GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

Atrezijavagine..5. .2.3. ll. t92 194 I59 I2..4. Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9.. ll.....l. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2... Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7..2.4.Candidiasis..184 . 185 ..2...i..2.. I.2.1.Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10. Distrofiine promjcne vulve 12.. .5. ll...3..Vulvitis virusne etioiogije 12.1.2. I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2.3..4... 185 ..1. 125 7.2.5 .2. r29 r29 130 l. Funkcionalni testovi 128 7. Fimozt materice (Fibrosis uteri) . .1..5.3..2.1..1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8.179 . Anatomske osobine grliia materice 10.. I .. Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7..3. Benigna oboljenja miiiinog sloja .1. Upala jajnika i jajovoda 8. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7. Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9.3... Bakterijski kolpitis ll. HistoloSke osobine grliia materice l2..4.Parazitarne infekcije vulve I 2..Vulvitis bakterijske etiologije 9.4.2. .4..S.2..I.. I. Il.Aplazijavaginc ..2..l..177 ...4.Najz-natajnije forme vulvitisa l2.. ll. l. Dispareunija .Vulvitis gljiviine etiologije .l.Anomalijevagine. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 )...... 12.I 7.6...... OBOLIENIA VAGINE . OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll.1.5.4..177 . Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 .4. I85 13r r33 7.. Sekunclartra lurctroteja 7.4. 11.1.l.Ozljede vulvc .. ll.5.i.4.3..4. Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7..... Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9. 11. r0.2.1. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7..5. Vaginiz.178 .3.... OBOLIENJT\ 10. ll..Hipoplazijavagine 11... 128 .Upalnaoboljenjavagine.5.5.3.183 .....Scnihra distloliir . I2.Hipoplastiina distrofija I 2.2..Trichomoniasis. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja ..3.Hiperplastiinr distrofija . ollol]EJA VUI-VE i I i 9.. l9l l9l 191 9.183 ....2.I.1....3. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9...1. Funkcionalni poremeiaji vagine .1.. 10. Fiziologija grliCa ruatcrice 10..2.2.l.l..176 .Bakterijskivaginitis ll..3.... Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7. Ovarijske amenoreje t34 135 136 7. Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9.Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10.am .3.l.2... Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12.l...l...5.........1.l.J. . Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.184 .. Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6. L2..2..l......Akutna trauma 12..70 l0. ..3.1.....182 .Povredevagine.. OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8.2... l8l . t58 r58 159 159 l. 190 I2. ..

. ..Molluscum contagiosum . Endonrctrioza (lJndometr...l.l..Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie ..T.2.l.... Bolesti izazvane bakterijama 1 9.IIoZA I3... (Pil....AIDS: l6..300 Ranekomplikacij...HepatitisBinfekcija 19.2.iski sindronr ...240 .. I ....lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19....300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije .Fi]<sirana retrofleksija ..296 lS.. .Hiperantefleksijauterusa . .2.301 I9.. l...308 .2....1'erapija bratnc neplodnosti ..13.2.2.l.. Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru . 9..6.2. virusima HlVinfekcija l9....1...2.....l..l.2.... 314 ..iosis) t99 l3..Genitalni herpes .2...l.Postkoitalna kontracepcija .. .Scabies (Suga) 19.3. Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14... 270 ...256 ...lS) . 15.209 18.315 ..l.. Neplocinost 268 .ou)trin)estru ...2.Trajnemetodekontracepcife ..... Prcrncn....221 .. l6..Uzroci lT...........3.... Dislokacije vagine. ..lntrauterina kontracepcija ... l. ..Hemijska kontraceptivna sredstva l6...225 ....l.4..4.256 9... . PLANIRANJE PORODICE ...Ulcus nrolle (Meki iankr) ..2.4. 17.. ..Klamidijske infekcije 19...226 ..6..Mikoplazme .. .T... ...Medicinski asistirana reprodukcija . l9...i......l. . l9....25J 19.F. .281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14..... ...2.4.243 ..2.......3. ... I. .pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17.2.4.Descenzus iprolapsuterusa .1.Dijagnostika muike neplodnosti l7.5.1... l6......22g ..yagnostikalcnskc ncploclnosti 17.2.....l.4..struaci.245 . 19.. 308 .1.Di.Sifrlis )9. .. .301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie...1..Infekcije citomegalovirusima..280 ..223 l5.2.. ovarijuma uterusa l5.5......... . .5. l9.Kontracepcija.... .2.240 . Neplodnost kod muikaraca 17...l.l.Mehaniikakontraceptivnasredstva 16..3.1...l..3. .2.. BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9.... Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene . l.. .Stidna vailjivost ... l6.298 l8.... 301 Naknadneilikasnekomplikacije ..Limfogranulorna ingvinale 19... 19.Hormonskakontracepcija . .2. .. 17. Bolesti izazvane 19..4..273 lT.4.. . l...l. l5..2. ..216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5.5.... LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON.....l.3. ...Uzroct mu5ke neplodnosti .. l6.5.2.l...2.ijcienje nrulke neirlodno-sti .224 ....2.NornralanpoloZaj uterusa i 15.2.2.Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT...Adenomioza (Adenonr1. I l.l.. ..295 Zrl<onskcodlcdbc . l.erzijauterusa I6.298 18... .... i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 . I 9..l...Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17.... I6....Hepatitis C infekcija l.245 ..6..316 3r8 319 320 320 320 323 )l) .3.234 l)efirricijc ..Inr. ..l..Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l..215 .65is) 14.Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15.3.. Bolcsti izazvane parazitinra 19.

..t.6.393 ..337 ......335 .... . TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE ..2.2......1.2.l...Lipoidnitumori jajnika.1... 20. Terapijaovarijalnihtumora ..........396 20.Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21..346 . 35 I 20..IN[..Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom .345 ...Kolposkopija .l..l. ... .402 .'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) ..2...Meigsov sirdrom 20..Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20.. . ...347 .Kliniiko staiiranje raka grliia . Teka-lLrteinske ciste ...333 ciste ..I....l....Konrz.3..338 333 339 339 22.l..)............ jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora.l.... ..l.... ..2.5..l.1.......387 ..Carcinoma ..Cistitnitumori vagine 23...2.l.l.359 24.........2.357 20... .2..410 .342 .1...401 20...2...2.......2.......407 vulvae ...l..... .2.1... ZLz.. .... ..2....5..3......... ... 355 20.2..2.Solidni tumori vulve 24...3. 20.Nlaligni tunrorijajovoda ... rnatcrice 22...345 .404 24..Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl..l.l.. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t.394 ..1.. Solidni ..335 . 403 .. .2. Rakgrlitamatericeitrudnoia 23.2.I......2.KliniikostaZiranje tumorajajnika 20...... TUMORI VULVE struktura 20.Solidni tumori vagine 73.letastatski tunrori u:r 375 .... 24.2.l3enignitumoripotpornihstrukrura . I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22.Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20...l.348 Ilcnignitumorivagine 23. .l.Iliopsijagrliia 22..I.Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika ...383 turnoriovarijuma jajnika .Lijeienje 22. ...376 .401 .. .Miom materice (Myoma uteri) .Metastatski tumori ..Bcnigni tumori jajnika 20. Dernroidnacista .i...7.Tumorijajnika. Benignitunrorivulve . l . Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22... 20.... .. l. 20..333 .. .3..8..3Sl Enclonrctroidnccistc....Maligni tumori jajnika 20...2...1. ..2..1..l.l.. .. 335 niltcrici .2.. Tumori jajovodr i potpornih ... 333 Folikulinskeciste....... .l.t.2.Karcinomavagine 23.403 .338 ZZ.2...2.Tumorigerminalnihielija 20.Benignitumori jajovoda .. CisteZutogtijela... . 23.Cistic!ni tuniori ynh'e 24..1... 23. 351 20..l... ...4.Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) .334 334 21......2.l. 2l.. ....l.2..407 ..Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l.... . ..340 ....2.... Benigni tumori tijela materice 371 2I.i\.391 ..339 .. TI]MORI VA(..389 . .... l .. 20.358 20.Sarkom vagine .10..343 strome) . ...... .I..341 .2.. ....339 . 22. 22. jajnika .1..3...2. ...337 .346 .....4...6Sirenjeovarijalnihtumora 20...357 trudnoia ..Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi ....393 matericc ... Maligni tumori vulve 24... ..331 .4.acija.1.4.l...Melanosarkomimiksosarkom .408 . Zloiudnitumorivagine 23. .2. ...a 20..2...l..3. .2.....Horionepiteliomvagine 23.410 .l..395 .l.2...401 . .402 ...-..Maligni tumori jajnika i .I..llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice .9..2....... 371 376 .

............2.....2.Biopstja endometlijuma 25.. Linrfni ivorovi 26... 507 ....7..1. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok .1..2.467 .435 Anafilaktiikiiok ..3. ... .. .425 .. ..3.....12. 26.486 26....7...NajCelCehisteroskopskeoperacijc ..1. .435 . 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji ... .. .2.l.... Klasiini operativnizahvati u 27.433 ..2.. 2(r....Operacije na vulvi .5.2.469 . ..'5r2 Crijeva . --.4.I..1.l..472 . -... .. Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .2. '......(r. Biopsija 75.3.12..507 Materica 429 431 jainici .Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27...434 ... .1....6... ]ajovodi Mokracni mjehur 26...417 ...424 Zdjelitni zidovi 26..... 26.422 .447 . 47 5 27..tndikaciie .3.....3.7..2.I.12.1.2.....(linekoloSki prcglcd 25.1. 26....1..3..... '.3..1.2.13..Konizacija..4.484 27...... .....508 .. . 28.1. Histeroskopske operacije 27. Dobroiudni tumori 26.1..2. 25.. ........... Zlocr-rdni tunrori jajnika 26.2. . I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25.l... Vagina 27.3....6. . 26. ... 28.7..118 ginekologiji operacijc 27. 25.2... .. -482 ..t.2... . 25.. ..Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji . AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28... . Zlocudni tumori 26.2. '. 28..2. -..lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25.. Laparoskopske operacije u ginekologiji .436 ....3.3. . . KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27.. 28.. '.Anarnneza..-..s..509 ..426 l. .425 ..1t.2 26.......1..3. Kontraindikacije zahisteroskopske 27.... 27....r 3.. '.. '... 28..435 ...Operacije na adneksima ...422 ..476 476 ..12..424 .3.2..2.520 521 523 nraterice .Abdominalne ginekolo6kipregled.... ..Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' .Operacije na grlitu matericc 27.3..l . . r\narrnezai ...433 oprema Tehnikahisteroskopi.1..2... .. .492 ..7.423 ..1. ..2.3...2.......\zaginalne 27..442 Oboljenjajajnika.1.Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c ... l.-509 2T... Krnre iile 26. 480 -..3.2..14..447 453 457 78.497 429 2]. Oboljenja 26... 26. ....2.4. .1.. " '512 .2..417 ...48I 27.Ope:acijertavagini 27..1 3..433 . 26. oirer:rcije 27.Medij zadistenziiu 27.....520 . 27.4.3..... 25.469 ....Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji ..'..8.485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T... 28. Dobloiudni tunrori jajnika 26.... . . ..t. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26. .433 ...6.l.Punkcija Douglasovogprostora 25.2..Operacijenanraterici 27.. I 0..5..Polipektomija..1......4.Operativnatehnikaulaparoskopiji .. -...9. . materice Utcrine anonralijc ntatcrice .... ..Lksplorativna kiretaia 25.2...5. Upalne bolesti zdjelice . .. .2....'. ....423 ...4.ie 27....433 . Instrumenti 27.510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije. 26.. Sondiranje materice 25.2.......2.

RAZVOI ZENSKOG RE. ZlilaZigic .P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.

EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. nraterica i gornji tlio rodnice. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih. Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde.1. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja . Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice). Medutim. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica.enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod.JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. polnih ielija koje se. - odnosno u 1. pos- i vanjskih polnih organa. Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. odlikuju I$. Estrogeni potiiu razvoj Z. polnih ielija vezano je za pol. mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. P(]VEZAN()ST RAZ!. nastaju od mezoderma. a oogeneze jajna Celija.lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. vei formiranim polnim Zlijezdama. One Ce se u osnovama i u neito kasnije. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice). Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. za razusko povezani.

Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom. ostanc povezan s njinre A Slika t.ju u svim normalnim embrijima. iena.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je).\luike i'l. U toku duljega razvitka osnova pohril. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia. Najz. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres. a u 6. 1-\ (z.( (qlco"l"n. starosti od Slika 1. i r. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. Prema tome. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. porijeklom iz endoderma. Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida.rtl. sedmice razvoia. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5. polne se Zlijezde ne razviju. blizu hva- od voja.3. ilijezde. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. Polni nabor pod pove6anjem. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi.stis. PoLNE ztUrZnr . Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice). A) kanala. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene.1. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa. Slika 1.2. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra.r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega.2. Ove regije se razvija." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte. U iovjedijeg embrija. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. Iz. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa.r njima nema polnih ielija sve do 6. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te.jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A). Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel.J) . Ako ne dospiju do nabora. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. sedmice raz- 1.

pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona. mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite. iako jedva prirnjetne nih hromozoma.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia.rur.li odsustvom Y hromozoma i.Wolffovim kanalima.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal .-. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda./ I . pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde. poted jnih.lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. Na kraju Seste. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima. Kod ljudi. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma. slika 1'4' A) Slika 1. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula.3. ---{ . uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. lom. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi.sedurice. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966.( (. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta.cntna faza genitalnog razvoja zavr. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta. 1._-_<\ rrr ) ---\. Miillerovih kanala. Kod klokodila. nepravilno oblikovanih primitir. 1. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola.5). Osim toga. godine da muikarci imaju X iY polni hromozom. godine. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai. U oba pola..>-_ . Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i. Iako jc poznato od 1921. a ilijezde indifercntnim pol. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka. Y hromozom potiie razvoj testisa.no grade primitivnc polne nim ilijezdama. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi. obratno.5. na primjer'.n1ed. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu.. Ova biseksualnrr ili indifer.. dok iene imaju dva X hromozoma. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel.epitcla koji .nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl.Gr a'.

mreiu (rctc ovarii). epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. engl.ojc od povrSnog epitcl:r. jedna po jedna. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. ali ona 1. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu.ia). sednrici s povr3ine urasta u mez. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima. iine folikularne Celije. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. Ove Celijske grupe se nalaze pretei. Njihov razvojni proces oogeneza. Cim poinu rasti oocite I reda. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. mjcsecu cmbrionalnog razvojt.4. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. mjesecu razvoja.. pohih organa. koje se nazivaju oogonije.itene nredu ielijarrra tzv. Sliine su spcrmatogonijama.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. stupe u profazu prve mejotske diobe.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. testis-determining putem factor). Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. ona sc prekida. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. Kora. Istovremeno. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. nego i hormonima i drugim faktorima. ko.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. Medutim. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror.e iclijc. a zatim nastaje brza regresija. U doba poroda nema viSe oogonija. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. po rodenju ispod 5 miliona. samo u tipiinoj osnovi jajnika. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. Vidi se propadanje medularnih tradaka. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. koji se odr. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta. i to postepeno. JAJNIK U Zeuskih embrija s X. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura. ne samo genima polnih hromozoma. koja iini sri jajnika. ne samo u raznih vrsta. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. mjesecu ernbrionalnog razvoja.iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra. engl. A) Popredni presjek jajnika u 7. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. tjednu razvoja. Javljaju se u 2. rast i dozrijevanje). ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. sliino kao i kod testisa. polni traici fornir:aju. B) Prika jajnika i polnih kanala u S. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka.?- /-\ . Prve oocite nastirju vec u 3. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija.6. U 4. ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci.

a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju.oreni. Kod muikog pola od Wolffoi. Izmedu fetusa. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii.L-.ie. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala.Tabela 1. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. Kod 2cnskog pola Mi.5. - .1. koju izbofuje u lumen.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega. U 6. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka.oreni u urogcllitahti sinus.7. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. a kaudalno su on. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. a korrikalni traici sc rre razvijaju. Wolffovi. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali. Miillerovi kanali. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. Tokom Seste sedmice. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu. Mtillelovi kanali su kr. mezonefrosa. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa.

placentej \ \ mczonefros lig.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . Mi. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. ne izlaZu SRY protein. Kranijalni dio ostaje trajno paran. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. engl. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron.rj tu- ( (30 )_ /. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne.8. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale.Lllerovi se u tri dijela. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. a pra-bubrega Dva ostatka.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja. pa Miillerovi kanali ne propadaju. epooforon i paraooforon.lqzvpj.illerovih kanala uroger. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1.i". Vidi se ligamentum suspensorium ovarii. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala.T.inika. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola.Jffi:::. Regulacija te diferencijacije nije jasna. kanali iSieznuti. paroophoron i Gartnerove ciste. d / kanala (jajovod. maternicu i gornji dio rodnice. U 9.". a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica. Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii.-L \> . polnog organa . nje Mijllerovih kanala u materidni kanal. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. B) Polni kanali nakon spuStan. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. kranijalni. U oilsustvu testosterona i AMH. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice. Sertor. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. Medutim. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. mon. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. Vrcmenont ov.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal.2. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu.. lzuzetno. srednji i kaudalni dio. i nalnom. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi. ili MIS. ali ne wijek potpuno. drazicu i dio rodnice. Zbog manjka androgena. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron. A) 2enski polni kanali potkraj 2. mjeseca razvoja.ry1glog reproduklivno lig. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum.ritalni sinus kanala u mu5kog pola./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho.ja ja. BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens. tc U enrbrija i rodnice. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima.

analni . p lajovodu. postaje potpuno iuplja. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. T. rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. To su kloakalni nabori. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. KIoa . GT. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju.r. analnu membranu. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. polne izbodine. sedmice do kaja 6. Sastoji se od epitela veziva.7. sedmica.12. Tako postaje vagina. Do 5. B) Priblizno 6. tankom ploiom. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. Gomji proiireni dio rodnice. sedmice. u poietku solidna. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. koja se naz-iva hymer.-rabor. Vaginalna epitelna ploda. AF. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. vrsak strelice. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine. U 6. 1. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. polna kvriica. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. sedmica. Indiferentni stadij traje od 3. italnog tuberkuluma. analni otvori GS. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le).1 't. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. sedmica razvoja.

10. A) 9. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. C) Novorodende. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. se naziva vaginalna ploia.rduieg ccrviksa matericc. Vidi se nestajanje materidne pregrade. koji spoje u vaginalnu se ploiu. osobito potkraj lctalnog iivota.sednrici razvitka matcrica ima vei o.ja materice irodnice.illerovih kanala. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. B) Kraj 3.snovni oblik i intenzivno raste. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva. Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc. Medutim. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. a. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal. LJ 12. ili kombinacijom ovih tkiva. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. a z. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi).L( (32 Ir_)+ .siroka veza materice. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. It. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno.9. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa.ivaiperimetrium. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. br. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. takode zadebl.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti.lava.rvaginalni bulbusi. To su Ponrican. Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta. uz N4uller tuberculum. razvojem materice doile u horizontalan polotaj. Kako su paramezonefriiki duktusi 1.atim poane polagano rasti. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. sedmica. sin<. . Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini.6.belculurr zadebliavo i izduZuje se. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor .jcm N. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi. Prikaz ravo. Ona raste na svom gornjenr kraju. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida. mjeseca. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda.

kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. niti regredira. .13. Ovdje su. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. a analni nabori. ostaiu u trbu5noj Supljini. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. u kojoj razvijaju erektilne strukture.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici.enskih spoljainih genitalija. analnu membranu.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora). Stvarno je to prividno spuStanje. a usne. Jajnici.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. samo u suprotnom smjeru. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia. ne deformiSe. i razvijaju se u male rusne (labia minora). gubcrnakulum se ne skraCuje. urethra. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. a zatim uretralne brazde. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. Kod Zene. tanta evaginacija peritoneuma. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). za razliku od testisa. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. medutim. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. rodnica. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. i 4. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. ora. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. na svakoj strani vertebralne kiinre. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. Kod oba pola.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). Ipak. a njegov proSircni donji kraj se iom. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. mjeseca trudnoCe. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. a dolje. U isto wijeme. One se Slika1. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. pa nastane fissura urogenitalis. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru.

Disorders phia: WB Saunders. The ses deternrining region of thc human Y of 9. koji zawlava u velil<im usnama. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. George FW. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. 37: t 17. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. Clin Obstet Gynecol 1975. Saunder comp. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. Wilson JD.v of the female genital tract and gonads. Hum Genet 89.Iigamentum Iatum uteri . 1993. I996. a fingcr protcin. Zagreb: SkoIska knjiga. 4. Saxen L: E. and llclatcd A-nomalies. Goodman llM W 197 7 -Iledit. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. Griffin f E. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj. \\rildon JD. Ernbryolog. Byskov A(i. 6. Siroka veza materice . genot)?e. In: Blandau RJ.mbryonic induction.necology. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. Hatl JG. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. Tran D. Campbell's Urology. Philadelphia: WB Saunders. prstena ingvinalnog kanala. rotundum).1992. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda. Toronto. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. nation and differentiation.se sexual differentiation. vagina O'Rahilly R. McGregor ) (eds). Physiol Rev 1986. a )osso N. Philadel- Persuad 'l'VN. Differentiation of marn malian cmbryonic gonad.1.. Mittwoch U.66:71. Recent Prog Horm Res 1977. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. Moore KL. LITEITATURA I. 5. In: Knobil E (eds). I986: l8l9-1855. phenotypc. 10. l09l-1 10. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii. Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. Picard fY. . koji povezuje fasciju labia majora za uterus.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. The development of the in the human. Nerv York: Ravcn Prcss. Cell 5l 1987. 1977:123-136. Thc Physiology of Reproduction. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica. In: Walsh PC (eds). Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. koji povezuje uterus sa ovarijem. Stevenson RE. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. Prgc D(. proteie od materice do velikih usana. 1992: 467. a drugi . dogma and sementics. London. ln: Copeland LL JarreU J. 7th edition.U odsustvu muikih hormona. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. Philadelphia. 1988: 3. Sex deterrnination and VEZE JA. i to izbo- tkivo prabubrega. Texbook of G. 2. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika. 18: 149. 7. Sex detcnni- D (eds). (eds)l Human Malfornrations Universiry Press. chronrozorne encodes 3. 'l'he antimallerian hormone.

ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.IA FEMININA) Admedina Savkovii .

et prof.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post).. glandulae vestibulares rnaiores./ ) . Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix.1. Cmn@fae hymenales Slika 2. Iabia minora pudendi. Fundus) Uterus (lsthmus. sphincler vaginae (urogenit) M. Ex€valio vesicc Podio vaginalis. bnlbus vestibuli. Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. I43) ' <. sacrococcygeum Uterus (Cavum. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. Labium post Reclum (Flgxura perinealis. a spada- ju: ovarium. . lransf. tuba uterina. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis.nog sistcn)a. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. M. i ' Labium majus M. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). clitoris. medi.. perinei prof. glandulae vcstibulares minores. Zdjelica. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. Canalis isthmi) - post superlic.\ Cauda equina. Canalis cervicis). vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. uterus i vagina.

extremitas tubaria i extremitas uterina.uterinae. TruncJs tyrph. Ug. AV. Fibriae. clil. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica.oa\ major N. A ilia@ comm. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. Posteroinferiorno. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. . a naroiito poslte prvog porodaja.5 cm i debljinu oko I cm.latum uteri. kao 5to su crijei'a. pudcnda Fascia ert obturatorius. ]e{ ani) Plarus ven.gton ceruic uter. neil. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr. sinlster (6angliq pelvid) - Lig. femoralis Laq. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. (=A saci mediana) A. Vv. tLmb. Ve adumbilic A V. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj. Gs. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. V. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. Nn. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V. obturalor terom.sacrol!ber. Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria.latum uteri. Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. Aa. obluralo. redales sup.iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. rcctoulerina Plerus 5acralis A V. Sirilie 1. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. V. vesicales. Rjede se ovarijum nalazi medi- . (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii). V. Sivkastorufitaste je boje. straga sa a. red A vaginalis Fossa ischiorect.gtut sup. Nodus lymph. N.2. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. urachi. margo mesovaricus. Plic. tlmp\. a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa.teclus abd. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri. Homolozi su testisima u muikarca. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia. Poslije puberteta. N. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. uz .dors. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena.) Diaphragma pe[.1.aju Zcnske polne ielije (ova). margo liber.. Ograniiena je gore sa a.is (M. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). oblu.ilK (0YARTUM) . et plexus vagjn \ qeru. red). Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. reclus abd. ovarii prcprium N. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi). uleri Lig.2. U djevojiice liii na sjeme datule. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig.1. M. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. Margo mesovaricus je gladak. . ALvesicales M.1. A. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone.) j N diaphmgmals pelvis rcry. Plexus vesic M. vesicates int. acipos. uterinq Plex. prosjeine duline oko 3 cm. Noo. vesic. uretercae Ureler.ius . dexter lateralni zid male zdjelice. duZi aksis pirlfomis A V. facies medialis.iliaca e)dema. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu. (Corp. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. u polno zrele Zene. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu. Ovariium ima oblik baderna. ' N. sprijeda sa lig.aloria Rectum Reclum p. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. u fossa ovarica. /' [1. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N.T!ba uler. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije. odnosno unutarnjom ivicom m. Claudius- ovariku. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2. Pentoneaum Aorla 6ud.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. (A uterin4 A vagin. JrJl. glut inf.psoas maior-a. ulerovsginalis Lig. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa. Aa. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). izuzetno ispred lig. gdje najieiie leii u tz-v. (FIe'L< ven.Pleru5 vesic Vv.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. extremitas ute- Zene ovoj jami. i to je nresr-rvarium. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. a sasr"inr tLmo.

istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis). peritonea. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula).ovarica).Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. To su: l. adneksa . Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos. mesovarium. Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava.ovarii propriurl i fimbria ovarica.ig. Preko ostium abdominale tube uterine. dole do extremitas tubaria. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. tj. adnexa uteri.4.renalis sinistrae. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei. a rije&o lig. U Zene je prema tome. lig.3. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa. nakon podvezivanja a. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a.1.lo glatkih miSiinih niti. uterinae su pritoke v.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine. Kod niskog poloiaja.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum. pampiniformis. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom. a uzdignut je krvnim sudovima (a. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene.ovarica. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar.cavum peritonei pelvis. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se. usljed ranijeg zapaljenja. lig. Preko fimbriae ovaricae. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma. moZe biti abortiran u. lig. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano. Zbog zajedniikih oboljenja.cavae inferior. Bolestan ovarij je nepokretljiv. Vena ovarica dextra je pritoka v.iliacae internae. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem. 21.1.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s.suspensorium ovarii.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m.1. 2. straga na cckum ili kolon ascendcns. Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig.1. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa. Vv. i ramus ovaricus.psoas maior. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma.uteroovaricum) koja sadrZi ma. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda. Pri retroflcksiji uterusa. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa.uterinae. Extremitas tubaria je u odnosu sa v.1. LI. palpacijom. 2. U sluiaiu zapaljenja. sa konkavitctom prema dolje. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici.susperrsorium ovarii.latum uteri. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji.latum uteri).ovarica.ovarii proprium (lig. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa.latum uteri. smjdten u gomjoj ivici lig. npr. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine. tciko je razlikovati jedno od drugog. ima oblik slova "U".uterinae. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati. Ov". Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri. Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi.ovarii proprium je duga. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii.1. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus).latum uteri do prednje ivice ovarijuma. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. 2. ljekarskim pregledom. a v. autori su negirali postojanje ove anastolnoze. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. tuba uterina i lig. Ampularni graviditetje najieiCi. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. a intersticijalni najrjedi. i v. ampularni.1. fibrozno-miSiina vrpca. Zbog ovako prisnog odnosa. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus. spojena sa zadnjom stranom lig. kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu"). salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom.iliaca interna.ovarica sinistra je pritoka v. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu.latunr uteri.uterinae kod ove operacije. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado.

Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. prosjedna duZina uterusa je 6 cm. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu.2. a pruia se od tube uterine do mezovariuma.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa.rterinae. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). preko plexus uterovaginalis. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. Oba peritonalna lista. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. kada sc znatno po\. vinom cerviks uteri. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul. Kada je ugao otvoren prena naprijed. linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova.latum utcri. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. pampinifoimis. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). neznatnog kalibra. Kaiibar otvora je l-2 mm. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine.1. Ako je ugao otvoren prema nazad. bae. par acolpiunr. a debljina 2 cm. Korpus uteri inra dno. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio).3. U multipare. Pregib processus xiphoideus-a. Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. isthmus tu. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina). a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri. ugao je ofvoren prema nazad. se na 2123. Upravljen je prema dolje.latum uteri.r. koji se naziva mesomeuium. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii. TeZina uterusa u nulipare je 40 g. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. a uZim krajem upravljena prema dolje. Kod anteverzije uterusa. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. duZinc 3-4 cm. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. anrpulla tubae uterinae. corDua uteri. ugao je otvoren naprijed. koji se na njemu sudi". dvije strane i boine ivice. osim duZ donje ivice. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. a dje- lomitno iz plexus ovaricus.uterinae. . Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. multipare je 50 g. LeZi u carum pelvis subperitoneale. a kalibra mrr. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. Ampula tube uterine jc najduii dio. duline 2 cm. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. Kod retroverzije uterusa. ima ih 12-I5. 2124. fundus uteri. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. a koji se postepeno suZava u istmus. tako da zatvaraju tupi ugao. 2.) cm l. ispred rektuma. je tupi ugao x / cm x l. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. idu u plexus ovaricus s. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). pars uterina. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. preko koje dolaze kwni sudovi inervi. izmedu gornje duplje. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca.mbria ovarica. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. isthrnus uteri i cervix uteri. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka.ovaricae. boine krajeve. koji ga odvaja od donjeg dijela lig. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike.uterinunr tubae. DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. i sa kolon sigmoideum. U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. a kasnije placenta). infundibulurn prenta doljc se nastavl. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. sa prednje i strainje strane jajovoda. staje znatno I cm.2. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm. od kojih je najveda fi. pro{iren u formi lijevka. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. U nulipare.

Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. F. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne. cavitas uteri s.levator ani.uterinae. cavunl Douglasi). na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s.latum uteri. slobodni dio. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior.5-3. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. a prolaze boCnom stranom rektuma.o gornjo) ivici isthmus uteri. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis. odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis.levatores ani. D. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri. orificiutn externum canalis cervicis. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. tako i prilikom promjene poloZaja tijela.lazi sa:no dijafragma pelvis. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma. Visina kavum korporis uteli je 2. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine.xcavatio rectouterina Douglas. U novorodcnieta.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). U nulipare. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. cavum Douglasi. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s. Prednji par tine okugle materitne.5 cut u nulipare.sacrouterina. Perineum grade dva dijela. Boina veza uterusa je lig. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. duZine oko 2. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium). teres uteri. Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana. izmedu unutarnjih ivica mm. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma. Prednji perineum tine tri dijafragme. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma. Medutim. Ove nabore uzdiZu ligg. pelvis. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. StraZnji perineum je regio anaIis. a u gornjem dijelu je probijena ureterom. odozgo fundus uteri. duZine 10-15 mm. Kanalis cervicis je vretenastog oblika. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri.. Lig. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). a 6-6. canalis isthmi i canalis cervicis. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. ostium uterije okrugao.5 cm. prednji i straznji dio. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija.lata uteri. a 5-8 cm3 u multipara. spudtajuCi se l-1. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara. cornua uteri. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. . cervik uteri je duii od korpus uteri. Predstavlja dio parametrijuma. Supljina uterusa.5 cm u multipare. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale.r vagini. a Strainje veze su ligg.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana. fibromuskulame veze. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. Donji otvor. Na prcdnjoj strani.5 cm. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. u kome se na. gradeii excavatio vesicouterina. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. portio vaginalis. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae). okenut prema strainjem zidu vagine. a donjoj treiini u multipara. rasipa se u labia maiora pudendi. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju). kod slabosti ova dva mi{iCa. gornju stranu mokaCnog mjehura. hg. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus.

Vagina osim dva kaja. Na straZnjoj strani cervix uteri. Lig.teres uteri odlazi ingu-iuales.r zdie)ice. a odvaja ih trigonum rectovaginale. irna dva zida. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i.1. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa. Ureter jc upravljen prema dolje.5-2 cm od isthmus uteri. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis.4.rn. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma. dok donja 2. fascia pelvis visceralis. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri. ganglion cervicale Frankenhduser. Prolazi looz bazu lig.uterinae i uretera pri iemu gradi lig. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae.2. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa. Gornji dio je kraii. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis.sphinctcr urcthrae i m. bez istezanja stabla arterije.transversi perinei profundi et super'ficiales.latum nu granu a. koga ispunjavaju m. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'. Ima dva straga dublji (fornix posterior).laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. kraja. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja.cardinale uteri. u kome se ratvaju i anastomoziraju.latum uteri odvajaju w. i vr'. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi.latum uteri je parametritis. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis). fornix vaginae.latum uteri duZ a. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg. Lig. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae.3.latum uteri.iliacae internae.uterine. dolje fascijama. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. bocnom iviconr utenrsa. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu. pl'ema utel'usu i daje a. a iznad uterusa. Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae. prilju- lig. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig. ivorove koji su palpabilni. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig. phatici aortici.i w. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi.latum uteri. u parakolpiumu. gornji i donji. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w. Kroz donju ivicu ili bazu lig. je uteri nastavljajr.3. pritokc r'. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae.ovaricae. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno.uterina ide ispred urctera.sphincter ani externus i mm. boino (fornix lateralis) postaje pliCi. 2. ispred rektuma.1. Vaskularizacija uterusa 2.l.r sa peritoneum parictale dn. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn. Pri uspravnonr staw upravljena je koso.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z. m. Donjom treiinom.uterinac. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius.1. Gornji kraj vaginc.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale. dui koga se oba peritonealna lista lig. Ove grane se probijaju do miometrijuma.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci.1. a.latum uteri.3.1. Gornji kraj (fornix . koji je otvoren prenra uazad. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae).iliacae internae. Latera. margines laterales. USMll'A. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1.3.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig. U ovom dijelu toka. ukitaju se tako da a. organ. gorc.li na donjoj ivici lig. sphincter cuni). Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. gore i nazad.latum uteri prolaze ureter. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog. koji prate krvne sudove uterusa. prednji i straZnji i botne ivicc. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm.

5 cm. sulcus genitofemoralis. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem.ou iz plexus pelvinus. Vene vagine su pritoke v.i. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore. 2.rectalis media. Gornji dio vagine vaskularizira a.3. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni.2.4. bulbus vestibuli. Podignute su masnim vezivnim tkivom. koji ogranidavaju rimu pudendi. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta . koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae.2. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior . pudendum femininum s.4. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet.uterinae. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao.2. a donji dio a.4. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae. "akuierski perineum ili medica". a nastavlja se u mons pubis Veneris. labia maiora pudendi. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis. i grade sa frenulum clitoridis. Predstavljaju dva tanka koZna nabora.1. plicac inguinales. commissura labiorum anterior et posterior.uterinae. U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. a pokrivena je dlakama. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1. vestibulum vaginae.5-2 cm peritoneumom. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. hymen. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior. Spoljainji. U nulipare. VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis. Ostium vaginae s. 2. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize.1. du2ine oko 3 cm. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb.koZna nabora.1. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis. clitoris. a drugi unutarnji. plexus vaginalis.vaginalis grana a.3. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie. prilikom vaginalnog pregleda prstom. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2.iliacae internae. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. glandr:Jae vestibulares maiores. Sirine prosjeino 1. koji gradi dno Douglasovog Spaga. 2. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a. labia minora pudendi. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio. tako da ima izgled sluznice.iliacae internae. 2. carunculae hpnenales.larcs minores. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad.2. od kojih je jedan spoljainji..1. rcholle 22. treiini cerviks uteri. Ograniien je bodno koinim naborima. glandr:lae vestibu. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi .1.

2. Vcne vulve su pritoke w. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis.sirnfize u corpus clitoridis. ispred gornje polovine osrium vagine.pudendae externae i w. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde.6. 2. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli.2.2. iija vlakna silaz. Nalazi se ispod sluznice.s). UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa.jeno na dvije sinretridne polovine. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. funda.2.rqu.2. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a. r.vestibulares maiores. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni. nn. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r. Ovalnog su oblika i spljoltene. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). ili od cus nyrnpholabialis.perinealis). Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom. uMFA l. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr. Prema naprijed. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis.2.r firsci. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis.rrrcl.\akon kratkog ushodnog toka. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales.2. na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. fossa navicularis.profunda clitoridis i a. GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis.bulbocavernosus (m.labiales posteriores nn. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis. 2.vestibuli vaginac s.suspensoriunr cliroridis. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn. VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice. preinika oko 2 mm.4. sa ductus paraurethrales- karunkule pui.pudenda interna.u 2. a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu.pudenda externa (rami labiales antcriores). Sto prekriva pripoj m. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis. a debljina je oko I crn. Na dorzalnom dnim kajem. /--!-_ ( (so I\_--- . koia jc. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.5 cm. Otvaraju se na sluznici vestibuluma. a bulbus vestibuli sa a.perinei od nervus pudendus.5 cm. Klitoris jc vaskulariziran sa a. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne.ici . Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis.2.r pcnis pt'o- di. obuhvata Bartolinijelr 2.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom.4. a donji dio vulve a. a okruZcne sa bulbi vestibuli. nalazi se ostium urethrzie externum. vcliiine i oblika masline. clitoridis i w. Dr To je parno erektilno tijelo. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca.3. 2.5.4. Siri kraj je upravljen prenra dolje.9.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi). Straga od himena. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi.1. iinc ga dva dijela.S. TNERVACTJA VUrVE 2. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora. Sirina oko 8 mm.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a.is u ramus ossis ischii.2. Obavija ih fascija clitoridis. dug oko I cm.2. tranwerzalnom smjeru. glans clitoridis. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii.7. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores. Njihova duZina je l-1.sphincter cunni).e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize.dorsalis clitoridis. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. hirnenales.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn. Vene kiitorisa (v. Sirok 1. 2.ischiocavernosu.perineales koje su pritoke v.pudendae internae.dorsalis.

uterinu. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus. ovaricae nerve i limfatika.cardinale transversum cervicalis Mackendrot.teres uteri. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu. Kod prolapsa.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine. Urban Schwarzenberg. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu. lig. vagine. putem krvotoka. . anatomija . KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. 4. Clinical Anatomy. LITERATURA Harold Ellis.et v. Atlas of Topographical and llrom and Company. Boston Toronto: Little 1985. Obzirom da se um).Edinburgh Blackwell Scientific Publications. Snell SR. Pernkopf E. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma. To su: lig. 1989.obturatorius internus.et v.levator ani ili rijetko Ova. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. regio analis. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u.porodaja. 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. N. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m. topografska (lll ed). lig. kroz koji prolaze a. 1977. 2. et v. od infekcija koz m. Corpus perineale s.latum uteri i lig.levator ani. Evlezta (III ed). sacrouterina i fascia pubocervicalis. rami a. Baltimore - Munich: . a. 1980.London .pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa..Helmut Fcrner. ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom. (VI ed). MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma.teres uteri.3. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax. Iigg.ovarii proprium. mokraCnog mjehura i rektuma. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice. Abdomen and Extremitics (lled). u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m.1. izlezija u rektumu. canalis analis.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga. - Oxford . sadrii grubo lobulirano masno tkivo.2. StliviC tl. Clinical Anatomy for Medical Students.pudendus. Inc. a to su: lig.pudenda interna i n.levator ani i m.3. Melbourne: Billing and Sons Ltd.

dok albumini imaju veliki kapa- . Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. hormoni po svojoj hemij3.acetata.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. luteo- tropni hormon-LH.-{ 3. Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan. BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni. progesteron ili kortikosteroide. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz. scksr. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija). Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn. humani horionski gonadotropin-HCG). corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to . Pregnenolon iz. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora. estrogene. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida.I. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450.ie albumin ili orosomukoid.1.1.

Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni.preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion)..ffi citolcom P 450 ] tzu. iz mokraCe muJkarca. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru.{s0 c LTT Sllka 3.. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum.2. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn.je. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost.. anjajnicima. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3. androstendion i testilitgron. androstendion a potom i testosteron. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula.*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe.-\ ) . Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931.1. NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo. Bioloika aktivnost androgena je razliCita. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja.

Sutherland je I971. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo. jajnika. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio). Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus".5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima.r ovarijurn. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom. estrogene su dokazani i u CNSu. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. koltanom tkivu i dr. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3. a 1929. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / . Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene. Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna. Ilcrnijski.3. Biosinteza e.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta. estron i estriol. Tek 1923. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. kardiovaskularnog sistema. Tek 1934. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja. koltanog sistema i dr. Pored toga Sto djelu- Naime. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu.r nrlaclinl 2. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena.stron a potom androstendion i testosteron. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova.su estron i estriol njegovi metaboliti. miSiCnom i moZdanorn tkivu. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola.

dukcija progesterona pada. progesteron ima sistemska djelovanja. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca.'1. a centralnog nervnog sistema. metabolzam masti i dr. vagini i dojkama.0/.2. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin. djelujc na termoregulacijski centar. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom. parathormona i inzi.5. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija.rlina. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena.. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija. Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. Tako npr. /\ / --\ <_// \ . Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3. utide na metabolizam koitanog tkiva. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu.1.1. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. i 3.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. a>-( (6c -)\-7 1 . Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje.2. smanjuje 3. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3.2.4. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno.

dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu.ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. hornion rasta releasing hormon (GH-RH). kortikotlopin leleasing holmon (CRH). Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. Sto musa. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation).Vcntronredijalna. epinefrin i serotonin. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona. 3. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze.2. prostaglandini //'r>_( (os \ )'. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. i aktivina. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa.r mehanizme powatne sprege. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin. neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. NajvaZniji neurotransm.iteri koji uCeswuju u ner. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH).sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum.1.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF). se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. tircotropin relcasing hormor. norepine- trola reprodukcijc. Porcd receptora za kateholamine.s. somatostatin i urokortin. SmjeSteria je u udublje- I . Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga.ia. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . Porast razine lcptina snra- u cikliiki. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na.r (Tl{H). Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr. inzulin. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli.2. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. glutamat. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate. frin. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom.)__ i katcko- mona (gNRH). inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika.niji su: endogeni opijati. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. progcsteron. dorzonredijalna. Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia.

Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege. U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. Jajna Celija. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4.razvoj folikula i gametogeneza i . Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum. tri faza ovulacije faze: . Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. Svaki menstrua. se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus.). Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. Od tada poiin.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija. granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija. Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula.lblikularna faza menstrualnog ciklusa . U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p.2.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. klase i promjera su 2 mm. skoka LH i ovulacije. Reijnier de Graaf.proizvodnja steroidnih hormona. 5%o Hormoni neurohipofize. Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. 7. NajveCi dio odabranil foliku. U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . nidaciju i trudnoiu. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. Razvija se od 16 do 24.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. . Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat. ali i brojnih atretiCnih folikula. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc.vijanje folikula.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona. 3-2.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula.la takoder zaw$ava u atrezija.2 mm do onih veliiine i 15 mm. Ovi procesi su rezu. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju. aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije.

U proljeCe duju zid folikula. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH. Rupturirani folikul se puni kn. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm. Pr<.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok. Prer. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj. U toj fazi su veliki 24 mm. se a i folis- tatina u granuloza ielijama. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml. Maksimalna produkcija progesterona je 9. Samo jedan. Naime. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti.c ugroz-iti i i-ivot i. a folistatin. Sava likul. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat.a-' . Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza.ene. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo. Granuloz. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom. Ta koncentracija rneut Iutein. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i.utog tijcla. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). Od 7.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. Cini. dana opada aktivnost aktivina. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI. Nakon 5. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom.

a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I). a 6. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji. Prvo se razvijaju llijezde. Sto potite akti- ji spermatozoida. ilijezde tra. Od 5. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Menstrualna laza i u iutom tijelu. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi. prostaglandini. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama.. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina.menstrualnu fazu .proliferacijsku fazu . dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi. proces reepitelizacije. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu. ishemiju. a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). dana obnova epitela je potpuna. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna. Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm.I 3. Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama.3.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik. cervikalni kanal se zat- fenomen..2. PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut._. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice.iovaskularnog sistema. prolaktin. . Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. U wijeme oiekivane implantacije (20-22.sekrecijsku fazu. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose. dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara.-\ . umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi. Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. peptidni hotmoni.

NITALNE ANOMALIJE.KSUNIZAM ) .KONGE. I INTERSE.

.t oja. transversalni) atreziia vagine aplazija i. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi.1.4. vagine i anomalije uterusa. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa. septus. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus.rnkcija genita. rascjep klitorisa. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla. didelphys . inocornis. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja. himen cribriformis.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa.

2. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije.)- . Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil.4.1. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna. 4. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. elastiinog. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi. Slika 4. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. ali nroZe proii i neopaieno. kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr.3.otonr.\ ( (eo \7..2. Hymen imperforatus Slika 4. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a.1. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine.1. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4. ANOMALUE VUTVE reSetke. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije. Takav l. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma.1. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom.

Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. 4. Koitus je nemogui. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. sterilitet i sl. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). visoke i potpune. kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. . dismenoreje. Ispod jajovoda se nalaze. anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. iiniti'smetnje u porodaju. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4. dispareunija. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. Uzrok njihovom nastanku nije poznat.nom dobu. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu.46XX. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. Terapija je hirurSka. srednje. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer.Ivlayer.4.li mole postojati bez posebnih simptoma.1. (g) Z-\ . U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske. tus. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser.Prcma genezi nastanka. Kariotip je normalan. anomalije skeleta (12olo). Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. uterus duplex). UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka.uterus bicornis solidus rudimentarius. a.3. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. obitno visoko postavljeni. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: .anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. Sy Kiistner-Hauser MAyer.na endometrijuma vje5taikc vagine treb. vaginalni epitel). moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni.e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija. Prema opsegu uzroci stcriliteta. ali se pretpostavlja da Stetna noksa. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste.erzalni. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine. Kod steuoz.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika. te vaginu treba operativno korigovati. infertiliteta. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze.

uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis. jajovod je bolje rarrijen. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda.sa potrcbno ga jc odstraniti.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena./ es) z. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc.iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. Poito je rudimentirani anonralija. Otkriva. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\.-\ ) .Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. Uterus subseptus . alpingografije laparoskopije.. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske. Ukoliko se radi o tusi. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa. ali i kod i. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni. N. ultrazvuinog pregleda. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju. ali u cijelosti manji. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja.ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa. vib kanala n. dva grliia i nerijetko dvije vagine. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom.6. Oba uterusa mogu biti jednako velika. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. : je uterus infantilis. Ova anomali.5. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine. Slika 4.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4.'a se telko dijagnosticira. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa.

Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. toloike dijagnozc gonada. dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina.r teroskopskim pristupom. neclostatak dlaka\. pterigijum coli. kr. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom. Znaii.7. muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina. N4akro. Te osobe su muikog fenotipa.-\_. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast.8.eju. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa.atak vral.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. eunuhoidnog izgleda. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr.osti na gcnitalijama i u aksilanta. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke. luienjem sekualnih steroida. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema.oidu ili jajnoj Celiji. Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis. visokog rasta. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv. Produkcija androgena je mala. ( (eo )__ \-- ./ I . Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju.2. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom. oskudne kosmatosti i malih testisa.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY.-. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz.2. primarnu amenor. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4. \ ( 87) l . nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. . INTERSEKSUAIIZAM 4. Turnerov sindrom cijom na sredinu. Kline{elterov sindiom Slika 4. reak- ianim brojem hromozoma kao npr. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz.1.oma (X0).rtnosti dvit X hromozorl:r.

Hammond Socllacv W. N4ladenovic-lloedanovic Z.rikog pola 46 XY. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu.4. 2001' str' 91 100' 199. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani. Na wijcme uoten i lijeien ova. Zavod za udibenike tama sre dsNa. R.1. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt.kcijska sposobnost. nizacija ili audrogena ncos. ali su polni organi LITERATURA l.2. lditoris je hipertrofiian.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala.ott -Rruc. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii.9. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. Baltirrror' 1992 Drobnjak P.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. Beograd. Zagrcb.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. (iinckologija. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze. dojke.2. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L.S. l. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo.. Vei na rodenju uoiava . Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. D.. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava. 2. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. gonadc su tcstisi. ir4ctlicinsk:r liotcka. kariotip mr.jep penis. & \Vilkins. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. hipospadiju i kliptorhiz-am. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. DiSair P ). stas.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful