GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

I 7. Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7.. .. Fiziologija grliCa ruatcrice 10.... Ovarijske amenoreje t34 135 136 7.2.1...1..3.2.. I. . Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9..1.Vulvitis virusne etioiogije 12..1.. OBOLIENJT\ 10.Najz-natajnije forme vulvitisa l2.2. OBOLIENIA VAGINE .3.176 .4.5. Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.2.. Funkcionalni poremeiaji vagine ..Bakterijskivaginitis ll.Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10.2..1.1...6. Benigna oboljenja miiiinog sloja . I85 13r r33 7.Trichomoniasis...Vulvitis bakterijske etiologije 9.4.4.2. I . Sekunclartra lurctroteja 7.I..l.... 11.. 190 I2. t58 r58 159 159 l.. Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9.3...5.Hipoplazijavagine 11.1.Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10.Scnihra distloliir . Bakterijski kolpitis ll....2.. Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 .179 .Vulvitis gljiviine etiologije ..... 125 7..3.4...4.. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7..1.. Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7.....l..184 ..l.. l9l l9l 191 9.. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12....am . ...4. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7.l.5.... 185 ..5 .Aplazijavaginc ..4.3.I.184 .. 11.5.2.l.Parazitarne infekcije vulve I 2.l.. 128 ..Candidiasis.S.. I2.70 l0.J. 10.3...1..2. l8l .2....1..182 .5. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9..2.. 12.Anomalijevagine. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 )..Atrezijavagine..... Upala jajnika i jajovoda 8..5. t92 194 I59 I2. ll. OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll.2.. HistoloSke osobine grliia materice l2..1.. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja .Hiperplastiinr distrofija .3. l.. Fimozt materice (Fibrosis uteri) ..1.Akutna trauma 12. ll.1. I..Ozljede vulvc . Dispareunija .2.. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2.183 ....5. ll.2....l. .Hipoplastiina distrofija I 2.4.177 .l.5. ll..... r0.4. Anatomske osobine grliia materice 10. Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7..l. r29 r29 130 l.. Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6...3. Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7.2.2. 185 .5. OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8.3.3.177 ..1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8. ...4.... Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9.3.3... Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9.2.. L2.3. .i. ll.. I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2.178 .4.......183 ..Povredevagine. ollol]EJA VUI-VE i I i 9.2. Il.l. Vaginiz.2. ll...2.4..Upalnaoboljenjavagine.3..1.. . Distrofiine promjcne vulve 12.l.. Funkcionalni testovi 128 7.i.

.... l5.2.2.3... ...4.1'erapija bratnc neplodnosti ......IIoZA I3.1. 17. l9....iski sindronr .225 .Uzroci lT.l.256 .. .. 19...3...... Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene . 9.2.i..Mikoplazme . .216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5.2. .300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije ....22g .Ulcus nrolle (Meki iankr) ..2.Sifrlis )9...HepatitisBinfekcija 19.2....Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l.Medicinski asistirana reprodukcija .l..... I l.5. Endonrctrioza (lJndometr....243 ...lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19..1.Hiperantefleksijauterusa ...l.. . l.1...Stidna vailjivost ..5...2.l.221 ... ...l... ..315 .280 ....ou)trin)estru .281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14.4. Bolesti izazvane 19.Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT.. ...Limfogranulorna ingvinale 19....l.2.4.1.... I .ijcienje nrulke neirlodno-sti .. l6......2..301 I9.. Prcrncn.1... l9.3.. 301 Naknadneilikasnekomplikacije ..... .3.. PLANIRANJE PORODICE . Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru ..2. .2..Uzroct mu5ke neplodnosti ..Inr.Hepatitis C infekcija l..5...l. I6. BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9..... ovarijuma uterusa l5. 17.... LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON.l.. virusima HlVinfekcija l9.2..4. l.l... ..Fi]<sirana retrofleksija .296 lS.NornralanpoloZaj uterusa i 15.65is) 14. l6..215 .. I 9. ....300 Ranekomplikacij.301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie. ...224 .. Neplodnost kod muikaraca 17.316 3r8 319 320 320 320 323 )l) ..pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17. I...erzijauterusa I6.........l.Adenomioza (Adenonr1.. . ...240 . .273 lT.Postkoitalna kontracepcija .. 270 .... . . Bolesti izazvane bakterijama 1 9.. Bolcsti izazvane parazitinra 19.. 19...l.226 ..2...l......234 l)efirricijc ..4.F.. . ..2.... l6..2...308 .2..T. l9.....25J 19.3. .223 l5.3.209 18..2....1..2..6.Klamidijske infekcije 19.2. 308 ...3.245 . Dislokacije vagine.Genitalni herpes .Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie ...Trajnemetodekontracepcife .. .13.l.. .Hormonskakontracepcija . i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 .....295 Zrl<onskcodlcdbc ... Neplocinost 268 .2.2..2. .Kontracepcija.245 ..l.Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.. . (Pil..lntrauterina kontracepcija .Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17.Descenzus iprolapsuterusa . Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14....2.6. 15.l..4.5...2... 314 .2.. .Mehaniikakontraceptivnasredstva 16.Infekcije citomegalovirusima. . ..240 .l. ............Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15.... l6..4.....2.l.l..iosis) t99 l3...Hemijska kontraceptivna sredstva l6. l. ...T...lS) .......l.256 9.yagnostikalcnskc ncploclnosti 17.Di.298 l8...298 18..4.3.6..Dijagnostika muike neplodnosti l7.5.....l.AIDS: l6.....Molluscum contagiosum ... l. l..Scabies (Suga) 19.struaci.

.376 ...Iliopsijagrliia 22...a 20.10... ....2.. TUMORI VULVE struktura 20..7....341 .3. .359 24.2.. ..2.6. TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE .Karcinomavagine 23...410 . ... 20. 23... ...393 .......Tumorijajnika....389 ...357 20...Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl.... ZLz...). l ....I.llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice .... .l. ....2.1.Solidni tumori vagine 73.2..... ... 22.9.......Benignitumori jajovoda . CisteZutogtijela.Meigsov sirdrom 20...l...3.2.Kolposkopija ..KliniikostaZiranje tumorajajnika 20... 20.. ..2.408 ..335 ..Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20. .1..Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) ...2.345 . 355 20. ..2.387 ..357 trudnoia ..Sarkom vagine ........ Zloiudnitumorivagine 23.2...5.. . TI]MORI VA(.. .2...I..'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) .4.....333 .....2. jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora.l..l.Konrz.394 ... ......... .l.Maligni tumori jajnika 20....2...334 334 21. 24...... ..Carcinoma .l..Horionepiteliomvagine 23...401 .....2.. .337 ..Melanosarkomimiksosarkom .407 vulvae .l.337 ....404 24..l.. Benignitunrorivulve ....Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika . 20... Rakgrlitamatericeitrudnoia 23.Miom materice (Myoma uteri) ........Lijeienje 22...346 ..2.. . ..l..Bcnigni tumori jajnika 20.402 ..2..Cistic!ni tuniori ynh'e 24....358 20.Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom ..l. 403 ... 351 20..Maligni tumori jajnika i .l....l.347 .6Sirenjeovarijalnihtumora 20...348 Ilcnignitumorivagine 23...Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi .l. . .. l .2....IN[..331 ..l.2.l. 335 niltcrici .Nlaligni tunrorijajovoda ...... 371 376 .401 .Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21. .. ..2....1...2.l...letastatski tunrori u:r 375 .339 .....1.i\......Kliniiko staiiranje raka grliia .....Solidni tumori vulve 24..l.2..1........i. 22. Terapijaovarijalnihtumora . rnatcrice 22. ..340 ...I.. Dernroidnacista ....339 ...t.Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l...396 20...1........l...l...2. 35 I 20.Lipoidnitumori jajnika.Metastatski tumori . ... 20.-.2..2..2..8...3.338 333 339 339 22.. jajnika .393 matericc ..335 .395 ....acija. .2...402 . Teka-lLrteinske ciste ...383 turnoriovarijuma jajnika ...1..2.2. .1....2.l3enignitumoripotpornihstrukrura . .338 ZZ..I. 2l.l.. . .3..Tumorigerminalnihielija 20.. l. Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22.2...l. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t.Cistitnitumori vagine 23..l. 20... Solidni .403 .407 .2.5.... Maligni tumori vulve 24.3...401 20...2..4.346 ....I.342 ..2.391 .....2. I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22. .2.3Sl Enclonrctroidnccistc...333 ciste .l..1..Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20.. ..... .. ... Tumori jajovodr i potpornih .3...343 strome) ..l... Benigni tumori tijela materice 371 2I. 23.. ..t.410 . ..l.1.345 ... 333 Folikulinskeciste.4.1....4.

.1.I.r 3.. .2. ... 26..425 ..510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije... '. .2.l.l.2..13.. '.1. Laparoskopske operacije u ginekologiji ..l. ..7.....423 ..2. Kontraindikacije zahisteroskopske 27.'.6.Lksplorativna kiretaia 25. 480 -. 27..447 ..... Krnre iile 26..Operacije na vulvi .2.. 28...1.. 25...lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25....2...1...2.417 ... Dobloiudni tunrori jajnika 26.. Zlocr-rdni tunrori jajnika 26..3.... I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25.. Upalne bolesti zdjelice . .... 2(r.. .520 521 523 nraterice ..3..2...4.435 ....t..476 476 .1..1.507 Materica 429 431 jainici ..8. Oboljenja 26. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok .. ..Operacijenanraterici 27..Operativnatehnikaulaparoskopiji .5.2..3.. 25. .469 ..1.... .2.. ..2. Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .2..6.. 25. 28.................. .484 27...2.492 ...2..442 Oboljenjajajnika.509 ..... -. I 0.2...422 .9. .3.2...520 . . oirer:rcije 27. '. .467 .1 3.Konizacija. r\narrnezai .4.. Vagina 27. KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27. 26.1. .423 . . Sondiranje materice 25.. -.2. Biopsija 75.1t.l..3.3..'5r2 Crijeva .. 28..Punkcija Douglasovogprostora 25.. " '512 .. .469 . materice Utcrine anonralijc ntatcrice ..3.2 26.422 ......1. 27...I....4....... Dobroiudni tumori 26.7.1. ]ajovodi Mokracni mjehur 26..2.s.12..Medij zadistenziiu 27..497 429 2].2. 26...3.436 ...7.4.433 . 26. .6.485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T. 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji .433 .... . ... '. 26. .. 28.Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27.... AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28. .....3.435 .Operacije na adneksima ... 507 ..3... ..Ope:acijertavagini 27.Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c . .1...NajCelCehisteroskopskeoperacijc .....118 ginekologiji operacijc 27....(linekoloSki prcglcd 25...... ....Abdominalne ginekolo6kipregled.....2.2..-509 2T.425 .....2.....4...433 oprema Tehnikahisteroskopi.5... 28...3.'. 28... 26.508 .2...1.Anarnneza. Histeroskopske operacije 27.3. l.. Linrfni ivorovi 26..Operacije na grlitu matericc 27..433 ... ..3.14. Zlocudni tumori 26..l .2........1. ...2..12.12.1....2. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26....Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji .. .. ..424 Zdjelitni zidovi 26. .2.....3.tndikaciie .435 Anafilaktiikiiok .t.-... . --.\zaginalne 27..Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji ..12.... '... Klasiini operativnizahvati u 27.....3.486 26.Polipektomija..472 .. ..2.. -482 ....... ..433 . . . ... '..1..447 453 457 78.. 47 5 27....417 .1..7...ie 27..5..1. . 26. ..2...7....426 l. 25..(r.434 . -. ..... Instrumenti 27.48I 27..4...Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' .... ..Biopstja endometlijuma 25.424 ...3.

P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA. ZlilaZigic .RAZVOI ZENSKOG RE.

te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. polnih ielija koje se. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije. Estrogeni potiiu razvoj Z.1. odlikuju I$. One Ce se u osnovama i u neito kasnije. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice). Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. - odnosno u 1. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. Medutim. a oogeneze jajna Celija. nraterica i gornji tlio rodnice. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. P(]VEZAN()ST RAZ!. Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. vei formiranim polnim Zlijezdama. nastaju od mezoderma. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice).lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke).JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. pos- i vanjskih polnih organa.enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. za razusko povezani. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde.EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. polnih ielija vezano je za pol. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja . Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij.

Iz. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra. i r. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom.ju u svim normalnim embrijima." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte. Ako ne dospiju do nabora.2. Slika 1. iena.jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A). PoLNE ztUrZnr . Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi.2. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida. Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. A) kanala. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju.\luike i'l. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa. Polni nabor pod pove6anjem.r njima nema polnih ielija sve do 6. Najz. Ove regije se razvija. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. 1-\ (z. sedmice raz- 1. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te. blizu hva- od voja.r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega. ostanc povezan s njinre A Slika t.1. U toku duljega razvitka osnova pohril.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je). potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. ilijezde.stis. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija. a u 6. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene. starosti od Slika 1. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice). polne se Zlijezde ne razviju. sedmice razvoia.3. Prema tome.( (qlco"l"n. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja.rtl. porijeklom iz endoderma. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega. U iovjedijeg embrija. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene.J) . Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. sedmice primitiwih polnih ili rrabora.

godine da muikarci imaju X iY polni hromozom. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai.( (. dok iene imaju dva X hromozoma. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro. na primjer'.lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna. Kod ljudi. obratno. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja. Osim toga.3. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana. godine.rur. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa. uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. slika 1'4' A) Slika 1. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal . a ilijezde indifercntnim pol.li odsustvom Y hromozoma i. poted jnih.5.no grade primitivnc polne nim ilijezdama. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju. Iako jc poznato od 1921. 1.sedurice.n1ed. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia./ I . lom.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite.>-_ . Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi. ---{ . mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda. U oba pola. Na kraju Seste. nepravilno oblikovanih primitir.-. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka.5)..._-_<\ rrr ) ---\. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi.cntna faza genitalnog razvoja zavr. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna.. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i.Gr a'. Ova biseksualnrr ili indifer.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi. Miillerovih kanala. 1.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta. iako jedva prirnjetne nih hromozoma. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. Kod klokodila.Wolffovim kanalima.epitcla koji . njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja. Y hromozom potiie razvoj testisa.

i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. Vidi se propadanje medularnih tradaka. a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta.e iclijc. Ove Celijske grupe se nalaze pretei. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. engl. polni traici fornir:aju. ko. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. sednrici s povr3ine urasta u mez. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura.?- /-\ . testis-determining putem factor). a zatim nastaje brza regresija. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. B) Prika jajnika i polnih kanala u S. Kora. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. sliino kao i kod testisa. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima. jedna po jedna.ojc od povrSnog epitcl:r. Sliine su spcrmatogonijama. mjcsecu cmbrionalnog razvojt.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. U doba poroda nema viSe oogonija.6.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. U 4. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka. Medutim. stupe u profazu prve mejotske diobe. koji se odr. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra.ia). tjednu razvoja. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. ona sc prekida. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. rast i dozrijevanje).itene nredu ielijarrra tzv. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. po rodenju ispod 5 miliona. A) Popredni presjek jajnika u 7. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci. mjesecu ernbrionalnog razvoja. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. mjesecu razvoja. koje se nazivaju oogonije.4. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. mreiu (rctc ovarii). ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. Istovremeno. koja iini sri jajnika. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. Cim poinu rasti oocite I reda. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta.. pohih organa. iine folikularne Celije. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. Njihov razvojni proces oogeneza. ali ona 1. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. Javljaju se u 2. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. engl. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije. Prve oocite nastirju vec u 3. i to postepeno. nego i hormonima i drugim faktorima. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. ne samo genima polnih hromozoma. JAJNIK U Zeuskih embrija s X.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. samo u tipiinoj osnovi jajnika. Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. ne samo u raznih vrsta.iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama.

Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. mezonefrosa. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. Kod 2cnskog pola Mi. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). Mtillelovi kanali su kr. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala.5. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega.L-. Izmedu fetusa. a korrikalni traici sc rre razvijaju.7. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. Kod muikog pola od Wolffoi. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. U 6.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu.Tabela 1.1. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie. - . Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. Miillerovi kanali. a kaudalno su on.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. Wolffovi.oreni. Tokom Seste sedmice.oreni u urogcllitahti sinus. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. koju izbofuje u lumen. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali.ie. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala.

a pra-bubrega Dva ostatka.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal. Vrcmenont ov. srednji i kaudalni dio. pa Miillerovi kanali ne propadaju. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke. tc U enrbrija i rodnice. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii.ja ja. d / kanala (jajovod. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. Medutim. Vidi se ligamentum suspensorium ovarii.ritalni sinus kanala u mu5kog pola. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. U oilsustvu testosterona i AMH.".illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. lzuzetno. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica. mon. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum.. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal.rj tu- ( (30 )_ /.2. epooforon i paraooforon. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. Zbog manjka androgena. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene.Lllerovi se u tri dijela. kanali iSieznuti. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni.i".8. ne izlaZu SRY protein. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron.-L \> . Sertor.lqzvpj.Jffi:::. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. ili MIS.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu. Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. mjeseca razvoja. drazicu i dio rodnice. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale. polnog organa .mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. placentej \ \ mczonefros lig. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja. paroophoron i Gartnerove ciste. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. B) Polni kanali nakon spuStan.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica. engl. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. ali ne wijek potpuno. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. kranijalni. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri.illerovih kanala uroger. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum.ry1glog reproduklivno lig. U 9.inika. Kranijalni dio ostaje trajno paran. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron. Regulacija te diferencijacije nije jasna. Mi. i nalnom.T. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi. A) 2enski polni kanali potkraj 2. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega. BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij. maternicu i gornji dio rodnice.

materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. sedmica. Vaginalna epitelna ploda. 1. T. analnu membranu. KIoa . polne izbodine. Gomji proiireni dio rodnice. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. sedmica razvoja. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le). spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. sedmice do kaja 6. Sastoji se od epitela veziva. analni .12. sedmice.1 't. koja se naz-iva hymer. postaje potpuno iuplja. p lajovodu. AF. italnog tuberkuluma. sedmica. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. u poietku solidna. polna kvriica. vrsak strelice. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. GT. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena.7. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. Do 5. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa.-rabor. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. tankom ploiom. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. To su kloakalni nabori.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. U 6. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. B) Priblizno 6.r. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. analni otvori GS. Indiferentni stadij traje od 3. Tako postaje vagina. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju.

A) 9. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. uz N4uller tuberculum. It. sedmica. Kako su paramezonefriiki duktusi 1.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. a. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. Vidi se nestajanje materidne pregrade. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi).rduieg ccrviksa matericc. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini.siroka veza materice. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. koji spoje u vaginalnu se ploiu. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala.L( (32 Ir_)+ . Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta. razvojem materice doile u horizontalan polotaj.10. Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa.sednrici razvitka matcrica ima vei o. Prikaz ravo. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno. ili kombinacijom ovih tkiva.ivaiperimetrium. mjeseca. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. Medutim. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor . Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce.jcm N.lava. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. takode zadebl. Ona raste na svom gornjenr kraju. r\4aterica i iiroka vcza dijele z.snovni oblik i intenzivno raste.illerovih kanala.9. br. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. LJ 12. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal. se naziva vaginalna ploia. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa. osobito potkraj lctalnog iivota. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji. Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. sin<. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa.rvaginalni bulbusi. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva.ja materice irodnice. . Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. B) Kraj 3.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. To su Ponrican. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. a z.atim poane polagano rasti. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. C) Novorodende.6. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa.belculurr zadebliavo i izduZuje se. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi.

Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. Kod Zene.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. pa nastane fissura urogenitalis.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. a zatim uretralne brazde. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. ostaiu u trbu5noj Supljini. a dolje. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. Stvarno je to prividno spuStanje. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). urethra. medutim. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. ora. za razliku od testisa. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. U isto wijeme. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. Ipak.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. . Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. a usne. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. Kod oba pola. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. ne deformiSe. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora). Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). rodnica. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak. One se Slika1. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. a njegov proSircni donji kraj se iom.13. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. a analni nabori. gubcrnakulum se ne skraCuje. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. Ovdje su. analnu membranu. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. mjeseca trudnoCe. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. samo u suprotnom smjeru. u kojoj razvijaju erektilne strukture. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. niti regredira. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. tanta evaginacija peritoneuma. na svakoj strani vertebralne kiinre. Jajnici.enskih spoljainih genitalija. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. i razvijaju se u male rusne (labia minora). Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. i 4.

10. Sex deterrnination and VEZE JA.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri.mbryonic induction. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. Prgc D(. phenotypc. Siroka veza materice . 7th edition. a )osso N. Wilson JD. Philadelphia. Sex detcnni- D (eds). Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. ln: Copeland LL JarreU J. nation and differentiation. Clin Obstet Gynecol 1975. Byskov A(i. Texbook of G. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. The development of the in the human. dogma and sementics. and llclatcd A-nomalies. In: Walsh PC (eds). In: Blandau RJ.Iigamentum Iatum uteri . vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj.se sexual differentiation. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. 1992: 467. Disorders phia: WB Saunders. . Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. Moore KL. I996. (eds)l Human Malfornrations Universiry Press. The ses deternrining region of thc human Y of 9. a drugi . Differentiation of marn malian cmbryonic gonad. vagina O'Rahilly R. Cell 5l 1987.66:71. 1977:123-136. Toronto. Zagreb: SkoIska knjiga. Goodman llM W 197 7 -Iledit. koji povezuje uterus sa ovarijem. 1993. 18: 149. genot)?e.necology. rotundum). prstena ingvinalnog kanala. 7. McGregor ) (eds). koji zawlava u velil<im usnama. Ernbryolog. Philadel- Persuad 'l'VN. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. i to izbo- tkivo prabubrega. Saunder comp. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. 6. 37: t 17. 5. Campbell's Urology. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. Philadelphia: WB Saunders. 'l'he antimallerian hormone. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. George FW. Picard fY. Griffin f E. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika.. Saxen L: E. Tran D.U odsustvu muikih hormona. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica. proteie od materice do velikih usana. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. \\rildon JD. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda. Recent Prog Horm Res 1977. Nerv York: Ravcn Prcss. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima.v of the female genital tract and gonads.1. l09l-1 10. a fingcr protcin. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. 1988: 3. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. Hatl JG. Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. I986: l8l9-1855. chronrozorne encodes 3. 2. In: Knobil E (eds). Mittwoch U. Stevenson RE. LITEITATURA I.1992. Physiol Rev 1986. 4. Thc Physiology of Reproduction. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. Hum Genet 89. London. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2.

ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.IA FEMININA) Admedina Savkovii .

Cmn@fae hymenales Slika 2. Zdjelica. M. et prof. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg.. I43) ' <. Canalis cervicis). Ex€valio vesicc Podio vaginalis. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. Canalis isthmi) - post superlic. sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post). Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. lransf.. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis.nog sistcn)a. uterus i vagina. Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. bnlbus vestibuli. perinei prof. i ' Labium majus M. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi./ ) . tuba uterina. medi. Fundus) Uterus (lsthmus.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. Iabia minora pudendi. sphincler vaginae (urogenit) M. glandulae vestibulares rnaiores. clitoris. Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. Labium post Reclum (Flgxura perinealis.\ Cauda equina.1. sacrococcygeum Uterus (Cavum. . glandulae vcstibulares minores. a spada- ju: ovarium.

ilK (0YARTUM) . glatke powiine prijc nego poinu ovulacije. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). Plic. sprijeda sa lig. Fibriae. sinlster (6angliq pelvid) - Lig.teclus abd. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. glut inf. uz . duZi aksis pirlfomis A V. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii). Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. vesicates int. tlmp\.1. margo mesovaricus.5 cm i debljinu oko I cm. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi). et plexus vagjn \ qeru. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. Aa. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu.oa\ major N. a naroiito poslte prvog porodaja. Rjede se ovarijum nalazi medi- . N. Posteroinferiorno.. M. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. A ilia@ comm. V. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M.2.latum uteri. extremitas tubaria i extremitas uterina. Aa. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. uterinq Plex. ovarii prcprium N. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig. Claudius- ovariku. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2. Ug. Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone. U djevojiice liii na sjeme datule. i to je nresr-rvarium. red).latum uteri. extremitas ute- Zene ovoj jami. ALvesicales M. Margo mesovaricus je gladak. femoralis Laq. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. /' [1. facies medialis. rcctoulerina Plerus 5acralis A V. Nn. tLmb.dors. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. Homolozi su testisima u muikarca. Poslije puberteta. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. uleri Lig. vesic. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega.is (M. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. obturalor terom. V. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa. acipos.gton ceruic uter. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. margo liber. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. urachi. izuzetno ispred lig. A.gtut sup. prosjeine duline oko 3 cm. vesicales.T!ba uler.iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. N. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V. ]e{ ani) Plarus ven.2. oblu. ulerovsginalis Lig. Sirilie 1. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. V. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. Sivkastorufitaste je boje. Pentoneaum Aorla 6ud. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. reclus abd. straga sa a. a sasr"inr tLmo. Ovariium ima oblik baderna. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. Ve adumbilic A V. red A vaginalis Fossa ischiorect. .sacrol!ber. neil. clil. JrJl. dexter lateralni zid male zdjelice.ius . (A uterin4 A vagin.psoas maior-a. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica. (Corp. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. obluralo.) j N diaphmgmals pelvis rcry. ' N. Vv. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia.aloria Rectum Reclum p. Plexus vesic M. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu.uterinae. u fossa ovarica.) Diaphragma pe[. odnosno unutarnjom ivicom m. Noo. u polno zrele Zene.1. kao 5to su crijei'a. TruncJs tyrph.iliaca e)dema. Nodus lymph. Ograniiena je gore sa a. redales sup. Gs. uretercae Ureler. pudcnda Fascia ert obturatorius. .Pleru5 vesic Vv.aju Zcnske polne ielije (ova). dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis.1. gdje najieiie leii u tz-v. (FIe'L< ven. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. AV. (=A saci mediana) A.

ovarica. straga na cckum ili kolon ascendcns. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa.ovarii propriurl i fimbria ovarica. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu. adnexa uteri. i ramus ovaricus.iliaca interna. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. Extremitas tubaria je u odnosu sa v. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig.ig. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus). autori su negirali postojanje ove anastolnoze. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. ljekarskim pregledom. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema. U Zene je prema tome. pampiniformis. tj. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma. Bolestan ovarij je nepokretljiv.latunr uteri. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom.susperrsorium ovarii.3. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi.latum uteri. a uzdignut je krvnim sudovima (a.psoas maior.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine.latum uteri. adneksa . moZe biti abortiran u. Zbog zajedniikih oboljenja. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se.1. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. spojena sa zadnjom stranom lig. a v.1. i v. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. lig.iliacae internae. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal. a rije&o lig.suspensorium ovarii.4. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a.1. U sluiaiu zapaljenja. kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu"). Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma. 2. Kod niskog poloiaja. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene. 2. smjdten u gomjoj ivici lig. lig. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine. Preko ostium abdominale tube uterine. usljed ranijeg zapaljenja. Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa.ovarii proprium (lig.renalis sinistrae. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. To su: l.ovarica.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum. fibrozno-miSiina vrpca. peritonea.1.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati.ovarica). lig. Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. Zbog ovako prisnog odnosa. uterinae su pritoke v. a intersticijalni najrjedi. Ov". Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei.uterinae. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa. LI. Vena ovarica dextra je pritoka v.uteroovaricum) koja sadrZi ma.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a. Preko fimbriae ovaricae. Pri retroflcksiji uterusa.uterinae kod ove operacije.1. Ampularni graviditetje najieiCi. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom. Vv. tciko je razlikovati jedno od drugog. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. 21. nakon podvezivanja a. dole do extremitas tubaria.ovarii proprium je duga. 2. ampularni.ovarica sinistra je pritoka v.uterinae. npr. mesovarium. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis).latum uteri do prednje ivice ovarijuma. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano.1. sa konkavitctom prema dolje. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa.1. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri.latum uteri).cavum peritonei pelvis. tuba uterina i lig. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula).rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom. ima oblik slova "U". palpacijom. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos.cavae inferior.lo glatkih miSiinih niti.

a kasnije placenta). je tupi ugao x / cm x l. isthmus tu. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio).1. Pregib processus xiphoideus-a. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w. Kod anteverzije uterusa. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. koji se naziva mesomeuium. Kada je ugao otvoren prena naprijed. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. sa prednje i strainje strane jajovoda. pampinifoimis. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. isthrnus uteri i cervix uteri. DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. a uZim krajem upravljena prema dolje.r. U multipare. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine. pro{iren u formi lijevka. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. pars uterina. ispred rektuma. tako da zatvaraju tupi ugao. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa.) cm l. ugao je otvoren naprijed. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus.latum utcri. prosjedna duZina uterusa je 6 cm.2. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. a debljina 2 cm. koji ga odvaja od donjeg dijela lig. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. TeZina uterusa u nulipare je 40 g. duline 2 cm. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii. multipare je 50 g. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike. LeZi u carum pelvis subperitoneale.3. preko plexus uterovaginalis. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri. duZinc 3-4 cm. preko koje dolaze kwni sudovi inervi.uterinunr tubae. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. boine krajeve. vinom cerviks uteri. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. a pruia se od tube uterine do mezovariuma.rterinae. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. . Oba peritonalna lista. anrpulla tubae uterinae. neznatnog kalibra. se na 2123.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. Ampula tube uterine jc najduii dio. ugao je ofvoren prema nazad. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. dvije strane i boine ivice. Upravljen je prema dolje. Kaiibar otvora je l-2 mm. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta.2. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. osim duZ donje ivice. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. a koji se postepeno suZava u istmus. U nulipare. idu u plexus ovaricus s. izmedu gornje duplje.uterinae. par acolpiunr. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. koji se na njemu sudi". corDua uteri. U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. Ako je ugao otvoren prema nazad. od kojih je najveda fi.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. 2. 2124. infundibulurn prenta doljc se nastavl. kada sc znatno po\. staje znatno I cm. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm. iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. Kod retroverzije uterusa. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina). Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. fundus uteri. Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj.mbria ovarica. ima ih 12-I5.ovaricae. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). bae. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus .latum uteri. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. a kalibra mrr. Korpus uteri inra dno. i sa kolon sigmoideum.

a 6-6.o gornjo) ivici isthmus uteri. canalis isthmi i canalis cervicis.lazi sa:no dijafragma pelvis. Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija. Medutim. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis.sacrouterina. Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. portio vaginalis. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. Na prcdnjoj strani. kod slabosti ova dva mi{iCa. izmedu unutarnjih ivica mm. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a.5 cut u nulipare. ostium uterije okrugao. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. hg. a Strainje veze su ligg.xcavatio rectouterina Douglas. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. a u gornjem dijelu je probijena ureterom.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. a prolaze boCnom stranom rektuma. Lig. prednji i straznji dio. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. StraZnji perineum je regio anaIis. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae). a u multipare je oblika horiiontalne pukotine. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. cavunl Douglasi). Visina kavum korporis uteli je 2. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. Boina veza uterusa je lig. Donji otvor. gradeii excavatio vesicouterina. cavitas uteri s. Ove nabore uzdiZu ligg. Predstavlja dio parametrijuma. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama. cervik uteri je duii od korpus uteri. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. fibromuskulame veze. cornua uteri. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium).levator ani. U nulipare.5-3. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma. tako i prilikom promjene poloZaja tijela. pelvis. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. a donjoj treiini u multipara. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. teres uteri.uterinae. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. cavum Douglasi.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana. slobodni dio. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. U novorodcnieta. odozgo fundus uteri. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. Prednji par tine okugle materitne. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju).5 cm. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri.. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara.r vagini. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). okenut prema strainjem zidu vagine. . D. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. Perineum grade dva dijela.5 cm.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. Prednji perineum tine tri dijafragme. a 5-8 cm3 u multipara. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice. Supljina uterusa. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. Kanalis cervicis je vretenastog oblika.levatores ani. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis. rasipa se u labia maiora pudendi. duZine 10-15 mm. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae. orificiutn externum canalis cervicis.5 cm u multipare. gornju stranu mokaCnog mjehura. u kome se na. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s.lata uteri. spudtajuCi se l-1. duZine oko 2. F.latum uteri. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne.

teres uteri odlazi ingu-iuales. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri. fornix vaginae.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s. gorc. u kome se ratvaju i anastomoziraju.latum uteri odvajaju w.3. USMll'A. Ove grane se probijaju do miometrijuma. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae.sphinctcr urcthrae i m.3.4. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale. dok donja 2. Vaskularizacija uterusa 2. bez istezanja stabla arterije.cardinale uteri.sphincter ani externus i mm. Ureter jc upravljen prema dolje.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. sphincter cuni). Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis. ivorove koji su palpabilni. Kroz donju ivicu ili bazu lig. gornji i donji. Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis). PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice.latum uteri. 2.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. ganglion cervicale Frankenhduser.rn. Gornji kraj vaginc.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i. phatici aortici. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale.latum uteri je parametritis.latum uteri. irna dva zida.iliacae internae.1. Donjom treiinom. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae. margines laterales.uterinac. fascia pelvis visceralis. Gornji dio je kraii. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg. prednji i straZnji i botne ivicc. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi. i vr'. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w. boino (fornix lateralis) postaje pliCi. pritokc r'.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana. a iznad uterusa.1. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale.latum uteri.3.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig. u parakolpiumu. Latera. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice.l. bocnom iviconr utenrsa.ovaricae. Lig. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu.iliacae internae. Vagina osim dva kaja.1. dolje fascijama. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja.r zdie)ice.li na donjoj ivici lig. m. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae). Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa.r sa peritoneum parictale dn. koji prate krvne sudove uterusa. koga ispunjavaju m. Ima dva straga dublji (fornix posterior). ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. Na straZnjoj strani cervix uteri. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig.5-2 cm od isthmus uteri. Gornji kraj (fornix . ukitaju se tako da a.i w. Lig. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini.uterinae i uretera pri iemu gradi lig.uterine. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno. dui koga se oba peritonealna lista lig. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod. koji je otvoren prenra uazad.latum uteri duZ a. Pri uspravnonr staw upravljena je koso. pl'ema utel'usu i daje a.transversi perinei profundi et super'ficiales. U ovom dijelu toka.1.latum uteri prolaze ureter.1. gore i nazad.2. Prolazi looz bazu lig. kraja. ispred rektuma.latum nu granu a. prilju- lig. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl.uterina ide ispred urctera.3.laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog. a. a odvaja ih trigonum rectovaginale. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn. je uteri nastavljajr. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. organ.

glandr:lae vestibu. bulbus vestibuli. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom. Ograniien je bodno koinim naborima. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae.uterinae. sulcus genitofemoralis.uterinae.2. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet.ou iz plexus pelvinus. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior . VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s. labia minora pudendi. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb. du2ine oko 3 cm.rectalis media.i.1. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi. Podignute su masnim vezivnim tkivom.iliacae internae.vaginalis grana a. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu.. a nastavlja se u mons pubis Veneris. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. carunculae hpnenales.4. Predstavljaju dva tanka koZna nabora. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1. treiini cerviks uteri. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales.larcs minores. "akuierski perineum ili medica". U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore.2. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a. tako da ima izgled sluznice.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. labia maiora pudendi. plexus vaginalis.2. U nulipare. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae.1. Vene vagine su pritoke v.3. a pokrivena je dlakama. a donji dio a. glandr:Jae vestibulares maiores.4. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum. 2. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a. Ostium vaginae s.2.5-2 cm peritoneumom. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta . hymen. pudendum femininum s. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio. commissura labiorum anterior et posterior. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. rcholle 22. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis.1. 2. 2.iliacae internae. vestibulum vaginae. plicac inguinales. clitoris. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis. Sirine prosjeino 1. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova.1. koji gradi dno Douglasovog Spaga.koZna nabora. Gornji dio vagine vaskularizira a. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia.1. i grade sa frenulum clitoridis. 2.4. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi . Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. koji ogranidavaju rimu pudendi.3. prilikom vaginalnog pregleda prstom. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima.5 cm. od kojih je jedan spoljainji. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom. a drugi unutarnji. Spoljainji.

enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi). Sirok 1. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a. uMFA l.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis.2.r firsci. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom.perinealis). a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu.2. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r.ischiocavernosu. UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa.2.2.4. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane.3. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii.6. 2. funda. Sirina oko 8 mm.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn.profunda clitoridis i a.pudenda interna.s). a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni.pudendae externae i w.9. iija vlakna silaz.jeno na dvije sinretridne polovine.r pcnis pt'o- di. nn. koia jc. VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. nalazi se ostium urethrzie externum. /--!-_ ( (so I\_--- .2. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae. fossa navicularis. clitoridis i w.pudendae internae. Dr To je parno erektilno tijelo.S. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine.7.1.perineales koje su pritoke v. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.5 cm. Klitoris jc vaskulariziran sa a.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize.u 2. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne.rrrcl.bulbocavernosus (m.vestibuli vaginac s. sa ductus paraurethrales- karunkule pui. hirnenales.5. Vcne vulve su pritoke w.is u ramus ossis ischii. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca. Vene kiitorisa (v. a debljina je oko I crn. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis. r.dorsalis. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn. ispred gornje polovine osrium vagine. iinc ga dva dijela.\akon kratkog ushodnog toka.vestibulares maiores. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis.suspensoriunr cliroridis. 2.2. Siri kraj je upravljen prenra dolje. Sto prekriva pripoj m.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll. Njihova duZina je l-1.ici .dorsalis clitoridis.pudenda externa (rami labiales antcriores). glans clitoridis. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales. Obavija ih fascija clitoridis. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis.2. ili od cus nyrnpholabialis.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a.4. a donji dio vulve a. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis. GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ. Ovalnog su oblika i spljoltene. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis. a bulbus vestibuli sa a. 2. Prema naprijed. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores. 2. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr. Na dorzalnom dnim kajem. Nalazi se ispod sluznice.4.2.5 cm. a okruZcne sa bulbi vestibuli. Otvaraju se na sluznici vestibuluma.sirnfize u corpus clitoridis. preinika oko 2 mm.2. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. Straga od himena. tranwerzalnom smjeru. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2.sphincter cunni). na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis.rqu.2.perinei od nervus pudendus. obuhvata Bartolinijelr 2. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora.labiales posteriores nn. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn. dug oko I cm. TNERVACTJA VUrVE 2. vcliiine i oblika masline. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig.

a to su: lig. Iigg.Edinburgh Blackwell Scientific Publications. StliviC tl.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine. uterinu.London .latum uteri i lig.teres uteri. lig.et v. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice. od infekcija koz m.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga.levator ani.teres uteri. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax.3. MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma.1.obturatorius internus. vagine.levator ani ili rijetko Ova. - Oxford . LITERATURA Harold Ellis. et v. 1980. ovaricae nerve i limfatika. rami a. kroz koji prolaze a. sacrouterina i fascia pubocervicalis..3. anatomija . Clinical Anatomy for Medical Students.porodaja. To su: lig.pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus. sadrii grubo lobulirano masno tkivo.et v.pudendus. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu. Clinical Anatomy.pudenda interna i n. izlezija u rektumu. a. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu. topografska (lll ed). (VI ed). N. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m. Kod prolapsa.ovarii proprium. putem krvotoka. regio analis. 1977. Urban Schwarzenberg. Obzirom da se um). 1989. Pernkopf E. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma. Boston Toronto: Little 1985. ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa. KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. mokraCnog mjehura i rektuma. canalis analis. Evlezta (III ed). Abdomen and Extremitics (lled). ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom. Inc.cardinale transversum cervicalis Mackendrot. Atlas of Topographical and llrom and Company. 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku.levator ani i m. Corpus perineale s.Helmut Fcrner. 4.2. 2. Baltimore - Munich: . lig. Melbourne: Billing and Sons Ltd. . Snell SR.

Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn. Pregnenolon iz. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija). U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina.I. progesteron ili kortikosteroide. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450.1. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. dok albumini imaju veliki kapa- .-{ 3.acetata. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora. luteo- tropni hormon-LH. corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to .ie albumin ili orosomukoid. scksr. humani horionski gonadotropin-HCG).mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. estrogene. SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida. Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz.1. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni. hormoni po svojoj hemij3. Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu.

Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx.. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion).*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P.1.je. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula..preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum. Bioloika aktivnost androgena je razliCita. NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo.ffi citolcom P 450 ] tzu. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja.2. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja. androstendion a potom i testosteron. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru.-\ ) . iz mokraCe muJkarca. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z. anjajnicima. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3. androstendion i testilitgron..{s0 c LTT Sllka 3.

Pored toga Sto djelu- Naime. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima. Biosinteza e. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. koltanog sistema i dr. Ilcrnijski. Tek 1923. Tek 1934. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. miSiCnom i moZdanorn tkivu. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / . godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir. jajnika. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju. krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. estrogene su dokazani i u CNSu. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola. kardiovaskularnog sistema.su estron i estriol njegovi metaboliti.stron a potom androstendion i testosteron.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova. koltanom tkivu i dr.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. a 1929. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio).r nrlaclinl 2. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu.3. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk.r ovarijurn. Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". Sutherland je I971.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc. estron i estriol. godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene.

parathormona i inzi.rlina. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. smanjuje 3. djelujc na termoregulacijski centar.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom.2. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom. a>-( (6c -)\-7 1 .'1. Tako npr. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. dukcija progesterona pada. /\ / --\ <_// \ ..polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3.1. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. progesteron ima sistemska djelovanja. metabolzam masti i dr.5.4.0/. vagini i dojkama. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin. a centralnog nervnog sistema. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu. utide na metabolizam koitanog tkiva.1.2. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca. i 3. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena.2. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne.

1. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene.2. inzulin. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin.r mehanizme powatne sprege. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. norepine- trola reprodukcijc. hornion rasta releasing hormon (GH-RH). prolaktin inhibirajuii faktor (PIF). dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize.ia. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. frin. epinefrin i serotonin. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju.sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation). GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate.ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. kortikotlopin leleasing holmon (CRH).Vcntronredijalna. dorzonredijalna. Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. 3. tircotropin relcasing hormor. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. Porast razine lcptina snra- u cikliiki. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga.r (Tl{H). i aktivina. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na. SmjeSteria je u udublje- I .niji su: endogeni opijati. progcsteron. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH.s. prostaglandini //'r>_( (os \ )'. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli. NajvaZniji neurotransm.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene.iteri koji uCeswuju u ner.)__ i katcko- mona (gNRH).otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa.2. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. Porcd receptora za kateholamine. Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru. Sto musa. inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika. glutamat. somatostatin i urokortin. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH).

U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. . aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. Od tada poiin. se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus.vijanje folikula.la takoder zaw$ava u atrezija. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege. 7. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula. tri faza ovulacije faze: . Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije. Reijnier de Graaf.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p. Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost.).2.lblikularna faza menstrualnog ciklusa . NajveCi dio odabranil foliku. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. Jajna Celija. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr. Ovi procesi su rezu.razvoj folikula i gametogeneza i . Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive. 5%o Hormoni neurohipofize.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul.2 mm do onih veliiine i 15 mm. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat.proizvodnja steroidnih hormona. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija. Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. ali i brojnih atretiCnih folikula. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost. Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. Svaki menstrua. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc. 3-2. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Razvija se od 16 do 24. kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz. klase i promjera su 2 mm. Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. skoka LH i ovulacije. Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. nidaciju i trudnoiu. Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana. U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu. granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc.

Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. Nakon 5. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza. Samo jedan. Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. Naime. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. Prer.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul. a folistatin. U toj fazi su veliki 24 mm. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene. Granuloz. Od 7. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena.utog tijcla. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). Cini. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. dana opada aktivnost aktivina. Maksimalna produkcija progesterona je 9.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. Ta koncentracija rneut Iutein. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu.a-' . Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok.ene. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. U proljeCe duju zid folikula. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula.c ugroz-iti i i-ivot i. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. se a i folis- tatina u granuloza ielijama. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Rupturirani folikul se puni kn. Sava likul. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije. Pr<.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i.

_.. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I). PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut. Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina.-\ . umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi. u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik. . Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize.menstrualnu fazu . Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard. ilijezde tra.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama.proliferacijsku fazu . ishemiju. a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. cervikalni kanal se zat- fenomen. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. Menstrualna laza i u iutom tijelu. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi.sekrecijsku fazu. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi.iovaskularnog sistema. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. peptidni hotmoni. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. Prvo se razvijaju llijezde. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna. dana obnova epitela je potpuna.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). Od 5.2. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. proces reepitelizacije. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara. prolaktin.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka. prostaglandini.3. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7.. Sto potite akti- ji spermatozoida. a 6. Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji.I 3.

KSUNIZAM ) .NITALNE ANOMALIJE. I INTERSE.KONGE.

septus.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja.t oja.rnkcija genita. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju. transversalni) atreziia vagine aplazija i. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus. vagine i anomalije uterusa. didelphys . Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve.1. rascjep klitorisa. inocornis. himen cribriformis.. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz.4.

kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi.. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. ali nroZe proii i neopaieno. Hymen imperforatus Slika 4. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a.1. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste.)- . anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. Slika 4. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma.1. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos.4.otonr. 4. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa.2.1.\ ( (eo \7. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna.3. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. ANOMALUE VUTVE reSetke. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru.2. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem. Takav l. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije. elastiinog.1.

Uzrok njihovom nastanku nije poznat. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa.uterus bicornis solidus rudimentarius. te vaginu treba operativno korigovati. iiniti'smetnje u porodaju. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala.1. obitno visoko postavljeni. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. infertiliteta. Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa.3. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre.4.erzalni.na endometrijuma vje5taikc vagine treb. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. dismenoreje. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. (g) Z-\ . Prema opsegu uzroci stcriliteta. Terapija je hirurSka. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot. anomalije skeleta (12olo).anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. ali se pretpostavlja da Stetna noksa. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni.nom dobu. UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija .Prcma genezi nastanka.46XX. sterilitet i sl. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze. vaginalni epitel). Kariotip je normalan. Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. srednje. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika. Koitus je nemogui. a. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. Sy Kiistner-Hauser MAyer. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. dispareunija. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. uterus duplex). anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. Kod steuoz.li mole postojati bez posebnih simptoma. visoke i potpune. Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. tus. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju. Ispod jajovoda se nalaze. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. 4. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. .e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno.Ivlayer. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine.

lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni.6. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. N. Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. ali u cijelosti manji./ es) z.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa. alpingografije laparoskopije. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa.sa potrcbno ga jc odstraniti. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko. Oba uterusa mogu biti jednako velika. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. Ova anomali. ultrazvuinog pregleda. Uterus subseptus . uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta..iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem. Ukoliko se radi o tusi. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa.ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom.5. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. jajovod je bolje rarrijen. : je uterus infantilis. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. Slika 4. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske. Otkriva. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju. dva grliia i nerijetko dvije vagine. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda.-\ ) . Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja.'a se telko dijagnosticira. ali i kod i. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje. Poito je rudimentirani anonralija. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. vib kanala n. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem.

oskudne kosmatosti i malih testisa. Turnerov sindrom cijom na sredinu. eunuhoidnog izgleda.7. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema.oidu ili jajnoj Celiji. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz.rtnosti dvit X hromozorl:r.1. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta. dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti.oma (X0). Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis.atak vral. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz. ( (eo )__ \-- . neclostatak dlaka\. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa. pterigijum coli. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4. Znaii. reak- ianim brojem hromozoma kao npr.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke. Te osobe su muikog fenotipa.2. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr.8.osti na gcnitalijama i u aksilanta. . N4akro.eju. kr.-. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last. \ ( 87) l .2. nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY. visokog rasta. toloike dijagnozc gonada. Produkcija androgena je mala. Kline{elterov sindiom Slika 4. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju. INTERSEKSUAIIZAM 4. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4./ I . Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina. luienjem sekualnih steroida. Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju.r teroskopskim pristupom. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca. primarnu amenor. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija.-\_.

dojke. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. nizacija ili audrogena ncos. ir4ctlicinsk:r liotcka. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje.kcijska sposobnost.2.S. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa.9.. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. Zavod za udibenike tama sre dsNa. 2. lditoris je hipertrofiian. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava. ali su polni organi LITERATURA l. Beograd.. Zagrcb.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu. (iinckologija.ott -Rruc. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip.2. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. kariotip mr. R. DiSair P ).r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii. D. gonadc su tcstisi. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu. Baltirrror' 1992 Drobnjak P. Na wijcme uoten i lijeien ova. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde. stas. l.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. N4ladenovic-lloedanovic Z. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi.1. 2001' str' 91 100' 199. hipospadiju i kliptorhiz-am. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze.jep penis. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. Hammond Socllacv W. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. Vei na rodenju uoiava . neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . & \Vilkins.rikog pola 46 XY.4.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful