem. sura im je pove}ala vjerovanje. 3.. A ukoliko se umanji. Ka`e Uzvi{eni Allah. iman u svim periodima ~ovjekovog `ivota nije uvijek isti. a ako ne mo`e ni jezikom.. a i stid je dio imana. osje}a tjeskobu u prsima i sl. Ka`e Omer ( govore}i ashabima: “Do|ite da zajedno pove}amo iman”. 2..s. i to im je samo pove}alo vjerovanje i predanost. poti{ten. zikr-spominjanje Allaha i razmi{ljanje: spominjanjem Allaha.” 221 “. tj. vidjet }emo iz sljede}eg.. Kao {to ka`u D`undub ibnu Abdullah i Ibn . Allahov Poslanik. a najmanji uklanjanje smetnje s puta. d`. Nekada je slabiji. djelo: pove}anjem ~injenja dobrih djela pove}ava se uvjerenje i ja~a iman.a. lahko zapada u grijeh. Stoga su islamski u~enjaci. . a potom su spominjali Allaha. pa smo pove}ali svoj iman.”225 3. tmuran je. ~ovjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje nemarnost i lijenost. Postoje faktori koji poma`u pove}anju imana i oni su dostupni svakome.{. “Ko od vas vidi neko lo{e djelo neka ga izmijeni rukom. Naime. zaklju~ili da se iman pove}ava pove}anjem dobrih djela.: “A kada im se ajeti Njegovi u~e. a to je najslabiji vid imana. ako ne mo`e rukom. 2. Me|u najva`nijima su: 1. onda neka ga promijeni jezikom.

’’’231 Ovdje je iman upotrijebljen u jezi~kom zna~enju a islam u terminolo{kom. da posti{ ramazan i da obavi{ had` ako bude{ u mogu}nosti.. spomenuo iman u zna~enju islama i islam u zna~enju imana.. Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene. Ka`e Poslanik.”230 Ovdje je iman obja{njen definicijom islama.a. da daje{ zekat. D`ibril. onda ne nije~emo njegovo ~vrsto uvjerenje.Islamsko znanje 101 IMAN I ISLAM U poznatom hadisu kojeg prenosi Omer ibn el-Hattab. s.s..s. Njegove meleke.” (El-Enfal 2-4) Ovdje je Allah. upitao je Poslanika. svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min. Sudnji dan i da vjeruje{ u Bo`ije odre|enje dobra i zla (kada' i kader). spomenuo i rad srca i rad organa.s.v. s.. Zaklju~uje se da su iman i islam jednog zna~enja s terminolo{kog stanovi{ta i da oboje sadr`e uvjerenje. pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: ‘Iman. U su{tini. reci mi {ta je islam. oni koji molitvu obavljaju i dio onoga {to im Mi dajemo . . Njegove poslanike. da klanja{ namaz. vjerovanje im u~vr{}uju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. jer je nekada Poslanik.v.229 Kada se govori o imanu i islamu... te da je iman uvjerenje a islam djelo dok drugi ka`u da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi. Ponekad se pravi razlika kada ho}e da se razlu~i jezi~ko od terminolo{kog zna~enja.a. a.: “Iman je svjedo~enje da nema drugog boga mimo Allaha.” On re~e: “Da svjedo~i{ da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik. o~itovanje jezikom i potvrdu djelima.: “Muhammede. davanje zekata..v.udjeljuju. njih po~asti i oprost i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju.{.s. post ramazana. U drugom hadisu spominje se da je iman dio islama: “. Njegove knjige. onda ne nije~emo njegova djela. Oni su zbilja pravi vjernici.. d`. ~esto se mije{aju ova dva termina. s.a. a kada im se rije~i Njegove kazuju. obavljanje namaza.. Jedni ka`u da su to razli~iti termini sa posebnim zna~enjima. jer kada ka`emo musliman.” “Reci mi {ta je iman?” “Iman je da vjeruje{ Allaha. a kada ka`emo mu'min.

i meleke Njegove. vjerovanje u meleke.[. Njegove meleke. Dokazati postojanje Boga va`no je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma i opipljivih ~injenica. i u onaj svijet-daleko je zalutao.” I oni govore: “^ujemo i pokoravamo se. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od njegova Gospodara. oprosti nam.s. poslanike. vjerovanje u poslanike. i u meleke Njegove. vjerovanje u Allahove knjige. i vjernici .” 232 “O vjernici.a.” 233 Ka`e Poslanik.. knjige.”234 PR VI IMANSKI [AR T PRVI [ART DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA.102 Islamsko znanje IMANSKI [AR TI [ARTI Da bi ~ovjek bio musliman. Sudnji dan i da sve {to se doga|a biva s Bo`ijom voljom i odre|enjem. 3. Takvih uvjeta ({artova) ima {est i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu i hadisu. D@. potrebno je ispunjavati odre|ene uvjete vezane za vjerovanje i uvjerenje. 4.v. s. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. Tebi }emo se vratiti. Gospodaru na{. 6. 5. i u knjige Njegove. d`. i u poslanike Njegove.: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. 2. Uzvi{eni Allah.svaki vjeruje u Allaha. i poslanike Njegove: “Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. vjerovanje u Allaha.{. . vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili lo{a (po nas). vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim dokazima samo dopunjuju svoje saznanje. 1. vjerovanje u Sudnji dan.

d`. mi svjedo~imo' . niti je nastao slu~ajem. jer je to prava vjera.{. Adema. Pogre{no usmjereni knji`evnici. Onaj Koji nije stvoren . Ka`e Uzvi{eni: “I kad je Gospodar tvoj iz ki~mi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatra`io od njih da posvjedo~e protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar va{?' . vjeri. Islam je njegova osnova. . isto tako. Svim ovim uzrocima mora postojati prauzrok.. i tako dalje sve do prvog ~ovjeka.” 236 Jedino uro|eni instikt mo`e objasniti stalnu ~ovjekovu potrebu da u ne{to vjeruje. jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu od njegovih najdra`ih.I to da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ni{ta znali. Fitra (uro|ena ljudska narav) Fitra (uro|ena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upu}uje na postojanje Uzvi{enog Bi}a. Roditelji su. profesori i drugi kulturni radnici ~esto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama.. djelu Allahovu.a.s. On je stvorio du{e i one su ve} tada bile svjesne Njegova postojanja.{. nastavnici. nije rekao: “Pa ga njegovi roditelji u~ine muslimanom”.a. ka`e: “Ti upravi lice svoje vjeri. faktor koji zna u~initi dosta na zatiranju ~iste uro|ene prirode. Poslanik. To je zaista velika nepravda. Nekada su naslje|ivali vjerovanje u bogove od svojih starih. u jednom hadisu ka`e: “Svako se dijete rodi u ~istoj prirodi.‘” 235 U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah. d`.. Koje se zove Allah.Uzvi{eni Allah. a kr{}anstvo.Islamsko znanje 103 1. kao pravi vjernik. a. tako|er. Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve ve`e jeste Stvoritelj svega. s.. a to zna~i ni jedna posljedica bez svoga uzroka. Svaka ljudska zajednica je u ne{to vjerovala.. nije sam od sebe postao. prema kojoj je On ljude stvorio . Ni jedan ~ovjek nije sam sebe prouzro~io.s. d`. I na{i roditelji imaju svoga uzro~nika. jer je islam ovom djetetu uro|en. koji. samo je jedan dio ljudi tokom svoga `ivota pod uticajem raznih faktora potiskuje. U svakom ~ovjeku postoji potreba za vjerom. potom ga njegovi roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili vatropoklonikom.oni su odgovorili: 'Jesi. Kur'an ne posve}uje puno pa`nje direktnom dokazivanju postojanja Boga.{.”237 Primje}ujemo da Poslanik. 2.{.. Kozmolo{ki dokaz Iz svakodnevnog `ivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvo|a~a.ne treba da se mijenja Allahova vjera. zato {to uro|ena ljudska priroda i du{a koju nije one~istila prljav{tina {irka potvr|uju postojanje Uzvi{enog Allaha. Najve}i primjer za to jeste sam ~ovjek.v. d`. a nekada ih sami izmi{ljali.v. s.s. Uzro~nici dolaska ~ovjeka na svijet jesu njegovi roditelji.

Da nije njih. Ni njih nije ~ovjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. @ivotinje koje Allah stvori.104 Islamsko znanje 3. i od nje ovise i ljudi i `ivotinje. u ovisnosti je o ki{i. imaju veliku ulogu na ovom svijetu. Moralni dokaz Ovaj dokaz zasniva se na ~injenici da u svakom ~ovjeku postoji moralni osje}aj za dobro i zlo. Nakon dugotrajne su{e izvori presu{e i pojavi se nedostatak vode. d`. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema Suncu imamo godi{nja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razli~iti poslovi. Uloga vjetrova je neprocjenjiva. Kao {to se la|a ne mo`e zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne mo`e biti bez svoga upravlja~a. Oblaci se kre}u po Allahovoj odredbi. la|a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude. d`. tako|er. Vjetrovi nas rashla|uju i vr{e druge va`ne zadatke. a tjeraju ih vjetrovi. Ka`e Allah. I tako. nam daje ki{u koja sve to u `ivot vra}a. Na Zemlji `ivimo i koristimo njena dobra. a to je Allah. ki{a koju Allah spu{ta s neba pa tako u `ivot vra}a zemlju nakon mrtvila njezina . Teleolo{ki dokaz Teleolo{ki dokaz ogleda se u savr{enom redu i harmoniji u svemiru.{.: “Stvaranje nebesa i Zemlje. niti bi imale svoju svrhu koja se ogleda u preno{enju ljudi i onoga {to im koristi. d`.{. d`. Znamo da na Zemlji postoji mnogo vi{e vode nego kopna.. sve bi bilo sasu{eno i spr`eno i ne bismo imali ni{ta: ni vo}a ni povr}a. koriste se u proizvodnji i u druge svrhe. la|e ne bi imale po ~emu ploviti. . Ki{a je odraz Allahove milosti svemu `ivom na Zemlji. ali sada u te~nom stanju kao ki{a. Zato je cilj ovoga teolo{kog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upu}uje na postojanje Jednog Jedinog Allaha. Kad bi stalno sijalo Sunce. a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. On nam je u~inio dan za rad a no} za odmor i sve je savr{eno stvorio. Potom se ponovo iz oblaka vra}a na Zemlju. One su me|u najve}im izvorima ljudske ishrane. Stvorio ih je Uzvi{eni i On im je odredio zakone po kojima }e se pona{ati. sve ima svoj red i svoju svrhu. Ni{ta u Allahovom zakonu nije bez svrhe. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec pokazuje ra~unanje vremena. Smjenjivanje no}i i dana jeste veli~anstven primjer Allahove mo}i.”238 Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Mora i rijeke su Allahova znamenja. Zato je ~ovjek nekad raspolo`en i zadovoljan. pot~injeni oblaci koji izme|u neba i Zemlje lebde . Koriste ljudima i sastavni su dio prirode.po kojoj je rasijao svakojaka `iva bi}a.doista su dokazi za one koji pameti imaju. Vjetrovi prenose polenov prah i poma`u opra{ivanju biljaka. Allah. 4. Oni tjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu ki{u. promjena vjetrova. Voda se isparava i pretvorena u paru penje se do odre|ene visine gdje se kondenzira.{. Sve {to raste i razvija se. smjena no}i i dana.{.

Nastanak `ivota na Zemlji Jedan od naj~vr{}ih dokaza postojanja Boga jeste nastanak `ivota na Zemlji. Za ubicu se dugo vremena ne zna. goni na priznanje i otkrivanje. Historijski dokaz Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se na zakonima zdravog razmi{ljanja. Kako je mogu}e da iz mrtvoga nastane ne{to `ivo? Mrtvo je ni{ta. Navedimo jedan primjer koji }e nam pojasniti kako moralni zakon u ~ovjeku upu}uje na postojanje Allaha. ova teorija je davno oborena kao i sve druge sli~ne njoj. d`. Neki ka`u da je `ivot na Zemlji i sve {to vidimo nastalo slu~ajno. u suprotnom. odgovor }e biti da nije. De{ava se da ~ovjek ubije ~ovjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. Pamet zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi. a iz ni~ega ne mo`e nastati ne{to.{. Taj moralni zakon jeste ne{to {to ~ovjek nije mogao ste}i sam. Nema `ivota iz mrtve materije. 7. Jedni su tvrdili da je `ivot na Zemlju do{ao s nekih drugih planeta iz svemira.{. Koji nas najbolje poznaje. Tra`ili su od njega dokaz o postojanju . mo`da. Ona ga natjera da se sam preda vlastima. Me|utim.Islamsko znanje 105 Kada u~ini dobro. njime mogao upravljati i sakriti zlo~in. Upitamo li takve za najobi~niju olovku. Bilo je u~enjaka koji su tvrdili da je `ivot na Zemlji nastao iz mrtve materije . Ubica se uspio izvu}i i spasiti od ljudskog gonjenja. a ne zabludi i neistini. da li je nastala sama od sebe. od po~etka ljudskog roda. ili kako se to u biologiji zove “autobiogeneza”. 6. Prema tome.samoro|enjem. ali ga njegov unutarnji sudac.moralni zakon usadio nam je Uzvi{eni Tvorac. Koji ne umire . I koliko god ~ovjek nastojao da se oslobodi toga.nastane slu~ajno. Zato je nastanak `ivota na planeti Zemlji jedan od najja~ih dokaza postojanja Boga. Moralni zakon u nama jo{ je jedan dokaz Allahovog postojanja.akide el-vasitijje” prenosi se da su neki ljudi iz Indije do{li kod EbuHanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. Postoje me|u ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. 5. ali se nije uspio spasiti od unutra{nje kontrole.sa kojom se nikako ne mo`e porediti olovka . izvu}i }emo zaklju~ak i re}i: `ivot na Zemlji stvorio je vje~no @ivi. i poku{ao da sakrije svoje nedjelo. njegove gri`nje savjesti koja ga progoni i no} i dan zbog po~injenog zla. jer bi. Kako je onda mogu}e da ne{to tako ogromno i slo`eno kao {to je vasiona . nikad ne}e uspjeti. On bi. on je veseo i zadovoljan. `ivjeli u zabludi o postojanju Boga. on je mrzovoljan i nelagodno se osje}a. Zato je tako uvjerenje ~vrst dokaz da Bog postoji. Nemogu}e je zamisliti da bi tolika plemena i toliki narodi kroz ~itavu historiju.Allah. moralni zakon u njemu. Logi~ki dokaz U knjizi “[erhul . d`. Za `ivot je potreban `ivot. Taj osje}aj gri`nje savjesti . a kada u~ini zlo.

Nisu mu mogli ni{ta na ovo odgovoriti. U njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosa~a koji istovaraju robu. Sunce. d`.” 240 Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene jedno}e.u svemu.[.106 Islamsko znanje Boga. nadanja.. potom da se istovari i vrati nazad?! To je nemogu}e. Kada je stigla i istovarila teret. . bilje. jedini je dostojan obo`avanja.re~e Ebu . tevhidur-rububije .{. “Onda ti nema{ pameti! Je li mogu}e da la|a do|e sama bez kapetana.. On je opisan svojstvima savr{enstva i li{en svih nedostataka.Hanife re~e: “Ne mo`ete shvatiti da jedna obi~na la|a putuje sama bez kormilara. .Allah.” Tada su shvatili da ih je Ebu . Vladar i Stvoritelj.tevhid .Hanife pobijedio upotrijebiv{i njihove dokaze. oti{la je nazad. post. tevhidul-uluhijje .{...{. D@. On Jedini zaslu`uje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz.RUBUBIJJE Tevhid predstavlja obo`avanje Jednog Jedinog Allaha. 3..{.. `ivotinje i ljudi postoje bez svoga Stvoritelja. VJEROVANJE Vjerovanje u Allaha.Allahova. Gospodar svega. zna~i: “^vrsto uvjerenje da je Allah. TEVHIDUR . 2. d`. Mjesec. zekat. zvijezde. jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i svojstava.” Ebu .{. tevhidul-esmai ves-sifati . d`. strah. poslu{nost i poniznost) jedino Njemu iskazuju.. d`.Hanife. Ebu .Allahovo gospodarstvo. Zbog toga je On stvorio d`ine i ljude. Tevhid se ogleda u tri podru~ja i to: 1. “A d`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju.” Iz definicije se vidi da je klju~ vjerovanja jedno}a Allaha. planine.239 VJEROV ANJE U ALLAHA. a mo`ete pojmiti da ova nebesa.” Indijci reko{e: “O tome razmi{lja{?!” “Da” . dove.Hanife im re~e: “Razmi{ljam o la|i punoj namirnica i robe kako sije~e morske valove i putuje sama do svoga pristani{ta. d`.

. tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha. Zatim.” To zna~i priznati da je Allah. . Definicija ovog tevhida glasi: “^vrsto uvjerenje da je Allah. On tamom no}i prekriva dan. da On o`ivljava i usmr}uje. d`. da On opskrbljuje i daruje..Poslanik.Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom dru{tvu uspostavi tevhid.. zato se Meni klanjajte. a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene. u~io je svoje drugove da poziv u islam zapo~inju tevhidom.Islamsko znanje 107 . Tako je Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: “Neka bude prvo ~emu }e{ ih pozivati svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha. d`. `enidbu po njegovom izboru i druge vrste ovosvjetskih u`ivanja u zamjenu za napu{tanje poziva u tevhid i nenapadanje njihovih tobo`njih bogova. u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah. koja ga u stopu prati.a. s. Gospodar svjetova!” 243 Tako|er. Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. a najva`nije jesu svakako sre}a na dunjaluku i uspjeh na ahiretu.{. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neograni~enom mirno}om. Njemu sve pripada i u Njegovim rukama je sva vlast.” 242 . Njime se ~ovjek osloba|a robovanja i pot~injenosti nekom drugom bi}u mimo Allaha.s. bogatstvo. Gospodar svega i da nema drugog gospodara mimo Njega.v.v.Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapo~injali sa pozivanjem u vjeru Allahove jedno}e. Tevhidom ~ovjek postaje neovisan. d`.‘” 241 . Koji je nebesa i Zemlju u {est vremenskih razdoblja stvorio. da On Jedini donosi korist.. mo`e ne{to halalom ili haramom u~initi.{.Nevjernici Meke nudili su Muhammedu. d`.{. da On prima dove. Tevhid je izvor du{evne snage koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na Uzvi{enog Stvoritelja.s.{. Uzvi{eni ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali. Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid. . s. Jedini Stvoritelj svega postoje}eg. tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha.a. jer on ujedinjava i vjernike. da On spre~ava i dozvoljava. da poziva njemu. onda se nad Ar{om uzvisio. On ka`e: “Gospodar va{ je Allah. da je On Jedini Vladar.{.. d`. a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji.

. jedini istinski.s. ali ne vjeruje da je On i jedini Bog kome se ~ini ibadet. d`. jer ~initi ibadet nekom drugom. plod vjerovanja da je Allah jedini Gospodar. oslanjanju. d`.v.s. d`.{.ALLAH. poslu{nosti. vi nemate drugog boga. bez obzira {to ga. Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu. d`.a.. ali ih samo ovo vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida. Tako je ispravno re}i da ima pravi Bog.. Gospodar. ka`emo da ga on uzima za svoje bo`anstvo. s. jedini Bog kome se upu}uje ibadet (tevhidul-uluhijje). d`. Ovdje je va`no napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono {to se obo`ava. Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. JEDINI NEPRIKOSNOVENI BOG KOME SE IBADET ^INI ^vrsto uvjerenje da je Allah. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko ~ini ibadet nekom drugom..108 Islamsko znanje TEVHIDUL-ULUHIJJE . Tevhidul-uluhujje sadr`i u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati. uz ili mimo Allaha. a. ali nisu vjerovali da je Allah.s.s. .. onda je politeista.a. D@. zato se Meni klanjajte!‘” 244 Svi su govorili: “Bojte se Allaha.. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je monoteista. te je Poslanik.v.” 245 U tevhidur-rububijje vjerovali su i mu{rici u doba Poslanika. ki{u. “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali..{.{. uz ili mimo Allaha. neprikosnoveni Bog i da nema drugog boga mimo Njega.. a ovo je.v.{.. daje nafaku. taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji opskrbljuje i pro`ivljava. Koji zaslu`uje da bude obo`avan i postoje la`na bo`anstva ili bogovi koje ljudi obo`avaju.[. Ali onaj koji vjeruje da je Allah. s. u stvari. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi poslanici su slati zbog njega. tako ne zove. d`. u svome strahu i nadi. pa do Muhammeda. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razila`enja izme|u poslanika i njihovih naroda od Nuha. s..a. u dovi. da je On sve stvorio. te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upu}uju. To je su{tina ovog tevhida. a ako ne vjeruje. d`.{.. a nisu dostojni tog obo`avanja. njegovo vjerovanje nema smisla. Ova vrsta tevhida jeste potvr|ivanje Allahove jedno}e kroz Njegova djela.{. Onaj Koji vjeruje da postoji samo jedan Bog dostojan obo`avanja. Oni su vjerovali da Allah. mo`da. ratovao protiv njih i dozvolio njihovu krv i imetke. a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene. jeste {irk.{.

. vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom zna~enju. Postoje tri temelja na kojima po~iva vjerovanje u Allahova.tre}i temelj: prekid svakog poku{aja zala`enja u su{tinu (kakvo}u) tih svojstava.v. ~ist je od svih nedostataka.. za koga ve}ina uleme ka`e da nije izvedeno ni iz kakvog korijena.. .s. razumije.{.s. Pored 99 Allahovih. d`. d`.s. nau~i napamet. bez dodavanja ili oduzimanja. Allah je nepar i On voli nepar.prvi temelj: zabrana poku{aja poistovje}ivanja i dokazivanja bilo kakve sli~nosti izme|u Allaha i Njegovih stvorenja. lijepih imena koja su spomenuta u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao {to postoje i ona koja su za nas skrivena i nepoznata. U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. sin robinje Tvoje.s. sto manje jedan. ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet. molim Te svakim Tvojim imenom.v. Zajedni~ko ime za sva imena i svojstva jeste Allah. a svako ime je izvedenica iz svoga izvora.” 246 Zna~enje rije~i “ko ih nau~i (sa~uva) u}i }e u D`ennet” jeste to da onaj ko ih upozna. Svako od imena ozna~ava jedno od Allahovih svojstava. ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si nekog od Svojih stvorenja nau~io ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadr`ao. d`. Tvoja odredba se izvr{ava u pogledu mene.{. lijepim imenima saznali smo iz Kur'ana i Poslanikova.v.a.a. opisan svim svojstvima savr{enstva.{. ja sam Tvoj rob. .a. da je li{en svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i kako Ga je opisao Njegov Poslanik. Moja sudbina je u Tvojoj ruci.: “Allah ima 99 imena. Ka`e Resulullah. Du`ni smo u ta svojstva vjerovati i ne poku{avati ih na bilo koji na~in tuma~iti i prilago|avati svojim ograni~enim ljudskim shvatanjima. sunneta. svojstva: . d`. ko se bude dr`ao granica u odno{enju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima).. s.{. bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tuma~enja istih. kojim si Sebe nazvao. u}i }e u D`ennet.v. Tvoja odluka je pravda u vezi mene.{. s.Islamsko znanje 109 TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF ATI -VJEROV ANJE VES-SIFA -VJEROVANJE U ALLAHOV A IMENA ISVOJSTV A ALLAHOVA ISVOJSTVA ^vrsto uvjerenje da je Uzvi{eni Allah. s. ALLAHOV A LIJEP A IMENA I NJIHOV BROJ ALLAHOVA LIJEPA O Allahovim. d`. d`. Allah. Ka`e Poslanik.a.. da .drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvr|ena Kur'anom i sunnetom. i bude njima molio Allaha. s. sin roba Tvoga.{..: “Bo`e moj..

Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta. i vjernici . d`. i u onaj svijet .v. Tebi }emo se vratiti.”250 Stvarnu su{tinu meleka.a. Oni se ne suprotstavljaju onome {to im Allah. Uzvi{eni ka`e: “A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove. Gospodaru na{. i Poslanika.a.daleko je zalutao. i zbog toga govor o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima. Njegove meleke. i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. s. da njime odstrani{ moju `alost i odbije{ brige moje!”247 Brojni su dokazi o du`nosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu od Uzvi{enog. i u knjige Njegove.. njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima.' I oni govore: '^ujemo i pokoravamo se. s.Stvoreni su prije Adema. Vjerovanje u meleke ogleda se u ~vrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljiva duhovna bi}a) koji su stvoreni od svjetlosti.{.110 Islamsko znanje u~ini{ Kur'an prolje}em srca moga. zna. Uzvi{eni. a. ^itava jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima. te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo. ka`e: “Iman je da vjeruje{ Allaha. jedino On.oni reko{e: 'Zar }e{ na njoj u~initi da bude onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv . a to je sura “El-Ihlas”: “Reci: 'On je Allah .. na {to nas upu}uje slijede}i ajet: “A kada tvoj Gospodar re~e melekima: 'Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti!' .”249 U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvr|eno nepobitnim dokazima. svjetlom srca moga... Ka`e Uzvi{eni: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio niti je ro|en i niko Mu ravan nije!‘” DRUGI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U MELEKE VJEROVANJE Meleki su izaslanici i veza izme|u Allaha. oprosti nam.{. mudrost da ljudima po{alje poslanike izme|u njih.s.v.'”248 Poslanik. i u poslanike Njegove. naredi i izvr{avaju sve Njegove naredbe..{.svaki vjeruje u Allaha. d`.s. d`. i meleke Njegove.s... 1) Stvaranje meleka .. Allahova je.

' On re~e: 'Ja znam ono {to vi ne znate.{. kao {to je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu.v... vidio D`ibrila sa {est stotina krila. a d`ini od vatre.255 4) Meleki imaju krila U suri Fatir Allah. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi.a.a. ka`e: “Hvaljen neka je Allah. d`. U kazivanju o Merjemi navodi se: “Mi smo njoj meleka D`ibrila poslali i on joj se pojavio u liku savr{eno stvorenog mu{karca. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. ne ulaze u bra~ni `ivot. koji meleke sa po dva. u liku ~ovjeka po imenu Dihje ibn Kelbi. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim ~ulima.. [to se ti~e onoga od ~ega su stvoreni. sa jako crnom kosom..s.” 254 Tako isto je D`ibril dolazio Muhammedu. Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu. islamu i predznacima Sudnjeg dana. d`..s.s. {tujemo.. kao {to su to kr{}ani pripisivali Allahu. ihsanu. a oni su i sami iz strahopo{tovanja prema Njemu. 3) Mo} pretvaranja u druge oblike Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku ~ovjeka. ne spavaju. potpuno pokorni i odani.v. o tome nas obavje{tava Poslanik. On onome {to stvara dodaje {ta ho}e..” 256 U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud ka`e se da je Poslanik. i na njemu se nisu vidjeli tragovi puta. Stvoritelj nebesa i Zemlje. s.‘” 252 Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju.: “Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti). pokorni i odani Allahovi robovi Meleki su Allahu. Tada se pojavio u bijeloj odje}i. “253 2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja Dokazi Kur'ana i hadisa upu}uju nas na zaklju~ak da su meleki nevidljiva duhovna stvorenja od svjetlosti. a ne grije{e u onome {to im se naredi.v.257 5) Meleki. Njemu su u ibadetu ponizni i izvr{avaju sve naredbe. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima.{. s. bri`ni. Ne grije{e niti u svom bi}u imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina ~ovjeka. On uistinu.Islamsko znanje 111 prolijevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i kako Tebi dolikuje. “Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani.{. On zna {ta su uradili i {ta }e uraditi. Oni nisu Allahova djeca niti k}erke. s. ne piju.” 258 I ka`e Uzvi{eni: .. d`. sve mo`e.a.

a. veliki uspjeh biti!'” 264 Poslanik. pomaganje ljudi u robovanju Allahu.. kod Nas cijenjeni pisari.: “Svako ko iza|e na put radi sticanja znanja. a da ne do|u s neba meleki koji mole Allaha: 'Bo`e. a drugi ka`e: 'Oduzmi od onoga koji {krtari.” 261 Kur'an i hadis upu}uju nas da meleki imaju odre|enu funkciju te da je Allah. koji vam je obe}an. Uz ~ovjeka su meleki “Kiramen katibin”.”267 U~vr{}uju vjernike na dobrom djelu. koji bilje`e ljudska djela: “On ne izusti ni jednu rije~. a to }e.'”265 Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima.. Uzvi{eni ka`e: “I sre|uju ono {to nije sre|eno.. i pretke njihove i `ene njihove i potomstvo njihovo. zadu`io jedne meleke za zvijezde. pomo} ljudima na izboru dobra nad zlom. meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva prema onome {to je ~ovjek poduzeo. “Kad je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'Ja Sam s vama. d`. ka`e: “Nema dana u kome ljudi osvanu.{. Jedni zapisuju njegova djela.v. tre}i ga ~uvaju itd. drugi ga navode na dobro. Koji je iznad njih. zablude i fitne.Ti si mu se smilovao. a grie{nike kore: “Onima koji govore: 'Gospodar na{ je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne `alostite se.. izbjegavanje zla. zaista. a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije..s. Ka`e Allahov Poslanik.. I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela. jer koga Ti toga dana po{tedi{ kazne zbog ru`nih djela .”262 “A nad vama bdiju ~uvari. s.v. druge za oblake. pa u~vrstite one . i ~ine ono {to im se naredi. daj onome koji dijeli'.a. Ti si uistinu silan i mudar. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. d`. tre}e za brda. 7) Meleki i ~ovjek Postoje i razne du`nosti i funkcije meleka vezane za ~ovjeka kao {to je uputa.s.'”266 Oni podsti~u one koji tra`e znanje. njegovo odr`avanje. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru na{.”259 6) Meleki i svemir Meleki izvr{avaju naredbe Uzvi{enog Gospodara vezane za red u kosmosu. koje si im obe}ao. uvedi ih u edenske vrtove.{.” 260 “I onih koji naredbe sprovode. neke za ki{u itd. one koji su bili dobri.112 Islamsko znanje “Boje se Gospodara svoga. Meleki prate ~ovjeka tokom ~itavog `ivota i nikada se ne odvajaju od njega. s. pra}enje i bilje`enje svega {to se kre}e i de{ava u njemu. i radujte se D`ennetu.” 263 Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: “Meleki koji dr`e 'Ar{ i oni koji su oko njega veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu opro{teni grijesi vjernicima: 'Gospodaru na{. a posebno kada su vjernici u d`ihadu.

On je spomenut u jednom ajetu zajedno sa Mikailom: “Reci: 'Ko je neprijatelj D`ibrilu? a on.'” 271 Uzvi{eni ga je na najljep{i na~in opisao u suri Et-Tekvir: “I kunem se zvijezdama koje se skrivaju. i D`ibrilu i Mikailu . nicanje rastinja. a da tu nije melek koji ~ini sed`du ili ruku'. kretanje oblaka. i no}i kada ona veo di`e. veli~ine i ukusa plodova itd.{. zaista.” 269 O njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: “Nebesa su za{kripala.” 273 [to se ti~e Mikaila. Uzvi{eni Allah. i zorom kada di{e.'” 274 Kiramen katibin . Broj meleka Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao {to ka`e Uzvi{eni: “A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna. tamo pouzdanog!” 272 “U~i ga jedan ogromne snage. Allahovom voljom. a imaju zbog ~ega da {kripe.” 268 8. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim. doista.. od Gospodara svemira cijenjenog.Islamsko znanje 113 koji vjeruju!' U srca nevjernika Ja }u strah uliti. mo}nog. Malik je ~uvar D`ehennema. koji je zadu`en za dono{enje objave Allahovim poslanicima. koje se kre}u i iz vida gube. ka`e: “Oni }e dozivati: 'O Malik. tebi stavlja na srce Kur'an-koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite-kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. Kur'an je. kome se drugi pot~injavaju. a drugi put radi ponovnog o`ivljavanja. Prvi put da bi ozna~io umiranje svega stvorenog. Israfil je zadu`en za puhanje dva puta u sur (rog). neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!' On }e re}i: 'Vi }ete tu vje~no ostati. kazivanje izaslanika plemenitog. koji se pojavio u liku svome. on je zadu`en za pojave i promjene u prirodi.”270 MELEKI SPOMENUTI U KUR'ANU I HADISU D`ibril. Na njima nema mjesta koliko pedalj. pa ih vi po {ijama udarite i udarite ih po prstima. odre|ivanje zelenila i boje u bilju. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. d`. padanje ki{a. kao {to su strujanje vjetrova.pa Allah je. razboriti.

a prijesto Gospodara tvoga }e toga dana. Ima ih devetnaest. donose hranu. koji stoje jedan s desne. jedan sprijeda a drugi straga. i da se onima koji vjeruju vjerovanje u~vrsti. Oni se spominju na ~etiri mjesta u Kur'anu: “I oni koji }e u vatri biti govorit }e stra`arima d`ehenemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!'” 281 “Nad njim su devetnaesterica. kao {to Uzvi{eni ka`e: “Reci: 'Usmrtit }e vas melek smrti koji je vama zadu`en. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. a druga dva meleka ~uvaju ~ovjeka. koji su uz njih.” 280 Meleki zadu`eni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o d`ehenemskoj vatri. Mi }emo pozvati Zebanije.” 275 “Uz svakog od vas su meleki. I Sekar282 je ljudima samo opomena. “A oni koji su se Gospodara svoga bojali. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernicika`u: '[ta je Allah htio sa ovim kao primjerom?' Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. Melek smrti On je zadu`en za uzimanje ljudskih du{a. kod Nas cijenjeni pisari.114 Islamsko znanje Allah.{. a izaslanici na{i.” 283 “Pa neka pozovu dru{tvo svoje. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti.” 284 Meleki zadu`eni za gostoprimstvo d`enetlija: Oni selam nazivaju i izra`avaju dobrodo{licu d`enetlijama. d`. niti je ikada moglo pasti na um ljudskom srcu. iznad njih. a zovu se Zebanije. koji znaju ono {to radite. i da oni kojima je data Knjiga i oni koji su vjernici. Ka`e Uzvi{eni: “A nad vama bdiju ~uvari. a kapije njegove ve} {irom otvorene. i o njima nas je obavijestio Uzvi{eni: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati.” 276 “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. zapisuju. ispred njega i iza njega. i kad do njega do|u. osmerica dr`ati. da se oni kojima je data Knjiga uvjere.279 Nosa~i 'Ar{a: To su meleki ~ija je du`nost dr`anje Allahova 'Ar{a (prijestolja). ih je spomenuo u Kur'anu i u~inio ih na{im ~uvarima i pisarima. u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail. drugi s lijeve strane ~ovjeka i pi{u djela.” 277 U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka. ~uvari .” “Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju.'” 278 Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenti~nim-sahih hadisima. Onaj na desnoj strani pi{e dobra djela a onaj na lijevoj pi{e lo{a djela. Me|utim. pi}e i sve drugo {to oko nije vidjelo niti uho ~ulo. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. ne sumnjaju..

ka`e: “Mi smo objavili Tevrat.” 291 Sigurno je da je bilo jo{ knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima.”.. a..{.a. koji je priznao Tevrat prije njega objavljen.a..286 Kao {to je Allah. u njemu }ete vje~no boraviti!'” 285 Jo{ da napomenemo da se meleki ne `ene niti razmno`avaju. zato u|ite u nj.”. d`.. poslali..s. Tevrat: objavljen Musau. tako je isto i prethodnim poslanicima slao objave (knjige). i nikada se ne opisuju mu{kim ili `enskim spolom...s.s. a njemu smo dali Ind`il.. Suhufi: Suhufi su objavljeni Musau i Ibrahimu.. obavjestio u ovome ajetu: “Zar on nije obavje{ten o onome {to se nalazi u listovima (suhufima) Musaovim i Ibrahimovim. u njemu je uputa i svjetlo.{. 287 2. Zebur: objavljen Davudu.s. Ind`il: objavljen Isau. Knjige spomenute u Kur'anu su: 1. od grijeha ste ~isti.. ali njihova imena nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu.” 290 Tako|er.s. TRE]I IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U ALLAHOVE KNJIGE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja.Islamsko znanje 115 njegovi }e im re}i: ‘Mir vama. slao je .. To podrazumijeva vjerovanje i ~vrsto uvjerenje da je Allah. d`. poslao Kur'an Muhammedu. a Davudu smo Zebur dali”. i Allah. Slijede}i ajet nam poja{njava tu ~injenicu: “Svi su ljudi sa~injavali jednu zajednicu. d`. Uzvi{eni ka`e: “Poslije njih smo Isaa.v. 288 3. O tome nas je Allah. listovima Ibrahimovim i Musaovim.{.... slao knjige (objave). sina Merjemina. Uzvi{eni ka`e: “Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima. s. 289 4. Uzvi{eni Allah. a. koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici. i u ovom ajetu: “Ovo doista ima u listovima davna{njim.. d`. .{.. d`.{. a. Ono {to znamo jeste to da je svaki poslanik imao poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio du`an dostaviti ljudima.

.. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. a u suprotnosti je sa islamskim principima. i da bi Allah. i po njima je slao Knjigu.: . poslu{nosti i svega {to vjera zahtijeva. Poni{tio je dotada{nja zakonodavstva koja su bila ograni~ena samo na odre|ene narode.” 294 Du`ni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvi{enog Allaha cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i osobinama nad ostalim knjigama. Sve ono {to se na|e u knjigama..{. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije. Kur'an sadr`i su{tinu prija{njih knjiga i on je posljednja objava ljudima..” 292 ST AV VJERNIKA STA O ALLAHOVIM KNJIGAMA Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan. koju On nije spomenuo. d`. Neke od tih osobina su: 1. va`e}im za ~itavo ~ovje~anstvo. istina u ranijim knjigama i obja{njenje tevhida. ibadeta. “A Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e. d`. Uzvi{eni ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat.. Do{ao je kao potvrda. poja{njava iskrivljenja i promjene koje su u njima nastale. A povod neslaganju bila je me|usobna zavist. itd. U njima su zakoni i pravila o ljudskim postupcima.. i to kada su im ve} bili do{li jasni dokazi. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripi{emo knjigu koju On Sebi nije pripisao. odnos ~ovjeka i prirode. samu istinu.116 Islamsko znanje vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene... Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le kao uputa. ba{ od onih kojima je data. a potvrdio je i neke propise va`e}e za sva vremena i prostore. samu istinu. d`. 2. Uzvi{eni Allah..{.{. Kur'an je jedina bo`anska knjiga na ~ije se ~uvanje obavezao Uzvi{eni Allah. znak je da je to iskrivila ljudska ruka. te na~in vjerovanja. uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u ~emu se nisu slagali.i dali smo mu Ind`il. odnos ~ovjeka i ~ovjeka. Njima su obuhva}eni svi segmenti ljudskog `ivota: odnos ~ovjeka i Gospodara. ka`e: “A tebi objavljujemo Knjigu. Do{ao je da bdije nad ostalim knjigama.” 295 Kur'an je do{ao sa sveop}im zakonodavstvom.. Du`ni smo vjerovati u ove knjige i ono {to je do{lo u njima. istina i svjetlo ljudima. u njemu je uputa i svjetlo. voljom Svojom.” 293 O Ind`ilu Allah ka`e: “. tj. u njemu je uputa i svjetlo.

bilo bi za njih bolje i ispravnije. li{en svih ljudskih svojstava. iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje. meni se objavljuje da je va{ Bog-jedan Bog. jer malo ko od njih vjeruje. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. a kr{}ani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno u~inili {irk prema Allahu.” 300 “O sljedbenici Knjige. “A on je. Ko `udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen.' To su rije~i njihove. d`. a razilaze se sa njim u zakonima i propisima koji su bili ograni~eni na odre|eni narod i vrijeme. svjesno izvrnuli.” 301 Me|u iskrivljenjima koja su jevreji i kr{}ani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je Uzejr Allahov sin. a nikako bo`anska bi}a.” 298 Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Ind`ila od kr{}ana. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upu}uje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih. iz usta njihovih. One se sla`u sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju).” 299 “Ima jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: '^ujemo ali se ne pokoravamo!' i '^uj ne ~uli te!' i 'Ra'ina!' A da oni ka`u: '^ujemo i pokoravamo se!' i '^uj' i 'Pogledaj nas!' . ali Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo. bilo s koje strane. u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja jevreja i kr{}ana.” 297 Cilj o~uvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vje~an i trajno prisutan me|u ljudima. te da On nema djeteta. ubio ih Allah! Kuda se odme}u?” 302 Kada je objavljen Kur'an. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. klanjaju}i se Gospodaru svome. Kur'an o tome ka`e: “Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin'. Kur'an je svim ljudima uputa i objava. zaista. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih.{. la` joj je strana. i niko Mu ravan nije!'” Dokazao im je i ~injenicu da su poslanici samo ljudi. do{ao vam je Poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. 3. po{to su ih shvatili.. ^injenica je da je Kur'an posljednja Bo`ija objava te je stoga njegovo ~uvanje od iskrivljavanja neophodno. “Reci: 'Ja sam ~ovjek kao i vi. zaista. dok su druge objave slate samo odre|enim narodima. d`.. a kr{}ani ka`u: 'Mesih je Allahov sin. Ka`e Uzvi{eni: “Svako je imao svoj pravac kojeg je slijedio. “Zar se vi nadate da }e vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati. tj. kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom. U suri El-Ihlas ka`e se: “Reci: 'On je Allah-Jedan! Allah je Uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. opomenu (Kur'an) objavili i Mi }emo je ~uvati” 296. neka ~ini dobra djela i neka. ona je objava od Mudroga. ~uvati od ljudskog iskrivljavanja.Islamsko znanje 117 “Mi smo.{. ne smatra Njemu ravnim nikoga!'”303 . po volji Svojoj. Objasnio im je da je Allah. knjiga za{ti}ena..

“Nevjernici su oni koji govore: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 'O sinovi Israilovi. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije do{lo do mije{anja govora ~ovjeka sa bo`anskim govorom. a koji je u originalu “Tevrat”. 2. s.. Na{a je du`nost da vjerujemo u Bo`anski izvor svih spomenutih objava i da su one do{le kao uputa ljudima. zatim. kojeg su kr{}anski sve}enici izmijenili i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali {ta su htjeli.. Neki od njih su: 1. samo je poslanik. Poslanika Muhammeda. dana{nje interpretacije prija{njih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima kojima su dostavljene. d`. kr{}ani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je on jedan od troga (sveto trojstvo). historije. Takav je isti slu~aj i sa “Novim zavjetom”. a majka njegova je uvijek istinu govorila. osim Kur'ana.a. tako da se ne mo`e razlikovati Allahov govor od ljudskog. u svojim poglavljima. Raspored Kur'ana i smje{taj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno je od Allaha odre|en (tevkifi). s. i pod njegovom kontrolom i bo`anskim nadzorom.” 304 Kur'an je do{ao i ukazao na zabludjelo vjerovanje kr{}ana te im je rekao: “Mesih. biografije poslanika i njihovih u~enika. originali prija{njih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo ni{ta osim pri~a. Kur'an je ostao sa~uvan i originalan. [to se ti~e sadr`aja prija{njih knjiga koje danas . 4. nesnosna patnja }e.”305 ^injenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se mo`e pripisati Allahu. dok za drugog to isto nema svoje osnove te se ne mo`e pripisati Bogu.v.s. zaista.. a nevjernicima ne}e niko mo}i pomo}i. u prija{njim objavama do{lo je do mije{anja ljudskog govora sa bo`anskim putem ubacivanja raznih tuma~enja. sin Merjemin.a. Nevjernici su oni koji govore: 'Allah je jedan od trojice!' A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga {to govore. u svakoj rije~i i svakom slovu.118 Islamsko znanje Tako|er. pisani su poslije smrti Musaa ( ~etiri stolje}a na osnovu usmenih predanja). Ind`ilom.a. citatima. i pogledaj. Dana{nji psalmi.v. koji su poznati pod imenom “Stari zavjet”. Allah }e mu ulazak u D`ennet zabraniti. 3. On je onakav kakvog ga je D`ibril u~io Muhammedu. s. i oboje su hranu jeli. Kur'an je sav zapisan za `ivota Muhammeda. i kakvog ga je on prenio svojim ashabima.s. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi. klanjajte se Allahu. i mome i va{em Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim.{. i njegovo boravi{te }e D`ehennem biti. sti}i svakog od njih koji nevjernik ostane. njih kako se odme}u. Kod jednog prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna. i prije njega su dolazili poslanici.s. ~ak ni od najbli`eg Allahova roba..v. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenti~nosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija iste knjige i razmimoila`enje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. pored onih iz Kur'ana.

ono {to spominje Kur'an i to potvr|uje. a odbijati sve {to mu se suprotstavlja. kojoj ne mo`e ni{ta parirati. prikazivanje Boga u liku ~ovjeka i davanje svih ljudskih svojstava Uzvi{enom Bogu. postale takve. Tako|er.”’ “I ra`alosti se Bog zbog toga {to je ~ovjek u~inio. u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: “Geneva”/1.. rije~ i slovo sa~uvani. Tako za Ibrahima. vjerujemo da je to ~isti Allahov. ka`u da je la`ac. d`. Kur'an je istina od Allaha. jesu odlike knjiga koje danas posjeduju kr{}ani i jevreji. na{ odnos prema njima je sljede}i: . . niti nije~emo niti potvr|ujemo. Pogre{no i iskrivljeno vjerovanje. ono {to nas upu}uje na zaklju~ak o krivotvorenosti prija{njih objava jeste i sadr`aj tih objava.{.. da je Sulejman obo`avao kipove `ele}i time udovoljiti svojoj `eni. i rastu`i se u svome srcu. a navedeno je u pro{lim knjigama. spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju ~asti poslanika {to je u suprotnosti sa njihovom nepogre{ivo{}u. alejhisselam.. . istina. zahvaljuju}i njima samima.” U njemu se. da je Davud u~inio blud..ono {to nije~e Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo. 5.306 [to se ti~e Kur'ana. a koje su. .ono {to ne spominje Kur'an i sunnet. isto tako ka`u da je Harun pozvao Izrael}ane u obo`avanje teleta. te ku|enje poslanika i predstavljanje u veoma lo{em obliku poku{avaju}i da im se obezvrijedi li~nost i kompromituje ~ast. jer nemamo dokaza o tome. za Luta da je u~inio blud sa svojim k}erkama.itd. Du`nost nam je slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabrana te vjerovati u sve {to se nalazi u njemu.. govor. spoznao je dobro i zlo. knjiga Starog zavjeta 3/22: “Re~e Gospodar Bog: ‘To je taj ~ovjek koji je postao jedan od nas. i da su svaki izraz. to vjerujemo.Islamsko znanje 119 nalazimo pred sobom. tako|er. d`.{.

Zato se ka`e: “Svaki poslanik je vjerovjesnik. Du`nost svakog ~ovjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne prave}i nikakvu razliku me|u njima. d`. koja nije novi {erijat (vjerozakon)..v. o nekima od njih Mi smo ti kazivali.” . pored spomenutih.. Njihov broj i imena zna jedino Uzvi{eni Allah. d`..{. a potom ga Allah. 2. Iz ovih definicija mo`emo izvesti i osnovne razlike izme|u poslanika i vjerovjesnika.VJEROVJESNI[TVO Postoje razlike izme|u poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga {to im se objavljuje. U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 317 a da je broj vjerovjesnika 124.. I ni jedna zajednica nije bila bez poslanika. a o nekima nismo. a zavr{avaju}i sa Muhammedom.{. d`. u~ini poslanikom.s.000. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik. d`. Poslanik (resul) je osoba koju je Allah. Vjerovanje u poslanike zna~i: “~vrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah..” 309 Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu.. odabrao da prenese novi {erijat ljudima. ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik. Isto tako vjerujemo da Uzvi{eni Allah.a. i zadu`i ga preno{enjem novog {erijata. Koji ih je i poslao. ako ho}e. Vjerovjesnik nije zadu`en dostavljanjem novog {erijata ljudima ve} se njegova uloga ogleda u nare|ivanju dobra i spre~avanju zla i usmjeravanju ljudi putem [erijata poslanika koji je poslan prije njega.”307 On ka`e: “Mi smo i prije tebe poslanike slali. Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani.310 POSLANSTVO . a da im nije poslanika ili opominja~a poslao.120 Islamsko znanje ^ETVR TI IMANSKI [AR T ^ETVRTI [ART VJEROV ANJE U POSLANIKE VJEROVANJE Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama. slao poslanike svim narodima.{. Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha..{. ima poslanika i vjerovjesnika. s tim {to mi ne znamo njihova imena. a u drugom ajetu veli: “Allah nije ostavio ni jednu zajednicu niti narod.{. u odnosu na prethodnog vjerovjesnika.” 308. s. 1. d`. po~inju}i sa Ademom.

s... Uzvi{eni Allah.. a bio je samo vjerovjesnik.s. ho}e da se upotpuni Njegovo dostavljanje novog {erijata.Islamsko znanje 121 3. Duhovno-moralna svojstva Nepogre{ivost ('ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima u cilju prakti~nog primjera.”312 Ovdje se za Musaa ka`e da je i poslanik i vjerovjesnik zato {to mu je data knjiga (Tevrat) i zato {to je do{ao sa novim zakonom ([erijatom). d`. Spolja{nja-vanjska svojstva Poslanici su ljudskog roda i Allah.: “Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) nismo poslali.{... a. htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlo`eni . 4. i trajalo je jedan period nakon ~ega je ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru.. tako|er..{. Vjerovjesnik nije za{ti}en od ubistva dok poslanik jeste. d`. d`. one. Jahja.. SVOJSTV A POSLANIKA SVOJSTVA I VJEROVJESNIKA Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spolja{njost i unutra{nja. U vezi s te{kom bolesti koja je pogodila Ejjuba. djeluju odbojno na ljude. d`.{. Allah. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici slati i kafirima. Ka`e Uzvi{eni Allah. Npr. itd.{.{. 1. bitno je znati da mu je to bilo isku{enje od Allaha. Infektivna bolest mo`e prouzrokovati izbjegavanje poslanika od ljudi. “I prije tebe smo slali samo mu{karce. ubijen je. zato {to melek ne mo`e komunicirati sa ljudima zbog razli~itosti bi}a.moralna svojstva.. a vjerovjesnicima one nisu davane. du{evno .{. nikada nije slao `ene kao poslanike. a.. a u isto vrijeme i spre~avaju poslanika od temeljitog obavljanja misije me|u ljudima. To je u kontradikciji sa su{tinom misije poslanstva koja po~iva na dru`enju sa ljudima. 2. [to se ti~e sakatosti i tjelesnih mahana. Mudrost je u tome {to Allah. Poslanici su imali knjige. nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike.” 313 Poslanici i vjerovjesnici nisu izlo`eni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu kao {to je sakatost. Poslanici su mu{karci. d`. d`.. Oni se tada ne}e mije{ati sa njim.” 311 “I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik.

”316 Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim. onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama onih koji nered ~ine na Zemlji. ne i od malih na koje ih je Uzvi{eni upozorio. a. pa zar je mogu}e da sla`e na Gospodara ljudi. a. [to se ti~e Musaa. priznao je i prihvatio poslanstvo Muhammeda...v.a.s.s.v.. Iskrenost (sidk) Svi poslanici su od ro|enja do smrti samo istinu govorili.. dok su u svakodnevnom `ivotu bili sa~uvani samo od velikih grijeha. Ebu .. ( kada mu je Nimrud rekao: “Ja o`ivljavam i usmr}ujem.”315 Svi su poslanici bili izrazito pametni i o{troumni (fetanet) Poznato je da su poslanici bili slani razli~itim vrstama ljudi. Ibrahim.” Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) do{ao do zaklju~ka o Resulullahovom. a. objavio i nije im dozvoljeno da i{ta od [erijata ili akideta zataje. Kada bismo rekli da je poslanik u~inio ru`no djelo prije poslanstva. i{ao je logikom koja ka`e da onaj koji mo`e da o`ivljava i usmr}uje. A Allah silnicima ne}e ukazati na pravi put. a.a. poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema svome narodu prije poslanstva. zbog svog prethodnog znanja o njegovoj iskrenosti. pronicljivi i o{troumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati.. onda nisi dostavio poslanicu Njegovu. odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga. Uzvi{eni Allah ka`e: “Poslani~e. d`.s.” Ibrahim mu re~e: “‘Allah daje da Sunce iza|e sa istoka.s. ..s.. jer bi u tom slu~aju iznevjerili ulogu koja im je povjerena. a Allah }e te od ljudi {tititi. donio dokaz koji je protivnika potpuno zbunio.s.314 Povjerljivost i ta~nost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku nare|eno je da prenesu ljudima sve {to im je Uzvi{eni Allah. Poslanici su bili sa~uvani od velikog i malog grije{enja u pogledu dostavljanja objave. Tako je rekao: “Muhammed ne la`e ljudima.122 Islamsko znanje grijehu ili nevaljalu djelu koje bi naru{ilo njihovu pravi~nost i ~ovje~nost.Bekr. kazuj ono {to ti se objavljuje od Gospodara tvoga. koji je prije poslanstva ubio ~ovjeka.. ve} je `elio pomo}i drugom ~ovjeku koji ga je pozvao u pomo}. s. u~ini ti da iza|e sa zapada. s.{. Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim. Zato je bilo neophodno da budu pametni. mo`e i da u~ini da Sunce iza|e sa zapada.a. ako ne u~ini{ to. r. Dokaz njihove o{troumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u dono{enju argumenata pred protivnicima..' I nevjernik se zbuni...

a. r.. Takav je slu~aj i sa Ebu . zatim na~ina njegova postupanja i komuniciranja sa ljudima. mo`e uputiti na istinitost njegova poziva. do}i }e do zaklju~ka i uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili.s. iskrenosti.. e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rije{enja na sve nove izazove i probleme?. do}i }e do zaklju~ka o ispravnosti poslanstva.v. Abdullah ibn Selam. Hatid`a. povjerovala je u istinitost Muhammedova.. rekao je: “Tako mi Allaha. morala. poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i pona{anja jo{ prije primanja Objave.a. f) da li vodi ljude sre}i ili patnji?. s. kada je vidio Poslanika.”317 .. da li je prilago|ena }udima i instiktima ljudske du{e?. b) da li je ova poslani~ka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bi}a. s. tako|er. o neispravnosti. To se da zaklju~iti na osnovu njegove povjerljivosti. ovo lice nije lice la`ova.v.a.a. DRUGI: LI^NOST POSLANIKA Li~nost poslanika. pak.s.Islamsko znanje 123 DOKAZI KOJI UPU]UJU NA ISKRENOST POSLANIKA I ISTINIT OST NJIHOV A POSLANSTV A ISTINITOST NJIHOVA POSLANSTVA PR VI: SU[TINA POSLANSTV A PRVI: POSLANSTVA Ako razuman ~ovjek logi~ki razmi{lja o su{tini i biti poslanstva. Stvari koje upu}uju na ispravnost jesu: a) ~emu poziva i {ta zagovara doti~no poslanstvo: obo`avanje Allaha ili idolopoklonstvo? Li~nu korist ili korist ~itavog ~ovje~anstva bez rasnih ili drugih razlika?. c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o po~etku i kraju svemira?.Bekrom. Kada ~ovjek odgovori na ova pitanja. radijallahu anha. r.

124 Islamsko znanje TRE]I: NAGOVJE[T AJ PRIJA[NJIH NAGOVJE[TAJ POSLANIKA I VJEROVJESNIKA O DOLASKU POSLANIKA POSLIJE NJIH Ka`e Allah.s.{. re~e: 'O sinovi Israilovi.. ali neki od njih. najavio dolazak Muhammeda.v. darovao nekom svom poslaniku kako bi poslanik dokazao istinitost svoga poslanstva.one koje poti~u od Allaha.” 319 Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jo{ jedan dodatni dokaz njegove istinitosti.. s.' I kad im je on donio jasne dokaze. a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove. Muhammeda kao {to sinove svoje znaju. Nadnaravne pojave koje poti~u od Allaha. u Kur'ani kerimu: “A kada Isa. Ono {to {ejtani ~ine. d`. {to drugi ljudi ne mogu uraditi. Onaj .one koje ~ini {ejtan uz pomo} svojih prijatelja me|u ljudima.. svjesno istinu prikrivaju.. a.{. zato {to je on pe~at svim poslanicima.NADNARA VNA POJA VA ^ETVRTI: NADNARAVNA POJAV Mu'd`iza je najpoznatiji i najra{ireniji na~in dokazivanja ne~ijeg poslanstva. . koji }e poslije mene do}i. ^ETVR TI: MU'D@IZA .a. doista. to je ljudima mogu}e ste}i i uraditi kao i suprotstaviti im se. Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i uobi~ajenog na~ina ljudskog pona{anja.. d`. Zato se u Kur'anu ka`e: “Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i kr{}ani).{. tako isto su ga najavili i drugi poslanici i vjerovjesnici. podr{ke na putu poslani~ke misije. znaju Poslanika. d`. s. Mu'd`iza je nadnaravna pojava koju je Allah.{.. d`.. ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ~ije je ime Ahmed. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: .{. d`. Zato nalazimo kroz historiju da ljudi na po~etku pojave poslanika tra`e od njih da im poka`u ne{to nadnaravno.v.s.a.. sin Merjemin. ne mogu se ste}i i On ih daje kome On ho}e.320 Mu'd`iza spada u stvari neobi~nog i posebnog karaktera koje ljudi ne susre}u u svakodnevnom `ivotu.s. oni reko{e: 'Ovo je prava vrad`bina!'” 318 Kako god je Isa.

s.{. nepokoran. u~vr{}enje vjernika u imanu.Islamsko znanje 125 ko dolazi sa mu'd`izom od Allaha. dok je donosilac {ejtanskih ~uda Allahu. Ona je ljudima nedosti`na i sli~no de{avanje od nekoga drugog je nemogu}e. izazov kafirima. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima. a neke vjernicima.”321 2.{. la`ac i {tetan ljudima.. Vrsta i su{tina mu'd`ize odgovarala je vremenu u kome se pojavila.{.a. a.s. i kod svakog poslanika.322 . jer u suprotnom mu'd`iza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslani~koj misiji i svojstvo osobenosti.v. Neobi~na je za ljudima ustaljen na~in `ivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli. imale su za cilj: 1. Njemu je pokoran i koristan je ljudima. 3. a one poslane vjernicima imale su za cilj u~vr{}ivanje imana. Drugi dio u~enjaka smatra da je on (izazov) karakteristi~an samo za neke od mu'd`iza.: “. d`. KARAKTERISTIKE MU'D@IZE 1. To je dokaz koji ljudima potvr|uje istinitost poslanstva odre|enog poslanika. ka`e jezikom Isaa.. 3. s. One koje su poslate kafirima su radi izazova. Poslana je kao izazov kafirima da donesu ne{to sli~no. 5.a. s dokazom (mu'd`izom) od Gospodara va{ega. Uzvi{eni Allah. Mu'd`ize poslanika Muhammeda. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno u~inio odre|enu mu'd`izu. 2. d`.v. Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi. 6. ^injenica je da su neke mu'd`ize poslate kafirima. po~ast i ukazivanje posebne pa`nje Poslaniku.{. s. 4. Izvor je mu'd`ize Allah. Jedan dio u~enjaka smatra da je “izazov” op}a karakteristika mu'd`ize. d`...s. i oja~anje njegova uvjerenja kao priprema za napore i pote{ko}e koje su bile pred njim. Svi su nagla{avali da je ona poslata od Allaha. d`...

126 Islamsko znanje KERAMETI I EVLIJE UVOD U POGLA VLJE O KERAMETU POGLAVLJE Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode. Takva osoba se zove “velijj” ili “evlija”. fin sugovornik. ako dobije puno zahvalan je. a odvra}a od zla i bori se na Allahovom putu svojim rije~ima. Ako dobije malo. d`... d`. Kada vidimo historiju ashaba. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. i kloni se onoga {to mu je Allah zabranio.{. Nije ohol zbog po~asti kojom ga je Allah darovao. obavlja druge dobrovoljne ibadete. d`. ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti.{.{. iako ih je Uzvi{eni Allah. 5.s.. izbjegava sve grijehe. s. {. poslu{na. imetkom.323 KARAKTERISTIKE “EVLIJE” ALLAHOV A [TI]ENIKA . “prijateljima”.. U dru{tvu je prijatan. iskrena u ibadetu. Evlije nisu nepogre{ivi jer svojstvo nepogre{ivosti Allah daje samo poslanicima.. pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu. a definisana je kao: “osoba odana Allahu. Skroman je u stvarima koje ljude najvi{e privla~e na dunjaluku.PRIJA TELJA PRIJATELJA ALLAHOVA 1.a. mnogo klanja nafila. djelima. izrazito blag. Evlija obavlja sve farzove. vidjet }emo da su grije{ili. Poznaje i primjenjuje {erijatske propise. strpi se. polo`ajem. lijepog je morala.. daje ih nekim Svojim dobrim robovima. Ne tra`i vlast. trudom. 4.325 Jednostavno. najpre~i mu je Allah. radi preciznog i ta~nog dostavljanja Objave. Evlija radi ono sa ~im je Allah zadovoljan. ne `udi za imetkom. d`. . 2. tolerantan. posebno pobo`nim osobama koji iskreno i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru. a Uzvi{eni Allah. To je po~ast i izraz posebne pa`nje prema njima.v. poziva dobru. 3.324 6. potpuno slijedi [erijat sa kojim je do{ao Poslanik Muhammed.

. od Allaha. radijallahu anha. da je rekao: “Ko bude neprijatelj Mome {ti}eniku koga sam Ja odabrao i koji je Meni blizu. Ja ga sklonim. 'Odakle ti ovo o Merjema?' . U suri El-Kehf spominje se doga|aj vezan za “stanovnike pe}ine” koje je Allah uspavao 309 godina. njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene.Islamsko znanje 127 DOKAZI O POSTOJANJU EVLIJA Uzvi{eni Allah ka`e: “I neka se ni~ega ne boje i ni za ~im ne tuguju Allahovi {ti}enici (prijatelji). Allah onoga koga On ho}e opskrbljuje bez ra~una. kod nje bi hrane na{ao.{. pa njegov sluh kojim slu{a bude samo radi Mene. a zatim ih ponovo pro`ivio. Pogledaj suru “Merjem”.. veliki uspjeh biti. njegova ljubav prema Meni preovlada. s. Ni~im se Moj rob ne mo`e vi{e Meni pribli`iti od onoga ~ime sam ga Ja zadu`io.” 326 Prenosi Poslanik. Ja }u tome ~ovjeku navijestiti rat. i da se o njoj brine Zekerijja. zaista. a ako se Meni utje~e. Allahove rije~i niko ne mo`e izmijeniti. za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu. Ja mu udovoljim. Prema mi{ljenju islamskih u~enjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se od rimskih progona sklonili u pe}inu i tu ih je Allah sa~uvao.s.'”328 Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novoro|en~e progovori iz be{ike u ~asu kada ju je njen narod optu`io za blud.a. Moj se rob Meni postepeno pribli`ava vr{enjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga Ja zavolim. Ovakav ~ovjek ako ne{to od Mene zatra`i.on bi upitao. ima vi{e. . ruka njegova kojom prihva}a bude samo radi Mene. a ona bi odgovorila: 'Od Allaha.” 327 DOKAZI O POST OJANJU KERAMET A POSTOJANJU KERAMETA Kur'an Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vi{e mjesta u Kur'anu. to }e. d`.v. “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo. Kerameta Merjeme. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez njenog truda. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao. O tome govore ajeti 9-26 sure El-Kehf. oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. ajeti: 30 i poslije njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima. A kad ga Ja zavolim.

ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora331 kao {to je Kur'an. za dostavljanje vahja poslanicima zadu`en je D`ibril. koji je oti{ao prije isplate naknade. ~ak. 4. kao {to je hadisi-kudsijj. zaista. ili da po{alje izaslanika. otklanja stijenu sa ulaza u pe}inu i oni se spa{avaju. objavljuje ono {to On `eli.s. d`. o~uvao njegova sredstva pa ih.”330 U skladu s ovom definicijom mo`emo izvesti glavna svojstva Objave: 1.v. a. i umno`io. a ponekad je vahj po zna~enju. NA^INI DOST AVLJANJA OBJA VE DOSTA OBJAVE Na~ini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: “Ni jednom ~ovjeku nije dato da mu se Allah obra}a. porijeklo Vahja je od Allaha. Njegovom voljom. Jedan je spomenuo svoju veliku pa`nju prema roditeljima.a.s. osim nadahnu}em. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima. s. 5.{.{. d`. koji. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono {to im se objavljuje od Allaha. tre}i da je svom najamniku. Uzvi{en i Mudar!”332 .{. d`.. d`. d`.{. 3.. Allah.128 Islamsko znanje Hadis U hadisu su.. ili iza zastora. na na~in da doti~ni poslanik ili vjerovjesnik bude ~vrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha. tako|er. ali su rije~i od Poslanika.{. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava. a potom mu ih predao u potpunosti.” “On je. drugi da se ustegao od bluda kada je to mogao u~initi.329 VAHJ .OBJA VA OBJAV “Dostavljanje odre|enog govora od Allaha. 2.. 6.. spomenuti mnogi kerameti od kojih je i doga|aj sa trojicom ljudi kojima je stijena zatvorila izlaz iz pe}ine pa su zamolili Uzvi{enog Allaha svojim dobrim djelima da ih On spasi.

. To se da zaklju~iti iz slu~aja kada je Musa tra`io da vidi Allaha: '”.. ja sam vjernik prvi.s...a.a. s. On ga sa zemljom sravni. s. a. Poslani~ki je san objava od Allaha. jednom na po~etku objave . s.{.{. Gospodaru moj... A {to se ti~e sna poslanika.s.Ne mo`e{ me vidjeti” .v. Tre}i je razgovor Adema. alejhisselam: “. Ibrahim..A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao”338.. Muhammed. u D`ennetu. sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom.{. vidjet }e{ Me!” I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri. tako da ovaj ne vidi Allaha.a. pa ako ono ostane na svom mjestu.{.a.s. d`. d`.. d`.“ali pogledaj u ono brdo. To se odvija na tri na~ina: a) da se pojavi u svom stvarnom liku.v.... uka`i mi se da Te vidim! “ .re~e . stvorio. bio je istinit san. Prvo ~ime je nagovije{ten po~etak objave Muhammedu. Vi|enje Allaha. i Allaha. a Musa se onesvje{}en strovali.{. d`.. NADAHNU]E Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnu}e u srce i ono koje dolazi u snu.”337 Direktan govor Allaha.”336 2. i svoj ed`el (rok trajanja `ivota). ^im se osvijesti re~e: “Hvaljen neka si! Kajem Ti se. [to se ti~e nadahnu}a u srce. On se spominje u vi{e sura.s. s.Islamsko znanje 129 1. dva puta u njegovom pravom liku. d`.. ono se spominje u ovom hadisu: “Zaista mi je Sveti duh (D`ibril) u srce dostavio da ne}e umrijeti ni jedna osoba prije nego upotpuni svoju nafaku. onako kako ga je Allah. on se smatra istinom. ka`e: “Istinit san je ~etrdeseti dio poslanstva.s.s. s.a. s.... ali iza zastora. sa Muhammedom. 3. a. d`.v.a.335 Poslanik. kada je bio na Israu i Mi'rad`u i kada mu je propisano pet namaza.{. na ovom svijetu je nemogu}e. vidio je D`ibrila.v.v. IZA ZASTORA Uzvi{eni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posredni{tva. vidio je u snu da treba `rtvovati sina Ismaila334 i to mu je bio znak da se radi o Objavi od Allaha..{. d`.v.. ove rije~i nadahnute u srce dok je bio potpuno budan i pri sebi. Sve {to bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana..s. DA PO[ALJE IZASLANIKA Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja D`ibril.”333 To zna~i da su Poslaniku.s.

s. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.a.. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik.'” 343 Dolazio je Muhammedu. ona }e ostati s onima koji }e kaznu iskusiti. Kur'an je naj~e{}e objavljivan ovim na~inom. koji se pojavio u liku svome. s.a. D`ennet i D`ehennem.345 Jednog dana bio je na devi kada mu je do{la ova vrsta objave.”340 Tada je D`ibril ispunio prostor izme|u nebesa i Zemlje. razboriti. i u Knjigu koju je objavio prije. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. izlaganje knjiga u kojima su zabilje`ena ljudska djela. Zbog te`ine objave deva je kleknula. b) da do|e u liku ~ovjeka. Melek je do{ao Ibrahimu. a.v. u njima pripremio za njihove stanovnike.v. i u meleke Njegove..s.'Mi }emo tebe i porodicu tvoju spasiti. U jednom hadisu spominje se da D`ibril. Havd (vrelo).130 Islamsko znanje u pe}ini Hira339. Sirat }uprija.v.a.{.s.s. To je bio za Poslanika.. u liku ~ovjeka kada ga je obradovao sinom Ishakom: “I obradovali smo ga Ishakom. obra~un. c) dolazak objave kao zvuk zvona. pro`ivljenje poslije smrti.: “I kad izaslanici Na{i do|o{e Lutu. i u knjige Njegove. na obzorju najvi{em. u liku ~ovjeka Dihje el-Kelbija. s. patnja ili u`ivanje u kaburu.” 346 Ovaj imanski {art podrazumijeva “vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. on se zbog njih sneveseli i uznemiri. najte`i na~in objave i tada bi mu u danima `estoke hladno}e iz ~ela lili gra{ci znoja.. PETI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U SUDNJI DAN VJEROVANJE Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. u hadisu. a.reko{e oni .s. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. i sve {to je Allah..a. o onome {to }e se desiti poslije smrti kao {to su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka. vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova.. vjerovjesnikom i ~ovjekom dobrim.”342 Tako je isto do{ao i Lutu. 'Ne boj se i ne brini se' .s. bio u dru{tvu ashaba koji bi tada ~uli ne{to sli~no zujanju p~ela. s.. Ponekad bi objava silazila dok je Poslanik.”347 . a drugi put za vrijeme Israa i Mi'rad`a. ima {est stotina krila341.daleko je zalutao. a jednom je do{ao u liku beduina koga nije niko poznavao344. i u poslanike Njegove. d`. d`.. Dokaz za to je slijede}i kur'anski ajet u kojem nam je nare|eno da vjerujemo u Sudnji dan: “O vjernici. {to se opisuje u suri En-Ned`m: “Pou~ava ga jedan ogromne snage. i u onaj svijet . osim `ene tvoje. s.s. vaganje djela. a.v.{.

Jevmul-hurud` (dan izlaska). svijet u kojem smo ~inili djela za koja }emo biti pitani. a rijetko se mo`e na}i da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut. El-Waki'a (veliki doga|aj). Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). El-Azife (smak svijeta). El-Ga{ija (te{ka nevolja). Smrt je ne{to najbli`e nama u na{im ~ulima. Jevmul-fasl (dan razdvajanja). Jevmut-telak (dan susreta). Jevmul-hisab (dan obra~una). Jevmul-d`em'i (dan skupljanja). a isto tako ne{to najdalje od nas u na{im mislima. ali se ne priprema za nju. El-Hakka (~as neizbje`ni). d`. Jevmud-din (dan polaganja ra~una). Es-Sa'a (~as).” 349 . Na va`nost vjerovanja u Sudnji dan upu}uje i mno{tvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. Nevjernik je svjestan da }e umrijeti. Vjernik o njoj razmi{lja i sje}a je se. i Nama }ete se poslije vratiti. Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. po~ev od pro`ivljenja pa do kona~ne presude.Islamsko znanje 131 Onaj koji ~ita Allahovu Knjigu primijetit }e da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem danu. Zbog toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme ~ovjeka za Sudnji dan. Jevmul-feth (dan pobjede).: “Svako `ivo bi}e smrt }e okusiti. IMENA SUDNJEG DANA Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje). upu}uje na njegovu va`nost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja i toka doga|aja.348 Iz zna~enja ovih imena mo`emo da zamislimo doga|aje koji }e se zbiti toga dana. Jevmul-hulud (dan vje~nosti). Prakti~no. El-Ahireh (drugi svijet). Jevmut-tenad (dan dozivanja).{. Jevmul-hasreti (dan kajanja). i dr. Jevmul-ba's (dan pro`ivljenja). Svaka sura sadr`i temu o Sudnjem danu. El-Kari'ah (smak svijeta). Svako ime odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. Ono {to. kao {to ka`e Allah. time se zavr{ava mukotrpni dunjaluk. A svaka du{a }e umrijeti. Po~inje novi svijet u koji ulazimo sa posljedicama onoga staroga. tako|er. ^esto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj va`nosti. Et-Tamme (velika nevolja).

Zato neki mufesiri tuma~e Allahove rije~i: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na onom i na ovom svijetu.a. pregrada).. zato {to }e ljudi u njemu biti isku{avani da odgovaraju na pitanja meleka.”353 Smatra se da }e ovo biti u ~asu ispitavanja u kaburu.. vjera mi je islam. . KAZNA I ISPITIV ANJE OD DVOJICE MELEKA ISPITIVANJE Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje `ivota koji po~inje odmah nakon smrti. Kur'an ga je nazvao “el-berzeh”.v. zagrobni `ivot je pregrada izme|u dunjaluka i ahireta.s.. a kazna ih je stigla zbog malih stvari.{.v. Prenosi se od Ai{e.Abbasa prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. pro{ao je pored dva kabura i rekao: “Oni (njihovi stanovnici) se sada ka`njavaju. kada }e o`ivljeni biti. s.s. pa sam i ja govorio.a. a da nije zatra`io za{titu od kaburskog azaba. Od Ibn .132 Islamsko znanje KABURSKO ISKU[ENJE.. d`.”352 Ovo se zove i kabursko isku{enje. Postojanje ovakvog `ivota utvr|eno je vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda.s. Munafik }e re}i: “Ne znam. kaburski je azab istina. da je pitala Poslanika..s. a Muhammed. ka`e: “. Dva meleka koji }e ispitivati ~ovjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir. ili }e biti ~vrsti i postojani u svome odgovoru ili }e pokleknuti i biti nesigurni. 1.v. s.” Ka`e Ai{a: “Poslije toga nikada nisam vidjela Allahovog Poslanika.”354 A zatim }e biti tu~en i mu~en. Uzvi{eni Allah.a. Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti kojima je zava|ao druge. pa.v. s. ~uo sam ljude kako ne{to govore.a.pred njima }e berzeh (zagrobni `ivot) biti. radijallahu anha. o kaburskom azabu. je moj poslanik i moj vjerovjesnik. da je klanjao neki namaz.. U vjerodostojnim hadisima zabilje`eno je da kad ~ovjek umre. s. To je `ivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjalu~kog i od ahiretskog `ivota. pa joj je rekao: “Da.s. s.”350 Leksi~ko zna~enje berzeha jeste prepreka (zastor. u kabur mu do|u dva crno-plava meleka koji ga pitaju: “Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?” Vjernik }e odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. a drugi se nije ~istio poslije male nu`de. tj.v. sve do Dana..”351 2.a.

Zatim }e opet udariti tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i d`ina”355..”357 4) pokazivat }e mu se njegovo mjesto u D`ehennemu ujutro i nave~er: Ka`e Allahov Poslanik. s. r..'”359 KABURSKI U@ICI U kaburu postoje i u`ici koji su.v..s. Ovo je dan koji ti je obe}an.'”358 5) njegovo }e se lo{e djelo pretvoriti u lik ~ovjeka veoma ru`nog lica i odje}e neprijatnog mirisa.v.a.a. naravno.. zatim }e mu se osvijetliti. a ako je od stanovnika D`ehennema. s.a.’ Upitat }e ga kabur-sahibija: 'A ko si ti?' Re}i }e: ‘Ja sam tvoje lo{e djelo. Ka`e Allahov Poslanik. 3) stje{njavanje kabura tako da }e mu rebra u}i jedna u druga. pa }e mu se re}i: 'Mirno spavaj. pripremljeni za vjernike.i do}i }e mu ~ovjek ru`nog lica. Neki od njih su: 1) kabur }e mu se ra{iriti i rasvijetliti: Ebu-Hurejre.zatim }e mu se kabur pro{iriti za sedamdeset ar{ina uzdu` i poprijeko.. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu.v. kada bi njime udario brdo. Ako je od stanovnika D`enneta.: “Kada neko od vas umre. i ka`e mu se: 'Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana.: “. 2) otvore mu se vrata D`ehennema356. prenosi hadis u kome se ka`e: “.s.s. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu. U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er. u ru`noj odje}i neprijatnog mirisa i re}i: ‘O`alosti se zbog onoga {to te ~eka.' On }e re}i: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u ~emu sam?' . ka`e se: “. postalo bi pra{ina.a u ruci mu je ~eki}. s.Islamsko znanje 133 VRSTE KABURSKOG AZABA Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 1) udaranje `eljeznim ~eki}em.: “Re}i }e se zemlji: 'Sastavi se!' i ona }e se sastaviti i stijesniti tako da }e rebra umrlog u}i jedna u druga. opisuju}i meleka koji }e do}i u kabur.a.. Udarit }e ga jednom i on }e se pretvoriti u pra{inu. Ka`e Poslanik..

”368 .... Islam zabranjuje predskazivanje Sudnjeg dana jer to zna~i nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah.”360. ipak je nazna~io i objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu.”361. a mjesec se raspuknuo. Iako je Uzvi{eni Allah sakrio ta~no vrijeme nastupa Sudnjeg dana. 3) kabur }e mu se pro{iriti dokle mu dopire pogled: U hadisu: “. lijepe odje}e. slobodno mo`emo re}i da je on blizu. 4) djela }e mu se pretvoriti u lik ~ovjeka koji }e ga obveseliti D`ennetom: “Do}i }e mu ~ovjek lijepog lica. a oni se u svojoj nemarnosti okre}u..{.134 Islamsko znanje Re}i }e mu (meleki) 'Spavaj kao {to spava mlado`enja koga ne budi niko do najvoljenija mu osoba.' Re}i }e sahibija kabura: 'Allah te obradovao.i kabur }e mu se pro{iriti koliko mu dopire pogled”362. d`. punim u`ivanja.” 365 “A {ta ti zna{. Reci: ‘To samo Allah zna.a. ali ve}ina ljudi ne zna.'”363 PREDZNACI SUDNJEG DANA Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike.. s. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. a te`ak }e biti nebesima i Zemlji.' Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.” 366 “Pribli`io se Sudnji dan.s. {to se da jasno vidjeti iz slijede}ih ajeta i hadisa: “Pribli`io se ljudima njihov obra~un. ka`e: “Pitaju te o Sudnjem danu. Razlog takvoj podjeli vezan je za vrijeme u kojem se de{avaju kao i posljedice izazvane njima.' Re}i }e mu ~ovjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo. sasvim neo~ekivano }e vam do}i. kada }e se zbiti. Mali predznaci se uglavnom de{avaju prije velikih i u vi{e vremenskih intervala u razli~itim dru{tvenim slojevima. Zbog toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje. mo`da je Sudnji dan blizu...' I tako }e ostati dok ga Allah ne pro`ivi iz njegove postelje. raduj se Allahovom zadovoljstvu i d`enetskim ba{~ama. prijatna mirisa i re}i: 'Raduj se onom {to }e te veseliti. Ovo je dan koji ti je obe}an.” 367 Allahov Poslanik.v. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo ve}e.i ispunit }e se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen. a ko si ti? Tvoje lice je kao lice onoga koji donosi dobro.. ka`e: “Ja sam poslat a izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazao je na blizinu ka`iprsta i srednjeg prsta).. 2) kabur }e mu se ispuniti zelenilom: U hadisu stoji: “. Reci: 'To zna jedino Gospodar moj.'” 364 Ipak..

s. grupa koja se jo{ nije pojavila.izlazak Sunca sa zapada. dolazak Je'd`ud`a i Me'd`ud`a i drugi o kojim }e biti rije~i malo kasnije. 3. Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana.369 Neki u~enjaci su ove predznake.. Poslanstvo Muhammeda.”371 . VELIKI PREDZNACI To su veliki doga|aji neuobi~ajene prirode koji }e se pojaviti pred Kijametski dan. silazak Isaa. a u tre}u grupu ulaze veliki predznaci kao i neki od malih predznaka.v.370 MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 1... jo{ traje i ponavlja se. pojava Ded`ala. Mogu}e je da se neki od malih predznaka pojavi skupa sa velikim predznacima. mali predznaci Sudnjeg dana. kao {to su: .a. On je rekao: “Ja sam poslat i izme|u mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazuju}i pri tome na ka`iprst i srednji prst).s.Islamsko znanje 135 PODJELA I DEFINICIJA PREDZNAKA SUDNJEG DANA MALI PREDZNACI Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno du`i vremenski period i oni su uobi~ajene prirode. kao {to su nestanak nauke i pojava neznanja. Ina~e su prva i druga grupa. grupa koja se pojavila. i tome sli~no. s obzirom na njihovo pojavljivanje. podjelili na tri grupe: 1. grupa koja se pojavila i pro{la. s. nadmetanje u gradnji visokih ku}a. 2. ra{ireno pijenje alkohola. a.

Hurejre.v. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik.”376 Ibn-Had`er ka`e da }e Allah.a.a.s.136 Islamsko znanje Hadis nas upu}uje da je zemaljski `ivot poslije Muhammeda. pit }e se mnogo alkohol i ra{irit }e se nemoral. a mnogo `enska djeca.”373 5. Bit }e mnogo `ena.v. sat kao varnica.. u odnosu na `ivot prije njegova poslanstva. 3. Kratko}a vremena Ljudi }e osje}ati da vrijeme sve br`e i br`e prolazi i da neme bereketa u njemu.v. r. s. s. Mno{tvo zemljotresa Ebu .”375 8.a.v. Opona{anje drugih naroda Ebu .. prenosi da je Allahov Poslanik.Hurejre. prenosi da je Allahov Poslanik.a. Rascjepljivanje Mjeseca U vrijeme poslanika Muhammeda.'”372 Ovdje se `eli do~arati te{ko}a vremena u kojem }e ljudi zbog velikih smutnji i isku{enja `eljeti smrt. 4.{. ka`e se: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratko}a u vremenu..v. 2. s. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ~ovjek ne bude prolazio pored kabura drugog ~ovjeka i govorio: 'Kamo sre}e da sam ja na tvome mjestu. 7. r. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa.a. a pojavit }e se neznanje. s.”374 6.s.. Pojava la`nih poslanika Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje la`ljivaca koji }e za sebe tvrditi da su poslanici..a. dati da se pred kraj dunjaluka malo ra|aju mu{ka. dan kao sat. prvi ajet. d`.a. U hadisu kojeg je zabilje`io Ahmed od Ebu . Mjesec se rascijepio na dva djela.Hurejre. mjesec kao sedmica.a. pa godina bude trajala kao mjesec. i da je to mno{tvo `ena povezano sa pojavljivanjem d`ehla i nestajanjem znanja. ka`e: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja.a. sedmica kao dan. r. prenosi da je Allahov Poslanik. Ovaj doga|aj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer.s. s. kako bi sa~uvali vjeru...377 9. rekao: .s. r.s.v. s. Pri`eljkivanje smrti Ebu . a malo mu{karaca “Tako }e odnos biti pedeset `ena naspram jednog mu{karca.a.. veoma kratak....Hurejre.s.

Islamsko znanje

137

“Ne}e nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (opona{ao) ranije narode, pedalj po pedalj, ar{in po ar{in. ‘Poslani~e, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upita{e prisutni. ‘Pa na koga drugog ako ne na njih?’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”378

POJA VA EL - MEHDIJA POJAV
Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 1. vjerodostojni; 2. slabi; 3. la`ni i izmi{ljeni. Razlog postojanja la`nih hadisa o Mehdiju le`i u pojavi brojnih frakcija u islamskim dru{tvima i tvrdnji mnogih od osniva~a istih frakcija kako su oni ti o~ekivani mehdije. To je dovelo do izmi{ljanja i hadisa, jer je svaki la`ni mehdija htio na taj na~in pridobiti mase.

HADISI KOJI GOVORE O MEHDIJU
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ~ovjek iz moje porodice, zvat }e se kao i ja.”379 U drugom rivajetu se ka`e: “Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produ`io taj dan kako bi u njemu poslao ~ovjeka iz moje porodice; zvat }e se kao i ja, a njegov otac }e se zvati kao i moj. Zemlja }e tada biti ispunjena pravdom kao {to je bila ispunjena nepravdom i nasiljem.”380 Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pred kraj dunjaluka na moj ummet }e se spustit veliki belaj. Njima }e vladati zli vladari koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije ~ulo. Zemlja }e im postati tijesna i bit }e preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik ne}e mo}i na}i pribje`i{te u koje bi se sklonio od nasilja. U tom vremenu }e Allah poslati ~ovjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom kao {to je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit }e zadovoljan i stanovnik nebesa i stanovnik Zemlje. Ne}e ni{ta biti posa|eno u zemlju, a da iz nje ne nikne...”381

138

Islamsko znanje

VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA
Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: “Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas je kako podsje}amo jedni druge na ono {to smo nau~ili, pa je upitao: '[ta to u~ite?' ‘U~imo o Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo: dim, Ded`ala, `ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, tri velika zemljotresa; na istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.'”382 Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji }e biti uvod u po~etak Sudnjeg dana.

1. POJA VA DED@ALA POJAV
Nazvan je Ded`alom zbog velikih la`i kojima je sklon. Jezi~ki “ded`al: zna~i onaj koji pokriva istinu neistinom, a on }e svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da je on samo la`ac i da nije ono za {to }e se predstavljati. Opis Ded`ala Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Ded`ala zbog opasnosti koju sa sobom donosi, tako da stalno budemo na oprezu i i{~ekivanju. Rekao je da li~i na jednog ashabima poznatog ~ovjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. Prema hadisu Ded`al ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrd`ava, boja tijela mu naginje crvenilu, bi}e }orav na jedno oko, veoma brzo }e se kretati, izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Ded`alove natprirodne pojave 1. Na zemlji }e boraviti ~etrdeset dana, jedan dan bit }e kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi na{i dani. 2. U svome zavo|enju i kretanju po zemlji bit }e veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio ga je s ki{om koju tjera vjetar. 3. Sa sobom }e imati dvije rijeke koje }e te}i: jedna }e biti vatra, a druga bistra pitka

Islamsko znanje

139

voda. 4. O`ivljavat }e mrtve. (Do}i }e beduinu i re}i mu: “Ho}e{ li vjerovati u mene ako ti o`ivim roditelje?”, itd.) 5. Naredit }e zemlji pa }e izbaciti svoje plodove i naredit }e oblacima pa }e spu{tati ki{u gdje bude htio. 6. Rasje}i }e mladi}a na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom }e ga ponovo o`iviti. Ovaj mladi} ne}e povjerovati u njega. 7. Isa, a.s., ubit }e ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini.

2. SILAZAK ISAA, A.S.
Kur'anom je potvr|eno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao kod Sebe. “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika‘, a nisu ga ni ubili niti razapeli ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema ni jednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, ne}e u njega (onako kako treba) povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.” 383 Isa, a.s., du{evno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa prvi put, ve} su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni }e prilikom njegovog silaska na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet }e da ona nije onakva kakvom su je smatrali i predstavljali kr{}ani. Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi, zatim }e slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti d`izju. Tada }e se pove}ati imetak tako da ga niko ne}e htjeti primiti. Jedna sed`da bit }e vrednija nego sve drugo na ovome svijetu.”
384

140

Islamsko znanje

3. IZLAZAK SUNCA SA ZAP ADA ZAPADA
Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja po~etak ili uvod u promjene prirodnih pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, iza}i }e sa zapada i kada se to desi, ne}e vrijediti pokajanje gre{nika koji se budu kajali. O~ito je da }e u tom momentu svi oni koji su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman ne}e koristiti, kao {to to Uzvi{eni Allah ka`e: “Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u, ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio...” 385 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Prvi predznak koji }e se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi.”386

4. IZLAZAK @IVOTINJE IZ ZEMLJE
O njoj Kur'an govori: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni, Mi }emo u~initi da iz zemlje iza|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu vjerovali.” 387 Iz ajeta se vidi da }e se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada se pro{iri nered, nemoral i kada obi~aji zamijene istinsku vjeru.388

5. JE'D@UD@ I ME'D@UD@
Je'd`ud` i Me'd`ud` jesu kur'anski naziv za narod koji }e se pojaviti pred sami po~etak Sudnjeg dana. Oni }e se niz sve strmine spu{tati i jesti zelen i sasu{eno bilje koje na|u pred sobom. Niko im se ne}e mo}i suprotstaviti. Najvi{e }e nereda ~initi u arapskim zemljama, kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, ajeti 92-98. Je'd`ud` i Me'd`ud` spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: “...i Allah }e poslati Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, koji }e sa svih uzvi{ica silaziti pa }e njihov

Islamsko znanje

141

prvi dio pre}i pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji nai|u, re}i }e: 'Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.’” 389

6. DIM
Ka`e Allah, d`.{.: “Zato sa~ekaj dan kada }e se na nebu ukazati jasan dim!” 390 Pojava dima koji }e ispuniti prostor izme|u nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg dana koji }e se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude po~ela slabiti. Obuhvatit }e sve ljude i bit }e im sa svih strana. Oni }e povikati: “Ovo je te{ka, nesnosna kazna.”391 Prema ve}ini u~enjaka, dim }e se na Zemlji zadr`ati 40 dana.392 Svi }e ljudi tada povjerovati zbog stra{nog prizora koji }e sa sobom donijeti dim.393 Re}i }e: “Gospodaru na{, otkloni patnju od nas, mi }emo, sigurno, vjerovati!” Me|utim, Allah, d`.{., }e re}i: “A kako }e oni pouku primiti, a ve} im je do{ao istiniti Poslanik od koga oni glave okre}u i govore: 'Pou~eni - umno poreme}eni!'”
394

7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA
Od velikih predznaka Sudnjeg dana spomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda395, r.a., jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: “Od Ummu Seleme prenosi se da je rekla: ‘^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: 'Poslije mene }e se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres na Arabijskom poluotoku'...”396 Ono {to se na osnovu drugih hadisa da zaklju~iti jeste to da }e ovi zemljotresi biti u`asni i obuhvatit }e velika podru~ja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Had`er u komentaru Buharijinog Sahiha ka`e da }e oni biti neuobi~ajeno jaki i da }e obuhvatiti veliki dio Zemlje.397 U hadisu se jo{ spominje i to da }e se potresi desiti kada se me|u svijetom pro{iri nemoral i grje{enje. A Allah o svemu tome najbolje zna.

8. VA TRA KOJA ]E TJERA TI LJUDE PREMA MAH[ERU VATRA TJERATI
Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja }e ljude tjerati prema Mah{eru. U sahih hadisima ka`e se da }e se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden.398

142

Islamsko znanje

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 1- u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda ka`e se: “...i vatra koja }e se pojaviti u kotlini Aden i tjerat }e ljude”399; 2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: 'Pojavit }e se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat }e ljude.'”400 Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, pro{irit }e se po ~itavoj zemlji i vodit }e ljude prema mjestu skupljanja. Oni koji }e tada biti tjerani od vatre bit }e podijeljeni u tri grupe: - prva grupa jesu oni koji }e jahati na svojim devama i bit }e im drago {to idu na skup; - druga grupa jesu oni koji }e se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period }e jahati, a drugi pje{ke i}i; - tre}a grupa jesu oni koje }e vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu kasnili, progutat }e vatra.401

MJESTO GDJE ]E SE LJUDI ISKUPITI
Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi }e biti iskupljeni na podru~ju [ama (dana{nji Jordan, Sirija i Palestina). Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti, tamo }ete se okupiti. Dolazit }ete i ja{u}i i pje{ke i pu`u}i.” Rukom je pokazao prema [amu i opet rekao: “Tamo }ete biti skupljeni.”402

SLIJED DOGA\AJA NA SUDNJEM DANU
U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest }emo sve doga|aje koji }e se zbiti od po~etka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u D`ennet a nevjernika u D`ehennem. Predznaci Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i stra{ni Dan blizu. Isto kao {to postoje predznaci koji se de{avaju prije prolje}a, u vidu promjena temperature, dizanja snijega, vra}anja `ivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. Po~etak Sudnjeg dana bit }e obilje`en strahovitim potresom koji ne li~i ovim potresima na Zemlji. On }e se zbiti u vrijeme dok }e ljudski `ivot jo{ uvijek trajati. Svijet }e zadesiti velika panika i strah, tako da }e dojilja zanemariti svoje dojen~e. Trudnice }e od straha pobaciti, a ljudi }e izgubiti razum i svijest pa }e kao pijani izgledati. Ka`e Uzvi{eni Allah:

a oni ne}e pijani biti. Iz nje se jasno vidi da }e ~ovjek jo{ uvijek biti na Zemlji jer }e se pitati “[ta joj je?” Osim ovoga u prirodi }e se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotada{njih prirodnih zakona na Zemlji. i kada se planine pokrenu.: “Kada Sunce sjaj izgubi. kada Smak svijeta nastupi. Zatim }e se Zemlja zamijeniti drugom Zemljom i nebo }e se izmijeniti pa }e izgledati kao drugo nebo. Sazvje`|a }e se rasuti i njihove putanje }e se promijeniti. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju.v. i kada zvijezde popadaju. d`.. Gospodara svoga se bojte! Zaista }e potres. Ka`e Uzvi{eni Allah. Poslije prvog puhanja prote}i }e period koji je samo Allahu poznat i tada }e ljudi boraviti u svojim kaburima (grobovima). Nakon toga desit }e se drugo puhanje u sur kada }e svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti pro`ivljeni. Povratit }e se `ivot u svaku osobu i oni }e tada ~ekati. Brda }e se pomjeriti i stijene }e se smrviti i postati kao ra{~upana vuna. ve} }e tako izgledati zato {to }e Allahova kazna stra{na biti. i kada se D`ehennem raspali. osim onoga koga Allah bude htio ostaviti. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. Mora }e se jedna u druga uliti. odjednom ustati i ~ekati. a zatim }e re}i: 'Ja sam Vladar.{. i kada se mora vatrom napune.Islamsko znanje 143 “O ljudi. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. a zatim ispariti. gdje su vladari Zemlje?'”405 PUHANJE U ROG (SUR) Nakon svih ovih promjena do}i }e do puhanja u sur (rog) dva puta. Prvo }e puhanje biti znak da }e sve `ivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti. i kada se D`ennet pribli`i svako }e saznati ono {to je pripremio. i kada se listovi razdijele. veliki doga|aj biti! Na dan kada ga do`ivite. svaka }e dojilja ono {to doji-zaboraviti. i kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve je krivice ubijena.s. Mjesec }e se sa Suncem sastaviti.” 407 . i kad steone kamile bez pastira ostanu.” 4o6 Tako|er ka`e Uzvi{eni: “I puhnut }e se u rog. ^itava Zemlja }e ledinom postati. i kada se nebo ukloni. a svaka }e trudnica svoj plod pobaciti. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao.” 404 Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik. s. pa }e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti.” 403 O ovom zemljotresu govori se i u suri “Zilzal” (Zemljotres). a zatim }e se smotati kao {to se pisma smotaju. Nebo }e se rascijepiti. i ti }e{ vidjeti ljude pijane. O tome Kur'an govori u slijede}em ajetu: “I u rog }e se puhnuti i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. i kada se divlje `ivotinje saberu.a. i kada se du{e s tijelima spare.

niti mu` za `enom.. nevjernici }e govoriti: 'Ovo je te`ak dan!'” 412 [to se ti~e vremenskog perioda i{~ekivanja prije polaganje ra~una. radijallahu anha. jedni druge }e gledati?' Poslanik. Ono {to znamo jeste da }e to biti veoma dugo i te{ko podno{ljivo..s.144 Islamsko znanje PRO@IVLJENJE I HA[R (OKUPLJANJE) Ve} smo spomenuli da }e nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti pro`ivljeni. kada je rekao: 'Na Kijametskom danu ljudi }e biti pro`ivljeni bosi. Po~et }e iskupljanje ljudi na mjestu polaganja ra~una.' Rekla sam: 'Allahov Poslani~e. biti prvi koji }e biti pro`ivljen. odje}e i neobrezani.Onako kako smo ih prvi put iz ni{ta stvorili. “. Otac za sinom. “.. tako }emo ih ponovo iz ni{ta stvoriti. koje je Allah.a. s.'”410 Svi ljudi od Adema do posljednjeg njegovog potomka.. On ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti toga dana.” 4o8 Svaki umrli bit }e pro`ivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedo~enju brojnih ajeta.a.a. usmrtio i koji su prespavali tri stotine i devet godina. Kur'an ka`e: “Tada rodbinskih veza me|u njima ne}e biti. iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu raspr{io.. Ai{a. s. niti k}erka za majkom. U`asna situacija u kojoj }e se tada na}i prekinut }e svaku vezu me|u svijetom. odgovori: 'Stanje }e biti toliko te{ko da svijetu ne}e biti do toga da jedni druge gledaju. kada su se probudili.v. koji su na postelji umrli. to se ta~no ne zna.” 409 Ljudi }e na Mah{eru biti kao kad su tek ro|eni: bez obu}e. U sahih hadisima spominje se da }e Muhammed. to je obe}anje Na{e. u moru se ugu{ili. Mi smo doista kadri to u~initi?” 411 Allah }e nas sve sakupiti i prema Mah{eru }emo biti povedeni. rekla je: “^ula sam Poslanika. niti majka za k}erkom. Ne znam da li je uop}e umro sa ostalima. i ljudi i d`ini i {ejtani i `ivotinje. s. smatrat }e se da od njegove smrti nije pro{lo vi{e od jednog ili nekoliko ~asova.. Svak }e se o sebi zabaviti.. d`. goli i neobrezani.s.v. . niti `ena za mu`em ne}e tada brinuti. Musa }e tada ve} stajati pod Ar{om.{. sin za ocem.. mislili su da su ostali samo jedan dio dana.v.s.. sve }e ih o`iviti Onaj Koji ih je prvi put iz ni~eg stvorio..i netremice gledaju}i u glasnika i `ure}i. divlja zvijer ih pojela. Niko ni za koga ne}e brinuti. Tako se desilo sa Ashabi-Kehfom (mladi}ima iz pe}ine). a ja }u biti prvi koji }e ustati.

O njima Allah. s.v. Veoma te{ko }e pasti ~ovjeku to {to }e se njegova djela javno iznositi pred ostalim svijetom.” 417 Allah. d`.s. dosta ti je danas {to }e{ ra~un svoj protiv sebe svi|ati!”413 Knjige koje }e ljudi tada ~itati jesu sveske u kojima su ~ovjekovi pratioci meleki bilje`ili sve {to je on radio na ovom svijetu. koji znaju ono {to vi radite. ^ija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza le|a i ~iji grijesi budu ve}i. prenosi da je Poslanik. rekao: “Propao je svaki onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu. mi smo bilje`ili sve {to ste vi radili. d`.” 414 “Ova knjiga Na{a o vama samo istinu govori.a. dunjalu~ka preciznost u izno{enju djela nije kao ahiretska. i malo i veliko.”416 “Tada }ete ispitivani biti. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. ~ovjek }e se sje}ati momenata kada ih je po~inio na dunjaluku...” 415 Iz navedenih ajeta vidimo da }e svakoj osobi biti predo~ena njegova djela.” Rekla sam: “Allahov Poslani~e. s. Dakle. Naravno. re~e: “To se odnosi samo na izlaganje djela. i to direktno i bez posrednika.{. kao {to ni dunjalu~ka pravda nije kao ahiretska.s.Islamsko znanje 145 POLAGANJE RA^UNA.”418 .. Ai{a.. to je znak da }e on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo. Mo`emo to usporediti sa dunjalu~kom sudnicom gdje tu`ilac i optu`eni iznose svoja djela i nakon preciznog razmatranja se ustanovi da li je optu`eni kriv ili ne i koliku kaznu zaslu`uje. a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit }e i ka`njen. radijallahu anha. svim ljudima bit }e predo~ena njihova djela i svaki ~ovjek }e ~itati svoju knjigu u kojoj su savr{eno i precizno zabilje`ene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom svijetu.a. a na Sudnjem danu }emo mu otvorenu knjigu pokazati: “^itaj knjigu svoju. }e sa svakom osobom pojedina~no razgovarati. kod nas cijenjeni pisari. Uzvi{eni ka`e: “Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio. O tome Kur'an na vi{e mjesta govori: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. i ni jedna tajna va{a ne}e skrivena ostati. zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u njegovu desnu ruku data. IZLAGANJE DJELA I PRESUDA Prvo s ~ime }e zapo~eti su|enje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. Kada vidi svoja djela.{. lahko }e ra~un polo`iti?'” Poslanik.v.

s. procjenjene sve okolnosti.”419 SVJEDO^ENJE POSLANIKA Svakom narodu bit }e su|eno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: “I vidjet }e{ sve narode kako na koljenima kle~e. Neko }e vrlo lahko zavr{iti ra~un. koji je poslan svim ljudima. ukazane sve lijepe namjere i skru{enost srca. sluh. a ne po vjerozakonima `idova i kr{}ana koji su djelimi~no derogirani ili iskrivljeni. s. no}. {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih dobrih djela. . priznanja. ruke.” 421 Bitno je znati da }e se ljudima koji su do{li u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika Muhammeda. vid. Njegova pravednost je potpuna. meleki pisari i imetak. po~et }e obra~un.a. Isto }e tako biti ukazano i na dvoli~nja{tvo u njegovom srcu {to }e predstavljati te`inu na strani njegovih lo{ih djela. i kona~no pred Vrhovnim Sudijom ne mo`e pro}i bez svjedoka i dokaza. SVJEDOCI I DOKAZI Svako su|enje. Sva ~ovjekova djela bit }e obra~unata. ko`a. biti su|eno po posljednjem vjerozakonu.I knjiga }e se postaviti. noge. Mahmud Hattab es-Subki u djelu “Ed-Dinul-halis” ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 12 svjedoka: jezik. pa i ovo zadnje.. dan. Na ahiretu je Sudija Gospodar svih svjetova. Razlika u dunjalu~kim parnicama i svjedo~enjima jeste ta {to se de{ava da su svjedoci la`ni i “naru~eni” te se pravda ne mo`e zadovoljiti..146 Islamsko znanje POLAGANJE RA^UNA Nakon {to se izlo`e djela. dok }e drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. itd. knjige. Pod obra~unom se smatra skup i analiza svih djela a zatim izvo|enje kona~ne presude o sudbini po~inioca djela.” 420 “. svaki narod bit }e pozvan prema svojoj knjizi. vjerovjesnici i svjedoci }e se dovesti. zemlja..v. meleki. Svjedoci su poslanici.

{. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. ko`a {ta je dodirivala.Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene. ona }e biti skrivena i savijena do Sudnjega dana. neka djela }e biti pobrisana. i kada Zemlja izbaci terete svoje.”425 “A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. Toga }e se dana ljudi odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra.vidjet }e ga. i onaj koji bude uradio i koliko trun zla..{. tako {to }e re}i: 'Tog i tog dana je uradio to i to.” 422 Svaki ~ovjek }e tada dobiti svoju ra{irenu knjigu i re}i }e mu se: '^itaj svoju knjigu. Kada ~ovjek umre.‘” 423 SVJEDO^ENJE ZEMLJE Zemlja }e svjedo~iti za svako ljudsko djelo. Allah. ostat }e u knjizi i na Sudnjem }e se danu ti suhufi ra{iriti: “A kada se listovi (knjige) ra{ire. O^I.toga dana }e ona vijesti svoje kazivati jer }e joj Gospodar tvoj narediti.' To su njene vijesti. oni prvi bit }e zadr`ani da bi ih sustigli ostali. a noge njihove }e Nam o onome {ta su radile. -vidjet }e ga. dovoljno je da ti danas sam protiv sebe ra~un svi|a{. Poslanik. KO@A) U Kur'anu se spominje da }e. d`. svjedo~iti.”424 SVJEDO^ENJE UDOV A UDOVA (JEZIK. ruke o djelima. o~i njihove.” Tuma~e}i vijesti o kojima }e Zemlja kazivati.. jer je ~ovjek na njoj stanovao i po njoj djela ~inio. RUKE.. a ako se ne pokaje. U[I. s. ka`e: “Danas }emo im usta za~epiti. o~i o onome {to su gledale. i kad do|u do nje. u{i njihove.. NOGE. njegovi udovi svjedo~iti: jezik }e svjedo~iti o ljudskom govoru.a. prema tome {ta je ~ovjek radio. ka`e: “Kada se Zemlja naj`e{}im svojim potresom potrese. i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?!' .v. 'Za{to svjedo~ite protiv .. ruke njihove }e Nam govoriti. d`.Islamsko znanje 147 SVJEDO^ENJE KNJIGA Djela koja ~inimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe. rekao je: “. u{i {ta su slu{ale. Ako se ~ovjek pokaje. a pet ~ula {ta su osje}ala..s. U suri “El-Zilzal” Allah.

S.' Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e i o~i va{e i ko`e va{e protiv vas svjedo~ile. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. s. VRELO) HAVD S.{.A.V .V. Allah. Uzvi{eni ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo ne}e u~initi. a vaganjem }e se odrediti te`ina odre|enog djela kako bi se na osnovu te te`ine ~ovjek kaznio ili nagradio. rekao je: 'Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene.148 Islamsko znanje nas?'.. Havd je vrelo (izvor) na{eg poslanika Muhammeda. Do njega ne}e mo}i do}i ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika. donijet }emo ga. tj.' Re}i }e mi se tada: 'Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe?'”427 Vrelo je ogromno. stradati. oni }e. 'Allah.” 429 Ispitivanje ra~una je radi procjene djela.. [to se bude vi{e iz njega pilo. Uzvi{eni ka`e u drugom ajetu: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno.v.. u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje. napaja se iz D`enneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka.V AGA (V AGANJE DJELA) VAGA (VAGANJE Po zavr{etku polaganja ra~una za djela.s. ako ne{to bude te`ilo koliko zrno goru{ice.v.a. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko ne}e biti zakinut. {iroko onoliko koliko i dugo. S. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dosti`u stupanj tevatura. oni ~ija dobra djela prevagnu.S. dao je da i mi progovorimo'. ono }e se sve vi{e pove}avati.A.s. Vrelo je izuzetno prostrano. vratili.”430 . Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: “Poslanik. sla|a od meda. hladnija od leda. d`. Koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. oni su moji i od mog ummeta. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne zna mnogo toga {to ste radili. razdaljina izme|u dvije njegove obale je onolika koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana.” 426 HA VD (POSLANIKOVO. A i dosta je {to Mi ra~une svi|amo.v. poslije njegove smrti. upitat }e oni ko`e svoje.. odgovorit }e. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se..a. mirisa ljep{eg od miska.. s. s. neki ljudi }e biti udaljeni pa }u ja re}i: 'Gospodaru moj.a. Vaga je istinska i ta~na. a oni ~ija djela budu lahka.s. evo. oni }e {ta `ele. postavit }e vagu (mizan) za vaganje djela Svojih robova. posti}i.428 MIZAN . sa koga }e piti vjernici njegovi sljedbenici.

.v. d`.{. ali }e ovi. neko brzinom treptaja oka. Ja sam svoju dovu ostavio da bude {efa'at za moj ummet na ahiretu. Zaista nam je Allah podario {to nije nikom drugom. da ka`e: “U~ite . ~ak i poslanici i bogougodnici. u~enjaci i {ehidi.v.. da je Poslanik. meleki.s..{. a na koji }e imati pravo samo Muhammed.. O ovoj vrsti {efa'ata govori se u slijede}em hadisu: “Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja se prima i svi su oni po`urili da to pravo iskoriste. neko tr~e}i. s. i zauzimanje za nekog) jeste po~ast koju }e Allah. r. Brzina prelaska preko njega ovisit }e o djelima na dunjaluku.a. svi odreda.s. D`ennet itd.”433 U hadisima se spominje da }e pravo {efa'ata imati i u~enjaci. s. A onaj ko pre|e re}i }e: “Hvala Allahu.s. i doku~it }e ga vatra. bogobojazni vjernici... Prolazit }e pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih. d`. ukazati Svojim poslanicima.v. a neko }e se jednom rukom uhvatiti.”434 Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je ~uo Poslanika. {ehidima i drugim odabranim stvorenjima. Koji nas je spasio od tebe (vatre) nakon {to nam te je pokazao.s. [efa'at spomenut u ovom hadisu jeste op}i {efa'at koji obuhvata sve ljude. Ovaj most je o{triji od sablje a tanji od dlake...POSREDOV ANJE [EFA 'AT POSREDOVANJE Postojanje {efa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. Bit }e okru`en tamom.]UPRIJA SIRAT Sirat-}uprija jeste most postavljen preko ili iznad d`ehenemske vatre. Neko }e ga prelaziti brzinom vjetra.a.a.Islamsko znanje 149 SIRA T . melekima. Niko od njih ne}e se mo}i zauzimati niti posredovati prije nego {to im to Allah. a druga }e mu se izma}i.a. Kur'an.a. to odbiti i uputiti ih na Muhammeda.a. Ibn-Mad`e prenosi od Osmana.”431 [EF A'A T . d`. rekao: “Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat }e tri grupe: poslanici. dopustit }e Svome poslaniku Muhammedu. [efa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvi{enog Allaha.{. s. da se zauzima za svoj ummet i to }e biti vid posebne po~asti prema njemu. d`. On `eli da im ovim da jo{ jednu mogu}nost za izbavljenje i olak{anje patnji i da im pove}a stupnjeve u D`ennetu. d`.v. a drugom posrtati.” 432 Ljudi }e toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod Allaha. dozvoli: “Tog dana }e biti od koristi posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori. Allah. Svi }e ljudi morati preko njega pre}i. iskrenim vjernicima.ZAUZIMANJE . {ehidi.s.{. s.{. neko }e jednom nogom kora~ati.v. s.

. d`..i oni }e se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan. d`. d`.. Posredovanje za neke koji su osu|eni na boravak u D`ehennemu. Zauzimanje za one ~ija dobra i lo{a djela budu podjednaka (ashabul-e'araf). Mnogi mufessiri (komentatori Kur'ana) ka`u da je ovaj {efa'at poznat u Kur'anu kao “el-mekamul-mahmud”440 (hvale dostojno mjesto). Na tom mjestu }e se on zauzimati za sve ljude kod Allaha. Neke od njih su samo vezane za Poslanika. s.{. Poslanik. s. a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo ve} spomenuli.” 439 VRSTE [EF A'A TA [EFA 'AT Postoji vi{e vrsta {efa'ata. da iza|u iz njega.{. neke za ostale poslanike. bri`ni. d`. smilovao i uveo ih u D`ennet. .ne}e biti primljen {efa'at za one koji su Allahu druga pripisivali. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e” 437. Zauzimanje za po~inioce velikih grijeha koji su u{li u D`ehennem.150 Islamsko znanje Kur'an. sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ho}e i u korist onog kojim je zadovoljan. d`. .. o tome ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim.niko se ne}e mo}i ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva sa onim za koga se zauzima: “Toga dana }e koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i dozvoli da se za nekoga govori” 438.. a oni su i sami.. obo`avali.s.{. iz strahopo{tovanja prema Njemu. za olak{anje muka proisteklih iz du`ine stajanja i i{~ekivanja..v..{. kako bi im se Allah. odlikovan nad ostalom svojom bra}om poslanicima. Prva i najve}a vrsta {efa'ata jeste “veliki {efa'at” kojim je Muhammed.s.a. da u njeg ne u|u.” 436 UVJETI [EF A'A TA [EFA 'AT Da bi ne~iji {efa'at bio primljen kod Allaha.a.da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha. Njegovo zauzimanje }e obuhvatiti sve ljude na “mevkifu” mjestu iskupa. s.s. potrebno je ispuniti slijede}e uvjete: . ka`e: . o njihovom {efa'atu govori se u ovom ajetu: “A koliko na nebesima ima meleka ~ije posredovanje nikome ne}e biti od koristi.v.”435 A {to se ti~e meleka.{...v.a. jer }e on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga u~ili. Allah. “.

. ljepota d`enetskih pejza`a. smirenost du{e.. Zauzimanje za pove}anje stupnja d`enetlijama u D`ennetu iznad onoga {to su zaslu`ili. ljep{i i ljudski razum njegove ljepote ne mo`e pojmiti. D@ENNET I D@EHENNEM D`ennet i D`ehennem je Allah stvorio sa ciljem kona~nog ishoda za vjernike i nevjernike.” 443 Nevjernici }e pasti sa Sirat-}uprije u D`ehennem koji se ispod nje nalazi: “I oni }e u grupama u njega ulaziti.v..”441 Zauzimanje Poslanika.a. a pomagao je Resulullahu. u jednom hadisu: “Ono {to oko nije vidjelo. u povorkama }e u D`ennet biti povedeni. svila i kadifa itd.s. rijeke od meda. mlijeka i vina koje ne opija.a.v. koji je umro kao mnogobo`ac. a ipak }e mu se staviti.s. za svoga amid`u Ebu-Taliba. uho nije ~ulo. pa }e mu tim biti ubla`ena kazna. Kao {to ka`e Resulullah..Islamsko znanje 151 “Moje zauzimanje }e biti za velike gre{nike iz mog ummeta.. Zauzimanje za ulazak u D`ennet svih vjernika. s. ali ne samo takav.442 Zauzimanje da neki vjernici u|u u D`ennet bez polaganja ra~una. s. s.” 444 D@ENNET Prvo {to nam na um pada kada mislimo o D`ennetu jesu u`ivanja. On je mnogo bolji. zbog {irka i nevjerovanja. pa }e ~initi {efa'at za njega da bude izveden iz dna D`ehennema i stavljen negdje na njegov kraj.. niti je ikada nekome na um palo. zbog rodbinskih veza sa njim. dvije d`ehenemske `eravice pod pete pa }e mu mozak klju~ati. D`ennet jeste takav.a.s.v. hurije. Nakon prelaska Sirat-}uprije vjernici }e u povorkama u}i u D`ennet: “A oni koji su se Gospodara svoga bojali..”445 .

usred ba{~a i izvora.{.” 448 U D`ennetu su: “. i Njegov Poslanik..{..s. Ka`e Poslanik.”446 Ali ipak mo`emo re}i na osnovu onoga ~ime nas je obavijestio Uzvi{eni Allah. d`.{. u njima. spomenuo je neke od ljepota D`enneta: “A oni koji su se Allaha bojali.d`enetsko prebivali{te. oni koji su dobra djela ~inili. kome je obe}an D`ennet. spomenuti u suri El-Furkan i na drugim mjestima u Kur'anu i sunnetu. da }e u njega u}i vjernici..v. d`... poslije one prve smrti. “D`ennatu 'adn” . smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. sve jedne iznad drugih sagra|ene. Na osnovu ovih imena i njihovih zna~enja vidimo da }e u D`ennetu biti vi{e stupnjeva i da }e njegovi stanovnici biti na razli~itim polo`ajima. sigurno.” Pa bi upitan: “Zar ni ti. osim da me Allah..” 449 Zatim mjesto u D`ennetu “D`ennetulme'va . U njima }e mo}i. pozivali Allahu. blagodat }e to od Gospodara tvoga biti..s. s.ba{~e ~ije se rastinje penje i rasprostire po tlima. to }e. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.152 Islamsko znanje KO ]E U]I U D@ENNET? Ljudi i d`ini mogu u}i u D`ennet samo Allahovom milo{}u. krupnih o~iju.Edenski vrtovi itd.v. Eto. To su robovi Milostivog.: “Niko ne}e u}i u D`ennet svojim djelima. u dibu i kadifu obu~eni i jedni prema drugima okrenuti. oni }e na sigurnu mjestu biti.. borili se za uzdizanje Allahove rije~i i uspostavljanje Njegovog zakona na Zemlji.a. ~ekaju odaje. koji su strpljivo podnosili ono {to ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji su se samo Allaha bojali. ispred kojih }e rijeke te}i. s. zaista. pripremljen za one koji se Allaha boje. tako }e biti i Mi }emo ih hurijama. `eniti.” 447 U njemu }e biti odaje za koje Uzvi{eni ka`e: “A one koji se Gospodara svoga boje. obaspe Svojom milo{}u. d`.. biti uspjeh veliki!” 450 . Allahov Poslani~e?” Pa re~e: “^ak ni ja.a.. a nikako samo svojim djelima i onim {to su zaradili na dunjaluku od sevaba. KAKO IZGLEDA D@ENNET? Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je D`ennet prostran koliko nebesa i Zemlja: “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. U slijede}im ajetima Allah..

a. D@EHENNEM Za razliku od D`enneta. dovoljna. da razgovaraju s kim god `ele. i ona453 je. bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju pro`ivljenja: “Oni su prije toga rasko{nim `ivotom `ivjeli i uporno te{ke grijehe ~inili i govorili: 'Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo. zaista. smutnja. Bit }e sigurni. s. potvore itd.” Neko re~e: “Allahov Poslani~e. Mo}i }e da se {etaju po D`ennetu. D`ehennem jeste takav. ne}e ni hladno}u ni `egu osjetiti. a pozdrav }e biti selam.s..s. zar }emo zbilja biti o`ivljeni?'” 451 Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma. Pored njih }e rijeke te}i i bit }e okru`eni vo}em svakovrsnim. Zbog toga ne}e biti bolesti kakve su zavist. mr`nja. Temperatura u njemu je ujedna~ena. oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la` utjerivali: “Da smo slu{ali ili razmi{ljali. re~e: “D`ehenemska . s. Iz grudi d`enetlija bit }e odstranjena zloba. U njemu }e vje~no boraviti. ne bismo me|u stanovnicima D`ehennema u ognju bili!” 452 KAKO IZGLEDA D@EHENNEM? D`ehennem je opisao Poslanik. mo}i }e da jedu i piju {to im du{a po`eli. ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj }e se ljudi vje~no pr`iti.. Govorit }e samo ono {to je dobro. KO ]E U NJEGA U]I? Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima. Poslu`ivat }e ih mlade sluge nalik na biser skriveni.a. rekav{i: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre.” Poslanik.v.v. ali i jo{ vi{e stra{niji i `e{}i.Islamsko znanje 153 ST ANJE VJERNIKA U D@ENNETU STANJE Stanovnici D`enneta sastajat }e se sa svojom bra}om i porodicom.

i on }e biti pojen odvratnom kapljevinom. svaki joj je dio ravan po temperaturi.v. i ne}e im se patnja u njemu ubla`iti.a. ustrajnosti u kufru i neslije|enju Poslanika.”458 Ima i odje}e ali je i ona od vatre: “.”. Ulazit }e na sedam vrata: “Ona }e iznad njih biti zatvorena.” 455 Kad god im jedne ko`e izgore..” 457 U njemu ima i pi}a..”454 Dunjalu~ka vatra spaljuje onog ko u|e u nju. ali je to gnojna te~nost: “Pred njim }e D`ehennem biti .. njega }e te{ka patnja ~ekati. plamenim stupovima zasvo|ena. zamijenit }emo im ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju. i ne}e umrijeti. kad im se ko`e ispeku.459 i hladovine od vatre: “Nad njima }e biti naslage vatre. Allah ih zamijeni drugima da ponovo ku{aju kaznu: “One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru baciti. te osoba umre i time prestaje bol. s.463 ..” 460 ST ANJE NEVJERNIKA U D@EHENNEMU? STANJE Bit }e privo|eni u njega u grupama. onima koji ne budu vjerovali bit }e odjela od vatre skrojena. Allah je zaista silan i mudar. a i ispod njih naslage. a od nje }e mu mozak klju~ati.. D`ehennem }e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva.” 462 Najbla`a je kazna u D`ehennemu da se ~ovjeku stavi `eravica ispod stopala.. D`ehenemska vatra je stalan bol njenim stanovnicima: “Oni ne}e biti na smrt osu|eni.s.. mu~it }e se da je proguta.. okovani u okove i sind`ire i ba~eni u oganj razbuktali: “Mi smo za nevjernike okove i sind`ire i oganj razbuktali pripremili.154 Islamsko znanje vatra je `e{}a od dunjalu~ke 69 puta.. ali on ne}e umrijeti.” 461 Bit }e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku.” 456 I u D`ehennemu ima hrane. ali je nikako ne}e mo}i pro`drijeti i smrt }e mu sa svih strana prilaziti. ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: “Drvo Zekkum bit }e hrana grje{niku. u trbuhu }e kao rastopljena kovina vreti.

A to zna~i jasno i bez pote{ko}e.{.. Ka`e Uzvi{eni Allah: “Toga dana }e neka lica blistava biti.” 466 U ovoj suri Allah. Enes ibn Malik i drugi ashabi su rije~i: “a od Nas i vi{e” protuma~ili kao vi|enje Allaha. rekli su..a.469 “U njemu (D`ennetu) imat }e {to god za`ele . I ka`e Uzvi{eni: “Uistinu. s.’”472 Od Ebu-Hurejrea. govori o onima koji su istinu poricali i ~inili velike grijehe. u Gospodara svoga }e gledati.s.a od Nas i vi{e. prenosi se: “Ashabi su rekli: 'Allahov Poslani~e... Ne}e vas ni{ta sprije~iti da Ga vidite. i boji Ga se. s..” 468 Poslanik.. r. `arko `eli da vidi svoga Gospodara. Takvi Ga ne}e mo}i vidjeti na ahiretu.a...” 470Alija . tako isto }ete Njega vidjeti.” 464 Ovaj ajet govori o vi|enju Allaha na Sudnjem danu.” 465 govori da se Allah ne mo`e vidjeti na dunjaluku. d`. Kur'an i sunnet nas upu}uju na to da }e vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim o~ima kao {to vide mjesec u no}i u{tapa. ho}emo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas i{ta ometa da vidite Mjesec u no}i u{tapa?' 'Ne.471 HADISI O VI\ENJU ALLAHA Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od D`erira ibn Abdullaha koji ka`e: “Jedne no}i dok smo sjedili sa Poslanikom.a.. a ajet: “Pogledi do Njega ne mogu doprijeti.s. 'A da li vas {ta ometa da vidite Sunce kada nema oblaka?' 'Ne.v.v..{. On }e od njihovih pogleda biti zaklonjen. Vi|enje je Allaha vje~iti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. Iz ovoga se zaklju~uje da }e Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On ne}e od njih biti zaklonjen. a da “i vi{e od toga” jeste gledanje u Allahovo lice. Ovo se u usuli fikhu zove “mehfumul-muhalefe” (dokaz suprotnog shvatanja). Allahov Poslani~e'.'”473 . oni }e toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti. tj. d`. i vi{e od toga.. Ta po~ast je samo za njih. Allahov Poslani~e!’ ‘E.Islamsko znanje 155 VI\ENJE ALLAHA (NA SUDNJEM DANU) Svako ko vjeruje u Allaha..467 Za ajet: “One koji ~ine dobra djela ~eka ih nagrada. pogledao je u Mjesec u no}i u{tapa i rekao: ‘Vi }ete vidjeti svog Gospodara kao {to vidite ovo (Mjesec). rekao je da “nagrada” jeste D`ennet.

iz milosti u~inio dovu i sadaku .v. a to je “kader”. d`. prozori.. d`. Njegove meleke. s.. a to je “kada’ ”. d`.156 Islamsko znanje [ESTI IMANSKI [AR T [ART VJEROV ANJE U KADA ' I KADER VJEROVANJE KADA' [esti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' i kader. To je primjer kada'a. I kao {to in`enjer mo`e napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah.. poduzetnik. s. Kao {to je ve} spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba. na{ savremenik. in`enjer.. Ali Tantavi je u svojoj knjizi “Op}i prikaz vjere islama” ovako to iskazao: “Na zgradama koje se podi`u. izvo|a~ radova.a. objesi se plo~a na kojoj pi{e: Projektant. biva s Allahovim odre|enjem. Poduzetnik realizuje ono {to je odredio in`enjer. itd. Oni su bili visokog odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku. Ugledat }emo se na njih u shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti. sve odvija onako kako je On odredio.. knjige. D`ibril je pitao Poslanika. bez vjerovanja u kada' i kader. odre|uje visinu zgrade. ZNA^ENJE “KADA 'A I KADERA” “KADA'A Kada’ i kader na osnovu svega izlo`enog jesu dva povezana pojma koja uzajamno proizilaze jedan iz drugog i ne isklju~uju se.{. odredio je sudbine stvorenja i sve {to }e se desiti prije nego se desilo jo{ u ezelu (praiskonu).... In`enjer crta plan.”474 Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha. Tako }emo se spasiti zablude i posti}i Allahovo zadovoljstvo i uputu.s. Sudnji dan i da sve {to se doga|a i zbiva. sada mo`emo izvu}i jednu kra}u definiciju kada' i kadera i re}i: “Kader je Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakti~na sprovedba toga plana u djelo. bilo dobro ili zlo. a drugi je na mjestu ku}e. Ko poku{a da ih razdvoji sru{it }e ku}u.{. Prema tome.. postotak svakog od njih.a.” Poznati alim. jer jedan od njih ima funkciju temelja. d`. stoga. debljinu zidova. materijal koji }e upotrijebiti.{. poslanike.{. I jedno i drugo su isklju~ivo u Allahovoj. On je znao {ta }e se desiti. Ovo je primjer kadera. dogoditi u odre|eno vrijeme i na koje na~ine i oblike }e se to ostvariti pa se.s.. Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader.v. zatim gdje }e biti vrata. o imanu pa mu je odgovorio: “Iman je da vjeruje{ u Allaha. kompetenciji. Uzvi{eni Allah.

na~in formiranja. knjizi u kojoj su navedene Njegove rije~i (odredbe) kao {to su: obim nebesa i Zemlje. svijet i pojave. 4. bilo je.” 475 Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na ~etiri temelja.. nije ni bilo. potpuno precizno i u detalje razra|eno. a {ta nije htio. Svemu tome jesu svjedok stvarnost i doga|anja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu mo}. da ka`e: 'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. upotpunio je svoj iman u odre|enje.'”477 . 2. 3. 1. VJEROV ANJE U ALLAHOVO VJEROVANJE SVEOBUHV ATNO ZNANJE SVEOBUHVA Prvi se temelj ogleda u Allahovom savr{enom i vje~nom znanju kojim je odredio bit svemu {to je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je `elio stvoriti. a isto tako odnosi se i na ono {to je Allah stvorio i uredio na na~in koji Mu je ve} od prije poznat. 2. njegovo vjerovanje u odre|enje je nepotpuno.Islamsko znanje 157 uzrokom uklanjanja ne~ega {to je bilo odre|eno. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU ZAPISAO SVE POJA VE I DOGA\AJE POJAVE Muslim u svom “Sahihu” od Abdullaha ibn Amra ibn Asa bilje`i da je ovaj rekao: “^uo sam Allahova Poslanika. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje. Pod kaderom podrazumijeva se i misli na prethodno odre|enje onog {to je ve} bilo u Allahovom znanju.a. njihova me|usobna udaljenost. ukida dovom. {ta je htio. Sve je to zapisano Njegovim savr{enim i neograni~enim znanjem. Jedino ga je On odredio i jedino ga On. a kod koga bude nedostajao jedan ili vi{e.v. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i doga|anja do Sudnjeg dana. a Njegovo prijestolje je bilo na vodi. Sve ovo je ve} od prije bilo zapisano u “Levhi-Mahfuzu”476. Ta ~etiri temelja su: 1. kod koga se na|u sva ~etiri. s. vjerovanje da je Allah stvorio sve {to postoji i da On nema sudruga u stvaranju. ako ho}e.s. zakoni izme|u njih i u samim njima.

d`. i ono bude. a.. Ka`e Uzvi{eni Allah.” 480 “I zato On mo`e.” 479 “A da je Gospodar tvoj htio. i kad bismo pred njih o~igledno sve dokaze sabrali . stvorio je i to opstoji Njegovom mo}i.oni opet ne bi vjerovali.” 482 Ono {to je Allah htio. bilo je. stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao {to ka`e Uzvi{eni Gospodar: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. a ono {to nije htio.{. d`. a ne svojom sposobno{}u i spretno{}u. U Njegovoj vlasti biva samo ono {to On `eli. Allah ostavlja u zabludi.: “A vi ne mo`ete ni{ta htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha. Gospodara svjetova.” 485 . nije ni bilo.. oni to ne bi u~inili. ka`e da je rekao svom narodu: “Allah stvara i vas i ono {to napravite. samo za to rekne 'Budi'.i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. VJEROV ANJE DA JE ALLAH VJEROVANJE STVORIO SVE [TO POSTOJI Allah.” 478 “Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili. kad ne{to ho}e.158 Islamsko znanje 3. na pravi put izvodi.s.”481 “Onoga koga ho}e.. Ono {to je Allah htio. osim ako bi Allah htio.{. 4. Nikakav pokret ni mirovanje na nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje. VJEROV ANJE U ALLAHOVU SVEOBUHV ATNU VJEROVANJE SVEOBUHVA VOLJU I DJELOTVORNU MO] Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu mo}.” 484 O Ibrahimu..” 483 Rekao je: “. a onoga koga ho}e.

odbacit }e ovakav njegov argument i re}i mu da nije u pravu iz vi{e razloga: u momentima prije ubistva. Odakle je do{ao ako nije zavirio u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodre|en? Do{ao je iz njega samog. ~ovjek koji vjeruje ispravno u Allaha. Lice mu se zacrvenje te je rekao: “Zar sam vam ovo naredio. i obavezni smo u njih vjerovati.. PRA VDANJE KADEROM PRAVDANJE Iz neshvatanja su{tine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave..{. zaklinjem vas da o tome vi{e ne diskutujete!”486 . s. sve zapisao. pisanja.Islamsko znanje 159 SU[TINA VJEROV ANJA U KADER VJEROVANJA Vjerovanje u kader po~iva na tome da je Allah znao sve {to }e biti. stra{no naljutio kada je zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. Nije dozvoljeno pitati o su{tini kadera. to htio i stvorio tako da ljudski razum mo`e ove ~injenice vrlo lahko i bez ikakvih pote{ko}a prihvatiti. Jednog dana se Poslanik.{. a tako|er i poku{aj da se shvati su{tina Allahovog znanja.” Naravno. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. Svaki poku{aj da se dopre do njihove su{tinske spoznaje pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. Pitanje istra`ivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i rasipa snagu uma. morao do}i poticaj za ubistvo.a.v. a ne da istra`uju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega. on ka`e: “Zato {to mi je to predodre|eno jo{ u Levhi-Mahfuzu. s. i zabranio upu{tanje u polemiku o kaderu. OP ASNOST RASPRA VE O KADERU OPASNOST RASPRAVE Na{i su razumi ograni~eni i Allah. Zato je Allahov Poslanik. kako ona funkcioni{u i kako se mogu razumom doku~iti? Sva ova pitanja koja smo naveli.a.. da li je ova osoba znala da je njoj predodre|eno da }e ubiti ~ovjeka? Naravno da nije znao. ipak. d`. volje i stvaranja te traganje za su{tinom Allahovih sifata (svojstava). iz njegove slobodne volje i on }e za ovo ubistvo odgovarati i ne}e se mo}i pravdati kaderom. d`. a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji poku{ava odgonetnuti su{tinu toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Ar{om.s. spadaju u gaib (nevidljivo). Jedna od tih gajb stvari jeste i su{tina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha.. ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili uni{teni kada su po~eli raspravljati o ovoj stvari.v. Pa kako onda ide da izvr{i presudu kadera o kojoj ni{ta nije znao? Odnekud je.s. Grje{nik koji je po~inio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje za{to je ubio ~ovjeka.

2..” 488 Gajb u koji smo du`ni vjerovati jeste sve ono {to je Allah.{. npr.. {ejtani.a. poslanike. Jedan ~ovjek do{ao je Aliji. a u {to spada: vjerovanje u meleke. itd. d`ine. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti um o njima mo`e prosu|ivati. budu}nost.s. neka je Allah. Njihovu je smije{nu teoriju veoma lahko oboriti. snova. d`.a. Takav gajb jesu Allahova svojstva. Postoji nekoliko vrsta gajba: 1. kada' i kader. Postavlja se pitanje. d`. Osmanlija itd. Asiraca. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: “. Njihov posao svodi se na obavje{tavanje o ki{i nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time ni{ta novo nisu rekli.. i upitao ga o kaderu. spomenuo u Kur'anu kao i Njegov Poslanik. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono {to vide i svojim ~ulima registruju. Metereolozi vide oblake koji su ve} spremni da spuste ki{u i na osnovu ustaljenih Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje }e se oni usmjeriti..s. kaderu. knjige.. Sudnji dan. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici. Takav slu~aj je sa `ivotom drevnih naroda: Rimljana. s.160 Islamsko znanje Ashabi. Odgovor je jednostavan. Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga {to je to kazao Allah i Njegov Poslanik. zatim ono {to je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje. {ejtane. Sudnji dan. GAJB .a.NEVIDLJIVI SVIJET Razlika je me|u ljudima u vjerovanju u nevidljivo. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i Zemlje. s. polaganje ra~una. Oni su za nas gajb zato {to mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli. u vjerodostojnim (sahih) hadisima.v. 3.{.”487 Ove rije~i nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom. nagradu i kaznu. postojanje struje. i nije poznato da je neko od njih o kaderu vi{e raspravljao. gajb koji niko od ljudi nije do`ivio niti vidio.. d`ini. Za metereologe se ne . na {to mu je on odgovorio: “Tajna Allaha te se nemoj beskorisno truditi da je spozna{.{. Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo }e vrijeme biti kada oni ne poznaju gajb. prvog ~ovjeka itd.koji vjeruju u nevidljivo. kao {to je. r..v. d`. postojanje misli. ali su ga do`ivjeli drugi ljudi. osje}aja. meleki. nevidljivog i nedostupnog na{im ~ulima. jer oni vjeruju i u stvari koje ne vide. odazvali su se odmah i prihvatili uputstvo i naredbu Poslanika. oni su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono {to vide.. itd. sa njima zadovoljan. gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci. ~ovjeka i svega ostalog za nas.

. ili prijetnju na ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srd`bu. najbolje zna o svemu tome.v.s. Allahov Poslani~e?” upita{e ashabi. Po spomenutoj definiciji mo`emo odrediti {ta je veliki grijeh. “[irk (pridru`ivanje Allahu drugih bo`anstava).{. a ako ne. ali sa manjkavim imanom. Ukoliko je po~inio takve grijehe.. jer ustrajavanje u malim grijesima pretvara se u veliki grijeh. Poslanik. a nije se pokajao za njih prije smrti. d`. ubistvo bez opravdanog razloga. navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. Spominjanje odre|enih velikih grijeha u hadisima. a Allah. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu'minki” . d`. nego su samo vidjeli uzroke ki{e pomo}u sprava prije nego {to su drugi primijetili. a poslije }e Allahovom milo{}u u}i u D`ennet. jedenje imetka siro~eta.ka`e: .”489 Du`nost i nu`no je onome ko u~ini veliki grijeh da se odmah i {to prije pokaje Uzvi{enom Allahu.s. kao {to je imam [emsuddin ez-Zehebi491.v. s. grijeh i koliki god bio. njegov slu~aj je u Allahovoj volji.a.v. Neki u~enjaci.“Koji su to. Jedni su mi{ljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom hadisu: Poslanik. Na{a du`nost je da ih se ~uvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo.. s. ka`e: “^uvajte se sedam grijeha koji vode u propast!” . Takva osoba i ako bude u{la u D`ehennem.{. s. da ne smatramo neke grijehe bezna~ajnim i da ne ustrajavamo u njima. kao {to je ovaj. Allahu nije drago da se on ~ini. na osnovu poznatih kriterija. Grijeh je. ne}e vje~no boraviti u njemu ako je bila musliman. ipak. (tevbu u~ini) i da vrati ljudima njihova prava. Stav u~enjaka ehli-sunneta u pogledu po~inioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim {irka) i to pod uslovom da ga ne smatra dozvoljenim. neko vrijeme }e boraviti u D`ehennemu i biti ka`njen za grijeh prema njegovoj te`ini. jer ispravni vjernik u Allahovu jedno}u (tevhid) ne}e vje~no boraviti u vatri. Pored njih postoji jo{ mnogo sli~nih. sihir.Islamsko znanje 161 mo`e re}i da su vidjeli gajb.s. ne zna~i njihovo svo|enje na odre|eni broj. da odrede ta~an broj velikih grijeha. Ako mu oprosti. Taj je ipak vjernik.490 Naravno. VELIKI GRIJESI Postoji dvadesetak definicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj na~in govori o opasnosti posljedica njihovog ~injenja.odgovori Poslanik.a.. kamata.a. u}i }e u D`ennet. Me|u islamskom ulemom najpoznatija i najra{irenija definicija jeste ova: “Svaki grijeh koji za sobom povla~i strogu {erijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojni{tva). naveli su oko sedamdeset velikih grijeha. Mnogi su poku{avali.

16. . 2. kriva zakletva. skrivanje znanja. ogovaranje.{. pove}a mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. uznemiravanje susjeda. ipak. uzurpacija imetka siro~eta. bijeg sa bojnog polja 15. 18. 30. itd. 23. uzimanje i davanje kamate. pijenje alkohola. 14. 27. prevara-varanje. MALI GRIJESI Svi grijesi za koje ne slijedi odre|ena {erijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja i srd`ba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. 20. kra|a. vjerovanje vra~aru. opona{anje `ena od mu{karaca i obratno. 31. neobavljanje had`a ako je u mogu}nosti. ezana. Ako se tome grijehu ponovo vrati. 33. prekidanje rodbinskih veza. 9. oni grijesi ~ije ~injenje je van kriterija velikih grijeha. 4. oslobodi se njegovo srce i postane ~isto. obla~enje svile i zlata (mu{karcu). 25. Obo`avanje nekog drugog mimo Allaha. ostavljanje namaza. To su. la` na Allaha. makar i u manjim stvarima. 10. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim pozdravom. To je talog srca koji je Allah spomenuo u Kur'anu: “A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova. 7. 3. la`. 11. 8. lihvarstvo. kockanje. 5. Nazvani su malim grijesima zato {to ih ne slijedi direktna kazna. 24. 19. 29.162 Islamsko znanje “Kada ~ovjek pogrije{i. preno{enje tu|ih rije~i. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u o~aj. nedavanje zekata. ubistvo bez opravdanog razloga. ikameta. 22. njihovo konstantno ~injenje vodi velikom grijehu. neposlu{nost roditeljima. na njegovo srce stavi se crna ta~ka. 28. a ako se pokaje i odustane od tog grijeha i zamoli oprost. 6. trajno grije{enje. Ovo su neki veliki grijesi kojih se moramo kloniti. 21. samoubistvo. krivo svjedo~enje. 13. ne~i{}enje poslije mokrenja.” (El-Mutaffifun: 14)492 PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 1. sihr.. ali. 34. itd. neispunjavanje obe}anja. 32. ustvari. kao {to smo ve} spomenuli. 17. zinaluk (blud). 26. kleveta moralno ~iste osobe. razgovarati u vrijeme u~enja Kur'ana. d`. nevladanje po Allahovim zakonima. 12.

Allah. a koji. a to je ako je odre|enim grijehom uzurpirano pravo nekoga. poslanici.{. jer je znao da je ~ovjek slab i da }e ~initi grijehe.{. ka`e u Kur'anu: “A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Na{e poricali bit }e stanovnici u vatri. meleki. potrebno je nadoknaditi {tetu doti~nom ili se na neki drugi na~in izmiriti ili od njega zatra`iti oprost. ostavio je mogu}nost svakom grje{niku da se pokaje dok je jo{ na dunjaluku. a i onima koji umru kao nevjernici. d`..” 496 U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz “kuffar”. Odatle je do{lo u stvarnom zna~enju kufra da je to pokrivanje istine neistinom.POKAJANJE ET-TEVBA Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vad`ib grje{niku i da ona ima svoje uvjete koje treba ispuniti da bi bila primljena. s.497 [erijatsko .a. 6) postoji i poseban uvjet. Ova vrsta nevjerstva jeste iz uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora... 4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha.primjer za to jeste bilje ~iji rast poslije ki{e odu{evljava zemljoradnike. 2) da se kaje zato {to ga je po~inio i zamoli Allaha za oprost.NEVJERSTVO Jezi~ko zna~enje kufra je: “pokrivanje ne~ega ne~im”. d`. 3) da odlu~i da se vi{e nikada ne}e vratiti tome grijehu. ka`e: “Svi ljudi grije{e.v. govore: 'Sad se zaista kajem!'.. a to }e u`asna sudbina biti!” 498 .Islamsko znanje 163 ET -TEVBA .”493 Uvjeti primanja tevbe su: 1) da ~ovjek prestane ~initi odre|eni grijeh.s. D`ennet.. a ne zbog ne~ega drugog. Kur'an. Poslanik.terminolo{ko zna~enje: Kufr je negiranje jedne od nu`nih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao {to su Allah..495 KUFR . itd. 5) da tevba uslijedi prije smrtnog ~asa kao {to ka`e Uzvi{eni Allah u Kur'anu: “Uzaludno je kajanje onih koji ~ine lo{a djela. Njima smo bolnu patnju pripremili” 494. D`ehennem.. Allah. u njoj }e vje~no ostati. zato {to zemljoradnik zemljom pokriva sjeme. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: “. kad se nekom od njih pribli`i smrt.mno`ina od kafir. a najbolji me|u grje{nicima jesu oni koji se iskreno pokaju i grijeha se pro|u.

moliti.. [IRK Jezi~ko zna~enje {irka je: partnerstvo. govorili: . Takav {irk ~inili su mekanski mu{rici.{to zna~i da ne izlazi iz vjere. veliki grje{nik . Za primjer ovakvog kufra u~enjaci navode ostavljanje namaza. u tom slu~aju je od onih kojima je zaprije}eno vje~nim boravkom u vatri. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje: Postoji {irk iz uvjerenja i {irk djelom. te da bi ~ovjek ponovo u{ao u vjeru. a u kome Poslanik ka`e: “Izme|u ~ovjeka i nevjerstva je ostavljanje namaza. Kazna za nevjerstvo jeste vje~ni boravak u D`ehennemu. Me|utim. Oni su za svoje bogove. Drugi ka`u da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga.. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vje~no }e boraviti u D`ehennemu. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski ajet: “. kao {to Allah ka`e: “Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim. bojati ga se.vjernicima je nare|eno da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.164 Islamsko znanje Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom. treba u~initi isto kao i onaj koji prvi put prima islam. Ako ~ovjek primi islam prije smrti i pokaje se.” 501 PODJELA [IRKA [IRK U ULUHIJJETU Ova vrsta u sebi sadr`i dvije podvrste. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan. Jedni ka`u da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere. 1) [irk je: smatrati da pored Allaha postoji jo{ jedan ili vi{e bogova koji zaslu`uju da budu obo`avani. `rtvovati. a to su veliki i mali {irk. Veliki {irk zna~i da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome }e robovati.”500 Ovdje postoji razila`enje me|u muslimanskom ulemom u pogledu izvo|enja ove vrste kufra iz vjere.. iskrena tevba bri{e ono {to je ura|eno prije.. ili mu upu}ivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. a to je: ostavljanje odre|enog djela ~ija je obaveznost ~injenja nare|ena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). i on je du`an pokajati se za svoj grijeh. udru`ivanje. obo`avaju}i ih. a oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e.” 499 Zatim hadis koji poja{njava gornji ajet. ali vjeruje da je on obavezan.

On indirektno uti~e na ~ovjekovu vjeru i naru{ava je. Pogledajte... {ta njemu pripada?' Poslanik.” Ovaj {irk ne izvodi iz vjere. Njegova djela mogu biti poni{tena zbog toga. on spada u mu{rike.. s. i rekao: '[ta misli{ o ~ovjeku koji je iza{ao u boj radi nagrade i spominjanja. kako je tek te`ak grijeh veliki {irk? . re}i }e: 'Idite onima radi kojih ste radili ova djela na dunjaluku. a potom je rekao: 'Allah ne}e primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.v.. a ti }e{ izgubljen biti. drvo ili ne{to drugo. itd. Svejedno je pri tome da li predmet obo`avanja bio ~ovjek.. {ejtan. ali je u velikoj opasnosti. umanjit }e mu se nagrada. melek.'”508 Nakon navo|enja svih ovih hadisa mo`emo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz poslu{nosti prema Allahu nazvana {irkom zato {to ~ovjek voli da ga drugi vide. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: “Ebu-Umame ka`e: 'Do{ao je ~ovjek Allahovom Poslaniku. ka`e: 'On nema nikakve koristi od toga djela..pretvaranje. s. nego spada u velike grijehe. sigurno bi im propalo ono {to su ~inili.” “Reci: 'Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to.v.A da su oni druge Njemu ravnim smatrali.” 503 Od ove vrste {irka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uze{e za bogove i posrednike na taj na~in {to od njih tra`e pomo} koja se samo od Allaha tra`i..” 504 “A tebi.Islamsko znanje 165 “.'”507 Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik. da li }e vas oni nagraditi za njih. a On zna da ne postoji!' Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim. Ova vrsta poni{tava djela. s. Osoba ne izlazi iz vjere.s. Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili `iv ~ovjek mo`e na{tetiti ili korist pridonijeti bez Allahove volje.a. Primjer ovoga {irka je zakletva ne~im mimo Allaha.s. kamen..a.v. kao {to se u hadisu ka`e: “Ko se zakune ne~im mimo Allaha po~inio je {irk.mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili..” 502 “.Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.' Ponovio je to tri puta.' Upitali su ga: 'A {ta je to mali {irk?' 'Rija'. rekao: 'Najvi{e ~ega se bojim za vas jeste mali {irk. tvoja djela }e sigurno propasti. Allah ka`e: “.'” 505 Mali je {irk “svako djelo koje vodi u {irk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta.a..’ ‘ Kada Allah bude nagra|ivao ljude za njihova djela.s..”506 Ovaj {irk mo`e biti i veliki ukoliko osoba koja ovo ~ini ima namjeru izraziti vjeru u drugo bo`anstvo. i onima prije tebe objavljeno je: 'Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao.

. kao onaj {to ka`e da je Allahova ruka kao njegova ruka. a Lat od imena Allah.”. Allah. To je {irk u koji su zapale mnoge zalutale sekte kao {to su “mu{ebbihe”.{. Allah.. onako }e biti ka`njeni!” 514 Katade ka`e da rije~ “iskre}u” zna~i “da {irk ~ine”. Kao {to je Faraon za sebe rekao: “Ja sam Gospodar va{ najve}i!” 509 Ili Nimrud Ibrahimu. alejhisselamu: “. Kaderije koji ka`u da ~ovjek odre|uje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu {irka. im se obra}a: “... i sami su stvoreni. A Ibn-D`urejdi ka`e da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz. Takav {irk je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko opskrbljuje.515 .512 “. Uzvi{eni je Allah odgovorio zagovara~ima ovakvih ideja u brojnim ajetima: “Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ni{ta da stvore.. ili Allahov vid kao njegov vid itd. zato {to negiraju da je Allah predodredio sve pojave i stvari. a klonite se onih koji iskre}u Njegova imena .{..Ja dajem `ivot i smrt.a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti”. Naprimjer da ka`emo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje... d`.166 Islamsko znanje [IRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU To je da smatramo da su ~ovjek ili priroda ili bilo {ta drugo samostalni ~inioci u djelima..niko nije kao On!. A Ibn-Abbas rekao je da “iskretanje” zna~i da ~ovjek Allahovim imenima priziva Lata i Uzza'a.513 2) izvo|enje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmi{ljena bo`anstva... ka`e: “Allah ima najljep{a imena i vi Ga zovite njima. d`.. i koji im ne mogu pomo}i niti mogu da pomognu sebi?”511 [IRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIF AT VES-SIFA Ova vrsta {irka djeli se na dvije vrste: 1) pore|enje Stvoritelja sa stvorenjima. daje ki{u itd.” 510 Ovo je veoma opaka vrsta {irka jer naru{ava cjelovitost vjere u jednog Boga.kako budu radili.

{. i On dobro zna one koji }e pravim putem po}i.”516 2) nifak djelom. a pokazivanje vjerovanja na jeziku.” 519 . Allah za njih ka`e: “Munafici }e na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i.Islamsko znanje 167 NIF AK (LICEMJERSTVO) NIFAK Jezi~ko zna~enje nifaka: pokazati i manifestovati ono {to se ne osje}a. a kada se prepire. on je munafik. koja ima zna~enje “odvesti nekoga na stranputicu”. kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri. [erijatsko-terminolo{ko zna~enje nifaka: 1) nifak iz uvjerenja. U {erijatskom zna~enju ona glasi ovako: “Skrenuti sa puta kojeg je propisao Allah. u~inio je da luta. to zna~i da je njegov iman manjkav. U drugom ajetu On ka`e: “Ti.” 518 Posao je svih poslanika ukazivanje i obja{njavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje toga puta i istine jedino u Allaha. U suri El-Fatiha ka`e se: “(Bo`e)..Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e.” Ka`e se “pogre{no ga je uputio”. a on zna~i: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u slijede}em hadisu: “Kod koga se na|u ova ~etiri svojstva. HIDAJET (UPUT A) (UPUTA) Hidajet ili upu}ivanje zna~i “uputiti nekoga na dobro djelo .”517 Kada se na|u kod nekog neka od ovih poku|enih svojstava. Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda). uputi nas na pravi put!” Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upu}uje na pravi put Allah. d`.{. a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu. pretvaranja. niko ga na pravi put ne mo`e uputiti. Du`an je osloboditi ih se i pokajati za njih.{. d`. ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{ uputiti . a nikako da je na osnovu njih postao kafir. U Kur'anu se ka`e: “. u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada govori-la`e..na pravi put”. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe la`i. doista. A kod koga se na|e jedno od njih. tj. prelazi sve granice u tome.a koga Allah u zabludu dovede. d`. kada obe}a-ne ispuni. ismijavanja itd.

Ahmed ibn Hanbel: “Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel”. . Bejrut. Preveli sa arapskog Enes Ljevakovi} i Ibrahim Husi}. 1983. hakikatuhu nevakiduhu”. Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi. Izdava~ “Taibah International”. Daru ihjait-turasil-arebi.Zagreb. 1985. Biblioteka “EtTakva”. Zuhdija Adilovi}. god. {tampano u Medini 1993. Sedmo izdanje. erkanuhu. Zenica 1995. Bejrut. Dr. 1972. El-mektebul-islami. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. Darul-fikr. Dar Ibnul-D`evzi.god. 1978. god. Darul-kitabil-arebi.god. Bejrut. Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa e{-[erki: “[erh Kasideti Ibnil-Kajjim”. Ibn-Had`er: El-Askalani “Fethul-Bari [erhu Sahihil-Buhari”. 1987. prvo izdanje. god. Bejrut. Kuvajt.god.god. 1985.god.god. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. drugo izdanje. hakikatuhu nevakiduhu”. “Kur'an s prevodom” Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda.. Darulmektebetil-hajat.god. Bejrut. prvo izdanje.erkanuhu.god. Bejrut. Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: “Tefsirul-Kur'anil-azim”. Ebu-Davud Sulejman ibnul-E{'as es-Sid`istani: “Sunen Ebu-Davud”. tre}e izdanje. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”. prvo izdanje. Bejrut. i Darul-fikr. Egipat. prvo izdanje. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. El-Mektebul-islami. Dr.god. 1985. Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje. Es-Sejjid Sabik: “El-akaid el-islamijje”. “[erhul-akidet-Tahavijje” Izdava~ El-Mektebul-islami. Mektebetul-felah. 1964. 1988.god. Amman. Preveo sa arapskog dr.god.168 Islamsko znanje LITERA TURA LITERATURA Besim Korkut. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman . 1993. Dr. 1962. Omer El-E{kar: “Er-Rusulu ver-risalat”. Darul-ma'rife. 1994. Daru ihjait-turasil-arebi. ~etvrto izdanje Ali Tantavi: “Op}i prikaz vjere Islama”. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. Bejrut.

Darul-Kalem-Damask. god.god. Mosal. Daru ihjait-turasil-arebi. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi} Dr. izdava~ “Ensaru Sunne Muhammedijje”. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. god. drugo izdanje. Muhammed Revvas Kal'ad`i i dr.god. Darul-kutubil-ilmijje. Daru ihjait-turasil-arebi. 1988. 1975. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Ad`uri: “E{-[eri'a”.god. 1988. god. 1992. Daru ihjait-turasil-arebi. Dr.god. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana. Ebu-Isa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”. Izdava~ “Darul-fikr” Damask. Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: “El-Ibane 'an {eriatil-firekin-nad`ijeh ve mud`anebetul-firekil-mezmumeh”. Kairo.god. Bejrut. Mektebetuz-zehra El-hadise. Rijad. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a: “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. Muhammed Fuad Abdul-Baki u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”. El-Imam Malik ibn Enes: “El-Muvetta”. Darur-rajeh. prvo izdanje 1984. Darur-rejjan litturas. Ibn-Mad`e: “Sunen Ibn Mad`e”.Islamsko znanje 169 Safijjurrahman el-Mubarekfuri: “Zape~a}eni d`enetski napitak”. {esto izdanje. Sadik Kunejbi “Mu'd`emul-lugatil fukaha'. Mektebetul-medeni. 1984. god. 1950. Darul-kitabil-arebi. 1988.” Izdata u Ammanu. Izdava~ “Daru Nefais”. Dr. Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u “El-Mu'd`emul-kebir”. {tampano 1979. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”. Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. Muessetul ElHatib Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid”.Darul-Masrijje El-Lubnanijje. tre}e izdanje. [emsuddin ez-Zehebi: “Kitab El-Kebair” . 1995. Es-Sefarini: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li {erhi Ed-durre el-- . prvo izdanje 1991. Bejrut. Vehbet ez-Zuhajli: “Et-Tefsirul-munir”. S arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka Dr. 1964. Zenica 1997. Amman.god. drugo izdanje. 1988 god.god.god. Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-I'tikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti veld`ema'ati”. god. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-Dinul-halis”.

god. Kairo 1992. Ebul-E'ala el-Mevdudi: “Mebadi'ul-islam”. drugo izdanje. Bejrut. Darul-i'lam ed-duveli. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. Mektebet {ebabil-muslim.god. 1957. drugo izdanje 1982. Med`duddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-D`ereri: “En-Nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. Damask. . Darul-fikr.god. Damask. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: “Et-Tezkire fi ahvalilmevta ve umuril-ahire”.170 Islamsko znanje medijje fi akdil-firkatil-merdijje”. Muessetul-hafikin. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Usulul-iman”.

FIKH .

.

muekkede (pritvr|eni).to su strogo nare|ene radnje svakom {erijatski punoljetnom muslimanu i muslimanki li~no. 3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporu~ivao da se rade i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. 2) vad`ib su radnje koje je Allah.520 Fikhski propisi dijele se na: 1) fard . Ali ako to niko ne izvr{i.. smije ili ne smije ~initi. d`. a to su djela koja je Poslanik redovno radio. kao {to je sadekatul-fitr521. ali manje strogom ili manje jasnom naredbom nego {to je farz. je li ga slobodno ~initi.gajru muekkede (nepritvr|eni). b) . ili je neko djelo pohvalno ili ru`no raditi. ako se ovakva dijela ~ine sa . kao {to je sabahski. hodanje itd. kao {to je jelo. pet dnevnih namaza. svi }e biti grje{ni. osim kad se u cijelosti svjesno zanemari. Ta nauka ocjenjuje sve postupke punoljetnih ljudi sa {erijatskog gledi{ta i odre|uje da li se neko djelo. po vjerskim propisima. Primjer za fardi kifaje jeste d`enaza-namaz. a za izostavljanje nema kazne522.DEFINICIJA FIKHA I PODJELA NJEGOVIH PROPISA Fikh je nauka koja prou~ava islamsko zakonodavstvo. 4) mubah su djela koja nisu ni nare|ena ni zabranjena i ~ijim se radom ne zaslu`uju nagrada niti kazna. Me|utim. za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada.{. kao {to je npr. i za ~ije se izvr{enje zaslu`uje nagrada. kao {to je ikindijski sunnet523. i ako jedan broj obaveznika tu du`nost izvr{i. mora ili ne mora. proiza{lo iz Objave koja je dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu. a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao. a za neizvr{enje kazna. Sunneta imamo dvije vrste: a) . a za neizvr{enje kazna.to je ono {to je Allah strogo i jasno naredio. pi}e. podnevski ak{amski i jacijski sunnet poslije farza te podnevski prije farza. naredio da se ~ine. te bismo zbog toga i mi trebali da ih radimo. Fard se dijeli na: fardi-ajn . fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvr{avati neki me|u muslimanima. sa drugih je skinuta odgovornost.

Naprimjer. ustanovljavanje porijekla. ^ETVRTI DIO: ukubat (kazneno pravo) Ovaj dio defini{e granice prestupa i prekr{aja te odre|uje njihov stupanj i propisuje kazne i popravne mjere.. 5) mekruh su radnje koje je poku|eno ~initi. razvod. iznajmljivanje. DRUGI DIO: muamelat (me|usobni postupci ljudi) Ovaj dio ure|uje odnose ljudi. ako ~ovjek hoda sa nijjetom da ide u d`amiju. ubistvo. oporuku. la`. PETI DIO: murafeat (tu`ila{tvo) Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optu`nice i parni~enje me|u ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom `ivotu.{. svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo.mekruh tenzihen jeste ono {to je ru`no i poku|eno raditi. iddet “~ekanje” (pri~ek) nakon razvoda ili nakon smrti mu`a. to hodanje postaje zabranjenim. nasljedstvo. a ako se uputio na mjesta gdje }e ~initi grijehe.mekruh tahrimen. strogo zabranio. pijenje alkohola. ali njegova zabrana nije jasna kao kod harama. udru`ivanje i svaki drugi imovinski kontakti. odre|uje iskupljenje za pojedine prestupe. d`.174 Islamsko znanje lijepim nijjetom. u {ta spada odre|ivanje svojstva sudije.{. u svakodnevnom `ivotu. zaslu`it }e se nagrada. i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. u {to spada kupoprodaja. 6) haram su djela koja je Allah. i ~ija radnja se ne ka`njava. PODJELA FIKHA Islamski u~enjaci podijelili su fikh na {est dijelova. kao npr: jedenje lijevom rukom524. itd. odaju}i Mu na taj na~in svoje priznanje kao Gospodaru. jednih prema drugima. . potvora. PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) Ovaj dio reguli{e vezu izme|u ~ovjeka i njegovog Stvoritelja. zakletve. podizanje potomstva i druga prava i du`nosti bra~nih drugova. d`. . kockanje. a obuhvata sklapanje braka. kao {to je slu~aj sa prosidbom djevojke koja je ve} zaru~ena. podizanje i pobijanje optu`be. te ~ovjekovo ispravno iskazivanje pokornosti Allahu. poklon. Tu spada zinaluk (blud). Koji je jedini zaslu`an i Kome jedino dolikuje da bude obo`avan.. a to je ono {to je zabranjeno raditi i ~iji po~initelj zaslu`uje kaznu. Dijeli se na dvije vrste: . TRE]I DIO: munakehat (bra~no pravo) Ovaj dio reguli{e odnose izme|u mu`a i `ene u toku `ivota i nakon smrti. oporuka. onda }e imati nagradu za svaki u~injeni korak. vo|enje postupka.

a umro u Bagdadu 150-te godine po Hid`ri. Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi. propise o borbi (d`ihadu). [to se ti~e ova ~etiri mezheba (islamske pravne {kole). id`ma527. 3.525 Iz navedene podjele fikha mo`e se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima. kijas528. sunnet. a umro 179-te godine po Hid`ri. 4. Sabrao je poznatu hadisku zbirku “Musned” Ovaj mezheb je ra{iren u Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim arapskim zemljama. to je na~in na koji je odre|eni mud`tehid526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an. . Afganistanu. na`alost. a ima ga i u arapskom svijetu u podru~ju [ama. neki misle. Oni su jezi~ke (lingvisti~ke) prirode ili su rezultat razila`enja oko hadisa i pravne metodologije. Ovaj je mezheb veoma pro{iren u arapskom svijetu. nau~nom metodologijom rje{avali pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i {irili njihovo u~enje. ure|ivanje odnosa izme|u jednih i drugih. a {to je plod njihovog poistovje}ivanja islama sa drugim. vrste me|usobnih ugovora. uravnote`ena vjera. Allah mu se smilovao. i dr. a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hid`ri. Allah mu se smilovao. moramo znati da su sva ~etiri priznata me|u ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. 2. nego je to jedna sveobuhvatna. 1. Razlozi koji su doveli do pojedinih razila`enja me|u ulemom su objektivne prirode. iskrivljenim vjerama. Ovaj mezheb je dosta pro{iren u afri~kim zemljama. Sakupio je poznatu zbirku hadisa “Muvetta”. sunnijskih muslimana. odre|ivanje glavarine. Pakistanu i kod muslimana novooslobo|enih nekada{njih ruskih republika. Ro|en je u Bagdadu 164-te. Ovaj je mezheb pro{iren u Bosni i uop}e na Balkanu. odnosno. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu. Allah mu se smilovao. ratnom plijenu i dr. zatim u Turskoj. a umro 241-te godine po Hid`ri. te garantuje uspjeh i napredak dru{tvu koje je primjenjuje.Islamsko znanje 175 [ESTI DIO: vojni pohodi Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku. Oni koriste nau~nu metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora [erijata. progla{avanje rata i mira. koja se bavi ~ovjekovom stvarno{}u i rje{ava njegove svakodnevne probleme i pitanja. MEZHEBI Mezheb je put ili pravac kojim je neki mud`tehid i{ao rje{avaju}i pitanja iz fikha. postoje ~etiri ra{irena i priznata mezheba koji su nazvani po istaknutim pravnicima koji su ~inili id`tihad. Ro|en je u Gazzi (Palestina) 150-te. kako.) Danas kod nas. [afijski mezheb dobio je ime po imamu [afiji. Rodio se u Kufi 80-te. Allah mu se smilovao. Rodio se u Medini 93-}e.

a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima.176 Islamsko znanje Prema tome. jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika. Svi su muslimani du`ni boriti se protiv novotarija koji nemaju utemeljenja u izvorima [erijata. izgovaranje naglas amin. . ni u kom slu~aju ne smijemo napadati one koji za ono {to rade imaju valjan dokaz kao {to je dizanje ruku u namazu. a ne po ne~ijem naho|enju. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu. nakon {to imam prou~i Fatihu naglas. Postoje}e razlike trebaju biti podsticaj svima nama da jo{ vi{e prou~avamo islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima.

. ^ovje~iji su'r.to je ona voda koja je sama po sebi ~ista i kojom se posti`e ~isto}a. [to se ti~e vode u koju upadne ne~ist.PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ^ISTO]A VODA I NJENE VRSTE Ima vi{e vrsta voda: . snijegu ili izvorskoj vodi. To je teku}ina za koju se ne mo`e re}i da je voda. sapun ili {afran). ~ist je i ~iste}i. ptica grabljivica. VRSTE NE^ISTO]A 1. ru`ina voda i druge te~nosti. Tu spada sir}e. Su'r psa ili svinje je ne~ist. kao i su'r `ivotinja ~ije se meso jede. [to se ti~e su'ra ma~ke. iako je bolje da upotrijebimo ~istu vodu ako je imamo.529 Ako `ivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine. pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. poput li{}a ili zemlje. okus ili miris.~ista ali ne i ~iste}a . takvom se vodom mo`e abdestiti. bez obzira da li se radi o morskoj vodi.njome se ne mo`e posti}i ~i{}enje. i sl. U ovu vrstu ra~una se i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja. Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. to ne}e uticati na njenu ~isto}u.~ista i ~iste}a . ki{nici. ili zbog mije{anja sa ne~im {to je ~isto a ne mo`e se odvojiti od vode. .tu spada sve {to ugine (bez {erijatskog klanja). osim ribe i skakavca. Strv-mrljina . ona prestaje biti ~ista i ~iste}a ako promijeni jedno od tri svojstva: boju. . Ko`a mrljine postaje ~ista {tavljenjem. kao i voda koja je promijenila svoje svojstvo ne~im {to se mo`e odvojiti od nje (npr.

tako {to }e se re}i: “Bismillahi. 6. ne obavljati nu`du u `ivotinjsku jazbinu zbog mogu}nosti da u njoj budu `ivotinje ili druga bi}a koja bi mu nanijela zlo i koje }e uznemiriti bez razloga. 7. ono {to se povrati. Mezijj . 2. 4. izmet i mokra}a.sluzava teku}ina koja izlazi prilikom nadra`aja. 3.vrsta sluzave teku}ina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret prostate). @ivotinjski izmet. ili prije skidanja odje}e kada se nu`da vr{i na otvorenom prostoru. Ukoliko nema vode.. ne mokriti na mjestu gdje se kupa. s tim {to kod `ene izlazi vi{e. 6. prou~iti euzu i bismillu prije ulaska u nu`nik. 5. ne smije se nositi sa sobom ni{ta na ~emu ima napisano neko Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana. Gnoj. onda se mo`e samo dobro istrti. ako je u teku}em stanju.” (“Allahu za{titi me od svih ne~isto}a i zlih d`ina”). bez nu`de ne mokriti stoje}i530. 3. ^I[]ENJE POSLIJE VELIKE I MALE NU@DE Kada ~ovjek obavi veliku ili malu nu`du. ili krvi hajza i nifasa. du`an je o~istiti mjesto odakle je ne~isto}a iza{la. mora oprati. a ako se osu{i. kao {to je zid i sl. . a postoji i mogu}nost prskanja mokra}om. [to se ti~e sperme ona se.adaba: 1. osim u slu~aju kad je zaklonjen od Kabe ne~im u neposrednoj blizini. jer to odudara od dostojanstva. po{tovati pravac Kabe tako {to joj se ne}e okretati ni sprijeda ni otraga. pa makar to bilo i u kakvu posudu. 4. Prilikom obavljanja nu`de treba se pridr`avati slijede}ih pravila . 8. niti u d`amiji. 7. treba {utjeti prilikom obavljanja nu`de i ne govoriti ni{ta osim u slu~aju da se ne{to mora progovoriti. kod mu{karca i `ene. niti na kabur. Vedijj . Posudu iz koje pas ne{to pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put se pere zemljom ili ~vrstim sredstvima za pranje kao vim i sl. 5. Pas i svinja su ne~isti. onda kamenom ili ne~im sli~nim ~ime se mo`e ostraniti ne~ist. nego }e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane. ne obavljati nu`du po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pri~aju. svejedno da li se radi o krvi koja isti~e. Krv. niti u staja}u ili teku}u vodu. Najbolje je taj dio oprati vodom. Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi. Krv buha i njima sli~nih `ivotinjica ne smeta. kada se po|e u nu`nik.178 Islamsko znanje 2.

s.” 532 Ruknovi abdesta. zubi }e se oprati ~etkicom. a ako je ima. a iz njega izlaziti desnom. ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik. nakon bu|enja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima. izapiranje nosa tri puta. 5. Po~eo je od prednjeg dijela glave skroz do zatiljka. pranje ruku do iza laktova.i noge svoje do iza ~lanaka (operite). s. Misvak je drvce kojim se ~iste zubi. (jer je to hrana d`ina muslimana). Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom.a. i prilikom izlaska izgovoriti rije~i “gufraneke”531. s. pranje lica vr{i se odakle je kosa nikla. i to onaj koji nema bradu. . izapiranje usta tri puta. 2.. rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite . 4. 3. (“Tra`im oprost od Tebe”). Bolje je potrati cijelu glavu. pranje ruku do iza {aka tri puta na po~etku abdesta. pred u~enje Kur'ana. 3. pa do pod bradu uzdu` i od uha do uha u {irinu. pranje zuba misvakom. pranje nogu do iza ~lanaka. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 1. Najbolji je onaj izra|en od eraka koji se donosi iz Hid`aza jer on u~vr{}uje desni i odstranjuje zubne bolesti. radio.v. a to zato {to u sebi ima poseban koristan sastojak. 2. a ne}e je prati kada uzima abdest). a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je po~eo potiranje”534. 5. Upotreba misvaka se preporu~uje i pred obavljanje namaza. kada ho}ete da namaz obavite. potiranje glave. 10..a dio glava svojih potarite .535 SUNNETI ABDEST A ABDESTA To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta. ne ~istiti se sasu{enim `ivotinjskim izmetom i kostima. u nu`nik ulaziti lijevom nogom. pere dio lica na kome nema brade (dok }e kroz bradu pro}i mokrim prstima. odluka da }e se uzeti abdest533. a i nagrada je obe}ana za njihovo ~injenje: 1. Ako nema misvaka.v. tj. ABDEST Uzvi{eni Allah je rekao: “O vjernici. 4. nijjet. ili bar prstom protrljati. u~enje bismille na po~etku.Islamsko znanje 179 9.a.s. “Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je Poslanik.

a. prste kroz bradu.v. U drugom se ka`e: “Potiranje vrata je osiguranje od okova. s. pranje svakog dijela tijela po tri puta. trljanje rukom prilikom pranja. Pljuskati vodu po licu ili drugim dijelovima tijela.180 Islamsko znanje 6. na}i }emo dva slaba. a neka ulema ka`e da je daif537. MEKRUHI ABDEST A ABDESTA 1. to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom.. pa zato ulema ne smatra da je to sunnnet. potrao glavu toliko da je dostigao prostor izme|u u{iju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. osim potiranja glave (jedanput).” Me|utim.s.a. 8. mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa.536 [to se ti~e potiranja vrata. potiranje u{iju nakon potiranja glave i to unutra{njosti u{iju ka`iprstima. Pretjerano vodu prosipati ili je previ{e ~uvati.a. po~injanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu. 13) voditi ra~una o umjerenosti prilikom tro{enja vode. 4.s.v. Slu`iti se ne~ijom pomo}i bez potrebe za tim. ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik. ^ak i ako bi se prihvatio ovaj hadis. Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se ka`e da je Poslanik. Uzimati abdest na prljavom mjestu. 5. jer mo`e do}i do gutanja vode. 7. 15) potrati cijelu glavu. . 2. provu}i. 12. trljanje izme|u prstiju pri pranju ruku i nogu..v. 14) u~enje dove poslije abdesta538. 3. jer je Resulullah.s. 9. Potiranje u{iju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode. 10. s. ne vidimo da vrat treba potirati posebno. Ako potra`imo hadise o pranju vrata. Za onoga ko posti. tako da se ne pretjeruje pri upotrebi vode.. potirao glavu i u{i jedanput. Dodu{e u nekim mezhebima ka`e se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. uzastopnost. Nevevi za ovaj hadis ka`e da je mevdu' (la`an). sa vanjske strane pal~evima. radio. nego je to samo u cilju upotpunjavanja potiranja glave. s. 11.

3. ili je naslonjen na ne{to. zatim kada je ~ovjek d`unup544 pa ho}e .543 Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja. 2. kao {to je imam [afija rekli da to kvari abdest. Zna~i misli se na to da je ~ovjek potpuno zaspao i da postoji mogu}nost da ispusti vjetar.541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik. izmet. poljubio jednu od svojih `ena. Sve {to iza|e na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokra}a. Duboki san pri kojem je ~ovjek u le`e}em polo`aju. ako sumnja da li je uop}e uzeo abdest. bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni namaz. sperma. smatra se da ga ima. osim ako bi se dodirnulo sa stra{}u.. po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest. KADA JE OBA VEZNO OBAVEZNO UZIMANJE ABDEST A I [T A JE ABDESTA [TA ZABRANJENO RADITI BEZ ABDEST A ABDESTA 1.. bez obzira da li se radilo o ludilu. te ako se povrati punim ustima. pa ako bi se to uklonilo.s. te je zatim klanjao a da nije uzimao abdest. Onaj ko uzme abdest.542 (En-Nesai).v. vjetar. Neki u~enjaci. s. padanju u nesvijest. jer je fikhsko pravilo: “Sumnja ne uti~e na uvjerenje” (ne kvari ga). [to se ti~e dodira `enskog tijela to ne kvari abdest. pao bi.ali je bolje to izbjegavati. Tavaf . jer su neki alimi. ra~una se da nije pod abdestom.539 Ako se posumnja u pu{tanje vjetra. tj. gnoj ili sukrvica. vedijj i mezij. jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik. rahimehullah. pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne. s.a. pijanstvu. to ne uti~e na valjanost abdesta. da se bude siguran u to. 4. Me|utim. nogom dodirnuo Ai{u koja je le`ala ispred njega ispru`ena poput mrtvaca.540 [to se ti~e dodira spolnog organa. Obavljanje namaza.v.a. osim u slu~aju da se ~uje zvuk ili osjeti neugodan miris. ili gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. Neki u~enjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta.Islamsko znanje 181 ONO [T O KV ARI ABDEST [TO KVARI 1. me|u kojima i imam Ebu-Hanife. 2. Gubljenje svijesti. 3. rekli su da se abdest kvari ako pote~e krv.s.obila`enje oko Kabe. prije nego bi klanjao vitr-namaz.

kao {to je lak na noktima. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do had`a. da ne umanjuje nadra`aj prilikom spolnog op}enja. 5) da sama stoji na nogama. Po~etak je ra~unanja od momenta gubljenja abdesta. MESH PO OBU]I 546 Umjesto pranja nogu kod abdesta. jeste obrezivanje ili sune}enje. ne smije na}i ni{ta {to spre~ava dodir s vodom. itd. Vrijeme va`enja mesha je jedan dan i no} za onog ko je kod ku}e. Sve ovo je Resulullah. . Pohvalno je mirisati se mo{usom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. Na kraju da napomenemo jo{ jednu bitnu stvar. PRIRODNA OBILJE@JA U ISLAMU 1. a tri dana i tri no}i za putnika. ali je mekruh brijati dio glave. Simbol islama.182 Islamsko znanje da jede. pije ili ponovo op}i. da ~ovjek bude u mogu}nosti dobro iscijediti mokra}u nakon mokrenja. dozvoljeno ju je brijati. 4) da nije pocijepana koliko tri mala no`na prsta. praktikovao i nare|ivao da se praktikuje. a ne od momenta njihovog obla~enja. i to samo jedanput. Pu{tanje brade zahtijeva bujnost. posebno kada su na putu zimi. 3. potiru}i od prsta prema zglobu. Mesh se uzima s gornje strane obu}e. U tom slu~aju abdest ne}e biti ispravan. 5. nakon {to ju je osoba ve} obukla. a to je da se na dijelovima tijela koji se moraju oprati prilikom abdesta. Uslovi za valjanost mesha po obu}i: 1) da se obu~e kad osoba ima abdest. To je propisano kao olak{ica ljudima. 2) da bude ~ista i da pokriva noge do iza ~lanaka. dozvoljeno je uzeti mesh po obu}i547. {to zna~i da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao da je obrijana. Svrha obrezivanja je vi{estruka: da se ne skuplja prljav{tina na ko`ici. kada je hladno. a i praksa ranijih poslanika. radi u~enja ezana i radi u~enja ne~eg iz Kur'ana. a mo`e se skratiti da ne prelazi du`inu {ake. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha mo`e se u~initi brijanjem ili {i{anjem. [to se ti~e kose na glavi. 3) da je mogu}e u njoj hodati. prije kupanja. 2. ako }e se to uskoro obaviti. Preporu~uje se da se ta du`nost obavi sedam dana nakon ro|enja. a obrezivanje nokata preporu~uje se svake sedmice. ili umre. to jest potrati mokrom rukom po njoj. a dio izostavljati.545 4. ^arape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se tako|er potirati.

ako cijepanjem obu}e do|e do pojave noge koliko tri no`na prsta. makar i ne do{lo do izlu~ivanja sperme. te se obu}a mora skinuti. ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju. 4. u snu ili na javi. Svi se sla`u da je obavezno okupati mrtvaca. To ukazuje na to da kupanje u tom . nije se du`no kupati. osim {ehida koji pogine na bojnom polju. ako se ustanovi da se radi o spermi. dodirivanja dva spolna organa). 5. u slijede}im slu~ajevima: 1. a ne sje}a se sna. [ehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odje}i u kojoj je poginuo.Islamsko znanje 183 Mesh prestaje va`iti. ako se postane d`unup. istek roka va`enja. Nakon prestanka hajza i nifasa. (to jest. osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. To dokazuje time {to je Allahov Poslanik. Kada se probudi iz sna i osjeti vla`nost na odje}i.549 U tom smislu postoji i hadis Sumame. vrijednost njegova se ne gubi time {to je zavoj spao ili se odmotao. 2. nekima rekao da se okupaju. 3. obavezno se okupati. ali se na odje}i ne primijeti trag sperme. zbog bolesti npr. a ako nije.a. Nakon smrti.. {to dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam. Nakon izlaska sjemene te~nosti u mlazu i sa stra{}u. obavezni su se okupati i mu{ko i `ensko. MESH PO ZA VOJIMA ILI GIPSU 548 ZAVOJIMA Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta.s. pa mu je Poslanik. Poslije spolnog odnosa. s. nije ograni~en vremenski..550 Me|utim.v. onda mu je lijepo da se okupa. ako se obu}a skine sa jedne ili obje noge. onda. kod mu{karca ili kod `ene. naredio da se okupa vodom i lovorom. a nekima nije. s. Neki u~enjaci ka`u da je nevjernik du`an okupati se kada se vrati u islam. 3. umjesto pranja. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje tog dijela tijela.s.v. Ako sperma iza|e bez nadra`aja.KUP ANJE KUPANJE Kada kupanje postaje obavezno? 1. jedan dio u~enjaka ka`e da je nevjernik du`an da se okupa samo ako je bio d`unup. G U S U L . onda nije obavezno kupanje. 4. Ako se ne{to sanja. mo`emo mesh u~initi po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh ~initi.a. ili vi{e od toga. pa smo na taj dio tijela stavili zavoj ili gips. a noge prilikom abdesta oprati. 2.

bolje da se nevjernik okupa kad se vrati islamu. 3.s. Kada je preporu~eno okupati se?551 1.554 [to se ti~e samog gledanja u Kur'an bez u~enja i dodirivanja to je d`unupu dozvoljeno. za svaki slu~aj.oprati ruke tri puta. [to se ti~e `ene. ^initi tavaf (obilazak) oko Kabe.potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose. jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora pokvasiti. Boraviti u d`amiji. 4. ako je farz.553 3. Klanjati ili ~initi sed`dei-tilavet. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat. ona }e gusul obaviti kao mu{karac. 4. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do d`uma-namaza. .zatim oprati stidna mjesta. Ukoliko se `ena kupa nakon hajza ili nifasa. iako za izostavljanje toga kupanja ne predvi|aju fidju (iskupnina za u~injeni prekr{aj). obra}aju}i pa`nju da se opere ispod pazuha.552 2. Dozvoljeno je pro}i kroz d`amiju ukoliko postoji potreba za tim. jer bi. zatim unutra{njost u{iju.v.184 Islamsko znanje slu~aju nije farz. [ta je zabranjeno da ~ini osoba koja je neokupana (d`unup)? 1.potom uzeti abdest kao {to se uzima za namaz. U~iti ne{to iz Kur'ana. Nakon {to ~ovjek do|e sebi poslije padanja u nesvijest. s. peru}i prvo desnu stranu. kao {to je praktikovao Resulullah. 2. s tim {to se pranje nogu odga|a do zavr{etka gusula. Svi u~enjaci preporu~uju kupanje pred ulazak u Meku. . preporu~uje se rasplitanje pletenice.a. Poslanik.. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. jer se tavaf smatra ibadetom. a ve}ina ih smatra da se umjesto kupanja mo`e uzeti abdest. Kupanje pred obla~enje ihrama za had` ili umru. Doticati Kur'an. 6. Kupanje nakon opremanja mrtvaca. ali voda mora doprijeti do korijena kose. svima naredio da se okupaju. 7. pupak i no`ni prsti. s. osim sa ciljem da se prou~i neka kur'anska dova. s tim {to nije du`na rasplitati pletenice. NA^IN UZIMANJA GUSULA: . 5. 5. . Na kraju zaklju~ujemo da je.s. .a. a najbolje bi bilo pred sam odlazak na d`umu.v.a onda vodom oprati cijelo tijelo. .

Na~in uzimanja tejemmuma Prvo se odlu~i da }e se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu. kada je voda u blizini. nije obavezno ponavljati namaz. pa se boji da }e mu se upotrebom vode pogor{ati bolest ili ote`ati proces izlje~enja. [ta kvari tejemmum 1 . ali se ~ovjek boji za sebe. ve} da se samo potare.Prestanak razloga za nemogu}nost upotrebe vode. tejemmum }e se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati.Islamsko znanje 185 TEJEMMUM Tejemmum zna~i: rukama dota}i ~istu zemlju. ako se ne na|e voda. kada je ~ovjek bolestan ili ranjen. a onda se rukama dotakne ~ista zemlja te se potare lice. 3 .Dolazak vode za onog ko je nije imao. ili svoj imetak. ako voda bude toliko hladna. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru se {ake do iza laktova. pa makar jo{ bilo vremena za njegovo ponovno obavljanje. ili izostajanje saputnika ako ode po vodu. 2 . pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog iskustva ili izjave pouzdanog lije~nika muslimana. Kada se neki namaz obavi tejemmumom. potom se prou~i bismilla.Sve {to kvari abdest. . a potom do|e voda nakon {to je namaz obavljen. pa se boji da }e mu nauditi ako je upotrebi. Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opu{e pra{ina i da se ne trlja lice rukama. isto tako u slu~aju kada mu je potrebna voda za pi}e. 4. Ako voda do|e prije nego {to se zavr{i namaz. 2. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogu}e njih uzeti. ili pi}e nekom drugom. 5. svoju ~ast. Tejemmum se mo`e uzeti zbog slijede}ih razloga: 1. makar i psu. 3. ili se na|e koli~ina koja je nedovoljna za ~i{}enje ili je potrebna za pi}e. Jednim tejemmumom mo`e se klanjati vi{e farzova. zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i ruke.

186

Islamsko znanje

HAJZ I NIF AS NIFAS
Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa `ene dok je zdrava, a koju nije prouzrokovalo ra|anje djeteta. Prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog ne~eg drugog. Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, mo`e biti crna, crvena, `uta ili negdje izme|u bijele i crne. Najmanje trajanje hajza nije ograni~eno, a za najdu`e trajanje neki ka`u da je deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najdu`i period ~isto}e izme|u dva hajza nije ograni~en, a najkra}i je petnaest dana. Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo ra|anje djeteta. Najkra}i period nifasa nije ograni~en, a najdu`i mo`e biti ~etrdeset dana.555 [ta je zabranjeno ~initi u toku hajza i nifasa 1. Zabranjeno je sve ono {to je zabranjeno i d`unupu (klanjati, ~initi tavaf oko Kabe, doticati Kur'an, u~iti ne{to iz Kur'ana557a i ulaziti u d`amiju, osim u velikoj potrebi). 2. Zabranjeno je `eni postiti i klanjati s tim {to je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije du`na naklanjavati, jer je Poslanik naredio da se naposti propu{teni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi.556 3. Zabranjeno je spolno op}iti sa `enom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu i dok se ne okupa, jer Uzvi{eni je Allah rekao: “I pitaju te o mjese~nom pranju. Reci: 'To je neugodnost'. Zato ne op}ite sa `enama za vrijeme mjese~nog pranja i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite.”557 Dozvoljeno je dodirivanje `ene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. Kad prestanu hajz i nifas, `ena }e se okupati i sve du`nosti normalno obavljati.

ISTIHAZA
Istihaza je izlazak krvi izvan uobi~ajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je period hajza poznat prije istihaze, taj period }e se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga je istihaza. @ena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako

Islamsko znanje

187

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i za{titi ga krpom ili vatom od izlaska ne~isto}e. Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. Njenom mu`u je dozvoljeno op}enje sa njom. Ona se smatra ~istom, pa je obavezna klanjati i postiti, a mo`e boraviti i u itikafu.

SAHIBI UZUR
Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao {to je: nemogu}nost dr`anja mokra}e, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu, da bi bio ~ist za namaz, mora uraditi slijede}e stvari: 1. oprati mokra}u ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 2. za{tititi se krpom koja }e sprije~iti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ ne~im {to }e sprije~iti mokra}u da uprlja tijelo i odje}u; 3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doti~ni namaz, a potom ne obra}ati pa`nju ho}e li ne{to iste}i; 4. s jednim abdestom se mo`e klanjati samo jedan farz-namaz i vi{e sunneta. Ako se desi da bude izme|u dva pojavljivanja, mokra}e ili krvi, toliko vremena da se mo`e o~istiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur du`an u tom vremenu o~istiti se i klanjati.

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE NAMAZ
DEFINICIJA I ZNA^AJ NAMAZA
Namaz je posebna vrsta ibadeta koji po~inje tekbirom a zavr{ava selamom. Namaz ima veoma zna~ajno mjesto u islamu. Kao {to ni jedna gra|evina ne mo`e opstojati bez temelja, tako ni islam ne mo`e opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije o~itovanja Allahove, d`.{., jedno}e i priznavanja Resulullaha ~ime je Uzvi{eni Allah obavezao ljude: “Prvo djelo za koje }e ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela”558, ka`e Resulullah. Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s ovim svijetom. Pa`nju namazu islam poklanja i u najte`im `ivotnim situacijama: bolesti, strahu, ratu i sl. “^uvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skru{eno i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pje{ice ili ja{u}i.” 559 Punoljetni muslimani mu{karci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjat }e kako mogu pa ~ak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetiv{i sr~ano kao da uzimaju tejemmum. Isto va`i i za `enu, osim {to ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekav{i obaveznost njegovog izvr{avanja postaje nevjernik. Me|utim, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema mi{ljenju ve}ine u~enjaka, ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grje{nik i du`an je pokajati se. Ukoliko ustraje u takvom odnosu prema namazu, ulema ka`e da zaslu`uje najte`u dunjalu~ku kaznu.

Islamsko znanje

189

NAMASKA VREMENA
Namaza kojima nas je Uzvi{eni Allah zadu`io ima pet u toku dana i no}i i to u ta~no odre|ena vremena. Uzvi{eni Allah ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju.” 560 1. Vrijeme sabah-namaza po~inje od pojave prave zore (kada se po~ne razdanjivati) i traje do izlaska sunca. 2. Vrijeme podne-namaza po~inje kad sunce pre|e polovinu neba i traje dok se sjenka nekog predmeta ne pove}a za jednu svoju du`inu, ne uzimaju}i u obzir sjenku koju je predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vru}ina podne-namaz odgodi do jedne tre}ine njegovog vremena. 3. Vrijeme ikindija-namaza po~inje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odga|ati ikindiju dok sunce ne po`uti (pribli`i se zapadu). 4. Vrijeme ak{am-namaza po~inje od zalaska sunca i traje do nestanka sun~eva crvenila na zapadu. 5. Kada nestane sun~eva crvenila, po~inje vrijeme jacije i traje sve do pola no}i i to je njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u tom vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U spavanju nema grijeha, nego je po~inio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego {to nastupi vrijeme slijede}eg namaza.” Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Me|utim, ako ~ovjek malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, ra~una se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz.”561 Me|utim, ovo ne treba olahko shvatiti i odga|ati namaze do pred kraj njihovog vremena jer takav postupak je znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, smatrat }e se da je namaz klanjao u njegovom vremenu.

190

Islamsko znanje

VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562
a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen563 klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ~initi sed`dei-tilavet564: 1. vrijeme izlaska sunca; 2. kad je sunce na polovini neba; 3. kada sunce zalazi. b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propu{teni farz, te ~initi sed`dei-tilavet: 1. nakon sabah-namaza dok sunce ne odsko~i za jedno koplje; 2. nakon ikindije pa dok sunce ne za|e. Me|utim, neka ulema je spomenula odre|ene izuzetke o ovom pitanju rekav{i da se u ovim vremenima565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao {to je tehijjetul-mesd`id, d`enaza-namaz itd.

MJEST A NA KOJIMA MJESTA NIJE DOZVOLJENO KLANJA TI 566 KLANJATI
1. Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati da se d`amije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini d`amije. 2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja {ejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se ne~im prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 3. Smetlji{te 4. Klaonica 5. Sredi{te puta 6. Torovi deva 7. Hammam (kupatilo) 8. Iznad Kabe.

Islamsko znanje

191

EZAN I IKAMET
Ezan je ogla{avanje po~etka namaskog vremena posebnim rije~ima, i to je jedno od obilje`ja islama. Ezan i ikamet su za mu{karce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod ku}e ili na putu. Ezan glasi: “Allahu ekber” (4 puta), “e{hedu en la ilahe illellah” (2 puta), “e{hedu enne Muhammeden resulullah” (2 puta), “hajje alessalah” (2 puta), “hajje alel felah” (2 puta), “Allahu ekber” (2 puta), “la ilahe illellah” (1 put). Zna~enje ezana: “Allah je najve}i” (4 puta), “svjedo~im da nema drugog boga osim Jedinog Allaha” (2 puta), “svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik” (2 puta), “do|ite na namaz” (2 puta), “do|ite na spas” (2 puta), “Allah je najve}i” (2 puta), “nema drugog boga osim Allaha.” Kod sabahskog ezana u~i se iza “hajje alel-felah” jo{ “essalatu hajrun minen-nevm” (2 puta), {to zna~i: “Bolji je namaz od spavanja.” Ikamet sadr`i iste rije~i kao i ezan, samo iza rije~i “hajje alel-felah” kod svih namaza doda se “kad kametis-salatu” (2 puta), tj. “namaz upravo nastupi”. Dok se ezan u~i sporije i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se u~i br`e i bez zastajanja.567 Mustehab je onome ko ~uje ezan ponavljati ono {to govori mujezin, osim poslije rije~i “hajje ales-selah” i “hajje alel-felah”, kada treba re}i “ la havle ve la kuvvete illa billah”. Nakon ezana sunnet je prou~iti slijede}u dovu: “Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu.568 “Gospodaru ovog savr{enog poziva i nastupaju}eg namaza, podari Muhammedu El-Vesilu568a i visoku ~ast, i nakon pro`ivljenja postavi ga na ~asni polo`aj koji si mu obe}ao.” Sunnet je da onaj koji ezan u~i i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih u~i stoje}i, okrenuv{i se u pravcu Kabe, s tim {to }e se pri izgovaranju rije~i “hajje ales-salah”, okrenuti glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rije~i “hajje alel-felah” na lijevu stranu. Prste }e staviti u u{i. Treba ostaviti dovoljno vremena izme|u ezana i ikameta kako bi oni koji ~uju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u d`emat.

onda i hanefije smatraju da bi tada `ena morala pokriti lice. uzeti abdest. neka se okrene kuda mo`e ili smije. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo. 2. du`an je da se prema njoj okrene. i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom. ruku do {aka i nogu do ~lanaka. to nije obavezno za mu{karca i on mo`e klanjati i gologlav. jer on staje pred Uzvi{enog Gospodara. biti propisno obu~en. onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno. ka`e: “Vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz obavljaju. ne}e ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. npr. namaz mu ne bi bio valjan. Onaj koji vidi Kabu. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe. moramo znati da ima u~enjaka koji smatraju da `ena mora pokriti cijelo tijelo. Allah.” (En-Nisa' 103).569 [to se ti~e situacije kad je `ena izlo`ena pogledima mu{karaca koji joj nisu mahrem. osloniti na svoje zaklju~ivanje i tako se okrenuti i klanjati. tj. Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba. odje}e i mjesta gdje se klanja. a onaj ko nije u mogu}nosti da je vidi. a pogotovo kod `ene. pa i lice. ali ako je takva situacija da je `ena mlada i da postoji mogu}nost fitneta. mora se okupati. okrenut }e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljaju}i prvi dio namaza. svakako da }e ~ovjek u namazu biti {to ljep{e i potpunije obu~en. ~isto}a tijela.570 Trebamo znati da odje}a kod mu{karca. Ako bi neko po~eo klanjati bez istra`ivanja Kabe. ne smije biti prozirna. 4. 3. i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. . osim lica i ruku do {aka. [to se ti~e `ene. bio ~ovjek u namazu ili van namaza. d`elle {anuhu. [to se ti~e pokrivanja glave. bude okrenut u pravcu prema kojem ide njegovo prevozno sredstvo. on }e se nakon istra`ivanja i razmi{ljanja. a nema koga upitati. ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica. Hanefijski je mezheb tog stava da lice i ruke do {aka nisu stidni dio tijela kod `ene. u toku nafila-namaza. Ako bi tokom samog namaza saznao pravac Kabe.192 Islamsko znanje NAMASKI [AR T OVI [ART [artovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijede}i: 1. usljed bolesti ili se boji iza le|a neprijatelja ako se okrene u tom pravcu. Mekruh je klanjati u tijesnoj odje}i koja ocrtava sramotna mjesta. 5. spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme. niti ima drugoga na~ina da to dozna. Me|utim. Stidni dio tijela kod mu{karca jeste od pupka pa do ispod koljena. jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. Me|utim. svejedno. da }e njeno lice izazvati poglede i strasti. Jedino je dozvoljeno da putnik. okrenuti se u pravcu Kabe. du`an je da se okrene u njenom pravcu. a ako je osoba d`unup.

odluka u srcu da }e se klanjati odre|eni namaz. {to je slu~aj i sa hanefijskim mezhebom. 5.a. [to se ti~e izgovaranja nijeta rije~ima.v. i da srcem donesemo nijet izgovaraju}i po~etni tekbir (bez izgovaranja nijeta rije~ima) i time smo stupili u namaz.(padanje licem na tlo). cijeli d`emat pratit }e ga u namazu sjede}i. Ka'dei ehire . kao {to se desilo sa Poslanikom . jer kao {to smo rekli. u~enjaci ka`u da je du`nost da radimo onako kako je to radio i Poslanik. Ako bi u farz-namazima klanjao sjede}i.stajanje u namazu. Ako imam zbog bolesti ili nemo}i klanja sjede}i. Po~etni tekbir (iftitahi tekbir). a mo`e stajati. 6. Kijam . Svi u~enjaci se u tome sla`u. ili da je to sunnet. onda le`e}i na strani. s. koji glasi: “Allahu ekber” (Allah je najve}i). ne tvrde de je to sunnet i da se to mora raditi. 4.a.v. 1... niti od njegovih ashaba da su oni prilikom namaza naglas izgovarali nijet. ne prenosi se od Poslanika. nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odre|eni namaz. dok mu se u nafili samo umanjuje sevap.s. NAMASKI RUKNOVI (SAST AVNI DIJELOVI NAMAZA) (SASTA Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza. U~enjaci koji spominju mogu}nost dono{enja nijeta rije~ima.(pregibanje. poklanjanje). pogre{no je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost namaza. Kiraet . 2. namaz mu nije ispravan.572 Ko ne mo`e stajati klanjat }e sjede}i. Sud`ud .Islamsko znanje 193 6.571 Prema tome. to Poslanik nije radio. i to dvije sed`de za svak rekat. nijet. Stoga. 3.(u~enje Kur'ana) na kijamu.s. Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih nema namaza. Ruku .(posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). a ko ne mo`e ni sjede}i. . s.

Fatihu i suru u~iti u sebi.” 11. Ta'dilul-erkan.v. Poslije Fatihe prou~iti jednu makar kra}u suru ili tri ajeta.574 3.namazu. jer ti nisi klanjao. Tebi `urimo `ele}i Tvoju milost. Prou~iti: “Et-tehijjatu” na prvom sjedenju. 6. U~initi prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. a mo`e i jedan du`i. tj. mu opet re~e: ‘Ve . Tvoja kazna }e uistinu sti}i nevjernike. te mu nazvao selam. Tebi se klanjamo i sed`du ~inimo.194 Islamsko znanje NAMASKI V AD@IBI VAD@IBI To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza. s. Muhammed. 8.576 10. Me|utim. Prou~iti kunut dovu na vitr-namazu. Prvo prou~iti Fatihu a onda suru koja se u~i poslije nje. vrati se i klanjaj. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno. muktedija577 treba {utjeti u momentima kad imam u~i naglas.s. Tebi smo zahvalni i napu{tamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni. Da imam u~i glasno Fatihu i suru na sabahskom. 9. ak{amskom i jacijskom farz.’579 ^ovjek je klanjao. U bajram-namazima prou~iti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu. s.a. Na sed`di pored ~ela i nos spustiti na tlo..578 Ovome se malo posve}uje pa`nja.s. s. do{ao i nazvao selam. U~enje Fatihe na namazu. Kunut dova glasi: “Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu ilejke ve netevekkelu ‘alejke ve nusni ‘alejkel-hajre kullehu ne{kuruke ve la nekfuruke ve nahle'u ve netruku men jefd`uruke. 1. r. od Tebe pomo}. Posljednje sjedenje jeste farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. a boje}i se Tvoje kazne. pa vidimo pojedince kako sed`du ~ine poput pijetla koji kljuca zrnevlje. Predati selam na kraju namaza. 13. teraviji i vitr-namazu uz ramazan. Poslanik. Ovo va`i za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza.: “Neki ~ovjek u{ao je u mesd`id dok je Poslanik sjedio na jednom kraju d`amije. inne azabeke bil-kuffari mulhik.575 5.v. prvo na desnu pa na lijevu stranu. Tebe obo`avamo.s. 7. bajramima. Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesd`udu ve ileke nes'a ve nahfidu nerd`u rahmeteke ve nah{a azabeke.” Prevod dove: “Gospodaru moj..a. a. mu re~e: ‘Ve alejkesselam. samo da bi {to prije zavr{io sa namazom.. na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo. te na d`umi. 12. Klanjao je i do{ao kod Poslanika.v. U podnevskom i ikindijskom namazu. zatim odmah i}i na tre}i rekat. kao i u svim dnevnim nafilama.a.573 2. u tom slu~aju mora u~initi sehvi-sed`du. sunneta i nafile. Gospodaru moj.a. trebamo imati na umu slijede}i hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. Kad se klanja u d`ematu. Ako klanja~ slu~ajno izostavi koju od njih. oprost i Uputu tra`imo. u Tebe vjerujemo i Tebi se kajemo. 4.

s. a onda u~ini sed`du i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiri{. Da imam naglas izgovara “Semiallahu limen hamideh” i tekbire. ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime. @ene di`u ruke do ramena. sjedenja i stajanja. vrati se i klanjaj. inneke hamidun med`id.583 3. Poslanik. 5. do{ao te nazvao selam. pa onda “Rabbena lekelhamd”. spasi Muhammeda i njegovu porodicu. 10. Kod nas je uobi~ajeno da se prou~i: “Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala d`edduke va la ilahe gajruke. namaz nije pokvaren.” Mogu se prou~iti i druge dove sli~ne ovoj. s.v. Sve troje se u~i u sebi. jer ja druga~ije ne znam. jer ti nisi klanjao. jer ti nisi klanjao. Poslije prou~enog “subhaneke” prou~iti “euzu”. Di`u}i se sa rukua izgovoriti “Semiallahu limen hamideh”. da je ovo tuma~enje hanefijskog mezheba. vrati se i klanjaj.’ On mu re~e: ‘Kada ho}e{ da obavi{ namaz.584 6.Islamsko znanje 195 alejkesselamu.v.582 Prsti trebaju ostati ispru`eni. ka`iprstom dati znak (pokrenuti ga navi{e). Prilikom u~enja {ehadeta na sjedenju. Prvi rekat na sabahu u~initi du`im od drugog. a “bismilu” prou~iti na po~etku svakog rekata. u~io. Onda idi na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiri{ u tom polo`aju.” Prevod: “Allahu. stavljaju}i desnu na zglob ili podlakticu lijeve ruke.’” 581 NAMASKI SUNNETI To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza.. prilikom dizanja i spu{tanja. Zatim prou~i iz Kur'ana ono {to ti je lahko. Na sjedenju prou~iti salavate: “Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun med`id. Izgovaranje tekbira. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci. Napominjemo. Po zavr{etku Fatihe re}i “amin”. 9. osim poslije vra}anja sa rukua kada se izgovara “Semiallahu limen hamideh. upotpuni abdest. 4. Kod dono{enja po~etnog tekbira di}i ruke do spram u{iju. 2. Prou~iti po~etnu dovu na kijamu. a koje su navedene u sunnetu da ih je Poslanik. I tako radi u cijelom namazu. mu ponovo re~e: ‘Ve alejkesselam.a. ali je propu{teno ono {to je bolje.580 Potom se podigni tako da se ispravi{ stoje}i.a. a potom se okreni prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. Zatim se podigni tako da se smiri{ u sjede}em polo`aju.s. 7. s. . o Allahov Poslani~e.’ Onda je ~ovjek rekao: ‘Podu~i me.’ ^ovjek je ponovo klanjao. 11. 1. ali ako se slu~ajno ne obave. i ne}e trebati ~initi sehvi sed`du. 8..

kao {to si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. 6. 5. 4. a ako `ena upozorava. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti.589 3. uistinu. Pokreti koji nisu vezani za namaz. Ako se namjerno ne{to pojede ili popije. 6.588 8. uistinu. to ne kvari namaz. otkrivanje stidnog dijela tijela. ako smo prinu|eni radi popune safa da se pokrenemo. sti~e utisak da on nije u namazu. osim upozorenja imamu. [T A JE DOZVOLJENO KLANJA^U [TA 1. i sl. 7. 8. U~enjaci ka`u da tri ili vi{e takvih pokreta kvare namaz. Poravnavanje ~ovjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed. U namazu u~iti pogre{no tako da dolazi do promjene zna~enja rije~i. 7. kao {to su: okretanje prsa od pravca Kabe587. koji su uzastopni i ponovljeni.196 Islamsko znanje kao {to si spasio Ibrahima i njegovu porodicu. Me|utim. I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu. a ne dlanom o dlan. .585 2.” [T A KV ARI NAMAZ [TA KVARI 1. rije~ima “subhanellah”. Odvra}anje selama i{aretom ruke. Ako `ena klanja uporedo sa mu{karcem bez pregrade izme|u njih. Ludilo ili gubljenje svijesti. itd. ona ne}e ni{ta govoriti. ^e{anje po tijelu (manje od tri puta) ne}e pokvariti namaz. dopu{teno je u namazu. 3. akrepa. mu{karac }e re}i: “Subhanallah”. 9. ne kvari namaz. Ako se namjerno progovori ne{to {to nije iz namaza. hvale dostojan i plemenit. Podsje}anje imama u u~enju ili ispravljanje ako pogrije{i. to ne kvari namaz. Smije{ak bez glasa ne kvari namaz.586 4. ali umanjuje skru{enost. Ti si. gubljenje abdesta. Spre~avanje da neko pro|e ispred klanja~a. izostavljanje rekata. Klanja~u je dozvoljen mali pokret. 9. a samim tim i sevap. kao {to je namje{tanje odje}e ili naka{ljavanje. Isto tako ovdje se podrazumijeva ~uvanje dijeteta da ne padne i tome sli~no. Ubiti zmiju. nego }e dlanom udariti po gornjoj strani druge ruke. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza. Ti si. tako da se.od ~ega je {teta i postoji opasnost da nam na{kodi. kad pogrije{i. 2. 5. ako ~ovjek gleda klanja~a sa strane. Ako u toku namaza treba na ne{to upozoriti. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz. hvale dostojan i plemenit.

6. a ako se potpuno ustane. 8. a potom se ponovo preda selam. 5. pa se sjeti prije nego {to se ustane. a potom u~initi sehvi-sed`du. pridr`avanje posebnog mjesta za klanjanje u d`amiji. SEHVI . prije nego {to se namaz zavr{i. klanjanje u pospanom stanju (kada san savla|uje). 3. . ili ne~ega drugog {to umanjuje koncentraciju. kad se preda selam. izostaviti neki od namaskih sunneta. spu{tanje laktova ruku prilikom ~injenja sed`de. osim u slu~aju imama. Na primjer. a to je da je klanjao dva rekata i nastavit }e tre}i sa ~injenjem sehvi-sed`de na kraju namaza. klanjanje u prisustvu jela. zatvaranje o~iju. ako nije siguran da li je klanjao dva ili tri rekata.SED@DA Sehvi-sed`da jeste sed`da koju treba u~initi zbog propusta nekog od vad`iba ili nenamjernog dodavanja ne~eg u namazu. ili pod pritiskom potrebe za obavljanjem nu`de. sjedenje na petama. 4. pokreti glavom ili o~ima. a potom sjeti. 4. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit }e ono u {ta nije siguran i nastaviti od onoga u {ta je siguran (manji dio). (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti. igrati se odje}om u toku namaza. s njim }e je u~initi i oni koji klanjaju za njim. Po hanefijskom mezhebu sehvi-sed`dom mo`e se popraviti i izostavljanje nekog namaskog vad`iba. ra~unat }e po sigurnom. Sastoji se u tome da se u~ine dvije sed`de nakon predavanja selama. {to je obi~aj kod nekih.Islamsko znanje 197 NAMASKI MEKRUHI Klanja~u je mekruh: 1. Ako imam u~ini sehvised`du. ako se iz zaborava doda ne{to u namazu. 7. 9. 3. ako se to desi u zaboravu. 2. dizati pogled prema nebu i gledati u ne{to {to }e skrenuti misli od namaza. 11. pomjeranje ruku pri predaji selama. ako se zaboravi prvi te{ehhud. u tom slu~aju }e se u~initi sehvi-sed`da591.590 Sehvi sed`da se ~ini iz slijede}ih razloga: 1. ne}e se vra}ati. 2. u tom slu~aju vratit }e se na sjedenje. 10.

potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti propisno obu~en. Ona se obavlja tako {to se donese tekbir. koja bi spre~avala prolaz ispred njega.” Ako se sed`dei-tilavet zadesi u namazu. njemu je dozvoljeno da onemogu}ava prolazak ispred sebe. Treba napomenuti da bi se sed`dei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili kasetofona ~uje ajet koji zahtijeva ~injenje sed`de. Tako.2 cm.TILA VET TILAVET Sed`dei-tilavet jeste ona sed`da koja se ~ini kad se prou~i ili ~uje odre|eni ajet iz Kur'ana. Po mogu}nosti perda bi trebala biti duga~ka makar 1 zira' (46. ST AVLJANJE PERDE STA (PREGRADE) ISPRED KLANJA^A Mustehab je da klanja~ ispred sebe postavi perdu. u~init }e se sed`da neposredno poslije prou~enog ajeta. a onaj koji klanja za imamom u~init }e sed`du zajedno sa imamom. te biti pod abdestom. bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedina~no. . Izme|u njega i perde treba biti onoliko koliko se mo`e u~initi sed`da. Zabranjeno je prolaziti izme|u klanja~a i njegove perde. ako se ajet sa sed`dom ponovi i na drugom mjestu. onda se mora ponoviti i sed`da. Da bi se mogla u~initi sed`dei-tilavet. u~ini se jedna sed`da na kojoj se prou~i tri puta “Subhane rabbijel-e'ala” te se opet donese tekbir i vrati se sa sed`de. Za perdu se mo`e koristiti sve {to mo`e uspravno pred klanja~em stajati pa ~ak i kraj njegove postelje. Kad klanja~ postavi perdu. Takvih ajeta ima ~etrnaest i kod svakog je sa strane ozna~eno da je tu sed`da.198 Islamsko znanje SED@DEI . izgovaraju}i “Semi'na ve eta'na gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir.). Po hanefijskom mezhebu to je vad`ib a kod drugih sunnet.

ako je stigao imama na tre}em rekatu ak{amskog farza. i one mogu prisustvovati d`ematu u d`amiji. To ne zna~i da treba `uriti. Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur. kada su u pitanju predavanja. ako sazna. a muktedija nije. Ako imam izostavi neki namaski {art ili rukn.. dozvoljeno mu je postavljanje nekog drugog da dovr{i namaz.”594 Me|utim. donijet }e po~etni tekbir stoje}i. on ne}e predati selam. pa da valjanost namaza do|e u pitanje. a ako su u tome isti. npr. [to se ti~e `ena. a mekruh je `uriti. Me|utim.. a ako su i u tome isti. jer je Poslanik rekao: “Nemojte braniti va{im `enama da idu u d`amiju iako su im njihove ku}e bolje za njih. Ako se imamu dogodi ne{to u namazu. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. gubljenje abdesta. Tako }e npr. Me|utim. onda }e imam biti doma}in. du`an je obnoviti namaz. onda }e i on obnoviti namaz. a kada klanja sam. Najpre~e je da za imama bude postavljen onaj koji najvi{e poznaje Allahovu Knjigu. Kad imam preda selam na desnu stranu. Ako se slu~ajno ne ode u d`amiju. PRISPIJEV ANJE U D@EMA T PRISPIJEVANJE D@EMAT Kad ~ovjek zakasni u d`emat.za dvadeset i pet stupnjeva. nego }e ustati i naklanjati propu{tene rekate. a onaj koji je sa tejemumom onome ko je sa abdestom. te onaj koji potire po obu}i onome koji je oprao noge. iako im je bolje da klanjaju kod ku}e. Ako se klanja u ne~ijoj ku}i. pratiti imama . neka u~i koliko ho}e. mora voditi ra~una da je za njega prvi rekat onaj na koji je prispio. ako nije znao za to. te onaj ko ne mo`e u~initi sed`du ni ruku’ onome koji mo`e ~initi sed`du i ruku’. bez obzira u kom se stanju nalazio.”593 Mustehab je da se u d`amiju ide dostojanstveno. `ene bi trebale da im prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. a neki u~enjaci smatraju da je vad`ib obavezna du`nost za sve punoljetne mu{karce koji su u mogu}nosti da ga obave. Tako Allahov Poslanik ka`e: “Namaz u d`ematu je vredniji od pojedina~nog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva. a potom }e pratiti imama. O vrijednosti zajedni~kog namaza govore mnogi hadisi. onaj koji nabolje poznaje sunnet. onda onaj koji je stariji po godinama. onda ~ovjek mo`e klanjati sa ljudima koji se zadese u blizini ili sa svojom porodicom. osim ako to on dozvoli nekom drugom. Mo`e biti imam onaj koji sjedi onome koji mo`e da stoji u namazu. Imam ne bi trebao u~iti dugo u namazu kada je u d`ematu.”592 A u drugom rivajetu stoji: “.Islamsko znanje 199 NAMAZ U D@EMA TU D@EMATU Namaz u d`ematu jeste pritvr|eni sunnet.

pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znaju}i ta~no koji je to namaz. 2. a to mogu ~initi ako ho}e. (iako grijeh ostaje. D@UMA-NAMAZ D`uma-namaz je farzi-ajn. da nas Allah tog sa~uva. jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). Zatim }e klanjati tre}i rekat.. s tim da se prvo klanja propu{teni namaz pa tek onda redovni namaz u ~ijem vaktu se ~ovjek nalazi. du`an je naklanjati ga.v.s. Propu{teni namaz treba odmah naklanjati. Prema tome d`umu nisu du`ni klanjati: dijete.200 Islamsko znanje sve do predaje selama. Red nije obavezan u tri slu~aja: 1. U tome se sla`u svi u~enjaci. ima vi{e propu{tenih namaza. Ako ~ovjek. obavezan ga je klanjati kad se sjeti i kad se probudi. ako zaboravi na izostavljeni namaz. izvr{iti posljednje sjedenje i predati selam. jer }e tada prvo klanjati redovni namaz. s. `ene su dolazile i klanjale d`uma . a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od d`emata. fikhski u~enjaci smatraju da `ene nisu obavezne klanjati d`uma .a. ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku. kojeg je du`an klanjati svaki musliman. putnik. punoljetan. ko svjesno izostavi namaz. du`nik koji se pla{i hap{enja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje od d`emata. ako je izostavljeno {est ili vi{e namaza. Me|utim. pametan. a onda }e ustati klanjati drugi rekat. po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. U vrijeme Poslanika. rob ili zarobljenik. onda je du`an da ih naklanja po redu onako kako ih je izostavio. NAKLANJA VANJE PRO[LIH NAMAZA NAKLANJAV Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava. 3.namaz. Me|utim. slobodan. a potom sjesti na prvo sjedenje. .namaz.

U hadisima ne postoji ta~no odre|en najmanji broj ljudi za valjanost d`ume.”599 Skra}ivanje namaza po~inje kada musafir iza|e iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka. 3. odnosno ~etrdeset osam milja. Stav hanefijskog mezheba je da se d`uma mo`e obaviti sa najmanje tri ~ovjeka osim imama. a namaz na putu ostavljen je onako kako je i propisan. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja du`ina putovanja na kojoj je dozvoljeno skra}ivanje namaza. i zbog rije~i Ai{e. hanefijski mezheb uslovljava da d`umu klanja vladar ili od njega ovla{tena osoba595.a. neki u~enjaci uslovljavaju i to da se d`uma obavlja u ve}im mjestima. obu~e ~istu odje}u i da porani u d`amiju. Prisutni su obavezni slu{ati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme hutbe. 5. r. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadr`avati zahvalu Uzvi{enom Allahu. propisao namaz. 4. pa dok se ne vrati do prvih ku}a u mjestu boravka.”601 . Sastoji se iz dvije hutbe izme|u kojih se malo sjedne. da se klanja u d`ematu. i vaz (predavanje).s.600 ^ovjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje. salavat na Poslanika.. zbog prakse Resulullaha koji je kao musafir uvijek skra}ivao ~etverorekatne namaze. d`elle {anuhu. pa su se stoga u~enjaci razi{li u tom pitanju.v.597 NAMAZ MUSAFIRA SKRA]IV ANJE NAMAZA SKRA]IVANJE Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skra}ivanje ~etverorekatnih namaza na dva rekata. da se obavi u podnevskom vremenu. Nakon ezana za d`umu zabranjena je kupoprodaja kao i sklapanje svih ugovora.598 Uzvi{eni je Allah rekao: “ Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite. Mustehab je petkom prou~iti suru Kehf.Islamsko znanje 201 USLOVI ZA V ALJANOST D@UME VALJANOST Uslovi su sljede}i: 1. s. 2.596 Onome ko }e prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa. propisao je prvobitno dva rekata. a.: “Kada je Allah. Neki imami smatraju da je vad`ib skra}ivati namaze. zatim je dopunio dva rekata za ~ovjeka koji boravi u svom mjestu. Ve}ina u~enjaka smatra da je to dan hoda.

te ak{am i jaciju. Me|utim. s. a. jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: “Dru`io sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz..s. on gubi status musafira. To dokazuju op}im hadisima koji podsti~u na dobrovoljne namaze.602 Me|utim. ako je ~ovjek u mogu}nosti.” Me|utim. postoje sahih hadisi da je Muhammed. Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa.v. s. te hadisom da je Poslanik. neki u~enjaci su mi{ljenja da se oni na putovanju uop}e ne klanjaju. ve}ina u~enjaka. me|u kojima su i u~enjaci hanefijskog mezheba. i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik. a desi se da zbog odre|enih okolnosti ostane u jednom mjestu. skra}ivat }e namaz. da bi Allahov Poslanik. a onda bi uzjahao. ili u jacijskom vremenu-(d`em'ut-te'hir). spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera605 i Muaza ibn D`ebela606. a potom bi stao i sastavio ih. s. osim prilikom had`a na Arefatu i to podne i ikindije. ako nije donio odluku boravka. te da u ak{amskom vremenu spoje ak{am i jaciju(d`em'ut-takdim). namaze klanjati bez skra}ivanja jer je obavezno slije|enje imama.s. kada bi krenuo na put prije nego {to sunce klone zapadu. Da je Poslanik.. [to se ti~e obavljanja nafila i sunnet-namaza. klanjao bi podne. odga|ao podne do vremena ikindije.s.. na dan osvojenja Meke klanjao duha-namaz604. klanjaju}i samostalno svako za sebe.s. Napominjemo da je najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu.a. bez obzira koliko ostao u tom mjestu.. oni ne dozvoljavaju spajanje namaza. nakon {to imam preda selam poslije dva rekata. ustati i dopuniti jo{ dva preostala rekata.v. i mi mo`emo upotrijebiti tu olak{icu. Dokaz za ovo jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejd`anu {est mjeseci i cijelo to vrijeme skra}ivao namaz. te }e klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim).. ako je imam musafir.202 Islamsko znanje Ako musafir odlu~i boraviti u nekom mjestu petnaest dana. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego {to bi se uputio.s. S druge strane. kao musafir spajao podne i ikindiju. SP AJANJE NAMAZA SPAJANJE [to se ti~e u~enjaka hanefijskog mezheba. na putu sastavljao namaze te su svi drugi u~enjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(d`em'uttakdim) ili u ikindijskom vremenu(d`em'ut-te'hir). smatraju da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze. U~enjaci hanefijskog mezheba ka`u da je spajanje namaza od . klanjao neki od dobrovoljnih namaza dok je bio na putu.a. s. onda }e d`ematlije koje nisu musafiri. Sli~no se prenosi i od drugih ashaba. S obzirom na to da je Poslanik.v.603 Treba napomenuti da }e musafir koji bude klanjao za imamom mukimom. a na Muzdelifi ak{ama i jacije. radijallahu anhu.a. pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz u njegovom vremenu.v.a.

Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet. donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke di`u kao pri tehrimi. Nare|ivao je i mu{karcima i `enama da do|u na Bajram-namaz.s. s tim {to }e ove posljednje stati izvan musalle i ne}e klanjati nego }e slu{ati hutbu i u~estvovati u dovi. klanjao ga je redovno. gdje ga je najbolje klanjati u Mesd`dul-haremu. osim u Meki. prije u~enja (kiraeta). BAJRAM-NAMAZI Bajram-namaz je vad`ib klanjati onome ko je du`an klanjati d`umu. ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla).v.607 Poslanik.a. staricama ili onima kod kojih je u toku mjese~no pranje. Neki u~enjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom ki{e. `ena. Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja ne{to ranije kako bi ostalo vi{e vremena za klanje kurbana. Preporu~uje se dolazak na musallu djece. a Ramazanski bajram treba klanjati ne{to kasnije kako bi ostalo vi{e vremena za davanje sadekatul-fitra. Na drugom }e rekatu prou~iti bismillu (u sebi). a zatim Fatihu i suru (mendub je “Hel etake hadisul ga{ije”). Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (d`em'ut-takdim). prou~i “subhaneke”. Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odsko~i za tri koplja (oko 45 minuta) pa do podne. NA^IN KLANJANJA BAJRAM-NAMAZA Bajram -namaz klanja se ovako: Naumi se klanjati odre|eni bajramski namaz. s. Za Bajram je mustehab okupati se. onda tri bajramska tekbira di`u}i svaki put ruke kao i na prvom rekatu. Zatim }e imam prou~iti euzu i bismillu u sebi. ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog vremena. .a. Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom.v. svejedno da li se radi o djevojkama.s. i trebao bi na po~etku namaza odlu~iti da }e klanjati sastavljeno. Bajram se mo`e klanjati u d`amiji. te{ehhud. zatim se donese tehrime (po~etni tekbir). s. pa selam predati. a ikindiju na po~etku ikindijskog vremena. velike hladno}e i bolesti.. a onda sa ~etvrtim tekbirom oti}i na ruku’. i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijede}i.. a naglas Elham i sure (mendub je prou~iti “Sebbihisme rabikel-eala”) pa }e po}i na ruku’ i sed`de. udovicama.Islamsko znanje 203 Allahovog Poslanika. tj. namirisati i obu}i najljep{e odijelo. onda ne smije praviti veliku pauzu izme|u ta dva namaza. sed`du.

Ovo je stav u~enjaka hanefijskog mezheba. ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to zabranjeno u islamu. Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolesti boraviti me|u zdravim osobama. izgovaraju}i: “Allahu ekber. kada jedni izvr{e. i trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe.608 Mustehab je Bajram ~estitati prijateljima slijede}im rije~ima: “Tekabellellahu minna ve minke” (“Neka Allah primi od nas i od tebe”). a sevap imaju oni koji to obave. Allahu ekber ve lillahil . odnosno o kurbanu i tekbiri te{riku. Sunnet je ~ovjeka na samrti nenametno upu}ivati na izgovaranje: “La ilahe illellah”. to je mekruh (poku|eno) prema mi{ljenju svih imama.hamd. [to se ti~e obi~aja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga okupljaju u ku}i umrlog. Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire. tako da le`i na desnoj strani. [ehid koji pogine na bojnom polju ne}e se kupati. dok ve}ina u~enjaka smatra da se {ehidu koji je poginuo na bojnom polju ne . a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama. klanjanje d`enaze i ukopavanje. Zatim }e se ne~im pokriti. Dozvoljeno je plakati za umrlim. jer je tako radio Poslanik. i klanjat }e mu se d`enaza. Po`eljno je {to ~e{}e podsje}anje na smrt i pripremanje za nju ~injenjem dobrih djela. odgovornost spada sa drugih. kolektivnu du`nost muslimana. sve su to propisi koji predstavljaju farzi-kifaje.204 Islamsko znanje Poslije namaza }e imam obaviti dvije hutbe u kojim }e pou~iti prisutne o sadekatil-fitru. tj. povezat }e mu se vilice i zaklopiti o~i. kao {to bi i prilikom spavanja trebalo le`ati na desnoj strani. Opremanje umrlog. nego }e se zamotati u njegovu odje}u koja mo`e poslu`iti kao i }efini. D@ENAZA-NAMAZ I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG Sunnet je obi}i bolesnika. Allahu ekber. koju. ~im se smrt sigurno utvrdi. Kada ~ovjek umre. Mustehab je da ro|aci i kom{ije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena tugom. Ako je umiru}em ovo namje{tanje te{ko. umotavanje u }efine.” Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mla|ak (uo~i Bajrama) pa dok imam ne iza|e da klanja Bajram. i suprotno praksi Resullullaha.609 Treba po`uriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog. la ilahe illellahu vallahu ekber. treba ga ostaviti da le`i onako kako mu je najlak{e. Time se iskazuje po{tovanje i pa`nja prema njemu i na taj na~in udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu.

a nije uvjet da budu novi. Mekruh je pretjerivanje u pogledu }efina i nije dozvoljeno praviti }efine od svile. te mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega iza{lo ako ima {ta iza}i. a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. Mustehab je da se mu{karac zamota u tri ~ar{afa: lifafa. te da }efini budu bijeli i ~isti. izar i ko{ulja. radijallahu anha. krpa za lice. ali ako se bavi samo tim poslom. pokrije se ~ar{afom.610 NA^IN KUP ANJA UMRLOG KUPANJA Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto. Potom }e onaj koji kupa zamotati ruke krpom. Ako mu. Kad se zavr{i kupanje. a potom ga okupati tri ili pet puta. (te ih prekriti prekriva~em). ko{ulja. obavezno je oprati ono na {to padne ne~isto}a. Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobo`an i tajiti sve {to vidi na umrlom kako bi postigao {to ve}u nagradu. Ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je dozvoljeno da ~ovjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao svoju suprugu Fatimu. a ako nije. Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog. onda mu je dozvoljeno uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogu}nosti na drugom mjestu zaraditi za `ivot. krpa za prsa i lifafa. a `ensko u pet: izar. @enu mo`e kupati samo `ena. Zatim }emo mu uzeti abdest. d`. zanijetiti kupanje mrtvaca.Islamsko znanje 205 klanja d`enaza. na osnovu hadisa koji govori da Poslanik {ehidima Uhuda nije klanjao d`enazu. onda na onog koji je bio du`an da ga izdr`ava. iza|e ne{to iz stomaka. posu{iti tijelo ~istom krpom i staviti ga u namirisane }efine. nakon kupanja. bez obzira da li se radilo o mu{karcu ili `eni. pri posljednjem kupanju. i da to radi u ime Allaha. Bilo bi bolje da taj ~ovjek ne uzima nikakvu naknadu radi kupanja umrlog. po~inju}i s desne strane i stavljaju}i kamfora ili sapuna. a prije stavljanja }efina. Umrlog je farz zamotati u }efine. dok je mu{karcu dozvoljeno da ga okupa njegova supruga.611 Ebu-Bekra okupala je njegova `ena Ummu Ruman. a onda oprati i o~istiti njegova stidna mjesta. odnosno obu}i rukavice. skine se odje}a sa njega. .{. ako je ostavio imovine.

zapo~ev{i od prednje strane i zavr{iv{i sa zadnjom lijevom. okupat }e se. ..a. ~ak smatraju da je to haram.206 Islamsko znanje NA^IN KLANJANJA D@ENAZA-NAMAZA Klanjanje d`enaza-namaza je farzi kifaje. s. nadjet }e mu se ime. Postoji dio u~enjaka koji ka`u da mu se ne}e klanjati d`enaza. iako su neki u~enjaci kazali da je to dozvoljeno jer je Poslanik... zbog postojanja zabrane u tom pogledu i prakse prvih muslimana da {ute prilikom pra}enja d`enaze. iako ne bi smetalo da se di`u prilikom svakog tekbira.” ili drugu propisanu dovu. zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza.612 [to se ti~e dove. hanefijski mezheb stoji na stanovi{tu da to nije dozvoljeno. okupat }e se i klanjati mu d`enaza-namaz. Potom }e prou~iti “subhaneke.”613 Umrlom novoro|en~etu.v.614 D`enaza se mo`e klanjati u d`amiji. Mekruh je pri pra}enju d`enaze podizati glas. Mekruh je idu}i naglas za d`enazom u~iti Kur'an ili {ta drugo. ali ne tako brzo da bi se umrli po~eo drmati u tabutu. ali je bolje klanjati je izvan d`amije.s. {ahidina va gaibina. Ruke se di`u samo kod prvog tekbira. umrlog i za ostale muslimane. Nakon toga }e donijeti drugi tekbir i prou~iti salavate. Klanja~ }e donijeti po~etni tekbir di`u}i ruke. Onda }e donijeti ~etvrti tekbir i predati selam na desnu pa na lijevu stranu. nadjet }e se ime. Potom }e donijeti tre}i tekbir. iako je veliki grje{nik. Allahume la tahrimna ed`rehu ve la tudillena ba'dehu. koji je umro u Abesiniji. klanjao d`enazu Njegusu. ve kebirina ve sagirina. men ahjejtehu minna. pa makar se radilo i o zikru ili o u~enju Kur'ana. NO[ENJE I UKOP AVANJE UMRLOG UKOPA Sunnet je da odraslog mrtvaca nose ~etiri ~ovjeka. ako je pokazivalo ikakve znake `ivota. Mustehab je prili~no brzo nositi d`enazu. Mustehab je da svaki u~esnik ponese mejita makar ~etrdeset koraka. ve zekerina ve unsana. Allahume. [to se ti~e klanjanja d`enaze odsutnom. fe tevefehu alel iman. Neki u~enjaci poput Nevevije. kod nas je uobi~ajena slijede}a: “Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina. Ako nije pokazivao nikakvih znakova `ivota. Samoubica }e se okupati i namaz }e mu se klanjati. te prou~iti dovu u kojoj }e moliti za sebe.

a u tom pogledu nema razlike izme|u mu{karaca i `ena. Ako zemlja nije mo~varna. pa ga natkriti daskama i zakopati.Islamsko znanje 207 GROB (KABUR. Ve inna in{aellahu . POSJET A GROBLJU POSJETA Mustehab je mu{karcima da posje}uju groblje jer to podsje}a na budu}i svijet (ahiret) i koristi umrlom jer se za njega ~ini istigfar. MEZAR) Grob }e se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa. tj. radijallahu anha. a ako nema ovih. klanjati mu d`enazu i zatim ga baciti u more. govore}i: “Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. nema pouzdanog dokaza. Posjetu grobljima `enama dozvolili su neki imami jer ta posjeta ima za cilj podsje}anje na budu}i svijet. Onda }e se jama “lahd” zazidati }erpi~em ili pru}em. a jo{ bolje i dublje. Kad on istruhne i postane zemlja. onda se mo`e kopati. onda ~im bilo. nazvati mu selam i u~initi dovu za njega. Nakon ukopa mustehab je prou~iti dovu za umrlog i zamoliti Allaha. ali je sened tih izjava slab (daif). a iza njega }e podmetnuti malo zemlje ili {ta drugo da se mrtvac ne izvrne na le|a. Mrtvac }e se metnuti u grob na stranu kible. Za u~enje talkina. poslije ukopa. ~este posjete `ena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao: “Allah je prokleo `ene koje ~esto posje}uju groblja. zamotati u kefine. Pri dnu groba u pravcu Kabe iskopat }e se jedna jama u duljini i {irini umrloga zvana “lahd”. jednostavno staviti mrtvaca u grob okrenuv{i ga na desnu stranu u pravcu Kabe.. kao {to se kod nas i radi. Me|utim.{. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna. To }e se u~initi naravno samo ondje gdje to teren dopu{ta. onda se mo`e kopati u njegov kabur. okrenuti se prema licu umrlog.” Prilikom posjeta grobljima treba se pridr`avati slijede}ih uputa: onaj ko ~ini posjetu do}i }e do kabura. a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: “Bismillahi ve ala milleti Resulillah!” Okrenut }e ga u pravcu Kabe na desnu stranu. posjetila je mezar svoga brata Abdurrahmana. Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. njega }e se okupati. d`. U tom pogledu se jedino prenose izjave nekih ashaba. da ga u~vrsti prilikom kaburskih ispitivanja. Zatim }e mu odrije{iti sveze kojim su bili kefini povezani. Ai{a.

2. osim u tri slu~aja: trajna sadaka. klanjat }e s njima ono {to mu je ostalo od namaza. dozivanje umrlog ili tra`enje pomo}i od njega. neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oru`je uzmu. a na~in njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu: “Kada ti bude{ me|u njima i bude{ zajedno namaz obavljao. dok }e druga pratiti neprijatelja. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe. ali neka dr`e oru`je svoje i neka budu oprezni. ali }e na sed`du za imamom i}i samo prva skupina. 3. . ja{u}i okrenut u pravcu Kabe ili ne. a potom }e ga napustiti i sami upotpuniti namaz. upotpuniti svoj namaz. Ima jo{ nekih oblika namaza u strahu.” (En-Nisa':102). oprosti nama i bra}i na{oj koji su prije nas vjerovali. jedna skupina }e klanjati sa imamom.. jedan ili dva rekata. nakon njegovog selama. Kada se strah jo{ vi{e poja~a i bojni redovi se poremete.'”(sura ElHa{r:10) Zabranjeno je (haram) pored kabura upra`njavati neislamske postupke kao {to je: naricanje. prestaju njegova djela. te }e oni. Kad se oni vrate sa sed`de. i tako cio namaz. svi }e klanjati zajedno. Umrlom }e koristiti dobra djela koja je on uradio dok je bio `iv i ona djela kojima je on bio uzro~nik. nauka kojom se koristi ili dova koju mu ~ini dobro odgojeno dijete. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. do}i }e druga skupina. Nakon {to oni zavr{e i stanu nasuprot neprijatelja. 1. govore: ‘Gospodaru. svako }e klanjati onako kako mo`e: idu}i. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh. 4..208 Islamsko znanje bikum lahikun. spu{taju}i se na ruku i sed`du koliko mogne. u skladu s rije~ima Vjerovjesnika: “Kada ~ovjek umre. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe. tek tada }e druga skupina i}i na sed`du. a imam koji ih je ~ekao na namazu. i dok budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas. a onda neka do|u oni koji jo{ nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom.” NAMAZ U STRAHU Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe. Entum fertuna ve nahnu lekum tebeun.”615 U~enje dove i tra`nje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: “Oni koji poslije njih dolaze.

v..a. bit }e mu opro{teni raniji grijesi. s. pa su tako na jednom rekatu u~ili i do dvjesto ajeta. radijallahu anha. Najbolje je slijediti Poslanika.. Poslanik. r. s.Islamsko znanje 209 O NAFILAMA Nafile su dobrovoljni namazi. to ponekad ~inio.) No}ni namaz nema odre|eni broj rekata. ali }emo biti nagra|eni za njihovo obavljanje.{.s. . no}ni namaz klanja u d`ematu.. koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vi{e od jedanaest rekata. a najvi{e osam rekata.v. tj.s.. Tako je izme|u ostalog rekao: “Ko u ramazanu klanja no}ni namaz.a. NO]NI NAMAZ No}ni je namaz veoma po`eljan s obzirom da Allah. Prve generacije obi~avale su klanjati sa dugim rekatima. u toku ramazana. a Omer. Dozvoljeno je da se no}ni namaz klanja i pojedina~no. naredio je da se. DUHA . pohvaljuje one koji obavljaju no}ni namaz i uvr{tava ih u Svoje odabrane robove te ka`e: “I oni koji provode no}i.NAMAZ Vrijeme ovog namaza po~inje kada sunce odsko~i koliko jedno koplje i traje do zevala. Mo`e imati dva. vjeruju}i u Allaha i o~ekuju}i Njegovu nagradu.v.” (El-Furkan: 64.” No}ni se namaz mo`e klanjati u d`ematu.a. s. kao {to od njega prenosi Ai{a. podsticao je na no}ni namaz. pred Gospodarom svojim na tle padaju}i i stoje}i.s.. jer je Poslanik.a. d`. namazi koje nismo obavezni klanjati.

dovom u kojoj }e Ga moliti da mu uka`e na ono {to je bolje. a poslije toga se obrati Allahu. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se prije nego se sjedne. kao {to nas je podu~avao kakvoj suri iz Kur'ana. s. in kunte t'alemu enne hazel .{. mimo farza a zatim neka ka`e: “Allahume.. u svim poslovima..hajre hajsu kane summe .: “Allahov Poslanik. neka klanja dva rekata. r. Buhari prenosi rije~i D`abira.s. To se mo`e posti}i klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako zanijeti u srcu. Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo spomenuti ono {to se `eli uraditi) {errun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri .ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilihi fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi.a. d`.rdini bihi. inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel azimi.MESD@ID To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u d`amiju. fe inneke takdiru ve ene la akdiru.{. a na drugom “Fatihu” i “El-Ga{iju”. i na njima u~i {ta ho}e. pou~avao nas je istihari. .ili je rekao: “Ad`ili emri ve ad`ilhi fsrifhu anni vakdir lijel . svi klanja~i }e pustiti ruke (dolje) okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu. a kad zavr{i sa hutbom. TEHIJJETUL . sunnet mu je da klanja dva rekata. Naglas }e u~iti. na prvom rekatu “Fatihu” i “sebbihismul rabbikel-eala. nakon Fatihe. Allahumme.emre” (ovdje treba spomenuti ono {to se `eli uraditi) “hajrun li fi dini ve mea{i ve akibeti emri” .a. ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul gujub. Potom }e imam odr`ati hutbu. d`.” NAMAZ ZA KI[U Ovaj je namaz sunnet. u bilo koje doba no}i ili dana.v.210 Islamsko znanje ISTIHARA Ko ho}e da u~ini neku dozvoljenu radnju. Imam }e tada sa muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. Obavlja se kada zavladaju dugi su{ni periodi. govorio je: “Kad neko od vas ho}e ne{to uraditi. a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije.

sunnetom i id`ma'om. Muhammed. davanju zekata. To su: 1. pi}e.s.konsenzusom islamskog ummeta. propisan vam je post kao {to je bio propisan i onima prije vas. d`.TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE RAMAZANSKI POST DEFINICIJA Post je uzdr`avanje (imsak) od svega {to ga kvari (npr. ~ijim se nijekanjem izlazi iz islama i postaje murtedom. veli: “Islam se temelji na pet stvari: '[ehadet . postu mjeseca ramazana i had`u. ajeti 183 i 185). Dokaz za to su rije~i Uzvi{enog: “I jedite i pijte dok ne budete razlikovali nit bijelu od niti crne (dok zora ne zabijeli). zatim upotpunite post do no}i.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca.” “Ko od vas bude prisutan tog mjeseca. jelo. Svi muslimanski u~enjaci i svi muslimani sla`u se da je to jedan od ruknova islama. da biste bili bogobojazni. spolno op}enje i sl.”' Post je potvr|en i id`maom . RUKNOVI POST A POSTA Post se sastoji iz dva rukna. klanjanju propisanih namaza. ka`e: “O vjernici. s. Uzdr`avanje (imsak) od onog {to kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. neka ga posti!” (El-Bekara.v..) . Allah.a. 187. otpadnikom od vjere. To je stroga obaveza propisana i potvr|ena Kur'anom.{.svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha..” (El-Bekara. pu{enje.

.a. U vrijeme hilafeta Umera. iskreno tra`e}i i `ele}i Allahovo zadovoljstvo i nagradu.s. r.a.s.v. ali ne bi trebalo.. a no}no klanjanje vam je sunnet. s. ina~e.212 Islamsko znanje 2.”617 Tako|er. da je rekla: “Poslanik. Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Ai{e.” Potvrda za to jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed. klanjao je teraviju u d`amiji..a.. prenosi se da je Poslanik.a.{. Nijjet (odluka) Potvrda za to je hadis Poslanika. s. jer je nafile.”616 Treba napomenuti da je dovoljno da u srcu zanijetimo da }emo postiti. rekao slijede}e: “Ko isposti ramazan sa imanom iskreno tra`e}i zadovoljstvo i nagradu od Allaha. to je sunnet za mu{karce i `ene. nema posta. Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne ote`a onima koji te{ko podnose. bit }e mu opro{teni prija{nji grijesi. s. koji ka`e: “Djela se ra~unaju po nijetu. rekao: “Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha.s.v.”619 TERA VIH-NAMAZ TERAVIH-NAMAZ [to se ti~e ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije). Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije.a. vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu. radijallahu anha. Ko ga isposti i isklanja za imamom.a. Prema tome. d`.a.v. POST A I IBADET A U NJEMU POSTA IBADETA Od Ebu-Hurejre. iza}i }e iz ramazana ~ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. VRIJEDNOST RAMAZANA. ali Poslanik..”618 “Allah.s. s. jer je srce mjesto nijeta. a.620 . d`uma do d`ume. s.. ne iza|e pred njih. Potom je klanjao i druge no}i pa se broj klanja~a pove}ao.s.. a za njim je klanjalo mnogo svijeta. a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab).s.. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i ni{ta drugo me nije sprije~ilo da vam se pridru`im osim bojazni da vam se teravija ne propi{e kao farz. prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed. ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi. klanjao je osam rekata teravih-namaza. sunnet je klanjati osam rekata.{. tako|er...v. rekao: “Pet dnevnih namaza. sevab klanjati. d`. Tre}e no}i su se iskupili. a ramazan do ramazana.'” Poslanik. s. bri{u grijehe po~injene izme|u njih. od teravije praviti obi~no gimnasticiranje...s.v.v.

putnici. Sed`de i ruku’e treba izvr{avati sa smireno{}u (ta'dili erkan). ~im joj se uka`e prilika. Poslanik. ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje od ostalih namaza. kako neko krade od svog namaza?” On odgovori: “Kada ne upotpunjava ruku'e i sed`de. ali mora napostiti poslije. tj. Vladaru svega. oni koji imaju opravdan razlog kao {to je bolest koju post pogor{ava. Prema tome. Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se poja~ava postom ili postoji bojazan da }e se usporiti ozdravljenje. post joj je neva`e}i. kad su `ene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro|aja. to su: starac. u~enjaci su se razi{li u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne postiti. @ena u oba ova stanja ne smije postiti. ka`e: “Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza”. kao i ostali namazi. nisu du`ni postiti: nenormalne osobe. [to se ti~e onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za post). starica. [to se ti~e putnika. Fatiha koja se u~i na sabahu i jaciji ista je kao i ona {to se u~i na teraviji. Ebu-Hanife. a onome ko je slabiji. [afija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je sna`an i mo`e izdr`ati. prave}i propisne pauze izme|u sed`di. Svi u~enjaci slo`ili su se da `ena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram. Upita{e ga: “Allahov Poslani~e. s. Svi ovi trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. nakon ruku’a (na stajanju) i uop}e pona{ati se u namazu kako i dolikuje tome ibadetu.v. Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji se nada ozdravljenju i musafir (putnik). Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza. . a ako bi i postila u tom stanju. oni koji rade na te{kim poslovima. a nemaju druge mogu}nosti da rade i `ive od drugog posla. ne `uriti i ne kvariti je `urbom.a.s. bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje.Islamsko znanje 213 Po{to je teravija-namaz.. spolno zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod ku}e i nemaju neku zapreku da poste kao {to je hajz i nifas kod `ena. putem kojeg se obra}a Stvoritelju. vrednije je da ne posti.”621 KO JE DU@AN POSTITI? Islamski u~enjaci slo`ili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog. djeca.

r. makar popio gutljaj vode.. Smatrali su da je lijepo postiti onome koji ima snage. zaista je u ru~ku (sehuru) bereket. a bilo je i onih koji nisu postili.”622 ADABI POST A POSTA Lijepo je da se svaki posta~ pridr`ava slijede}eg: 1.s.”625 Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula). a niti neposta~ posta~ima. ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja jer Allah. ili `ivot njegovog suborca.. prenosi da je Poslanik.214 Islamsko znanje POST VOJNIKA Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obi~nom zadatku i ako se ne smatra putnikom. i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur”624. d`.. u mjesecu ramazanu.s.a. Od Ebu-Seida el-Hudrije. bilo da je kod ku}e ili na putu. Enes. s. ru~ak (sehur) Cijeli islamski ummet sla`e se s time da je mustehab ru~ati prije zapo{}enja. r. po`urivanje sa iftarom Posta~u je mustehab po`uriti sa iftarom ~im nastupi njegovo vrijeme. odnosno ispunio formu. onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije. tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne posti. tako|er. ili isti toliki broj gutljaja vode. Bilo nas je koji smo postili. Niti je posta~ zamjerao neposta~ima. Ako je u akciji i smatra se putnikom.s.. prenosi se: “U sehuru je bereket. 7) i sl. kada mu se uka`e prilika. rekao: “Ljudi }e biti na dobru sve dok budu po`urivali sa iftarom. ali nema grijeha onome ko ga izostavi. rekao: “Ru~ajte. Lijepo je da to bude neparan broj (1. Smatrali su.{. Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed. 3.”623 Ra~una se da je ~ovjek ru~ao. da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post. 5. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: “Ratovali smo uz Poslanika. 2.. ili njegov `ivot..a. ali sa obavezom napa{tanja. Ako je u te{koj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh.a.v. a. s.v. .a.

”626 U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj na~in.a. ja postim”'. radijallahu anha. s.. a ako te neko vrije|a ili napada.s. Analogno ovome.a. upotreba misvaka Lijepo je da posta~ upotrebljava misvak za vrijeme posta.” “Allahumme leke sumtu. onda bi se iftario popiv{i nekoliko gutljaja vode.s.{. po{to kod nas nema misvaka. prenosi se da je Muhammed. reci: 'Ja postim.627 5. iftario tako {to je pojeo nekoliko hurmi prije klanjanja ak{ama. .s.. ali treba voditi ra~una da vode ne ode u grlo... r. Od EbuHurejrea. a. a. s.v. s. u svakom vaktu. a najdare`ljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio D`ibril.s. prilikom iftara.a. 4. nego i od bespotrebnog govora. r. bio je najdare`ljiviji ~ovjek.. rekao: “Posta~u ne}e biti odbijena dova koju uputi Allahu. mustehabb je za vrijeme posta prati zube ~etkicom.Islamsko znanje 215 Od Enesa. postajao bla`i od blagog povjetarca u ~injenju dobra”..v.a.s.. ve ala rizkike eftartu. prenosi se da je Poslanik. poja~avanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana Buharija i Muslim bilje`e hadis kojeg prenosi Ai{a.” “Allahu.. azimu{{ana. sva|anja. a poslije obavljanja ak{amnamaza mo`e se nastaviti sa ve~erom. Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim. ve bike amentu.. 6. Dolazio mu je svake ramazanske no}i da bi ga pou~avao Kur'anu. tako da je Poslanik.: “Poslanik.”. dova za vrijeme iftara i u toku posta Ibn-Mad`e prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed. Tebi sam postio.a. Buharija bilje`i hadis koji prenosi Ibn-Abbas. 3.a. po kojem je Poslanik. s.v.v. 7.s. r. i nema razlike u tome da li ga upotrebljava na po~etku ili kraju dana. a posebno u ramazanu. d`. obilje`avao no}i zadnje tre}ine ramazana ibadetom.a. a ako ne bi bilo toga. dare`ljivost i provo|enje vremena u~e}i Kur'an Lijepo je biti dare`ljiv i baviti se u~enjem i izu~avanjem Kur'ana. rekao: “Nije post samo uzdr`avanje od hrane i pi}a. bude}i `ene i uste`u}i se od spolnog op}enja. ostavljanje svega {to je u suprotnosti sa postom Posta~ se treba ~uvati svega {to mo`e pokvariti ili umanjiti vrijednost posta.

Poljubac posta~a. Pu{tanje krvi Posta~u je dozvoljeno pu{tanje krvi. znao poljubiti dok je postio. radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik. 4. Ebu-Hanife stoji na stanovi{tu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako {to mu voda ode niz grlo. kao {to je pljuva~ka. Ako sjeme iza|e kao . Stvari od kojih se ne mo`e ~uvati Isto vrijedi kao i za ispiranje usta. a kupanje mo`e odgoditi do iza zore s tim da mora zanijetiti post. [T A KV ARI POST? [TA KVARI 1. U tom slu~aju pu{tanje krvi je mekruh.s. Ako se namjerno prouzrokuje povra}anje.a. 7. 3. post nije pokvaren. makar i ne htiju}i. U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast. ali u svakom slu~aju za posta~a je bolje ostaviti se toga. Ispiranje usta i nosa Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. 5. Ako do|e do pojave hajza ili nifasa. post }e mu biti pokvaren. osim ako to uti~e na fizi~ko slabljenje posta~a. 3. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga u grlu jer oko nije prirodni put hrane u `eludac. slina. Davanje krvi za laboratorijske analize i sl. s. Posta~u je dozvoljeno kupanje i rashla|ivanje vodom Ako u|e voda u `eludac bez namjere da se to desi. Podvla~enje surme i upotreba kapi za o~i i sl.. kao {to je dozvoljeno `eni koja je bila u hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja. Od Ai{e. 4. Ako se ne{to svjesno pojede ili popije. Posta~u je dozvoljeno da osvane d`unup. 8.216 Islamsko znanje [T A JE DOZVOLJENO POST A^U (MUBAH)? [TA POSTA^U 1. 2. ako mo`e suzdr`ati i savladati svoje strasti. Ako do|e do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadra`ivanja. i sl. {to zna~i da je dozvoljeno. 6. a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. ima isti tretman. pra{ina koja je na putu ili od bra{na. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj.v. Dozvoljeno je u ramazanskim no}ima jesti. piti i spolno op}iti sve do pojave zore. a poznato je da je bio najsavr{eniji ~ovjek u samosavla|ivanju. i za stvari od kojih se ne mo`e ~uvati. 2.

zahtijevaju napa{tanje i kaznu (kefaret). nasmijao se tako da su mu se sjekuti}i ukazali od smijeha i rekao mu: “Idi i time nahrani svoju porodicu. “Op}io sam sa `enom u ramazanu. “Mo`e{ li postiti dva mjeseca neprestano?” “Ne”. a Poslanik.upita ga Poslanik..v. odgovori. .” “Ima{ li roba da ga oslobodi{?”.) Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre. oti{ao je i donio ko{aru hurmi rekav{i mu: “Podijeli ovo kao sadaku.a. i to: . Ako nije u stanju da oslobodi roba. s. Te radnje koje uz napa{tanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta.a.s.s. Ulazak hrane ili ne~eg drugog u unutra{njost tijela.s. s. koji ka`e da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. “Ne” .upita ga Poslanik. nahranit }e {ezdeset siromaha.. to ne}e pokvariti post. jer se u oba slu~aja hrani.a.nahranjivanjem {ezdeset siromaha s tim da je du`an napostiti i taj dan u kojem je pokvario post. itd. odvratio je Poslaniku. a ako nije ni to u stanju. jer ne postoje robovi u fizi~kom smislu).a. s.odgovori.v..v. 5. pored toga {to kvare post.s.s. . jelom. 6. kako je spomenuto u prethodnom hadisu. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili putem injekcije.Islamsko znanje 217 posljedica gledanja ili razmi{ljanja. onda u ve}ini slu~ajeva nije du`an postiti jer se smatra bolesnikom. s.v.osloba|anjem roba ({to danas nije mogu}e u~initi.. U tom slu~aju. Odre|ene radnje. Poslanik. napostit }e dan za dan.v. s.a.a. . bez obzira na koji na~in se to uradilo (spolnim op}enjem.”628 Kefaret se po ve}ini islamskih pravnika uzima po redoslijedu. pi}em. Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post. Potom je sjeo. i rekao: “Propao sam.” “Ho}u li dijeliti siroma{nijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove hurme potrebnije od nas?”. Allahov Poslani~e!” “A {ta te upropasti?” . Ako je posta~ primoran da prima infuziju.postom {ezdeset dana uzastopno. bez opravdanog prekida.s. ovaj siroma{ni ashab. postit }e {ezdeset dana uzastopno.v. s. Primanje infuzije.

podrezao nokte.a. ali je isto tako mekruh uzdr`avati se od govora op}enito. u~enje Kur'ana. onda se isposti ramazan. [to se ti~e jela i pi}a. ITIKAF Itikaf je boravak u d`amiji. i ona mora biti u d`amiji. a potom se naposti ostatak iz pro{log ramazana. dobrovoljni itikaf (sunnet). obrijao glavu. znaju}i da je smrt bli`a od jake za vratom. Mu'tekif mo`e iza}i iz d`amije samo radi prijeke potrebe i nu`de kao {to je d`uma. Me|utim.. s.{. niti dan za dan. i obavlja se u vrijeme koje je odre|eno zavjetom. obukao najljep{u odje}u i namirisao se. Preporu~eno je da se ogradi jedno mjesto u d`amiji po ugledu na Vjerovjesnika. okupao se. na koje se obavezao zavjetnik. Ako `ena `eli obaviti itikaf. U to ulazi i u~enje i ~itanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sli~no. Itikaf mora biti u d`amiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. Na taj se itikaf ~ovjek obavezao. s nijetom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. i on je obavezan. boravak u d`amiji. propu{tene dane treba {to prije napostiti kako ne bismo preselili i do{li pred Allaha. . nego kada ~ovjek stigne tokom godine. 2. d`.v. dozvoljeno je objedovati u d`amiji. Postoje dvije vrste itikafa: 1. sa tim dugom posta.630 Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rije~ima i djelima. a do|e novi ramazan. ako se ne klanja u toj d`amiji gdje se on nalazi. Ako se desi da se nije napostilo. Uslovi itikafa su: nijet. ali mustehabb ga je obavljati u zadnjih deset dana ramazana. uredio kosu. Svi su islamski u~enjaci slo`ni (id`ma) o pitanju propisanosti itikafa.218 Islamsko znanje NAP A[T ANJE NAPA[T A[TANJE Napa{tanje propu{tenih ramazanskih dana ne mora se vr{iti odmah. misle}i da to predstavlja ~in pobo`nosti. zavjetni itikaf. itd. nikako izvan nje. Dozvoljeno je da mu'tekif631 iza|e iz itikafa da bi ispratio porodicu. zikr itd.s. radi obavljanja nu`de. Mo`e se obaviti u bilo koje doba.629 Mustehab je onome ko boravi u itikafu ~initi {to vi{e dobrovoljnih ibadeta: namaz.

d`. Nije odre|eno koji su to dani u mjesecu {evalu. nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo {to vi{e u ibadetu. samo je bitno da nisu bajramski dani.: “Mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i Kadr. u skladu s na{im mogu}nostima. d`elle {anuhu.{. klanjanje u~enje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih mjeseci u kojoj nema te no}i. Ti dani su: {est dana mjeseca {evala nakon Ramazanskog bajrama. tj.” Odnosno.Islamsko znanje 219 LEJLETUL . hanefijski u~enjaci su na stanovi{tu da se taj dan mora napostiti.a.dvadeset i sedma no} ramazana. Dok neki ka`u da ova no} prelazi iz jedne u drugu neparnu no} zadnje tre}ine mjeseca ramazana. To va`i i za prekidanje dobrovoljnog namaza.KADR To je najvrednija no} tokom ~itave godine. ~etrnaesti i petnaesti dan svakog hid`retskog mjeseca. postiti Dan Arefata za onoga koji nije na had`u. za njegovo izvr{avanje zaslu`ujemo veliku nagradu kod Allaha.. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post). Dokaz za to su rije~i Allaha. ne bi se trebali truditi oko odre|ivanja te no}i. ibadet u toj no}i.v. a posebno neparne no}i u zadnjoj tre}ini.632 sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti.vrednija od hiljadu mjeseci. . Islamski u~enjaci razi{li su se u kojoj od neparnih no}i je no} Kadr. ve}ina smatra da je no} Lejletul-Kadr . s. DOBROVOLJNI POST To je svaki post koji nismo obavezni postiti. [to se ti~e prekidanja dobrovoljnog posta. S obzirom da Poslanik. Lijepo je tra`iti tu no} u neparnim no}ima zadnje tre}ine ramazana.s. Postoje odre|eni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo dobro da i mi te dane postimo. Nije naodmet spomenuti i to da `ena ne mo`e postiti dobrovoljni post ako joj to mu` ne dozvoljava. nije ta~no odredio koja je to no}. postiti deseti dan mjeseca muharema (a{ura) s tim {to u~enjaci preporu~uju da se uz njega posti i deveti dan. A {ta ti misli{ {ta je no} Kadr? No} Kadr je bolja . Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu. sunnet je postiti ponedjeljkom i ~etvrtkom.

on je kafir i iza{ao je iz dini islama. a nisu davali zekat.”. i me|u njima je spomenuo davanje zekata. da Mu iskreno. s. a ko sa njim {krtari ili ga svega ne dadne. a to je ispravna vjera. tako {to su obavljali namaz. . s njim su se slo`ili ashabi tako da je to bio njihov kosenzus (id`ma') o ovom pitanju. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku izme|u namaza i zekata. kao pravovjerni. nego je kafir. i da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju.. prenosi se da je Allahov Poslanik. Koji ka`e: “Ali. Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama. NJEGOV A V A@NOST ZEKAT NJEGOVA VA@NOST I ULOGA U ISLAMU Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab633 na imetak koji treba ispunjavati odre|ene uslove ({artove). (Prenose Buharija i Muslim) Dokaz da onaj ko ne izvr{ava ovu obavezu izlazi iz islama. U vezi s tim. Zekat je stroga i obligatna du`nost.“fard”.i obavljajte namaz i dajite zekat.v.. bra}a su vam po vjeri... ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali..^ETVR TO POGLA VLJE .” (Et-Tevba: 11) Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od na{e bra}e po vjeri..” (El-Bekara: 110) “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju.s.” (El-Bejjina: 5) Od Ibn-Omera. Ko zanije~e njegovu obavezu. Spomenut je zajedno sa namazom na mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu. rije~i su Uzvi{enog Allaha.a. vjeru ispovijedaju. Neki od dokaza za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “. rekao: “Islam je izgra|en na pet temelja..ZEKA T ^ETVRT POGLAVLJE ZEKAT ZEKA T. radijallahu anhu. on se ubraja me|u silnike koji se izla`u kazni.

Uzvi{eni Allah ka`e: “Uzmi od dobara njihovih zekat. Od tih mudrosti navodimo neke: 1. u sferu stabilnog imana i potpunog uvjerenja. podmirivanje njegovih potreba i izra`avanje pa`nje i dobro~instva prema njemu da se ne mora izlagati poni`enosti tra`enja od nekog drugog pored Allaha. potpomaganje siroma{nog muslimana.. kao {to je ajet koji odre|uje kome se daje zekat.Islamsko znanje 221 MUDROST U PROPISIV ANJU ZEKA TA PROPISIVANJU ZEKAT U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti. 5. 2. zbog toga {to se iman u njima jo{ nije ustalio. Njih mo`emo upoznati ako razmi{ljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nare|en. 4. olak{avanje briga du`nika vra}anjem njegova duga zajmodavcima. ~i{}enje vjernikove du{e od prljav{tine grijeha i gre{aka i njihovih lo{ih posljedica na srce. . Ovo su neke od uzvi{enih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. kada se na|e na putu pa ne bude imao ~ime nastaviti put. Sve tajne [erijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvi{enog Allaha. ~i{}enje imetka. umno`avanje i razvoj. d`. 6. te drugi ajeti i hadisi koji podsti~u na davanje sadake i tro{enje imetka u razne op}ekorisne svrhe. 3. u suri Et-Tevba. opremanje boraca (mud`ahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme.” (Et-Tevba: 103). te ~i{}enje njegove du{e od poku|enosti {krtarenja i {krtosti i njihovih lo{ih posljedica. veliki ciljevi i op}e koristi.. potpomaganje muslimana putnika namjernika. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se mo`e vratiti svojoj ku}i. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i du{evnih uznemirenosti. 7..{.

{to iznosi. Nisab `itarica i plodova iznosi pet “evsuka”. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu vrstu imovine daje se zekat u visini 2.. u tom trenutku. iznosila onoliko za koliko ju je kupio ili. Na tu koli~inu (pa navi{e) se daje zekat u visini od 2. auta i ostale njima sli~ne vrste imetka. r.. To }e trajati sve dok se ne zavr{i su|enje ljudima. dati “desetinu” (10%) na ime zekata. ukoliko je prirodno navodnjavana. ne izdvajajte ono {to ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi sami to ne biste primili.” (El-En'am:141) Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja. a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i sli~no. osim zatvorenih o~iju. Nisab srebra je pet “oka” {to iznosi 595 gr. u danu ~ija je du`ina pedeset hiljada godina. ako imamo tu koli~inu ili vi{e p{enice. sjemenke i plodove.5%. bez obzira da li je njena vrijednost. oko 612 kg. prenosi se da je Vjerovjesnik rekao: “Nema ni jednog vlasnika zlata niti srebra. tj. Allah.5%.. ~elo i le|a.5%. srebro i vrijednosni papiri. Dakle. du`ni smo onoga dana kada je ovr{emo. tj. pod kojom se smatra sve {to je namjenjeno za trgovinu i profit kao {to su nekretnine. kao {to su vo}e i povr}e. Kad god se ohladi. pi}e. Vlasnik robe procijeniti }e njenu vrijednost svake godine i dat }e 2.” (Et-Tevba: 34) U Muslimovu “Sahihu” od Ebu-Hurejre. koji na njih ne daje ono {to je obavezan.222 Islamsko znanje IMOVINA NA KOJU TREBA DA TI ZEKA T DATI ZEKAT Zekat treba dati na ~etiri vrste imetka: . manje ili vi{e. Na tu koli~inu (pa navi{e) daje se zekat u visini od 2. pak.prvo: na ono {to raste iz zemlje. stoka.” Pod “. onda se na ime zekata daje pola “desetine”..5% od njene ukupne vrijednosti na ime zekata. vratit }e mu se. udjeljujte od lijepih stvari koje sti~ete i od onoga {to vam Mi iz zemlje dajemo.{. 5%. poljoprivredne proizvode. trgovci autima i rezervnim djelovima trebaju precizno i ta~no izvr{iti inventuru cjelokupne robe u svojim ..” (Muslim) Nisab je zlata dvadeset “dinara” {to iznosi 87 gr.” (El-Bekara: 267) “.drugo: zlato.. kao npr..ono {to je obavezan” misli se na zekat. . kada je p{enica u pitanju. ne daje se zekat. Vlasnici prodavnica. jer u drugom rivajetu stoji: “Nema ni jednog vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega. tre}e: trgova~ka roba...i dajte na dan `etve i berbe ono na {to drugi pravo imaju..a. rekao je: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu-navijesti bolnu patnju.. a da mu na Sudnjem danu ne}e biti napravljene bukagije od vatre koje }e biti u`arene u d`ehenemskoj vatri i njima }e se pr`iti njegovi bokovi. hrana. Uzvi{eni Allah rekao je: “O vjernici. d`. du}and`ije..

Nisab stoke: deve: na pet deva se daje jedna ovca. itd. bez obzira da li se hranila na ispa{i ili “na jaslama”. goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. . osim ako se ista ne dr`i radi trgovine. tj. kao na trgova~ku robu. 4. islam. {to zna~i da ta roba treba da je kod tebe ili da mo`e{ sa njom raspolagati kad god to za`eli{. Iz toga se izuzimaju `itarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladun~ad od stoke na ispa{i i zarada na trgova~koj robi. U tom slu~aju se na nju daje zekat. da imetak dostigne visinu “nisaba” koju je [erijat odredio. dvije. s tim da budu sigurni da su dali vi{e nego {to su obavezni.” Pod stokom koja se “hrani na pa{i” podrazumijeva se stoka koja boravi na ispa{i ve}i dio godine. jer on nema svog vlasni{tva. sitna stoka (ovce i koze): od 40-120 ovaca daje se jedna ovca. Prema tome. tako da zekat nije obavezan za roba. mogu da po slobodnoj procjeni daju zekat. da si istinski vlasnik robe na koju daje{ zekat.. onda na nju ne treba davati zekat. a njegova visina razlikuje se kod razli~itih vrsta imovine. Ukoliko im je te{ko vr{iti inventuru. Od 40-59 daje se tele od dvije godine. Nisab trgova~ke robe je u visini nisaba zlata ili srebra. zekat nije du`an davati nevjernik niti onaj koji je iza{ao iz islama. ~etvrto: stoka: deve. 3. kada dostigne nisab. na kojeg daje{ zekat. s obzirom da on i sve {to je njegovo pripada njegovom vlasniku. na koje se zekat daje kada i na glavnicu.Islamsko znanje 223 prodavnicama i na nju dati zekat. a ako se hrani “na jaslama” ve}i dio godine. da bude{ musliman. goveda i sitna stoka (ovce i koze). sloboda. od 121-200. dostigao visinu nisaba. 5. da pro|e godina dana otkako je imetak. bilo pojedina~no. bilo da se ura~una sa ostalom robom. itd. USLOVI DA SE MORA DA VATI ZEKA T DAV ZEKAT Uslovi za davanje zekata su sljede}i: 1. 2. kako bi im savjest bila ~ista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. pod uslovom da se hrane na pa{i i da se dr`e radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu “nisab.

4. a one su: 1. onaj koji daje zekat du`an izdr`avati kao npr. ili bi time mogli sprije~iti zlo koje bi on mogao u~initi prema muslimanima. pametan. Dugove mo`emo podijeliti . jer je to sli~no vra}anju duga za du`nika. i za otkup iz ropstva. ra~unovo|e.. s tim da je jedan dio u~enjaka rekao da je miskin boljeg stanja od fukare. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja.. i da ne budu od onih. i putniku . ili da iza|e iz vjere. da ne budu iz porodice Benu-Ha{im niti od onih koji se toj porodici pripisuju. te oni trebaju dobiti {ta im je potrebno za jednu godinu. prikuplja~i zekata: to su slu`benici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju. pa ~ak je i pre~e. daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana. stan. To su sakuplja~i. ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga. pisari. odje}a. supruga. Uslov za siroma{ne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani. pod uslovom da je musliman.” (Et-Tevba: 60) Allah. povjerljiv i kvalificiran za taj posao.{. za datu osobu ili za one koje je ta osoba obavezna izdr`avati.{. i u svrhe na Allahovom putu (za d`ihad). a neki dr`e obrnuto. djeca. miskin . oni koji zekat prevoze i dijele i tome sli~no. jer obaveza davanja zekata ponavlja se nakon godinu dana. punoljetan. za osloba|anje roblja: ovo obuhvata osloba|anje roblja i potpomaganje onih koji se sami otkupljuju. du`nici: to su oni koji su se zadu`ili i taj dug moraju vra}ati. te da ne bude od sposobnih koji mogu zaraditi sebi opskrbu. d`. oni ~ija srca treba pridobiti: to su li~nosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini.namjerniku. jer postoji mogu}nost da zarobljenog muslimana ubiju. te druge nu`ne potrebe koje odgovaraju njegovom statusu. ina~e.isto tako vrsta siromaha. blagajnici. ~uvanju i raspodjeli zekata. i svaka od njih ima pravo uzeti zekat. bez pretjerivanja i uskra}ivanja. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi ina~e primao za isti ili sli~an posao na nekom drugom mjestu.224 Islamsko znanje KOME SE DAJE ZEKA T? ZEKAT? Allah. i onima ~ija srca treba pridobiti. 6.: roditelji. fukara (siromasi). Pod “dovoljno” podrazumijeva se hrana. i onima koji ga skupljaju. d`. a postoji nada da bi mogli primiti islam. odredio je kome se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima. ~uvari. jer je Poslanik rekao: “Na zekat nema pravo bogata{ niti onaj koji je sna`an i u mogu}nosti da zara|uje”634. 5. i prezadu`enima. 2. koje je. pa makar on bio i bogata{. 3. Allah je odredio tako! Allah sve zna i mudar je. naveo je osam vrsta.

pa sam do{ao Poslaniku. haram i onaj koji to jede. da ne bude bogat toliko da sam mo`e vratiti dug. Dakle. ovo se odnosi samo na mud`ahide i instituciju d`ihada. o Kubejse. pa }emo ti dati. kao npr.v. pa mu je dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje `ivotne potrebe. na Allahovom putu (za d`ihad). njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat. radi svog interesa. ili.’” (Muslim) Dozvoljeno je od zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zadu`enom nego se u ime njega dug mo`e direktno vratiti jer je Allah. Po mi{ljenju ve}ine u~enjaka. Ovdje je uslov da zadu`eni bude musliman. . a onda prestaje prositi. putniku namjerniku daje se zekat. Neka ulema rije~i “na Allahovom” putu tuma~i u op{irnijem smislu uklju~uju}i u ovu grupu pored mud`ahida i ostale koji rade na Allahovom putu. pak. njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vra}anja duga na osnovu hadisa Kubejse elHilalija koji je rekao: “Preuzeo sam na sebe dug. pa makar i potrajao njegov boravak i putovanje. ili da bi nabavio odje}u. hrani se haramom. Onaj koji se zadu`io za korist drugoga. lije~enje. U tim slu~ajevima dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah. 7. a on mi je rekao: “Sa~ekaj dok do|e zekat. s. ne{to {to je dozvoljeno (mubah) kao kad npr. Ne mora se zekatom obuhvatiti svih osam vrsta. Njemu se dadne od zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto. nego da bude radi neke obaveze ili onoga {to je mustehab (po`eljno) ili. Svaka druga pro{nja i prosja~enje je. uzme pozajmicu da bi izdr`avao sebe i porodicu. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. u~inio da se zekat daje za njih a ne njima. 8. te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri. putnik namjernik. da vrijeme vra}anja tog duga bude u toj godini. ~ovjeku kome je prirodna nepogoda uni{tila imovinu. a zatim je rekao: ‘O Kubejse. zadu`io se u halal-poslu i onom {to je dozvoljeno (mubah). da mu se desi da nehotice nanese materijalnu {tetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko koliko mu je potrebno za `ivot i ~ovjeku koga je zadesilo siroma{tvo te mu posvjedo~e tri razumna ~ovjeka iz njegova naroda da je tog ~ovjeka zadesilo siroma{tvo. pod uslovom da je toga potreban i da to njegovo putovanje ne bude u svrhu ne~ega {to je haram. Prema tome. pak. i tra`io pomo}. da bi pomirio zava|ene. da bude du`an drugom ~ovjeku tako da mo`e biti ka`njen zatvorom (ako ga ne vrati).s. da se bude zadu`io radi onoga {to je zabranjeno (haram). d`elle {anuhu.a..) ili zekat. sve {to je vezano za ovu instituciju mo`e se finansirati iz zekata. ovdje ne spadaju druge vrste duga kao {to su kefareti (iskupi za prijestupe i krive zakletve npr. ukoliko ~eka neku svoju potrebu koja treba da se zavr{i. zaista pro{nja nije dozvoljena nikome osim trojici: ~ovjeku koji je preuzeo ne~iji dug. ili za `enidbu. mubah (dozvoljeno). nego je lijepo dijeliti ga uzimaju}i u vidu potrebe i koristi i mi{ljenje imama. gradnju stana ili kupovinu neophodnog namje{taja.Islamsko znanje 225 na dvije vrste: a) da ~ovjek uzme u zajam. Prema tome.

. 2..... nego ga uve}ava. {to god vi udjeljujete. i u svakom klasu po stotinu zrna. kako je spomenuto u hadisu o sedmerici kojima }e Allah. i naredbi Njegovog Poslanika. Porodici Poslanikovoj.{. dati hlad kada ne}e biti drugog hlada osim Njegovog..a milost Moja obuhvata sve..” (Sebe': 39) 6.{. nego ga uve}ava.. dati i vi{e. 2.” (Et-Tevba: 103) 5. razvoj.i ~ovjek koji je dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka ne zna {to udjeljuje desna. kako to stoji u hadisu: “.. Umnogostru~avanje sevaba i nagrade za posao. On }e to nadoknaditi. Napredak. Uzvi{eni Allah ka`e: “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova. U hadisu se ka`e: “Nikada sadaka nije umanjla imetak.” (El-A'raf:156) .. Allahova milost i oprost ” .226 Islamsko znanje KOME SE NE DAJE ZEKA T? ZEKAT? 1.v. a koji su spomenuti u 60. s. te sna`nim i sposobnim koji mogu zaraditi. Zekat je dokaz imana i znak koji upu}uje na njega.. 4. d`. d`. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.a. s. lo{eg morala i pona{anja. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat.a. On najbolje opskrbljuje....” (Muslim) 4. Bogata{ima. i davanje prednosti onome {to voli Allah. i mu` svojoj `eni. ajetu sure “Et-Tevba”. da ih njime o~isti{ i blagoslovljenim ih u~ini{. nad onim {to voli du{a.v. Onaj koji daje zekat bit }e pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu. dat }u je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali.{. beri}et.. “.a sadaka je dokaz imana..s.s. o~uvanje i sigurnost imetka od svakog zla.... d`. ^i{}enje od prljav{tine grijeha.” 635 7. KORISTI OD DA VANJA ZEKA TA DAV ZEKAT 1. izuzimaju}i one ~ija srce treba pridobiti. 3.. “Uzmi od dobara njihovih zekat.” (Muslim) “.. Povinovanje naredbi Allaha. Nemuslimanima. i Njegov Poslanik.” (El-Bekara: 261) 3. A Allah }e onome kome ho}e.

a zatim }e mu se pokazati put u D`ennet ili u Vatru.. rekao: “Na njega nema pravo bogati niti sna`ni koji mo`e zara|ivati.. i bost }e ga svojim rogovima i gaziti papcima. Drugo: zadu`enom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio.v.’ Potom je. s.v.a.'” (Ali-Imran: 180) 4. rije~i: “Nema ni jednog vlasnika deva. Uzvi{eni Allah rekao je: “.” 3. iskusite zato kaznu za ono {to ste gomilali!‘“(Et-Tevba: 34. pa se njima slabine njihove i le|a njihova budu `igosala.v. rekao: “Nema ni jednog bogata{a koji na njega ne daje zekat. i sitne stoke koji na njih ne daje zekat.s.” VA@NA UPOZORENJA Prvo: zekat se mo`e dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima njima. 'Ovo je ono {to ste za sebe zgrtali. s.a. ^etvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik..s..”636 Peto: zekat se ne mo`e dati onome koga si obavezan izdr`avati kao {to su roditelji. dijete i `ena. Tre}e: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je iza{ao iz islama (murtedu).Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putunavijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri d`ehenemskoj usijalo. dok se ne zavr{i su|enje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada godina. Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: “Kome Allah da imetak pa on na njega ne bude davao zekat. Zatim }e mu re}i: ‘Ja sam tvoj imetak.. prikazat }e mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima }e ga obmotati. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik. . a da ne}e (njegov zekat) biti usijan u d`ehenemskoj vatri. Muslim prenosi Poslanikove. to je zlo za njih.35) 2. nikako ne misle da je to dobro za njih. a da one ne}e do}i na Sudnjem danu u najve}em i najdebljem svom obliku u kome je nekada bila.s.. krava.. s. ja sam tvoje blago. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.a. a zatim napravljen u obliku plo~a i njima }e biti `igosano njegovo lice i slabine. nai|e prva i tako dok se ne zavr{i su|enje ljudima. prou~io ajet: 'Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje.Islamsko znanje 227 UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKA T ZEKAT 1. Kada zadnja pregazi preko njega. ne.

nakit od zlata i srebra. pi}e. s. osim u nu`di koja to zahtijeva.228 Islamsko znanje [esto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu.. : “Musliman nije du`an davati zekat na svoga roba niti konja. Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro. koji se nosi ili slu`i za iznajmljivanje. Ovo je mi{ljenje hanefijskog mezheba. zekat se daje na zaradu od toga. kako je prethodno spomenuto. stan.. posteljina. nakon {to ostane u vlasni{tvu onoga koji daje zekat godinu dana. iznajmljuje ili slu`i u neku drugu svrhu.a. potpomaganje mud`ahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam radi op}e koristi. osim u nu`di koja to iziskuje. Ima u~enjaka koji su rekli da se na nakit. ako ta zarada bude u vidu novca. metala ili nakita koji se nosi. bilo samostalno ili kad sastavi sa istom vrstom koju on ima. . nekretnine. Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj dr`avi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak zaradio i ne}e ga prenijeti u svoje mjesto.”637 (Muttefekun alejhi) Iz ovog se izuzima. Dokazi su prvog mi{ljenja ja~i i njegova primjena je sigurnija.s. ne daje zekat. auto i odje}a. kao glad npr. ukoliko dosti`e vrijednost nisaba. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat skupljen. a {to je prethodno napomenuto. Deseto: nije du`nost davati zekat na ono {to je ~ovjek pribavio za svoje potrebe kao {to je: hrana. Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko mjeseci ili za punu godinu.. Dokaz za sve to rije~i su Poslanika. Jedanaesto: za ono {to slu`i za iznajmljivanje. bez obzira da li je bilo u obliku novca. `ivotinje.v. a na osnovu dokaza koji op}enito govore o obavezi davanja zekata na to. auta i tome sli~no.

nare|en onim muslimanima koji su u mogu}nosti i sposobni da ga obave. zul-k’adetu i zul-hid`etu).) u odre|eno vrijeme (u mjesecima had`a: {evalu. Allaha radi. VRIJEME PROPISIV ANJA HAD@A PROPISIVANJA Had` je propisan krajem devete godine po Hid`ri ajetom koji glasi: {to zna~i: “Hodo~astiti Harem du`an je. .” (Ali . ili posjetu odre|enih mjesta (Ka’be. Arefata i dr. svaki onaj koji je u mogu}nosti.PET O POGLA VLJE PETO POGLAVLJE HAD@ ZNA^ENJE I DEFINICIJA HAD@A Had` u [erijatu zna~i imati za cilj posjetu Ka’be radi obavljanja odre|enih obreda.Imran. 97) ZNA^AJ I MJESTO HAD@A U ISLAMU Had` je peti rukn (stup) u islamu.

bro{uri biti na ovaj na~in. kiran: a zna~i da had`ija kurban povede sa sobom i kod mikata obu~e ihrame. a ti na~ini su: 1. On }e zanijetiti ovim rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`en”.bajrama. temett’u: a zna~i da se nijet u~ini da }e se u mjesecima had`a obaviti umra. klanjati dva rekata i obaviti sa’j i ne}e {i{ati ni skra}ivati kosu niti }e skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi prvog dana Bajrama. Had`ija koji na ovaj na~in obavlja had`. odazivam ti se ovim had`om. Jo{ treba napomenuti da bosanske had`ije obavljaju ovu vrstu had`a. {to zna~i: “Moj Allahu. Po{to ovaj had`ija stigne u Meku. ovom umrom. moj Allahu. nije du`an zaklati kurban. {to zna~i “Odazivam ti se. klanja dva rekata i zanijeti da }e had` i umru obaviti zajedno. sve do njihovog ponovnog obla~enja radi had`a” (osmog dana zul-hid`eta). mufrid }e obaviti tavaf.ifade (obavlja se poslije Arefata).Ibrahima i sa’ja). i zato }e obja{njenje propisa had`a u ovoj risali .kuduma ili poslije tavaful . muteme-tti’ }e se o{i{ati ili skratiti kosu poslije ~ega mu je dozvoljeno da skine ihrame i ne}e ih obu}i sve do osmog dana zul-hid`eta (dan uo~i Arefata). a poslije nje had`.” Po dolasku u Meku. ifrad: a zna~i da prilikom obla~enja ihrama had`ija zanijeti da }e obaviti samo had`. poslije koje }e mi biti dozvoljeno sve {to mi je bilo zabranjeno prilikom obla~enja ihrama.230 Islamsko znanje VRSTE HAD@A Postoje tri vrste (na~ina) na koje se mo`e obaviti had`. prvog dana Kurban . i stoga je had`ija du`an da zakolje kurban (hedj). Had`ija }e prilikom obla~enja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: “Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel had`”. Poslije obavljene umre (tavafa. 3. Karin je tako|er du`an da zakolje kurban. 2. Treba znati da “karin” i “mufrid” moraju za vrijeme had`a obaviti samo jedan sa’j. dva rekata iza Mekami . ali ne}e {i{ati ili skra}ivati kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamen~i}a na Akabi.kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa’j. ali ga mogu obaviti poslije tavaful . obavit }e tavaful . Ovo je najlak{i na~in obavljanja had`a. Svakako je bolje da se ovaj sa’j obavi po dolasku u Meku jer je tada had`ija odmorniji nego poslije Arefata. .

moj Allahu. ili rije~ima: “Allahumme inni uridul had`d`e fe jessirhu li ve tekabhelhu minni”. neki kopnom. onda pokrije lice i {ake svojim {alom. do}i }e do mikata gdje }e se okupati. odazivam! Odazivam ti se! Nema{ sudruga. obrijati dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha i potom obu}i ihrame. Sunnet je da se prilikom obla~enja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se samo prilikom tavafa). @ena mo`e obu}i {ta joj je volja od dozvoljene odje}e osim nikaba (zara). `elim obaviti had` pa mi ga olak{aj i primi ga od mene.Islamsko znanje 231 OBREDI VEZANI ZA HAD@ KOJI SE OBA VLJAJU DO OSMOG DANA OBAVLJAJU ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Upu}uju se had`ije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najve}em islamskom sveti{tu .” “Odazivam ti se. moje skidanje ihrama bit }e tamo gdje sam sprije~en. lebbejke la {erike leke lebbejk. Had`ija koji dolazi avionom. moj Gospodaru. ovim had`om”. Innel hamde venniamete leke vel mulk la {erike lek. perike i rukavica. kako bi obavili had`. dok drugi to ~ine vazduhom. pod uvjetom da se prije toga okupao i obavio sve {to je potrebno. pri ~emu }e zanijetiti onu vrstu had`a koju `eli obaviti. had`ija treba {to vi{e u~iti telbiju koja glasi: “Lebbejke Allahumme lebbejk. {to zna~i: “Ako me ne{to sprije~i u upotpunjavanju had`skih propisa. Poslije obla~enja ihrama i nijeta. prilikom nijeta }e dodati: “In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni”.” Ako se had`ija boji ne~ega {to bi ga moglo omesti u upotpunjavanju had`a. odazivam ti .” Nakon nijeta du`nost je had`ije kloniti se svega onoga {to mu je zabranjeno dok je u ihramu. {to zna~i: “Moj Allahu. Had`ija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem. {to zna~i: “Odazivam ti se. skratiti brkove. kao {to to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom. a zatim }e zanijetiti had`. U slu~aju da se `ena na|e u dru{tvu mu{karaca ili pored njih prolazi. odrezati nokte. poslije toga had`ija zanijeti rije~ima: “Lebbejke Allahumme had`d`en”. Neki od njih putuju morem.Meki. obu}i }e ihrame u avionu.

odsjednu u hotelu. prilikom had`a u{ao je u Meku danju. kada se had`ija pribli`i Meki (Haremu) u~i ovu dovu: “Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme teb’asu i-’badeke ved`a’lni min evlijaike ve min ehli ta’atike” (slab). Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam”. 3. veli~inu i po{tovanje ove ku}e.” U~enje telbije ne prekida se sve do bacanja kamen~i}a na Akabi.s. Bosanske had`ije se. Ti nema{ sudruga. (slab). Harem ima svoje propise . nakon ~ega odu u Harem da obave tavaful . had`ija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge had`ije. 4. u miru i spasu!” Had`ija prilikom dove mo`e tra`iti ono {to mu je u srcu. 2.kudum i sa’j. sunnet je da se u Meku u|e iz pravca brda Keda. Pove}aj ~ast. na{ Gospodaru.. poslije koga se ne}e {i{ati niti skra}ivati kosu niti skidati ihrame.adabe kojih se treba pridr`avati.232 Islamsko znanje se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti daje{ blagodati i ima{ vlast. {to zna~i: “Allahu moj! Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od d`ehenemske vatre! Za{titi me od Tvog azaba (kazne) na dan pro`ivljenja Tvojih robova! U~ini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!”. a. lijepo je prilikom prvog vi|enja Ka’be u~iti dovu. Ti si Selam . obi~no. bilo da se radi o dunjaluku ili . desetog dana zul-hid`eta. u Meku se mo`e u}i i no}u i danju. veli~inu i po{tovanje onih koji do|u na had` i umru! Moj Allahu. a Poslanik. {to zna~i: “Moj Allahu. jer se dova tada ne odbija. 5. Neki od tih adaba su: 1.spas. i od Tebe je spas. a da se Meka napusti preko brda Kuda. pa nas pro`ivi. pove}aj ~ast. Had`ija }e podi}i ruke i u~iti: “Allahumme zid hazel bejte te{rifen ve ta’zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men {errefehu ve azzamehu min men had`d`dehu ev i’temerehu te{rifen ve tekrimen ve ta’zimen ve birren. a prilikom umre no}u. iz D`ide upute prema Meki.

umjesto: “Allahummefteh li ebvabe rahmetike”.{. a Harem je Tvoj Harem.s. d`.mesd`ida. a ovo je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu”. Plemenitom i Mo}nom od prokletog {ejtana.” Kada izi|e iz Harema. i da pri tome bude skru{en. {to zna~i: “Uti~em se Silnome Allahu. U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. kada se pribli`i Ka’bi i po~ne tavafiti. Allahumme salli a’la Muhammedin ve ali Muhammed.Islamsko znanje 233 ahiretu. izuzev u slu~aju da je po~eo da se klanja neki od farz . osim {to }e re}i: “Allahummefteh li ebvabe fadlike”. 6. Ako ne bi odmah ~inio tavaf iz bilo kog razloga. had`ija treba to uraditi lijevom nogom i prou~iti prethodnu dovu. {to zna~i: “Allahu moj! Ova je ku}a Tvoja ku}a.esved). Neka je salavat na Muhammeda. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul . had`ija }e u~iti: “Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza mekamul. 8.. ali je najva`nije da tra`i magfiret (oprost) od Allaha. had`ija }e tad klanjati dva rekata ovog namaza. .{. 7.. vel hamdu lillahi. Allahummagfir li zunubi vefteh li ebvabe rahmetike” (sahih). a. prilikom ulaska u Harem had`ija treba u}i desnom nogom i prou~iti: “E’uzu billahil a’zim ve bi ved`hihil kerim ve sultanihil kadim mine{{ejtanirrad`im. i okrilje je Tvoje okrilje. d`. i njegovu porodicu! Allahu moj. Bismillahi. ve} treba odmah pristupiti tavafu po~ev{i od Crnog kamena (Had`erul ..azibike minennar” (slab). oprosti mi grijehe i otvori mi vrata Tvoje milosti (rahmeta).namaza.

. ikindiju i jaciju klanja po dva rekata). sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme. d`.s. Ovu }e no} had`ija prespavati na Mini. Dova koju treba najvi{e u~iti glasi: .. a.slavljenju i spominjanju Allaha. nije postio na Arefatu i popio je ~a{u mlijeka koja mu je ponu|ena. poslije koje }e klanjati u d`ematu podne i ikindiju po dva rekata.. Tu }e had`ija slu{ati hutbu (predavanje). bilo bi bolje. d`. podignuti ruke i moliti Allaha. a ak{am i sabah klanja onako kako se klanjaju. d`. ikindiju.234 Islamsko znanje OSMI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (DAN UO^I AREF ATA) AREFA Ovaj dan zove se jevmu . Ako bi bio kod ove d`amije. skru{eno i smirenog srca sve do zalaska sunca. ak{am. had`ija }e se zaputiti prema Arefatu u~e}i telbiju i donose}i tekbire. a naro~ito one koje se u~e ujutro i nave~er.{. jaciju i sabah sljede}eg dana. i druge dove. ako to uvjeti dozvoljavaju.{. nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete.{. ali ako bi mogao da brdo “D`ebelu errahme” bude izme|u njega i kible. had`ija }e se okrenuti prema kibli.ettervije. a. Poslije namaza had`ija se skru{eno i smirenog srca predaje zikru . Ujutro ovog dana had`ija se upu}uje na Minu gdje }e klanjati podne. pa ~ak i kad je bio na putovanju. Sunnet je da se boravi kod d`amije Nemire. Prilikom upu}ivanja dova Allahu.s. Dovoljno je da had`ija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat. had`ija treba paziti jer ova d`amija samo je jednim dijelom u Arefatu.s. a dolina Urena koja se nalazi u blizini d`amije ne spada u Arefat. a. Had`ija treba u~iti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika. Poku|eno je postiti had`ijama ovaj dan jer i Poslanik.. Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet.. Muhammed. DEVETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to klanja sabah i izi|e Sunce. s tim {to namaze od ~etiri rekata skra}uje (podne.

(sahih). On nema sudruga. Poslije namaza. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli {ejin kadir” (sahih). Na Muzdelifi had`ija }e klanjati ak{am i jaciju spojeno i skra}eno (ak{am tri. {to zna~i: “Nema boga osim Allaha Jedinog. sve dok se skoro ne razdani.s. dva. la ilahe illellahu Allahu ekber.. me|utim na{e had`ije obi~no idu autobusima). Poslije sabah-namaza.” Treba tako|er {to vi{e na Poslanika.. . Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogu}nosti po`uriti.{. (Ovo se odnosi na one koji idu pje{ice. lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a’la kulli {ejin kadir”. i to polahko i smireno u pravcu Muzdelife. Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca. te tri rekata vitr-namaza). Allahu ekber ve lillahil hamd”. Allahu ekber. PR VI DAN BAJRAMA PRVI Sabah-namaz ovog dana sve had`ije trebaju klanjati na Muzdelifi. d`. d`. jaciju. osim slaba{nih i `ena. u~iti tekbire i tehlile. a ako se na|e slobodnog prostora. Njemu pripada vlast i hvala. Prije izlaska sunca had`ija se upu}uje u pravcu Mine smireno i u~e}i telbiju. i moliti Allaha. (sahih). salavat donositi. s jednim ezanom i dva ikameta. treba malo po`uriti. Tekbir glasi: “Allahu ekber. a. Tu }e tako|er sakupiti 49 kamen~i}a i ponijeti ih sa sobom. s tim {to se iznemogle `ene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije pono}i. Onaj ko nije ubrao kamen~i}e na Muzdelifi mo`e to uraditi i na Mini. zahvaliti Allahu.. DESETI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA (JEVMU ENNAHRI). a tehlil glasi: “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh.Islamsko znanje 235 “La ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. On sve mo`e.{. had`ija }e boraviti (spavati na Muzdelifi sve do sabaha. had`ija }e se okrenuti prema kibli.

236 Islamsko znanje .

baciti sedam kamen~i}a na D`emretul-Akabi. skine ihrame i obu~e svoju odje}u. osim op}enje sa `enom. poslije kojeg treba klanjati dva rekata i obaviti sa’j. za koje je klanje kurbana sunnet a ne vad`ib. poslije kojih treba donositi tekbire. {to je sunnet. Brijanje je sevapnije nego skra}ivanje. Sa’j }e obaviti samo “mutemetti” i “karim”. dok se u~enje telbije prekida. {i{anje ili skra}ivanje kose i tavaf). i ono se ostvaruje sa dva ura|ena ~ina od tri koje treba uraditi: bacanje kamen~i}a. Na . donose}i pri tome tekbire. radi obavljanja tavaful . Dok boravi na Mini. namiri{e.zem i klanjati podne u Haremu. Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su spomenuti. Poslije prve prespavane no}i.{.kuduma. 2. Kamen~i}e }e prvo baciti na malom. Poslije toga had`ija }e zaklati kurban. had`ija treba klanjati sve namaze u d`ematu. po~inju}i s desnom stranom. pa ~ak i op}enje sa `enom. Ovim se ~inom had`iji dozvoljava sve {to mu je bilo zabranjeno.zevala. a zatim na velikom d`emretu. ako se ima mogu}nosti. izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful . a “mufrid” ne}e. @ena }e skratiti kosu koliko vrh prsta. 3.ifade. pa tako mo`e da se okupa. uputiti se u Meku. Lijepo je poslije ovoga {to vi{e piti vodu zem . Poslije obavljenog tavafa i sa’ja. had`ija }e se poslije podne . jedan za drugim. had`iji je dozvoljeno sve {to mu je bilo zabranjeno. obrijati ili skratiti kosu. s tim {to se mora obuhvatiti cijela glava. izuzev “mufrida” (bosanskih had`ija). Zatim }e se had`ija uputiti na Minu gdje }e prespavati sljede}e tri no}i. uputiti prema mjestu na kojem }e baciti kamen~i}e. d`. Ovo se na arapskom jeziku ka`e: “Ettehallul el evvel” (“prvo ili djelimi~no osloba|anje od zabrana”). pa srednjem. JEDANAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Dani koje had`ija boravi na Mini zovu se: “Ejjamu ette{rik”.Islamsko znanje 237 [T A HAD@IJA TREBA URADITI PO [TA DOLASKU NA MINU? Po dolasku na Minu had`ija treba uraditi sljede}e: 1. jedanaestog zul-hid`eta. Ovo se zove: “Ettehallul el kamil” (“potpuno osloba|anje od zabrana”). smireno i bez `urbe. i stalno veli~ati Allaha.

Po isteku ovog dana had`ija treba prespavati no} na Mini. Had`ija koji `uri da se vrati ovaj dan ku}i. jedan za drugim. Ai{e. bilo bi bolje. udaljenu oko sedam kilometara od Harema. obaviti tavaf i napustiti Meku prije zalaska sunca. sa’ja i skra}ivanja ({i{anja) kose.veda’). had`ija }e se poslije ba~enih kamen~i}a uputiti ka Meki gdje }e obaviti oprosni tavaf. had`ija }e se poslije podne uputiti prema d`emretima gdje }e baciti kamen~i}e i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. dva rekata namaza. d`. Poslije podne. poslije podne bacit }e kamen~i}e. {to god je mogu}e du`e (zbog toga {to bi primjena prouzro~ila veliku gu`vu ne treba dovu u~iti predugo). ugledaju}i se time Poslanika. Ako bi had`ija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u d`amiji El . ovog tre}eg dana Bajrama. Ako bi htio da se ovaj dan vrati ku}i.Hajf. had`ija se upu}uje prema d`emretima gdje }e na svakom d`emretu baciti po sedam kamen~i}a i radit }e sve ono {to je radio prethodnog dana.s. Na velikom d`emretu had`ija }e samo baciti kamen~i}e i ne}e u~iti dovu niti stajati kao {to je to radio na prethodna dva d`emreta. a Mina s desne. slavljenju i spominjanju (zikru) Allaha. Isto to uradit }e poslije srednjeg d`emreta. na{e had`ije jo{ }e obaviti oprosni tavaf (tavaful . te se vra}aju do Harema. osim {to }e oti}i malo ulijevo. Tu }e obaviti umru koja se sastoji od tavafa. Poslije ba~enih kamen~i}a na malom d`emretu. dok `ena u hajzu i nifasu nije du`na obaviti ovaj tavaf. Ovim ~inom zavr{avaju se obredi had`a. Prije napu{tanja Meke. Po isteku bajramskih dana bosanske had`ije obuku ihrame i odlaze u d`amiju h. a. d`. .238 Islamsko znanje svakom d`emretu baca se po sedam kamen~i}a. DV ANAESTI DAN ZUL-HID@ET A DVANAESTI ZUL-HID@ETA Had`ija treba iskoristiti boravak na Mini u ~injenju dobrih djela. Sunnet je da prilikom bacanja kamen~i}a Meka bude s had`ijine lijeve strane. donose}i tekbire pri svakom bacanju kamen~i}a. gdje nijete umru i klanjaju dva rekata. TRINAESTI DAN ZUL-HID@ET A ZUL-HID@ETA Po{to je prethodnu no} prespavao na Mini. a zatim }e moliti Allaha. Zbog velike gu`ve ovo ne treba ni poku{avati uraditi. had`ija }e se okrenuti prema kibli i oti}i malo udesno.{.{..

VAD@IBI HAD@A 1. Ko izostavi neki od vad`iba had`a du`an je zaklati kurban. Boravak na Arefatu 2.veda’) Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vad`ib je po svim mezhebima.Islamsko znanje 239 RUKNOVI HAD@A 1.ifada). osim po hanefijskom (sunnet). Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi. pa makar jedan trenutak 3. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini no}i. [i{anje ili skra}ivanje kose 5. Oprosni tavaf (el . . taj obred nije valjan. Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful . Sa’j izme|u Safe i Merve 2. stoga je bolje ove dane boraviti na Mini {to su na{e had`ije po~ele zadnjih godina raditi. Bacanje kamen~i}a 4.

2.. ~ak. Ko ne zakolje kurban (hedj). i ne}e govoriti osim ono {to je lijepo i hajr. kako bi mogao da slijedi Poslanika. d`... a Allah. spu{tati pogled. tako|er. me|utim. a. d`. Muhammed. ne daj Bo`e. ibadet ~inili punim znanjem i razumijevanjem.” Zato had` treba predstavljati veli~anje Allaha. d`.s. O onome {to ne zna od propisa had`a. ni manje ni vi{e. 6. a mo`da.s.” (El . vjere. oko koje je plakalo iz straha od Allaha. nisi grje{an.{. Stoga svaki had`ija treba ovo imati u vidu i te`iti da ulo`i sav svoj trud kako ne bi pao u haram.. a sedam dana kada se vrati ku}i s tim {to nije va`no da ih posti uzastopno (ako je napravio prekr{aj zbog kojeg mora zaklati kurban). fisk (pogrdne rije~i) i masijet (grije{enje). Nije dozvoljeno dok si u ihramima. onom ko se obave`e da }e u njima obaviti had`.Bekara.” Znaj. zabranio. d`. sabur i neuznemiravanje drugih had`ija .. kako bi Allahu. osloba|a d`ehenemske vatre onoga koga ho}e od Njegovih robova i ponosi se pred melekima s onim koji su do{li na Arefat.{. a pri tome ne bude grije{io i ne imadne sno{aj sa `enom. ka`e: “D`ehenemska vatra ne}e dota}i dva oka.. hizmet had`ijama. On }e. i had`ija }e ga obaviti smireno. Mo`e se zapaziti da spomenute had`ije nisu izmijenile svoje pona{anje. 196) Poslanik. nema sno{aja sa `enama i nema ru`nih rije~i i nema sva|e u danima had`a. u~ene ljude. a.. Prilikom bacanja kamen~i}a po`eljno je da ih ubaci{ u jamu oko stupa. d`. {to je prakti~an dokaz da njihov had` nije potpun. Znaj da za lijepo pona{anje. nije ni primljen. ako i ne ubaci{ koji kamen~i}.240 Islamsko znanje VA@NE NAPOMENE 1. da pere{ neki dio tijela ili se kupa{ sapunom ili ne~im drugim {to ima jak miris. 5. pobo`no i onako kako ga je obavio Muhammed. mora postiti tri dana dok je jo{ na had`u. 4.{.. a.s. Mnoge had`ije prilikom obla~enja ihrama ne osje}aju da su stupili u ibadet koji ih obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se “zaodjenu” lijepim pona{anjem i razumijevanjem (fikhom) Allahove. had`ija }e pitati alime. i oko koje je bdjelo (stra`arilo) na Allahovom putu.{.{.. Gospodaru svih svjetova. a. dragi had`ija. U njemu Allah. d`. ka`e: “Had` je u odre|enim mjesecima. Zato iskoristi ovu priliku i sa`ivi se s ovom situacijom! 3. vratit }e se ku}i kao od majke ro|en (bez grijeha). da je dan Arefata veliki dan u kojem se sti~u pouke i bri{u lo{a djela. Na svakom se d`emretu baca po sedam kamen~i}a.s. ~uvati u{i od slu{anja onoga {to je Allah. d`. pokornost i ljubav prema Allahu. ili ne plati novac da mu se zakolje kurban.{. d`.{.{.. tako|er veli: “Ko obavi had`.

a. r.. a.da se namiri{e ili namjerno miri{e mirise.da mu{karac obla~i sa{ivenu odje}u (`eni je to dozvoljeno). te da ubija insekte. ona }e se okupati radi ihrama. osim tavafa!” . naredio Ai{i. r. poslije ~ega je lijepo posjetiti Muhammedov. Lijepo je jo{ posjetiti kabure {ehida na Uhudu.. ashaba. Ako bi se mjese~nica pojavila poslije stupanja u ihrame.s. u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs rekao: “Radi ono {to rade had`ije. . a..s. . osim {to treba izbjegavati mirisne sapune.. da im oprosti.s. 8. kabur i kabur Ebu .da ima spolne odnose sa svojom `enom i da se prepusti onome {to ga nadra`uje i seksualno pobu|uje. me|u kojima je i kabur prvaka {ehida Hamze. KAKO ]E POSTUPITI @ENA KOJOJ SE POJA VI MJESE^NICA (HAJZ) POJAVI Ako bi se kod `ene pojavila mjese~nica prilikom stupanja u ihrame. d`amiji.a. Zato cilj putovanja u Medinu treba biti klanjanje namaza u Poslanikovoj.da pokriva glavu ili da obla~i kapu. `ena se ne}e kupati nego treba dobro stegnuti higijenski ulo`ak kako ne bi tragovi krvi pro{li izvan odje}e. poselamiti ih i moliti Allaha. . jer je to {irk i uni{tava dobra djela.da trga grane. listove s drve}a i ostale biljke u Haremu (Meki).. npr. a. pri~a besposlen i banalan govor.da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili poka`e mu ulov. d`.s. da radi ono {to rade had`ije. osim tavafa. .da se brije. r. Posjeta d`amiji Allahovog Poslanika.Bekra.da se sva|a. a bila je u hajzu. i Omera. zanijetiti had` i raditi ono {to rade ostale had`ije. u Medini sunnet je prije i poslije had`a. a..da ~upa dlake s tijela. Dok je u ihramima had`iji je zabranjeno sljede}e: . Muhammed. `ena ne}e tavaf ~initi jer je Muhammed. . i zato nastoj da bude{ saburli i spreman da oprosti{ drugima. kao i posjetiti Bekiju. mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih. a. ..{. a. Dozvoljeno je had`iji da promijeni ihrame i da se okupa kad god ho}e.. obrezuje nokte i {i{a kosu. a namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu. Nije dozvoljeno upu}ivati dovu mrtvom ili tra`iti pomo} od njega. d`.. . 7..Islamsko znanje 241 ima{ veliku nagradu kod Allaha.. I kao {to je ve} re~eno. osim ako ga uznemirava ili `ulja trepavica npr.. dozvoljena je upotreba suncobrana.s.a. i dr. 9. r. . osim {to ne}e tavafiti prilikom ulaska u Meku. Lijepo je posjetiti i d`amiju Kuba i klanjati u njoj.{.s.a.

s.v. a nije obavila tavaful . Allah je najve}i! Moj Allahu. tj. Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen biahdike vettiba’an li sunneti nebijjike Muhammedin s. DOVE KOJE SE U^E PRILIKOM POJEDINIH HAD@SKIH OBREDA 1. i morat }e zaklati (platiti da joj se zakolje) “bedene”. jer je Muhammed.” U pravcu vrata Ka’be u~i se: .a.”. tavaf (had`) ~inim vjeruju}i u Tebe. a.” Poslanik. i nije joj naredio da podijeli fidju ili ne{to drugo.a. rekao: “Zar nas je ona sprije~ila da ne otputujemo?” Onda mu je re~eno: “Allahov Poslani~e! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog dana Bajrama.ifadu. ako bi se mjese~nica kod `ene pojavila poslije Arefata i tavaful .. u pravcu Crnog kamena u~i se: “Bismillahi vallahu ekber. treba se okupati i dobro stegnuti higijenski ulo`ak. ona nije du`na obaviti oprosni tavaf (veda’) niti podijeliti sadaku (fidju).s. TAVAF Prilikom otpo~injanja tavafa. Ako bi `ena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se ku}i prije nego {to joj prestane mjese~nica. deva od pet godina ili gove~e koje je napunilo dvije godine.242 Islamsko znanje Me|utim. (slab). kada mu je re~eno da je Safija dobila mjese~nicu. s.v.. a zatim obaviti ovaj tavaf i sa’j izme|u Safe i Merve. a. izvr{avaju}i Tvoju obavezu i slijede}i sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika. tada re~e: “Tad ona mo`e i}i ku}i”.ifade. tj. Muhammeda. {to zna~i: “U ime Allaha.s. potvr|uju}i Tvoju Knjigu.s.

. Allahu ekber. vel hareme haremuke vel . pa makar to kafiri mrzili. Nema boga osim Allaha.bejte. {to zna~i: “Hvala Allahu.” 2.‘aizi bike minennar”. La ilahe illellahu velana’budu illa ijjahu muhlisine lehu .” . d`.{. podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. Harem je Tvoj harem. Ostvario je Svoje obe}anje.hamd. lehul mulku ve lehul hamdu juhji ve jumitu bi jedihi . {to nas je uputio i odabrao izme|u Njegovih robova. Iskreno Mu se predajemo.emne emnuke. a ovo mjesto je mjesto onoga koji tra`i Tvoju za{titu. Tom prilikom treba u~iti: “Allahu ekber.s. i sam porazio neprijateljske skupine.ahzabe vahdehu. ve lillahi . Nema boga osim Allaha... la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh. On o`ivljuje i usmr}uje. a. SA’J Mustehab je da se mu{karac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka’bu.. (sahih). ve haza mekamul . d`. Allahu ekber. La ilahe illellahu vahdehu end`eze va’dehu ve nesare a’bdehu ve hezemel .kafirun”. (slab). ova Ku}a je Tvoja ku}a.hajr ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir. Jedinog.Islamsko znanje 243 “Allahumme inne hazel . bejtuke. okrilje je Tvoje okrilje.jemani i Crnog kamena (Had`erul . (Sahih Muslim). On nema sudruga. Kod Njega je svako dobro i On sve mo`e. Allahu ekber ‘ala ma hedana.{. {to zna~i: “Allahu moj. Njemu pripada sva vlast i zahvala. d`.esved) u~i se: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar”. Nema boga osim Allaha. pomogao Svog roba Muhammeda. Njega samo obo`avamo.ddine velev kerihel . vel hamdu lillahi ‘ala ma evlana. d`.{.” Izme|u Ruknul .{.

Uputi me i za{titi od svih zala i daj mi svako dobro. a niko drugi ne mo`e osim Tebe grijehe oprostiti. a mo`e se u~iti i sljede}a dova: “Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar. Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube illa ente fagfir li maofireten min ‘indike verhamni inneke entelgafururrahim. {to zna~i: “Na{ Gospodaru.nkulni min zullil ma’sijeti ila ‘izzi . a naro~ito suru El -Ha{r i El . .” 3. Allahumme inni eselukel . Osvijetli moje srce i moj kabur. Ti si Onaj Koji puno pra{ta i Koji je Milostiv. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. Ti si zaista Najuzvi{eniji i Najplemenitiji. a. mo`e se jo{ re}i da na Arefatu treba {to vi{e u~iti Kur’an.e’azzul . ~ednost i bogatstvo. AREFAT Pored onoga {to je spomenuto o pona{anju na Arefatu i u~enju nekih dova. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. Allahu moj.gina”. smiluj se i pre|i preko onoga {to zna{ o mojim grijesima. jer Muhammed.ekrem”. tra`im od Tebe uputu i takvaluk.s. promijeni moje stanje iz bijede grijeha u slavu pokornosti Tebi. Allahu moj.‘ifafe vel .Ihlas (kul huvallahu).. Moj Allahu. Sprije~i me Tvojim halalom od harama i u~ini me Tvojom dobrotom nezavisnim o drugima. Allahumme . ja sam prema sebi zulum u~inio.” Lijepo je da u svojoj dovi had`ija tra`i oprost za bra}u muslimane.huda vettuka vel . (sahih).244 Islamsko znanje Izme|u dvije zelene crte mu{karac treba tr~ati i u~iti: “Rabbigffir verham ve ted`avez -’amma t’alemu in neke entel . {to zna~i: “Bo`e oprosti. (sahih).tta’ati vekfini bihalalike ‘an haramike vagnini bifadlike ‘ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri vehdini ve e’izni mine{{erri kullihi ved`me’ li elhajre.

Allahu ekber.harama i u~iti: “Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar.harama. Allahu ekber.hamd”. kao {to si nam dao da stanemo kod Me{a’rul . BACANJE KAMEN^I]A NA MINI Prilikom bacanja kamen~i}a u~i se: “ . Allahu ekber. (sahih do “ve kina azabennar”). i kao {to si nas uputio. jer vam je On ukazao na pravi put. spominjite Njega. hvala Allahu. a Tvoje rije~i su istina”: (‘A kada po|ete sa Arefata. tako nam oprosti i smiluj nam se kao {to si nam to i obe}ao. Allahu na{. Allahu ekber.hakk.harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le mineddallin). Allahu ekber.hamd. Allahu ekber.‘) Allahu ekber. Allahu ekber. tako nas uputi da Te spominjemo. spominjite Allaha kod ~asnih mjesta Me{a‘rul .harama. (Fe iza efadtum min ‘arefatin fezkurullahe ‘indel me{‘arul .” 4. oprosti had`iji i onome za koga on moli. daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sa~uvaj nas d`ehenemske vatre. a prije toga ste u zabludi bili. ve lillahil . Nema boga osim Allaha. ve lillahil .” 5.Islamsko znanje 245 ka`e: “Allahu moj. {to zna~i: “Na{ Gospodaru. Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir lena verhamna kema ve’adtena bi kavlike ve kavluke el . MUZDELIFA Sunnet je stati kod Me{‘arul .

la ilahe illellahu vallahu ekber. Allah je najve}i.246 Islamsko znanje Allahu ekber. {to zna~i: “Allah je najve}i. Allahu ekber ve lilla hil . Allahu ekber.hamd”. Nema boga osim Allaha.” . (sahih). Allahu ekber. Njemu pripada sva hvala. Allahu ekber.

da je klanje kurbana vad`ib. a brav~e za jednu. a potom obrije ili skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. 2. KURBAN Kurban je klanje propisane `ivotinje na Kurban-bajram sa namjerom pribli`avanja Uzvi{enom Allahu. kao i ulema drugih mezheba. ali ne i svih u~enjaka hanefijskog mezheba jer su njegovi u~enici Ebu-Jusuf i Muhammed. stava da je klanje kurbana pritvr|eni sunnet. Dopu{teno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. Ovo je kao {to smo to spomenuli stav uleme ostalih mezheba. Vrijeme klanja kurbana po~inje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja tre}eg dana Bajrama. Obla~enjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve {to je zabranjeno obla~enjem ihrama za had`.Islamsko znanje 247 UMRA Na~in obavljanja umre je slijede}i: obuku se ihrami za umru isto onako kako se obla~e za had`. mi{ljenje uleme mo`emo sa`eti u dvije grupe: . Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvi{e mr{av. Potom se ulazi u Meku.638 Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. .u~enika Ebu-Hanife. UVJETI KURBANA 1. Ovo je stav Ebu-Hanife. Preporu~ljivi na~in podjele kurbana je slijede}i: kurbansko meso podijeli se na tri dijela. . Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. [to se ti~e {erijatskog statusa kurbana. a tre}a pokloni prijateljima. Gove~e i deva mogu se zaklati za sedam osoba. obavlja se tavaf za umru i s'aj. potom se jedna tre}ina ostavi uku}anima.pritvr|eni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogu}nosti. druga se podijeli siroma{nima. te dvogodi{nje gove~e ili petogodi{nja deva. neka pogleda knjigu “El-Fikhul-islami ve edilletuhu. ili polugodi{nje ako veli~inom izgleda kao jednogodi{nje.” (3/ 595) Za kurban mo`e se uzeti jednogodi{nje brav~e. te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda .

Za hedj (had`ijski kurban) va`e propisi obi~nog kurbana. nepostojanja mahane i podjele. onoliko koliko je bila te{ka dje~ija kosa. osim {to se on kolje na Mini ili u Meki. da mu se obrije glava i da se podijeli u zlatu.{.da je razuman. sve do klanja kurbana. okrene se prema kibli i prou~i se “Bismillahi vallahu ekber”. Za mu{ko dijete kolju se dva. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime..248 Islamsko znanje Nije dozvoljeno prodati ni{ta od kurbana. [to se ti~e onoga koji kolje. ka`e: “I dozvoljena vam je hrana (ono {to zakolju) oni kojima je data Knjiga. `drijelo i vratne `ile. ona mora biti `iva u vrijeme klanja. ovca se povali na lijevu stranu. 2 . jer klanje mrtve `ivotinje ne}e u~initi njeno meso halalom. U osnovi je dozvoljeno jesti ono {to zakolje “kitabija” (kr{}anin i `idov). pa ~ak ni kurbansku ko`icu niti je dozvoljeno (kao protuuslugu).. a mo`e i jedan kurban. U~enjaci preporu~uju da se tom prilikom prou~i ezan u desno uho djeteta. UVJETI ZA ISPRA VNOST KLANJA ISPRAVNOST [to se ti~e `ivotinje koja se kolje. KLANJE Pod pojmom klanje misli se na klanje `ivotinje ~ije je meso dozvoljeno jesti.. Mustehab je da se akika priredi sedmi dan od ro|enja djeteta. a ne lud. AKIKA Akika je klanje kurbana povodom ro|enja djeteta i to je potvr|eni sunnet. jer Allah.da je musliman. Za nju va`e propisi kurbana u pogledu: starosne dobi `ivotinje. a potom se jednim zamahom presije~e grkljan.” 639 . ali mu se mo`e podijeliti kao i drugima. onom ko je klao kurban. d`. Ko se odlu~i klati kurban mekruh mu je da se {i{a i otkida nokte u toku deset dana zul-hid`eta. Na~in klanja: nakon {to se pripremi o{tar no`. dati dio kurbanskog mesa. on mora ispuniti slijede}e uslove: 1 . a za `ensko jedan.

sredstvo za lov mora biti toliko o{tro da probija ko`u `ivotinje. a ne Allahovo ime. hadisu ili kijasu. 3 . Ako ga zatekne mrtvog. pa ugine. osim `aba i krokodila. obavezan je da ga preklati ga. moraju biti dresirani tako da se odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslu{aju kad budu ukoreni.lovac mora biti ~ovjek kome je dozvoljeno klanje. 4 . ili `ivotinje koja je umorena tupim predmetom kao {to je {tap. Ako `ivotinja upadne u bunar ili pobjegne. nije je dozvoljeno jesti.potrebno je prou~iti bismillu prilikom oda{iljanja strijele. le{. . Uzvi{eni Allah zabranio je neke vrste hrane. jer su one {tetne po organizam ili negativno uti~u na pamet. Klanje morskog ulova nije potrebno. Prema tome. pa se ne mogne uhvatiti. Zabranjeno je jesti: 1. meso ubijene `ivotinje. kamenom i sli~no. nikakva vrsta hrane nije zabranjena. to jest `ivotinje koje su uginule. 4 . on mora biti o{tar.ako ulovljena `ivotinja padne u vodu. 2. ako ga zatekne `ivog. dozvoljeno ga je jesti pod slijede}im uvjetima: 1 . [to se ti~e predmeta za klanje. slanja kerova. 3. [to se ti~e ulova na kopnu. 2 . jer ono nastaje samom smr}u. ako se zna da }e kolja~ prilikom klanja spomenuti ne~ije drugo. 3 . osim one za ~iju zabranu postoji dokaz u Kur'anu. jer bi tada `ivotinja bila samo udarena.. dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg }e iste}i krv. pak. 5 . orlovi itd. HRANA I PI]E Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s op}enito{}u kur'anskog ajeta: “On je za vas sve {to postoji na zemlji stvorio. taj dio nije dozvoljeno jesti. ako ho}e klati kopneni ulov. metka ili.Islamsko znanje 249 Me|utim. LOV Sve {to se ulovi u moru dozvoljeno je jesti. nije dozvoljen lov {tapom.da ne bude u ihramima (na had`u ili umri). meso udavljene `ivotinje.`ivotinje koje love kao {to su: lova~ki psi.da spomene Allahovo ime prilikom klanja. bilo da je udavljena u`etom bilo da je uginula zavrtanjem glave. Ako lova~ki pas odvoji dio `ivotinje.” (El-Bekara:29) Prema tome. onda je to meso zabranjeno.

svinjsko meso zbog njegove ne~isto}e kao i svinjsku mast jer ona nastaje od ne~istih tvari. meso svih zvijeri koje imaju zube o~njake poput: lava. svaka hrana ili pi}e u koju je upala ne~isto}a. 4. poput svraba i sl. dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pi}e. vuka. @enama je dozvoljeno no{enje svile i zlata. Dio od tri ili ~etiri prsta svile na odje}i. ono {to je zaklano u ne~ije drugo. dok neki smatraju da je to mekruh. 8. ODJE]A NAKIT I SLIKANJE Odje}a je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna. Mu{karcima je zabranjeno sjedenje na svili. 10. 12. doma}i magarci i mazge. 14. d`ume. sova i drugi. meso `ivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu. lisice i drugih `ivotinja koje imaju o~njake za ujedanje i kidanje mesa. turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obo`avanja nekog drugog mimo Allaha ili posredovanja kod njega. . ne smeta. meso svih ptica koje love kljunom. a posebno prilikom ibadeta. a ne u Allahovo ime. 15. tigra. soko. meso `ivotinje koju je ulovila zvijer i na~ela je. 11. kao {to je `enama zabranjeno da obla~e karakteristi~nu mu{ku odje}u te no{enje ekstravagantne odje}e i svako pretjerivanje u no{nji. medvjeda. {to je prouzrokovalo smrt `ivotinje. kao {to je izmet. psa. pa uginula prije nego {to su je uspjeli preklati ili raniti da krv iste~e. `ivotinje koje su ogavne. tako|er. 6. 16. Onom ko je u nu`di. slona. kao {to su insekti. ono {to je zaklano na `rtvenicima. Obavezno je nositi od odje}e onoliko koliko mo`e pokriti ono {to se mora pokriti i {to mo`e za{tititi od vru}ine. kao {to su: orao. slezene i krvi koja ostane u mesu nakon {to je `ivotinja propisno zaklana. {akala. ali samo u koli~ini koja mu je dovoljna da sa~uva `ivot. Zabranjeno je mu{karcima (haram) nositi odje}u od svile i zlato. Bajrama i javnih skupova. tu spada i ono {to je zaklano na: grobovima. kobac. krv koja isti~e za razliku od krvi jetre. dopu{teno je no{enje svile i mu{karcima ako za to imaju neki razlog. 7. 5. kao i obla~enje karakteristi~ne `enske odje}e. Po`eljno je da odje}a bude takva da predstavlja ljepotu i ukras. meso `ivotinje koju je druga `ivotinja nabola rogom ili usmrtila. hladno}e i od neugodnosti.250 Islamsko znanje kamen i sli~no. 13. 9. sve {to je samo po sebi ne~isto. ~ista i lijepa.

Neki fikhski u~enjaci to dozvoljavaju. Mu{karcima se dopu{ta da koriste bezbojne diskretne mirise. kao i da poja~a svoju kosu ne~im {to nije ljudska kosa poput: svile. a `ene mogu upotrebljavati posebne `enske mirise samo kod ku}e. a svijet nosi odje}u koja se razlikuje od nje. bez obzira da li se radi o kipu ili slici. osim u slu~aju kad nosi odje}u koju je sunnet nositi. To je dozvoljeno samo u slu~aju ako gusto}a zuba prouzrokuje {tetu i bol pri upotrebi. Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se pove}ao razmak od jednog do drugog zuba. ~ovjek mo`e napraviti zub ili nos od zlata. Mu{karcima je zabranjeno nositi zlatno prstenje. Ako je slikanje zbog op}e koristi. Dozvoljeno je vezati kosu {arenim svilenim koncima koji nisu sli~ni dlaci.641 . onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude posebno po{tovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje [erijat ne dozvoljava postavljanje slika. U tom slu~aju preporu~uje joj se da to odstrani. Ako je neophodno. onda se ra~una da je tkanina svilena ako ima vi{e svile nego druge tkanine. nema nikakvog dokaza da je ono zabranjeno. kao i sve po ~emu }e biti poznat. Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posu|a. Haram je da `ena produ`i svoju kosu tu|om kosom. Zabranjeno je slikanje svega {to ima du{u. jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. [afije dozvoljavaju mu{koj djeci da na Bajram obuku svilenu odje}u kao i izvan Bajrama. ako se radi o mla|oj djeci koja jo{ ne razumiju. @enama je dozvoljena upotreba kne. Zabranjeno je tetoviranje i mu{karcu i `eni.640 Zabranjeno je kniti se crnom bojom. @eni je zabranjeno odstranjivanje ili ~upanje dlaka s lica. Kada je u pitanju posu|e od dragog kamenja. osim dje~ijih igra~aka. osim u slu~aju ako joj naraste brada ili brkovi. vune ili lana. a `enama nije.Islamsko znanje 251 Ako je svila pomije{ana s drugom tkaninom. Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odje}u po kojoj bi se raspoznavao me|u ljudima. i podvla~enje prirodne surme koja ne {teti vidu.

kao kad bi se neko zavjetovao da }e sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha. ili. kao kad bi se reklo: “Ako u~inim to i to. postit }u mjesec dana”. muslimana. postit }u toliko dana”.” 4. ili toga i toga u tolikom iznosu. Ako se neko zavjetuje da }e u~initi ne{to {to bi bilo grijeh. kao kad bi se reklo: “Ja se zavjetujem u ime Allaha”. ili da se odjenu. kao {to su dva rekata namaza. kao kad bi se zavjetovao da }e po~initi neki haram. u ime Allaha. ili izostaviti neki vad`ib. Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha. 3. 2. a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak. a ako sve to ne mogne. Ako se zavjetuje ne{to potpuno neodre|eno. . onda je du`an postiti tri dana. on time to ne}e u~initi zabranjenim. haram mu je ispuniti takav zavjet. tako {to im se da po jedan mudd hrane. du`an je ispuniti zavjet. da se svakom dadne odje}a u kojoj mo`e klanjati. npr.252 Islamsko znanje ZA VJET ZAVJET Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu ne{to {to predstavlja pokornost prema Allahu. a neki ka`u da bi bilo dovoljno izvr{iti ono najmanje {to se mo`e smatrati zavjetom. pa mu Allah ispuni `elju.” 1. Mekruh je uvjetno zavjetovanje. ako se ne izvr{i ono za {to je neko vezao svoj zavjet. a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom. a {to prije zavjetovanja nije bilo obavezno. da ka`e: “Ako Allah da ozdravljenje mom bolesniku. du`an je izvr{iti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). Dozvoljeno je uop}eno zavjetovanje kojim se `eli posti}i Allahovo zadovoljstvo i takav zavjet je obavezno ispuniti. Ako se zavjetuje da }e sebi zabraniti ono {to je Allah dozvolio. ako je u pitanju op}eniti zavjet. b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak. Ko se zavjetuje da }e podjeliti sav svoj imetak. postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza. kao kad bi rekao: “Neka sam du`an. osim u pogledu supruge. onda mu je dozvoljen samo keffaret za zakletvu. ili }e se izvr{iti keffaret zakletve. onda se mo`e birati da li }e se ispuniti zavjet. tj. ali je du`an izvr{iti keffaret zakletve. kao {to je zavjetovanje prema kaburovima evlija. u smislu da se ka`e: “Ako Allah dadne ozdravljenje mome bolesniku. jer ko se zavjetuje da mu je supruga zabranjena (haram). u tom slu~aju du`nost je izvr{iti keffaret (iskup) za zakletvu. ja }u podijeliti sadaku na kabur evlije. pak. da oslobodi jednog roba. dovoljno je da podjeli tre}inu imetka.

ali mi }emo se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti. O svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga. itd. kao {to su: muamelat (me|usobni postupci ljudi). munakehat (bra~no pravo). Kao {to smo naveli na po~etku. .Islamsko znanje 253 Ovim smo zavr{ili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). postoje i druge grane fikha.

Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odre|eno svojstvo kod robe. kupac. Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah je dozvolio trgovinu. ili da kupac ka`e: “Prodaj mi to za toliko i toliko novca”. pa ako se to svojstvo na|e. te oblik i na~in na koji je trgovina obavljena. da je svjestan {ta radi. ve}ina odobrava tu prodaju. a zabranio kamatu. u smislu da nije malouman. Prodavac mora biti stvarni vlasnik onoga {to prodaje ili opunomo}enik vlasnika i pametan. Dovoljno je uru~ivanje jednog od njih.KUPOPRODAJA MUAMELAT Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. Uvjet za ono {to se prodaje (robu) jeste da bude ~ista. tj. a razilaze se kad su u pitanju ne~isto}e za |ubrenje njiva i vrtova. ono {to se prodaje (roba i sli~no). ali je mekruh. bilo na osnovu vi|enja.” Nije dozvoljena prodaja pod prisilom. . Cijene moraju biti poznate. kupoprodaja ne vrijedi. a prodavac odgovori: “Prodao sam. ona je dozvoljena. prodaja je ispravna. opisa. svi se sla`u da je zabranjeno (haram) trgovanje alkoholom. a Ebu. Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom. cijena. da ju je mogu}e preuzeti.” 643 Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac. Dozvoljeno je da izme|u kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da se nakupac i prodavac me|u sobom slo`e o procentu raspodjele vi{ka kojeg dobiju.Hanife odobrava prodaju i pasa. ili koli~ine. le{evima. kao {to je `ivotinjski i ljudski izmet. svinjetinom.[EST O POGLA VLJE [ESTO POGLAVLJE MUAMELA T 642 .: “Prodao sam ti” i “Kupio sam”. da je poznata. a ako se ne na|e. a {to se ti~e prodaje u nu`di. ako je to roba koja se mo`e vagati ili mjeriti. [to se ti~e robe koja je ne~ista.644 Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadr`avati ponudu i prihvatanje rije~ima koje upu}uju na obostrano zadovoljstvo. da nije dijete i da nije pod prisilom. kao npr.

10. 5. 8. niti `itarica prije o~vr{}enja zrna. nedopustiva je obmana u prodaji robe. {to navede kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara. neki u~enjaci misle da vremenski rok ne mo`e biti du`i od tri dana. 6. ne muze neko vrijeme pred prodaju. pripast }e kupcu. nije ispravno prodati plod prije nego {to se poka`e njegova zrelost. Dozvoljena je prodaja d`uture onoga ~ija vrijednost nije detaljno poznata. pa mu jedan od mje{tana ka`e: “Ostavi tu robu kod mene. zabranjeno je prodati gro`|e (ili {ljivu).Islamsko znanje 255 Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vo}ku koja je oplo|ena i na kojoj su se ve} pojavili plodovi. iako je ta roba ljudima neophodno potrebna. Me|utim. u smislu da se la`e i govori da je neka roba skuplja nego {to je stvarna cijena te robe645. prodavac i kupac imaju mogu}nost izbora da ostanu pri ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. plodovi }e pripasti prodavcu. nije ispravna prodaja robe bez njenog vi|enja ili opisa njenog izgleda. a ako se nisu bili pojavili. to jest da se krava npr. Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odre|enog vremena. 7. 4. ako se sigurno zna da }e kupac od toga vo}a praviti alkohol. to jest da stranac do|e s robom na pijacu s namjerom da je proda. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako kupac nije znao za to. 11. nije dozvoljeno da se ne{to kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da. nije dozvoljeno prodati robu prije nego {to se ona preuzme od prvog prodavca. ako kupac ostavi robu. zabranjeno je da mje{tanin prodaje robu nekog sa strane. pa }u ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje”. tako {to bi se izlo`io bolji dio robe. Prije nego {to se razi|u. 3. postoje odre|ene kupoprodaje i odre|ene stvari koje su zabranjene prilikom trgovanja. 2. . 9. novac pripadne njemu. nije dopu{tena prodaja dugo nepomu`ene stoke. a to su: 1. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe zadr`i unaprijed primljeni novac ako kupac odustane od kupovine. zabranjuje se obmana u trgovini. on ima pravo izbora. te se u njenom vimenu nakupi vi{e mlijeka. a sakrilo ono {to je slabo ili ne vrijedi. on sti~e to pravo do isteka tog vremena. nije dozvoljena prodaja duga za dug.

onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu. S druge strane. pove}a iznos duga za odre|eni procent. Ukoliko se ne preuzme odmah. a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. s. KAMA TA KAMAT Kamata je po islamu zabranjena-haram. ka`e: “Allah je dozvolio kupoprodaju. novac se mora preuzeti momentalno. onda to ne bi bilo ihtikar. ~ak je to i obaveza njegova u smislu za{tite prava naroda i spre~avanja skrivanja robe.a. makar se vrste razlikovale.v.” 646 Postoje dva na~ina uzimanja kamate: 1.s. te du`nik ne mogne vratiti dug. 2. To podrazumijeva da ~ovjek bude ne{to du`an drugom i kad do|e rok vra}anja.NAGOMILOV ANJE ROBE NAGOMILOVANJE Ihtikar zna~i kupiti neku robu i skloniti je sa tr`i{ta.. prodaja kilograma p{enice za kilogram i ~etvrt.. Ako bi odre|eni broj drugih trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju.. IHTIKAR . Ili ako se proda jedna valuta za drugu na odre|eno vrijeme. Zna~i. Na primjer. odre|ivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi ne}e mo}i do}i do nje.kreditna kamata. Ovo je po [erijatu strogo zabranjeno. Allahov Poslanik. tako da se ne u~ini nepravda ni prodavcu ni kupcu. pa joj onda enormno pove}ati cijenu. Vladaru je dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvi{e podignu cijene. uz ~ekanje bez momentalnog preuzimanja robe. a zabranio kamatu. a posebno ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nesta{ica te robe. . zabranio je da vladar odre|uje cijene robi jer postoji mogu}nost ~injenja nepravde. Haram je i{~ekivanje vremena enormnih pove}anja cijena da bi se prodala roba. to je kamata. Tu spada i da ~ovjek proda jednu vrstu hrane za drugu vrstu.kamata uz vi{ak. posebno ako je sklonjeno vi{e robe nego {to je potrebno njemu i onima koje on izdr`ava godinu dana. To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz pove}anje. dok takve robe ponestane kod svijeta.256 Islamsko znanje ODRE\IV ANJE CIJENA ODRE\IVANJE U ovom slu~aju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava prodati. d`.. Allah.{.

jer ona ne posluju na principu dijelenja zarade i gubitka. UVJETI ZA V ALJANOST VALJANOST A KREDITIRANJA . prema tome. Ovaj oblik poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se sla`u svi islamski u~enjaci (id`ma). kao {to je spomenuto. KREDITIRANJE . Ovdje se misli na prodaju jednog novca za drugi kao {to je prodaja dinara za dirheme i obratno. a u skladu s rije~ima Alejhiselama: “Ne prodajite zlato. ali iz ruke u ruku. onim {to se nikako imetkom ne mo`e nadoknaditi. {erijatski potpuno neispravna. Kada se radi o istoj valuti. on }e i}i samo na glavnicu. Mora biti utana~en procenat zarade koje }e pripasti radniku.”648 UDRU@IV ANJE RADI OSIGURANJA UDRU@IVANJE Osiguravaju}a preduze}a su {erijatski neispravna. Njihov je profit o~it vid kamate.647 Da bi ova prodaja bila valjana. osim jednu koli~inu za istu takvu koli~inu. U [erijatu postoji udru`ivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. s tim {to }e zarada procentualno biti podijeljena me|u njima onako kako su se dogovorili. a uz to. Ova udru`enja su.DIONI^ARSTVO Mudareba je na~in poslovanja po kojem jedan ~ovjek dadne drugom odre|eni novac kojim }e ovaj poslovati. Ako se radi o dogovoru po principu “zaradu }emo dijeliti”. . onda svakom pripada po polovina zarade. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razli~ita cijena novca.Islamsko znanje 257 ZAMJENA NOVCA Dozvoljeno kao i drugo. ona trguju ~ovje~ijim `ivotom i smr}u. a ako do|e do gubitka. onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo kamatu. uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na licu mjesta. ve} na postojanju opasnosti i neizvjesnosti.DIONI^ARSTV DIONI^ARSTVA Ulo`eni novac mora biti poznat (koli~inski).

Ovakav postupak je dozvoljen. IZNAJMLJIV ANJE (ZAKUP) IZNAJMLJIVANJE Iznajmljivanje jeste obavezuju}i ugovor za kori{tenje ne~ega na odre|eno vrijeme. pa se oni me|usobno dogovore: “Upu}ujem te na toga i toga. dug se ne}e vratiti na onog koji ga je prenio. makar i ne bi bio potpuno iskori{ten. za razliku od pou~avanja. jer od toga korist ima samo onaj koji je iznajmljen. on je meni du`an pa uzmi to od njega. Onaj ko iznajmi ne{to mora imati stvarnu korist od toga. Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno. Dozvoljeno je iznajmiti u~itelje za pou~avanje u Kur'anu. onaj koji je unajmio smatra se pouzdanim i nije du`an nadoknaditi {tetu koja se dogodila bez njegove krivice. Naknada postaje obavezuju}a nakon isteka roka i vra}anja posjeda. onda se onaj koji ga je uputio osloba|a duga. kao {to je dozvoljeno iznajmiti osobu za hranu i odje}u. pa nije dozvoljeno iznajmiti nekoga da ~ini ibadet kao {to je namaz ili u~enje Kur'ana649. u~enja ezana i ikameta. . kao {to je stanovanje u ku}i. dozvoljeno mu je da raskine ugovor o iznajmljivanju. a u sljede}oj akciji do|e do gubitka. da je predmet dopu{teno koristiti i da je poznata naknada za kori{tenje. PRENOS DUGA .” Ako onaj koji je upu}en drugom to prihvati. Ako iznajmljiva~ na|e neki nedostatak u iznajmljenoj stvari. uz odre|enu naknadu. radnik mu je to du`an dati. pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. Ako do|e do raskida mudareba i onaj koji je ulo`io imetak bude tra`io podmirivanje svog udjela u robi.DOZNAKA Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet kori{}enja poznat. on }e se nadoknaditi iz glavnice.258 Islamsko znanje Zarada se ne mo`e dijeliti bez pristanka dvaju strana. Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga {to je on bankrotirao ili zanijekao da je du`an. Ako se podijeli zarada. ili ako bi neko tre}i bio njemu du`an isto toliko. kao kad bi jedan ~ovjek bio du`an ne{to drugome.

Ovaj nije du`an ni{ta nadokna|ivati ako nije prouzrokovao {tetu na zalogu. namirit }e se od onoga {to je uzeto u zalog. npr. . ostatak pada na du`nika. a ono {to pretekne vratit }e vlasniku. dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu. osigurava se dug ne~im iz ~ega ga je mogu}e namiriti. Uzimanje je zaloga dozvoljeno. a dug nije otpla}en. Ako onaj koji je nekoga opunomo}io nije ni{ta ograni~io. onda je kupoprodaja zastupnikova uz uobi~ajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo raspolaganja imovinom. Ako bi zalogodavac poku{ao da vrati zalog od onoga koji ga je uzeo. ako se dug ne vrati. sklapanje braka i razvod. to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. Opunomo}enje postaje va`e}im svakom izjavom koja upu}uje na dozvolu. Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu.Islamsko znanje 259 ZALOG Uzimanjem zaloga. povjerljive osobe. a ako ne podmiri sav dug. Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko tro{i na njega. da muze i ja{e onoliko koliko ga je hranio. a ono {to se daje uz zalog zove se rehn. OPUNOMO]ENJE Opunomo}enje jeste ~in davanja punomo}i nekoj osobi koja }e ga zastupati u poslovima u kojima je zastupanje mogu}e. Du`nik daje zalog. Kad do|e rok za otplatu. osim kod had`a i umre za umrle i nemo}nu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u kojima je dozvoljeno davanje pomo}i. i u tom pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. Ono {to nije dozvoljeno prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. Zalog se mo`e ostaviti kod neke tre}e. kao {to je podjela zekata i klanje kurbana. Zalog postaje punova`an uzimanjem. zajmodavac }e prodati zalog i namiriti dug. pa kad do|e rok otplate. Opunomo}ivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao {to je post i namaz. Punomo} nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve. davalac pozajmice uzima zalog. to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao {to je kupoprodaja.

Ako vakuf. zbog svoje zapu{tenosti. a da se ne potro{i. to nije haram. jer kad se dva puta pozajmi. Zajam mo`e biti na odre|eni rok ili bez roka vra}anja. ako je odre|eno. ako je to uvjetovano i dogovoreno me|u njima. Uvjeti uvakufljenja: onaj koji uvakufljuje mora biti u mogu}nosti da dobrovoljno ula`e. mjerenjem ili brojanjem. a zatim vratiti njegovu vrijednost. ono {to se uvakufi. ili nekakvoj drugoj koristi. uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: “Uvakufio sam”. a ako ne uvjetuje. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf. Zajam prelazi u vlasni{tvo preuzimanjem. VAKUF Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se mo`e koristiti. Zabranjeno je (haram) da zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma. prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za ne{to. vakuf se ne mo`e naslijediti.260 Islamsko znanje ZAJAM 650 Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko }e se njime okoristiti. prestane donositi bilo kakvu korist. ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno). Ako nestane ustanove kojoj je uvakufljeno. bez obzira da li se radilo o pove}anju duga. ili “Dao sam u ime Allaha”. UVJETI ZAJMA Neophodno je da bude poznata vrijednost i koli~ina pozajmljenog koja }e se vratiti vaganjem. neki u~enjaci . to }e se prihvatiti. pokloniti. onda }e to u~initi nadle`ni organ (kadija). Zajam mo`e dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan ~in. mora biti od onog {to je mogu}e posjedovati. vakuf }e biti proslije|en najbli`oj rodbini onog koji je uvakufio. treba uvakufiti ono {to }e ostati i nakon ubiranja prinosa. Ako zajmoprimac u~ini neko neobavezno dobro~instvo prema zajmodavcu. Mora biti poznat opis pozajmljenog.

poput vra}anja duga svim potra`iteljima. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena. 7. Ko napi{e svoju oporuku. izdvajanjem. . prodati niti pokloniti. oporuka se izvr{ava tek nakon podmirenja dugova. i nakon toga nije dozvoljeno to prekr{iti. OPORUKA . 3. 4. 2. a neki drugi odobre. 8.Islamsko znanje 261 dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novac ulo`i u ne{to sli~no. oporuka je neva`e}a i on nakon toga nema vi{e prava na nju. ako ~ovjek ne{to oporu~i. 1. ili predavanjem onom kome je uvakufljen. UVJETI OPORUKE Uvjeti oporuke su slijede}i: bolesnik mora biti pametan. svjestan i biti vlasnik onog {to oporu~uje. Postoje dvije vrste vasijjeta: 1. mora biti pametan i razuman. 5. onaj kome se oporu~uje ne{to. 10. onda }e se ona razdijeliti proporcionalno svim stranama. oporuka se mo`e prihvatiti za `ivota oporu~ioca. 2. ako tre}ina ne bude dovoljna za sve oporuke. Uvakufljenje postaje va`e}e samim ogla{avanjem. 6. ko ne{to oporu~i da se izvr{i poslije njegove smrti. oporuka je neva`e}a i on nije obavezan da izdvaja iz imetka novu oporuku. nije mu dozvoljeno da oporu~i vi{e od jedne tre}ine imetka niti je dozvoljeno oporu~iti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici. a ne uzme svjedoka za to.V ASIJJET VASIJJET Vasijjet je oporu~ivanje da se ne{to plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. ono {to se oporu~uje mora biti dozvoljeno. pa to propadne. jer ako odbije. ko ima nasljednike. 9. mora to prihvatiti. pa to neki nasljednici ne odobre. oporuka mu je valjana. oporuka nekoma da ne{to za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva. Onaj ko se prihvati da nadzire ne{to. oporuka }e se izvr{iti u dijelu koji mu je odobren. dozvoljeno mu je da odustane od toga ili da izmijeni {ta ho}e u oporuci. a mo`e i poslije njegove smrti. ako oporu~i jednom od nasljednika.

nije dozvoljeno ~ovjeku da pogleda u stidni dio drugog ~ovjeka. njihovo osamljivanje itd.a. s. Postoji jo{ dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa. jer Allah.. bez obzira na koji na~in to gledali: putem porno filmova..{. a njihov zinaluk je pogled.30) Allahov Poslanik. to im je ~i{}e. Allah. zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu. S obzirom da je zinaluk zabranjen. a kamoli u stidni dio `ene koja mu je haram.”652 Zna~i. uistinu.. `alosno je to da danas mo`emo na}i muslimane koji sve to smatraju dozvoljenim. d`. kao {to je rukovanje mu{karca sa `enom kojoj on nije mahrem. u Kur'anu ka`e: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka ~uvaju svoja stidna mjesta. gledanje `ena koje hodaju po ulicama polugole… itd. Stoga. smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje sve ono {to vodi u nemoral. Me|utim. GLEDANJE STIDNIH DIJELOV A TIJELA DIJELOVA Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno. ali je i ovo dovoljno onome ko ima razuma. ka`e: “O~i ~ine zinaluk. . porno ~asopisa.”651 U drugom hadisu ka`e: “Neka ~ovjek ne gleda u stidni dio tijela drugog ~ovjeka niti `ena u stidni dio druge `ene.SEDMO POGLA VLJE POGLAVLJE T (BRA^NO PRA VO) MUNAKEHA MUNAKEHAT PRAVO) Kao {to znamo. (En-Nur. musliman i muslimanka du`ni su sklapati brak. a kloniti se zinaluka.v...s. zna ono {to oni rade.

Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje.. s. radijallahu anha. pa da dobije `udnju onaj ~ije je srce bolesno. mi smo ga du`ni slijediti. jer takva `ena tim svojim postupkom skre}e pa`nju na sebe i izaziva `elju kod ljudi.s. ka`e: “Bolje vam je da vas u glavu ubode `eljezna bodlja nego da dodirnete `enu koja vam nije dozvoljena. s.656 IZLAZAK @ENE NAMIRISANE I NAGIZDANE Dokaz da je to zabranjeno imamo u rije~ima Allahovog Poslanika kada ka`e: “Koja god `ena se namiri{e pa pro|e pored ljudi da oni osjete njen miris . uzimao je govorom prisegu od `ena ovim ajetom: “…i ni{ta Allahu ne}e pridru`ivati”655. ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk..{.. rekao je: “Ja se ne rukujem sa `enama.a..”654 Ako je takav slu~aj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas.. s. d`..s. nego to va`i i za druge muslimanke. kao {to to mo`emo pro~itati u Ibn-Kesirovom Tefsiru.” (Sura ElAhzab-32) Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove.v. ULJEP[A VANJE GOVORA OD @ENA ULJEP[AV Po islamu je isto tako zabranjeno da `ena uljep{ava svoj glas pred mu{karcima za koje se mo`e udati. jer se Poslanik rukovao sa `enama prilikom davanja prisege na Akabi. Pod uljep{avanjem govora misli se na zavodljivo pri~anje.a. vi niste kao druge `ene — ako se Allaha bojite.a. te je oni “gutaju” pogledom {to postaje zinaluk o~ima. Na sebe pa`nju govorom ne skre}ite.”657 Naravno.v. i drugim tefsirima. `ene. da je rekla: Poslanik. te njihove rije~i nemaju osnove. 3/482.a.s. i neusiljeno govorite. [to se ti~e onih koji tvrde da je rukovanje sa `enama dozvoljeno.v.v. a ruka Allahovog Poslanika nije dotakla ruku `ene osim one koja je bila njegova. Prenosi se od Ai{e.”653 Isto tako Allahov Poslanik.itd.s. ka`e: “O `ene Vjerovjesnikove. Allah. pjevanje.u~inila je zinaluk. ovdje je upotrebljeno preneseno zna~enje. ..Islamsko znanje 263 RUKOV ANJE MU[KARCA SA @ENOM RUKOVANJE Allahov Poslanik. s.

a ne od `ena. s. jer su Poslanikove. da nije u braku. u smislu da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak. 4. Zato trebamo tra`iti od mu{karaca koji posjeduju lijep glas da nam u~e ilahije. svi mezhebi slo`ni su u tome da su one zabranjene. 2. 2. koja mora ispunjavati sljede}e uvjete: 1.v. Osnovni ~inioci braka: Prvi ~inilac braka jeste supruga.s. zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje po`ude kod ljudi). da bude odre|en. da nema srodstva po krvi. da nije u i{~ekivanju (iddetu) zbog drugog braka.a.v. `ene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u ~istoti i ~ednosti. to jest da jedna ne bude drugoj sestra ili tetka (o~eva sestra ili maj~ina sestra).. U fikhskim knjigama mo`emo pro~itati da `eni nije dozvoljeno u~enje telbije na had`u niti ezana povi{enim glasom.sunnet za onog koji osje}a potrebu i ima mogu}nost. Drugi ~inilac braka Drugi je ~inilac braka suprug za koga se uvjetuje: 1. PROPISI BRAKA Brak je propisan i po`eljan . da je poznata i odre|ena.659 SKLAP ANJE BRAKA SKLAPANJE Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supru`nika dozvoljava u`ivanje sa svojim bra~nim drugom. Ako ne osje}a potrebu i nije u mogu}nosti..a. mo`emo kazati da je ovaj propis pre~i drugim `enama nego Poslanikovim. U protivnom. mlijeku ili tazbinstvu. zbog `ene koja je ve} vjen~ana s njim. .s. koji je kod drugih `ena prisutniji. da ne bude zabranjen drugoj `eni.658 [to se ti~e ovih navedenih stvari. pre~e je da se ne `eni. 3. s. onda mu je mekruh da se `eni.264 Islamsko znanje ^ak.

662 Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu mo`e prihvatiti najni`a granica pravednosti. Svaka od strana mo`e opunomo}iti zastupnika za sklapanje ugovora. Otac je obavezan da tra`i njeno eksplicitno izja{njavanje ukoliko je ve} bila u braku.” “Allahov Poslani~e. Ako nema niko od ro|aka. ili “Prihvatam brak s njom”. Uvjeti skrbnika Skrbnik mora biti slobodan.oblik Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. Nije uvjet da skrbnik bude pravedan. kao {to je ro|eni brat. otac ili djed mogu je vjen~ati bez dozvole. rekao: “Udovica .s.a. pametni i punoljetni. ili ako on bude dugo odsutan. brat po ocu. Skrbni{tvo se ne prenosi na daljnjeg ro|aka osim ako nema bli`njeg.661 i gledati najbolji interes svoje {ti}enice. zatim njegovi ashabi. ona ima pravo da to odbije. sinovi njih dvojice.Islamsko znanje 265 Tre}i ~inilac braka To je zastupnik. s. kakva je njena dozvola”. .66o Ako je djevojka maloljetna. onda }e zastupnik biti oslobodilac (ako je `ena bila robinja). Izjave se mogu i prevoditi ako je potrebno. Ne mo`e neki ro|ak biti zastupnik ukoliko postoji drugi ro|ak koji je od njega po krvnom srodstvu bli`i.. potom amid`a po ocu. Neki istra`iva~i dozvoljavaju da se u ovoj situaciji mo`e prenijeti skrbni{tvo na daljeg skrbnika. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza je tra`iti eksplicitno izja{njavanje. ^etvrti ~inilac braka . makar ona bila i djevojka. pitali su ashabi. To je otac ili djed. Uvjet je da svjedoci budu pravedni.raspu{tenica se ne vjen~ava dok se ona ne izjasni. Ponuda mo`e biti izra`ena rije~ima: “@enim se tobom” ili “Vjen~ajem se tobom” ili “^inim te svojom {ti}enicom. Ako je zastupnik otac. amid`a po ocu i materi. a zatim sinovi njih dvojice. a on je odgovorio: “Da pre{uti” ({utnjom odobri). Sudija ili ovla{teno lice izvr{it }e vjen~anje u slu~aju ako ne bude bilo potrebnog zastupnika. jer tada je njena dozvola neva`e}a. a potom sudije i na kraju ovla{teno lice od suda. on je obavezan tra`iti pristanak od djevojke za udaju. Peti ~inilac braka Ovaj ~inilac jesu dva svjedoka. slobodni. pametan i punoljetan. Dovoljno je da ona ponudu pre{uti i smatrat }e se da je voljna. ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili bude ometao njenu udaju. Prihvatanje: “Vjen~ao sam se”. a djevojka se ne vjen~ava dok se ne zatra`i dozvola od nje. Ebu-Hurejre ka`e da je Allahov Poslanik. a zatim sve bli`i i bli`i rod. uz toliki i toliki mehr”.v. ali kada postane punoljetna.

{to se. Takvim je odgovor da se islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa. Kada imamo u vidu na{u situaciju i veliki broj udovica sa djecom kojima je potreban mu`. Ovim apelujemo na odgovorne da u~ine koliko su u mogu}nosti da se zakonom kod nas osiguraju sva prava. Kada uzmemo u obzir da mu{karac o`enjen samo jednom `enom nije ~esto u prilici da se sastaje sa njom zbog fizi~kih zapreka. za{tita dru{tva od nemorala. Sprije~iti {irenje nemorala na organizovan na~in. drugoj. onda smo svjesni da se spre~avanjem vi{e`enstva takvim ljudima ~ini nepravda. osobito nakon ratova. sa po tri i sa po ~etri. te se time na{la u nezavidnoj situaciji. Nema sumnje da je vi{estruka korist i islamski interes i danas u primjeni ovog propisa. neki mu{karci imaju ve}u potrebu za `enama nego drugi. a nije se uvijek u mogu}nosti da se svoja potreba ostvari sa jednom `enom. ne nalaze sebi mu`a. bez obzira {to nekima ne bilo pravo. postporo|ajnom periodu (nifas). ajet 3) Na}i }emo danas neke koji nisu upu}eni u islam kako pod uticajem nevjernika nije~u ovaj islamski propis govore}i da su se vremena i ljudi promijenili. Islam podsti~e da se pove}a broj sljedbenika uzvi{enih principa islama. posebno u na{im prilikama danas. Ka`e Uzvi{eni Allah: “@enite se sa onim `enama koje su vam dopu{tene..266 Islamsko znanje VI[E@ENSTVO Dozvoljeno je mu{karcu muslimanu da bude o`enjen sa dvije. jer mnoge `ene po svojoj prirodi u nedostatku mu`eva tra`e zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen na~in. kao {to . tri ili ~etri `ene u isto vrijeme. Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz vi{e`enstva: opskrbljivanje muslimanki koje. Ovo su samo neki razlozi {to je vi{e`enstvo korisno i pohvalno. pa je bolje da je mu` zadr`i u braku uz `enidbu sa drugom. a normalno je da se to mo`e lak{e ostvariti sa vi{e `ena u braku. a ako strahujete da ne}ete pravedni biti. a nisu ljudi ti koje islam treba slijediti. kao u periodu mjese~nog pranja (hajz). a potrebna im je za{tita i opskrba.” (Sura En-Nisa'. osobito u raskala{enim dru{tvima gdje se svakodnevno gledaju po ulicama svakojaki prizori. sa po dvije. Islam je taj kojeg su svi ljudi du`ni slijediti. osigurava primjenom vi{e`enstva. onda samo sa jednom. a samim tim i {irenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste mo}i jednog naroda jeste obaveza i du`nost muslimanskog dru{tva. izme|u ostalog. tre}oj ili ~etvrtoj `eni jednog ~ovjeka. Ima slu~ajeva gdje je `ena nerotkinja. za vrijeme bolesti `ene i sl. nego da se rastavi s njom.

kako to neki `ele prikazati. vjeri i povjerenju.v. u prvom ajetu govori se o pravednosti.”664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da budu}i supru`nici budu {to sli~niji jedno drugom u porijeklu. a u drugom o sr~anoj naklonosti kojom ~ovjek ne mo`e vladati. i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili. ne daj Bo`e. [to se ti~e osje}aja srca i voljenja jedne `ene vi{e od druge-time on nije u stanju upravljati. Budu}i supru`nici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog u moralu.v. tj. udaju za nemuslimane. na zemlji }e zavladati smutnja i veliki nered. zaista. naobrazbi. jer je Poslanik. s. Zapravo. To upoznavanje treba biti u skladu s {erijatskim propisima. niti ~etverica pravednih i upu}enih halifa.a.”663 SUNNETI BRAKA Ugovaranje braka prije ponude i pro{nja Haram je oglasiti pro{nju `ene koja je u iddetu (i{~ekivanju nakon prestanka braka). niti najpoznatiji ashabi `enili sa vi{e `ena. pa`nji i izdr`avanju.Ka`e Resulullah. onda }e se o`eniti samo jednom. da se na jednom mjestu ne{to dopusti pod odre|enim uvjetom. Da je slu~aj kao {to neki ho}e prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis.s.s. statusu u dru{tvu.a. ali se to nikako ne smije o~itovati u pravljenju razlike me|u njima u materijalnom pogledu.v. ajet 129) Ovaj ajet se ne suprotstavlja onom prije spomenutom. Va`no je napomenuti. Na svadbi je dozvoljeno pjevanje. a da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv.Islamsko znanje 267 ih ima i prva.: “Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljep{e pona{a.665 . a najbolji me|u vama jesu oni koji su najbolji prema svojim `enama.a. jer bi to bila potpuna kontradikcija i neozbiljnost. Ako ne budete tako uradili. ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. o`enite se. Sunnet je da se budu}i supru`nici upoznaju jedno s drugim.. pa Allah }e.” (Sura En-Nisa'. tako|er. rekao: “Kad vam do|e (u pro{nju) neko ~ijim ste moralom i vjerom zadovoljni. Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju obavezan je do}i ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne bude kvarilo ugled zbog kakvih nevalja{tina. U slu~aju da se boji da ne}e biti pravedan. itd. ili da se odaju nemoralu ili da se. s. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute. Zabranjeno je prositi ve} zaru~enu djevojku. da je ~ovjek o`enjen sa dvije ili vi{e `ena du`an da bude pravedan me|u njima i da ih podjednako pazi i izdr`ava. Mustehab je oglasiti brak. s. ne bi se ni Resulullah. oprostiti i samilostan biti. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “Vi ne mo`ete da budete (potpuno) pravedni prema `enama svojim ma koliko se trudili..s.

nene i uzlazna loza. Srodstvo po tazbinstvu: 1. 1. sinova supruga (snaha). dok je po hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. 5. 3. majka. odje}u i stan. Pravedna podjela ako ima vi{e `ena. pi}e.665a BRA^NE ZAPREKE Srodstvo po krvi: 1. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe. ve d`emea bejnekuma fi hajr” (“Allah te blagoslovio i dao ti beri}et i sastavio vas u dobru”). . Neki u~enjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta. k}erke. bratove k}erke i njihovo potomstvo. sestre. Srodstvo po mlijeku: Sve {to je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. Da no}iva kod nje makar jednom u ~etiri no}i. Kod dojenja je uvjet da ono bude u prve dvije godine `ivota. 4. 4. ma}eha. 2. k}erka od supruge (pastorka). o~eva supruga. tetke sa o~eve i maj~ine strane. 5. 3. 2. PRA VA SUPRU@NIKA PRAV PRA VA @ENE PREMA MU@U PRAV Normalno izdr`avanje koje podrazumijeva: hranu. 2. 3. unuke i silazna loza. a tri dana ako se o`enio udovicom. ako se o`enio djevojkom. njihove k}erke i njihovo potomstvo. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno op}i sa njom makar jednom u ~etiri mjeseca ili svakom periodu ~isto}e.268 Islamsko znanje Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prou~e dovu za supru`nike u kojoj }e re}i: “Barekallahu leke ve bareka alejke. 4. majka od supruge (punica).

mehr mued`d`el .Islamsko znanje 269 PRA VA MU@A U ODNOSU NA @ENU PRAV Prava mu`a u odnosu na `enu su sljede}a: 1.VJEN^ANI DAR Obi~no postoje dvije vrste mehra: 1. Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti. 2.koji se daje odmah kao svadbeni dar i 2.666 MEHR . U periodu hajza i nifasa mu` se mo`e nasla|ivati `eninim tijelom iznad pupka i ispod koljena. da putuje s njim ako on to `eli. oboje trebaju prou~iti: “ALLAHUMME D@ENNIBNE[-[EJTANE VE D@ENNIBI[-[EJTANE MA REZAKTENA” (“Bo`e odstrani {ejtana od nas i odstrani ga od onoga ~ime si nas opskrbio”). 3. kako to ne bi dovelo do ote`avanja `enidbe. da mu se pokorava u granicama uobi~ajenog. Nije im dozvoljeno da drugima pri~aju o pojedinostima koje su bile me|u njima prilikom spolnog op}enja. mehr muad`d`el . Zabranjeno mu je da spolno op}i u njenu stra`njicu (~mar).koji se daje kasnije. Mu{karcu je haram da ima odnos sa `enom dok je u hajzu ili nifasu. Nije odre|ena najmanja niti najve}a granica mehra. ali ne bi trebalo pretjerivati. ADABI OP]ENJA SA @ENOM Kad ~ovjek ho}e spolno op}iti sa `enom. 4. . ~uvanje njegova imetka i njegove ~asti. Mehr je `enino vlasni{tvo i ona mo`e potpuno slobodno njime raspolagati. da tra`i dozvolu od njega kad ho}e da dobrovoljno posti. da mu se odazove kad god to on zatra`i.

to jest kada ~ovjek pusti svoju `enu tri puta. pa ako mu se ne pokori. dok ne primi islam. brak sklopljen za vrijeme ihrama na had`u i umri. Njih dvojica }e kontaktirati sa svakim od njih dvoje (mu`em i `enom) i poku{ati ih pomiriti. pa je nema vi{e prava vratiti.s. odvojit }e se od nje u postelji koliko ho}e i prestat }e govoriti s njom tri dana. dok ne pro|e razlog zabrane. @ENE KOJE SU PRIVREMENO ZABRANJENE Nevjernica. to jest da neko uda svoju {ti}enicu pod uvjetom da ovaj svoju {ti}enicu vjen~a za njega. mo`e je udariti udarcem koji ne}e ostaviti trag niti na{tetiti njezinu zdravlju i ne}e je udarati po licu. rekao: “Allah je prokleo muhallila (onog koji vjen~ava `enu da bi bila dozvoljena drugom) i onog zbog koga se to ~ini”. NEISPRA VNI BRAKOVI NEISPRAVNI Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr. izuzev kitabijke668. jer postoji mogu}nost da }e je tra`iti ~ovjek zbog koga je u iddetu.: privremeni brak (muta). To je zabranjeno (haram) jer je Poslanik. brak na neodre|eno vrijeme. te se njom o`eni neko drugi (muhallil).667 {igar.669 @enina sestra ili njena tetka po ocu ili majci. brak bez skrbnika (po mi{ljenju ve}ine pravnika) i brak sa osobom koja je privremeno zabranjena. bez obzira da li se radilo o du`em ili kra}em periodu.270 Islamsko znanje POPRA VNE MJERE PREMA @ENI POPRAVNE Ako `ena postane neposlu{na. s namjerom da ona postane dozvoljena prvom mu`u. pa ako se ni tada ne pokori. onda }e prona}i jednog posrednika iz njegove porodice i jednog iz njene. on }e je posavjetovati. brak radi dozvole produ`etka braka (muhallil).a. a ako ne uspiju.v.. s. sve dok ne bi pustio svoju `enu i istekao njen . onda }e ih razvesti. Ako mu se ne pokori. brak za vrijeme iddeta (i{~ekivanja) nakon razvoda ili smrti mu`a dok ne istekne iddet.

i ako nije pijan. {to zna~i da je mo`e vratiti . iako `ena mo`e to pravo zahtijevati prilikom sklapanja braka. Me|utim. RAZVOD BRAKA (TALAK) Talak je raskid bra~ne veze: jasnim rije~ima. Ovakav je razvod braka zabranjen (haram). kao npr: “Ti si pu{tena” ili “Pu{tam te”. @ena koja je u iddetu (i{~ekivanju) nakon razvoda ili smrti mu`a sve dok joj ne istekne iddet ili dok ne rodi.: “Idi svojima”. dok je u periodu ~isto}e u kom je op}io s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rije~ju. s namjerom razvoda kao npr. bez prisile. . osim nakon {to se ona uda za nekog drugog.jeste tre}i razvod braka kada mu` vi{e nema pravo vratiti `enu. na osnovu dokaza uo~ljivo je da se to smatra jednim razvodom.bain . Peta `ena @ena koja je udata za drugog. punoljetan.red`'i .opozivi (sa pravom povratka). nakon hajza. rije~ima u prenesenom smislu. a ve}ina islamskih u~enjaka smatra da je ovaj razvod izvr{en (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vi{e dozvoljena dok se ne uda za nekog drugog. ili dok ona ne bi umrla. slobodne volje. VRSTE T ALAKA TALAKA Ima vi{e vrsta razvoda braka. ili sa tri rije~i odjedanput.670 Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo mu`. poslije kojeg mu` nije op}io s njom. i to je prvi i drugi razvod braka kada mu` ima pravo vratiti `enu. @ena pu{tena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i `ivi s njim bra~nim `ivotom. a da njemu nije dozvoljena tek nakon tre}eg razvoda.Islamsko znanje 271 iddet. Bidatski razvod braka jeste: pu{tanje `ene dok je u periodu hajza ili nifasa. Sunnetski je razvod braka da se pusti `ena dok je u periodu ~isto}e. Suprug mo`e dati razvod braka ako je pametan. Imamo dvije vrste talaka: . Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka mo`e udati samo za muslimana i da se njen bra~ni `ivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve {erijatske posljedice van bra~nog `ivota.

jer pisanje zamjenjuje govor kod nemogu}nosti govora. ako ustanove da je razvod bolji.prvi na~in jeste da se pusti s pravom povrata. .drugi na~in: da je pusti na njeno insistiranje. Iddet kod `ene nakon smrti mu`a traje ~etiri mjeseca i deset dana. to jest razvod koji se odmah izvr{ava bez ikakvih uvjeta.”673 Razvod bez prava na vra}anje (talakibain). Direktni razvod. uz materijalnu o{tetu s njene strane.peti je na~in da je za stalno otpusti tako {to }e je tri puta pustiti (mebtut). to je razvod poslije koga mu` ima pravo vratiti `enu. ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena direktno `eni. makar ona to i ne `eljela. ona me se ne mo`e vratiti {to se ne}e za drugog mu`a udati” 671. . a ona koja je nose}a. Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvr{avanje ne~ega ili ostavljenje ne~ega. nakon {to je re~eno: “Pu{tanje mo`e biti dvaput. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da li je doti~na `ena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. ali mnogi ashabi i fikhski u~enjaci uvjetuju svjedoke kod razvoda kao i kod sklapanja braka. uzimaju}i za dokaz rije~i Uzvi{enog Allaha: “I kao svjedoke dvojicu va{ih pravednih uzmite. ali je ne vrati sve dok joj ne istekne ~ekanje.272 Islamsko znanje nakon prvog i drugog razvoda. Razvod je ispravan i bez svjedoka.ILI OBA VEZNI PRI^EK OBAVEZNI POSLIJE PREKIDA BRA^NE VEZE To je vrijeme koje `ena nakon razvoda ili smrti mu`a mora provesti u ~ekanju i nije joj se dozvoljeno udati u tom periodu. pa ih ili velikodu{no zadr`ati ili im na lijep na~in razvod dati. . treba ~ekati da se porodi.” 674 IDDET . Ovaj razvod mo`e biti na pet na~ina: . . da u njoj pi{e: “Ti i ti” (ime `ene). .~etvrti je na~in da je pusti prije nego {to je s njom spolno op}io. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “Mu`evi njihovi imaju pravo da ih vrate.tre}i na~in: da dvojica posrednika razvrgnu brak. Koja nema pranja ~ekat }e 3 mjeseca. a tek nakon tre}eg nije mu vi{e dozvoljena.” 672 Razvod s pravom povratka. Razvod se mo`e izvr{iti posredstvom opunomo}enika ili pismenom izjavom. Iddet razvedene `ene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjese~na pranja. U Kur'anu se ka`e: “Ako je opet pusti.

a ako ne bude saglasnosti. Mu` je obavezan u toku godine nabaviti odje}u dva puta. odnosno koja je pu{tena s pravom na povratak. Mustehab je da on ne uzme vi{e nego {to joj je dao na ime mehra. odje}e i stana. te okolnostima u kojima se nalaze. To je dozvoljeno ako ga ona prezire (ne voli) i osje}a da joj on nanosi {tetu. mu`evljevo izdr`avanje `ene. ako roditelji nisu u stanju da se izdr`avaju. Zabranjeno je (haram) da mu` maltretira svoju `enu kako bi ona zahtijevala razvod. Nakon . Mu` je du`an osigurati sredstva za ~i{}enje. izdr`avanje male djece od skrbnika. 3. u pogledu hrane.Islamsko znanje 273 IZDR@A VANJE IZDR@AV Pod izdr`avanjem podrazumijeva se ono {to je ~ovjek obavezan prema onima koji su u njegovom skrbni{tvu. izdr`avanje roditelja od djece. izdr`avanje `ene koja je trajno razvedena (talaki bain). Izdr`avanje je obavezno u sljede}im slu~ajevima: 1. u skladu s bogatstvom ili siroma{tvom. sud }e primorati mu`a na rastanak sa `enom. ali je nose}a dok je u iddetu675. 2. one koja je u braku s mu`em ili one koja se smatra da je u braku. kao i u periodu mjese~nog pranja. a djevojke dok se ne poudaju. Nju je tako|er du`an izdr`avati dok joj ne istekne iddet. VRIJEDNOST IZDR@A VANJA (KOLI^INA) IZDR@AV Mu` je du`an osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan `ivot. Sve se to procjenjuje prema obi~ajima. Ovaj razvod je dozvoljen u periodu ~isto}e. 5. 4. RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV @ENE Hul'-u je samoiskupljivanje `ene od mu`a imetkom koji mu ona daje. izdr`avanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. dok mu{ki ne postanu punoljetni. kao {to su sapun i ~e{alj. Mu` je du`an osigurati onoliko odje}e koliko mo`e sa~uvati od vru}ine i hladno}e. Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane. Obaveza mu je osigurati stan u kome }e se mo}i normalno stanovati.

u smislu da se o`enio muslimankom. ako je mu` u{kopljen ili impotentan. @ena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako mu` nije u stanju isplatiti mehr prije spolnog op}enja.274 Islamsko znanje ovakvog razvoda mu` (hul'a) nema pravo na vra}anje `ene. ili slobodnom `enom pa se ustanovi da je ropkinja. gubavost ili {ugavost. posredstvom {erijatskog sudije. ili ako nije u stanju izdr`avati je. PRA VO IZBORA I RAST AVE PRAVO RASTA Svako od supru`nika ima pravo izbora (da li }e ostati u braku ili ne) u slijede}im slu~ajevima: kad se pojavi neki nedostatak. @ena }e u ovom slu~aju provesti iddet od jednog mjese~nog pranja. `ena ne zna gdje se on nalazi. ona ima pravo na rastavu braka. ~ak ni u periodu iddeta. a nije joj ostavio neophodnu opskrbu. pa se ustanovi da je kr{}anka. ako se ustanovi obmana. kao {to je umna poreme}enost. . Ako je mu` odsutan.

Majka dobija jednu tre}inu u slu~aju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata ili sestre. iako je u islamskom nasljednom pravu rije{en status svakog ~lana porodice i rodbine umrlog. ako ih je imao. sin spre~ava ili zaklanja brata umrlog. ostatak podijeli me|u njima tako {to svaki mu{karac dobija dvostruki dio koji uzima `ena. dobija osminu. Postoje odre|eni slu~ajevi kada bli`i ~lanovi rodbine spre~avaju ili zaklanjaju dalje ~lanove tako da oni ne dobivaju ni{ta. onda se nakon {to ostali. koji imaju pravo. Me|utim. k}erka dobija polovinu ostav{tine. sestre i djeda umrlog ne dobivaju ni{ta. U protivnom. Otac dobija {estinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. onda sve skupa dobivaju dvije tre}ine. iz ostav{tine umrlog moraju se izdvojiti tro{kovi njegovog opremanja i vratiti dugovi. . nego `ensko potomstvo. Kada ~ovjek umre. Ako se desi da uz k}erku budu i sinovi. Mu` dobija polovinu ostav{tine od `ene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u nasljedstvu. Treba napomenuti da uz postojanje oca. Nena dobija {estinu u slu~aju da nema majke umrlog. U protivnom dobija {estinu. ostav{tina se dijeli izme|u rodbine umrlog. i izvr{iti vasijjet. Djed umrlog dobija koliko otac u slu~aju da otac nije `iv. Ako bude dvije ili vi{e k}eri. Ako se desi da umrli sin nije ostavio mu{ke nasljednike. Onaj ko ne}e da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostav{tina podijeli nepravedno bit }e grje{an i odgovarat }e na Sudnjem danu zbog toga. ako ga je ostavio. dobija ~etvrtinu.OSMO POGLA VLJE POGLAVLJE MIRAS (NASLJEDNO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Na primjer. ni jedna oblast islama nije u Kur'anu toliko detaljno obja{njena kao {to je to slu~aj sa nasljednim pravom. Spomenut }emo samo najosnovnije. @ena dobija ~etvrtinu ako mu` nije ostavio dijete koje ima udjela u ostav{tini. Mi ovdje ne mo`emo iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. Kao prvo. onda otac pored {estine dobija i ostatak nakon prava drugih nasljednika. U protivnom on. bra}e. uzmu svoj dio. Kada nema sinova. njegova se ostav{tina podijeli prema zaostalim neislamskim obi~ajima. Nakon toga. Ovdje smo iznijeli samo najbli`u rodbinu.

Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako {to je bratu dao duplo ve}i dio ostav{tine nego sestri.. d`. . to je velika la` jer je islam upravo tako postupio pravedno. zadu`uje. jer je on taj koji izdr`ava `enu.276 Islamsko znanje Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obra}ati ulemi koja je sposobna da im pravilno rasporedi ostav{tinu umrlog jer je to vad`ib kojim nas Allah. ostav{tina se dijeli u skladu s `ivotnim potrebama i ulogom bra~nih drugova kako je to islam propisao. osim gdje ona to ho}e. dok `ena taj svoj dio mo`e sa~uvati i nije ga du`na tro{iti. Prema tome. Neprijatelji islama i u ovu oblast [erijata ubacuju sumnje i la`i kojima nastoje pokolebati muslimane. Mu{karcu je dodijeljen ve}i dio ostav{tine. Me|utim. te da je time `ena obespravljena.{.

U tom slu~aju nema ka`njavanja.svjesno. ali ostaje blaga krvarina koju je du`na platiti rodbina676 ubice u roku od tri godine. i to je ubistvo s predumi{ljajem. U tom slu~aju du`nost je ubiti ubicu. dvadeset dvogodi{njih. ili jedan od njih. uni{tenja nekog organa ili du{evnog oskrnavljenja. onda se daje njihova vrijednost. Ako nema deva. Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljede}ih deva: dvadeset trogodi{njih.nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na ne{to. pa pogodi ~ovjeka.ubistvo gre{kom ({ibhul-amd) jeste kada neko napadne na ~ovjeka ne~im ~im se obi~no ne ubija. poput bi~a ili {tapa. desna za desnu a lijeva za lijevu. kao {to je sablja ili ne{to drugo. oprosti. . Puna krvarina je obavezna ako do|e do uni{tenja pameti. s tim {to to ne mora odmah u~initi. Ako nasljednici ubijenog.DEVET O POGLA VLJE UKUBA T DEVETO POGLAVLJE UKUBAT (KAZNENO PRA VO) PRAVO) Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razra|ena do u najsitnije detalje. Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodi{njih. Me|utim. dvadeset jednogodi{njih i dvadeset dvogodi{njih devaca. i to na isti na~in. Tada se nad ubicom ne izvr{ava smrtna kazna. trideset ~etverogodi{njih i ~etrdeset steonih deva. Postoje tri vrste ubistva: . . ostaje obaveza velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice. namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvr{i predmetom kojim se obi~no ubija. lomljenja noge ili odsijecanja ruke. ali je du`an dati veliku krvarinu. . Pravo je o{te}enog da se izvr{i kisas (ka`njavanje istom mjerom) nad po~iniocem ako prilikom zlo~ina do|e do izbijanja oka. dvadeset ~etverogodi{njih. ZLO^INI Pod zlo~inom se podrazumijeva napad na ~ovjeka s namjerom ubistva. ali mu to prouzrokuje smrt. mi }emo se ovdje zadovoljiti samo izno{enjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali poznavati.

bez obzira da li se dijete rodilo `ivo ili mrtvo. a uzimaju je nasljednici. pod uvjetom da bude stvoreno {to se zaklju~uje na osnovu ekstremiteta ili tragova `ivota. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo. obavezna je isplatiti krvarinu zvanu “gurra” (osloba|anje roba ili stotinu ovaca). da zlo~inac bude punoljetan i pametan. 2. Jer. 3. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni prenosilac side. Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono previ{e okrutno i zaostalo. Ona je obavezna za rane koje otkrivaju meso. ka`njava se sa stotinu udaraca bi~em. a ona ostane u `ivotu. Ve}ina islamskih u~enjaka. u obaveznost odmazde. 2. u tom slu~aju postoje detaljna poja{njenja. Ona osoba koja nije bila u braku. mu{kom ili `enskom rodu. te{ko }e se odlu~iti na korak koji }e ga dovesti do toga. Me|utim. za izbijeni zub-pet deva. ne bi sida odnosila toliki broj ljudskih `ivota. islamu ili nevjerovanju. pla}a se puna krvarina. vida. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka). Ako vi{e ljudi u~estvuje u ubijanju jednog ~ovjeka. . Primjera radi. Ako budu razli~iti u pogledu navedenih svojstava. ~ula mirisa. za mu{ko stotinu deva. za njih je [erijatom propisana smrtna kazna. Ako se dijete rodi `ivo. da se zastupnici ubijenog slo`e na odmazdu. za probijenu kost-deset deva. a po~inila je blud. govora. uvjetuje jo{ da ubijeni bude ravan ubici u: 1. Krvarinu pla}a onaj ko prouzrokuje smrt novoro|en~eta. Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 1. Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. ka`njavaju se kamenovanjem. danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo jedini spas ~ovje~anstvu.278 Islamsko znanje ili uni{tenja sluha. bez obzira da li je to u~inila majka ili otac. KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) Bludnik ili bludnica koji su o`enjeni po islamu. Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novoro|en~eta. a za `ensko pedeset. 3. sposobnosti spolnog op}enja ili sposobnosti stajanja ili sjedenja. [to se ti~e homoseksualaca. pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka i homoseksualizma. svi oni zaslu`uju smrtnu kaznu. kad ~ovjek zna da }e biti kamenovan ili bi~evan. pa poslije umre zbog ranijih uzroka. slobodi ili ropstvu.

. . a ne izvr{i ubistvo. to jest onaj ko nije zaslu`io smrtnu kaznu kao {to je zaslu`uje. 4. sa osamdeset udaraca ka`njava se osoba koja konzumira alkohol.Kazna za kra|u Ko ukrade u vrijednosti 10 dirhema srebra. Ako se ne{to oplja~ka. 3. Ako razbojnici samo upla{e putnike..Kazna za konzumiranje alkohola Po hanefijskom mezhebu. npr. otpadnik od vjere (murted). Ko se od njih pokaje prije nego {to bude uhva}en. odnosno bez prisile. Ukoliko se ne pokaje u roku od tri dana. kazna otpada sa njega. onda }e se samo uhapsiti i kazniti prema naho|enju suda. KAZNA ZA RAZBOJNI[TVO Kazna za razbojni{tvo jeste smrtna kazna ako se ubije nedu`an ~ovjek. onda }e se po~iniocima odsje}i po ruka i noga unakrst. ali se tu|a prava moraju naplatiti od njega. Ako uz ubistvo bude oplja~kana imovina. KAZNA ZA OTP ADNI[TVO OTPADNI[TVO Musliman koji se odrekne islama.Islamsko znanje 279 KAZNA ZA POTVORU Onaj ko drugog optu`i za blud. kaznit }e se sa osamdeset udaraca. a ne bude imao dokaz (~etiri svjedoka). odsijeca mu se {aka. od njega se prvo tra`i pokajanje. nad njm se izvr{ava smrtna kazna i ne}e se kupati niti }e mu se klanjati d`enaza. Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i slobodan. onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje.

679 Neki ka`u da je dozvoljeno da u~itelj ka`njava djecu da bi ih odgojio. jer Allah. kazne gledaju samo jednim okom.{. Allahov zakon nije podlo`an promjenama kao {to je slu~aj sa zakonom koji postavljaju ljudi. ukoravanjem. koji se ne}e usuditi da izvr{i zlodjelo. bi~evanjem. . pa tako i kazneno pravo.678 Vladar je du`an da vr{i procjenu u pogledu tazira. a za{ti}uje se i zajednica. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. d`. Na kraju }emo jo{ iznijeti neke napade i la`i koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. te ka`njva svakog u skladu s onim {to je zaslu`io na jedan od tri na~ina: 1.tazir. 2. d`. najbolje poznaje ljudsku prirodu. oni koji iznose te prigovore. 3. Me|utim.. Od prigovora koji se upu}uju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvi{e okrutne i da nisu odgovaraju}e za modernog ~ovjeka. Koji je stvorio ~ovjeka i On najbolje zna kakvi su propisi najbolji i najefikasniji za ljude. Jedan od tih prigovora jeste to da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno pro{lo. objavljeni od Allaha. Me|utim. oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu. zatvorom.280 Islamsko znanje SUDSKE KAZNE Vladar je du`an da odredi kazne .{.. Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha.677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vi{e od deset udaraca bi~em. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlo~ina za koje je islam propisao tako stroge kazne. Propisivanjem takvih kazni za{ti}uje se i potencijalni zlo~inac. te u njima vide samo bol koju one donose zlo~incu. ^ovjek }e se te{ko upustiti u zlo~ine kad zna da ga ~eka odgovaraju}a kazna za nedjela koja uradi.

Vladar je du`an da u svakom gradu postavi kadiju ({erijatskog suca). ali bez grubosti. kao {to su dijete. 5. kako ne bi sudio bez nu`nog znanja. na taj polo`aj ne treba postavljati onog koji ga tra`i. kao zastupnik Allahova Poslanika. SVJEDO^ENJE I PODIZANJE OPTU@NICE SU\ENJE Sudstvo se bavi tuma~enjem {erijatskih odredbi i njihovim provo|enjem.a. 2. da ne sudi li~no sebi ili onom ko mu ne mo`e biti svjedok. Adabi (na~in pona{anja) kadije: 1. da mjesto na kome sudi bude prostrano. da ne uzima mito ili hediju (poklon). 2. jer on presu|uje u ime Allaha. da bude musliman. Kadija donosi odluku na osnovu: 1.v. priznanja optu`enog. 3. Prema tome. ali bez slabosti. 3.Islamsko znanje 281 SU\ENJE. 4. davanja primjedbi i rasporeda sjedenja. otac ili supruga. 6. dokaza onog koji optu`uje. i blag. da ne donosi presudu u stanju srd`be. Sudstvo spada u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. 8. s. punoljetan i slobodan. da pravedno postupa sa parni~arima u pogledu gledanja.s. Polo`aj kadije izuzetno je va`an. ili se trudi da se domogne tog polo`aja. mora biti ~vrst. da dobro poznaje Kur'an i hadis. 7. da njegovom su|enju prisustvuju fikhski u~enjaci kao i poznavaoci Kur'ana i sunneta. 4. da sudi u prisustvu svjedoka. Ako nema dokaza. da bude pravedan. . da posjeduje izo{trena ~ula sluha. onda na osnovu zakletve optu`enog ili odustajanja od zakletve. Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 1. vida i govora. 2.

i ni jedan ne prevagne. Ako dokazi budu suprotni. sudija }e na osnovu njega presudit u njegovu korist. a ako se ustegne od zakletve. sudija }e presuditi protiv njega. sudija }e podijeliti sporni predmet me|u parni~arima. Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti. svjedo~enje bli`njeg. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava ono {to je zabranjeno. Ako ne donese dokaz. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan. a tek nakon toga presudi u njegovu korist. a ako zatra`i da mu se odredi rok u kome }e donijeti dokaz. Me|utim. u korist drugog. kad su u pitanju ljudski hakovi .prava. sudija }e presuditi po njoj. dat }e mu se razuman rok u kome on mo`e donijeti dokaz. re}i }e tu`itelju: “Daj dokaz.282 Islamsko znanje NA^IN SU\ENJA Sudija parni~are postavi ispred sebe i upita ih: “Ko je od vas dvojice tu`itelj i kakva je optu`ba?” Kad tu`itelj zavr{i sa izlaganjem svoje optu`be.” Ako donese dokaz. a ako zanije~e. Prihvata se pismo jednog kadije upu}eno drugom kadiji. Po`eljno je da se tada zakletva ponudi tu`itelju. makar i ne izgledao pouzdan. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka. SVJEDO^ENJE Svjedo~enje je istinito iskazivanje onog {to se vidjelo ili ~ulo. kao {to je npr. tako da ne bi bio optu`en za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. ili svjedo~enje neprijatelja. nego na osnovu dokaza.” Ako se optu`eni zakune. kao {to je zastupanje supru`nika pri sklapanju braka. Sudija ne}e suditi na osnovu vlastitog znanja. ako se radi o haddovima i ako je uzeo dva svjedoka. ili svjedo~enje od kojeg }e svjedok imati li~nu korist. punoljetan i od onih u ~ije se svjedo~enje ne sumnja. ~ak ako postoji i nadle`ni kadija i ako obje strane iska`u svoje zadovoljstvo takvim su|enjem. ako se ne zakune. Svjedok }e biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka. s tim {to }e naglasiti taj oslonac. on }e presuditi na osnovu svog znanja. sudija }e re}i optu`enom: “Pristupi zakletvi. upozorit }e ga da }e protiv njega presuditi. izuzev {to je za . poput svjedo~enja jednog bra~nog druga. sudija }e ga osloboditi. Svjedo~enje postaje obaveza onog ko bude odre|en da svjedo~i. Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju. on }e upitati optu`enog: “[ta ima{ re}i na ovo?” Ako optu`eni prizna navode optu`nice.

ako se ustanovi da bi bilo bolje prekr{iti zakletvu. ajet: “Otkup za prekr{enu zakletvu jeste da deset siromaha obi~nom hranom. 89. Kod svjedo~enja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu. a zaklinjanje ne~im mimo Allaha nije dozvoljeno. a za dokazivanje bluda neophodno je imati ~etiri svjedoka. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti. onda se za svjedoka uzima jedan ~ovjek i dvije `ene. prekr{it }e je i i u~initi keffaret. Boga mi” ili “Da.pokajanje. ili da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite.” Ko prekr{i ovu zakletvu po~inio je grijeh i du`an je da u~ini keffaret.” . uradit }u to i to” ili “Tako mi Allaha. Onaj koji prekr{i zakletvu treba u~initi keffaret kao {to je spomenuto u suri-Maida. to jest njegovim imenima i svojstvima. poslije ~ega je obavezna teoba . nahranite. makar se radilo i o ne~em po{tovanom. Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup. Boga mi”. Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se `eli ne{to potvrditi. Me|utim. a za svjedo~enje hajza ili trudno}e dvije `ene.Islamsko znanje 283 vi|enje mla|aka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok. ne}u to i to uraditi. kojom hranite ~eljad svoju. Postoje tri vrste zakletve: jemin-gamus — to je svjesno la`no zaklinjanje. ZAKLETV A ZAKLETVA Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom. bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih koji mnogo govore): “Ne. jemin-lagv je ono {to se izgovori jezikom. kao kad se ka`e: “Tako mi Allaha. kao {to je Kaba ili Poslanik. Ako ne bude bilo dvojice mu{karaca.

3. d`ihad protiv gre{nika rukom i savjetom. d`ihad sa samim sobom radi ustrajnosti na ~injenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih. u smislu Alejhiselamovih rije~i: “Ko od vas vidi ne{to {to ne valja. starce.DESET O POGLA VLJE DESETO POGLAVLJE VOJNI POHODI I D@IHAD Postoje ~etiri vrste d`ihada: 1. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom. da roditelji daju saglasnost za odlazak u d`ihad. strogo ~uvanje vojnih tajni. ne vodi rat. Takvima je d`ihad farzi-ajn. Uvjeti islamskog d`ihada (borbe): 1. 4. 4. pru`anje za{tite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu. 2. d`ihad (borba) oru`jem protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. 3.683 Na~ini (adabi) pona{anja u d`ihadu: 1. zabranjeno je ubijati djecu. d`ihad protiv {ejtana. 2.682 Vladar je nadle`an progla{avati d`ihad i voditi rat protiv nevjernika koji spre~avaju da rije~ islama do|e do ljudi ili ugro`avaju muslimane. te `ene i sve}enike koji ne u~estvuju u vojnim aktivnostima. da se prethodno izvr{e pripreme. 3. neka ga suzbije rukom. a ako ne mogne rukom. dok se protiv nevjernika s kojima je sklopljen mir. osim onih na koje je neprijatelj neposredno napao i onih koje je odredio vladar. 4. odupiranjem ~ovjeka njegovom zavo|enju. Na{e je interesovanje usmjereno na prvu vrstu d`ihada. ispravan nijjet (odluka). onda jezikom”680. . D`ihad je farzi-kifaje681. 2. to jeste na d`ihad kao oru`anu borbu. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja. ili koji su uzeti u za{titu.

. D`izju pla}aju vojno sposobni. kako bi uvje`bao sve ratne vje{tine. D`izja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana . koji }e se dijeliti na op}e potrebe muslimana. ne pla}aju d`izju. Svaki mladi} koji navr{i osamnaestu godinu `ivota du`an je priklju~iti se vojnoj slu`bi u periodu od godinu ili vi{e dana.{ti}enika na ime u`ivanja za{tite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni i}i u vojsku. POVEZIV ANJE ISLAMSKIH VOJSKI POVEZIVANJE Kao {to je obavezan d`ihad. jer Uzvi{eni Allah ka`e: “…i protiv njih pripremite koliko god mo`ete snage i konje za boj. obavezni. pa je vladar podijelio podanicima. uz godi{nji porez. njihovog oru`ja i ratne opreme na strate{ki va`nim mjestima u koje bi neprijatelj mogao u}i i napasti muslimane u njihovoj zemlji. Iznos d`izje odre|uje se prema bogatstvu ili siroma{tvu {ti}enika.Islamsko znanje 285 5. dakle. isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski. 6. a njegovo ime bilo upisano u op}i vojni spisak. u~enje dove u kojoj }e se tra`iti pomo} protiv neprijatelja. Neflun je ono {to vladar dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. Ostale ~etiri petine dijele se borcima. RA TNI PLIJEN RATNI Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu. a nesposobni za borbu. Fej'un je ono {to su nevjernici ostavili bje`e}i prije borbe i njime vladar raspola`e u skladu s op}im interesima. PROPISI O PLIJENU Petinu plijena uzima vladar i tro{i ga na op}e potrebe muslimana.” 684 Muslimani su. zabranjeno je masakriranje neprijatelja. Vladar je du`an izvr{iti pripreme za d`ihad i osigurati sve vrste ratne spreme. Hara~ (porez) jeste ono {to je odre|eno na ime kori{tenja zemlje koju su osvojili muslimani. nabaviti oru`je i uvje`bati ljude za sve ratne vje{tine koliko je god to mogu}e. bez obzira da li `ive u jednoj ili vi{e razli~itih dr`ava. U d`ihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. bez obzira na godine.

da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadr`i status zarobljenika.286 Islamsko znanje RA TNI ZAROBLJENICI RATNI U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadle`ni organi postupaju sa njima onako kako postupa neprijateljska strana. da tra`i otkup za njih. njih se treba pridr`avati sve dok ih suprotna strana ne prekr{i. Ukoliko postoje ugovori u tom pogledu. . Me|utim. tako da mo`e da ih kazni smrtnom kaznom. onda ne daje ni otkup za osloba|anje. ko nakon zarobljavanja primi islam. da ih razmijeni. on se ne smije ubiti niti dr`ati u zarobljeni{tvu. Ako primi islam prije zarobljavanja.

AHLAK I EDEB .

.

Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika . 2 .a. odnosno lijepo postupanje o~ituje se kroz obo`avanje. kada je do{ao Allahovom Poslaniku i postavljao mu pitanja. karakter. lijepih i pozitivnih postupaka. pa ako ti Njega ne vidi{... i kao takvi u {irem smislu obuhvataju ~itavu vjeru. a odvratio nas od lo{ih. strah od D`ehennema. ahlak je mno`ina od arapske rije~i huluk {to zna~i: }ud. da bismo takvim edebom upotpunili i o~uvali lijepi ahlak.{. On tebe. dobro~instvu) Poslanik. lijepo pona{anje. odnosno na njegov vanjski `ivot. beletristika. pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju. d`.ako su mu ahlak i edeb lijepi. jer se }ud lo{im ili pogre{nim pona{anjem kvari. vidi.{.AHLAK I EDEB Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutra{nja svojstva ~ovjeka .. Jer vjera u Boga.. pristojnost. Jezi~ki. Tako|er. ^ovjekova }ud. podsticaj na pohvalne postupke.s. a izbjegavanju lo{ih. narav. unutra{nja svojstva. i kroz istinsko i ~vrsto uvjerenje u Njega. navika. U prilog tome svjedo~e hadisi Poslanika: “Uistinu . tako da je te{ko uspostaviti preciznu razliku izme|u dva pojma. obrazovanje. da bi nam takav ahlak donio dobra djela. da obo`ava{ Allaha. prirodno svojstvo. rekao je: “. tj. najve}im dijelom odra`avaju se na njegove vanjske postupke i njegovo pona{anje. tako i edeb zna~ajno u~estvuje u oblikovanju ahlaka. Edeb je tako|er arapska rije~ (mno`ina “adab”) i zna~i: odgoj. Islamski ahlak i edeb su.pozitivna i negativna. obi~aj.ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. a ostavljanja lo{ih djela.islamski ahlak koji te`i ka ostvarenju i izgradnji plemenitih unutra{njih svojstava. ihsan. ahlak i edeb me|usobno su povezani i nu`no uslovljeni. To opet zna~i da su islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvi{ih stupnjeva vjerovanja. u Sudnji dan..”685 Prema tome. Drugim rije~ima. u polaganje ra~una za svako u~injeno djelo. dakle. skup plemenitih. d`. Kao {to se ahlak odra`ava na edeb. s. Zbog toga islam obavezuje na oboje: 1 . jedno uti~e na drugo. pokoravanje i robovanje Allahu. a te`nja za D`ennetom sna`no podsti~e na razvijanje lijepe }udi i na dobro~instvo prema drugima. sna`nim poput osvjedo~enja. To se mo`e razumjeti i iz hadisa D`ibrila. a odvra}anje od poku|enih. uistinu. to je njegov cjelokupni duhovni `ivot. Ti postupci i pona{anje nazivaju se edeb ~ovjeka.v.islamski edeb kao obavezu ~injenja dobrih. Prema tome. i iman mu je jak i obratno. kao da Ga vidi{. mo`emo zaklju~iti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od ja~ine imana i bogobojaznosti. priroda.

Allah. postom i zekatom. a pojedine prepustiti stru~nijim tekstovima.”694 . onda }e se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega. u imetku zakinuo tog i tog.”687 Kona~no. a ako mu ih nestane prije nego {to se svima odu`i. a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi !” 688 I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom.”692 Kada je bio upitan o tome {ta najvi{e uvodi u D`ennet... isti~u}i njegovu vrijednost: “Na mizan-tereziji ne}e ni{ta biti te`e od lijepog ahlaka. pa }e se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak. najljep{e }udi” 690.{. zaista.s. ^ak je lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim te`i islam na dunjaluku. i pozivanjem i podsticanjem na ~i{}enje du{e da bi se u njoj nastanila plemenita }ud. d`. Poku|ena svojstva jesu uglavnom krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva.”686 “Uistinu su me|u vjernicima od najpotpunijeg imana oni koji su najljep{eg ahlaka. Slijede}i hadis na vrlo upe~atljiv na~in skre}e pa`nju na {tetnost i opasnost nepravde: “Gubitnik je moga ummeta onaj ko do|e na Sudnji dan sa namazom.”689 Za Poslanika.”691 “Uistinu }e onaj ko je lijepog ahlaka dosti}i stupanj posta~a i klanja~a. potvorio tog i tog. Islam nagla{ava izuzetnu va`nost ahlaka. oblasti koje obuhvataju ahlak i edeb posve su op{irne i zato }emo ih ovdje sa`eti kroz va`nije cjeline.a. pa }e se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru. Poslanik je rekao: “Bogobojaznost i lijep ahlak. s. ka`e: “A ti si. Nijedna lijepa osobina nije propu{tena.. ali je psovao tog i tog. a nas obavezuje da slijedimo Poslanika.{. primjeri lo{eg ahlaka popra}eni su `estokim prijetnjama. d`.290 Islamsko znanje su me|u najboljim od vas oni koji su najljep{eg ahlaka. udario tog i tog.v.”693 A s druge strane.. prolio krv tog i tog. a da na nju nije upozoreno.. Allah ka`e: “Uspio je onaj ko je (du{u) o~isti. AHLAK Ahlak se dijeli na pohvalna i poku|ena svojstva. izme|u ostalog. Allah.. ka`e: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi pravedno postupili. Ponekad su i zasebna. a da na nju nije podstaknuto niti je i jedna ru`na osobina ostavljena.

d`.”697 Primjenjuju}i ovaj hadis u praksu. a ako ga uradi. ka`e: “Uistinu su djela prema .v. a ako ga uradi.{.. s.kudsiju: “Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo. najstro`ije je zabranjeno. upisat }u mu samo jedan grijeh.a.” 695 Obavljanje ibadeta. d`. zbog njihovih nedjela `estokom kaznom prijeti: “Licemjeri misle da }e Allaha prevariti. Takav nijjet tom djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome svijetu. Ono {to je u~injeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i On za to ne}e nagra|ivati. ~ini du{u ~vr{}om i manje ovisnom o dunjaluku. upisat }u mu sevab. i On }e njih zavarati. odnosno niti nare|ena niti zabranjena) ispravnost i iskrenost nijjeta je po`eljna. upisat }u mu deset do sedam stotina sevaba. u~injeno. a Allaha gotovo da i ne spomenu.{. d`. Allah.{.s.makar u tom ~inu bio sprije~en ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo . uspjehu i neuspjehu. nema ni{ta...v. d`. O tome Poslanik.{. u ne~ije drugo ime osim Allahovog. odnosno propisanih djela. d`.a. du{a vjernika je smirenija i u slu~aju neuspjeha biva manje pogo|ena ili uop}e ne osjeti razo~arenje ili o~aj. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono {to je u ime Allaha. A bez iskrenog nijeta u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono {to mu to djelo mo`e donijeti . da Mu iskreno. Ta ispravnost ili iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo nare|ena. lijeno se di`u.ukoliko ga uspije realizirati.{. u Kur'anu veli: “A nare|eno im je da se Allahu klanjaju. i samo za to da bi se pokazali pred svijetom. pa ga ne uradi. Ako taj nijet izostane. tj.{.s. u tom slu~aju.. za to mu ne}u upisati grijeh. To je zato {to vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku . a njegov vlasnik biva za to nagra|en na budu}em svijetu. Izvr{avanje dozvoljenih djela u ime Allaha. kao pravovjerni. To se prije svega odra`ava u ibadetu . onda djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepu{teno ovosvjetskim relacijama..Islamsko znanje 291 PRIMJERI LIJEPOG I RU@NOG AHLAKA ISPRA VNOST NIJET A (NAMJERE) ISPRAVNOST NIJETA Misli se na namjeru ili nakanu ~injenja djela u ime Allaha. rije~i u hadisi .” “Uistinu }e licemjeri na samom dnu D`ehennema biti i ti im ne}e{ za{titnika na}i. Na drugom svijetu on od tog djela.. iskrenost prema Njemu.. vjeru ispovjedaju. ali i u ostalim postupcima.” 696 A u djelima koja su mubah (dozvoljena. s.pobo`nosti.. A ako naumi da uradi neko lo{e djelo. Poslanik. pa ga ne uradi. d`.nagrada na drugom svijetu ga ne}e ma{iti. nam o tome prenosi Allahove. Kada ustaju da klanjaju. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah.

s.kudsiju: “Meni nimalo ne treba udru`ivanje s nekim. prima samo ona djela koja su u Njegovo ime ura|ena.. Pa ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne dobiti ili zbog `ene da bi se o`enio. d`.i u vjeri i u dunjalu~kim poslovima.{. s.”698 Allah. ka`u: 'Mi smo. koji.. poru~uje nam da }e svako od nas prolaziti kroz `ivotna isku{enja . d`.” 700 I na drugom mjestu nas Allah.'”701 “O vjernici. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. ili.{. d`. ali nam nudi i rje{enja da u isku{enje ne}e biti dovedeni? “A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. s. ostavit }u i njega i njegov {irk (udru`ivanje).s.”704 Kao {to se vjerniku poru~uje da u nevolji i bezna|u tra`i pomo} u saburu-da bi time skladno potvrdio Allahovu. pa je Allah. Njegova . O tome se u Kur'anu azimu{a'nu na vi{e mjesta govori: “Misle li ljudi da }e biti (na miru) ostavljeni ako ka`u: 'Mi vjerujemo!'. ili zapao u nemarnost. kad ih kakva nevolja zadesi.v.{. veli: “Niko nije dobio bolji i ve}i dar od sabura.a. prenosi Allahove. ali nam nudi i rje{enje . pa ko bude u~inio neko djelo pridru`iv{i Mi u njemu nekoga.da se ne bi prepustio lagodnom `ivotu. d`.{. pa je Allah. uistinu.”699 STRPLJIVOST (SABUR) I ZAHV ALNOST ([UKR) ZAHVALNOST Allah. njegova hid`ra je za ono za {to ju je naumio.v.{.. uistinu. o predstoje}im ku{njama obavje{tava.292 Islamsko znanje namjerama.. tra`ite pomo} strpljivo{}u i namazom. u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta. {to je jo{ gore. uistinu.. d`.sabur: “Mi }emo vas..{. a da u isku{enje ne}e biti dovedeni? A doista smo Mi u isku{enje dovodili i one prije njih. kao njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: “Mi }emo sigurno one koji su saburli nagraditi ljep{im od onoga {to su ~inili.. ina~e. a svaki ~ovjek dobit }e samo ono {to je (svojim djelom) naumio. rije~i u hadisi .a. d`.{. uzvi{enost i Njegovu odredbu nad njim. tako isto od njega se tra`i da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu .”703 A Allahov Poslanik.. O tome nam Allahov Poslanik. `ivotima i ljetini. da se ne bi osilio.. znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji la`u. Allahovi i zaista }emo se Njemu vratiti.” 702 Sabur je.” I na drugom mjestu nas Allah. d`. o predstoje}im ku{njama obavje{tava. na ku{nju stavljati sa malo straha i gla|u i gubitkom u imecima. bez primjese ~ega drugog u nijetu i za takva djela nagra|uje.{. A ti obraduj strpljive.. ustvari. i zajedno s njim. uistinu. Allah je doista sa strpljivima. d`.

d`.) za sebe.{. sigurno.”709 Me|utim.A Allah pra{ta i samilostan je..{. d`..” 706 “Allah vas ne}e ka`njavati ako budete zahvaljivali i vjerovali. zahvalnost u blagostanju mo`e biti jednaka strpljivosti u oskudici. milost.{. u~vr{}uje i pove}ava blagostanje. jeste nada u Bo`iju milost i Njegovu pomo}. d`. a koji se sa prethodnim dopunjuje. Allahov Poslanik o tome ka`e: “^udno li je pona{anje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za njega. poslije tegobe lahko}u dati. A Allah.”708 NADA (U BO@IJU MILOST) I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) Allah. veli: “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. d`... bolna kazna!” 711 Potrebno je ulo`iti trud da bi se zaslu`ila Allahova. . vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bo`ijoj milosti.{..” 707 I na kraju. oni se mogu nadati Allahovoj milosti.{.. jasno rekao da ga ne}e oprostiti: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{.a. “. s. zaista.{.”710 Da se Njegova milost ne smije olahko shvatiti. d`. d`. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga. Allah.ali i da je kazna Moja. Poslanik..{. a to ne va`i ni za koga osim za vjernika. ljudima poru~uje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: “Ka`i robovima Mojim da sam Ja. doista.. Za {irk (mnogobo{tvo) je Allah.{. jo{ vi{e dati. rekao je da poslije te{ko}e dolazi olak{anje: “Allah }e.. d`.{. to ne zna~i da }e On svakome i sve grijehe oprostiti. ima istu nagradu kao i onaj koji strpljivo posti. Allah je blagodaran i sveznaju}i. i time posti`e korist za sebe.. Allah..v...Islamsko znanje 293 zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i o~itovanje da je to blagodat od njegova Gospodara. na Njegovim blagodatima produ`uje. Onaj Koji pra{ta i da sam milostiv..” 712 Za isku{enja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rje{enja sabur. ako ga zadesi kakva radost. on zahvaljuje Allahu. isti~e da Njegova kazna postoji i da je bolna.” 713 .{. Drugi vid rje{enja na koje islam upu}uje vjernike. a ako ga pogodi kakvo zlo ili {teta. d`. o tome veli: “Zaista sit ~ovjek koji je zahvalan Allahu. Ja }u vam.s. gdje Allah.{. d`. d`.”705 Uz to. on se strpi i postojano dr`i i time posti`e korist (nagradu od Allaha. a i {titi od Allahove. d`. Islam to nudi vjernicima da bi se time pomogli protiv te{kog psihi~kog stanja u koje ~ovjek nakon tegobe ili nekakve nesre}e zapada. ka`e: “Ako budete zahvalni. poru~uje. kazne. zahvalnost Allahu. zacijelo.. d`.

: “Ko uve~er ka`e: ‘Raditu billahi rabben ve bilislami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (‘Zadovoljan sam Allahom. tj.'” 715 Me|utim. ka`e: “To vam samo {ejtan pla{i svoje prijatelje (one koji se za njim povode)... d`. Preciznije re~eno. treba imati i izgra|ivati u sebi strah od Allahove. On. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za ono do ~ega mu je stalo. mnogo pra{ta i On je milostiv. koji ste se prema sebi ogrije{ili. ukazuje na to da je istinsko zadovoljstvo u tome {to smo od Boga upu}eni na Istinu. odredbom. azimu{'anu.294 Islamsko znanje Bezna|e i o~ajanje..od Boga.{. Zato vjernik. d`. U tom je kontekstu i hadis Allahova Poslanika. d`. a bojte se Mene. ali je u velikoj opasnosti. pored nade u Bo`iju milost. dakle..v. d`.{. isti~u}i da je bolna. ako ste vjernici.{. mnogo toga je ja~e od njega i mnogo je stvari koje ga potencijalno ugro`avaju.. Islam nam. u Kur'anu.”716 Za ~ovjeka je vrlo {tetno da strahuje od ne~ega ili nekoga za ~im ne treba da strahuje.s. kazne.{. u vjeru da je ishod na{eg truda i djelovanja. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere. doista.” 717 ZADOVOLJSTVO Ljudi su jo{ od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku ve} u du{i. s. U Kur'anu o tome Allah ka`e: “Reci: 'Dogodit }e nam se samo ono {to nam Allah odredi. jer je ~ovjek slab.'”718 Onaj ko je u ovo ~vrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to desilo sa Allahovom. kao {to smo vidjeli. d`. Pogotovo kad je u pitanju o~ajanje u Bo`iju milost: “Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. Zato ih se (takvih) ne bojte. On je Gospodar na{.a. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: “(Pravi) su vjernici samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. tako|er. jer mu u takvom stanju dolazi {ejtan sa spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu “slobodu” u u`ivanju na ovom svijetu.” 714 Gubljenje nade u Bo`iju milost je posebno zabranjeno grje{niku. nisu dozvoljeni. praznovjerja. Allah. idolatrija i sli~no. ne gubite nadu u Allahovu milost ! Allah }e sigurno sve grijehe oprostiti. Tada ~ovjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih vjerovanja. a spa{eni od zablude. zadovoljstvo se kao duhovna vrijednost posti`e i pove}ava duhovnom hranom. Allah svakom grje{niku poru~uje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje i dobra djela: “Reci: 'O robovi moji. U to se kroz primjere bogatih i siroma{nih uvijek mo`e uvjeriti. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo posti`e ~vrstom vjerom u Bo`ije odre|enje. Islam zato dokida sve strahove osim straha od Allaha. jer Allah. . A strahovanja u `ivotu je previ{e. a i sve drugo {to nam se desi.{. a ne tjelesnim u`ivanjima i materijalnim dobitima. uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na Svoju kaznu.

vjernik bi trebao da se okiti stidom.s. olak{ava posao i uljep{ava njegov ishod: Ka`e Allah.: “Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha. Allahov mir i spas bio nad njim')719 . d`.{. upitao za njegovu devu. d`. Ono ostalo su lo{i i pogre{ni koraci. a kod kr{}ana ljubav.{.s. zadovoljnim u~ini.. To pouzdanje ni u kom slu~aju nije ravnodu{nost niti prepu{tanje stihiji `ivota.. d`. A ~ovjek. jednom iz daljine do{ao je neki ashab.Islamsko znanje 295 d`. vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom.a.”725 “Ono {to je preostalo od govora pro{lih poslanika je: “Ako nema{ stida.{. ima mnogo vi{e mogu}nosti da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako u~ini nepravdu prema sebi ili drugome.{. s.” POUZDANJE U ALLAHA.v. . jedne od `ena Allahova Poslanika. onda se pouzdaj u Allaha... d`. a }ud ove vjere je stid.s. jer Poslanik veli: “Stid samo dobro donosi. Gospodarom.s. s. A Allahov Poslanik. rekao je da se u Allaha.a. Njih je. na`alost. a Njemu.v.v.zaslu`uje da ga Allah... d`. podrazumijeva potpuno prepu{tanje Njegovoj volji i odredbi.”724 Ispravni i korisni postupci su poznati i ograni~eni.. s..”722 Ka`e Resulullah.s. pa se onda pouzdati. On }e mu biti dovoljan. U islamu je ta posebnost mje{avina ljubavi i straha: Poslanik. Svome Poslaniku. r. pa je tako kod `idova izra`en strah ili bojazan. Allahovom Poslaniku..{. On bi vas opskrbljivao kao {to opskrbljuje ptice.s.a. ka`e: “A kada se odlu~i{. a vra}aju se (u svoje prebivali{te) site..v. s. jer tevekkulu treba prethoditi trud i rad. D@. a.osobito kad su vjerski propisi u pitanju.. s. a ti onda ~ini {ta ti je volja.{. naro~ito ako je previ{e slobodan.s. nesmotren i nepromi{ljen.a. mu na to re~e: “Sve`i je i pouzdaj se u Allaha!”721 Jako pouzdanje u Allaha.{: “Onome ko se u Allaha uzda. uzda da }e je na}i gdje je i ostavio..v. upu}ujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas.a. s.. vi{e.{. prvo se potruditi oko izbora najboljeg rje{enja. Kada ga je Resulullah.”726 Stid ne smije biti smetnja za ~injenje dobrih djela. kada je rekla: “O Allahov Poslani~e.. d`.[.”720 Dakle. rekao je: “Svaka vjera ima svoju }ud. Allah.{.”723 STID Svaka vjera ima svoju posebnost. d`. brz. Pouzdanje (tevekkul) u Allaha. Lijep primjer za to je slu~aj Ummu Seleme. Da bi se to rje|e doga|alo.a. za odvra}anje od ru`nih postupaka i za tra`enje znanja . one osvi}u gladne. d`.v.a.

296 Islamsko znanje Allah se zaista ne stidi istine. uistinu. da li `ena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje iza{la plodna teku}ina?” “Da.”733 Stoga.727 DARE@LJIVOST Islam nas podsti~e na dare`ljivost i u izobilju i u oskudici. a suprotno tome. Te osobine ~ovjek te{ko sputava. i koliko god imao imetka i bogatstva. jer je ona. Allah }e primiti pokajanje onoga ko se pokaje. Tako|er. dare`ljivost ga navodi na saosje}anje i brigu prema siroma{nim. Na te haoti~ne me|usobne odnose kao plodove gramzivosti. “I nastojte da zaslu`ite oprost Gospodara svoga i D`ennet prostran kao nebesa i Zemlja. pripremljen za one koji se Allaha boje.s. Na Sudnjem danu bit }e im o vratu obje{eno ono ~ime su {krtarili.ljudska usta mo`e samo zemlja napuniti.. ako vidi teku}inu nakon bu|enja”. on bi htio jo{ vi{e.”731 Dare`ljivost vjerniku poma`e da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vje~nu korist i ljepotu . pa u gomilanju bogatstva i dobiti ne}e ni pred ~im prezati. d`.ahiret i D`ennet u njemu.” 729 A ~estitost se opisuje davanjem iz onoga {to je najdra`e: “Ne}ete posti}i ~estitost i savr{enstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od onoga {to vam je najdra`e. uni{tila one prije vas i navela ih je da krv prolijevaju i da svetinje pogaze.”734 “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne tro{e ga na Allahovom putu . {krtost strogo zabranjuje: “Neka oni koji {krtare u onom {to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih. a neke oblike dijeljenja ~ini obaveznim. pa (reci mi). upozorava nas Poslanik: “^uvajte se gramzivosti.{. po`elio bi i tre}u .” 728 “I namaz obavljajte i zekat dajite. Tome svjedo~i i hadis: “Kada bi ~ovjek imao dolinu blaga. ni vrijednosti najbli`ih mu vi{e ne}e biti svete. za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici.”732 Ukoliko se ~ovjek ne bude borio protiv tog lo{eg svojstva.” 730 A Allahov Poslanik taj vrhunac dare`ljivosti uvrstava u potpunost imana: “Niko od vas ne}e potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to voli i sebi.”735 . Allah. ono }e nad njim nadvladati. to je zlo za njih.navijesti bolnu patnju. Kad se ova svojstva na|u kod vi{e ljudi. re~e Allahov Poslanik. udjeljuju. a. opasnosti i od {krtosti i pohlepe se uvijek naziru. a kada bi imao dvije doline. ne. za`elio bi i drugu. stvar neminovno vodi ka me|usobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne dobiti.

to je najbli`e bogobojaznosti. Allah o tome u Kur'anu veli: “Mi smo izaslanike Na{e s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali.{.”740 Brojni aspekti potvr|uju opasnost nepravde.odnosa prema Bogu.Islamsko znanje 297 PRA VEDNOST PRAVEDNOST O ovom plemenitom svojstvu.Dova se mazluma prima: “^uvajte se dove mazluma jer izme|u nje i Allaha.” 738 U svjedo~enju: “O vjernici.” 736 Pravednost je obavezna u svemu! U govoru: “I kad govorite pravedni budite.”741 .”742 . da pravi~no sudite. bio on bogat ili siroma{an. budite uvijek pravedni. A ako ne bude imao dobrih djela. d`. O tome nam svjedo~i i hadis: “Ko bude u~inio nepravdu nekome od svoje bra}e neka se s njim izmiri i od njega oprosta zatra`i. svjedo~e}i Allaha radi. oprost uvjet je oprost mazluma. Za Allahov.. dovoljno govori ~injenica da njeno ostvarenje i sprovo|enje me|u ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja objava.: ~injenje zuluma (nepravde) koje predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa . d`. kao npr. a ukoliko mazlum ne oprosti. nema zapreke.. jer njegovo pravo nije ispo{tovano. ~ija vrijednost dose`e gigantske dimenzije. pa makar se i srodnika ticalo. jer (na ahiretu) ne}e biti ni dinara ni dirhema. nego }e se dugovi podmirivati svojim dobrim djelima.” 737 U presudi: “I kad ljudima sudite. onda }e zalim (onaj koji je po~inio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. i odnosa prema onome kome je nepravda u~injena (mazlum).”743 . jer se kr{e Njegove zabrane. pa makar to bilo i na va{u {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka. uzet }e se grijesi njegovog o{te}enog brata pa }e se pridodavati njegovim. nikako ne navede da nepravedni budete ! Pravedni budite.{.Kazna za nasilje dolazi jo{ na ovome svijetu: “Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na ovome svijetu: nasilje i neposlu{nost roditeljima. da bi ljudi pravedno postupali. ta Allah je pre~i !” 739 ^ak i prema onima koje mrzimo: “Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite.

a nekad ne postim. i `ivim bra~nim `ivotom. d`. s. jer }e se za obavezu. i klanjam i spavam. kada govori .. u Kur'anu. ^uvajte se la`i. jer mu je u obavezu stavljeno ispunjenje obe}anja i ukazanog povjerenja.{... Allah. Pa ko se udalji od mog sunneta (na~ina `ivota i rada) taj ne pripada meni.s. d`. Allahov Poslani~e'.s. a onda se uspravi i re~e: '. ja sam pobo`niji i strahopo{tovanja ve}eg od vas. odgovarati. zaista..s. bit }e upisan kod Allaha iskrenim. ka`e: “I ispunjavajte obavezu (obe}anje). To je i nu`no svojstvo za zdrave me|uljudske odnose.. kada obe}a . taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga se ne pro|e: kada mu se ne{to povjeri ..”748 Nedostatak ova dva plemenita svojstva Resulullah. On ne trpi ni ono {to je ispod niti ono {to je iznad toga . i kada raspravlja . Islam zato nare|uje istinu.s.iznevjeri.{. jer istina vodi ~estitosti.”747 Allahov Poslanik..v. d`. a ko bude imao neko od njih.” 746A prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: “O vjernici.298 Islamsko znanje ISKRENOST I POVJERENJE Stupanj iskrenosti mjerilo je ~vrsto}e i ja~ine li~nosti. O zabrani isposni{tva Muhammed.. a. Poslanik. i la` i la`no svjedo~enje. Poslanik nastavi: '[irk. rekao je: “Ko nas bude varao taj nam ne pripada. jer kako poslu{ati onoga u ~ije se rije~i sumnja da li su istina ili la`. a nekad postim. veli: “Tako mi Allaha.la`e. a ~estitost vodi ka D`ennetu. ne uskra}ujte sebi lijepe . jer kakva bi to zajednica bila i kakav bi se zajedni~ki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u druge. Islamsko dru{tvo mora biti sazdano na povjerenju i ~isto od nepovjerenja.a..' i to je vi{e puta ponovio.v.v. s. ^ovjek koji ima sklonosti prema la`i bit }e upisan kod Allaha kao la`ljivac. s.nema isposni{tva a ni pretjerivanja u islamu. reko{e ashabi.”745 Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u me|uljudskim odnosima.”750 A Allah. i ~ovjek koji te`i ka iskrenosti.da.{. veli: “Dr`ite se istine.a.. a grijeh vodi u vatru. neposlu{nost roditeljima'.v.ne ispuni.a. ka`e: “O vjernici.pretjeruje.s.. o tome ka`e: '”Ho}ete li da vas obavijestim o najte`im grijesima?'” 'Da. jer la` vodi grijehu. Poslanik.. Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno me|usobno povjerenje ne pronevjeravajte. s.a.”744 La` je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe.”749 UMJERENOST Put obo`avanja Allaha. azimu{'anu. svrstao je u znakove licemjerstva: “Ko bude imao (ova) ~etiri svojstva taj je potpuni munafik. i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine.

ne voli one koji pretjeruju. ali ne rasipaj.”760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha. i siromahu. zaista.”757 Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede.{.oni je u~ini{e. Vje~nosti Gospodara njegova. jer se onako slab i sitan oholi i umi{lja pred Onim Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. govori nam i sljede}i ajet: “Ko bude htio veli~inu.. Allah. osim Iblisa.. Takav se neumjesno i drsko odnosi prema svome Gospodaru..{. d`.. zabrana pretjerivanja: “. Allah. ali ne pretjerujte.{.s. a prolaznosti svega ostalog.. slijedi od Allaha. isti~e i zabranu pretjerivanja u jelu i pi}u: “Jedite i pijte.Uzvi{enosti.” 756Oholost je Iblisa navela na odbijanje pokornosti-grije{enje prema svome Gospodaru: “A kada rekosmo melekima: 'U~inite sed`du Ademu!' .” 761 . poni`enjem ka`njava ohole. d`. Allah..”759 Kao {to Allah. u ovom istom ajetu. nakon {to je zabranjen asketizam. i putniku-namjerniku.” 758 O opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljede}i hadis: “Ne}e u}i u D`ennet onaj koji u svom srcu nosi imalo oholosti. Allah }e mu ugled pove}ati. pa u Allaha je sva veli~ina.”752 Allah.v. tra`iti. upozorio je da se tako mogu poistovijetiti sa {ejtanovom bra}om: “Daj bli`njem svome pravo njegovo. d`. Allah.”755 SKROMNOST Skromnost i poniznost vjernika jeste posljedica njegovog priznanja Veli~ine. ka`e: “^uvaj se rasko{nog `ivota.Islamsko znanje 299 stvari koje vam je Allah dozvolio”751. Vjerovjesnik je rekao: “Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan. Ja }u ga kazniti. uistinu.{. jer nisu od (iskrenih) Allahovih robova oni koji rasko{no `ive. Resulullah. d`. Oholost i umi{ljenost jesu osobine onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio..{.”754 O pretjerivanju op}enito. d`.. s. samo ne prelazite mjeru. pa ko Mi se suprostavi (oholo{}u i ponosom).”753 One koji u davanju sadake pretjeruju. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik.a.kudsiju: “Uzvi{enost je moje svojstvo. tako On ugled podi`e skromnim robovima Svojim. Takvi i zaslu`uju kaznu od Allaha najavljenu u hadisi . d`. najavljuje: “Uistinu }e oni koji iz oholosti ne}e da Me obo`avaju i da Mi robuju u}i u D`ehennem poni`eni.. a i veli~anstvenost je Moje svojstvo. ne voli one koji pretjeruju. jer su rasipnici bra}a {ejtanima.{. a zatim.

Resulullah.a. stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima u D`ennetu sastao. i Njegov Poslanik budu dra`i od svega. blud.s. nas na opra{tanje podsti~e Svojim oprostom i nagradom: “. Svi muslimani su du`ni boriti se protiv novotarija koje {tete ja~anju me|usobnih odnosa. s.a. makar oni bili o~evi njihovi. mr`nja je nedoli~no i {tetno svojstvo. ubistvo itd. rekao je: “Uka`i milost onima {to su na Zemlji.v. Ponukani nekom svojom slabo{}u nekad to ~ine namjerno. s. s. Ona zamra~uje um i donosi .”765 LJUBA V LJUBAV Me|usobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja najvi{e djeluju na ja~anje i u~vr{}ivanje njihovog zajedni{tva. Allah.s. a ne smijemo nikako zbog toga {iriti netrpeljivost i razdor me|u muslimanima. a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju.”763 Pra{tanje ne smije biti za sve i mora imati svoje granice.{... jer.. d`. Pra{tanje i iskazivanje samilosti prema drugima je posebno bitan ~inilac sa svim njegovim vrijednostima.”766 Vjernik }e biti na drugom svijetu sa onim koga voli. neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?” 762“…a onoga koji oprosti i izmiri se Allah }e nagraditi. pa }e ti se smilovati Onaj {to je na nebu. ni njemu milost ne}e biti ukazana.. d`.v. Ali islam nam skre}e pa`nju da trebamo biti milostivi ne samo zbog pa`nje prema drugima ve} i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala.{. iako Allah voli pra{tanje.: kra|a. da brata muslimana voli samo u ime Allaha. jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi me|u njima.. Islam poru~uje vjernicima da pra{taju jedni drugima...300 Islamsko znanje PRA[T ANJE I SAMILOST PRA[TANJE U me|usobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu. d`. ili sinovi njihovi. taj }e na}i slast imana: da mu Allah.{..s.”764 “Ko nije milostiv. On je propisao kazne za neke velike grijehe kao npr. o tome je rekao sljede}e: “Kod koga se na|u tri svojstva.. Ta ljubav treba biti ~ista i treba joj prethoditi ljubav prema Allahu. ili ro|aci njihovi. ka`e: “Ne}e{ na}i naroda koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje. d`. i Njegovom Poslaniku.{. Allahov Poslanik. u skladu s hadisom: “Svako }e biti (na ahiretu) s onim koga je volio”767.a. ili bra}a njihova.” 768 Suprotna ljubavi. a nekad i nenamjerno. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i nau~noj metodologiji ne smiju smetati muslimanu.v. O tome Allah. da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao {to mrzi da bude ba~en u vatru.

” Islam ovu boljku lije~i tra`e}i od vjernika da vole drugom ono {to vole sebi. O {tetnosti zavisti dovoljno govori sljede}i hadis: “^uvajte se zavisti. a vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vi{e nego sebi.Islamsko znanje 301 negativne posljedice: nasilje..{. d`. ne prezaju}i ponekad ni od ~ega da bi ostvario svoje namjere. davao u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman. ono {to On mrzi . d`. oholost. uistinu. oni pra{taju.a.”771 Allah. mr`nja i sli~no.{.. jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. nepravdu. a mnogo je ja~eg intenziteta. Poslanik o tome ka`e: “Ne mrzite se.”769 Od vjernika se.i vi{e vole njima nego sebi. i srd`ba opija razum i donosi nepromi{ljenje postupke i ne`eljene posljedice..s. voli blagost u svemu. jer zavist uni{tava dobra djela kao {to vatra uni{tava drva.samo takva mr`nja nam je dozvoljena. a kada ih ko rasrdi. Primjer toga imamo u osje}anjima ensarija prema muhad`irima.” 776 . mrzio u ime Allaha. oni pra{taju.”774 ZA VIST ZAVIST Zavist je jedno od najopasnijih svojstava.”770 SRD@BA Sli~no mr`nji. opisuju}i one za koje je On namijenio ono {to je bolje i trajnije: “. jer u hadisu stoji: “Allah. Zato ovo {tetno svojstvo uveliko nadma{uje ostala. u skladu s Poslanikovim. {to se i u Kur'anu spominje: “. Takav planski i sistematski nastoji dokinuti presti`e oko sebe.{.. Istinski vjernici udaljuju se od ovog svojstva i kad ih neko rasrdi. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice. Allahov Poslanik. d`. mada se naj~e{}e nalazi uz mnoge od njih kao: la`. tra`i da mrzi u ime Allaha. podvala. s. ve} je jak ko sobom u srd`bi vlada...s. rekao je. a. rije~ima: “Ko bude volio u ime Allaha. d`.. me|utim. nas surom Felek podsti~e da Mu se utje~emo”od zla zavidnika kada zavidi. mada im je i samima potrebno. ne zavidite jedni drugima i ne okre}ite le|a jedan drugome..”773 “Onaj ko bude pa`ljiv.v. rekao je: “Nije sna`an onaj ko je dobar hrva~. samo {to srd`ba kra}e traje. prekora~enje dozvoljenog i razumnog.{.”775 Allah. Islam je zato kao opasno svojstvo ozna~ava i zabranjuje. blag i nje`an. Allah.. sa~uvat }e ga od Vatre.” 772 Vjernici srd`bu zamjenjuju blagim i finim postupcima.

” 780 “Slijedite ono {to vam se od Gospodara va{eg objavljuje.s.{. d`.{. a u tome je mnogo toga pogubnog za njega. one. ukazuje nam da trebamo raditi ono {to je korisno i da pritom trebamo pomo} od Allaha. a besposli~arenje mu nikako ne pripada. a nemojte slijediti druge mimo Njega. s.s.”781 Vjerniku se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na na~in koji je odredio. objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: “A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre|enim. ^ovjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti {tetne i lo{e. posebno ih isti~emo.. U svakom slu~aju.. islam o{tro isti~e zabranu slije|enja prohtjeva i strasti: “Zato ne slijedite strasti. s.v.302 Islamsko znanje UDOVOLJA VANJE PROHTJEVIMA UDOVOLJAV Vjerniku se u islamu skre}e pa`nja na {tetnost udovoljavanja svojim prohtjevima. kad joj udovolji na dozvoljen na~in.”786 . zaslu`uje nagradu. ali.a. U skladu s hadisom: “Ja uistinu prezirem ~ovjeka koji nije ni u dunjalu~kom niti u ahiretskom poslu”783 Allah nas na vi{e mjesta podsti~e na rad i aktivnost: “I reci: 'Trudite se ! Allah }e trud va{ vidjeti. a i Poslanik Njegov. zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju.'” 784 “…i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi i da }e se trud njegov sigurno iskazati. i vjernici. {to smo vidjeli iz gornjih ajeta. tra`ite.v. d`. tako|er. kako ne biste bili nepravedni!” 777 “…i ne povodi se za stra{}u da te ne odvede s Allahovog puta. jer ga oni vuku ka onome {to izgleda ugodno i lijepo.”779 Umjesto prohtjeva vjernici trebaju slijediti ono {to je Allah. izazivaju nered i haos na ovom svijetu: “Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi. ka`e: “[ta mislite kad bi (~ovjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen na~in.. O tome Poslanik. bi li zaslu`io kaznu?! Tako isto.”782 LIJENOST I DANGUBLJENJE Ove su poku|ene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima. tra`iti: “Svoja nastojanja usmjerite prema onome {to je korisno i pomo} od Allaha. sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom {to je na njima.”785 A Poslanik.. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu i korisnom djelovanju. Tako se ~ovjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima. d`. s obzirom da su ~este i posve {tetne.{. ali samo da bi ostvario druge ve}e dunjalu~ke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima.” 778 Osim {to strasti vode ka nepravdi i zabludi.a..

d`. D@. uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva. d`. a oblast koju obuhvata je obimna. U adabe prema Allahu. ADABI PREMA ALLAHU. na gubitku.{.adabi prema drugima. D@. odgovorio: . tada je. s. ne pripisuju}i Mu druga niti pomaga~a. edeb je islamski bonton. i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje.. jer edeb prema sebi i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu. . Preciznije re~eno..788 Dio tih adaba navesti }emo ovdje razvrstav{i ih u tri skupine: . rije~ima: “I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obo`avate. posve sigurno.a.{.v.da samo Njega obo`avamo.{.{. d`. Ili. ~ovjek koji je svoj odnos prema Allahu.~ovjek je.{. kada je bio upitan koji je najve}i grijeh..” 787 EDEB (ADABI) Kao {to je ve} re~eno. d`.[. nekoga ravnim ~ini. osim onih koji vjeruju i dobra djela ~ine. najupe~atljiviju sliku o {tetnosti besposli~arenja nalazimo u suri El-Asr: “Tako Mi vremena .. pak.. I ODREDBAMA GAJBA ADABI PREMA ALLAHU. edeb je skup propisa u pona{anju vjernika izra`enih kroz njegov vanjski `ivot.Islamsko znanje 303 I na kraju. nare|eno. . ili. ni u krupnim ni u sitnim postupcima. jer je Poslanik. jer ukazuje vjerniku na ono {to mu je dozvoljeno i zabranjeno.s. i koji jedni drugima istinu preporu~uju. d`.. temeljno uti~e na sve ostalo. spada: .[. doista.{.upoznaje ga sa li~nim pravima i obavezama i pravima i obavezama prema drugima. jednostavno re~eno. uradio je najve}i grijeh. d`. u skladu s Allahovim. preporu~eno ili poku|eno.adabi prema Allahu.{. d`. Ovo je poglavlje adaba najva`niji segment ~ovjekova `ivota. i odredbama gajba..”789 Onaj ko Allahu.adabi prema sebi. postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom. jer odnos ~ovjeka prema Allahu..

veli~aju}i Ga i zahvaljuju}i Mu na Njegovim blagodatima. Allaha ~esto spominjite.pa neka umanji ili uve}a. onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe.”799 . sva unutra{nja osje}anja trebamo Njemu posvetiti onako kako to dolikuje Allahovim.da u sebi izgra|ujemo ljubav prema Njemu.793 . taj je o~ito skrenuo s pravog puta”791. u skladu s brojnim hadisima: “Uistinu Allah.da Mu se pokoravamo u svemu {to nam je u `ivotu propisao. d`. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a. . blagosiljaju onog ko ljude pou~ava dobru.{. u skladu s rije~ima na{eg Gospodara: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede. niti unositi kipove. i Njegovi meleki blagosiljaju prednje safove. jer. ~ak i mrav u svome leglu i riba u moru.. . melekima neugodnost ~ini ono {to je i ljudima neugodno”796.~initi lijepa i dobra djela poput podu~avanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima (redovima) jer meleki blagosiljaju takve.”797 “Uistinu Allah.izbjegavati sve neugodne stvari op}enito.{.{. Ukratko. d`. u skladu s hadisom: “Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi na{em mesd`idu. niti uvoditi psa. iskrenim i odanim robovima. .. da Mu ne budemo neposlu{ni i da nam od Njegove naredbe ni{ta ne bude pre~e.i Njegovi meleki.u ku}i ne dr`ati istaknutu sliku `ivog bi}a. u skladu s hadisom: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj je pas ili slika”794.. da se nadamo Njegovoj milosti a da strahujemo od Njegove kazne. jer nam to na{ Gospodar zapovijeda: “O vjernici. a On (Allah) te stvorio”790.”798 “Svakoga ko na mene donese salavat. meleki }e blagosiljati onoliko dugo koliko on taj salavat donosi . a u drugom rivajetu (predanju) spominje se i kip795. jer to uznemirava meleke. ADABI PREMA MELEKIMA I OST ALIM NEVIDLJIVIM BI]IMA OSTALIM ADABI PREMA MELEKIMA Adabi su sljede}i: . da se u Njega uzdamo i da svoje te`nje i molbe Njemu usmjeravamo. d`. i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati”. i ujutro i nave~er Ga veli~ajte !”792 “Sje}ajte se vi Mene i Ja }u se vas sjetiti.304 Islamsko znanje “Da Allahu suparnika pripisuje{. uistinu. .da Ga se ~esto sje}amo i da Ga spominjemo (zikir ~inimo) na propisani na~in.

u Allaha se uzdam.’)..s.. jer se tad {ejtani {ire. .a.sje}anjem i spominjanjem Allaha. osim sa Allahom. s. a. op}enito: “Oni koji se Allaha boje. Takvih je primjera mnogo. ~im ih sablazan {ejtanska dodirne. onda ih pustite..{. On uistinu sve ~uje i zna” 800. tada {ejtan rekne svojima: 'Nemate ovdje konaka ni ve~ere!' Ako spomene Allaha pri ulasku.{.u~enjem: “Eu'zu billahi mine{-{ejtanir-rad`im” (“Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana”).” A po jednom drugom tuma~enju hadisa zna~enje glasi: “Utje~em Ti se od mu{kih i `enskih d`ina. ti potra`i uto~i{te kod Allaha.’803 ‘Zaista je ovaj otvor (zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju d`ini i {ejtani. i od njega {ejtan uzmakne. i odjednom do|u sebi. a kad pro|e sahat no}i. i zatvorite .posebni postupci i poseban zikr vezan za odre|ene prilike. a to se ispoljava na vi{e na~ina: . ali nemate konaka.”801 A Poslanik. pri izlasku iz svoje ku}e. d`. veli: “Kada nastupi predve~erje (kada omrknete). njemu se rekne: ‘Upu}en si. pri ulasku u mesd`id rekao bi: “Eu'zu billahil azimi ve bived`hihil kerimi ve bisultanihil kadimi mine{-{ejtanirrad`im” (“Utje~em se Uzvi{enom Allahu i Njegovom plemenitom licu i Njegovoj iskonskoj mo}i od prokletog {ejtana”). a ne spomene prilikom uzimanja hrane. pa kada neko od vas po|e u zahod neka rekne: ‘Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais’ (‘Moj Allahu. za{ti}en i sa~uvan. onda {ejtan svojima ka`e: 'Imate ovdje i konak i ve~eru'”802. I kada to ka`e..{. {ejtan izjavi: “Sa~uvan je od mene u preostalom dijelu dana.s. nema nikakve mo}i niti snage. d`. d`. U tome se u Kur'anu govori na vi{e mjesta: “A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede. a. od njih. tada im ka`e: 'Dobili ste ve~eru. za{ti}en si i sa~uvan si!’.Islamsko znanje 305 ADABI PREMA [EJT ANIMA I D@INIMA [EJTANIMA Pona{anje prema {ejtanima i lo{im d`inima sastoji se od tra`enja za{tite kod Allaha. a neki od njih su navedeni u sljede}im hadisima: “Ko. zadr`ite svoju djecu (u ku}i).”805 A u drugom hadisu Resulullah. utje~em Ti se od pokvarenosti i prljav{tine’).”804 Poslanik.' A ako pri ulasku ne spomene Allahovo ime. veli: “Kada ~ovjek u|e u svoj stan i spomene Allahovo ime pri ulasku. a onda jedan drugom ka`u: ‘Zar mo`e{ ne{to ~ovjeku koji je upu}en.s. . sjete se (Allaha i Njegovih odredbi). ka`e: ‘Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete illa billah’ (‘U ime Allaha. i to isto uradi pri uzimanju hrane.v..

”814 “U~ite Kur'an jer. Allah. veli: “Ko prou~i jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat }e nagradu. kosa i sli~no. podu~ava Kur'anu. s. a {ejtan je nevjernik u svoga Gospodara. a onda druge.{. Ja ne ka`em da je “elif lam-mim” harf. ne otvara zatvorena vrata.makar da ne{to preko njih stavite. . veli: “Jedna postelja je za ~ovjeka.v. d`. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali. . jedna je za gosta. uistinu..”810 ADABI PREMA KUR'ANU Adabi prema Kur'anu su: . u skladu s hadisom: “Najbolji me|u vama jesu oni koji se podu~e Kur'anu.uzeti Kur'an za uputstvo u `ivotu i mjerilo za istinu i la`.” 813 A Poslanik. govor koji rastavlja (istinu od neistine). zaista.. rasipnici su {ejtanska bra}a..v.s.306 Islamsko znanje vrata spominju}i Bo`ije ime.” 808 A Allahov Poslanik. a ~etvrta je za {ejtana. Ova Knjiga.”809 U drugom hadisu stoji: “Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer {ejtan jede i pije lijevom rukom. nego: 'elif' je harf. a zatim Kur'anu druge podu~avaju”. da razmi{lja o njegovom zna~enju.da sebe. i zave`ite mje{ine (za vodu ili mlijeko) spominju}i Bo`ije ime. i pokrijte posu|e spominju}i Bo`ije ime .. opisuje: “Elif lam-mim. a nagrada se deseterostruko uve}ava. jer ga takvim Allah. u koju nema nikakve sumnje. jer se prenosi da je Poslanik opsihiren na ~e{lju i kosi807. i ugasite svjetiljke. }e on do}i kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je u~io. lakrdija nikakva on nije” 812.”806 Osim toga treba pripaziti gdje se odla`u nokti. jer Allah ka`e: “Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je.s. jedna za njegovu `enu. s. veli: “. 'lam' je harf i 'mim' je harf..a..da ~esto u~i Kur'an i kad ga u~i. uistinu. d`. jer {ejtan.{.” 811 “Kur'an je. .”815 .i ne rasipaj rasipni~ki. da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili. doista.a.ostaviti se onoga {to je svojstveno {ejtanu kao rasipni{tvo i jedenje lijevom rukom.

O vjernici. . s. Adabi prema Allahovom Poslaniku.” 819 A Poslanik. S.slijediti ga. i Njegov Poslanik. V. predznaci Sudnjeg dana te najte`e isku{enje. obavje{tavaju nas o doga|ajima u budu}nosti kao: kaburski `ivot poslije smrti. Allah na njega za to (djelo) donese deset salavata (blagoslovi ga). d`. jer ih je zaista Allah poslao kao {to je i mene poslao. d`..{.s. a zatim onaj koga Allah.” 825 Proricanje i naga|anje budu}nosti je strogo zabranjeno. s. ka`e: “A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslu{ni budite da bi vam se milost ukazala.a. od Svojih poslanika obavijesti: “On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome.Islamsko znanje 307 ADABI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU.v.a. u Kur'anu ka`e: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika. pojava Ded`ala.{. s... a on ne donese salavat na mene. A.”820 “[krtac je onaj kod koga se spomene moje ime.{. s. i koji ~esto Allaha spominje”817. Allah..v. za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu. svih ljudi pa i od njega samog”818..s.”823 ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU Allah.ljubav i po{tovanje prema Resulullahu iskazivati dono{enjem salavata na njega. jer Allah. koji poznaje samo Allah.da nam Resulullah bude dra`i od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: “Ni jedan od vas ne}e (potpuno) vjerovati dok mu ne budem dra`i od njegovog imetka. osim onome koga On za Poslanika odabere. djece.{.. V . .a.{. S. veli: “Ko na mene donese salavat. patnje ili u`ici u njemu. d`.s. a Allahov Poslanik. d`.”816 “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. ljepote D`enneta i strahote D`ehennema i drugo. . su: .a.”821 Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rije~ima: “alejhisselam” jer je tako u Kur'anu zabilje`eno822. Ovo i drugi vidovi kazivanja jesu dio gajba824..v.s.. blagosiljajte ga i vi i {aljite mu pozdrav (selamom).. rekao je: “Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike.v. pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u `ivotu. d`.

u skladu s rije~ima Allaha.308 Islamsko znanje kao i slu{anje i vjerovanje u predskazivanja vra~ara.” Prema doga|ajima u budu}nosti vjernik se odnosi tako {to }e Allahu. kada ga obuzme strah ili se na|e u opasnosti. U takvim i sli~nim situacijama od edeba je i sljede}e: .” 826 A Resulullah.. jer Allah u Kur'anu ka`e: “. tuguje. treba..s. ne prima mu se namaz ~etrdeset dana. kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari. . gatara. d`. s. ka`e: “A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na{. isku{enja `ivota i smrti i od zla Ded`ala... podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu. na {to razli~ito reaguje: raduje se. koju mu je njegov Gospodar odredio. `ali. treba da ih se pri~uvate!' . s. kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas. ili re}i: “Hasbijellahu ve ni'mel vekil.”). d`.{.. nada.. pouzdavaju}i se u Allaha. treba kazati: “In {a'allah” (“Ako Bog da”).” (“Meni je dovoljan Allah i On je divan za{titnik.” 827 Allahov Poslanik.ne dodav{i: ‘Ako Bog da!' 829”. vino. patnje u kaburu. d`. zato se toga klonite. upu}ivati dove za lijep ishod i za{titu od isku{enja. da biste ono {to `elite postigli.{.: “I nikako za bilo {ta ne recite: 'Uradit }u to sigurno sutra !' . d`.v. d`. pa su rekli: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On za{titnik!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima .. iznena|uje. {ejtanovo djelo.kada se ne~emu iznenadi trba re}i: “Subhanallah”. itd. veli: “Kada neko od vas zavr{ava posljednje sjedenje (u namazu) neka Allaha. zamoli za za{titu od ~etvero: patnje u D`ehennemu.a. Allah o tome ka`e: “O vjernici.A Allah brzo svi|a ra~une. Allah.{.a..{.to u~vrstilo vjerovanje.v. i sa~uvaj nas patnje u ognju!' Njih ~eka nagrada koju su zaslu`ili! .”828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: “Allahumme inni euzu bike min azabi d`ehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja vel memati ve min {erri fitnetil mesihid-ded`d`al.{. veli: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to ka`e. razo~arava.s.kada ~ovjek govori o ne~emu {to }e uraditi ili {to }e se dogoditi u budu}nosti.one kojima je. kazati: “La ilahe illellah”830. horoskopa ili ~itanje iz find`ana. graha i sl. vjernik prolazi kroz razne situacije.” ADABI PREMA KADAU I KADERU (BO@IJEM ODRE\ENJU) Pro`ivljavaju}i sudbinu.

kada ga kakva nesre}a ili kakvo isku{enje pogodi.833 Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom doga|aju jer bi Poslanik. . a. jer je tako od Boga propisano: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. ako ga ne{to obraduje ili prijatno iznenadi. hvalisavce”836. ve} reci: ‘Kadderellahu ve ma {a'e fe'ale’ (‘Bog je odredio i u~inio ono {to je htio’). ako ostvari ne{to {to je `elio ili mu se dogodi o~ekivani hajr. prije {to je damo. a. uistinu. a koja nije.da iz gre{aka i nesre}a u `ivotu uzima pouku bez prevelikog `aljenja.. vratiti”).s. lahko . da ka`e: “Inna lillahi ve inna ilejhi rad`i'un” (“Mi.s. da se zahvali Allahu onako kako je to i Poslanik. one koji.lezi bini'metihi tetimmus . u skladu s kur'anskom preporukom: “A ti obraduj strpljive. ka`u: 'Mi smo Allahovi i mi }emo se zaista Njemu vratiti!' Nad njima je blagoslov Gospodara njihova i milost. zaista. . mo} je samo u Allaha')” 832.’” 837 .to je Allahu. d`.. bilo bi tako i tako'. i da se previ{e ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti.niti da. s. Allahu pripadamo i Njemu }emo se. oni su na pravom putu. nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan” 831.v. rekao: “Elhamdulillahil . u skladu s hadisom: “A ako te ne{to pogodi (zadesi). zapisana u Knjizi .da ne biste tugovali za onim {to vam je promaklo. A Allah ne voli nikakve razmetljivce. a i da se ne biste previ{e radovali onome {to vam On dadne. kada bi mu se dogodilo ne{to {to bi ga ra`alostilo. a prenosi se da bi Resulullah. ^ijom blagodati se upotpunjuju dobra djela”). kad si u vrt svoj u{ao..s. jer uistinu ono ‘da’ otvara {ejtanova vrata. radio.{. rekao: “Ma {a Allah la kuvvete illa billah ('Onako je kako Allah ho}e i odredi.Islamsko znanje 309 i obiljem. rekao: “Elhamdulillahi ala kulli hal” (“Hvala Allahu. kada bi se ostvarilo ne{to {to ga raduje. uistinu. za svako stanje”)834.salihatu” (“Hvala Allahu.a. ti ne reci: 'Da sam uradio to. ponavlja: 'da sam…' ili 'da je bilo…'. `ale}i za onim {to ga je pro{lo. .” 835. kad ih kakva nevolja zadesi.. treba re}i: “Allahu ekber” ili kazati: “Ma {a Allahu la kuvvete illa billah” u skladu s kur'anskom preporukom: “A za{to nisi.

Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno pona{ati .”839 Ovdje se pod ja~inom podrazumijeva.onako kako to od njega njegov Gospodar tra`i.voditi ra~una o odgoju du{e i njenom ~i{}enju. od adaba je: .v.a. d`. i neka svaka du{a (~ovjek) gleda {ta je za sutra (Sudnji dan) pripremila. . razum.spre~avati du{u od niskih poriva. jednom je ashabu rekao: “Jesam li ta~no obavije{ten da ti posti{ preko dana.310 Islamsko znanje ADABI PREMA SEBI Vjernik treba imati na umu da je sve ono {to on na ovome svijetu posjeduje dar od njegova Gospodara .pa ~ak i on sam.u prou~avanju i tra`enju islamskog znanja provesti cijeli `ivot.. jer Allah. D`ennet }e boravi{te biti sigurno”841. pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini . posti i odmaraj od posta. jer Allah. .{. Allah. u skladu s Allahovim rije~ima: “Obuzdaj svoju du{u (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e” 842. u skladu s ajetom: “A onome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i du{u od prohtjeva uzdr`ao. ali isto tako i u tijelu i intelektu (razumu). .{.. i prema svojim o~ima. veli: “... ka`e: “O vjernici. i prema svojoj `eni. Kada je u pitanju du{a.. a no} u nafila .. Allaha se bojte. Koji mu je sve to dao na raspolaganje. jer i prema svome tijelu ima{ obavezu. . a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!”840. udahnuo u njega du{u. d`. vjernik.svoditi ra~une sam sa sobom za u~injena (i neu~injena) djela. jer nas Allah . s. spavaj i klanjaj (dobrovoljne namaze). Allahov Poslani~e.”838 A u drugom hadisu Poslanik veli: “Jak je vjernik bolji i Allahu dra`i od slabog vjernika.{. ja~ina u imanu. prije svega.i (tako Mi) du{e i Onoga Koji je stvori.. d`. sva svoja stremljenja treba usmjeriti ka njihovom pobolj{anju i ja~anju..da se u odgoju du{e poma`e dru`enjem sa ~estitim ljudima. kada je u pitanju du{a. darovao mu je tijelo.” “Ne ~ini tako. a u obojici je dobro.s.namazu provodi{? “Jesi. u skladu s hadisom: “Tra`enje znanja jeste obaveza svakom muslimanu”844.” 843 A kada je u pitanju razum.tra`enje islamskog znanja {to treba uzeti kao obavezu. Stoga.uspio je onaj ko je o~isti. razum i tijelo. Allahov Poslanik. te biti svjestan odgovornosti za nju. od adaba je: .

.s. d`.odr`avati ~isto}u tijela. molio bi: “Allahumme inni es'eluke ‘ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!” (“Moj Allahu. izdr`ljivosti i upra`njavati borila~ke vje{tine.. s. uistinu.Islamsko znanje 311 podsti~e na pove}anje znanja: “. d`.. u skladu s ajetom: “I jedite i pijte.{.a. s.s.i reci: “Gospodaru moj. niti da pretjeruje.a. rekao je u dovi: “Allahu moj. naredio bih im upotrebu misvaka (~etkice za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza”853.{.tra`iti samo ono znanje koje je korisno. ka`e: “Uistinu je Allah lijep i voli ljepotu. . lije~iti se i ne pri~injavati sebi {tetu.”855 “Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sune}enje (obrezivanje).”858 ADABI PREMA DRUGIMA Ve} je spomenuto da je odnos prema Allahu. d`. (zikr) besposlica je. Poslanik je rekao: “Ga|ajte. u skladu s hadisima: “Sve {to nije od sje}anja na Allaha.. ni sebi ni drugome!”848 “Lije~ite se.v.. . podu~avanje plivanju .s. d`.da sebi ne uskra}uje u jelu. Allah. Naime. samo ne pretjerujte. va{ otac je bio baca~ luka i strijele. potkra}ivanje noktiju i podrezivanje brkova”856.. Bitno je dodati da du`nosti prema drugima ne zaostaju puno za du`nostima u prethodno navedenom odnosu. rekao: “Nema nano{enja {tete. Allah.{. . posebno ako na to gledamo sa stajali{ta po~injenih gre{aka u tim odnosima i njihovog opra{tanja. osim ~etiri stvari: vje`banje jahanja na konju.”852 “Da se ne bojim da }u opteretiti svoj ummet.. mjerilo ostalih odnosa i da je od temeljnog zna~aja. s..s.. ne voli one koji pretjeruju”850.s.a..a. jer je Allahov Poslanik.starosti i smrti”849.”857 Prolaze}i kraj grupe koja se takmi~ila u bacanju luka i strijele. utje~em ti se od znanja koje nije plodonosno. voditi ra~una o kondiciji.v. odstranjivanje dla~ica sa stidnog mjesta i ispod pazuha. veli: “^isto}a je pola vjere.v. On. Resulullah. lijepo se obucite kad ho}ete da klanjate namaz!” 854 A Allahov Poslanik. .{.v...”846 A u drugoj dovi. a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti . sinovi Ismailovi.voditi ra~una o lijepom izgledu: “O sinovi Ademovi. Poslanik. s.a. s.. Ti znanje moje pro{iri” 845. jer Allah nije stvorio ni jednu bolest. od adaba je: brinuti o zdravlju. poru~uje nam da je milostiv i da .v. molim te da mi da{ plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) opskrbu!”)847 A kada je u pitanju tijelo. ka`e: “I haljine svoje o~isti!” 851 A Poslanik.

i ne podvikni na njih.. dr`at }emo se redosljeda koji odgovara njihovom stupnju va`nosti i ja~ine. na {to nas Allahov Poslanik.”859 Ovaj hadis je i vi{e nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim oprezni. Upoznavaju}i se sa adabima razli~itih odnosa. nego }e se dugovanja podmirivati dobrim djelima. Najva`nije je da u oba ova odnosa nema tre}eg.v.. s. d`.312 Islamsko znanje pra{ta onom ko se pokaje. poslije Allaha. A ko ne bude imao dobrih djela. ako se pokajemo za po~injene grijehe. d`.{. upozorava: “Ko bude svome bratu nepravdu po~inio.a. [to se ti~e odnosa prema samom sebi.860 ^estitost i dobro~instvo prema roditeljima jeste strogi farz: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. vjerniku najpre~i..upitao je Resulullah.prema nekome su obaveze ja~e a prema nekome slabije.. s.a.a. Resulullah..da li }e nam doti~ni oprostiti ili ne. kada ne}e biti ni dinara niti dirhema.s. jer svako voli da mu bude opro{teno. na drugom }e se svojim djelima otkupljivati. odgovori Poslanik. ili oboje.v. odmah iza {irka: “Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima?” .reko{e ashabi.{. ADABI PREMA RODITELJIMA Ovo je najva`niji odnos u ovome poglavlju..”862 O na~inu dobro~instva prema roditeljima. jer je Njegova naredba da se sva~ije pravo ispo{tuje. i obra}aj im se sa rije~ima po{tovanja punim. i to tri puta ponovio. bio je od jednog ashaba upitan: “Ko je me|u ljudima najzaslu`niji da mu iska`em pa`nju i lijep odnos?” “Mati!”. ne reci im ni: 'Uh' .s. njemu }e se tovariti grijesi onoga kome je nanio nepravdu. A ukoliko ne dobije oprost na ovome svijetu. s. trebamo se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu. taj neka se s njim izmiri (i halal zatra`i) prije nego do|e na Sudnji dan. ~ije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka Allahovom oprostu dok “obespravljeni” sam ne oprosti.v.. obavezuju}i nas nadom u Njegovu milost i oprost. jer su roditelji.{. s.s.s. d`. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mu~nu neizvjesnost . odgovorio je Poslanik.a.. “Ho}emo!” . i Njegovog Poslanika. Odnosi se prema drugima me|usobno razlikuju . “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Mati!” “A zatim?” “Otac!” . a. Do ove situacije dolazi kad su u pitanju po~injene gre{ke prema drugima i u tom slu~aju po~iniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga ~ije je pravo uskra}eno i oprost od Allaha.v.s. Budi . ka`e: “Kad jedno od njih dvoje. Allah. “[irk Allahu i neposlu{nost roditeljima.” 861 A neposlu{nost roditeljima spada u red najve}ih grijeha. kod tebe starost do`ive.

” 866 Od adaba ~ovjeka prema `eni je sljede}e: .O du`nostima op}enito govori sljede}i hadis: “Da je nahrani.Islamsko znanje 313 prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: 'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren' ('Gospodaru moj. uistinu. jer Allah ka`e: “. s. kao {to su oni mene dok sam dijete bio odgajali!')” 863 A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti. smiluj im se. da je obu~e. da je ne grdi i da je ne napu{ta (zapostavlja).. iskazivanje po{tovanja prema njihovim prijateljima. treba je upozoriti i po potrebi kazniti: “A one ~ije se neposlu{nosti pribojavate.ukoliko `ena otka`e poslu{nost Allahovim propisima ili mu`u. da se uz njih smirite.i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas. s. stvara `ene.a. pa ih i udarite.s.”864 ADABI ^OVJEKA PREMA @ENI I @ENE PREMA ^OVJEKU Prava i du`nosti u braku su obostrana.865 A najva`nija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost.v. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte!” 870 . kad vam postanu poslu{ne. na Oprosnom had`u. kad i sebe obla~i.obaveza dono{enja opskrbe `eni: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje” 867. imate du`nosti prema `enama. osim u ku}i.”871 ..odgovornost za pona{anje `ene. svjedo~i nam hadis Resulullaha. . odr`avanje veze prema njihovoj rodbini i izvr{avanje njihove oporuke. a i one prema vama”. a u~inio je izme|u vas ljubav i samilost. “Vi. ~uvajte od vatre sebe i porodice svoje.. . da je ne udara u lice.s. kad i sebe hrani. u skladu s ajetom: “O vi koji vjerujete.a.” 868 A u hadisu stoji: “^ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado”869.: “^etiri stvari du`nost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i tra`enje oprosta za njih. od vrste va{e. rekao je Poslanik. a onda se od njih u postelji rastavite.v. vi posavjetujte.

” 874 I hadisima: “Kada ~ovjek pozove `enu zbog neke svoje potrebe.”878 ADABI PREMA DJECI Najva`niji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj. tada protiv njih koraka nikakva ne poduzimajte.da vodi brigu o djeci i ku}i.314 Islamsko znanje ADABI @ENE PREMA MU@U : @ena treba priznati i po{tovati autoritet ~ovjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati mu poslu{nost.”882 Od adaba prema djeci jeste . pa makar bila zauzeta oko kuhanja. u skladu s ajetima: “Mu`evi imaju prednost nad njima za jedan stupanj.”877 O svojstvima hairli supruge govori i sljede}i hadis: “Najbolja je `ena ona koja ga (~ovjeka) obraduje. koja ga poslu{a. a kada napune deset. kada budu imali sedam godina. u skladu s hadisom: “Bojte se Allaha i budite pravedni me|u va{om djecom. neka mu do|e. za {to je odgovorna. u skladu s hadisom: “Nare|ujte va{oj djeci klanjanje (namaz).” 873 “Kada vam postanu poslu{ne. {to je roditeljska odgovornost.”880 Me|utim.” 872 “Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode. d`.”875 “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome (osim Allahu). taj odgoj mora biti popra}en samilo{}u i odnosom punim ljubavi. Allah. rekao je: “O vi koji vjerujete.{. i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim {to on prezire. te njihovo privoljavanje na to. .” 879 Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup podu~avanju islamskim propisima i islamskom ahlaku. sebe i porodice svoje ~uvajte vatre. u skladu s hadisom: “A `ena je pastir u ku}i svog mu`a i me|u njegovom djecom i bit }e odgovorna za svoje stado.s. a. jer je Poslanik. kad je pogleda. naredio bih `eni da u~ini sed`du mu`u”876.. rekao: “Ne pripada meni onaj ko ne iska`e milost prema na{im najmla|im niti onaj koji ne po{tuje prava starijih!”881 Prema djeci treba iskazati jednak odnos i ne praviti razliku izme|u njih. vi ih i istucite zbog toga.. kad joj naredi.

v..”891 “Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam.kada zaboli jedan dio..a. samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog tijela . te dug i u blagostanju obilan `ivot. kao {to je i Resulullah.a. ispratiti d`enazu.v.. jer je Resulullah rekao: “@rtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan. jer je Resulullah.” 886 Propisuje se i dijeljenje sadake siroma{noj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom siromahu (strancu): “Sadaka siroma{nim jeste (samo) sadaka.Islamsko znanje 315 i akika (klanje kurbana). u~io za Hasana i Husejna: “Ui'zukuma bikelimatillahit . {i{anje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi dan. kroz ajete i hadise navest }emo neke od njih: “Ne}e od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono {to i sebi.”883 A lijepo je i dovu u~iti ispred djece mole}i Allaha.s. s. i siromasima. da ih za{titi.”887 O vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedo~i i ovaj hadis: “Ko `eli da mu Allah dadne obilnu opskrbu. i siro~adima.” 889 “Musliman je onaj od ~ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani..”884 ADABI PREMA RODBINI Dobro~instvo prema rodbini i odr`avanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: “I Allahu se klanjajte i nikoga Mu ravnim ne smatrajte ! A roditeljima dobro~instvo ~inite.tammeti min kulli {ejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin lammeh” (“Utje~em vas Allahu Njegovim potpunim rije~ima od svakog {ejtana i brige i od svakog urokljivog oka). i ostali dijelovi tijela s njim u~estvuju (osje}aju) u nesanici i povi{enoj temperaturi. neka pazi i obilazi rodbinu.” 885 A `estoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: “Ne}e u}i u D`ennet ko kida rodbinske veze. a sadaka rodbini je i sadaka.”892 Izme|u ostalog.{.”890 “Primjer muslimana u me|usobnoj ljubavi. odgovoriti na poziv i re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’) kada neko kihne. i rodbini. obi}i bolesnika. a i odr`avanje veze. s.”888 ADABI PREMA OST ALIM MUSLIMANIMA OSTALIM Ovi adabi su mnogobrojni.s. rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema kom{iji plemenito odnosi. d`.”893 . tad mu se da ime i o{i{a ono {to ima od kose.. od posebne va`nosti su adabi prema kom{iji.

namjernicima.Allah. adabi prema: siro~adima.”901 ADABI PREMA @IVOTINJAMA I prema `ivotinjama mo`e se zaraditi nagrada ili kazna.316 Islamsko znanje Allahov Poslanik. ka`e: “Uka`i milost prema onima {to su na Zemlji. izme|u ostalih.” 897 Prema njima je obavezno biti pravedan: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone .”895 Tako|er.s. s.”903 Dozvoljeno je ubiti one `ivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje. va`ni su.. siromasima. siro~adi. bli`njim i daljim. bijesan pas i lunja (vrsta sokola). Allahov Poslani~e?” . musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: “A roditeljima dobro~instvo ~inite. zaista.”904 .s. i putnicima . kao {to se navodi u hadisu: “Petero poganih ubija se i na obi~nom i na svetom mjestu: zmija.i ponovio je to tri puta. voli one koji su pravi~ni.a. a onaj ko to u~ini taj nimalo Allahu ne pripada . i siromasima. smilovat }e ti se Onaj Koji je na nebu.”899 Ne izjedna~avati se s njima niti ih slijediti u onome {to je njima svojstveno: “Ko se poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada.” 898 A Poslanik. i onima koji su u va{em posjedu.upita{e ashabi. “Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov susjed..”896 ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: “Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika. i prijateljima. pjegavi gavran. s. u skladu s hadisom: “Na sve {to ima `ivu jetru ima (mogu}nost) sevapa. mi{.”894 “Toliko mi je D`ibril oporu~ivao pa`nju prema kom{iji.v.a. rekao je: “Tako mi Allaha nije vjernik!” . prijateljima. i ro|acima. i kom{ijama. da sam pomislio da }e me (kom{ija) naslijediti.osim da biste se od njih sa~uvali.”900 “Razlikujte se od mnogobo`aca: pu{tajte bradu i skra}ujte brkove.v.”902 Mu~enje je `ivotinja strogo zabranjeno: “Neka je Bo`ije prokletstvo na onog koji zlostavlja `ivotinje. “Ko.

Sura En-Nahl: ajet 89. 22. 11. 16. Ahmed i En-Nesai. 2. Sura E{-[u'ara': ajet 192. 18. Sura El-Hid`r: ajet 9. Sura E{-[u'ara': ajet 193. Sura Junus: ajet 57. Sura El-Kijame: ajeti 17-18. Sura El-Bekara: ajet 97. Muslim. 27. 20. 3. 17. 23. Buhari. 12. Sura El-Burud`: ajet 21. Sura El-Maida: ajet 19. Sura En-Nisa': ajet 174. Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. Sura El-Enbija': ajet 10. 14. Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. 6. 24. 26. 10. Sura El-Furkan: ajet 1. Sura El-E'araf: ajet 204. Buharija i Muslim. 13. 4. Sura El-Isra': ajet 9. 25. 21. Sura El-Fussilet: ajet 41. 5. Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124.Islamsko znanje 317 BILJE[KE 1. 19. Buhari i Muslim. Sura El-Kehf: ajet 109. Sura En-Nisa': ajet 165. Buhari i Muslim. 15. Sura El-E'araf: ajet 158. . 9. 7. 8. Sura El-En'am: ajet 92.

31. 61. Sura El-Fussilet: ajet 53. 43. Sura El-Bekara: ajet 185.318 28. Islamsko znanje Buhari i Muslim. Sura Et-Junus: ajet 15. Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. Sura Et-Tevba: ajet 6. Muttefekun alejhi. 62. Sura El-Furkan: ajet 5. Sura El-Enfal: ajeti 67-68. Sura El-Isra': ajet 85. 38. 44. 46. En-Ned`m: ajeti 3-4. 42. Sura El-Hakka: ajeti 44-47. 53. 50. 47. Sura El-Bekara: ajet 118. 40. 32. 45. 30. Sura Kehf: ajet 25. Buharija. Sura El-Enfal: ajet 67. 39. Sura El-Enfal: ajet 12. Sura En-Ned`m: ajet 4. Buharija. Sura Hud: ajet 49. Sura El-Burud`: ajeti 21-22. El-Bejheki i En-Nesai. 52. Sura Et-Abese: ajeti 1-11. Sura Et-Tevba: ajet 43. 54. Buharija. Sura El-Bekara: ajet 30. 35. 56. El-Hakim. Sura En-Neml: ajet 6. 55. 57. 29. E{-[ura: ajet 51. 59. Sura Junus: ajet 2. 48. 60. 41. 51. 49. Sura El-Kadr: ajet 1. Sura El-Furkan: ajet 33. . Buharija. 58. Sura El-Isra': ajet 106. 34. 33. Buharija. 36. En-Nisa': ajet 164. 37.

72. Sura En-Nahl: ajet 102. Sura Et-E'ala: ajet 14. 65. Sura El-Bekara: ajet 282. Sura El-Hud: ajet 120. E{-[uara': ajet 214. Sura El-En'am: ajeti 33-34. 69. 66. Bio je imam u hadisu i fikhu. Buharija. 92. 91. 87. godine po Hid`ri. Sura El-Bekara: ajet 23. E{-[abijj je Amir-[erahbil. 64. str. Sura El-Bekara: ajet 184. 85. Sura El-Ahkaf: ajet 35. 88. 75. Sura El-Furkan: ajet 32. 68. 32 . 319 Buharija. Sura El-Kadr: ajet 1. 79. Sura El-Maida:ajet 3. 82. 73. Sura El-Bekara: ajet 278. 74. Sura En-Kehf: ajet 6. Sura Alek: ajeti 1-5. Sura El-Bekara: ajet 97. . Sura Es-Saffat: ajet 16. 71. Sura El-E'araf: ajet 157. 78. Sura El-Mud`adela: ajet 1. 90. 80. 89. Sura E{-[u'ara': ajeti 192-195. 84. 94. El-Burhan”. 81.I dio. 93. Sura En-Nisa': ajet 95. Sura El-E'araf: ajet 187. 96. 77. Sura El-Had`d`: ajet 47. Sura El-Isra': ajet 106. Sura Ed-Duhan: ajet 3. 70. Sura El-Isra': ajet 106. 95. 86. 83. Sura El-Bekara: ajet 281. 76. najstariji {ejh Ebu-Hanife. tabi'in. Sura Ali-Imran: ajet 184. Sura El-D`umu'a: ajet 2. Umro je 109. 67. Sura El-Furkan: ajet 33.Islamsko znanje 63.

El-Enbija': ajet 23. Sura El-Had`d`: ajet 27. Sura El-Enbija': ajet 25. 100. 117. 113. 123. 120. Buharija. 118. 126. Sura El-Isra': ajet 33. Sura El-Maida: ajeti 90-91. Ahmed. 108. Sura El-Maida: ajet 45. Sura El-Ga{ija: ajeti 13-16. 104.320 97. Islamsko znanje El-Bejheki. Sura El-Bekara: ajet 183. Sura El-Kijame: ajeti 16-19. 99. 115. 109. Sura El-Bekara: ajet 106. a hadis prenose Buharija i Muslim. Sura El-Bekara: ajet 25. Buharija i Muslim. 102. 106. 128. Muslim i drugi. Sura Et-Fussilet: ajet 3. 105. 114. Sura Et-Muhammed: ajet 15. Sura El-Isra': ajet 32. Sura Ez-Zumer: ajet 23. Sura E{-[ura: ajet 13. Sura En-Nisa': ajet 82. 121. Sura Et-Junus: ajeti 1-2. Buharija. Sura El-Bekara: ajet 109. 122. Sura El-D`asija: ajet 29. . 129. 107. 110. Et-Tirmizi. 125. Sura Et-Sad: ajet 29. 130. 131. 119. 103. 112. 127. 98. 111. Sura El-Hud: 1. Sura En-Nasr: ajet 3. Sura Ali-Imran: ajet 7. Sura En-Nahl: ajet 67. 116. Sura En-Nisa': ajet 82. Sura Et-Hud: ajeti 1-2. 101. Sura En-Nisa': ajet 43. Sura El-Bekara: ajet 219. 124.

140. 152. Sura El-Bekara: ajet 106. 151. Sura El-Bekara: ajet 189. 321 Sura Ali-Imran: ajet 146. Sura El-Alek: ajet 2. Sura El-En'am: ajet 125. 135. 141. Sura El-Kasas: ajet 88. Sura El-Had`d`: ajet 5. 139. Sura Junus: ajet 38. Sura En-Nisa': ajet 11. 147. Sura El-Isra': ajet 88. 137. Sura Lukman: ajet 18. Sura El-Ahzab: ajet 27. 143. 133. El-Hakim. Sura El-En'am: ajet 102. 149. 146. 148. Sura El-Hid`r: ajet 22. 144. Sura Ez-Zumer: ajet 9. 138.Islamsko znanje 132. 158. Sura El-Ankebut: ajeti 50-51. 150. Sura El-Bekara: ajet 269. 162. 166. Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. Sura El-Enbija': ajet 30. Sura El-Mud`adela: ajet 11. Sura Hud: ajeti 13-14. 145. 156. 157. Sura Et-Junus: ajet 61. 153. Sura El-Bekara: ajet 23. 163. Sura El-Bekara: ajet 96. Sura Ta-ha: ajet 114. Sura El-Hadid: ajet 3. 164. 134. Sura El-Bekara: ajet 144. 165. Sura El-Fussilet: ajet 54. Sura El-Ihlas. Sura El-Bekara: ajet 180. Sura El-Bekara: ajet 185. 159. 136. . 161. 155. 142. 160. Sura En-Ned`m: ajeti 3-4. Sura Ali-Imran: ajeti 190-191. Sura En-Nahl: ajet 44. 154.

192. 171. Sura E{-[ura: ajet 38. Sura El-Bekara: ajet 179. 194. 188. Sura En-Ned`m. Bilje`i Buharija. 175. 201. El-Hatib u djelu:”El-Kifaje” i . 177. Sura En-Nisa': ajet 58. 191. Bilje`i El-Hatib u knjizi “El-Kifaje” i Ibn Abdul-Berr. ajet 3-4. 197. Sura En-Nisa': ajet 19. Sura En-Nisa': ajet 33. ajet 31. Sura El-Maida: ajet 8. 187. 181. Sura Er-Rum: ajet 21. ajet 7. 195. 196. 179. Sura Ali-Imran. Sura En-Nur. Sura En-Nisa'. koji ka`e: hadis je hasen sahih. Bid'at: novouvedena stvar u vjeri. 193. Sura En-Nisa': ajet 135. 199. 189. 178. Sura En-Nur: ajet 4. 168. 183. Sura El-Enbija': ajet 22.322 167. Sura Et-Tur: ajet 21. 169. 200. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Maida: ajet 38. Sura El-Bekara: ajet 286. Islamsko znanje Sura E{-[ura: ajet 11. Sura El-Maida: ajet 45. 180. 186. Sura El-Ha{r. Citat spominju:El-Bejheki u djelu: “Medhal ed-Delail”. Sura El-Maida: ajet 47. koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 184. Sura En-Nur: ajet 2. 172. Sura El-Hud`urat: ajet 10. ajet 65. 182. 173. Sura El-Mudesir: ajet 38. Sura Ali-Imran: ajet 159. Sura El-Maida: ajet 50. 174. 198. ajet 63. 176. 170. 190. Sura Ali-Imran: ajet 64. Sura El-Ankebut: ajet 45. Bilje`i Ebu-Davud i Tirmizi. 185.

Sura El-Hud`urat: ajet 15. 204. 205. Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:”Sijer el-E'alam en-Nubela” od imama Ez-Zehebija. Sura El-Kafirun: ajet 6. 206.god. Sura Et-Tevba: ajet 124. 202. 212. str. Ibn Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. .tom 1. 1987 god. 223. 203. 241-242.39. 217. Pogledaj djelo:”D`ami'u-Bejanil-'Ilmi ve fadlihi”. Pogledaj naslov “Sunen Ebi-Davud”. 210. 386. Darulmektebetil-hajat. Sura El-Ahzab: ajet 22. 220. Bejrut. 224. 219. 214. hadis 3445. sedmo izdanje. str. 228.. “Et-Tabekat” “Et-Temjiz” El-Meslub i El-Kelbi jesu odba~eni prenosioci od hadiskih u~enjaka. 213. str. 222. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. dogovorili da sla`u u pogledu tog predanja. “Sahihu Muslim”. 229. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 1/51. 386. 221. Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi “[erhul-akidet-Tahavijje”. hadis 50 i Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. hadis broj 20996. Bilje`i Muslim. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 1/114. str. 215. Sura El-Enfal: ajet 2. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergib vet-terhib minel-hadisi{-{erif”. 209. Sura Fatir: ajet 28. 1983. Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi “[erhul-akide Et-Tahavijje”. 216. 323 Bilje`i El-Bejheki u djelu “El-Medhal” i Ibn Abdil-Ber u svom “D`ami'u”. 208. Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemogu}e da su svi pogrije{ili. “Kasasul-enbija'. 6/478. Bejrut. str. 3/403. 401 i “El-Mevduat” od Ibn-D`evzija . Musnedul-Ensar. Sura Muhammed: ajet 19. Bilje`i El-Bejheki u “El-Medhal” i El-Hatib u “El-Kifaje”. Vidi djelo “El-Kifaje” od El-Bagdadija. hadis broj 1 i 5. 225. 227. 207. 211. Ebu-Davud i Tirmizi koji ka`e:”Hadis je hasen sahih. 218. 373. Izdava~ El-Mektebul-islami.” Buharija i Muslim. uslovno re~eno. poglavlje “Iman” 1/37.Islamsko znanje Ibn Abdul-Berr u svom “D`ami'u”. 226. ili da su se.

“Musnedul-muksirine mines-sahabe”. 253. Sura El-Mu'minun: ajet 23. Sura Et-Fatir: ajet 1. Sura Merjem: ajet 17. 236. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. “Iman” 1/48 poglavlje 6. 250. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/7. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri. 1/37. 4/114. 254.57. Ahmed ibn Hanbel. ^etvrto izdanje. 232. Islamsko znanje Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri.god. 246. “Sahihu Muslim”. 242. 251. 240. Sura El-Enbija': ajet 25. Sura El-Bekara: ajet 285.h. 239. Sura En-Nisa': ajet 136. Dar Ibnul-D`evzi. 238. 1/50. Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela. Daru ihjait-turasil-arebi. 243. 231.246. 234.17. 1/56. 241. “Sahihu Muslim”. hadis br. Muslim Ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim” u poglavlju “Iman”. Sura El-E'araf: ajet 54. hadis broj 4091. 233. Sura En-Nisa': ajet 136. 256. Sura El-Enbija': ajet 25. hadis broj 29. Sura Ez-Zarijat: ajet 56. 255. 257. 248. 252. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 6/361. “Bed'ul-halk” 6/313. 13/371 hadis 7392. 249. Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim”: 1/39. 244. 1972.324 230. 1417. Sura El-E'raf: ajet 172. 235. “Musned Ahmed ibnu Hanbela”. Sura Er-Rum: ajet 30. Ibn-Had`er el-Askelani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 247. hadis 3238. . Sura El-Bekara: ajet 164. Sura El-Bekara: ajet 30. Sura El-Bekara: ajet 285. 6750. i Sura Et-Hud: ajet 61. Kitabul-D`enaiz. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis br. hadis 3326. E{-{ejh Muhammed Salih el-'Usejmin: “[erhul-akide el-vasitijje li{ejhil-Islam Ibni Tejmijje”. hadis broj 1385. 3/245. 237. “Muhtesar Sahihi Muslim” 2/338. 245.

Sura Kaf: ajet 18. 289. Sura Ez-Zarijat: ajet 4. 260. 268. 275. . 265. 262. 279. 278. 98. 264. 290. 37. 267. Sura El-Fussilet. 273. Sura El-Isra': ajet 55. Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. 288.vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir. Sura En-Ned`m: ajeti 5. 282. 287. ajet 30. 261. 280. 272. 284. Sura En-Nahl: ajet 50. Sura El-Bekara: ajeti 97. 325 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. Sura Gafir: ajet 49. 259. Ibn-Had`er elAskalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.15. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 3/237. 266. 166. 270. 269. Muhammed ibn Abdul-Vehhab . 6.Islamsko znanje 258. Sura El-Alek: ajet 18. Sura Ez-Zumer: ajet 73.“Usulul-iman”. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. 274. Sekar je jedno od imena D`ehennema. En-Nesai i Et-Tirmizi . Sura En-Ned`m: ajeti 36. Sura El-Muddessir: ajet 31. 283. Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. str. 6/232. Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. Sura Es-Sed`da: ajet 11. 31. El-Muddessir: ajeti 30. Sura El-Infitar: ajeti 10-11. 271. Sura En-Nazi'at: ajet 5. Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. Sura El-Maida: ajet 46. str. 281. Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: “Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisi{-{erif”: 1/65. 277. 286. Sura El-Hakka: ajet 17. Sura El-Enfal: ajet 12. Sura El-Maida: ajet 44. Sura Er-R'ad: ajet 11. 285. Es-Sejjid Sabik “El-akaid El-islamijje”. 263. 276. Muessesetu Mekke littiba'a veli'lam.

Sura El-Bekara. Sura El-Maida: ajet 75. Es-Sejjid Sabik. Sura El-Bekara. 313. Sura Es-Saff. 104-106. 402 307. 1997 god. Safijjurrahman el-Mubarekfuri “Zape~a}eni d`enetski napitak”. Izdava~ “Odred El-Mud`ahid”. Sura El-Enbija'. 306. 315. 319. 309. Sura El-Had`d`. Dr. 73. str. Sura El-Maida. 42. 297. Sura Gafir.326 291. hadis broj 21257. Abdurrahman Re'fet El-Ba{a “Iz `ivota ashaba” Izdava~ “Organizacija aktivne islamske omladine”. Sura El-Maida: ajet 48. str. ajet 7. 302. Aman 1985. 320. ajet 78. Sura El-Maida: ajet 44. Sura El-Maida: ajeti 14. 308. Sura El-Hid`r: ajet 9. 167. Muhammed Revvas Kal'ad`i i Dr. Dr. 311. 293. Sadik Kunejbi “Mu'd`emu lugatil-fukaha'. 298. 295. 299. Sura El-Bekara: ajet 75. “El-Akaid el-islamijje”. ajet 51. 292. 318. Sura Fatir. 312. i dr. Sura El-Kehf: ajet 110. prevela sa arapskog Subhija Had`imejli}-Skenderovi}. 317. 303.Musnedul-Ensar. Sura El-Maida: ajeti 72. Sa arapskog Mirsad Sedi} i Sabri Pu{ka. Omer el-E{kar: “Poslanici i poslanice”. hakikatuhu nevakiduhu”. Muhammed Ne'im Jasin: “El-Iman. 305. 301. str. Sura El-Maida: ajet 48. ajet 67. 294. str. ajet 258. 310.71. . Ahmed ibn Hanbel: “Musned Ahmed ibnu Hanbela” .4 309. ajet 52. 19. ajet 146. 304. Sura Et-Tevba: ajet 30. Islamsko znanje Sura El-Ea'la: ajeti 18. 24. Sura Merjem. 314. ajet 6. Zenica. Sura El-Bekara: ajet 148. 15. 316. 296. god. Dr. Sura El-Bekara: ajet 213. 300. Sura El-Fussilet: ajet 41. erkanuhu. Sura En-Nisa': ajet 46.

340. ajet 51. 325. poglavlje: “Primanje dove od onoga ko ~ini dobro roditeljima. 336. Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u “El-mu'd`emul-kebir”. Darul-Kalem . ajet 33. ajet 50. 343. Sura El-E'araf. “Sahihul-Buhari” . od rije~i do rije~i prenesen je od Allaha.Edeb. [to se ti~e svih mu'd`iza Poslanika.a. poglavlje “El-D`ami'”. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. hadis broj 3. 341. {esto izdanje. Iman. 330.a. 439. 327 Sura Ali-Imran. ajeti 62-64. Tj. 322. 326. br. ajeti od 102-108. ajet 62. 1984. “Kitabur-rikak”.god. itd. 1988. 337. Mosal. 323. Sura El-Ankebut. Malik ibn Enes “El-Muvetta”: Daru ihjait-turasil-arebi. 335. Sura Es-Saffat. ajet 164. 344. 329. Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. s.456. 334. Sura Junus. 333. ajet 37. drugo izdanje. Sura Junus. str. Me|utim. 1988.s. 6/313. hadis 3236. Er-Ru'ja. ajet 112. 338.” Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani “El-Akide el-Islamijje”. 331.god. 339. 327. broj 4. Amman. 321. Sura Ali-Imran. 342. 332. 328. 1/23.s. Mektebetuz-zehra El-hadise.. ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog toga {to to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. god.Damask.Lis-Sujuti” ili neka uzme bilo koju knjigu iz `ivotopisa poslanika Muhammeda. d`elle {anuhu. Sura E{-[ura. 324. Do ovih opisa do{ao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama. . s. Ovakva je i definicija Ibn-Had`era el-Askalanija koju je naveo u djelu “Fethul-Bari”. prvo poglavlje: “Po~etak vahja”. Hadis se u cjelosti nalazi u djelu “ Ibnu Had`er El-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura El-Feth: ajet 18. Et-ta'bir 12/273. hadis broj 4200.Islamsko znanje Izdava~ “Daru Nefais”. “El-hasaisul-kubra”. hadis broj 9.v. Sura Es-Saffat. 11/340. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.v. god. ajet 143. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 1/27. ko `eli ne{to vi{e saznati i pro~itati sve navedene mu'd`ize neka se obrati na slijede}a djela: “E{-{ifa'”. Sura En-Nisa'. Sura En-Ned`m: ajeti 5-7. hadis broj 6989 i Muslim ibnul-Had`d`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 6502.lil Kadi ‘Ijad. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 1992. str.

a ovo su Buharijine rije~i. 3/188. Ko `eli ne{to vi{e saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu “El-Akaid elSura En-Ankebut. poglavlje Musnedul-Kufijin. 363. Sura Ibrahim.111. hadis broj 17803. hadis broj 2535. Darul-fikr Bejrut. . 115. Sura El-E'araf: ajet 187. 350. 356. 359. hadis broj 1291 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 364. 347. g. 366. str. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom. 3/232. “Fethul-Bari”. Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi “Et-Tezkire fi ahvalil-mevta ve umuril-ahire”. poglavlje Musnedul-Ensar. 114 Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 17/203 i “Et-Tezkire”. str. 114 “Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” -17/203. 17/200 348. Sura El-Kamer: ajet 1. “Sunenut-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( . 115. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 1/148 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 1990. 357. Sura El-Mu'minun. Sura El-Ahzab: ajet 63.Es-sehv. “Et-Tezkire”. str. Muhammed Ne'im Jasin “El-Imanu . str. god. str. ajet 136. 361. 1/18 Sura En-Nisa'. hakikatuhu ve nevakiduhu”. ajet 27. ajet 100. 352. 354. 3/243 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 362. hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: “Musned”. 261-264 i “El-Akide el-islamijje” od El-Mejdanija. 538. 346. “Et-Tezkire”. Islamsko znanje Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Ahmed ibn [uajb en-Nesai: “Sunen En-Nesai” . 353. islamijje” od Es-Seida Sabika. 368. “Er-Rikak”: 11/347.hasen garib. 358. 351. 349. 345. Dr. hadis 6503. Ibn -Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. str. Sura El-Enbija': ajet 1. Amman 1985. hadis broj 23379. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”.328 “Et-Tirmizi”. 367. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 17/203 Ebu-Davud: “Sunen Ebi Davud” i “Et-Tezkire”.erkanuhu. ajet 57. 355. Ebu-Davud “Es-sunneh”. str.hasen garib. 365. hadis 1374. 360. Iman. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi” od Ebu-Hurejre ( “El-D`enaiz”). hadis broj 991 .

372. str.. Vehbet Ez-Zuhajli: “Tefsirul-munir”. 391. 13/81. “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 18/27. poglavlje El-Fiten.. 379. g. Prenose ga Ahmed ibn Hanbel “Musned”. 371.Islamsko znanje 369. 17/89. 11/352.11/347 i Muslim ibnulHad`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. “Muhammed Fuad Abdul-Baki” u “El-Lu'lu' vel merd`an fima ittefeka alejhi{-{ejhan”: 1/31. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Damask 25/212 Razlog silaska ovog ajeta pored toga {to je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg dana jeste doga|aj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda. alejhisselam. 13/87. hadis broj 10898. 390. 329 Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”.a.12. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 380. izdata u Ammanu 1995. 13/81 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. pro`ivio kada je postao rizni~ar kod egipatskog vladara. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” . 386. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Fuad Sedi} “Mali predznaci Sudnjeg dana”. 16/222. a. 1/178. Ibn -Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”. Sura En-Nisa': ajeti 157-159. i 13. 381. 18/34. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 2/537 i Ebu-Isa et-Tirmizi: “Sunen Et-Tirmizi”: 6/624. Sura Ed-Duhan: ajet 10. 18/68. 389. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihul-Buhari”. “El-D`ihad”. 738. pa je Poslanik. “Kitabul-ilm”. 1/178. Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju “El-Fiten”. 378. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` El-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hadis 7/122-7131 i “Et-Tezkire”. 375. 385. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Sura El-En'am: ajet 158. 382. To su bile godine velike su{e i krize. 383. Izdava~ “Darul-fikr”. 13/300. hadis broj 2769. 377. hadis 80 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. hadis 7319. 13/90. 393. broj 2156 i ka`e da je hasen sahih. hadis 7121. 376. 384.. Dr. g. str.s. Dr. prvo izdanje 91. 16/221. kada su Kurej{ije odbile da vjeruju. 18/77. Sura Ed-Duhan: ajet 11.v. 373. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”.s. Sura En-Neml: ajet 82. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 370. hadis broj 2152 i Ibn-Mad`e. 374. Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel “Musned” (Musnedul-muksirin). 392. s. molio Allaha da im dadne da pro`ive sedam godina koje je Jusuf. 388. 3/362. . Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir”. 387.

Sura El-D`asija: ajet 29. poglavlje Er-Rikak . Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 4/446-447. s. 394. Sura El-Kamer: ajet 8. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 401. 11/372. hadisa 6522 i Muslim u poglavlju “O d`ennetu i opisima njegovih u`ivanja” . 407.” 396. 403. 11/371.s. Sura El-Enbija': ajet 104. 17:192-193. 13/82. 397. 8/11. Sura Ez-Zumer: ajet 68. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 415.v. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”: 11:325. 402. Sura El-Mu'minun: ajet 101.s. Sura Ja-Sin: ajet 51. ka`e: “Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim ibn Nafi'.a. Hadis prenosi El-Buhari. zamolio je Allaha i ki{a je pala. “Fethul-Bari”. Sura El-Infitar: ajeti 10-12. hadis 7120. Jeli su kosti i meso uginulih `ivotinja. Sura El-Isra': ajeti 13-14. hadis 6519. a El-Hejsemi za njega u svom djelu “Med`me'uzzevaid”. 395. i molili ga da im Allah da ki{u. Ahmed ibn Hanbel: “Musned”: 7/133 i “Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi”: 6/463-464. . 413.. 410. Pogledaj “Tefsirul-munir”.. dok su ostali prenosioci pouzdani. 2/ 211.a. 400. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi sahihil-Buhari”.330 Islamsko znanje godine. 3/192. 409.v. s. “Poglavlje o smutnji i predznacima Sudnjeg dana”: 18/27-29. Med`duddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-D`ereri: “En-nihaje fi garibil-hadis vel-eser”. 399. Poslanik. 406. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. 405. Sura El-Hakka: ajet 78.pod naslovom “O iskupljanju”: 11/377. 398. 416. Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14. 417. Sura En-Naziat: ajet 35. Sura El-Had`d`: ajeti 1-2. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”. na marginama knjige. 404. Do{li su Poslaniku. Prenosi ga Et-Taberani u “El-Evsetu”.pod naslovom “Nestanak svijeta i poja{njenje iskupljanja na Sudnjem danu” 17/194-195. “Kitabul-fiten ve e{ratus-sa'ah”: 18/27-28. 412. Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”. 408. hadis 6521. 411. 414. Ljudi su od silne gladi i `e|i vidjeli dim koji se prostirao izme|u nebesa i Zemlje. br.

Islamsko znanje
418. 419. 420. 421. 422. 423. 424.

331

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/400, hadis 6537. Muhammed Hattab es-Subki: “Ed-dinul-halis”, tre}e izdanje 1964. god. 1/105 Sura El-D`asija: ajet 28. Sura Ez-Zumer: ajet 69. Sura Et-Tekvir: ajet 10. Sura El-Isra': ajet14. Ebu-Isa Muhamed ibn Isa: “Sahih Et-Tirmizi bi {erhi Ibnul-Arebi”: 9/260, hadis je hasen garib. Sura Ja-Sin: ajet 65. Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 15/55 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 15/53 i dalje, u Ibn-Had`er el-Askalani “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari” 11/396 pa dalje. Op{irnije o ovoj temi pi{e u “[erhu akide Et-Tahavijje”, str. 250.

425. 426. 427. 428.

429. 430. 431. 432. 433.

Sura El-Enbija': ajet 47. Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. Pogledaj “[erhul-akide Et-Tahavijje”, str.470. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/96 br.6304, Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 1/198. Ibn-Mad`e u poglavlju “Zuhd”, hadis br. 4304. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Poglavlje o musafirima i skra}ivanju namaza, hadis broj 1337. Sura En-Ned`m: ajet 26. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Et-Ta-ha: ajet 109. Sura El-Enbija': ajet 28. Sura El-Isra': ajet 79. Imam Et-Tirmizi: “Sunenut-Tirmizi”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i pobo`nosti i imam Ahmed “Musned”, Baki Musnedil-mukessirine. Vidi “Fethul-Bari”, 11/361. Sura Ez-Zumer: ajet 73. Sura Ez-Zumer: ajet 71. “Sahihu Muslim”, Poglavlje o D`ennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih stanovnika i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedil-Ensar.

434. 435.

436. 437. 438. 439. 440. 441.

442. 443. 444. 445.

332
446.

Islamsko znanje
“Sahihu Muslim”, Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, D`enneta i D`ehennema i “Musned” Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. Sura Ali-Imran: ajet 133. Sura Ez-Zumer: ajet 20. Sura El-En'am: ajet 141. Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. Sura El-Mulk: ajet 10. Tj. dunjalu~ka vatra. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 6/330, hadis 3265. Sura Fatir: ajet 36. Sura En-Nisa': ajet 56. Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. Sura Ibrahim: ajeti 16-17. Sura El-Had`d`: ajet 19. Sura Ez-Zumer: ajet 16. Sura El-Humeze: ajeti 8-9. Sura Ed-Dehr: ajet 4. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/417, hadis 6561. Sura El-Kijame: ajeti 22-23. Sura El-En'am: ajet 103. Sura El-Mutaffifun: ajet 15. “Tefsirul-Kurtubi”, 19/261, zatim “El-Intika'” od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. Sura Junus: ajet 26. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, Kitabul-Iman, 1/ 163, hadis br. 298. Sura Kaf: ajet 35. Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: “El-D`ami'u li ahkamil-Kur'an”, 17/ 21 i E{-[evkanija: “Fethul-Kadir”: 5/79 od. Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr “Et-Temhid lima fil-Muvettai minel-me'ani vel-esanid” [tampano 1979.god, 7/156-157. Sli~an tekst je i kod Muslima “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179.

447. 448. 449. 450. 451. 452. 453. 454. 455. 456. 457. 458. 459. 460. 461. 462. 463. 464. 465. 466. 467. 468. 469.

470. 471.

472.

473. 474. 475.

Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, 11/445, hadis 6573. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, El-Iman 9. Ali Tantavi “”Op}i prikaz vjere islama”, str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H.

Islamsko znanje
476.

333

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: “El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlissunneti vel-d`ema'ati”, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984.god. 1/702. Hadis se nalazi u “Sahihu Muslim”, poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom “Sunenu”: 4/458 pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). Sura Et-Tekvir: ajet 29. Sura El-En'am: ajet 111. Sura El-En'am: ajet 112. Sura Ja-Sin: ajet 82. Sura El-En'am: ajet 39. Sura Ez-Zumer: ajej 62. Sura El-Furkan: ajet 2. Sura Es-Saffat: ajet 96. Ebu-Isa Muhammed ibn Isa: “Sunen Et-Tirmizi”, 2/232. Muhammed ibn Abdil-Vehhab: “Tejsirul-Azizil-Hamid fi [erhi kitabit-tevhid”, str. 620. Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Ad`uri: “E{-[eri'a”, str. 212. Sura El-Bekara: ajet 3. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”, 2/85. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi”: 2/82,83. [emsuddin ez-Zehebi “El-Kebair”: “Veliki grijesi.” Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i “Sunen Ibnu Mad`e”: 2/1418. Ebu-Isa Muhammed Ibn Isa “Sunen Et-Tirmizi”, Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik velvere'a, hadis br. 2423. Sura En-Nisa': ajet 18. Pogledaj ove uvjete u djelu: “Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar eleserijje”, 2/271. Sura El-Hadid: ajet 20. U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rije~ kuffar (zemljoradnici) prevedena je kao kafiri (nevjernici), {to je velika gre{ka, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tuma~enje. Sura Et-Tegabun: ajet 10. Sura En-Nisa': ajet 103. Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri: “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 116 i “Sunenut-Tirmizi” u poglavlju “Iman”, 2543. Sura En-Nisa': ajet 48. Sura Junus: ajet 18.

477.

478. 479. 480. 481. 482. 483. 484. 485. 486. 487.

488. 489. 490. 491. 492.

493.

494. 495.

496. 497.

498. 499. 500.

501. 502.

334
503. 504. 505. 506.

Islamsko znanje
Sura Ez-Zumer: ajet 3. Sura El-En'am: ajet 88. Sura Ez-Zumer: ajet 65. Ahmed ibn Hanbel, “Musned”: 1/125. [ejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao da je sahih. “Irvaul-galil”: 8/189. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”. Ahmed ibn-Hanbel, “Musned”: 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. Sura En-Naziat: ajet 24. Sura El-Bekara: ajet 258. Sura El-E'araf: ajeti 191-192. Sura E{-[ura: ajet 11. Sura Ta-ha: ajet 110. Sura El-E'araf: ajet 180. Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; “Tarihu Bagdad ev medinetusselam”, Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 10/400. Sura En-Nisa': ajet 145. Ibn-Had`er el-Askalani: “Fethul-Bari bi {erhi Sahihil-Buhari”, Iman 1/89 br. 33 i Muslim ibnul-Had`ad` el-Ku{ejri “Sahihu Muslim bi {erhin-Nevevi” u poglavlju “Iman”, br. 88. Sura El-Kasas: ajet 56. Sura El-E'araf: ajet 186. Pogledaj knjige: “Fikhul-ibadat” od Seida Serdarevi}a i “Skra}ena zbirka propisa” od Ali ibn Ferida el-Hindija. Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izme|u farza i vad`iba, jer su i farz i vad`ib ono {to je nare|eno da se radi i za ~ije obavljanje ~ovjek biva nagra|en, a za neobavljanje ka`njen. Stoga, ve}ina u~enjaka ne pravi razliku izme|u farza i vad`iba.

507. 508. 509. 510. 511. 512. 513. 514. 515.

516. 517.

518. 519. 520.

521.

522.

Ponekad ~ujemo rije~ “mustehab” pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno raditi. Ovo je fikhska podjela sunneta ~ime se nikako ne misli omalova`iti vrijednost sunneta kada se ka`e da za njegovo neizvr{avanje nema kazne. Namjerno propu{tati sunnete poku|eno je i nedoli~no muslimanu, a svjesno napu{tanje sunneta i njegovo zanemarivanje grijeh je po mi{ljenju ve}ine uleme.

523.

524.

U biti nema neke velike razlike izme|u harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena i za njih je predvi|ena kazna. Stoga, ve}ina u~enjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. Prema tome nisu u pravu oni pu{a~i koji se brane time da je pu{enje kod nekih u~enjaka mekruh i da nije haram, jer ulema ka`e da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, ~eka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pu{enje haram ili mekruh tahrimen - u

Islamsko znanje
oba slu~aja po~inilac zaslu`uje kaznu.
525. 526.

335

Op{irnije o podjeli fikha mo`e se na}i u knjizi “Skra}ena verzija fikhskih propisa”, str. 1. Mud`tehid je islamski u~enjak koji je u stanju da sam, ne povode}i se za drugim, do|e do {erijatske odredbe, i to prou~avanjem glavnih i sporednih izvora fikha. Id`ma je jednoglasno rje{enje (konsenzus) nekog {erijatskog pitanja, nekon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. Kijas je dono{enje neke {erijatske odredbe putem analogije na temelju {erijatskog rje{enja spomenutog u Kur’anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima ne{to zajedni~ko sa pitanjem o kojem se donosi novo rje{enje. Naprimjer, ka`emo da je pijenje piva haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur’anskim tekstom. Jer se ove dvije vrste ne kolju. Kod nas se malo vodi ra~una o tome i smatra se sitnicom. Me|utim, ako se mokri stoje}i, gotovo je sigurno da }e pasti koja kap mokra}e na odje}u, {to uzrokuje neispravnost namaza kao i kabursku kaznu.

527.

528.

529. 530.

531. 532. 533.

Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Mad`e i Ibn-Hibban. Sura El-Maida: ajet 6. Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne bilje`i u hadiskim zbirkama da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ima izgovarao nijjet osim prilikom had`a i umre. Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. Veliki broj u~enjaka dodaje i {esti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih dijelova tijela. Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. Pogledaj “Nejlul-evtar”, 1/194. [to se ti~e u~enja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je Poslanik, a.s., u~io posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije abdesta postoji vi{e sahih dova kao ova: “E{hedu en la ilahe illellahu vahdehu la {erike leh, ve e{hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh.” (Muslim) Pogledaj pod naslovom “Vrste ne~isto}a” gdje smo objasnili zna~enje vedijja i mezija. Svoje mi{ljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao {to je na primjer: “Koga zadesi povra}anje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim ne{to iza|e iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono {to je klanjao ako nije ni{ta progovorio.” Hadis prenosi Ibn-Mad`e i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga drugi u~enjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to ukazuje. Me|utim, po{to je abdest od uslova za namaz, a namaz je “stup vjere” onda je radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam pote~e krv ili gnoj.

534. 535.

536. 537. 538.

539. 540.

541. 542. 543.

Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. En-Nesai. Dokaz su im Allahove rije~i: “Dodirnuti ga smiju samo oni koji su ~isti.” (El-Vakia: 79), te rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je ~ist.”

336

Islamsko znanje
(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u “Merasil” i Ed-Darekutni). Sli~an hadis prenose i ElHakim u “Mustedreku”, te El-Bejheki u “Hilafijatu”, ali je daif (slab).

544.

D`unup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada iza|e sperma u mlazu i sa stra{}u na drugi na~in, te je zbog toga du`na okupati se. U pogledu no{enja brade Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Bradu pu{tajte, a brkove kratite.” (El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati ni{ta od brade, a brkovi se krate tako da ne dose`u bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti.

545.

546.

Pod obu}om se smatra svaka ~vr{}a obu}a koja pokriva noge do iza ~lanaka, kao {to su cipele, mestve, papu~e, itd. Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od D`erira da je izvr{io malu nu`du, te se abdestio i u~inio mesh po obu}i (umjesto da opere noge). Upitan je: “Zar tako radi{?” Odgovorio je: “Da, vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da vr{i malu nu`du, a potom se abdesti i ~ini mesh po obu}i.” (El-Buhari, Muslim i Ebu-Davud). Serdarevi}, „Fikhul-ibadat“, str. 31. Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome “Sahihu” i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. U nekoliko slu~ajeva po`eljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit }e nagra|en, ali nema grijeha ako ga izostavi. To je sed`da koja se ~ini kad se prou~i neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se u~ini sed`da. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: “Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga ~inite smanjite govor.” (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od Ibn-Abbasa i sahih je).

547.

548. 549.

550. 551.

552.

553.

554.

Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, a.s., podu~avao nas je Kur'anu u svakoj situaciji, osim kad je bio d`unup.” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i IbnMad`e, i hadis je hasen sahih).

555. 556.

Kod Malikija i [afija 60 dana. Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane u doba jacije, klanja se ak{am i jacija. Ovo je stav ve}ine ashaba i ve}ine uleme kao {to su Malik, [afija i Ahmed.

557. 557a.

Sura El-Bekara, 222. Zbog potrebe da u~enice vje`baju u~enje Kur’ana u {kolama u kojima se izu~ava i u~i Kur’an napamet, mnogi u~enjaci smatraju da je u~enicama dok su u hajzu dozvoljeno u~iti Kur’an, s tim {to ga ne smiju dodirivati golim rukama.

558.

Hadis prenosi Et-Taberani u “El-Evsetu”, a El-Munziri ka`e da sened (lanac prenosilaca

Islamsko znanje
hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj “Et-Tergib vet-Terhib” 1/184)
559. 560. 561. 562.

337

El-Bekara: ajeti 238,239. En-Nisa: ajet 103. Prenose ga El-Buhari i Muslim. Pogledaj “[erh Fethul-Kadir” od Ibnul-Hemmama: 1/231 i “Reddul-muhtar” od Ibnul-Abidina: 1/373. Ve} smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti ga se. Izuzima se sabah ako smo ga ve} po~eli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo je ve} po~eli klanjati prije zalaska. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu” od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. Pogledaj: “El-fikhul-islami ve edilletuhu” 1/788-793, i “Skra}enu zbirku fikhskih propisa”, str. 24. Ponekad smo u situaciji ~uti da neko u~i ikamet u kra}em obliku tako {to “Allahu ekber” ka`e dva puta, “E{hedu en la ilahe illellah” jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati one koji tako ikamete niti tvrditi da je to {to oni rade novotarija. Prema tome, oba na~ina ikameta su ispravna.

563.

564.

565. 566.

567.

568.

Ponegdje mo`emo na}i i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo prona{li u sahih predanjima. El-Vesile najljep{e je i najbolje mjesto u D`ennetu. Iako su neki od hanefijskih u~enjaka rekli da su i noge do ~lanaka stidni dio tijela `ene, oni ka`u da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog pote{ko}e koju bi `ene imale. Pogledaj hanefijske izvore: “[erh fethul-kadir”, 1/260, i “Ha{ije reddul-muhtar”, 1/406. Pogledaj “Ha{ije redul-muhtar”, 1/416. [to se ti~e nafile, mo`e se klanjati sjede}i, ali je bolje stoje}i. Kod svih drugih u~enjaka, osim kod hanefijskih, u~enje Fatihe u namazu na svakom rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prou~i na svakom rekatu, sama sehvi-sed`da ne mo`e popraviti tu gre{ku nego se doti~ni rekat mo`e nadoknaditi, a onda sehvi-sed`du u~initi.

568a. 569.

570. 571. 572. 573.

574. 575. 576. 577. 578.

Kod drugih mezheba osim hanefijskog, u~enje sure poslije Fatihe je sunnet. Kod drugih mezheba ovo je farz i ne mo`e se nadoknaditi sehvi-sed`dom. Onaj ko ove namaze klanja sam mo`e u~iti glasno a mo`e i u sebi. Muktedija je onaj koji klanja za imamom. Kod svih drugih u~enjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez

338

Islamsko znanje
`urbe, namaz nam je pokvaren i ne}e nam koristiti ako u~inimo sehvi-sed`du. Takvog mi{ljenja je i Ebu-Jusuf, koji je u~enjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi u~enjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni ka`u da se to mo`e popraviti sehvi-sed`dom, a drugi da ne mo`e.

579.

Radi se o tome da je taj ~ovjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj na~in htio podu~iti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. Neki u~enjaci su to objasnili rekav{i da se odje}a treba potpuno smiriti u tom polo`aju. Bilje`e ga Buharija i Muslim. Ruke se mogu di}i i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi na~in. Po hanefijskom mezhebu mu{karci di`u do spram u{iju, a `ene do spram ramena. S obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao {to je on klanjao, pravljenje razlike izme|u mu{karca i `ene u ovom pogledu nema utemeljenja. Po na{em mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih u~enjaka treba vezati izme|u prsa i pupka, a kod tre}ih na prsa. U svakom slu~aju to ne smije biti razlog za spor me|u muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz }e biti ispravan. [to se ti~e `ene, po hanefijskom mezhebu ona }e vezivati ruke na prsima, i u tome nema razila`enja na{eg sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izme|u klanjanja `ene i mu{karca {to je zaklju~eno logi~kim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izme|u klanjanja `ene i mu{karca. Po {afijskom i hanbelijskom mezhebu „amin“ se izgovara naglas u namazima u kojima imam u~i naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud i Ibn-Mad`e, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade pogre{no, niti da je to “novi islam”, jer oni kao i u~enjaci hanefijskog mezheba za ovaj postupak imaju svoje dokaze. Po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako se progovori u zaboravu. Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari ~ak i ako bi se u zaboravu ne{to pojelo, izuzev ako je to mali komadi} hrane koji je ostao me|u zubima. Ako se to desi zbog neke nu`de, onda namaz nije pokvaren. Stoga se moramo truditi da {to pravilnije nau~imo Fatihu i sve ostalo {to se u~i u namazu. Dozvoljeno je `eni da dr`i dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sed`di. „Za sve, dvije sehvi-sed`de nakon predaje selama.“ Predanje bilje`e Ahmed, Ebu Davud i Ibn - Mad`e. Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako ne{to pogrije{i, ne}e u~initi sehvi-sed`du jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrije{i, onda }e i onaj ko klanja za njim u~initi sed`du zajedno sa imamom.

580. 581. 582.

583.

584.

585. 586.

587. 588.

589. 590.

591.

592. 593. 594.

Bilje`e ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Mad`e od Ibn-Omera. Bilje`i El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme.

klanjao d`umu bez dozvole Osmana dok je ovaj bio sprije~en. u koju }e mo}i stati ljudi iz vi{e manjih okolnih sela. Prenose Ebu-Davud. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Pogledaj “El-fikhul-islami ve edilletuhu”. 601.a. tj. Pogledaj “Fikhul-ibadat”. Et-Tirmizi. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e prenose od Ai{e. 609. str. Tirmizi i Ibn-Mad`e. Ovo. 614. 607. Ibn-Mad`e. Pogledaj “El-fikhul-islami ve eddiletuhu”. Prenose Buharija i Muslim. Prenose Buharija i Muslim. 615. 599. Bejheki. ne bi niko drugi okupao Poslanika. 616. kao npr. Ebu-Davud. osim njegove supruge. Ne postoji sunnetom odre|ena razdaljina puta koju treba pre}i musafir da bi mogao kratiti namaz. Ahmed. ali je dozvoljeno obra}anje imamu li~no. Et-Tirmizi.. Zna~i da sabah i ak{am. 604. ako se uka`e potreba. Tirmizi. str. 613. 610. 608. Kod u~enjaka malekijskog i {afijskog mezheba je potvr|eni sunnet. Nesai. 339 Me|utim drugi u~enjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazuju}i da je d`uma ispravna bez dozvole vladara.v.s. onaj ko boravi u svom mjestu. 602. 597. Tirmizi. da je rekla: “Da mi je ponovo do`ivjeti ono {to je bilo. Pogledaj “Fikhul-ibadat” od Serdarevi}a. radijallahu anha. 603. Ibn-Mad`e. 611. Nije dozvoljen razgovor me|u prisutnima. Prenosi ga Ahmed. Darekutni. 618. 598. time {to je Alija. Prenose Ebu-Davud. Nesai. {to je ibadet ima svoje ekonomske.77 i 78. a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak. ve} bi trebalo u tom slu~aju da se napravi d`amija. 75. radijallahu anhu. 605.” 612. Ibn-Huzejme. ako pogrije{i u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba upozoriti na ne{to bitno {to se de{ava muslimanima. To je ne{to oko 81 km. 2/325. Ahmed. 617. 81. Ebu-Davud. 619. sigurnosne i druge koristi.Islamsko znanje 595. Buharija i Muslim. i Ibn-Hibban. te vitr-namaz ne}e skra}ivati. . 606. i Ahmed. ajet 101. Ibn-Mad`e. Ahmed. Ibn-Mad`e i Ahmed. Hakim. Prenosi Muslim. str. Ovaj slu~aj bilje`i Buharija (pogledaj “El-Fikhul-islami ve edilletuhu” 2/277) 596. Onaj koji nije na putu. En-Nesai. Ahmed. 600. Muslim. En-Nisa. En-Nesai. Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. 2/558.. pored toga. Ed-Darimi. nego ~ovjek krati namaz kao musafir u svemu {to se smatra putovanjem. s. Zna~i po njima ne bi vrijedila d`uma koja se klanja u malim selima.

Ahmed. a komentator “D`ami'ul-usula” ka`e da je sahih. brzim rukuom i sed`dom i kratkim u~enjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog namaza nema koristi. 631. Buhari. Muslim. kao i Et-Tirmizi. Ovo je mi{ljenje ve}ine u~enjaka. Hadis bilje`i Ebu-Davud. 642. 626. Hadis bilje`e Ibn-Huzejme. 643. Ova je oblast fikha dosta op{irna. 622. 632. Ed-Darimi. d`amiji (Zabilje`io Muslim). Muslim i Ahmed. 638.islami ve edilletuhu”. En-Nesai. 641. 627. Nesai. (3/595). Buharija i Muslim. a {minka je `ene boja bez mirisa. En-Nesai. 625. Buharija. Ibn-Hibban i El-Hakim. 624. {to isklju~uje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu. Muttefekun alejhi. Et-Tirmizi. . 634. tj. 275 ajet. Ahmed. Jasno je da islam odre|uje gajenje pasa samo radi ~uvanja i lova. Ebu-Davud. 645. 640. 621. 623. Muslim. Islamsko znanje Uobi~ajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta. koji ga smatra hasen hadisom. Sura El-Bekara. Nu`no je ispravno vaganje. Ahmed. Pod slikanje od op}e koristi spada slikanje radi putnih isprava poput li~ne karte. 630. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je te`ina robe. Sura El-Maida. Ebu-Davud sa ispravnim senedom. 629. 628.najmanja koli~ina imetka na koju je potrebno dati zekat. a temelji se na itikafu Poslanikovih `ena u njegovoj Zabilje`io Muslim. koji ga smatra vjerodostojnim. Ibn-Mad`e i Bejheki. Ed-Darimi. En-Nesai. Osoba u itikafu. Et-Tirmizi. koji ga ocjenjuju sa “vjerodostojan po Muslimovim kriterijima”. 639. Ibn-Mad`e. 633. 636. 635. Nisab . ~ime se obmanjuje. Hadis prenose: Buharija. zbog toga }emo objasniti samo neka najbitnija pitanja.340 620. Prenosi ga Ahmed. Ibn-Mad`e i Ahmed. Ko `eli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vad`ib i one koji ukazuju da je pritvr|eni sunnet. 637. 644. Muttefekun alejhi. neka pogleda knjigu “El . paso{a i sli~no.Fikhul . ajet-5 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: “[minka je mu{karaca miris ~ija se boja ne vidi. Ebu-Davud.

Ali ako bi se u~io bez naknade. Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar. 77. 665a.. Pogledaj op{irnije u knjizi “Seddu zeraiiz-zina” (dr. da bude u odre|enim prigodama kao {to su bajrami. Ebu . ve} za potro{eno vrijeme. Muttefekun alejhi Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman. Tirmizi. str.Davud u svom “Sunenu”. Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541. 1/406. jer se u njemu `eli mu{ko dijete a ne `ensko. 652. 655.Islamsko znanje 646. Allahov Poslanik. . ukoliko je {ti}enica muslimanka. 665. svadbe i rat. 649. s vjerodostojnim senedom. 658. zabranio je (mekruhom u~inio) da se moli za slogu i sinove. 662. Nesai . 660. 666. npr. 651. Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razli~itim valutama. iznajmljivanje u~a~a da u~i Kur'an za umrle nije dozvoljeno. Hadisom se zabranjuje zara|ivanje na osnovu Kur'ana pa. Mahmud D`abir). a {to je predstavljalo omalova`avanje za `enu. 12. 661. Od prava mu`a je da `ena ne izlazi iz ku}e bez njegove dozvole kao i da ne pu{ta u ku}u onoga koga on ne `eli. {to je bio njihov adet. Prenosi Nesai u svom “Sahihu”. Pogledaj. Nesai 2/91. 656. hanefijski izvor “Reddul . Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist . 654. Tirmizi sa dobrim senedom. 275 ajet. Darimi 2/134.a. 1/ 589.kamata. 647.muhtar”. Me|utim . ili ljudi ili maloljetna mu{ka i `enska djeca. 648. Pogledati: Ibn Ebu-[ejbe.kebir”.v. Hadis prenosi Taberani u “El . da je ne prate muzi~ki instrumenti. Prenosi Muslim. 664.Mu'd`emul . Muttefekun alejhi. Prenosi Buharija. prema tome. zatim da `ene pjevaju `enama. 663. i kona~no. pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade sli~no naknadi mujezina. kao {to je zamjena dinara za marke. s. Da bi pjesma bila dozvoljena. 341 Sura El-Bekara. onda bi zara|ivanje bilo dozvoljeno. Tirmizi ka`e da je hadis hasen sahih. ali pod navedenim uvjetima. 650. 659. dozvoljena je upotreba defa bez praporaca. Prenosi Buharija u svom “Sahihu”. 653. 7/52/2.s. ne za ezan ili u~enje. Prenosi Nesai u svom “Sunenu”.hadis je sahih. 657. Mumtehane. Ibn-Mad`e. te pjevanje djetetu i prilikom te{kog posla.

60. prenose}i ga. Ovaj ajet ne derogira 221. 692. 685. 675. sahih Muslim Sura El-Bejjina. Sura El-Hadid. Kitabijka je kr{}anka i `idovka. Ovaj je uslov potreban samo ako je d`ihad farzi-kifaje. 671.342 667. dok se neodre|ena (tazir) mo`e razli~ito odre|ivati. ajet 4 Ebu-Davud i Tirmizi. ajet 5 . Tirmizi i Ibn-Hibban. 689. El-Bekara: 230 El-Bekara: 229 El-Bekara: 228 Talak: 2 Du`nost je mu`a da na nju tro{i i nakon {to rodi dok doji. 672. 682. Hakim je. 670. ili kad su nemuslimani ponosni. Muslim. ajetu sure “ElBekara”. ostali je nisu du`ni obavljati. ili je ugro`en hilafet. ajet 25 Sura El-Kalem. grje{nik je i bojimo se za njega ako umre u tom stanju. 668. O tome da je dozvoljeno o`eniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. 681. a) Odre|ena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude. ajet 9. 695. a poznato je da je ova sura posljednja objavljena.10. 691. 693. sure “El-Maida”. 669. U~enjaci su se razi{li o pitanju valjanosti razvoda braka kad je ~ovjek u pijanom stanju. Muslim Buharija Tirmizi. c) Obavezna je od{teta za onog ko umre od tazira. 687. b) Kod odre|ene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja. El -Enfal. 690. 674. a muslimani poni`eni. dok za haddove vladar nije du`an Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa. tada nije potrebna saglasnost roditelja. 694. Ali kad je ugro`ena dr`ava. Islamsko znanje To dozvoljavaju neke raskolni~ke sekte kao iranske {ije (Revafid). Sura E{-[ems. 676. 683. 673. 684. ~ast muslimana ili muslimanke. rekao da je sahih. a kod tazira je dozvoljeno posredovanje. 688. Akila su ro|aci i saplemenici koji otpla}uju krvarinu za ubicu iz svojih redova. i rekao da je hasen. I onaj ko tada ostavi d`ihad. 677. zavisno od situacije i ugleda ljudi. 686. Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora li~no obaviti i niko ga ne mo`e u tome zamijeniti. sahih. nego ga specifira.

ajet 51 Tirmizi i Ebu-Davud Sura Ali-Imran. ajet 218 Sura Et-Talak. 724. ajet 153 Sura En-Nahl.Islamsko znanje 696. 726. ajet 96 Buharija. ajet 142. 706. ajet 7 Sura En-Nisa'. 723. ajet 3 Tirmizi Malik i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Buharija Buharija Sura Ali-Imran. 720. 721. ajet 87 Sura Ez-Zumer. ajet 116 Sura El-Hid`r. ajet 50 Sura El-Bekara. ajet 49 Sura En-Nisa'. 703.145 Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura El-Ankebut. 715.156 Sura El-Bekara. 727. 707. 701. ajet 110 Sura Ali-Imran. 698. 716. 705. ajet 146 Hakim Sura Hid`r. 343 Sura En-Nisa'.3 Sura El-Bekara. 718. 729. ajet 92 . 714. 719. ajet 155. hadis br. 711. 713. 712.134 Sura El-Bekara. ajet 2. 717. ajet 53 Sura El-Enfal. 704. ajet 175 Sura Et-Tevba.1376 Muslim Sura El-Ibrahim. 710. 699. 708. 700. ajet 7 Sura El-Jusuf. 730. ajet 159 Bejheki (Kitabul-iman) Sura Et-Talak. 702. 728. ajet 2 Sura Ali-Imran. 697. 725. ajet 133. 709. 722.

344 731. 739. 736. ajet 34 Sura El-Mu'min. 744. 759. 760. 741. 750. 745. Tirmizi. 765. ajet 34 Sura El-Hadid. ajet 58 Sura En-Nisa’. 753. ajet 22 Sura E{-[ura. 752. 764. 732. 737. 756. 735. 758. Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Maida. ajet 27 Muslim. ajet 31 Sura El-Isra'. 743. 733. ajet 87 Sura El-E'araf. ajet 8 Buharija Taberani Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura El-Isra'. ajet 26. 754. 746. 755. 763. ajet 180 Sura Et-Tevba. 751.Sura El-Maida. 762. Islamsko znanje Buharija i Muslim Buharija i Muslim Muslim Sura Ali-Imran. ajet 10 Sura En-Nur. 761. 740. ajet 135 Sura . ajet 152 Sura En-Nisa'. ajet 60 Buharija i Muslim Muslim Sura El-Fatir. ajet 25 Sura El-En'am. 742. 734.27 Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 738. 749. 757. 747. ajet 34 Sura El-Enfal. 748. ajet 87 Sura El-Maida. ajet 40 Tirmizija i Ebu-Davud Buharija .

771. 772. Sura El-Isra'. 775.42 Sura El-Bekara. 796. ajet 39. 791. 780. 785. 781.3 Adabi su ovdje u {irem smislu zna~enja i ne treba ih mje{ati sa fikhskim terminom “adaba”. ajet 9 Sura En-Nisa'. 770. ajet 22 Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura E{-[ura. 795. ajet 71 Sura El-D`asija. ajet 1. {to predstavlja u`i smisao te rije~i i zna~i pristojne radnje u ibadetu i dr. 776. ajet 200 789. 779. 767. 800. 792. 786. 784.40 Muslim Sura El-'Asr. ajet 3 Muslim Ahmed i Bejheki Sura Et-Tevba. . ajet 37 Buharija Hakim i Bejheki Ebu-Davud Sura Ha{r. ajet 152 Ibn-Mad`e Ahmed i Tirmizi Buharija i Muslim Taberani Nesai Ahmed i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf. 768. 777. 774. 787. 773. ajet 26 Sura El-Mu'minun. 794. ajet 105 Sura En-Ned`m. ajet 41. 788. 345 Buharija i Muslim Buharija Sura El-Mud`adela. 798. 790.2. 783. ajet 36 Sura El-Ahzab.Islamsko znanje 766. 799. 782. ajet 18 Sura El-E'araf. 793. 797. 778. 769. ajet 135 Sura Es-S’ad. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Ahzab.

827. ajet 56 Sura El-Ahzab. doga|aji budu}nosti i pojedini doga|aji u pro{losti. 811. ajet 26. 830. 803. ajet 173. ajet 39 Hakim Hakim 825. 813. Islamsko znanje Sura El-E'araf. Sura Ed`-D`inn. 832.346 801.ono {to je za nas nevidljivo i {to nam je nedoku~ivo. ajet 1. 808.2 Sura Et-Tarik. 834. 807. ajet 201. ajet 23. 829. 802. 804. Hatib el-Bagdadi. 812. ajet 109. 809. 815. 817. 824. Nesai i Ahmed Muslim Sura El-Bekara. 27 Ebu-Davud. Bejheki u “[u'abul-Imanu” Gajb . 822.174 Sura El-Kehf. 821. 805. ajet 29 Tirmizi Muslim Sura En-Nur.202 Buharija i Muslim Sura El-Kehf. 833. 814. 24 Buharija i Muslim Sura Ali-Imran. kao npr. ajet 90 Sura El-Bekara. 818. 806. ajet 21 Buharija Sura El-Ahzab. 826.130. ajet 201 Muslim Ebu-Davud i Tirmizi Ibn-Mad`e.14 Sura Es-S’ad. 820. 810. 831. ajet 56 Muslim Tirmizi Sura Es-Saffat. 823. 828. 819. ajet 13. Nesai i Tirmizi Ebu-Davud Buharija i Muslim Buharija Sura El-Isra'. 816.27 Sura El-Maida. .120. ajet 26.

853. 856. 862. ajet 28 Sura El-Ha{r. 849. 868. ajet 6 Buharija i Muslim . 844. 840. 347 Sura El-Bekara. 852. 864.157 Sura El-Hadid. 851. 838. Ibn-Mad`e i Nesai Ibn-Mad`e Ebu-Davud. 850. 858. 865. 837. 845. 847. 836. ajet 40. 855. ajet 7-10 Sura En-Nazi'at. Tirmizi.156. 842. 863.24 Ebu-Davud i Ibn-Mad`e Ebu-Davud. 839. ajet 114 Muslim i Tirmizi Ahmed. ajet 34 Sura Et-Tahrim. ajet 18 Ibn-Mad`e Sura Et-Ta-ha. 859. ajet 31 Sura El-Muddessir. 848. ajet 155. ajet 31 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Nesai Buharija Buharija Buharija i Muslim Sura El-Isra'. ajet 21 Sura En-Nisa'. 861. Nesai i Ibn-Mad`e Sura Er-Rum. 860. 846. 843. ajet 23 Buharija i Muslim Sura El-Isra'.23 Muslim i Ahmed Buharija i Muslim Muslim i Ahmed Sura E{-[ems. 841. ajet 23. ajet 22. ajet 4 Muslim i Tirmizi Buharija i Muslim Sura El-E'araf. 866. 854. Tirmizi. Nesai i Ibn-Mad`e Sura El-E'araf.Islamsko znanje 835.41 Sura El-Kehf. 867. 857. 869.

877. 884. ajet 34 Tirmizi i Nesai Tirmizi. 886. Hakim i Ebu-Davud Buharija i Muslim Ahmed i Nesai Sura Et-Tahrim. 875. 902. 881. 900. 880. ajet 28 Sura El-Mumtehin. Islamsko znanje Sura En-Nisa'. ajet 34 Sura En-Nisa'. Nesai i Tirmizi Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Sura En-Nisa'. 904. ajet 36 Buharija i Muslim Ibn-Mad`e. 898. ajet 228 Sura En-Nisa'. 891. ajet 8 Taberani i Hakim Buharija i Muslim Buharija i Muslim Ahmed i Ibn-Mad`e Buharija i Muslim Muslim . Tirmizi i Ibn-Mad`e Buharija Sura En-Nisa'. 871. 892. ajet 34 Ebu-Davud Sura El-Bekara. 890. 895. 885. 896. 872. 901. ajet 36 Sura Ali-Imran.348 870. ajet 6 Ahmed i Ebu-Davud Ahmed i Hakim Buharija i Muslim Ebu-Davud . 879. 888. 882. 874. 887. 899. 878. 893. 883. 903. 873. Nesai. 876. 889. 894. 897.

..................................................................................................................................... 317 SADR@AJ ................................ 277 VOJNI POHODI I D@IHAD .............................. 177 NAMAZ ........................................................................... 254 MUNAKEHAT (BRA^NO PRAVO) .......................................................................... 188 RAMAZANSKI POST ................................................................................................................................................. 220 HAD@ ..................................................................................................................................................................................................................... 171 PRVO POGLAVLJE DRUGO POGLAVLJE TRE]E POGLAVLJE ^ETVRTO POGLAVLJE PETO POGLAVLJE [ESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE OSMO POGLAVLJE DEVETO POGLAVLJE DESETO POGLAVLJE ^ISTO]A ........................... 211 ZEKAT ................................................................................. 287 BILJE[KE ........................................................................................Islamsko znanje 349 SADR@AJ PREDGOVOR ...................................... 229 MUAMELAT (KUPOPRODAJA) .. 275 UKUBAT (KAZNENO PRAVO) ................................................................ 95 FIKH ............... 71 ISLAMSKO VJEROVANJE ............................................. 262 MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) ................................................................................................ 7 HADIS I SUNNET ................................................................................................................................................................ 284 AHLAK I EDEB ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................. 349 .................................................................................................................. 5 KUR’ANI KERIM .........................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful