P. 1
Klimatologija Sa Meteorologijom-uvod

Klimatologija Sa Meteorologijom-uvod

5.0

|Views: 254|Likes:
Published by Admir Mulaosmanovic
Klimatologija Sa Meteorologijom-uvod
Klimatologija Sa Meteorologijom-uvod

More info:

Published by: Admir Mulaosmanovic on Dec 27, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPTX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/07/2014

pdf

text

original

Nastavnik: prof.dr. Sabahudin Smajić, doc. Asistent: mr.sc. Edin Hadžimustafić Asistent: prof.

Senad Gutić

Preporučena literatura
 Šegota, T. Filipčić, A.: Klimatologija za geografe, Školska

knjiga, Zagreb, 1996.  Dukić, D.: Klimatologija, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1998.  Milosavljević, M.: Klimatologija, X izdanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.  Milosavljević, M.: Meteorologija, Naučna Knjiga, Beograd, 1988.

Dodatna literatura
 Houghton, J.: Global Warming - The Complete Briefing,

Cambridge University Press, 2004, 1-382.  Penzar, I., Penzar B.: Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb, 2000.  Atlas klime SFRJ, SHMZ Beograd, 1967.  Meteorološki godišnjaci: SHMZ Beograd; FHMZ, Sarajevo.

Ciljevi kursa/predmeta  Osposobiti studente da logički spoznaju genezu, razvoj i kauzalnu povezanost klimatskih (meteoroloških) elemenata i klimatskih (meteoroloških) pojava.  Praktičnom primjenom karata, grafikona, tabelarnih prikaza itd. predočiti studentima utjecaj klimatskih modifikatora na trenutna vremenska stanja i na prosječna vremenska - klimatska stanja.  Spoznati klimatske utjecaje na fizičkogeografske procese i pojave na Zemlji.  Upoznati se sa parametrima i mjerenjem klimatskih (meteoroloških) elemenata i pojava.

 Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog

nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, će biti osposobljeni da:
 Usvoje osnovna znanja o klimatskim elementima, pojavama i 


  

faktorima; Efikasnije savladavaju nastavno gradivo iz fizičkogeografskih naučnih disciplina: Hidrografije, Geomorfologije, Pedogeografije i Biogeografije; Kvalitetnija izrada i odbrana diplomskih radova u završnom dijelu studija; Sadržajnija nastava iz geografije u srednjim i osnovnim školama; Sadržajnije terenske ekskurzije. Osposobljenost prilikom izrade Regionalnih razvojnih planova, Prostornih planova općina, Prostornih planova posebnih područja, Urbanističkih i Regulacionih planova i elaborata.

Nastavni metodi
 Frontalni metod - izlaganje osnovnih informacija o

nastavnoj temi.  Demonstracija - prikazivanje karata, kartodijagrama, kartošema, tabela, grafikona, fotografija i dr. ilustracija o nastavnoj temi.  Interaktivni - razmjena mišljenja sa studentima.  Samostalni rad - samostalna izrada seminarskog rada ili referata korištenjem različite literature o zadatoj temi.

Sistem bodovanja
Kriterij
Urednost pohađanja nastave Angažman na nastavi Testovi tokom kursa

Maksimalan broj bodova
5 5 30

Bodovi za prolaz
3 3 16

Seminarski rad
Završni ispit UKUPNO

10
50 100

6
26 54

Sistem ocjenjivanja
Osvojen broj bodova <54,00 54,00-63,00 Ocjena (BIH) 5 6 ECTS (ocjena) F E

64,00-73,00 74,00-83,00
84,00-93,00 94,00-100

7 8
9 10

D C
B A

 Klimatologija je nauka o klimi.  Klimatologija je nauka koja izučava uslove pod kojima se

obrazuje klima nekog mjesta.
 Klimatologija proučava višegodišnji režim tipova vremena.

Zadatak joj je da objasni uslove pod kojima se obrazuju različita podneblja na Zemljinoj površini, da proučava njihov uticaj na mrtvu i živu prirodu naše planete, kao i da utvrdi promjene klime u bližoj i daljoj prošlosti.

Podjela klimatologije (Dukić) Opšta klimatologija  Klimatologija toplotnog bilansa  Sinoptička klimatologija  Teorijska klimatologija  Mikroklimatologija  Paleoklimatologija Primijenjena klimatologija  Bioklimatologija  Terapijska klimatologija  Turistička klimatologija  Pomorska klimatologija  Industrijska klimatologija, i dr.

Podjela klimatologije (Milosavljević)
 Opšta klimatologija  Specijalna klimatologija  Agroklimatologija  Šumarska klimatologija  Turistička klimatologija  Pomorska klimatologija

 Industrijska klimatologija

Posebne grane klimatologije: kompleksna, sinoptička, dinamička klimatologija i mikroklimatologija.

 Meteorologija je nauka o atmosferi.  Meteorologija je nauka koja proučava sve fizičke pojave u

vazdušnom omotaču Zemlje, pojave na Zemljinoj površini i gornjim slojevima zemlje.
 Podjela meteorologije (Milosavljević):

Opšta meteorologija 2. Sinoptička meteorologija 3. Dinamička meteorologija 4. Aerologija
1.

 Vrijeme-trenutno stanje atmosfere na određenom mjestu.

Određujemo ga prema dominantnom elementu.
 Klima-prosječno stanje atmosfere na nekom mjestu

zemljine površine u nekom datom vremenskom periodu.
 Podjela klime:

 klima atmosfere i
 klima zemljišta

Klima atmosfere: makroklima, mezoklima, topoklima i mikroklima.

 Makroklima-klima prostranih ravnica, stepskih područja,

klima iznad velikih mora i okeana i dr.
 Mezoklima-klima riječne doline, klima iznad nekog jezera,

šumske površine, nekog grada i sl.
 Topoklima-klima padina, dna doline, vrh planine i sl.

 Mikroklima-klima lista neke biljke, klima cvijeta, klima

školske učionice, klima pećine i sl.

 Klima zemljišta-klima Zemljine površine i gornjih slojeva

zemljišta do dubina do kojih se osjeća dnevno i godišnje kolebanje temperature.

 Veličine koje utiču na klimu dijele se na:

Klimatski (meteorološki) elementi 2. Klimatski (meteorološki) faktori
1.

 Klimatski elementi:
 Radijacija (kratkotalasna, dugotalasna)  Temperatura (zraka, površine Zemlje)  Pritisak zraka  Smjer i brzina vjetra  Vlaga zraka i evaporacija  Naoblaka i trajanje sijanja Sunca

 Padavina
 Snježni pokrivač

 Klimatski faktori:  Zemljina rotacija  Zemljina revolucija  Geografska širina  Atmosfera  Nadmorska visina  Raspored kopna i mora  Morske struje

 Udaljenost od mora
 Jezera  Reljef

 Vrste tala i biljni pokrov
 Rad čovjeka

 Meteorološke pojave su: magla, oblaci, kiša, snijeg, grad,

krupa, rosa, slana, inje, poledica i dr.

 Atmosfera-sastavni dio geografskog omotača i gasoviti

omotač Zemlje
 Značaj:  Snabdijevanje kiseonikom, ugljendioksidom i drugim

gasovima  Zaštita od ultraljubičastog zračenja i udara meteora  Obezbjeđuje proces kruženja vode i ostalih elemenata  Raspodjela toplote i dr.

 Vertikalna struktura atmosfere
o Troposfera o Stratosfera o Mezosfera o Termosfera o Egzosfera

Horizontalna struktura troposfere  Ekvatorijalni zrak  Tropski zrak  Zrak umjerenih širina  Arktički-antarktički zrak (polarni) zrak

 Meteorološke stanice su organizacijske jedinice

meteorološke službe čiji je zadatak obavljati meteorološka motrenja, odnosno meteorološka opažanja i mjerenja, prema utvrđenim jedinstvenim propisima.
 Podjela:

Glavne meteorološke stanice 2. Obične meteorološke stanice 3. Padavinske ili kišomjerne stanice
1.

 Glavna meteorološka stanica je meteorološka stanica

osnovne mreže HMZ, sa profesionalnim meteorološkim instrumentima, na kojim se obavljaju opažanja i mjerenja prema različitim programima rada za potrebe: praćenje i prognoze vremena i klime, proučavanje atmosfere, agrometeorologije, tehničke meteorologije, hidrologije, zaštite okoliša i ostalih ekonomskih djelatnosti i naučnih disciplina.

 Na glavnoj meteorološkoj stanici obavljaju se opažanja i  


 


  

mjerenja: Opažanje: Sadašnjeg vremea Prošlog vremena Oblaka: količina i vrsta Visina osnovice oblaka Posebnih pojava Stanja tla Fenološka opažanja Jačine vjetra Stanja mora na obalnim stanicama

• • • • • • • • • • • • • • •

Mjerenje: Smjera i brzine vjetra na visini od 10 m iznad tla Temperature zraka na 2 m iznad tla Ekstremne temperature zraka na 2 m iznad tla Temperature tla na dubinama 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm Minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla Temperature vode ako postoje uvjeti Pritisak zraka na razini barometra Tendencije pritiska zraka Vlažnost zraka na 2 m iznad tla Vlažnost tla Padavine (vrsta, količina i intenzitet) Snježnog pokrivača (gustina, visina, mjera pokrivenosti tla) Dubine zamrzavanja i odmrzavanja tla Trajanja sijanja Sunca isparavanja

 Obična meteorološka stanica je meteorološka stanica

osnovne mreže HMZ na kojoj se obavljaju opažanja i mjerenja meteoroloških elemenata i pojava za potrebe klimatologije i agrometeorologije.

 Na običnoj meteorološkoj stanici obavljaju se opažanja i   


mjerenja: Opažanje: Atmosferskih pojava Količine oblaka Vidljivosti Fenološka opažanja Jačine vjetra

 Mjerenje:
 Smjera i brzine vjetra na visini od 10 m iznad tla • Temperature zraka na 2 m iznad tla

• Ekstremne temperature zraka na 2 m iznad tla
• Temperature tla (prema potrebi) • Vlažnost zraka na 2 m iznad tla • Padavine • Visina snježnog pokrivača

 Kišomjerna stanica je meteorološka stanica osnovne

mreže na kojoj se obavljaju opažanja i mjerenja padavina i atmosferskih pojava
 Opažanja i mjerenja:  Padavine (vrsta i količina)

 Visina snježnog pokrivača
 Praćenje atmosferskih pojava  Fenološka opažanja (po potrebi)

 Meteorološka osmatranja za potrebe prognoze

vremena 00, 03, 06, 09, 12, 15, 18, 21 sat 01, 04, 07, 10, 13 ,16, 19, 22 sat (CET)
 Osmatranja za potrebe klimatologije

07, 14, 21 sat po lokalnom vremenu
 Visina padavina na glavnim stanicama

01, 07, 13, 19 sat (CET) Visina padavina na običnim i kišomjernim (padavinskim stanicama) 07 sati po lokalnom vremenu

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->