GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

2.. 125 7. ll.5.S.5. OBOLIENIA VAGINE . Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9....l.1..2. Fimozt materice (Fibrosis uteri) . ll.3.....1. r29 r29 130 l.177 .5 ... Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 . Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7...4.5.. 11.3.. ll.J.. Ovarijske amenoreje t34 135 136 7..am .5.2.Vulvitis virusne etioiogije 12.4...1.70 l0. Dispareunija . Bakterijski kolpitis ll..3.177 .i. Fiziologija grliCa ruatcrice 10. l8l . Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6.... t92 194 I59 I2.4.4.. ..184 ......1.. L2. Vaginiz. HistoloSke osobine grliia materice l2.. r0. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7...l.Najz-natajnije forme vulvitisa l2..2... 128 .Hipoplazijavagine 11. Upala jajnika i jajovoda 8.Vulvitis gljiviine etiologije .Hiperplastiinr distrofija ..1.. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2. ... 12.2..179 .. Benigna oboljenja miiiinog sloja .184 .1..Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10...4..l. l9l l9l 191 9.4. I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2. 10.. I... 185 ..1. I.3..2. ollol]EJA VUI-VE i I i 9....2.4..2..183 ..Ozljede vulvc .1.Scnihra distloliir .1.5. 190 I2.4.2.4.i...1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8.5.Trichomoniasis...... Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7.. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12.. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7.Povredevagine. l..l.Candidiasis..3.3. .Vulvitis bakterijske etiologije 9. 185 .I.183 ... Sekunclartra lurctroteja 7.Akutna trauma 12. .2.. OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8. .. Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9..3.. Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7.4.l.. ll. ll...3.. ll...Hipoplastiina distrofija I 2......Atrezijavagine. Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9.. Il...3. Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.l.182 .3...Anomalijevagine.4.1. Anatomske osobine grliia materice 10...Upalnaoboljenjavagine. Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9..176 .2...3.2.2..1.....Parazitarne infekcije vulve I 2..I...1.5..1. ...2. Funkcionalni poremeiaji vagine .2..3...2. 11.Aplazijavaginc ...l. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja . OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll.6..l.. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9. I85 13r r33 7..3.l.4.... Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7.5.2.3.l.2.1. .Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10.l. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 ). OBOLIENJT\ 10.Bakterijskivaginitis ll.2. Funkcionalni testovi 128 7.5. t58 r58 159 159 l..178 . I2. I . Distrofiine promjcne vulve 12.I 7....2.

4...2..... 301 Naknadneilikasnekomplikacije ..erzijauterusa I6..... ..2..ou)trin)estru ..301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie...l..lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19.2..3.. .i.. ovarijuma uterusa l5.Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17........25J 19. 308 .yagnostikalcnskc ncploclnosti 17.316 3r8 319 320 320 320 323 )l) .l.. . (Pil...2.... 15... ... . l6..T.5... I l... ... ..3.215 ..Mehaniikakontraceptivnasredstva 16..l.... l6.Medicinski asistirana reprodukcija . Endonrctrioza (lJndometr.. .l...315 . 17.HepatitisBinfekcija 19.l..1'erapija bratnc neplodnosti .6.Postkoitalna kontracepcija ......Uzroct mu5ke neplodnosti .Uzroci lT. ..2. .2..280 .Ulcus nrolle (Meki iankr) . l9.5.2. Bolesti izazvane 19...4...... .AIDS: l6.l......Hepatitis C infekcija l.223 l5. 314 ..Kontracepcija....Infekcije citomegalovirusima.4...l.2...struaci.Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\...5. ...256 9. l9..296 lS.. . l6.Descenzus iprolapsuterusa .245 .3..240 .2.iski sindronr ... l5...1.l..l.13......l..pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17.. .245 ..273 lT.2..Hiperantefleksijauterusa .216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5..221 .243 ....1.Sifrlis )9. l6..Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie ..l.. 19.. .. I. I ... .. .lntrauterina kontracepcija . Bolcsti izazvane parazitinra 19...T.65is) 14.308 ..Hemijska kontraceptivna sredstva l6.2..225 .F.. PLANIRANJE PORODICE .Hormonskakontracepcija .3....2... Prcrncn......l..240 .. l.Limfogranulorna ingvinale 19.4....2...... Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14.. . 270 . 19.. l9..... Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene ....256 .Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT.. .Inr.. . .3....2.. .224 ...2.4.22g ..Klamidijske infekcije 19. l. .l.300 Ranekomplikacij.2.....1. LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON.Stidna vailjivost ....l. l....iosis) t99 l3.2.. Neplocinost 268 .298 l8.2..281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14.295 Zrl<onskcodlcdbc .298 18.2.2...l.....234 l)efirricijc ....Scabies (Suga) 19.Mikoplazme .Adenomioza (Adenonr1.. 9.2.1...Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15.Di.......l.. i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 .. ...5.Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l..Genitalni herpes . Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru .Fi]<sirana retrofleksija ...6. Bolesti izazvane bakterijama 1 9. Neplodnost kod muikaraca 17........ BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9..ijcienje nrulke neirlodno-sti ..2... I 9...2. 17.l... Dislokacije vagine.. .4.l.... I6.1.... ..4..5... l.IIoZA I3..4. l.l.. .2..300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije ..301 I9.Dijagnostika muike neplodnosti l7.. ..l.6.2...2.209 18.lS) ...226 ..Molluscum contagiosum . .3..3. virusima HlVinfekcija l9..NornralanpoloZaj uterusa i 15.1.. ...3..Trajnemetodekontracepcife .

4.3.I..I.3.Benignitumori jajovoda ..357 trudnoia . TUMORI VULVE struktura 20..6.. CisteZutogtijela...l.letastatski tunrori u:r 375 ..... Zloiudnitumorivagine 23. 2l... 351 20.337 ... rnatcrice 22... .Carcinoma ... .... 20.l...Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20.l.l. 24..2...... I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22... 355 20. Dernroidnacista . .....Miom materice (Myoma uteri) .. ..Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) ..Kliniiko staiiranje raka grliia .2..1.10. ..l.333 ciste ..l.1....334 334 21.Solidni tumori vagine 73.. Maligni tumori vulve 24...343 strome) .2. l .Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21.Lipoidnitumori jajnika.Kolposkopija ..2..).347 . .. ..3.401 20..l..1.l3enignitumoripotpornihstrukrura .2. .........2.. 22. .... TI]MORI VA(.Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl.... 20..Melanosarkomimiksosarkom .Lijeienje 22.339 .2.335 .2....Meigsov sirdrom 20.a 20...Maligni tumori jajnika 20..331 .408 .I.l..l.3. .Tumorijajnika.2. ..IN[..I...345 . .2....l.2.5.383 turnoriovarijuma jajnika ..2.9.3Sl Enclonrctroidnccistc.Solidni tumori vulve 24...4.... TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE ..I.....Tumorigerminalnihielija 20. .Karcinomavagine 23..2.....341 ..2... . .2..2.-. 335 niltcrici .1...l.Horionepiteliomvagine 23. Benignitunrorivulve ....395 . ... .1..'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) .....401 ..Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l..335 .357 20..393 .. l... Rakgrlitamatericeitrudnoia 23.l.......2.l. 23..4..l.407 ...l..410 ...2. ..1... 35 I 20...l.i\......2. .387 ........2......333 .391 ..1.....389 . Solidni ...... ..2..KliniikostaZiranje tumorajajnika 20.. ..l....376 .396 20..2.401 ..Sarkom vagine .. ....5.. Terapijaovarijalnihtumora .l..358 20... l . .l...Cistic!ni tuniori ynh'e 24. Teka-lLrteinske ciste .402 ......8. 333 Folikulinskeciste......Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika ..... ...Konrz. . 371 376 .. .1.l....1.. .2.410 . ..Bcnigni tumori jajnika 20.339 .Iliopsijagrliia 22..i. . . jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora.....2..l.4....2... 20......Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20.2.2..338 333 339 339 22. jajnika .1.394 ..402 ...... 20.1.llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice ..340 ..403 . ...345 ...359 24.... .348 Ilcnignitumorivagine 23..338 ZZ... ...2..l...346 ....2...Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom ......2... 403 .. Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22.. 22.Metastatski tumori .l.. ..407 vulvae ..l.3..t. 20.2.. ..2.Cistitnitumori vagine 23.Nlaligni tunrorijajovoda .2...... Tumori jajovodr i potpornih ......2..337 ......acija.342 . ZLz.. .6Sirenjeovarijalnihtumora 20......7.3... 23...Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi .....2.393 matericc .. Benigni tumori tijela materice 371 2I..Maligni tumori jajnika i ......... ADNEI(SALNI TUMOIII 2t...346 .t.404 24.l...

..2. ..'.lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25.497 429 2].520 521 523 nraterice .435 .s.486 26.1. Biopsija 75... Vagina 27... ...3.5... ...3..2. AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28... '.Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji . .484 27.... .2......1.1. '.2.Konizacija.422 ...2. 28.485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T.2.2...l ..... ...472 . Krnre iile 26.1. 25..433 ..4. ..507 Materica 429 431 jainici . ]ajovodi Mokracni mjehur 26.Lksplorativna kiretaia 25..I..1.3.. ..2. 28.NajCelCehisteroskopskeoperacijc .433 .12.48I 27..4. 26...t. ... 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji ...... ..447 ..Polipektomija.Punkcija Douglasovogprostora 25.....4.-.. . -482 ... Laparoskopske operacije u ginekologiji .2..417 . -.2.2.....508 .... 26.Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji .6.2. ..1t.. Linrfni ivorovi 26... 26.2..433 oprema Tehnikahisteroskopi.476 476 .6. 25.\zaginalne 27........ 26.435 . -. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok ....... ....Ope:acijertavagini 27...4.. 28..... ...426 l.. I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25.Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c .t.423 .....l..510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije.469 ....4. -... materice Utcrine anonralijc ntatcrice .......7..12... 2(r.Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27... .. Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .l.. . 26....433 .... .....1..7.1.509 ....2.1...447 453 457 78. Upalne bolesti zdjelice .. . KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27. .. Oboljenja 26.. r\narrnezai . 26.. ... 25. .5.2...6.2. 47 5 27.1. Instrumenti 27.3....... Kontraindikacije zahisteroskopske 27..2.3.3. ....Medij zadistenziiu 27... .1. Dobroiudni tumori 26.3....... . 507 .520 ..(linekoloSki prcglcd 25.l......2.422 .424 Zdjelitni zidovi 26..Biopstja endometlijuma 25.2.. .... .3.492 .'. 28. Sondiranje materice 25. Histeroskopske operacije 27.. ....Operacije na vulvi .442 Oboljenjajajnika.. .. 27...8.. " '512 ..1....... Klasiini operativnizahvati u 27.2... .2 26.2.417 .118 ginekologiji operacijc 27..467 .2..3.1..423 .1. l.3..434 . Zlocudni tumori 26........... 27. '.Anarnneza.2...13.4..433 ..7.9..425 . . Zlocr-rdni tunrori jajnika 26...1.. 25.1..Abdominalne ginekolo6kipregled. . .3. '.. --.12..(r.... ..3.1.l.'5r2 Crijeva ..7.. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26.3....Operacijenanraterici 27.. ... .Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' ...-509 2T...2. 480 -...2....Operacije na grlitu matericc 27..2.3..469 ....3.2..r 3..7.tndikaciie .. ... Dobloiudni tunrori jajnika 26.425 .424 .1.. .. '.. 28..3......14..Operativnatehnikaulaparoskopiji ...... 28...ie 27.Operacije na adneksima . I 0... .1 3..... 26.12.. oirer:rcije 27.. ..I.2...435 Anafilaktiikiiok ... .2.5.436 . '.

ZlilaZigic .RAZVOI ZENSKOG RE.P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.

koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. Estrogeni potiiu razvoj Z. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije.EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. vei formiranim polnim Zlijezdama.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. One Ce se u osnovama i u neito kasnije. mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka. Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada.lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. za razusko povezani. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice). Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu. odlikuju I$. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice). Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja .1. polnih ielija vezano je za pol.JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm).enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod. nastaju od mezoderma. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. a oogeneze jajna Celija. Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. - odnosno u 1. pos- i vanjskih polnih organa. P(]VEZAN()ST RAZ!. Medutim. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. polnih ielija koje se. nraterica i gornji tlio rodnice. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih.

polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. Ove regije se razvija. iena. starosti od Slika 1.r njima nema polnih ielija sve do 6.rtl. a u 6.J) . Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi.3. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. U toku duljega razvitka osnova pohril. blizu hva- od voja. ilijezde. ostanc povezan s njinre A Slika t. U iovjedijeg embrija. Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je).r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega.2. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. PoLNE ztUrZnr . polne se Zlijezde ne razviju. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene. i r. Slika 1. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. Iz.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra. Polni nabor pod pove6anjem." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte.1.\luike i'l. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia. Ako ne dospiju do nabora. Najz.jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A). 1-\ (z. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice).( (qlco"l"n. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida.ju u svim normalnim embrijima. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. A) kanala.stis. sedmice razvoia.2. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. sedmice raz- 1. porijeklom iz endoderma. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. Prema tome. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija.

Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde.>-_ . U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje.5). Na kraju Seste. U oba pola.( (. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro.Wolffovim kanalima.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa. Y hromozom potiie razvoj testisa. iako jedva prirnjetne nih hromozoma. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima.5..li odsustvom Y hromozoma i. godine. nepravilno oblikovanih primitir. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta. 1._-_<\ rrr ) ---\.n1ed. Kod ljudi. 1. ---{ . uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel. Osim toga.Gr a'.no grade primitivnc polne nim ilijezdama. Kod klokodila. poted jnih.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. obratno. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora.. dok iene imaju dva X hromozoma. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja. lom. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. Miillerovih kanala. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka.. a ilijezde indifercntnim pol. godine da muikarci imaju X iY polni hromozom.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal .lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel.rur.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite. Ova biseksualnrr ili indifer. na primjer'.-. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja.epitcla koji .sedurice. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi. Iako jc poznato od 1921. mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta./ I . koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula.cntna faza genitalnog razvoja zavr. slika 1'4' A) Slika 1.3. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona.

vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu.. Sliine su spcrmatogonijama. mjesecu razvoja. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste.6. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. Prve oocite nastirju vec u 3. i to postepeno. Ove Celijske grupe se nalaze pretei. ne samo genima polnih hromozoma. stupe u profazu prve mejotske diobe. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu).enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika. mjesecu ernbrionalnog razvoja. mreiu (rctc ovarii). a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra. ali ona 1.e iclijc. Javljaju se u 2. sliino kao i kod testisa. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. engl. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura. JAJNIK U Zeuskih embrija s X. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka. samo u tipiinoj osnovi jajnika. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. po rodenju ispod 5 miliona. testis-determining putem factor). Oko njih se poledaju u jednon redu nran. engl. Njihov razvojni proces oogeneza. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. U doba poroda nema viSe oogonija. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. pohih organa. iine folikularne Celije. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. B) Prika jajnika i polnih kanala u S. nego i hormonima i drugim faktorima. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1.itene nredu ielijarrra tzv. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. tjednu razvoja. U 4. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec.ia). koji se odr. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. koja iini sri jajnika. ko. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka. jedna po jedna. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete.4. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. mjcsecu cmbrionalnog razvojt. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. sednrici s povr3ine urasta u mez.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. a zatim nastaje brza regresija. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. Kora. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako.?- /-\ . Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF. polni traici fornir:aju. A) Popredni presjek jajnika u 7.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. koje se nazivaju oogonije. Cim poinu rasti oocite I reda. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. Vidi se propadanje medularnih tradaka. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije. ne samo u raznih vrsta.iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama.ojc od povrSnog epitcl:r. rast i dozrijevanje). ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. Medutim. ona sc prekida. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. Istovremeno.

oreni. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka.ie. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. Tokom Seste sedmice. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa. Wolffovi. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. a kaudalno su on. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. - .illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu.5. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal.oreni u urogcllitahti sinus. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. Kod 2cnskog pola Mi. Miillerovi kanali. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima. mezonefrosa. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. Kod muikog pola od Wolffoi. Mtillelovi kanali su kr. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. a korrikalni traici sc rre razvijaju. U 6.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. koju izbofuje u lumen. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal.1.L-.Tabela 1. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie.7. Izmedu fetusa. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega.

BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola. B) Polni kanali nakon spuStan.. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. i nalnom. a pra-bubrega Dva ostatka. maternicu i gornji dio rodnice. pa Miillerovi kanali ne propadaju. Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale. Kranijalni dio ostaje trajno paran. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika. Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. placentej \ \ mczonefros lig.T. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. lzuzetno. paroophoron i Gartnerove ciste. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal. ili MIS. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni.Lllerovi se u tri dijela.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii. U oilsustvu testosterona i AMH. A) 2enski polni kanali potkraj 2. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum. engl. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. U 9. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. ne izlaZu SRY protein. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. Vidi se ligamentum suspensorium ovarii. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice. kanali iSieznuti./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. tc U enrbrija i rodnice. Vrcmenont ov. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1. polnog organa . Regulacija te diferencijacije nije jasna.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega.illerovih kanala uroger. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens.ja ja. epooforon i paraooforon.ry1glog reproduklivno lig. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. mjeseca razvoja. mon.8. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron.Jffi:::. Mi. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum.". Medutim.ritalni sinus kanala u mu5kog pola. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. ali ne wijek potpuno.-L \> .lqzvpj.2. kranijalni. d / kanala (jajovod. Sertor. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene.inika.i". Zbog manjka androgena.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. srednji i kaudalni dio. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica.rj tu- ( (30 )_ /. drazicu i dio rodnice.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu.

Indiferentni stadij traje od 3. tankom ploiom. polna kvriica.7. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. polne izbodine. KIoa . sedmice. italnog tuberkuluma. Vaginalna epitelna ploda. sedmica. analni . T. postaje potpuno iuplja. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. analni otvori GS. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. koja se naz-iva hymer. GT. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena. materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. sedmica razvoja. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. u poietku solidna. Do 5.r. analnu membranu. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja.-rabor. 1. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. Gomji proiireni dio rodnice. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. B) Priblizno 6.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. p lajovodu. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le). sedmice do kaja 6. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. Sastoji se od epitela veziva. U 6. AF. Tako postaje vagina. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija.1 't. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. sedmica. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. vrsak strelice.12. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. To su kloakalni nabori. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine.

moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. osobito potkraj lctalnog iivota. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. Medutim. br. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa. To su Ponrican.ivaiperimetrium. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce. mjeseca. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima.sednrici razvitka matcrica ima vei o. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. razvojem materice doile u horizontalan polotaj. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. sedmica.ja materice irodnice.rduieg ccrviksa matericc. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice.lava. A) 9.10. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. sin<.9. a z. koji spoje u vaginalnu se ploiu.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda. LJ 12. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. takode zadebl. Vidi se nestajanje materidne pregrade.jcm N.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta. Ona raste na svom gornjenr kraju. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. C) Novorodende. a.snovni oblik i intenzivno raste. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa.siroka veza materice. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida. .6. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi). oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom.illerovih kanala. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno. ili kombinacijom ovih tkiva. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor . It. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc.atim poane polagano rasti. se naziva vaginalna ploia. Prikaz ravo.belculurr zadebliavo i izduZuje se. Kako su paramezonefriiki duktusi 1. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa.L( (32 Ir_)+ .rvaginalni bulbusi. B) Kraj 3. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal. uz N4uller tuberculum. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu.

spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. a dolje. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. samo u suprotnom smjeru.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. Ovdje su. niti regredira. i 4. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. analnu membranu. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. Ipak. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. ora.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. urethra. ostaiu u trbu5noj Supljini. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n.enskih spoljainih genitalija. za razliku od testisa. Kod Zene. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). ne deformiSe. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. One se Slika1. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. a njegov proSircni donji kraj se iom. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. . mjeseca trudnoCe. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. na svakoj strani vertebralne kiinre. U isto wijeme.13. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. Stvarno je to prividno spuStanje. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. a usne. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse. Jajnici. medutim. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. Kod oba pola. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. a analni nabori. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. u kojoj razvijaju erektilne strukture. rodnica. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. a zatim uretralne brazde. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. gubcrnakulum se ne skraCuje. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora). pa nastane fissura urogenitalis. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. tanta evaginacija peritoneuma. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. i razvijaju se u male rusne (labia minora).

I986: l8l9-1855. prstena ingvinalnog kanala. Siroka veza materice . Stevenson RE. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. Physiol Rev 1986. Philadelphia: WB Saunders.se sexual differentiation. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. (eds)l Human Malfornrations Universiry Press. Cell 5l 1987. 37: t 17. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici.mbryonic induction. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda.66:71. Hum Genet 89. Philadel- Persuad 'l'VN. 5. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. Byskov A(i. Saunder comp. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. Mittwoch U.v of the female genital tract and gonads. The development of the in the human. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. 1988: 3. Picard fY. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. genot)?e. 7th edition. i to izbo- tkivo prabubrega. Griffin f E. 2. ln: Copeland LL JarreU J. Campbell's Urology. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. Wilson JD. vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj. Philadelphia. London.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica. . Thc Physiology of Reproduction. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. Sex deterrnination and VEZE JA. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. 6. In: Knobil E (eds). Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii. vagina O'Rahilly R.1. and llclatcd A-nomalies. 1993. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda. Toronto. Tran D. Disorders phia: WB Saunders. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. Clin Obstet Gynecol 1975. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. 'l'he antimallerian hormone. 1992: 467. nation and differentiation.. I996. chronrozorne encodes 3. koji zawlava u velil<im usnama. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika.necology. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2. 10. koji povezuje uterus sa ovarijem. Goodman llM W 197 7 -Iledit. proteie od materice do velikih usana. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. 1977:123-136. LITEITATURA I. In: Walsh PC (eds).Iigamentum Iatum uteri . In: Blandau RJ. Sex detcnni- D (eds). McGregor ) (eds). 18: 149. \\rildon JD. The ses deternrining region of thc human Y of 9. a fingcr protcin. Saxen L: E. 7. Recent Prog Horm Res 1977. Moore KL. Differentiation of marn malian cmbryonic gonad. George FW. Texbook of G. Prgc D(. l09l-1 10. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. a drugi . 4. Ernbryolog. Hatl JG.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. dogma and sementics. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. a )osso N.1992. Zagreb: SkoIska knjiga. Nerv York: Ravcn Prcss.U odsustvu muikih hormona. phenotypc. rotundum).

IA FEMININA) Admedina Savkovii .ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.

bnlbus vestibuli. i ' Labium majus M. tuba uterina. Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. a spada- ju: ovarium. Iabia minora pudendi. Ex€valio vesicc Podio vaginalis. Zdjelica. I43) ' <. glandulae vestibulares rnaiores. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post)./ ) . Canalis cervicis)..jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). glandulae vcstibulares minores. Canalis isthmi) - post superlic. perinei prof..nog sistcn)a. Fundus) Uterus (lsthmus.1. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). . et prof. uterus i vagina. clitoris.\ Cauda equina. medi. sphincler vaginae (urogenit) M. M. sacrococcygeum Uterus (Cavum. Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. lransf. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis. Labium post Reclum (Flgxura perinealis. Cmn@fae hymenales Slika 2.

teclus abd. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia. V. red).T!ba uler.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. ulerovsginalis Lig. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr.ius . ALvesicales M. ]e{ ani) Plarus ven. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V. glut inf. reclus abd. red A vaginalis Fossa ischiorect. Pentoneaum Aorla 6ud. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica. femoralis Laq. clil. N. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi). uterinq Plex. Aa. Rjede se ovarijum nalazi medi- . ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. et plexus vagjn \ qeru. rcctoulerina Plerus 5acralis A V. (FIe'L< ven.1.gton ceruic uter. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj.2. N.is (M. a sasr"inr tLmo. V. Plic. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena. sprijeda sa lig.ilK (0YARTUM) . facies medialis. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije.1. u polno zrele Zene. margo mesovaricus. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. prosjeine duline oko 3 cm. Vv.latum uteri. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. vesicates int. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. obluralo. Poslije puberteta. Fibriae. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis. neil.latum uteri. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig. (A uterin4 A vagin. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu. (Corp. Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria. straga sa a. Nn. izuzetno ispred lig. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. /' [1. vesicales. gdje najieiie leii u tz-v. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone. obturalor terom.uterinae. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). a naroiito poslte prvog porodaja. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2. Sivkastorufitaste je boje. Homolozi su testisima u muikarca. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa. Ve adumbilic A V. TruncJs tyrph. M. uretercae Ureler. Ograniiena je gore sa a. urachi.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. kao 5to su crijei'a. A ilia@ comm.) Diaphragma pe[. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). JrJl. odnosno unutarnjom ivicom m. Sirilie 1.gtut sup. extremitas ute- Zene ovoj jami. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. redales sup. .aju Zcnske polne ielije (ova). uleri Lig. margo liber. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. Ug. Claudius- ovariku.1. A.) j N diaphmgmals pelvis rcry. AV. V. i to je nresr-rvarium. . Ovariium ima oblik baderna. ovarii prcprium N. (=A saci mediana) A. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. Gs. Noo.2.dors. uz . Margo mesovaricus je gladak. dexter lateralni zid male zdjelice. U djevojiice liii na sjeme datule.oa\ major N. Plexus vesic M. Posteroinferiorno. duZi aksis pirlfomis A V. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri. u fossa ovarica.aloria Rectum Reclum p. a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa.iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. tlmp\.sacrol!ber.psoas maior-a. oblu. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. ' N.iliaca e)dema. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii). Aa. vesic. Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. pudcnda Fascia ert obturatorius. sinlster (6angliq pelvid) - Lig. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica.5 cm i debljinu oko I cm. Nodus lymph. acipos. extremitas tubaria i extremitas uterina. tLmb.Pleru5 vesic Vv.. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r.

sa konkavitctom prema dolje. moZe biti abortiran u. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa.psoas maior. nakon podvezivanja a. LI.1. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. adnexa uteri. lig. fibrozno-miSiina vrpca. 2. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus).j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m. Bolestan ovarij je nepokretljiv. Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava.latum uteri). ima oblik slova "U". Zbog ovako prisnog odnosa. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis).latum uteri. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos. Ampularni graviditetje najieiCi.uteroovaricum) koja sadrZi ma.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi. peritonea.ovarii proprium je duga.ovarica).1.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena.latum uteri do prednje ivice ovarijuma. U Zene je prema tome.ig. pampiniformis.latunr uteri.cavae inferior.uterinae kod ove operacije. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom. adneksa . lig. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s.ovarica.iliaca interna. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei.ovarica sinistra je pritoka v.ovarii proprium (lig. a v. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. lig. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum. autori su negirali postojanje ove anastolnoze. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. ljekarskim pregledom. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. usljed ranijeg zapaljenja. a intersticijalni najrjedi. Pri retroflcksiji uterusa. 21. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa. Ov".1. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. 2. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji.cavum peritonei pelvis.suspensorium ovarii. i ramus ovaricus. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal. tj. Zbog zajedniikih oboljenja. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado.latum uteri. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine. 2.lo glatkih miSiinih niti. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem.1. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula). Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici. ampularni. tciko je razlikovati jedno od drugog. mesovarium. Extremitas tubaria je u odnosu sa v. a uzdignut je krvnim sudovima (a. dole do extremitas tubaria. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano. palpacijom. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a. Vv. npr. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w.susperrsorium ovarii.1.uterinae. uterinae su pritoke v. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus.renalis sinistrae.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine. Kod niskog poloiaja.iliacae internae. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a.1. Vena ovarica dextra je pritoka v. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom. U sluiaiu zapaljenja. Preko ostium abdominale tube uterine. a rije&o lig. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. smjdten u gomjoj ivici lig. To su: l.3. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii.1. Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa.uterinae.ovarii propriurl i fimbria ovarica. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. Preko fimbriae ovaricae. spojena sa zadnjom stranom lig. straga na cckum ili kolon ascendcns.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu"). moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni.ovarica. i v.4. tuba uterina i lig. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati.

idu u plexus ovaricus s. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. Ampula tube uterine jc najduii dio. neznatnog kalibra. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine.uterinunr tubae. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike. par acolpiunr. U multipare. i sa kolon sigmoideum. U nulipare. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. bae. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii.ovaricae.mbria ovarica. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. isthmus tu.) cm l. duZinc 3-4 cm. ispred rektuma. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. pro{iren u formi lijevka. LeZi u carum pelvis subperitoneale. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a.2.r. a kasnije placenta). Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa.2.latum uteri. izmedu gornje duplje. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. Ako je ugao otvoren prema nazad. U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. infundibulurn prenta doljc se nastavl. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. Kada je ugao otvoren prena naprijed. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. Oba peritonalna lista. anrpulla tubae uterinae. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. a koji se postepeno suZava u istmus. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm. a kalibra mrr. od kojih je najveda fi. osim duZ donje ivice. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. isthrnus uteri i cervix uteri. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. Kaiibar otvora je l-2 mm.1. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. je tupi ugao x / cm x l. TeZina uterusa u nulipare je 40 g. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri.3. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. pars uterina. . Kod anteverzije uterusa. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina). corDua uteri. tako da zatvaraju tupi ugao. staje znatno I cm. multipare je 50 g. preko koje dolaze kwni sudovi inervi. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa. preko plexus uterovaginalis. a debljina 2 cm. se na 2123.rterinae. a pruia se od tube uterine do mezovariuma. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio). MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. Kod retroverzije uterusa. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . boine krajeve. Upravljen je prema dolje. kada sc znatno po\. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). koji se na njemu sudi". ima ih 12-I5. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm. a uZim krajem upravljena prema dolje. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). ugao je otvoren naprijed. 2124. dvije strane i boine ivice. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. ugao je ofvoren prema nazad. pampinifoimis. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. duline 2 cm. DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. prosjedna duZina uterusa je 6 cm.latum utcri. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. Korpus uteri inra dno. koji se naziva mesomeuium.uterinae. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. sa prednje i strainje strane jajovoda. vinom cerviks uteri. koji ga odvaja od donjeg dijela lig. fundus uteri. 2. Pregib processus xiphoideus-a. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul.

Prednji perineum tine tri dijafragme. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae. odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis.5 cm. Predstavlja dio parametrijuma. a 5-8 cm3 u multipara. prednji i straznji dio. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. cavunl Douglasi). a zapremina 2-5 cm3 u nulipara. odozgo fundus uteri.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa.latum uteri. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae).levator ani. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju). Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri.sacrouterina. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. duZine oko 2. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. orificiutn externum canalis cervicis. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. slobodni dio. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. gradeii excavatio vesicouterina. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. pelvis. a prolaze boCnom stranom rektuma. Donji otvor.levatores ani. Ove nabore uzdiZu ligg. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje. Prednji par tine okugle materitne.lata uteri. okenut prema strainjem zidu vagine. Lig. teres uteri.5-3. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae.o gornjo) ivici isthmus uteri. Kanalis cervicis je vretenastog oblika. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. hg. a 6-6. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne.lazi sa:no dijafragma pelvis.uterinae. a Strainje veze su ligg. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa. a straga corpus uteri (portio supravaginalis).cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). gornju stranu mokaCnog mjehura. . granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija. a donjoj treiini u multipara. portio vaginalis. tako i prilikom promjene poloZaja tijela. kod slabosti ova dva mi{iCa. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara.5 cm u multipare. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. cavitas uteri s.. cervik uteri je duii od korpus uteri. canalis isthmi i canalis cervicis. izmedu unutarnjih ivica mm.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri. ostium uterije okrugao. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. cornua uteri. cavum Douglasi. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. Supljina uterusa. Perineum grade dva dijela. spudtajuCi se l-1. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. duZine 10-15 mm. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. StraZnji perineum je regio anaIis. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a.r vagini. u kome se na. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija. fibromuskulame veze. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama. a u gornjem dijelu je probijena ureterom. Na prcdnjoj strani. Boina veza uterusa je lig. Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. Visina kavum korporis uteli je 2. Medutim. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. U novorodcnieta. U nulipare. D. rasipa se u labia maiora pudendi. F. Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae.xcavatio rectouterina Douglas.5 cm.5 cut u nulipare. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium).

3.4. koga ispunjavaju m. ispred rektuma.sphinctcr urcthrae i m. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu.uterinae i uretera pri iemu gradi lig.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci. prednji i straZnji i botne ivicc. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s.i w. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w.teres uteri odlazi ingu-iuales. ivorove koji su palpabilni. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn. 2. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn.3.5-2 cm od isthmus uteri. USMll'A. kraja. dolje fascijama.iliacae internae. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis.li na donjoj ivici lig. Lig. Ureter jc upravljen prema dolje.laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. Vagina osim dva kaja. organ.1. Lig.latum uteri prolaze ureter.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi. Prolazi looz bazu lig. Gornji kraj vaginc. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri.latum nu granu a.r sa peritoneum parictale dn. margines laterales. bocnom iviconr utenrsa. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana.cardinale uteri. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis. dui koga se oba peritonealna lista lig. Ima dva straga dublji (fornix posterior).levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae). pritokc r'. u kome se ratvaju i anastomoziraju.rn.1. dok donja 2. gornji i donji. Kroz donju ivicu ili bazu lig.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z.uterine.2. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig. ganglion cervicale Frankenhduser. prilju- lig. Donjom treiinom. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1. gorc. boino (fornix lateralis) postaje pliCi.3. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis). phatici aortici. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium.latum uteri. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi. Na straZnjoj strani cervix uteri. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. Gornji dio je kraii. je uteri nastavljajr.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice. Gornji kraj (fornix .uterinac.uterina ide ispred urctera.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno. Latera.latum uteri. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg.transversi perinei profundi et super'ficiales. m. bez istezanja stabla arterije. a iznad uterusa. sphincter cuni). Ove grane se probijaju do miometrijuma. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma. irna dva zida. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa. pl'ema utel'usu i daje a. gore i nazad. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale.iliacae internae.r zdie)ice. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig.latum uteri duZ a. Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae. a odvaja ih trigonum rectovaginale. u parakolpiumu. a. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale.latum uteri je parametritis.latum uteri. fornix vaginae. U ovom dijelu toka. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm.1. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod.l. i vr'. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis.sphincter ani externus i mm.1. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien.1. koji je otvoren prenra uazad. Vaskularizacija uterusa 2.3.ovaricae.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. Pri uspravnonr staw upravljena je koso. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae. fascia pelvis visceralis. ukitaju se tako da a.latum uteri odvajaju w. koji prate krvne sudove uterusa.

Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio. hymen. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. treiini cerviks uteri. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. Podignute su masnim vezivnim tkivom. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine.vaginalis grana a. labia maiora pudendi. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. Ograniien je bodno koinim naborima. koji gradi dno Douglasovog Spaga. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize. commissura labiorum anterior et posterior. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis. bulbus vestibuli. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet.iliacae internae. glandr:Jae vestibulares maiores.2.iliacae internae.5 cm.koZna nabora. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2.5-2 cm peritoneumom.ou iz plexus pelvinus. Sirine prosjeino 1.2. a drugi unutarnji. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao. pudendum femininum s. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a. 2. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum. a nastavlja se u mons pubis Veneris. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis.3. VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s. 2. Gornji dio vagine vaskularizira a.2. Vene vagine su pritoke v. "akuierski perineum ili medica". donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. prilikom vaginalnog pregleda prstom. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior. plicac inguinales.4. 2. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom. du2ine oko 3 cm. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova.1. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. od kojih je jedan spoljainji.1. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis.1. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. rcholle 22. vestibulum vaginae. glandr:lae vestibu. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie.larcs minores. plexus vaginalis. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom. a donji dio a. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae. sulcus genitofemoralis. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior .i. carunculae hpnenales. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera.2. labia minora pudendi.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. Spoljainji. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi .4. Predstavljaju dva tanka koZna nabora. U nulipare. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta .4. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. i grade sa frenulum clitoridis. Ostium vaginae s. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima.uterinae. clitoris.1. tako da ima izgled sluznice.. a pokrivena je dlakama.uterinae.1. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2. 2. koji ogranidavaju rimu pudendi.3. U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend.rectalis media.

a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae.ici . Obavija ih fascija clitoridis. nn. iinc ga dva dijela.pudenda interna. a okruZcne sa bulbi vestibuli. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis.2. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom.4. koia jc.9. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. 2. Ovalnog su oblika i spljoltene. ispred gornje polovine osrium vagine.6.perinealis).S. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis. Otvaraju se na sluznici vestibuluma. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2.3. a donji dio vulve a.sphincter cunni).2. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize. vcliiine i oblika masline.2.1. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a.4.\akon kratkog ushodnog toka. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii. tranwerzalnom smjeru. clitoridis i w.labiales posteriores nn. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis.2. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis.dorsalis. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn.2.2.5. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores. Prema naprijed.2. iija vlakna silaz. Vcne vulve su pritoke w. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn.jeno na dvije sinretridne polovine. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne.bulbocavernosus (m. a debljina je oko I crn.s). a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis.dorsalis clitoridis.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a. hirnenales.vestibuli vaginac s. Sirok 1.2.profunda clitoridis i a. /--!-_ ( (so I\_--- .2.r pcnis pt'o- di. r. TNERVACTJA VUrVE 2. Njihova duZina je l-1. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). Vene kiitorisa (v. Dr To je parno erektilno tijelo. Siri kraj je upravljen prenra dolje. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn. Sirina oko 8 mm.4. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora.rrrcl.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi). UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa. 2. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca.2.suspensoriunr cliroridis.pudendae internae. ili od cus nyrnpholabialis. a bulbus vestibuli sa a.5 cm.sirnfize u corpus clitoridis.u 2. VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. glans clitoridis.perinei od nervus pudendus.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom. preinika oko 2 mm. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r. funda.7. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine. fossa navicularis. nalazi se ostium urethrzie externum. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane. Na dorzalnom dnim kajem. GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr.vestibulares maiores.r firsci.5 cm. na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc.pudendae externae i w. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli.is u ramus ossis ischii. Nalazi se ispod sluznice. Straga od himena. dug oko I cm.ischiocavernosu. uMFA l. 2. Sto prekriva pripoj m. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.rqu. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis. 2. Klitoris jc vaskulariziran sa a. obuhvata Bartolinijelr 2. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi.pudenda externa (rami labiales antcriores).perineales koje su pritoke v. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis. sa ductus paraurethrales- karunkule pui.

Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga. Inc. kroz koji prolaze a. LITERATURA Harold Ellis. Obzirom da se um).et v. Clinical Anatomy for Medical Students. mokraCnog mjehura i rektuma. Clinical Anatomy. Atlas of Topographical and llrom and Company. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu. putem krvotoka. a to su: lig. - Oxford .et v. Iigg. 2. lig. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. rami a. Melbourne: Billing and Sons Ltd. topografska (lll ed). KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m. vagine. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u.levator ani i m.teres uteri.2.Edinburgh Blackwell Scientific Publications. et v. 1989. izlezija u rektumu. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma. Urban Schwarzenberg. od infekcija koz m. ovaricae nerve i limfatika. lig.ovarii proprium. ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa. To su: lig. Snell SR.London . Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax. (VI ed). regio analis.porodaja. sadrii grubo lobulirano masno tkivo. Kod prolapsa. Abdomen and Extremitics (lled).pudendus se moZe blokirati na jednoj strani.obturatorius internus. sacrouterina i fascia pubocervicalis. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus.3.Helmut Fcrner. 1980. a.latum uteri i lig. ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom. 4. Baltimore - Munich: . Evlezta (III ed).pudenda interna i n.levator ani. StliviC tl.. canalis analis. Corpus perineale s.1.3. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice. Pernkopf E. N.levator ani ili rijetko Ova. anatomija .teres uteri. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. 1977.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine.cardinale transversum cervicalis Mackendrot.pudendus. . 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. uterinu. Boston Toronto: Little 1985.

BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni. progesteron ili kortikosteroide.acetata. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn.1. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450. scksr. humani horionski gonadotropin-HCG). specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora. luteo- tropni hormon-LH. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije.I. SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida. Pregnenolon iz. Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG. estrogene.1.-{ 3. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija). kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to . dok albumini imaju veliki kapa- .ie albumin ili orosomukoid. hormoni po svojoj hemij3. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz.

androstendion i testilitgron..ffi citolcom P 450 ] tzu. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn.{s0 c LTT Sllka 3. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3.. androstendion a potom i testosteron.2.. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion). Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru.1. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron. Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z.*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P.je. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja.-\ ) . NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo. Bioloika aktivnost androgena je razliCita. anjajnicima.preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja. iz mokraCe muJkarca. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx.

r ovarijurn. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom. koltanog sistema i dr. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . Ilcrnijski. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio). kardiovaskularnog sistema. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena. Tek 1934. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. a 1929. estron i estriol. godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. Tek 1923. Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna. najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. miSiCnom i moZdanorn tkivu.r nrlaclinl 2. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk. Pored toga Sto djelu- Naime. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima.3. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. Sutherland je I971. jajnika. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. koltanom tkivu i dr. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". estrogene su dokazani i u CNSu.su estron i estriol njegovi metaboliti. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. Biosinteza e. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / .stron a potom androstendion i testosteron.

2. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3. utide na metabolizam koitanog tkiva.0/. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno.rlina. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. parathormona i inzi. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena. Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne.5. vagini i dojkama.'1. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. a>-( (6c -)\-7 1 . Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom. Tako npr. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. i 3. metabolzam masti i dr. djelujc na termoregulacijski centar.. a centralnog nervnog sistema. /\ / --\ <_// \ .2.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom.4. smanjuje 3. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje.1. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu.2.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija. dukcija progesterona pada. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre.1. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3. progesteron ima sistemska djelovanja.

se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga.)__ i katcko- mona (gNRH). Sto musa. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH). inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation). Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. dorzonredijalna.ia. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem.niji su: endogeni opijati. frin. tircotropin relcasing hormor. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH).ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. SmjeSteria je u udublje- I . postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika.r (Tl{H).r mehanizme powatne sprege. Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. Porast razine lcptina snra- u cikliiki.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. progcsteron. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona.Vcntronredijalna.iteri koji uCeswuju u ner. inzulin. glutamat. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. prostaglandini //'r>_( (os \ )'. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF). epinefrin i serotonin. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH. norepine- trola reprodukcijc. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon.1. NajvaZniji neurotransm. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa. hornion rasta releasing hormon (GH-RH). kortikotlopin leleasing holmon (CRH). GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu.2.2. Porcd receptora za kateholamine. i aktivina. 3. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom.s. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli. somatostatin i urokortin. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu.sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom. Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr.

U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula.). Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive. NajveCi dio odabranil foliku. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. klase i promjera su 2 mm. kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz. Ovi procesi su rezu. 3-2. tri faza ovulacije faze: .2. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka. Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju. 7.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost. ali i brojnih atretiCnih folikula. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. Svaki menstrua. Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus. U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona.la takoder zaw$ava u atrezija. Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija. Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. Od tada poiin. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija.razvoj folikula i gametogeneza i . Razvija se od 16 do 24.vijanje folikula. nidaciju i trudnoiu. U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. 5%o Hormoni neurohipofize. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula. Reijnier de Graaf. Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc. . skoka LH i ovulacije. Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus.lblikularna faza menstrualnog ciklusa .proizvodnja steroidnih hormona.2 mm do onih veliiine i 15 mm. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta. Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. Jajna Celija.

U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. Maksimalna produkcija progesterona je 9. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. Granuloz. Ta koncentracija rneut Iutein. se a i folis- tatina u granuloza ielijama.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. Sava likul. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. Nakon 5.ene. Samo jedan.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum.c ugroz-iti i i-ivot i. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta. Pr<. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. a folistatin.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. Od 7. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. U toj fazi su veliki 24 mm. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok. Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. Naime. U proljeCe duju zid folikula. Cini.a-' . Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH. dana opada aktivnost aktivina.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena. Prer. Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom.utog tijcla. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji. Rupturirani folikul se puni kn. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI.

Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm. peptidni hotmoni. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice.-\ . dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. ilijezde tra. cervikalni kanal se zat- fenomen.iovaskularnog sistema. Prvo se razvijaju llijezde. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. prolaktin. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina.. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana._. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I). Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole. Sto potite akti- ji spermatozoida. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi. a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. .2. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi.3.proliferacijsku fazu . PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. a 6. prostaglandini. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka.I 3. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7. ishemiju. Menstrualna laza i u iutom tijelu. Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama. a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna.sekrecijsku fazu. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. dana obnova epitela je potpuna..menstrualnu fazu . u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Od 5. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam. Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice. proces reepitelizacije. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose. umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc.

NITALNE ANOMALIJE. I INTERSE.KSUNIZAM ) .KONGE.

4. inocornis. transversalni) atreziia vagine aplazija i. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv. himen cribriformis. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa.. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve.1.rnkcija genita. vagine i anomalije uterusa. septus.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju. rascjep klitorisa.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus. didelphys .t oja. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa.

Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi.3. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna.1.. ali nroZe proii i neopaieno. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa.1. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji. Takav l.2.1. ANOMALUE VUTVE reSetke. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr. Hymen imperforatus Slika 4. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil.2. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a.otonr. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. elastiinog. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije.1.)- . Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. 4.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. Slika 4. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine.\ ( (eo \7.4. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4.

rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni. te vaginu treba operativno korigovati.Prcma genezi nastanka. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir.46XX. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. sterilitet i sl.1. iiniti'smetnje u porodaju. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija.erzalni. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. a. UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala. ali se pretpostavlja da Stetna noksa.uterus bicornis solidus rudimentarius.e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno. Uzrok njihovom nastanku nije poznat. uterus duplex). ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju. Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4.anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava.nom dobu. infertiliteta. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. anomalije skeleta (12olo). Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot.na endometrijuma vje5taikc vagine treb. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. dispareunija. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. obitno visoko postavljeni. (g) Z-\ . ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa. Koitus je nemogui. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica. vaginalni epitel). Kod steuoz. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno.3. Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. visoke i potpune. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. Sy Kiistner-Hauser MAyer. tus. 4. Terapija je hirurSka. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. dismenoreje. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine.4. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni. Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske. Kariotip je normalan. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. Ispod jajovoda se nalaze. Prema opsegu uzroci stcriliteta.li mole postojati bez posebnih simptoma. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija. srednje. .Ivlayer. kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine.

Otkriva. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem. ultrazvuinog pregleda. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis./ es) z. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4. Ova anomali. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske. Poito je rudimentirani anonralija.. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa.-\ ) .ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. alpingografije laparoskopije. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama. Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. dva grliia i nerijetko dvije vagine. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan. Ukoliko se radi o tusi. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje. ali u cijelosti manji. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa. Slika 4.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko.sa potrcbno ga jc odstraniti. ali i kod i.6. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. N. Oba uterusa mogu biti jednako velika. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda. Uterus subseptus .iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena. vib kanala n. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo.'a se telko dijagnosticira. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod.5. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta. jajovod je bolje rarrijen.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa. : je uterus infantilis. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru.

2.osti na gcnitalijama i u aksilanta. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa. Znaii. kr./ I . Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke.oidu ili jajnoj Celiji.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. visokog rasta.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina. Produkcija androgena je mala. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom. luienjem sekualnih steroida. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta.2. \ ( 87) l . muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom. oskudne kosmatosti i malih testisa.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY. pterigijum coli. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr. Kline{elterov sindiom Slika 4. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja.oma (X0). dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last. nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. eunuhoidnog izgleda. Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju.r teroskopskim pristupom. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast.1. Te osobe su muikog fenotipa.7. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr. neclostatak dlaka\.-\_. N4akro.atak vral. INTERSEKSUAIIZAM 4. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija.8. ( (eo )__ \-- .rtnosti dvit X hromozorl:r. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. primarnu amenor. toloike dijagnozc gonada. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz. . Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4. Turnerov sindrom cijom na sredinu.-. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina. reak- ianim brojem hromozoma kao npr.eju.

(iinckologija. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. lditoris je hipertrofiian. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola.S. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. l. Vei na rodenju uoiava . stas. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde.rikog pola 46 XY. 2. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua.jep penis.4.1.ott -Rruc. Zagrcb. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. Baltirrror' 1992 Drobnjak P. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii.kcijska sposobnost. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin.2..9. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. 2001' str' 91 100' 199. Beograd. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo.. kariotip mr. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . Zavod za udibenike tama sre dsNa. N4ladenovic-lloedanovic Z.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. nizacija ili audrogena ncos. DiSair P ). ir4ctlicinsk:r liotcka. hipospadiju i kliptorhiz-am. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. gonadc su tcstisi. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu. Hammond Socllacv W. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. Na wijcme uoten i lijeien ova. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. & \Vilkins. D.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu. dojke. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze. ali su polni organi LITERATURA l.2. R.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful