GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

2... t92 194 I59 I2.l.. .Hiperplastiinr distrofija . Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.1. Funkcionalni poremeiaji vagine .3..Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10.5....... I..5. ll.4. 125 7.. . Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6.l.1..3. .4.. L2...4.1.5..177 . Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9.. l8l ..70 l0..... Fimozt materice (Fibrosis uteri) .I.. l.J.1.Najz-natajnije forme vulvitisa l2.2. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja .1.5......4. l9l l9l 191 9.5..Ozljede vulvc .1. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7....Candidiasis..2.2.. Anatomske osobine grliia materice 10.5.Scnihra distloliir . Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 )..Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10. ollol]EJA VUI-VE i I i 9. ll...1..... Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 . 11. I2.Bakterijskivaginitis ll.3..3...Parazitarne infekcije vulve I 2. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9.l.... Vaginiz.l..Vulvitis virusne etioiogije 12.2.3.176 .Hipoplazijavagine 11.. Dispareunija .5..3. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2.... OBOLIENIA VAGINE . Il.. 185 .1.... 11..2. OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8.2.1.2. 128 ...I 7.4. Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7.178 .l...Atrezijavagine. ..3.l.i.3.Vulvitis gljiviine etiologije . t58 r58 159 159 l.5.2.4. 12.2... 185 ...l. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7. .3..4.... I85 13r r33 7.3. . I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2.... ll.2.3..... OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll.177 . ll..4.184 . I .am .182 .179 .183 ....... Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9..Aplazijavaginc .3..2.1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8. Sekunclartra lurctroteja 7. r0.. HistoloSke osobine grliia materice l2.Akutna trauma 12..l.5 . r29 r29 130 l.. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12. .. Fiziologija grliCa ruatcrice 10...2. Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9.1...S. Ovarijske amenoreje t34 135 136 7..l.2...i..6.l.Povredevagine.183 ..1...3.4.2.. Bakterijski kolpitis ll..... 10..Anomalijevagine. Benigna oboljenja miiiinog sloja .Trichomoniasis... Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7. Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9. Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7. ll.2. Funkcionalni testovi 128 7.2....2.. ll.1. Upala jajnika i jajovoda 8.. I.1..I..184 . 190 I2.4..3. OBOLIENJT\ 10.5..l. Distrofiine promjcne vulve 12.4.Hipoplastiina distrofija I 2.4.Vulvitis bakterijske etiologije 9.1.Upalnaoboljenjavagine..2.2..

.....3.l. l..2. . ..2...1.316 3r8 319 320 320 320 323 )l) .295 Zrl<onskcodlcdbc ...iosis) t99 l3.Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT. .Infekcije citomegalovirusima.. 17.Mikoplazme .13..Hepatitis C infekcija l.... . Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14. .. Bolesti izazvane bakterijama 1 9..l....2.Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie . ......3.yagnostikalcnskc ncploclnosti 17. 308 .4. Neplocinost 268 .l....Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l..298 l8..l..3.. .4..2. .... .Fi]<sirana retrofleksija .... l. Neplodnost kod muikaraca 17......ou)trin)estru .l....65is) 14.4. PLANIRANJE PORODICE .281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14. I l.308 . .Uzroci lT.....Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.... .234 l)efirricijc ..l.Mehaniikakontraceptivnasredstva 16...315 .2.2.240 .6...6. 17.. i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 .Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17....pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17.3..25J 19..224 .5.....2.l..1. Prcrncn...300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije .. 301 Naknadneilikasnekomplikacije .3. l9...256 9.Medicinski asistirana reprodukcija .. .....l.245 ....1..erzijauterusa I6.Ulcus nrolle (Meki iankr) . ovarijuma uterusa l5.2......2. virusima HlVinfekcija l9.22g . I ..3...1. l6.HepatitisBinfekcija 19. ..Inr..l.2. (Pil.... Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru ..IIoZA I3... 270 ..AIDS: l6... .223 l5..lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19..225 . I.... Bolesti izazvane 19.Sifrlis )9..lS) ....i.301 I9..2. l...300 Ranekomplikacij...... 314 ...209 18.l... I 9.5. BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9..256 ....2..1.298 18..2..216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5. .6.l..226 .. Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene ...Hormonskakontracepcija .l.... l.4....Kontracepcija.....2.301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie..2..Postkoitalna kontracepcija . l6..Limfogranulorna ingvinale 19. l5.l..1'erapija bratnc neplodnosti .....5.... l6. ....2.Uzroct mu5ke neplodnosti .. 19..296 lS.273 lT.Molluscum contagiosum .2..2.Klamidijske infekcije 19... I6. .F.243 ......5......Di.Trajnemetodekontracepcife .....4.Stidna vailjivost . .3.Dijagnostika muike neplodnosti l7.280 .l. 9..5.215 . ....Genitalni herpes ..l..2. l9..4..l. .. .2.221 . ..l.....T..... Endonrctrioza (lJndometr.Hemijska kontraceptivna sredstva l6. 15.2. Bolcsti izazvane parazitinra 19.. l9.4..Scabies (Suga) 19.Hiperantefleksijauterusa ....iski sindronr ..NornralanpoloZaj uterusa i 15.2.2. .. LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON.. .2..Descenzus iprolapsuterusa . .. 19..3.. l. .. l6.245 . ...2.l.Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15...240 .....T... Dislokacije vagine. .......ijcienje nrulke neirlodno-sti ..l.struaci.4..lntrauterina kontracepcija . .2.Adenomioza (Adenonr1.1.....l.. .....

... l. ..4..l.389 ...335 .t...2.Maligni tumori jajnika 20.338 333 339 339 22.3.2..1.Lipoidnitumori jajnika.t..396 20...Bcnigni tumori jajnika 20..I. 2l...l..358 20. Solidni ... 351 20..2... 22.l..333 ciste .....401 ...Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl.2. .347 .l..a 20.376 ..10.......404 24... ..l.346 ...407 vulvae ...1..l....339 ..345 .......337 ...2...Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom .410 .410 .Solidni tumori vagine 73.1. Zloiudnitumorivagine 23.Kliniiko staiiranje raka grliia ..'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) . ....4.... .6.. Maligni tumori vulve 24.-.Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21..402 .l.Cistitnitumori vagine 23...2.3.....402 .....345 .2.. .2..5. Dernroidnacista . .357 trudnoia ... .6Sirenjeovarijalnihtumora 20...2...... 333 Folikulinskeciste. ..2.341 . 403 ...2.. Rakgrlitamatericeitrudnoia 23...IN[..Benignitumori jajovoda . 23.......8..I.. Benignitunrorivulve ..2..335 ..3Sl Enclonrctroidnccistc.Kolposkopija ....2. ....Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) . 23.l....2.Solidni tumori vulve 24. ..Sarkom vagine .......Tumorigerminalnihielija 20.391 ..)..l.1..Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20.. TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE ...l..l...9...1.....l....401 .l.Iliopsijagrliia 22..407 .... .. I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22. .2...l.....Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l.Lijeienje 22.3. 20.l..2..1....348 Ilcnignitumorivagine 23.2.l...l3enignitumoripotpornihstrukrura ...l.. jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora.....401 20.I..346 ..KliniikostaZiranje tumorajajnika 20.l. 355 20....Metastatski tumori .. .331 .3. Tumori jajovodr i potpornih ..Cistic!ni tuniori ynh'e 24. .Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika .... . Teka-lLrteinske ciste ..2..343 strome) .2.340 ..393 . TUMORI VULVE struktura 20...387 .....2..3...Miom materice (Myoma uteri) .. 20..I...I.l.383 turnoriovarijuma jajnika ..1... 20..1.. .. .....Konrz.Melanosarkomimiksosarkom .. .. Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22.. 20..2...334 334 21..Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi ..5.333 ..2...2. 24..l... Terapijaovarijalnihtumora .Nlaligni tunrorijajovoda .394 .4.2... . ... ....i.2. .Tumorijajnika. TI]MORI VA(.....2... .letastatski tunrori u:r 375 ....1.. .342 .403 .1. jajnika .408 .l.....Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20.395 .... . Benigni tumori tijela materice 371 2I..Maligni tumori jajnika i .......3.. .2.l. 335 niltcrici .1....7. .....2. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t... 20. .4..337 .2.338 ZZ... 35 I 20. ZLz. CisteZutogtijela.l. ..Karcinomavagine 23..... ......2... rnatcrice 22.2..Carcinoma .l..i\... .....2.393 matericc .357 20... ..llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice ... ..acija.....2.l...Horionepiteliomvagine 23. l ... . l .. 22...339 .....2. 371 376 . ..359 24.....Meigsov sirdrom 20.....2..

Upalne bolesti zdjelice . .2.2.. Laparoskopske operacije u ginekologiji . -. l.1..I..2..2.. ...2.4.118 ginekologiji operacijc 27..3. ......2 26..Biopstja endometlijuma 25. 28. ...7.1. Zlocudni tumori 26...l. . ..........7..2.l. . . .... ....417 ...Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c . I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25. Instrumenti 27.Medij zadistenziiu 27...447 .3.1.....1..2.6.8...436 .3..520 521 523 nraterice .'..2.2. .434 .... 47 5 27.424 Zdjelitni zidovi 26.. -. 27.. 26..6. '.507 Materica 429 431 jainici . '....... oirer:rcije 27. 26. --. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26... ... .(r.435 Anafilaktiikiiok ..2.447 453 457 78. '.lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25.. ]ajovodi Mokracni mjehur 26. ....484 27.3..4. 480 -..Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' .510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije. .3.. -... .. Oboljenja 26....435 ..12.-.2...3... AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28.1..426 l. 25... I 0..425 .ie 27...Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27..1t...3. 26.s. r\narrnezai ... 507 ...2.425 ..3....Operacije na vulvi .....417 ...\zaginalne 27. -482 ....469 .. Zlocr-rdni tunrori jajnika 26....423 . 26.. KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27..........Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji ..tndikaciie .NajCelCehisteroskopskeoperacijc ...472 . .. 27. ..3. .486 26. .. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok .2.433 .1.4....423 .3. . " '512 ..Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji ......1. .433 .l .... ...1.....5. ....2....48I 27...1.2...1.4.. '...422 .. 25..2.3.476 476 ....Operacijenanraterici 27. Dobloiudni tunrori jajnika 26.7.. .... Krnre iile 26..509 .435 .1.. .. Klasiini operativnizahvati u 27.492 ... ....422 ... 25..2... 26.2.. '.Lksplorativna kiretaia 25. 28........t....... 28... Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .12...13..6.1.497 429 2]..r 3...1.508 .1........2...t..14. Biopsija 75. 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji .9.. . Histeroskopske operacije 27.l..... Dobroiudni tumori 26.3. .2.....2..Konizacija. ..'5r2 Crijeva ....442 Oboljenjajajnika.1.2.....12.I.433 oprema Tehnikahisteroskopi.3.4.2....1. 28. .. .2..l..3...Punkcija Douglasovogprostora 25...7..-509 2T.12...2. 26.. ..Polipektomija.5..1 3.4.Operacije na adneksima .. 26. Kontraindikacije zahisteroskopske 27...(linekoloSki prcglcd 25..'. Vagina 27...433 ..433 .5...2. Linrfni ivorovi 26.. 25. Sondiranje materice 25...424 .467 .... 28.3.Anarnneza..7.520 ..2.Operacije na grlitu matericc 27. .469 .1.Operativnatehnikaulaparoskopiji .3. ...2.2... . 2(r... .....Abdominalne ginekolo6kipregled. materice Utcrine anonralijc ntatcrice .. 28. . '. ....485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T.. .Ope:acijertavagini 27.

RAZVOI ZENSKOG RE. ZlilaZigic .P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.

nastaju od mezoderma. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka. polnih ielija koje se. odlikuju I$. Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice).1. Medutim.JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. Estrogeni potiiu razvoj Z. polnih ielija vezano je za pol.lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih.enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). vei formiranim polnim Zlijezdama. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. pos- i vanjskih polnih organa. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice). P(]VEZAN()ST RAZ!. - odnosno u 1. nraterica i gornji tlio rodnice. Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu. Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. za razusko povezani. a oogeneze jajna Celija. iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja .EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. One Ce se u osnovama i u neito kasnije.

i r.1. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia.stis. sedmice raz- 1. iena. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. blizu hva- od voja. Slika 1.( (qlco"l"n. a u 6. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa.J) . Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra. 1-\ (z. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju.3. ostanc povezan s njinre A Slika t. Prema tome. ilijezde.ju u svim normalnim embrijima. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. U iovjedijeg embrija. sedmice razvoia. polne se Zlijezde ne razviju. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres. PoLNE ztUrZnr .jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A).rtl. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela.2. Ove regije se razvija." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte. Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te.2. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice).r njima nema polnih ielija sve do 6. porijeklom iz endoderma. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je). Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. Ako ne dospiju do nabora. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega.r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene. Iz. Polni nabor pod pove6anjem. A) kanala. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida.\luike i'l. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. U toku duljega razvitka osnova pohril. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. starosti od Slika 1. Najz.

Na kraju Seste. slika 1'4' A) Slika 1. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula.li odsustvom Y hromozoma i. mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. lom.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta.. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna. Y hromozom potiie razvoj testisa.-.no grade primitivnc polne nim ilijezdama.epitcla koji . njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces. godine da muikarci imaju X iY polni hromozom.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite.. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi. poted jnih. godine.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959.( (.>-_ . Kod ljudi. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal . nepravilno oblikovanih primitir. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai.Gr a'. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i. uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. 1. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona.5. U oba pola.Wolffovim kanalima.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl.n1ed. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro. 1. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka. obratno. dok iene imaju dva X hromozoma. Osim toga. iako jedva prirnjetne nih hromozoma. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja.3.5). Kod klokodila. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. a ilijezde indifercntnim pol. Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde.rur. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta.sedurice. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma._-_<\ rrr ) ---\. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda.cntna faza genitalnog razvoja zavr. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju./ I ..savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola. Miillerovih kanala. Iako jc poznato od 1921. na primjer'. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja.lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna. Ova biseksualnrr ili indifer. ---{ . dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima.

a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. Medutim. sednrici s povr3ine urasta u mez. i to postepeno. ko. testis-determining putem factor). B) Prika jajnika i polnih kanala u S. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu. Sliine su spcrmatogonijama. jedna po jedna.ojc od povrSnog epitcl:r. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta. samo u tipiinoj osnovi jajnika. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. iine folikularne Celije. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. Prve oocite nastirju vec u 3. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije. ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika.itene nredu ielijarrra tzv. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. mjcsecu cmbrionalnog razvojt. mreiu (rctc ovarii). po rodenju ispod 5 miliona. rast i dozrijevanje). vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. engl. JAJNIK U Zeuskih embrija s X. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. Vidi se propadanje medularnih tradaka. tjednu razvoja. polni traici fornir:aju. ona sc prekida. A) Popredni presjek jajnika u 7.e iclijc. koji se odr. U doba poroda nema viSe oogonija. Kora. pohih organa. ne samo genima polnih hromozoma. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika.?- /-\ . a zatim nastaje brza regresija. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. Javljaju se u 2.ia). a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. koje se nazivaju oogonije. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura.6. ne samo u raznih vrsta. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. koja iini sri jajnika. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika. U 4. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. stupe u profazu prve mejotske diobe. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako..iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama. Istovremeno. mjesecu ernbrionalnog razvoja. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. ali ona 1.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka.4. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. mjesecu razvoja. Cim poinu rasti oocite I reda. sliino kao i kod testisa. Njihov razvojni proces oogeneza. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. engl.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. nego i hormonima i drugim faktorima. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). Ove Celijske grupe se nalaze pretei. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima.

Mtillelovi kanali su kr.oreni. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. Kod 2cnskog pola Mi. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. - .L-. a korrikalni traici sc rre razvijaju. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu. mezonefrosa.Tabela 1.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn. Izmedu fetusa.oreni u urogcllitahti sinus.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. Tokom Seste sedmice.5. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. U 6. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. Kod muikog pola od Wolffoi. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola.1. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala.ie. a kaudalno su on. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni. koju izbofuje u lumen. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali.7. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu. Miillerovi kanali. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal. Wolffovi.

srednji i kaudalni dio. BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica.ja ja.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika. A) 2enski polni kanali potkraj 2. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. engl. Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale. Vrcmenont ov. drazicu i dio rodnice.". ali ne wijek potpuno. ili MIS. Regulacija te diferencijacije nije jasna. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri. pa Miillerovi kanali ne propadaju.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. polnog organa . Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe. epooforon i paraooforon. Vidi se ligamentum suspensorium ovarii. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. mon. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. mjeseca razvoja. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. placentej \ \ mczonefros lig.Jffi:::. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala.illerovih kanala uroger.ritalni sinus kanala u mu5kog pola. maternicu i gornji dio rodnice. Zbog manjka androgena.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal. U 9.-L \> . Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal.rj tu- ( (30 )_ /. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. kranijalni. B) Polni kanali nakon spuStan. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni.ry1glog reproduklivno lig. Mi. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron.8. tc U enrbrija i rodnice. d / kanala (jajovod. kanali iSieznuti.T.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. ne izlaZu SRY protein. Kranijalni dio ostaje trajno paran. i nalnom. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega.lqzvpj. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene.Lllerovi se u tri dijela. paroophoron i Gartnerove ciste. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice. Sertor. Medutim..2.inika. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista.i". Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. lzuzetno. a pra-bubrega Dva ostatka.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke. U oilsustvu testosterona i AMH.

kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. KIoa . Gomji proiireni dio rodnice. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. Tako postaje vagina. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. p lajovodu.12. To su kloakalni nabori. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. tankom ploiom. Indiferentni stadij traje od 3. Sastoji se od epitela veziva.r. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. analni otvori GS. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. sedmica. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le). materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. italnog tuberkuluma. Do 5. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena. 1. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. u poietku solidna. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen.1 't. sedmice.-rabor. analnu membranu. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. sedmice do kaja 6. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. polna kvriica. postaje potpuno iuplja. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. GT. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. sedmica.7.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. Vaginalna epitelna ploda. sedmica razvoja. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine. AF. vrsak strelice. T. B) Priblizno 6. analni . polne izbodine. U 6. koja se naz-iva hymer.

br. It. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti.L( (32 Ir_)+ . Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. Ona raste na svom gornjenr kraju. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji. a z.ivaiperimetrium.sednrici razvitka matcrica ima vei o. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. Prikaz ravo.atim poane polagano rasti. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa. . Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa.rvaginalni bulbusi.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda. ili kombinacijom ovih tkiva. razvojem materice doile u horizontalan polotaj.10. sin<.jcm N.siroka veza materice. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa.6. Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc. To su Ponrican. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. sedmica.illerovih kanala. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa. mjeseca. a. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. A) 9. uz N4uller tuberculum. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida. C) Novorodende. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. koji spoje u vaginalnu se ploiu. Kako su paramezonefriiki duktusi 1.9. takode zadebl. Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta.rduieg ccrviksa matericc. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor . se naziva vaginalna ploia.ja materice irodnice.snovni oblik i intenzivno raste. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. Vidi se nestajanje materidne pregrade. Medutim. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa.lava. LJ 12. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi). a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. B) Kraj 3.belculurr zadebliavo i izduZuje se. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. osobito potkraj lctalnog iivota.

One se Slika1. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. U isto wijeme. a usne. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. samo u suprotnom smjeru. ne deformiSe. Stvarno je to prividno spuStanje. . Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. ora. Kod Zene. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. Kod oba pola. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora). Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. ostaiu u trbu5noj Supljini. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. mjeseca trudnoCe. a njegov proSircni donji kraj se iom. analnu membranu. medutim. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. Jajnici.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. niti regredira. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. i 4.13. i razvijaju se u male rusne (labia minora). Ipak. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. na svakoj strani vertebralne kiinre. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. tanta evaginacija peritoneuma. Ovdje su. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje.enskih spoljainih genitalija. u kojoj razvijaju erektilne strukture. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru. a zatim uretralne brazde. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. a dolje. a analni nabori. rodnica. pa nastane fissura urogenitalis. Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. urethra. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. gubcrnakulum se ne skraCuje. za razliku od testisa. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna.

Siroka veza materice . 7th edition. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. koji povezuje uterus sa ovarijem. Differentiation of marn malian cmbryonic gonad. I986: l8l9-1855. proteie od materice do velikih usana. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. The ses deternrining region of thc human Y of 9. Tran D. vagina O'Rahilly R. Hatl JG. 1977:123-136. Physiol Rev 1986. Campbell's Urology. Mittwoch U. 2.Iigamentum Iatum uteri . George FW.. 6. dogma and sementics. LITEITATURA I. Recent Prog Horm Res 1977. nation and differentiation. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. In: Knobil E (eds). Wilson JD. a )osso N. a fingcr protcin. Sex detcnni- D (eds).se sexual differentiation. I996. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. Ernbryolog. In: Blandau RJ. l09l-1 10. phenotypc. 4. Nerv York: Ravcn Prcss. .mbryonic induction. vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj. Griffin f E. prstena ingvinalnog kanala. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. i to izbo- tkivo prabubrega. (eds)l Human Malfornrations Universiry Press. 37: t 17. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda.66:71.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. McGregor ) (eds). Thc Physiology of Reproduction.U odsustvu muikih hormona. 'l'he antimallerian hormone. Saxen L: E. Saunder comp. Prgc D(.v of the female genital tract and gonads. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. London. 1988: 3. ln: Copeland LL JarreU J. 10. 1993. Disorders phia: WB Saunders. chronrozorne encodes 3. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. Cell 5l 1987. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. Philadelphia. and llclatcd A-nomalies.necology.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica. Hum Genet 89. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. Philadel- Persuad 'l'VN. Texbook of G. \\rildon JD. Zagreb: SkoIska knjiga. koji zawlava u velil<im usnama. 1992: 467. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. 5. a drugi . Clin Obstet Gynecol 1975. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii. Picard fY.1. Goodman llM W 197 7 -Iledit. Sex deterrnination and VEZE JA. Toronto.1992. 18: 149. Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. Moore KL. The development of the in the human. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. Stevenson RE. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. Philadelphia: WB Saunders. rotundum). 7. Byskov A(i. genot)?e. In: Walsh PC (eds). Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal.

ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.IA FEMININA) Admedina Savkovii .

glandulae vcstibulares minores. Iabia minora pudendi. sacrococcygeum Uterus (Cavum. Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post). Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. et prof. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. a spada- ju: ovarium. Ex€valio vesicc Podio vaginalis. sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). medi.\ Cauda equina. Fundus) Uterus (lsthmus.. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. Labium post Reclum (Flgxura perinealis.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). sphincler vaginae (urogenit) M. perinei prof.1. I43) ' <. Canalis isthmi) - post superlic. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. Canalis cervicis)./ ) . i ' Labium majus M. uterus i vagina. Zdjelica. clitoris.. glandulae vestibulares rnaiores. Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. Cmn@fae hymenales Slika 2. bnlbus vestibuli. lransf. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii.nog sistcn)a. M. tuba uterina. . Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis.

uterinae. facies medialis. izuzetno ispred lig. reclus abd.oa\ major N.iliaca e)dema. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr.2.gton ceruic uter.is (M. u fossa ovarica. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. kao 5to su crijei'a. Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. gdje najieiie leii u tz-v. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia. AV. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica. Aa. u polno zrele Zene. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj.) j N diaphmgmals pelvis rcry. Homolozi su testisima u muikarca. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena. U djevojiice liii na sjeme datule. rcctoulerina Plerus 5acralis A V. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. (FIe'L< ven. redales sup.5 cm i debljinu oko I cm. obluralo.ilK (0YARTUM) . a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa.) Diaphragma pe[. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. Margo mesovaricus je gladak. Sirilie 1. neil. pudcnda Fascia ert obturatorius. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. Pentoneaum Aorla 6ud. N. i to je nresr-rvarium. V. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi). Gs. vesic. TruncJs tyrph. Noo. /' [1. obturalor terom. N. et plexus vagjn \ qeru. Poslije puberteta. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis.T!ba uler. sinlster (6angliq pelvid) - Lig. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). Plic.gtut sup. Sivkastorufitaste je boje.teclus abd. ulerovsginalis Lig. Posteroinferiorno. Ovariium ima oblik baderna. a sasr"inr tLmo. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. Vv. uleri Lig. ovarii prcprium N. tLmb.latum uteri. vesicates int. glut inf. straga sa a. Nn. A. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. uterinq Plex. oblu.latum uteri. Nodus lymph. ' N. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. a naroiito poslte prvog porodaja.Pleru5 vesic Vv. Rjede se ovarijum nalazi medi- . femoralis Laq. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria. ALvesicales M. Ug. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu.. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu.2.aju Zcnske polne ielije (ova). a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri. red). Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. .1. duZi aksis pirlfomis A V.dors. uz . Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. odnosno unutarnjom ivicom m.psoas maior-a. ]e{ ani) Plarus ven. dexter lateralni zid male zdjelice. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. JrJl. V. Fibriae. clil. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii).iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. urachi. (=A saci mediana) A. A ilia@ comm. extremitas tubaria i extremitas uterina. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. (A uterin4 A vagin. acipos. extremitas ute- Zene ovoj jami. margo mesovaricus. vesicales. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. (Corp.ius . V. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig. Claudius- ovariku.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. tlmp\.sacrol!ber.1. . prosjeine duline oko 3 cm. Aa. margo liber. red A vaginalis Fossa ischiorect. dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. Ve adumbilic A V. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. M.1. uretercae Ureler.aloria Rectum Reclum p. sprijeda sa lig. Ograniiena je gore sa a. Plexus vesic M.

Pri retroflcksiji uterusa.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus. nakon podvezivanja a. sa konkavitctom prema dolje. Preko ostium abdominale tube uterine. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu. tuba uterina i lig.ovarica sinistra je pritoka v. dole do extremitas tubaria.1. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine. Vv. Zbog zajedniikih oboljenja.uterinae. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa. i ramus ovaricus. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma.renalis sinistrae.latunr uteri. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine. 2. ljekarskim pregledom. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w.uterinae kod ove operacije.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum.ovarica. Preko fimbriae ovaricae.1.susperrsorium ovarii.ig. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. a v. straga na cckum ili kolon ascendcns. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei. tciko je razlikovati jedno od drugog. Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis). Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. ima oblik slova "U". Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa.ovarii proprium je duga.1. usljed ranijeg zapaljenja. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus). Ampularni graviditetje najieiCi.ovarii proprium (lig. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. Vena ovarica dextra je pritoka v. lig. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s.psoas maior. a rije&o lig. lig. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano. Zbog ovako prisnog odnosa.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. uterinae su pritoke v. npr. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa. 2.ovarica). Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji.latum uteri do prednje ivice ovarijuma. smjdten u gomjoj ivici lig. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. adnexa uteri. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda. Kod niskog poloiaja. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. i v. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. mesovarium. autori su negirali postojanje ove anastolnoze. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula). Bolestan ovarij je nepokretljiv. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu"). Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum. tj. 21. U sluiaiu zapaljenja. Extremitas tubaria je u odnosu sa v.ovarii propriurl i fimbria ovarica.1. palpacijom. Ov".1.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m. spojena sa zadnjom stranom lig. a uzdignut je krvnim sudovima (a. 2.uterinae.latum uteri. Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima.suspensorium ovarii.iliaca interna. LI. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig. ampularni. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos.cavae inferior.3. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve.latum uteri).cavum peritonei pelvis.latum uteri.ovarica.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado. Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava.1. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se.iliacae internae. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. moZe biti abortiran u.uteroovaricum) koja sadrZi ma. U Zene je prema tome. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. a intersticijalni najrjedi.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. To su: l. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni.1. pampiniformis. adneksa . peritonea.4. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal.lo glatkih miSiinih niti. lig. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene. fibrozno-miSiina vrpca.

mbria ovarica.2. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. neznatnog kalibra.3. fundus uteri. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. ugao je otvoren naprijed. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. je tupi ugao x / cm x l. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. Korpus uteri inra dno. . iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. a debljina 2 cm. a kasnije placenta). Ako je ugao otvoren prema nazad. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. kada sc znatno po\. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. ima ih 12-I5. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. vinom cerviks uteri. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine. koji se naziva mesomeuium. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae.ovaricae. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. Kod anteverzije uterusa. boine krajeve. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. preko plexus uterovaginalis. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm. prosjedna duZina uterusa je 6 cm. Pregib processus xiphoideus-a. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). Cerviks uteri je najSiri dio uterusa.r. duZinc 3-4 cm.1. Kada je ugao otvoren prena naprijed.latum uteri. par acolpiunr. LeZi u carum pelvis subperitoneale. a koji se postepeno suZava u istmus. koji ga odvaja od donjeg dijela lig.) cm l. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. duline 2 cm. tako da zatvaraju tupi ugao. Kaiibar otvora je l-2 mm.uterinae. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri.2. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. dvije strane i boine ivice. Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj. infundibulurn prenta doljc se nastavl. od kojih je najveda fi. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio). pro{iren u formi lijevka. koji se na njemu sudi".iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul. i sa kolon sigmoideum. U nulipare. pars uterina. Oba peritonalna lista. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm.uterinunr tubae. preko koje dolaze kwni sudovi inervi. corDua uteri. isthmus tu. a uZim krajem upravljena prema dolje. multipare je 50 g. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. a pruia se od tube uterine do mezovariuma. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina). ispred rektuma. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . se na 2123. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. 2124. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. 2. a kalibra mrr. ugao je ofvoren prema nazad. osim duZ donje ivice. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. staje znatno I cm. Upravljen je prema dolje. lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie.latum utcri. Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii. Ampula tube uterine jc najduii dio. isthrnus uteri i cervix uteri. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. U multipare. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. anrpulla tubae uterinae. idu u plexus ovaricus s. U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. Kod retroverzije uterusa. sa prednje i strainje strane jajovoda. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. izmedu gornje duplje. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. pampinifoimis. bae. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. TeZina uterusa u nulipare je 40 g.rterinae. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf.

spudtajuCi se l-1. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri. cavum Douglasi. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine. prednji i straznji dio. F.uterinae. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. izmedu unutarnjih ivica mm. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa.levator ani. D. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje. canalis isthmi i canalis cervicis. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara. cavunl Douglasi). Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. odozgo fundus uteri. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae). koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. hg. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. gornju stranu mokaCnog mjehura. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa.sacrouterina. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis. U nulipare. Boina veza uterusa je lig.latum uteri. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista.5 cut u nulipare. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. pelvis.xcavatio rectouterina Douglas. portio vaginalis. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi.. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae. cavitas uteri s. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. Lig.levatores ani. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. duZine 10-15 mm. a Strainje veze su ligg. .lazi sa:no dijafragma pelvis. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium). a 5-8 cm3 u multipara. Supljina uterusa. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma.o gornjo) ivici isthmus uteri. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. Predstavlja dio parametrijuma. Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. teres uteri. Ove nabore uzdiZu ligg.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana. a 6-6. Perineum grade dva dijela. cornua uteri. a u gornjem dijelu je probijena ureterom. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. orificiutn externum canalis cervicis.5 cm. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. duZine oko 2. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri. okenut prema strainjem zidu vagine. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a. a donjoj treiini u multipara. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. U novorodcnieta.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). gradeii excavatio vesicouterina.5 cm u multipare. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. Prednji perineum tine tri dijafragme. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma. rasipa se u labia maiora pudendi. a prolaze boCnom stranom rektuma. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s.5-3. Prednji par tine okugle materitne. StraZnji perineum je regio anaIis. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. tako i prilikom promjene poloZaja tijela. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju).r vagini. kod slabosti ova dva mi{iCa.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. u kome se na. cervik uteri je duii od korpus uteri. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. Kanalis cervicis je vretenastog oblika.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri. Donji otvor. Na prcdnjoj strani. slobodni dio. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis. Medutim. Visina kavum korporis uteli je 2.lata uteri.5 cm. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana. ostium uterije okrugao. Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija. fibromuskulame veze.

r sa peritoneum parictale dn. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae.3. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja.latum uteri prolaze ureter. 2. Na straZnjoj strani cervix uteri. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s. Ima dva straga dublji (fornix posterior).1.1.l.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi.latum uteri. gore i nazad. Ureter jc upravljen prema dolje.latum uteri je parametritis. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije.3. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i. Lig.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. ganglion cervicale Frankenhduser. Ove grane se probijaju do miometrijuma. m. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice.2. kraja.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis.4.1.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae.5-2 cm od isthmus uteri. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis).3. i vr'.latum uteri duZ a. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale. dui koga se oba peritonealna lista lig. fornix vaginae. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". Vaskularizacija uterusa 2. Gornji kraj (fornix . pl'ema utel'usu i daje a.uterina ide ispred urctera. prednji i straZnji i botne ivicc.uterine. irna dva zida. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. u parakolpiumu. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu. sphincter cuni).transversi perinei profundi et super'ficiales. Lig. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li. phatici aortici. gorc. koji prate krvne sudove uterusa. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale.ovaricae.r zdie)ice. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis. organ. Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae. USMll'A.rn. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae). Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig. dolje fascijama. pritokc r'. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1. prilju- lig. Gornji dio je kraii.latum uteri. u kome se ratvaju i anastomoziraju.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice. bez istezanja stabla arterije. Kroz donju ivicu ili bazu lig.uterinae i uretera pri iemu gradi lig. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri.3. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'.1. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa.sphinctcr urcthrae i m. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog. dok donja 2. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma.1.iliacae internae. ivorove koji su palpabilni. a. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis. margines laterales. gornji i donji. bocnom iviconr utenrsa.latum uteri odvajaju w. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn. ukitaju se tako da a. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w.latum nu granu a. fascia pelvis visceralis. a odvaja ih trigonum rectovaginale.sphincter ani externus i mm. Gornji kraj vaginc. Pri uspravnonr staw upravljena je koso.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig.laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. Prolazi looz bazu lig. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. boino (fornix lateralis) postaje pliCi. a iznad uterusa. U ovom dijelu toka. Donjom treiinom. Latera.uterinac.iliacae internae.cardinale uteri.li na donjoj ivici lig.latum uteri. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod. koga ispunjavaju m. koji je otvoren prenra uazad. ispred rektuma. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. Vagina osim dva kaja. je uteri nastavljajr.i w.teres uteri odlazi ingu-iuales. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien.

Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum. 2. a pokrivena je dlakama. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore.larcs minores. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. glandr:Jae vestibulares maiores. a drugi unutarnji.koZna nabora. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2. U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie.5-2 cm peritoneumom. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom.2. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis.1. bulbus vestibuli. clitoris. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima.1. koji gradi dno Douglasovog Spaga. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom. rcholle 22.i.4. 2.1.uterinae. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize. glandr:lae vestibu. i grade sa frenulum clitoridis. plicac inguinales.rectalis media. du2ine oko 3 cm. koji ogranidavaju rimu pudendi. sulcus genitofemoralis. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a.4. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta . Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a. treiini cerviks uteri. hymen.iliacae internae.2.2. Vene vagine su pritoke v. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior .1. 2. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao. Gornji dio vagine vaskularizira a. carunculae hpnenales.vaginalis grana a. labia maiora pudendi. Spoljainji.ou iz plexus pelvinus. pudendum femininum s. a nastavlja se u mons pubis Veneris. "akuierski perineum ili medica". Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. Predstavljaju dva tanka koZna nabora. U nulipare. labia minora pudendi.3. a donji dio a. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. plexus vaginalis. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine. 2. VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s.5 cm.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae. Ograniien je bodno koinim naborima. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio.iliacae internae. commissura labiorum anterior et posterior. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi. tako da ima izgled sluznice. Sirine prosjeino 1.1. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi .3. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni.4. od kojih je jedan spoljainji. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia.uterinae. vestibulum vaginae. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae.2. Ostium vaginae s.. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. prilikom vaginalnog pregleda prstom. Podignute su masnim vezivnim tkivom. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior.

suspensoriunr cliroridis. UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. Klitoris jc vaskulariziran sa a. preinika oko 2 mm. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine.1.S. TNERVACTJA VUrVE 2.2. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. koia jc. ili od cus nyrnpholabialis. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl.jeno na dvije sinretridne polovine. Sirina oko 8 mm. Straga od himena. a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu.2. Siri kraj je upravljen prenra dolje. r.dorsalis. glans clitoridis. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne. nn.perineales koje su pritoke v. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a.bulbocavernosus (m.\akon kratkog ushodnog toka. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica).rrrcl. fossa navicularis.2. obuhvata Bartolinijelr 2.perinealis).4.4. a bulbus vestibuli sa a. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom. Prema naprijed. 2.ischiocavernosu. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi. Nalazi se ispod sluznice. nalazi se ostium urethrzie externum.pudendae internae. Sirok 1. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis. Dr To je parno erektilno tijelo.pudenda interna. funda. Obavija ih fascija clitoridis.ici . a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis. ispred gornje polovine osrium vagine. GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ.sirnfize u corpus clitoridis. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii.pudenda externa (rami labiales antcriores). desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores. iinc ga dva dijela. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr.vestibulares maiores.sphincter cunni).9. sa ductus paraurethrales- karunkule pui.profunda clitoridis i a. iija vlakna silaz. Na dorzalnom dnim kajem.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi). Otvaraju se na sluznici vestibuluma.5 cm.vestibuli vaginac s. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn. Njihova duZina je l-1.perinei od nervus pudendus. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r.4. clitoridis i w.2.2.6. 2.u 2.5 cm. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2. a donji dio vulve a. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni.5. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde.rqu.2. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a. tranwerzalnom smjeru. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom. na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane.2. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis.2. 2. Ovalnog su oblika i spljoltene.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. a okruZcne sa bulbi vestibuli. Vcne vulve su pritoke w.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize. Vene kiitorisa (v.pudendae externae i w. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig.r firsci. 2. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn.2.3. dug oko I cm.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll. hirnenales. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis.s). VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. uMFA l. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.labiales posteriores nn.7. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis. /--!-_ ( (so I\_--- . a debljina je oko I crn. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis.is u ramus ossis ischii. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis. vcliiine i oblika masline. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice.r pcnis pt'o- di.2. Sto prekriva pripoj m.dorsalis clitoridis.

et v. a to su: lig. a. 2. N. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. - Oxford . U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. rami a.. KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus.1. StliviC tl. topografska (lll ed). Boston Toronto: Little 1985.pudenda interna i n. Clinical Anatomy. 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. Clinical Anatomy for Medical Students. canalis analis. 1980. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice.Helmut Fcrner. Pernkopf E.cardinale transversum cervicalis Mackendrot. ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m.levator ani ili rijetko Ova.3. anatomija .Edinburgh Blackwell Scientific Publications.obturatorius internus.ovarii proprium. . Inc. Obzirom da se um).teres uteri.et v. uterinu. Kod prolapsa. ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax.London . mokraCnog mjehura i rektuma.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine. sacrouterina i fascia pubocervicalis.teres uteri. Baltimore - Munich: . LITERATURA Harold Ellis. regio analis. Atlas of Topographical and llrom and Company.pudendus. 1977.latum uteri i lig. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu. Urban Schwarzenberg. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu. MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma. 1989.3. Corpus perineale s. Evlezta (III ed). Melbourne: Billing and Sons Ltd. et v. izlezija u rektumu.levator ani i m. 4.porodaja. ovaricae nerve i limfatika. Abdomen and Extremitics (lled). centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma. (VI ed). To su: lig. lig. Iigg. vagine. od infekcija koz m. lig. Snell SR.levator ani. putem krvotoka.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga. kroz koji prolaze a.2.pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. sadrii grubo lobulirano masno tkivo.

SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz.acetata. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450.1. estrogene. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora.ie albumin ili orosomukoid. Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. dok albumini imaju veliki kapa- . progesteron ili kortikosteroide. hormoni po svojoj hemij3. scksr.-{ 3. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom. humani horionski gonadotropin-HCG). Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan.1. luteo- tropni hormon-LH.I. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija). BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. Pregnenolon iz. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn. corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to .

iz mokraCe muJkarca.preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion).-\ ) .2. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja. NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo.. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost.. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx. androstendion i testilitgron..*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum.{s0 c LTT Sllka 3. Bioloika aktivnost androgena je razliCita.ffi citolcom P 450 ] tzu. androstendion a potom i testosteron. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3.je. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron. anjajnicima.1. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja. Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931.

Tek 1923. Pored toga Sto djelu- Naime.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3.su estron i estriol njegovi metaboliti.r ovarijurn. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio). brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. estron i estriol. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije.r nrlaclinl 2. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta. najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. estrogene su dokazani i u CNSu. koltanog sistema i dr. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24.3. Ilcrnijski.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola. miSiCnom i moZdanorn tkivu. godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima.stron a potom androstendion i testosteron. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. koltanom tkivu i dr. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. Sutherland je I971. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir. a 1929.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. kardiovaskularnog sistema.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. Tek 1934. Biosinteza e.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / . jajnika. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama.

smanjuje 3. vagini i dojkama. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3. utide na metabolizam koitanog tkiva. Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne. /\ / --\ <_// \ . 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. dukcija progesterona pada. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31.1.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom.1. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin.2. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici.'1. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije.. a centralnog nervnog sistema.2. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje.rlina. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode. djelujc na termoregulacijski centar.0/. Tako npr. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. i 3. a>-( (6c -)\-7 1 . metabolzam masti i dr.5. Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom.2. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca.4. parathormona i inzi. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. progesteron ima sistemska djelovanja.

neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju.sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. inzulin. hornion rasta releasing hormon (GH-RH). Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. frin. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate.r (Tl{H). progcsteron. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm.iteri koji uCeswuju u ner.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. Sto musa. NajvaZniji neurotransm. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). tircotropin relcasing hormor. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. SmjeSteria je u udublje- I . glutamat. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF).r mehanizme powatne sprege. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH.1. dorzonredijalna. GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation). 3. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr. dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu. inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH).ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . Porast razine lcptina snra- u cikliiki. i aktivina. Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene. Porcd receptora za kateholamine. kortikotlopin leleasing holmon (CRH). Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na. somatostatin i urokortin.ia.2.niji su: endogeni opijati. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori.s. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH.)__ i katcko- mona (gNRH). epinefrin i serotonin.Vcntronredijalna. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. prostaglandini //'r>_( (os \ )'.2. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga. norepine- trola reprodukcijc.

se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus. tri faza ovulacije faze: . Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost.lblikularna faza menstrualnog ciklusa . Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. skoka LH i ovulacije. Razvija se od 16 do 24. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p. 5%o Hormoni neurohipofize. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku .lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta.2. ali i brojnih atretiCnih folikula. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege.2 mm do onih veliiine i 15 mm. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona. Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat.). Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. . Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus. Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. Svaki menstrua. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc. Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize.vijanje folikula. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula. aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu. Od tada poiin. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. 7.la takoder zaw$ava u atrezija. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i. NajveCi dio odabranil foliku. 3-2.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula. Ovi procesi su rezu. U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana. Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi. klase i promjera su 2 mm. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost.proizvodnja steroidnih hormona.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula. U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. nidaciju i trudnoiu. Reijnier de Graaf. Jajna Celija.razvoj folikula i gametogeneza i . Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija.

Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. a folistatin.utog tijcla. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Naime. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. Pr<. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml.a-' . Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. Cini.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. U toj fazi su veliki 24 mm. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj. Nakon 5.c ugroz-iti i i-ivot i. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena. Ta koncentracija rneut Iutein. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat. se a i folis- tatina u granuloza ielijama. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. Od 7. Prer. dana opada aktivnost aktivina.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. Rupturirani folikul se puni kn. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. U proljeCe duju zid folikula. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. Granuloz. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. Sava likul. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije. Maksimalna produkcija progesterona je 9. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje.ene. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir.rclronr nerupturiranog folikula (LUF).a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. Samo jedan.

menstrualnu fazu . Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose. Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje.2. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc. Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm.proliferacijsku fazu . a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile._.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. a 6.3. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze).I 3.. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard. proces reepitelizacije. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara.sekrecijsku fazu. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I). PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut. ilijezde tra. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole. umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi. Menstrualna laza i u iutom tijelu. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. Sto potite akti- ji spermatozoida. . vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. Od 5. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. ishemiju. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. prolaktin. Prvo se razvijaju llijezde. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi. cervikalni kanal se zat- fenomen. u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije.. peptidni hotmoni. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji. prostaglandini. dana obnova epitela je potpuna. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka.iovaskularnog sistema. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna.-\ . Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s.

KONGE.KSUNIZAM ) .NITALNE ANOMALIJE. I INTERSE.

transversalni) atreziia vagine aplazija i.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju.t oja. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla. rascjep klitorisa. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz. inocornis.rnkcija genita.. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve. himen cribriformis. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus.4. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. septus.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi. vagine i anomalije uterusa. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji.1. didelphys .

Slika 4. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw.1. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /.1. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4. elastiinog. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije. Takav l. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi.1. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa.\ ( (eo \7. ANOMALUE VUTVE reSetke. anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr.1. ali nroZe proii i neopaieno. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije.3.4.)- ..2. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc.2. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi. Hymen imperforatus Slika 4. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda.otonr. kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji. 4.

Ivlayer.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika. 4. Ispod jajovoda se nalaze. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. te vaginu treba operativno korigovati. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju. visoke i potpune. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. Terapija je hirurSka. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4. Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. . Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine. Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. Kariotip je normalan. Uzrok njihovom nastanku nije poznat.nom dobu. uterus duplex). Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie.4. infertiliteta. dispareunija. (g) Z-\ . koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. a.1.3. ali se pretpostavlja da Stetna noksa. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. Koitus je nemogui. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija.Prcma genezi nastanka. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. obitno visoko postavljeni. Sy Kiistner-Hauser MAyer. tus. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala. UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka.anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa.li mole postojati bez posebnih simptoma. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela.e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno.46XX. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni. sterilitet i sl. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. vaginalni epitel). anomalije skeleta (12olo).uterus bicornis solidus rudimentarius.na endometrijuma vje5taikc vagine treb. iiniti'smetnje u porodaju. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. dismenoreje. srednje. Prema opsegu uzroci stcriliteta. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot.erzalni. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni. Kod steuoz. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%).

prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. Slika 4. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li..ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena. vib kanala n. Uterus subseptus . Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\. dva grliia i nerijetko dvije vagine. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja.5. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. Ukoliko se radi o tusi. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa. ali u cijelosti manji.6. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. alpingografije laparoskopije.-\ ) . Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine.ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom. ultrazvuinog pregleda. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela.iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske.sa potrcbno ga jc odstraniti.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. Oba uterusa mogu biti jednako velika. jajovod je bolje rarrijen.'a se telko dijagnosticira. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. : je uterus infantilis. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa. ali i kod i. N. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju./ es) z. Poito je rudimentirani anonralija. Ova anomali. Otkriva. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru.

PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr.7. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom. kr.oidu ili jajnoj Celiji. toloike dijagnozc gonada. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. luienjem sekualnih steroida. . Znaii.atak vral. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema. primarnu amenor. Kline{elterov sindiom Slika 4.1. neclostatak dlaka\. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina. Produkcija androgena je mala. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa.2. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. Turnerov sindrom cijom na sredinu.oma (X0). muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke.rtnosti dvit X hromozorl:r. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca.eju. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. N4akro.8.osti na gcnitalijama i u aksilanta. INTERSEKSUAIIZAM 4. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz. visokog rasta. \ ( 87) l . Te osobe su muikog fenotipa. dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last. eunuhoidnog izgleda./ I . Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. reak- ianim brojem hromozoma kao npr. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju.-\_. oskudne kosmatosti i malih testisa. nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija. ( (eo )__ \-- . razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja.-.2. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY. Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis.r teroskopskim pristupom. Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju. pterigijum coli.

kcijska sposobnost.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. Hammond Socllacv W. gonadc su tcstisi.rikog pola 46 XY. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze. dojke.1.9. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. 2001' str' 91 100' 199. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo.4. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii. Zavod za udibenike tama sre dsNa. DiSair P ). Zagrcb. 2. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala.ott -Rruc. ali su polni organi LITERATURA l. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin.jep penis.2. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn. Vei na rodenju uoiava . D. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. & \Vilkins. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- .S. Beograd. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi. kariotip mr. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. Baltirrror' 1992 Drobnjak P. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. nizacija ili audrogena ncos. l. Na wijcme uoten i lijeien ova. hipospadiju i kliptorhiz-am. ir4ctlicinsk:r liotcka. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4.. stas. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. N4ladenovic-lloedanovic Z.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu.2. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas.. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani. lditoris je hipertrofiian. R. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika. (iinckologija. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L.