Nastavnik: prof.dr. Sabahudin Smaji, doc. Asistent: mr.sc. Edin Hadimustafi Asistent: prof.

Senad Guti

Preporuena literatura
egota, T. Filipi, A.: Klimatologija za geografe, kolska

knjiga, Zagreb, 1996. Duki, D.: Klimatologija, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1998. Milosavljevi, M.: Klimatologija, X izdanje, Nauna knjiga, Beograd, 1990. Milosavljevi, M.: Meteorologija, Nauna Knjiga, Beograd, 1988.

Dodatna literatura
Houghton, J.: Global Warming - The Complete Briefing,

Cambridge University Press, 2004, 1-382. Penzar, I., Penzar B.: Agrometeorologija, kolska knjiga, Zagreb, 2000. Atlas klime SFRJ, SHMZ Beograd, 1967. Meteoroloki godinjaci: SHMZ Beograd; FHMZ, Sarajevo.

Ciljevi kursa/predmeta Osposobiti studente da logiki spoznaju genezu, razvoj i kauzalnu povezanost klimatskih (meteorolokih) elemenata i klimatskih (meteorolokih) pojava. Praktinom primjenom karata, grafikona, tabelarnih prikaza itd. predoiti studentima utjecaj klimatskih modifikatora na trenutna vremenska stanja i na prosjena vremenska - klimatska stanja. Spoznati klimatske utjecaje na fizikogeografske procese i pojave na Zemlji. Upoznati se sa parametrima i mjerenjem klimatskih (meteorolokih) elemenata i pojava.

 Na kraju semestra/kursa uspjeni studenti, koji su tokom itavog

nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, e biti osposobljeni da:

Usvoje osnovna znanja o klimatskim elementima, pojavama i

faktorima; Efikasnije savladavaju nastavno gradivo iz fizikogeografskih naunih disciplina: Hidrografije, Geomorfologije, Pedogeografije i Biogeografije; Kvalitetnija izrada i odbrana diplomskih radova u zavrnom dijelu studija; Sadrajnija nastava iz geografije u srednjim i osnovnim kolama; Sadrajnije terenske ekskurzije. Osposobljenost prilikom izrade Regionalnih razvojnih planova, Prostornih planova opina, Prostornih planova posebnih podruja, Urbanistikih i Regulacionih planova i elaborata.

Nastavni metodi
Frontalni metod - izlaganje osnovnih informacija o

nastavnoj temi. Demonstracija - prikazivanje karata, kartodijagrama, kartoema, tabela, grafikona, fotografija i dr. ilustracija o nastavnoj temi. Interaktivni - razmjena miljenja sa studentima. Samostalni rad - samostalna izrada seminarskog rada ili referata koritenjem razliite literature o zadatoj temi.

Sistem bodovanja
Kriterij
Urednost pohaanja nastave Angaman na nastavi Testovi tokom kursa

Maksimalan broj bodova

5 5 30

Bodovi za prolaz
3 3 16

Seminarski rad
Zavrni ispit UKUPNO

10
50 100

6
26 54

Sistem ocjenjivanja
Osvojen broj bodova <54,00 54,00-63,00 Ocjena (BIH) 5 6 ECTS (ocjena) F E

64,00-73,00 74,00-83,00
84,00-93,00 94,00-100

7 8
9 10

D C
B A

 Klimatologija je nauka o klimi. Klimatologija je nauka koja izuava uslove pod kojima se

obrazuje klima nekog mjesta.

Klimatologija prouava viegodinji reim tipova vremena.

Zadatak joj je da objasni uslove pod kojima se obrazuju razliita podneblja na Zemljinoj povrini, da prouava njihov uticaj na mrtvu i ivu prirodu nae planete, kao i da utvrdi promjene klime u blioj i daljoj prolosti.

Podjela klimatologije (Duki) Opta klimatologija Klimatologija toplotnog bilansa Sinoptika klimatologija Teorijska klimatologija Mikroklimatologija Paleoklimatologija Primijenjena klimatologija Bioklimatologija Terapijska klimatologija Turistika klimatologija Pomorska klimatologija Industrijska klimatologija, i dr.

Podjela klimatologije (Milosavljevi)

Opta klimatologija Specijalna klimatologija Agroklimatologija umarska klimatologija Turistika klimatologija Pomorska klimatologija

Industrijska klimatologija

Posebne grane klimatologije: kompleksna, sinoptika, dinamika klimatologija i mikroklimatologija.

 Meteorologija je nauka o atmosferi. Meteorologija je nauka koja prouava sve fizike pojave u

vazdunom omotau Zemlje, pojave na Zemljinoj povrini i gornjim slojevima zemlje.

Podjela meteorologije (Milosavljevi):

Opta meteorologija 2. Sinoptika meteorologija 3. Dinamika meteorologija 4. Aerologija

1.

 Vrijeme-trenutno stanje atmosfere na odreenom mjestu.

Odreujemo ga prema dominantnom elementu.

Klima-prosjeno stanje atmosfere na nekom mjestu

zemljine povrine u nekom datom vremenskom periodu.

Podjela klime:

klima atmosfere i
klima zemljita

Klima atmosfere: makroklima, mezoklima, topoklima i mikroklima.

 Makroklima-klima prostranih ravnica, stepskih podruja,

klima iznad velikih mora i okeana i dr.

Mezoklima-klima rijene doline, klima iznad nekog jezera,

umske povrine, nekog grada i sl.

Topoklima-klima padina, dna doline, vrh planine i sl.

Mikroklima-klima lista neke biljke, klima cvijeta, klima

kolske uionice, klima peine i sl.

 Klima zemljita-klima Zemljine povrine i gornjih slojeva

zemljita do dubina do kojih se osjea dnevno i godinje kolebanje temperature.

 Veliine koje utiu na klimu dijele se na:

Klimatski (meteoroloki) elementi 2. Klimatski (meteoroloki) faktori

1.

 Klimatski elementi:
Radijacija (kratkotalasna, dugotalasna) Temperatura (zraka, povrine Zemlje) Pritisak zraka Smjer i brzina vjetra Vlaga zraka i evaporacija Naoblaka i trajanje sijanja Sunca

Padavina
Snjeni pokriva

 Klimatski faktori: Zemljina rotacija Zemljina revolucija Geografska irina Atmosfera Nadmorska visina Raspored kopna i mora Morske struje

Udaljenost od mora
Jezera Reljef

Vrste tala i biljni pokrov

Rad ovjeka

 Meteoroloke pojave su: magla, oblaci, kia, snijeg, grad,

krupa, rosa, slana, inje, poledica i dr.

 Atmosfera-sastavni dio geografskog omotaa i gasoviti

omota Zemlje
Znaaj: Snabdijevanje kiseonikom, ugljendioksidom i drugim

gasovima Zatita od ultraljubiastog zraenja i udara meteora Obezbjeuje proces kruenja vode i ostalih elemenata Raspodjela toplote i dr.

 Vertikalna struktura atmosfere

o Troposfera o Stratosfera o Mezosfera o Termosfera o Egzosfera

Horizontalna struktura troposfere Ekvatorijalni zrak Tropski zrak Zrak umjerenih irina Arktiki-antarktiki zrak (polarni) zrak

 Meteoroloke stanice su organizacijske jedinice

meteoroloke slube iji je zadatak obavljati meteoroloka motrenja, odnosno meteoroloka opaanja i mjerenja, prema utvrenim jedinstvenim propisima.
Podjela:

Glavne meteoroloke stanice 2. Obine meteoroloke stanice 3. Padavinske ili kiomjerne stanice
1.

 Glavna meteoroloka stanica je meteoroloka stanica

osnovne mree HMZ, sa profesionalnim meteorolokim instrumentima, na kojim se obavljaju opaanja i mjerenja prema razliitim programima rada za potrebe: praenje i prognoze vremena i klime, prouavanje atmosfere, agrometeorologije, tehnike meteorologije, hidrologije, zatite okolia i ostalih ekonomskih djelatnosti i naunih disciplina.

 Na glavnoj meteorolokoj stanici obavljaju se opaanja i

mjerenja: Opaanje: Sadanjeg vremea Prolog vremena Oblaka: koliina i vrsta Visina osnovice oblaka Posebnih pojava Stanja tla Fenoloka opaanja Jaine vjetra Stanja mora na obalnim stanicama

Mjerenje: Smjera i brzine vjetra na visini od 10 m iznad tla Temperature zraka na 2 m iznad tla Ekstremne temperature zraka na 2 m iznad tla Temperature tla na dubinama 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm Minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla Temperature vode ako postoje uvjeti Pritisak zraka na razini barometra Tendencije pritiska zraka Vlanost zraka na 2 m iznad tla Vlanost tla Padavine (vrsta, koliina i intenzitet) Snjenog pokrivaa (gustina, visina, mjera pokrivenosti tla) Dubine zamrzavanja i odmrzavanja tla Trajanja sijanja Sunca isparavanja

 Obina meteoroloka stanica je meteoroloka stanica

osnovne mree HMZ na kojoj se obavljaju opaanja i mjerenja meteorolokih elemenata i pojava za potrebe klimatologije i agrometeorologije.

 Na obinoj meteorolokoj stanici obavljaju se opaanja i

mjerenja: Opaanje: Atmosferskih pojava Koliine oblaka Vidljivosti Fenoloka opaanja Jaine vjetra

 Mjerenje:
Smjera i brzine vjetra na visini od 10 m iznad tla Temperature zraka na 2 m iznad tla

Ekstremne temperature zraka na 2 m iznad tla

Temperature tla (prema potrebi) Vlanost zraka na 2 m iznad tla Padavine Visina snjenog pokrivaa

 Kiomjerna stanica je meteoroloka stanica osnovne

mree na kojoj se obavljaju opaanja i mjerenja padavina i atmosferskih pojava

Opaanja i mjerenja: Padavine (vrsta i koliina)

Visina snjenog pokrivaa

Praenje atmosferskih pojava Fenoloka opaanja (po potrebi)

 Meteoroloka osmatranja za potrebe prognoze

vremena 00, 03, 06, 09, 12, 15, 18, 21 sat 01, 04, 07, 10, 13 ,16, 19, 22 sat (CET)
Osmatranja za potrebe klimatologije

07, 14, 21 sat po lokalnom vremenu

Visina padavina na glavnim stanicama

01, 07, 13, 19 sat (CET) Visina padavina na obinim i kiomjernim (padavinskim stanicama) 07 sati po lokalnom vremenu