GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

4..5.l.2.. Distrofiine promjcne vulve 12.2.4...1.6..183 . HistoloSke osobine grliia materice l2... .Hipoplazijavagine 11. I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2..am ..Povredevagine..3.184 .......Ozljede vulvc . Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7.Atrezijavagine.l.3.. .. ll..3... Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9. OBOLIENJT\ 10..3.3.Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10.5.1.2.Akutna trauma 12.I....3.. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 ). Benigna oboljenja miiiinog sloja .Anomalijevagine.2. Fimozt materice (Fibrosis uteri) . Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7.i.l. .. I85 13r r33 7. ll....3. I .2.178 .Aplazijavaginc . Sekunclartra lurctroteja 7. Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7.2.4. l8l .1. Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6. .70 l0.177 . Dispareunija ...3...l.176 ... I2. I.2.. ll.5.S. Il.. ll.183 .1..1...3...1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8..3..3.. t92 194 I59 I2..3..Vulvitis gljiviine etiologije .Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10.2.l.J. 185 .2.5.1. t58 r58 159 159 l..5..2. Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9.. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja ..1..182 . OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll...l... OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8. Ovarijske amenoreje t34 135 136 7. Bakterijski kolpitis ll.I..1... I.2.Najz-natajnije forme vulvitisa l2.. ll.. L2....Bakterijskivaginitis ll.. l9l l9l 191 9.i.1..1..3..4. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12.1..4.2... . 185 . Vaginiz. 128 ...2.Parazitarne infekcije vulve I 2. r29 r29 130 l..4..l.. ...2..l. OBOLIENIA VAGINE . r0....1.l. 10.Candidiasis. Upala jajnika i jajovoda 8.2.5.. ll.184 . Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9. l..4. Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 . Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9...4.2.4.5.3. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2.Vulvitis virusne etioiogije 12.l...5.4. 125 7.179 ...I 7.....Trichomoniasis.. 11... Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7... .........4.. Anatomske osobine grliia materice 10. 12. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7.. Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9.2.. Funkcionalni poremeiaji vagine .... Funkcionalni testovi 128 7. 11.Hipoplastiina distrofija I 2. 190 I2.177 .Vulvitis bakterijske etiologije 9.4.....l.Scnihra distloliir ..5..2.Upalnaoboljenjavagine.5 . Fiziologija grliCa ruatcrice 10.2..1. Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8..Hiperplastiinr distrofija .2.1. ollol]EJA VUI-VE i I i 9.

l5... .. 270 .. Bolcsti izazvane parazitinra 19.2.. Neplocinost 268 .2.1. LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON.2...22g ..3...281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14. ..2.....l..2..l..2.....lS) .....l.... . l...i..3..1'erapija bratnc neplodnosti ..245 .. Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru ..Molluscum contagiosum . i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 . . . l6.298 18.2...5..pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17... Neplodnost kod muikaraca 17........ ...1...Descenzus iprolapsuterusa ..4...... 308 . l9.. .. .2. I.Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie ..296 lS... 19.215 .. ...yagnostikalcnskc ncploclnosti 17.Mikoplazme .. l9....Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l.245 ...1.AIDS: l6.5..6....2.l.Hormonskakontracepcija . ...4. ....256 . Bolesti izazvane 19.5....223 l5..l.ou)trin)estru ..... (Pil.. l.l.IIoZA I3..2..295 Zrl<onskcodlcdbc .Inr..4...226 .... .2..234 l)efirricijc .l.298 l8.. l6.Hemijska kontraceptivna sredstva l6...3..... .2...l....240 .4.. l6...6.240 .. ..Uzroct mu5ke neplodnosti .2.F....l.221 . .2. Prcrncn.Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17.Klamidijske infekcije 19.Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT..Trajnemetodekontracepcife .l. virusima HlVinfekcija l9..l.2...2.2. BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9.. ovarijuma uterusa l5...Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.256 9.l.. ...l..Genitalni herpes . .ijcienje nrulke neirlodno-sti ....2...4.Di.Mehaniikakontraceptivnasredstva 16.....l... ....300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije .4.. Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14.3.....Medicinski asistirana reprodukcija . ..5....300 Ranekomplikacij. .l. I6.316 3r8 319 320 320 320 323 )l) ....3.l.Sifrlis )9...Hepatitis C infekcija l..lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19.3. I 9.... Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene ..iosis) t99 l3. . .Scabies (Suga) 19. Bolesti izazvane bakterijama 1 9. 19.216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5...224 . 17..Kontracepcija..Hiperantefleksijauterusa ......2.308 . I l.Fi]<sirana retrofleksija ..T..301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie.2. . l..2. Endonrctrioza (lJndometr.5.225 .. 301 Naknadneilikasnekomplikacije ..2..13.Dijagnostika muike neplodnosti l7.2....4...Stidna vailjivost .4... .lntrauterina kontracepcija . PLANIRANJE PORODICE ...Ulcus nrolle (Meki iankr) . ..NornralanpoloZaj uterusa i 15.209 18..6...iski sindronr .243 . 314 .301 I9.HepatitisBinfekcija 19. l........ Dislokacije vagine. 9. ..273 lT.. ... .Postkoitalna kontracepcija .Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15..65is) 14..1.2.Infekcije citomegalovirusima.struaci..315 .. 17.l..Uzroci lT.3..2.. l........2..T...1.l... l9.... .. 15.Limfogranulorna ingvinale 19..280 ..25J 19......l.3... I . l6...Adenomioza (Adenonr1.l. ..1.erzijauterusa I6.

351 20...333 .. . 355 20.l..1.2..394 ....Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi ..l..... .-.i\.. . Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22.l.4.acija...340 .l.335 .. 333 Folikulinskeciste..342 ...'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) .l.l.2.Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl.. jajnika ..l.....4....341 .Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika .1...Iliopsijagrliia 22. 335 niltcrici .2.. 35 I 20.6Sirenjeovarijalnihtumora 20.Kolposkopija .. .2.....Maligni tumori jajnika 20...402 . .393 matericc .....7.... ....2..l.I.2...Melanosarkomimiksosarkom .l..343 strome) .337 ... TUMORI VULVE struktura 20. 2l...Karcinomavagine 23.2.2.Horionepiteliomvagine 23..2... ..357 trudnoia . CisteZutogtijela.. .1.3...... 20.).402 .I. TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE ..334 334 21.... TI]MORI VA(.395 .6.... ...401 20.... 20..403 .llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice ..Tumorijajnika....3Sl Enclonrctroidnccistc.338 ZZ..2..Meigsov sirdrom 20. l ...l..2. 20..404 24...Carcinoma ..t......l.. .389 .. .Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20..408 ...Bcnigni tumori jajnika 20.396 20. .346 .376 .10.339 ...Cistic!ni tuniori ynh'e 24... Maligni tumori vulve 24...2. .l.2...l. ..I...1........Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom ..IN[.9..Miom materice (Myoma uteri) .333 ciste .. .........387 .Benignitumori jajovoda .Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20...I.l.345 ...8.....l....Nlaligni tunrorijajovoda .KliniikostaZiranje tumorajajnika 20. ..3.... rnatcrice 22..339 ..l...2.1. ... ....2.. 23.338 333 339 339 22. ....407 . ..i.Maligni tumori jajnika i .Sarkom vagine .. . .. Teka-lLrteinske ciste .2....Konrz..3. .a 20.2..Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l.... Benigni tumori tijela materice 371 2I.407 vulvae .2.337 ....l... l .....335 ..Metastatski tumori .401 ..Lijeienje 22..347 .... 371 376 . Benignitunrorivulve ... 24...l.410 ...5.....2. 403 .l3enignitumoripotpornihstrukrura ...5...t.Solidni tumori vulve 24.. l. ..Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21..357 20.345 ... ..2..l... Rakgrlitamatericeitrudnoia 23...... Dernroidnacista .346 . .Lipoidnitumori jajnika...1.Cistitnitumori vagine 23...2.. Tumori jajovodr i potpornih .. . jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora...2.....2.401 .391 .....l.l.Solidni tumori vagine 73.4. 22.l. ZLz....1.331 ..2. ..2...2.2..Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) ... Terapijaovarijalnihtumora ..410 .2..4.l...Tumorigerminalnihielija 20.. ..2..1..2. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t.1.2.....3... .358 20... 22..... Zloiudnitumorivagine 23..... ....letastatski tunrori u:r 375 ... .348 Ilcnignitumorivagine 23......l... .3.1...Kliniiko staiiranje raka grliia ..I..2.. I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22.......359 24..1. 20. . 20..2..383 turnoriovarijuma jajnika ..... . .....2...l. 23.3.... Solidni .......393 ...2.

12. '.. 25.l.Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' .3.... -482 ..417 . .2..... .. materice Utcrine anonralijc ntatcrice .1... .422 ...2.3. ......2. 25...3.12. r\narrnezai .2... KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27..Anarnneza...433 oprema Tehnikahisteroskopi.. -......Punkcija Douglasovogprostora 25. 28... . -. 507 ... Instrumenti 27.2. 2(r..3....Operacije na vulvi .5....4....434 ..l .. . ...2.476 476 . .2..424 Zdjelitni zidovi 26.Operacije na adneksima . 28...492 .....7...442 Oboljenjajajnika... Kontraindikacije zahisteroskopske 27. 28. .508 . '.. ..Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji .507 Materica 429 431 jainici ... Dobroiudni tumori 26.lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25..509 .469 ..3.. 480 -.Lksplorativna kiretaia 25..424 ..497 429 2].5...t. -..'.433 .6.436 .....l.9..2..1...... . 26.. --...8.Operacijenanraterici 27..l... Linrfni ivorovi 26.2.. ..520 521 523 nraterice ....433 ..-509 2T. ....2....3...12.433 ....1 3..3..447 453 457 78. Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .3.. Upalne bolesti zdjelice .... .467 .. 26..... . ..2... Biopsija 75.. .2.1..2......510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije.2.2. ]ajovodi Mokracni mjehur 26....4. .\zaginalne 27.7...520 .2....1. .Konizacija. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok .2.426 l. Histeroskopske operacije 27...425 .. 26.Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27... 47 5 27.1.(r. .2..3.. Dobloiudni tunrori jajnika 26.. '..5.. .485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T.3.2. Laparoskopske operacije u ginekologiji . 26. '.. . .'. 26.s. Vagina 27..425 ..13.2.2......435 ...Operacije na grlitu matericc 27...1.469 .48I 27.6.1.1. 25..2.Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c .1.423 .Abdominalne ginekolo6kipregled....4.... . ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26.472 ... . " '512 ...2... ......447 .4. . ....417 .. ..I.3. I 0....3..I...118 ginekologiji operacijc 27. Oboljenja 26. .. I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25. l.tndikaciie .. oirer:rcije 27.3..1.......ie 27. Zlocr-rdni tunrori jajnika 26......Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji .l.2 26..2.1. ..Operativnatehnikaulaparoskopiji ..12......484 27.. 26. 27..433 .... '.435 .14... Klasiini operativnizahvati u 27...r 3.3........4..7.2.. AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28..1.. .1.486 26... . .t.2.Biopstja endometlijuma 25.......1...-.. ..2.. .. .7.NajCelCehisteroskopskeoperacijc .1t... '.2.... Zlocudni tumori 26..'5r2 Crijeva ...3. 26...423 .. 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji . Krnre iile 26..... .422 .2.435 Anafilaktiikiiok . Sondiranje materice 25... 28...1. 28..4..3...Polipektomija.Ope:acijertavagini 27. 27.....1..1.. . .. 28.6.Medij zadistenziiu 27..7..(linekoloSki prcglcd 25.... 25..

P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.RAZVOI ZENSKOG RE. ZlilaZigic .

odlikuju I$. Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. Medutim. a oogeneze jajna Celija. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice). mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka. Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). - odnosno u 1. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola.EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. polnih ielija koje se. Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. Estrogeni potiiu razvoj Z. nraterica i gornji tlio rodnice. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije. za razusko povezani. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja . polnih ielija vezano je za pol. vei formiranim polnim Zlijezdama. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice).JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. One Ce se u osnovama i u neito kasnije.lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. P(]VEZAN()ST RAZ!. nastaju od mezoderma.1. koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. pos- i vanjskih polnih organa. Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu.enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod.

r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. sedmice razvoia. a u 6.rtl. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te. U toku duljega razvitka osnova pohril.1.jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A). Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. U iovjedijeg embrija. blizu hva- od voja. porijeklom iz endoderma.\luike i'l. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene.stis.r njima nema polnih ielija sve do 6. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres.3. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju.2." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte. Ako ne dospiju do nabora. Prema tome. ilijezde. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa. ostanc povezan s njinre A Slika t. Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa. i r. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija.( (qlco"l"n. A) kanala. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie.J) . polne se Zlijezde ne razviju. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra. PoLNE ztUrZnr . Slika 1. iena. Najz. sedmice raz- 1.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je). starosti od Slika 1.2.ju u svim normalnim embrijima. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice). Polni nabor pod pove6anjem. Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. Ove regije se razvija. 1-\ (z. Iz. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5.

---{ . godine.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta.li odsustvom Y hromozoma i.Wolffovim kanalima. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel.5).cntna faza genitalnog razvoja zavr. Iako jc poznato od 1921.( (. na primjer'. 1.. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia. Osim toga..ijama nastalim iz celomskog mom razvoja./ I . mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi.5.>-_ .. njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces. slika 1'4' A) Slika 1.sedurice. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje. obratno._-_<\ rrr ) ---\. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi.epitcla koji . poted jnih. Miillerovih kanala. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja.rur. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i. Kod ljudi. Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal .-. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa. Na kraju Seste. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi. Ova biseksualnrr ili indifer. lom.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite. Kod klokodila. nepravilno oblikovanih primitir. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. 1. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl.3. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima.lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju. godine da muikarci imaju X iY polni hromozom. U oba pola.no grade primitivnc polne nim ilijezdama. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu. dok iene imaju dva X hromozoma. Y hromozom potiie razvoj testisa. iako jedva prirnjetne nih hromozoma.n1ed. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai.Gr a'. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta. a ilijezde indifercntnim pol. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima.

koja iini sri jajnika. Kora. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. engl. ne samo u raznih vrsta. nego i hormonima i drugim faktorima. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. pohih organa. ko. stupe u profazu prve mejotske diobe. Njihov razvojni proces oogeneza. Vidi se propadanje medularnih tradaka.4. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta. polni traici fornir:aju.. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. samo u tipiinoj osnovi jajnika. Sliine su spcrmatogonijama. mjcsecu cmbrionalnog razvojt. U 4.6. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. sliino kao i kod testisa.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. Prve oocite nastirju vec u 3. ali ona 1. JAJNIK U Zeuskih embrija s X. A) Popredni presjek jajnika u 7. ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta. koje se nazivaju oogonije. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika.?- /-\ .ojc od povrSnog epitcl:r. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1. engl.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. B) Prika jajnika i polnih kanala u S. mjesecu ernbrionalnog razvoja. jedna po jedna. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima. po rodenju ispod 5 miliona. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. testis-determining putem factor). Javljaju se u 2. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. sednrici s povr3ine urasta u mez. ne samo genima polnih hromozoma. tjednu razvoja. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. koji se odr. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. U doba poroda nema viSe oogonija.e iclijc. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka. vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika.iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama. mjesecu razvoja. a zatim nastaje brza regresija. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. Ove Celijske grupe se nalaze pretei. Cim poinu rasti oocite I reda. iine folikularne Celije. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. rast i dozrijevanje). Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. mreiu (rctc ovarii). Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. Medutim.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda.itene nredu ielijarrra tzv. Istovremeno. ona sc prekida. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. i to postepeno.ia). Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete.

te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. koju izbofuje u lumen. a korrikalni traici sc rre razvijaju. a kaudalno su on. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega.oreni. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. Miillerovi kanali. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal.ie. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala.5. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor.L-. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju.1. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka.oreni u urogcllitahti sinus. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali.7.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola.Tabela 1. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. Wolffovi. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. Izmedu fetusa. Kod 2cnskog pola Mi. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni. - . mezonefrosa. U 6. Mtillelovi kanali su kr. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. Kod muikog pola od Wolffoi. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii. Tokom Seste sedmice.

kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika.Jffi:::. tc U enrbrija i rodnice.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. Medutim. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja.Lllerovi se u tri dijela. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum. engl. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron. lzuzetno.rj tu- ( (30 )_ /. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1. kranijalni. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke.ja ja./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. mon. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe. d / kanala (jajovod. Regulacija te diferencijacije nije jasna. mjeseca razvoja. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. Zbog manjka androgena. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni.. Vrcmenont ov. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi. pa Miillerovi kanali ne propadaju. Kranijalni dio ostaje trajno paran.lqzvpj. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. ali ne wijek potpuno.inika. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. Sertor. epooforon i paraooforon. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale.8. srednji i kaudalni dio. BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij.". no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . U oilsustvu testosterona i AMH. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu. B) Polni kanali nakon spuStan. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri. Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens. A) 2enski polni kanali potkraj 2. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. Vidi se ligamentum suspensorium ovarii. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica. ili MIS. placentej \ \ mczonefros lig. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice.i". Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. drazicu i dio rodnice. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona.ritalni sinus kanala u mu5kog pola. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene. i nalnom.T. kanali iSieznuti. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica. U 9. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. a pra-bubrega Dva ostatka. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum.illerovih kanala uroger.-L \> . polnog organa . Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. Mi.ry1glog reproduklivno lig.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. maternicu i gornji dio rodnice.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal.2. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. ne izlaZu SRY protein. paroophoron i Gartnerove ciste. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega.

rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena. postaje potpuno iuplja.12. KIoa . Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. analni otvori GS. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. polna kvriica. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. analnu membranu. Indiferentni stadij traje od 3. U 6.7. polne izbodine.r. Gomji proiireni dio rodnice. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. sedmice do kaja 6. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. u poietku solidna. p lajovodu. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le). analni . mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. GT. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala.-rabor. AF. Do 5. Vaginalna epitelna ploda. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. 1. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. koja se naz-iva hymer. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. tankom ploiom. T. italnog tuberkuluma. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. sedmica. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. Tako postaje vagina. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. Sastoji se od epitela veziva. materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. To su kloakalni nabori. sedmica razvoja. vrsak strelice. sedmice. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. B) Priblizno 6.1 't. sedmica.

Prikaz ravo. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine.6. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa.ivaiperimetrium. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove.belculurr zadebliavo i izduZuje se. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. br. sin<. Medutim. Ona raste na svom gornjenr kraju. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. . It. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. uz N4uller tuberculum. LJ 12.atim poane polagano rasti. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. a. Kako su paramezonefriiki duktusi 1.snovni oblik i intenzivno raste. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce.lava. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor . Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. se naziva vaginalna ploia. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal. sedmica.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. B) Kraj 3. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi).ja materice irodnice. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. mjeseca. ili kombinacijom ovih tkiva. takode zadebl.sednrici razvitka matcrica ima vei o. razvojem materice doile u horizontalan polotaj. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. a z. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. Vidi se nestajanje materidne pregrade. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida. A) 9.rvaginalni bulbusi. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji.10.illerovih kanala. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. C) Novorodende. To su Ponrican. koji spoje u vaginalnu se ploiu.rduieg ccrviksa matericc.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu. osobito potkraj lctalnog iivota.L( (32 Ir_)+ . Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc.jcm N.siroka veza materice. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi.9.

Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. ne deformiSe. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. i 4. ora. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. Stvarno je to prividno spuStanje. analnu membranu. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma. a njegov proSircni donji kraj se iom. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. Ipak. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. a zatim uretralne brazde. rodnica. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. Jajnici. Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. samo u suprotnom smjeru. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora).rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. za razliku od testisa.enskih spoljainih genitalija. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. i razvijaju se u male rusne (labia minora). u kojoj razvijaju erektilne strukture.13. Kod oba pola. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. niti regredira. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. Ovdje su. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. na svakoj strani vertebralne kiinre. ostaiu u trbu5noj Supljini. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. . Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). One se Slika1. urethra. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. a analni nabori. Kod Zene. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak. a usne. mjeseca trudnoCe. gubcrnakulum se ne skraCuje.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. pa nastane fissura urogenitalis. U isto wijeme. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse. a dolje. tanta evaginacija peritoneuma. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. medutim.

Texbook of G. Sex detcnni- D (eds). l09l-1 10. I986: l8l9-1855. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. Picard fY. Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. I996. proteie od materice do velikih usana. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. Tran D. koji povezuje uterus sa ovarijem. 1992: 467.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica.necology. Toronto. Moore KL. Disorders phia: WB Saunders. Mittwoch U. Wilson JD. and llclatcd A-nomalies. 37: t 17. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. Zagreb: SkoIska knjiga. Physiol Rev 1986. 4. Siroka veza materice . nation and differentiation. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. Philadelphia.v of the female genital tract and gonads. Goodman llM W 197 7 -Iledit. 1988: 3. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. Hatl JG. Ernbryolog. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. 5.Iigamentum Iatum uteri . George FW. In: Knobil E (eds). genot)?e.se sexual differentiation. 7. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. . chronrozorne encodes 3. 18: 149. Campbell's Urology. Prgc D(. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. 7th edition. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. Griffin f E. ln: Copeland LL JarreU J. Differentiation of marn malian cmbryonic gonad. London. prstena ingvinalnog kanala. Saxen L: E. \\rildon JD. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. In: Walsh PC (eds). Philadel- Persuad 'l'VN. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika. The development of the in the human.66:71.. Byskov A(i. Cell 5l 1987. Hum Genet 89. phenotypc. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2. koji zawlava u velil<im usnama. 1977:123-136. The ses deternrining region of thc human Y of 9. dogma and sementics. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu.U odsustvu muikih hormona. Saunder comp. 6. McGregor ) (eds). In: Blandau RJ. a drugi . vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. 'l'he antimallerian hormone. (eds)l Human Malfornrations Universiry Press. a )osso N. Stevenson RE. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice.1. 2. i to izbo- tkivo prabubrega. Nerv York: Ravcn Prcss. 10. Sex deterrnination and VEZE JA. vagina O'Rahilly R.mbryonic induction. rotundum). Philadelphia: WB Saunders. LITEITATURA I. Recent Prog Horm Res 1977. a fingcr protcin. Clin Obstet Gynecol 1975. 1993. Thc Physiology of Reproduction.1992.

ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.IA FEMININA) Admedina Savkovii .

tuba uterina. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. M.\ Cauda equina. sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). Zdjelica. Fundus) Uterus (lsthmus. glandulae vestibulares rnaiores. Cmn@fae hymenales Slika 2. sphincler vaginae (urogenit) M.1. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post).. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. Labium post Reclum (Flgxura perinealis. glandulae vcstibulares minores. i ' Labium majus M. Iabia minora pudendi. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. perinei prof. . I43) ' <. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. Canalis isthmi) - post superlic. Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. clitoris.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). lransf.. bnlbus vestibuli./ ) . uterus i vagina. Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. Canalis cervicis). a spada- ju: ovarium. sacrococcygeum Uterus (Cavum. et prof. Ex€valio vesicc Podio vaginalis.nog sistcn)a. medi.

prosjeine duline oko 3 cm. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi).T!ba uler. tLmb. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. N. Sivkastorufitaste je boje. reclus abd. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa.is (M. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. Aa.gtut sup. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. clil. vesicales. Margo mesovaricus je gladak. uleri Lig. Nodus lymph.5 cm i debljinu oko I cm. dexter lateralni zid male zdjelice. Vv. N. Ug. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. ' N. gdje najieiie leii u tz-v. rcctoulerina Plerus 5acralis A V.aloria Rectum Reclum p. Sirilie 1. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije. Poslije puberteta. extremitas ute- Zene ovoj jami. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). vesicates int. uretercae Ureler.. a sasr"inr tLmo.latum uteri. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V.iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. straga sa a. red). ]e{ ani) Plarus ven. V. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. A ilia@ comm. urachi. Claudius- ovariku.2. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. Plexus vesic M. kao 5to su crijei'a. AV.oa\ major N. Posteroinferiorno. acipos.ius . Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. (FIe'L< ven. i to je nresr-rvarium. obturalor terom. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii).2. sprijeda sa lig. red A vaginalis Fossa ischiorect. /' [1. . A. neil.ilK (0YARTUM) . pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr. obluralo. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica.1. Ve adumbilic A V. ulerovsginalis Lig. facies medialis. extremitas tubaria i extremitas uterina. a naroiito poslte prvog porodaja.dors. V. pudcnda Fascia ert obturatorius. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. oblu. a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa.Pleru5 vesic Vv. (Corp. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena.1. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. Plic. (A uterin4 A vagin. ovarii prcprium N.teclus abd. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. uterinq Plex. sinlster (6angliq pelvid) - Lig. Ograniiena je gore sa a. izuzetno ispred lig. Nn. Homolozi su testisima u muikarca. Rjede se ovarijum nalazi medi- .) Diaphragma pe[. Noo. uz . Aa. vesic. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. TruncJs tyrph. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu.) j N diaphmgmals pelvis rcry. margo mesovaricus. dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. femoralis Laq. Fibriae. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju.latum uteri. (=A saci mediana) A. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone. odnosno unutarnjom ivicom m. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. redales sup. . glut inf.gton ceruic uter. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. JrJl. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. margo liber. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. V. Gs. duZi aksis pirlfomis A V. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig. ALvesicales M. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2. et plexus vagjn \ qeru. Pentoneaum Aorla 6ud. u polno zrele Zene.1. Ovariium ima oblik baderna. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia. M.aju Zcnske polne ielije (ova). Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri.psoas maior-a.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe.uterinae.sacrol!ber. U djevojiice liii na sjeme datule. tlmp\. u fossa ovarica.iliaca e)dema.

psoas maior.latum uteri. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa. uterinae su pritoke v. adnexa uteri.1. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma.uterinae kod ove operacije.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w. autori su negirali postojanje ove anastolnoze. a uzdignut je krvnim sudovima (a. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu.suspensorium ovarii.ovarii propriurl i fimbria ovarica. a v. straga na cckum ili kolon ascendcns. Pri retroflcksiji uterusa. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. Extremitas tubaria je u odnosu sa v.susperrsorium ovarii. dole do extremitas tubaria.1. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano. LI. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa.ig. npr.3. adneksa . Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa.iliaca interna. tuba uterina i lig.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. U sluiaiu zapaljenja. Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema.uterinae. ljekarskim pregledom.1. To su: l. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum. i v.1. Preko fimbriae ovaricae. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici. lig. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom.renalis sinistrae. Vena ovarica dextra je pritoka v. 21.latum uteri). Bolestan ovarij je nepokretljiv. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa.uterinae.1. moZe biti abortiran u. sa konkavitctom prema dolje. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado. Kod niskog poloiaja. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus.ovarii proprium je duga. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a. nakon podvezivanja a. Ov". Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. peritonea. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula). kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu").ovarica). a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. Zbog zajedniikih oboljenja. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos.1. spojena sa zadnjom stranom lig. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. U Zene je prema tome. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa.cavae inferior.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom.ovarica. Zbog ovako prisnog odnosa. tciko je razlikovati jedno od drugog. pampiniformis. ima oblik slova "U".ovarii proprium (lig. Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene.latum uteri do prednje ivice ovarijuma. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom.cavum peritonei pelvis. Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava. Preko ostium abdominale tube uterine. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. palpacijom. lig.lo glatkih miSiinih niti.uteroovaricum) koja sadrZi ma. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis).mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi.ovarica sinistra je pritoka v. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s.ovarica.1. 2.iliacae internae.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig. ampularni.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s. 2. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus). lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem. mesovarium. 2. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri. Vv. lig. Ampularni graviditetje najieiCi. tj. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. a rije&o lig. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. a intersticijalni najrjedi. usljed ranijeg zapaljenja.latum uteri. smjdten u gomjoj ivici lig. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se.4.latunr uteri. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom. i ramus ovaricus. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . fibrozno-miSiina vrpca. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda.

lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. Ampula tube uterine jc najduii dio. koji ga odvaja od donjeg dijela lig.uterinae. fundus uteri. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran.rterinae. prosjedna duZina uterusa je 6 cm. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. multipare je 50 g. je tupi ugao x / cm x l. pampinifoimis. idu u plexus ovaricus s.uterinunr tubae. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. 2124.) cm l. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). a pruia se od tube uterine do mezovariuma. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii. corDua uteri. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. bae.ovaricae. pro{iren u formi lijevka. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. pars uterina. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). Kod retroverzije uterusa. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. a debljina 2 cm. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. sa prednje i strainje strane jajovoda. Kaiibar otvora je l-2 mm. koji se naziva mesomeuium. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. LeZi u carum pelvis subperitoneale. Pregib processus xiphoideus-a. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul.mbria ovarica. ima ih 12-I5. linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. U multipare. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). preko koje dolaze kwni sudovi inervi.3. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio). isthrnus uteri i cervix uteri. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. preko plexus uterovaginalis. dvije strane i boine ivice. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. koji se na njemu sudi". neznatnog kalibra.latum uteri. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. Oba peritonalna lista. vinom cerviks uteri. 2. ispred rektuma. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. duZinc 3-4 cm. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike. Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. duline 2 cm. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. isthmus tu. staje znatno I cm. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. . DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. i sa kolon sigmoideum. Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj.1.2. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. infundibulurn prenta doljc se nastavl. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. a koji se postepeno suZava u istmus. a uZim krajem upravljena prema dolje. kada sc znatno po\. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. U nulipare. ugao je ofvoren prema nazad. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. par acolpiunr. Korpus uteri inra dno. ugao je otvoren naprijed. TeZina uterusa u nulipare je 40 g. Kada je ugao otvoren prena naprijed. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. Upravljen je prema dolje. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. a kalibra mrr. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina).2. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w. tako da zatvaraju tupi ugao. a kasnije placenta). Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka. anrpulla tubae uterinae. osim duZ donje ivice.latum utcri. se na 2123. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale).r. boine krajeve. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. izmedu gornje duplje. Kod anteverzije uterusa.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri. od kojih je najveda fi. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. Ako je ugao otvoren prema nazad.

F. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. . odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis.latum uteri. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma. pelvis. okenut prema strainjem zidu vagine. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine. D. teres uteri.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. odozgo fundus uteri. a 5-8 cm3 u multipara. Lig. fibromuskulame veze.levatores ani.sacrouterina. Ove nabore uzdiZu ligg. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa.r vagini.uterinae. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. slobodni dio. canalis isthmi i canalis cervicis. tako i prilikom promjene poloZaja tijela. izmedu unutarnjih ivica mm. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi. Prednji perineum tine tri dijafragme. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. cavitas uteri s. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. u kome se na. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. Prednji par tine okugle materitne. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5.5-3. cervik uteri je duii od korpus uteri. Predstavlja dio parametrijuma. a prolaze boCnom stranom rektuma. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. Medutim. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. Na prcdnjoj strani. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju).5 cm. a donjoj treiini u multipara. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. hg.5 cm u multipare. kod slabosti ova dva mi{iCa. ostium uterije okrugao.5 cm. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija.lata uteri. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. a 6-6. U nulipare.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium). duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma.o gornjo) ivici isthmus uteri. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. prednji i straznji dio. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. a u gornjem dijelu je probijena ureterom.lazi sa:no dijafragma pelvis. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. cornua uteri. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne. cavunl Douglasi). Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana. spudtajuCi se l-1. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija. a Strainje veze su ligg. orificiutn externum canalis cervicis.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. U novorodcnieta. gradeii excavatio vesicouterina. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. cavum Douglasi. Visina kavum korporis uteli je 2. Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae. Boina veza uterusa je lig. portio vaginalis.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje.xcavatio rectouterina Douglas.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri. duZine 10-15 mm. Donji otvor. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s. gornju stranu mokaCnog mjehura. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae). ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1.levator ani. rasipa se u labia maiora pudendi. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). Kanalis cervicis je vretenastog oblika. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae.5 cut u nulipare. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. Perineum grade dva dijela. StraZnji perineum je regio anaIis.. Supljina uterusa. duZine oko 2.

Na straZnjoj strani cervix uteri. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. Latera. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa. bocnom iviconr utenrsa. Gornji dio je kraii. ganglion cervicale Frankenhduser.teres uteri odlazi ingu-iuales. Gornji kraj (fornix . Lig.transversi perinei profundi et super'ficiales.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. 2. Kroz donju ivicu ili bazu lig. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno.uterine.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana. a odvaja ih trigonum rectovaginale. u kome se ratvaju i anastomoziraju. koji prate krvne sudove uterusa. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale.uterinae i uretera pri iemu gradi lig.1. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice.rn. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. Pri uspravnonr staw upravljena je koso. Gornji kraj vaginc. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li.li na donjoj ivici lig.1. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg. i vr'. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja. pl'ema utel'usu i daje a. Vagina osim dva kaja. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije. u parakolpiumu. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn. Donjom treiinom. Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig. dok donja 2. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi.ovaricae.3. organ. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis. gore i nazad. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu. koga ispunjavaju m. je uteri nastavljajr. phatici aortici.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae).'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z.2. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl. kraja. ivorove koji su palpabilni.sphinctcr urcthrae i m. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci.1.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i. prednji i straZnji i botne ivicc. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini. prilju- lig. Ureter jc upravljen prema dolje. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. bez istezanja stabla arterije. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis). koji je otvoren prenra uazad. fornix vaginae.3. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale.1.latum uteri prolaze ureter. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien. Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae.latum uteri. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog.r zdie)ice. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae.3. sphincter cuni).lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig. dui koga se oba peritonealna lista lig. gorc. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice. irna dva zida.l. margines laterales. USMll'A. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma. dolje fascijama. Ima dva straga dublji (fornix posterior).laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. Ove grane se probijaju do miometrijuma. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis.uterina ide ispred urctera. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20".sphincter ani externus i mm. a iznad uterusa.latum uteri. Lig. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. gornji i donji. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae. m. pritokc r'.iliacae internae.3.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi.1. boino (fornix lateralis) postaje pliCi.latum uteri duZ a.i w. Vaskularizacija uterusa 2.latum uteri. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis. U ovom dijelu toka. a. fascia pelvis visceralis.5-2 cm od isthmus uteri.iliacae internae. ispred rektuma.cardinale uteri.latum uteri odvajaju w.latum nu granu a.r sa peritoneum parictale dn. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri. ukitaju se tako da a.latum uteri je parametritis. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa. Prolazi looz bazu lig.4.uterinac.

U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. koji ogranidavaju rimu pudendi. bulbus vestibuli. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu.1. U nulipare.5 cm. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta .ou iz plexus pelvinus. hymen. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a.koZna nabora. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima. i grade sa frenulum clitoridis.4. Ograniien je bodno koinim naborima.. Predstavljaju dva tanka koZna nabora.1. a donji dio a. od kojih je jedan spoljainji. koji gradi dno Douglasovog Spaga. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. treiini cerviks uteri.2. a drugi unutarnji.2.4. prilikom vaginalnog pregleda prstom.i. 2. glandr:lae vestibu. rcholle 22. 2. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae. a nastavlja se u mons pubis Veneris. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom.vaginalis grana a. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum. "akuierski perineum ili medica". pudendum femininum s. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize.3.rectalis media. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore. labia minora pudendi. Spoljainji. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. Ostium vaginae s. glandr:Jae vestibulares maiores. plicac inguinales. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio.1. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet. Vene vagine su pritoke v. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. Sirine prosjeino 1. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a. du2ine oko 3 cm. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. Gornji dio vagine vaskularizira a. plexus vaginalis. 2. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi . Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior .1. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie.uterinae. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao.uterinae. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb.4. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi.1. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior.3.iliacae internae. a pokrivena je dlakama.2. VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s.iliacae internae.larcs minores.5-2 cm peritoneumom. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. clitoris. commissura labiorum anterior et posterior. tako da ima izgled sluznice. Podignute su masnim vezivnim tkivom. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. 2.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. vestibulum vaginae. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni.2. sulcus genitofemoralis. carunculae hpnenales. labia maiora pudendi. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine.

Prema naprijed. GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ.2. Otvaraju se na sluznici vestibuluma. nn.4.4. Klitoris jc vaskulariziran sa a.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a. na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc. sa ductus paraurethrales- karunkule pui. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi). iinc ga dva dijela. VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. fossa navicularis.2.6. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine. Sirok 1.2. a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu.perineales koje su pritoke v.dorsalis clitoridis. ispred gornje polovine osrium vagine. Obavija ih fascija clitoridis. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis. iija vlakna silaz.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales.r pcnis pt'o- di. /--!-_ ( (so I\_--- .sirnfize u corpus clitoridis.bulbocavernosus (m. a okruZcne sa bulbi vestibuli.perinealis). Siri kraj je upravljen prenra dolje. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores.pudendae externae i w. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom. ili od cus nyrnpholabialis. hirnenales. clitoridis i w.pudenda externa (rami labiales antcriores). Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis.5 cm. Sirina oko 8 mm.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. Vene kiitorisa (v.ici . BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a. Vcne vulve su pritoke w. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl.2.pudenda interna. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde.rrrcl. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom. Sto prekriva pripoj m. 2. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice.5 cm.2. UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli. preinika oko 2 mm.2.rqu. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis.dorsalis. dug oko I cm. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig. Na dorzalnom dnim kajem. Straga od himena.9.\akon kratkog ushodnog toka.suspensoriunr cliroridis.7.ischiocavernosu. a bulbus vestibuli sa a. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r.perinei od nervus pudendus.5.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn. obuhvata Bartolinijelr 2. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. Nalazi se ispod sluznice.pudendae internae. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae.1. 2. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni. r. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii.jeno na dvije sinretridne polovine. 2. Njihova duZina je l-1. glans clitoridis. funda. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn. vcliiine i oblika masline.vestibulares maiores. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora. TNERVACTJA VUrVE 2. tranwerzalnom smjeru. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi.3. koia jc.profunda clitoridis i a. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. nalazi se ostium urethrzie externum. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis.2. 2. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr.2.s). Ovalnog su oblika i spljoltene.2.sphincter cunni). Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane.r firsci.is u ramus ossis ischii. uMFA l. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.u 2.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn.2.S.labiales posteriores nn. a debljina je oko I crn.vestibuli vaginac s. Dr To je parno erektilno tijelo. a donji dio vulve a. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis.4.

pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. mokraCnog mjehura i rektuma. Melbourne: Billing and Sons Ltd.Helmut Fcrner. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. et v. Urban Schwarzenberg. Pernkopf E. ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa.cardinale transversum cervicalis Mackendrot. uterinu. N. a. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice.pudenda interna i n. 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. sadrii grubo lobulirano masno tkivo.London . Snell SR.levator ani. (VI ed). ovaricae nerve i limfatika.ovarii proprium. izlezija u rektumu.teres uteri.porodaja. rami a. Corpus perineale s. kroz koji prolaze a. Baltimore - Munich: .Edinburgh Blackwell Scientific Publications. putem krvotoka..et v.levator ani ili rijetko Ova. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. Kod prolapsa. Atlas of Topographical and llrom and Company.teres uteri. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. Iigg.pudendus. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u. canalis analis. sacrouterina i fascia pubocervicalis.1. Obzirom da se um).obturatorius internus. Evlezta (III ed). 4.levator ani i m. . Inc.2. Clinical Anatomy for Medical Students. a to su: lig. To su: lig. anatomija . - Oxford .latum uteri i lig. 2. vagine.3.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax. 1980. 1989. 1977. Abdomen and Extremitics (lled). MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma. Clinical Anatomy. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus.3. lig. od infekcija koz m.et v. StliviC tl. regio analis. LITERATURA Harold Ellis. topografska (lll ed). FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu. lig. KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu. ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma. Boston Toronto: Little 1985.

Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu. hormoni po svojoj hemij3. humani horionski gonadotropin-HCG). Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan.acetata.1.I. dok albumini imaju veliki kapa- . corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to .-{ 3. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora. scksr. luteo- tropni hormon-LH.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. Pregnenolon iz. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. progesteron ili kortikosteroide. SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija).1. BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. estrogene.ie albumin ili orosomukoid.

. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula. iz mokraCe muJkarca. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion). Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn.{s0 c LTT Sllka 3. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja. Bioloika aktivnost androgena je razliCita. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe.ffi citolcom P 450 ] tzu. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron.je. androstendion i testilitgron.. androstendion a potom i testosteron.*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P. NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja. Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931. anjajnicima..preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron.2. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum.1. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni.-\ ) .

estrogene su dokazani i u CNSu. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. Tek 1934.r ovarijurn. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". Ilcrnijski. Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. Tek 1923.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3.r nrlaclinl 2. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. koltanom tkivu i dr. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja.stron a potom androstendion i testosteron. estron i estriol. a 1929.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. Biosinteza e.su estron i estriol njegovi metaboliti. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / . krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. miSiCnom i moZdanorn tkivu. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. Sutherland je I971. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio). metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3. Pored toga Sto djelu- Naime. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola. koltanog sistema i dr. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena.3. najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. jajnika. kardiovaskularnog sistema. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene.

Tako npr. i 3. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom.5. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin.0/. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3. utide na metabolizam koitanog tkiva. Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3.2.1.'1.1. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. parathormona i inzi.rlina.. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. metabolzam masti i dr. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. a centralnog nervnog sistema. smanjuje 3. /\ / --\ <_// \ .2. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena.2. progesteron ima sistemska djelovanja. vagini i dojkama. dukcija progesterona pada. a>-( (6c -)\-7 1 . Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre. djelujc na termoregulacijski centar.4.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona.

i aktivina. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju.2. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori.2. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. Sto musa. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate. prostaglandini //'r>_( (os \ )'. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem.ia. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. Porast razine lcptina snra- u cikliiki. 3. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). dorzonredijalna. neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. frin.r mehanizme powatne sprege. progcsteron. somatostatin i urokortin.r (Tl{H). adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH). glutamat. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation). Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . hornion rasta releasing hormon (GH-RH).iteri koji uCeswuju u ner. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF). Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu.ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika.Vcntronredijalna. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru.)__ i katcko- mona (gNRH). Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. norepine- trola reprodukcijc. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa. Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. epinefrin i serotonin. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize.niji su: endogeni opijati. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. SmjeSteria je u udublje- I . njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr. kortikotlopin leleasing holmon (CRH).sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom. NajvaZniji neurotransm. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus.1. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona.s. tircotropin relcasing hormor. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene. inzulin. Porcd receptora za kateholamine.

lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana.lblikularna faza menstrualnog ciklusa .2 mm do onih veliiine i 15 mm. Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. Od tada poiin.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona.2.vijanje folikula. Razvija se od 16 do 24.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula.la takoder zaw$ava u atrezija. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum. tri faza ovulacije faze: . oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive. Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi. Reijnier de Graaf. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju. aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus. 3-2. Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija. kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz.proizvodnja steroidnih hormona. Jajna Celija. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. skoka LH i ovulacije. . Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost. U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija.). Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul. Svaki menstrua. nidaciju i trudnoiu. Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. 7. Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. klase i promjera su 2 mm. NajveCi dio odabranil foliku. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula.razvoj folikula i gametogeneza i . Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Ovi procesi su rezu. U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta. ali i brojnih atretiCnih folikula. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). 5%o Hormoni neurohipofize.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona.

Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. Od 7. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene. Naime. Nakon 5. Cini.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat.a-' . U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. Ta koncentracija rneut Iutein.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. Samo jedan. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B. Sava likul. U toj fazi su veliki 24 mm. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. a folistatin. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji. Maksimalna produkcija progesterona je 9. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku. Prer.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. se a i folis- tatina u granuloza ielijama. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom. dana opada aktivnost aktivina. Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku. U proljeCe duju zid folikula.ene.utog tijcla. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. Granuloz. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI.c ugroz-iti i i-ivot i. Rupturirani folikul se puni kn. Pr<. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm.

nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati.. . Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. a 6. Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama._.menstrualnu fazu . a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole.I 3. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Prvo se razvijaju llijezde. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc.-\ . Od 5. Sto potite akti- ji spermatozoida. ilijezde tra. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. dana obnova epitela je potpuna.iovaskularnog sistema. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard.proliferacijsku fazu . Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije. ishemiju. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola.2. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi. prolaktin. cervikalni kanal se zat- fenomen. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I).sekrecijsku fazu. Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka. dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje. peptidni hotmoni. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela..3. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize. proces reepitelizacije. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm. Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. Menstrualna laza i u iutom tijelu. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi. prostaglandini. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam.

I INTERSE.KONGE.NITALNE ANOMALIJE.KSUNIZAM ) .

neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat.1. inocornis. vagine i anomalije uterusa. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus.. transversalni) atreziia vagine aplazija i.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji.4. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve. septus.t oja. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi. rascjep klitorisa. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla. himen cribriformis. didelphys . Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa.rnkcija genita. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi.

kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji.\ ( (eo \7. Slika 4. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem. Hymen imperforatus Slika 4.3. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini.2. ANOMALUE VUTVE reSetke. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi. ali nroZe proii i neopaieno.. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos.1. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw.4.2. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije.)- . anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice.1. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr.otonr. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa.1. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru.1. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine. 4. elastiinog. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom. Takav l. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a.

U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske. dispareunija. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4. Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. .anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni.erzalni. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. Terapija je hirurSka. Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. Ispod jajovoda se nalaze. Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. sterilitet i sl. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. te vaginu treba operativno korigovati. Sy Kiistner-Hauser MAyer. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala.Prcma genezi nastanka. Kariotip je normalan.na endometrijuma vje5taikc vagine treb. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. dismenoreje. Uzrok njihovom nastanku nije poznat. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . Kod steuoz. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. a. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). ali se pretpostavlja da Stetna noksa.li mole postojati bez posebnih simptoma. 4. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. srednje. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). Koitus je nemogui. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni. uterus duplex). Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. vaginalni epitel). visoke i potpune. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. infertiliteta. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota.nom dobu. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. anomalije skeleta (12olo).3. iiniti'smetnje u porodaju. tus.Ivlayer. Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre.e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo.uterus bicornis solidus rudimentarius.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. obitno visoko postavljeni.4. UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka.1. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa. (g) Z-\ . kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. Prema opsegu uzroci stcriliteta.46XX.

Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. ali i kod i. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. jajovod je bolje rarrijen. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3. Uterus subseptus . Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. dva grliia i nerijetko dvije vagine. ali u cijelosti manji. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta..ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom.'a se telko dijagnosticira. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja. alpingografije laparoskopije. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske.iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\. Ova anomali. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama.-\ ) . Oba uterusa mogu biti jednako velika. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. ultrazvuinog pregleda. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa. N. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko.5. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa./ es) z. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem.6. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje. Otkriva. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. Poito je rudimentirani anonralija. Ukoliko se radi o tusi. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru. Slika 4. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4. vib kanala n. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda.sa potrcbno ga jc odstraniti. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju. : je uterus infantilis. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine. Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda.

N4akro. pterigijum coli. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot.8.rtnosti dvit X hromozorl:r.7. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema. Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz. neclostatak dlaka\. luienjem sekualnih steroida. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja. dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti. Produkcija androgena je mala.2. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke. kr. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta. Kline{elterov sindiom Slika 4. Turnerov sindrom cijom na sredinu.oidu ili jajnoj Celiji. \ ( 87) l . Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa. Znaii. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom.1.eju. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz. muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr. visokog rasta. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr. ( (eo )__ \-- .osti na gcnitalijama i u aksilanta.atak vral. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last.r teroskopskim pristupom. oskudne kosmatosti i malih testisa. toloike dijagnozc gonada. reak- ianim brojem hromozoma kao npr. Te osobe su muikog fenotipa./ I . izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija.-.oma (X0). primarnu amenor. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4.-\_. INTERSEKSUAIIZAM 4. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY. . U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv.2.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca. eunuhoidnog izgleda. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom.

& \Vilkins. Baltirrror' 1992 Drobnjak P.kcijska sposobnost. Na wijcme uoten i lijeien ova. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani. Vei na rodenju uoiava . Beograd. DiSair P ). NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip. 2. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. Hammond Socllacv W. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala..jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. dojke. gonadc su tcstisi. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin. 2001' str' 91 100' 199.2. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L. Zagrcb.jep penis. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika.9. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. stas. lditoris je hipertrofiian. R.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. (iinckologija. hipospadiju i kliptorhiz-am.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola.. ali su polni organi LITERATURA l. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn. l. nizacija ili audrogena ncos.S.4. N4ladenovic-lloedanovic Z.ott -Rruc. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde.2. kariotip mr.1.rikog pola 46 XY. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu. Zavod za udibenike tama sre dsNa. D. ir4ctlicinsk:r liotcka. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi.