GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

178 .. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12.1... OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll...Atrezijavagine.182 . r29 r29 130 l.3..1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 ).3.l. Dispareunija . ll. 190 I2.4.3.4.4. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja ..1..2..5.3...4. HistoloSke osobine grliia materice l2.1...Hipoplazijavagine 11...2..Vulvitis bakterijske etiologije 9. Funkcionalni testovi 128 7..2.. Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 . Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7.. I.183 .5 . .4.3..J.1. ll.1..4...Upalnaoboljenjavagine...1. 185 ...3.1. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7.2.. Il.. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2. ll.5.3.l...1.183 .Bakterijskivaginitis ll... ll.Trichomoniasis...i.I.184 .. .2.. ll.. Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6.5. 10...177 ... I85 13r r33 7.4.. I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2.2.176 . ll.2...Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10. Funkcionalni poremeiaji vagine .2. l8l ..l. Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.l.. l. 11.i.Aplazijavaginc . 125 7.2. Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9.2..3. Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9. 128 .. ...l..2.179 . 12. ....5.5... l9l l9l 191 9. Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7.4.4. Vaginiz..5. Distrofiine promjcne vulve 12.Ozljede vulvc . r0.2. . 11.Hiperplastiinr distrofija .2.Povredevagine.3. I . Ovarijske amenoreje t34 135 136 7. Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7.. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9.Hipoplastiina distrofija I 2..1.. Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9. Bakterijski kolpitis ll.4.3.Najz-natajnije forme vulvitisa l2..1.1.. t58 r58 159 159 l.l.184 .l..3...2.. Anatomske osobine grliia materice 10..S.. . OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8.... Benigna oboljenja miiiinog sloja ..2..2..5.Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10..Scnihra distloliir ...5.. Fimozt materice (Fibrosis uteri) .177 ..Candidiasis.4. I2..5.Vulvitis virusne etioiogije 12. Sekunclartra lurctroteja 7..l.Anomalijevagine... . ollol]EJA VUI-VE i I i 9... Upala jajnika i jajovoda 8. Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7..1. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7..... 185 ...6.. t92 194 I59 I2.3..Akutna trauma 12.Vulvitis gljiviine etiologije ..70 l0.2.. OBOLIENJT\ 10.l.Parazitarne infekcije vulve I 2.. L2....4..I....3.. OBOLIENIA VAGINE .....2.. Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9.. I....l.2..3.I 7...2.l. Fiziologija grliCa ruatcrice 10.1..am ...1..

.l.3. ..Kontracepcija..2. .2...225 ..Hormonskakontracepcija .l. ..5...Hemijska kontraceptivna sredstva l6...l.224 .. ..4..Di....234 l)efirricijc ..1.281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14.. Dislokacije vagine.l....iski sindronr .... l.Limfogranulorna ingvinale 19.. Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene .Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.296 lS. 17.ou)trin)estru ...2.240 .223 l5....erzijauterusa I6... 19....216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5..3...l. 314 ... l6.Mikoplazme . Neplocinost 268 ...... I6.. .2.. l.245 .lntrauterina kontracepcija .. virusima HlVinfekcija l9..245 .1. ..4...2.Ulcus nrolle (Meki iankr) .2.......6..Dijagnostika muike neplodnosti l7.1. l9.Medicinski asistirana reprodukcija ..2....Stidna vailjivost .3.... ..5.pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17.Inr.... 15...Molluscum contagiosum ..HepatitisBinfekcija 19.2.Adenomioza (Adenonr1. . Bolcsti izazvane parazitinra 19.. ..2... l5..300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije . PLANIRANJE PORODICE . I l.2.295 Zrl<onskcodlcdbc .2.l.300 Ranekomplikacij...2. 308 ...2. I 9..Scabies (Suga) 19...Descenzus iprolapsuterusa .l..T.308 .209 18.4.215 . ..Mehaniikakontraceptivnasredstva 16.l.256 9.. i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 .. I ... l9.AIDS: l6. .l.lS) .1'erapija bratnc neplodnosti ..2. .yagnostikalcnskc ncploclnosti 17...2........l.l..l..l... . ....6. 301 Naknadneilikasnekomplikacije .. l9.. .3. Prcrncn. . . ..1.1. l6.. ..3..Postkoitalna kontracepcija ... 9.l...65is) 14. Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru ..IIoZA I3.......226 ..Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17..... BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9..2. Neplodnost kod muikaraca 17.ijcienje nrulke neirlodno-sti ..l... l.Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l.22g ...Genitalni herpes ...2. I.. Endonrctrioza (lJndometr.5.Trajnemetodekontracepcife .Klamidijske infekcije 19.. ..3.struaci.3..301 I9.2........ 17.lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19....T. Bolesti izazvane bakterijama 1 9.Hepatitis C infekcija l..l.5.298 18....... ...iosis) t99 l3..... .... Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14.. 270 ...F.2.273 lT..221 .. .Infekcije citomegalovirusima.2.NornralanpoloZaj uterusa i 15.4. ...2....l.256 .. l6.25J 19..... .6. .2..4. ....Uzroci lT.. 19.Fi]<sirana retrofleksija ...l.Sifrlis )9.240 .. ovarijuma uterusa l5.... (Pil.2.1. l6....298 l8.......Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15.2....243 ...Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie ..2...315 ...5...... l. ...Uzroct mu5ke neplodnosti .4..301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie.l...Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT. Bolesti izazvane 19. . l..2.. . LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON..3..i.316 3r8 319 320 320 320 323 )l) ..280 ..4......Hiperantefleksijauterusa ..4.l..13.

..l.l...1..394 .l...2..Horionepiteliomvagine 23....Melanosarkomimiksosarkom ....383 turnoriovarijuma jajnika .Meigsov sirdrom 20. .Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l....3... . ..2..1.. Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22....Kolposkopija . Teka-lLrteinske ciste ..401 ..338 ZZ..335 .402 . .2..I....6.Karcinomavagine 23.358 20... jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora..2...t... ..345 ..l.2.. . Benigni tumori tijela materice 371 2I... ...2..348 Ilcnignitumorivagine 23.Bcnigni tumori jajnika 20.2......347 .391 ...346 . 351 20.Solidni tumori vagine 73..2.5. Maligni tumori vulve 24..a 20...410 .l..346 .i\...Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi .......343 strome) ..l..l....Benignitumori jajovoda .4..357 trudnoia .396 20. ....331 ....letastatski tunrori u:r 375 .403 .1..2... . ..402 . ..1..l..2...Solidni tumori vulve 24. ..I..2.4. Solidni .1.2...Iliopsijagrliia 22.Sarkom vagine ... . ...... 23..I.. 20.1....2.2.407 ..334 334 21....410 .389 . .l.8.....Konrz.2. 333 Folikulinskeciste...... .359 24....l...1. Rakgrlitamatericeitrudnoia 23.333 ciste ... .3....333 . ... .....l.407 vulvae .KliniikostaZiranje tumorajajnika 20....401 20.2.l.6Sirenjeovarijalnihtumora 20...Tumorijajnika.Maligni tumori jajnika 20.l...... Benignitunrorivulve ..Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20........ .Carcinoma ..404 24......l.i....357 20..Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20.2. CisteZutogtijela.Lijeienje 22.....l.l.. TUMORI VULVE struktura 20.....4. ..2..Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika .3Sl Enclonrctroidnccistc. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t. 23...2.... 20..2. l . 2l.....l...Cistic!ni tuniori ynh'e 24.341 .Nlaligni tunrorijajovoda .-......... TI]MORI VA(... Terapijaovarijalnihtumora .342 ...Kliniiko staiiranje raka grliia ...339 .2..l.. ZLz.2.2...l..3.l..1.3.Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) . rnatcrice 22..387 . .......376 .......2..). TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE . Tumori jajovodr i potpornih .l... jajnika ...337 .IN[.338 333 339 339 22..Tumorigerminalnihielija 20...1..3.... 22.2.393 matericc .. 403 ..Maligni tumori jajnika i .l.7. ... 371 376 ..408 .. ....l.....2.. Zloiudnitumorivagine 23.395 .2.2. 20.. . 22...acija.. . .Metastatski tumori ........2... ...2....5. ..3.I.Lipoidnitumori jajnika... l ..2.. 35 I 20. .4.'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) . 20...l3enignitumoripotpornihstrukrura ...Cistitnitumori vagine 23.2.. .340 ..I.401 ...339 ..t..2......337 . 24.. I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22. ...2..10.345 .. ..1..l.. l. 335 niltcrici .. .Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21...1.393 .Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl. 20.. Dernroidnacista .....Miom materice (Myoma uteri) .9.. ....Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom ...335 . 355 20.l..2.llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice . ........

447 . -482 ...3......433 ...2.Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji ..2. . ..Lksplorativna kiretaia 25..tndikaciie .. materice Utcrine anonralijc ntatcrice .424 Zdjelitni zidovi 26. 25. . .9. 28.6.3. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26..7. 507 ..Abdominalne ginekolo6kipregled....2.. ... 47 5 27.3.... KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27...1...4.. .. -.433 ..3..1....436 ....5.Biopstja endometlijuma 25.5.423 ..3..'.426 l...4....425 ..... 26.1....2.1. I 0. 25.2. r\narrnezai .13.1 3...510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije.2.... .(r...484 27...435 Anafilaktiikiiok . '.......Punkcija Douglasovogprostora 25.12.... .....\zaginalne 27.. Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .1.-.. ......3. . Klasiini operativnizahvati u 27.4... ..435 .6..... .5. Dobloiudni tunrori jajnika 26.....2.... .497 429 2].....l ...3.. 26.469 . . l.. 26.. .. .. '.2 26.2..14.520 521 523 nraterice ..... Kontraindikacije zahisteroskopske 27..118 ginekologiji operacijc 27. ..2..2.2....1.......433 oprema Tehnikahisteroskopi.Operacije na grlitu matericc 27.... 28..1.t. 28... 25.2. ...2..1t.422 ......Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji .1..3.l.7. " '512 .. AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28...'.. 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji ..2..12.Operativnatehnikaulaparoskopiji .467 . .7......... . Laparoskopske operacije u ginekologiji . '. oirer:rcije 27..7..3. ]ajovodi Mokracni mjehur 26. I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25.2... Oboljenja 26....1.... -.Ope:acijertavagini 27...l....492 .t.I.. '.s. 28.. 28.(linekoloSki prcglcd 25..Operacijenanraterici 27.. .....Konizacija.447 453 457 78... .. Instrumenti 27...4..3.4..433 .520 .. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok . ....2.....-509 2T. 26..1..1.485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T.433 . -.1.. ....509 ....2.l.48I 27.2.2.8.2.Operacije na adneksima ..3.... ..3.2. Zlocr-rdni tunrori jajnika 26.. Upalne bolesti zdjelice ...423 ..NajCelCehisteroskopskeoperacijc . Zlocudni tumori 26.3.. ...507 Materica 429 431 jainici ..508 .2. ..486 26. 2(r. 26.2....1.425 .... ..442 Oboljenjajajnika. .3.. Sondiranje materice 25.. Biopsija 75. --.I.. Vagina 27...l.469 .....Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c .Operacije na vulvi ...... . .....2. Dobroiudni tumori 26. '.ie 27. 27....417 . ..1... '. .2...1.. .lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25. Histeroskopske operacije 27. 28.Medij zadistenziiu 27.422 ...2..2.... Krnre iile 26...7.3.. .2.. . ...434 ... .Anarnneza.12.1..476 476 ....417 . 480 -.Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27. 26.Polipektomija. 27...435 . ... 25..'5r2 Crijeva ..12.2.r 3.Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' . 26.1.3.4...6.472 ....424 . Linrfni ivorovi 26... ..

ZlilaZigic .RAZVOI ZENSKOG RE.P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.

za razusko povezani. koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. pos- i vanjskih polnih organa. Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. nastaju od mezoderma. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja . Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu.EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. nraterica i gornji tlio rodnice. odlikuju I$. Medutim. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice). Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde. vei formiranim polnim Zlijezdama. a oogeneze jajna Celija. iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka.JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. P(]VEZAN()ST RAZ!. Estrogeni potiiu razvoj Z. One Ce se u osnovama i u neito kasnije. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije. polnih ielija vezano je za pol.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern.1. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice).lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). - odnosno u 1. polnih ielija koje se.enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod.

B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom.\luike i'l. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5.2. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa.( (qlco"l"n. a u 6.stis. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene.2. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa. U toku duljega razvitka osnova pohril. sedmice razvoia. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. ilijezde.3. sedmice raz- 1. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega.ju u svim normalnim embrijima.J) . blizu hva- od voja. porijeklom iz endoderma. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. Slika 1. A) kanala.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra. Prema tome. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. ostanc povezan s njinre A Slika t. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi.rtl.r njima nema polnih ielija sve do 6. U iovjedijeg embrija. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres. Najz. Polni nabor pod pove6anjem. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice). Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te. Ako ne dospiju do nabora. starosti od Slika 1." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte. iena. Ove regije se razvija. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. polne se Zlijezde ne razviju. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela. 1-\ (z.1. PoLNE ztUrZnr .jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A).r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je). Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. i r. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. Iz.

odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel. lom.5. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal . Kod klokodila.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta. U oba pola.-. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma. iako jedva prirnjetne nih hromozoma. poted jnih. Kod ljudi. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl.. mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula. njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi. slika 1'4' A) Slika 1. 1. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima. nepravilno oblikovanih primitir. na primjer'.sedurice. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. Y hromozom potiie razvoj testisa. Ova biseksualnrr ili indifer. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia.rur. Osim toga.5). Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i. uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol.. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju. Miillerovih kanala.Wolffovim kanalima.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola. godine. godine da muikarci imaju X iY polni hromozom./ I . Iako jc poznato od 1921. 1. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda.( (. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa.. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta.Gr a'.3.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja. obratno.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. ---{ .n1ed. a ilijezde indifercntnim pol.cntna faza genitalnog razvoja zavr.epitcla koji . tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. dok iene imaju dva X hromozoma.li odsustvom Y hromozoma i._-_<\ rrr ) ---\. Na kraju Seste. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai.no grade primitivnc polne nim ilijezdama.>-_ .lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna.

u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu. mreiu (rctc ovarii). po rodenju ispod 5 miliona. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. U doba poroda nema viSe oogonija. mjesecu razvoja. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija.6. ona sc prekida. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete. ko.ojc od povrSnog epitcl:r. a zatim nastaje brza regresija. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. U 4. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. B) Prika jajnika i polnih kanala u S. Kora. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. samo u tipiinoj osnovi jajnika. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. koja iini sri jajnika. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. Medutim. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-.ia). Ove Celijske grupe se nalaze pretei. Prve oocite nastirju vec u 3.iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. ali ona 1.. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane.e iclijc. Sliine su spcrmatogonijama. i to postepeno. engl. a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). Vidi se propadanje medularnih tradaka. sednrici s povr3ine urasta u mez. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. Javljaju se u 2. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako. rast i dozrijevanje). Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. koje se nazivaju oogonije. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF. ne samo u raznih vrsta. ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. koji se odr. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. sliino kao i kod testisa. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. Istovremeno. Cim poinu rasti oocite I reda. engl. JAJNIK U Zeuskih embrija s X. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. pohih organa. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije. Njihov razvojni proces oogeneza. ne samo genima polnih hromozoma. jedna po jedna. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu.itene nredu ielijarrra tzv.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. polni traici fornir:aju.4. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka. iine folikularne Celije. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. tjednu razvoja. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra. testis-determining putem factor). Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. A) Popredni presjek jajnika u 7. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci. mjcsecu cmbrionalnog razvojt. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. mjesecu ernbrionalnog razvoja. stupe u profazu prve mejotske diobe. Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. nego i hormonima i drugim faktorima.?- /-\ .(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta.

kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. a kaudalno su on. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn.oreni.5. Tokom Seste sedmice. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu.oreni u urogcllitahti sinus.Tabela 1.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola. Mtillelovi kanali su kr. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega. Kod 2cnskog pola Mi. a korrikalni traici sc rre razvijaju. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. Wolffovi. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. Izmedu fetusa. mezonefrosa. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa.L-. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). Miillerovi kanali. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa.1. Kod muikog pola od Wolffoi.7. koju izbofuje u lumen.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni.ie. U 6. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. - .aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola.

indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. kranijalni. pa Miillerovi kanali ne propadaju. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe.ry1glog reproduklivno lig. kanali iSieznuti. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi.-L \> . Vidi se ligamentum suspensorium ovarii.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. Vrcmenont ov.8. Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii. Mi. d / kanala (jajovod. B) Polni kanali nakon spuStan. Medutim. ali ne wijek potpuno. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. U 9.inika.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens. Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri.Jffi:::. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. tc U enrbrija i rodnice. Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. Sertor. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. U oilsustvu testosterona i AMH. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene. drazicu i dio rodnice. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. a pra-bubrega Dva ostatka. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum. mjeseca razvoja. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij. ili MIS. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1. srednji i kaudalni dio. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni.i". engl. lzuzetno. A) 2enski polni kanali potkraj 2. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi.lqzvpj.ritalni sinus kanala u mu5kog pola. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal. paroophoron i Gartnerove ciste. Kranijalni dio ostaje trajno paran.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. polnog organa . u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. epooforon i paraooforon.2. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . mon. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja.Lllerovi se u tri dijela.. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. Zbog manjka androgena.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. i nalnom. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. ne izlaZu SRY protein.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke. placentej \ \ mczonefros lig.rj tu- ( (30 )_ /. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica.T./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju.illerovih kanala uroger.". pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica.ja ja. maternicu i gornji dio rodnice. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice. Regulacija te diferencijacije nije jasna.

sedmice. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. analni . koji se nalazi nii ulazu u vaginu. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. 1. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. sedmica. GT. Sastoji se od epitela veziva.-rabor. To su kloakalni nabori. materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. polne izbodine. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. AF.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. vrsak strelice. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. Do 5. sedmica. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen.1 't. B) Priblizno 6.12. koja se naz-iva hymer. analni otvori GS. analnu membranu. italnog tuberkuluma. Gomji proiireni dio rodnice. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. T. sedmice do kaja 6. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. u poietku solidna. sedmica razvoja. Indiferentni stadij traje od 3. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. postaje potpuno iuplja. U 6. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. tankom ploiom. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. KIoa . rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena.7. p lajovodu.r. Tako postaje vagina. polna kvriica. Vaginalna epitelna ploda. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le).

6. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. a z. razvojem materice doile u horizontalan polotaj. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. LJ 12. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. Kako su paramezonefriiki duktusi 1. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa. . To su Ponrican. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. sin<.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. Vidi se nestajanje materidne pregrade. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa.illerovih kanala.siroka veza materice.atim poane polagano rasti.snovni oblik i intenzivno raste. a. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce. ili kombinacijom ovih tkiva. C) Novorodende. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta. Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva.rduieg ccrviksa matericc. se naziva vaginalna ploia. koji spoje u vaginalnu se ploiu. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno.rvaginalni bulbusi.jcm N. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. Prikaz ravo.ivaiperimetrium. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. mjeseca.lava.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda.9. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. takode zadebl. osobito potkraj lctalnog iivota.10. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi). br. Medutim. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. uz N4uller tuberculum. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini. sedmica. A) 9. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije.ja materice irodnice.sednrici razvitka matcrica ima vei o. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji. Ona raste na svom gornjenr kraju. It. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor . Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc. B) Kraj 3.belculurr zadebliavo i izduZuje se.L( (32 Ir_)+ . Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida.

u kojoj razvijaju erektilne strukture. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. a analni nabori. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. rodnica. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. ostaiu u trbu5noj Supljini. za razliku od testisa.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). U isto wijeme. niti regredira. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. . Kod oba pola. One se Slika1. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. tanta evaginacija peritoneuma. a njegov proSircni donji kraj se iom. Ovdje su. koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. a dolje.enskih spoljainih genitalija. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. samo u suprotnom smjeru. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. ne deformiSe. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. medutim. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. na svakoj strani vertebralne kiinre. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. Ipak. ora. i 4. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. Stvarno je to prividno spuStanje. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. urethra. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). i razvijaju se u male rusne (labia minora). Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. gubcrnakulum se ne skraCuje. mjeseca trudnoCe.13. pa nastane fissura urogenitalis.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. a usne.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. Kod Zene. Jajnici. analnu membranu. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. a zatim uretralne brazde. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora).

(eds)l Human Malfornrations Universiry Press. In: Blandau RJ. 2. Toronto. phenotypc. Wilson JD. koji zawlava u velil<im usnama. 1977:123-136. Nerv York: Ravcn Prcss. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. London.mbryonic induction. Prgc D(. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. . 1988: 3. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. Disorders phia: WB Saunders. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. and llclatcd A-nomalies. i to izbo- tkivo prabubrega. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. McGregor ) (eds). 37: t 17. 7th edition. In: Knobil E (eds). koji povezuje uterus sa ovarijem.necology. vagina O'Rahilly R. Griffin f E. Sex deterrnination and VEZE JA. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2. Mittwoch U. Goodman llM W 197 7 -Iledit. Cell 5l 1987. 6. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda. \\rildon JD. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika. l09l-1 10. dogma and sementics. genot)?e. 7. a fingcr protcin. Clin Obstet Gynecol 1975. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii.. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. Byskov A(i. Campbell's Urology. George FW. 5. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. I986: l8l9-1855.se sexual differentiation. Zagreb: SkoIska knjiga.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica. Philadelphia. Siroka veza materice . 10. Hatl JG. Philadel- Persuad 'l'VN.U odsustvu muikih hormona. The development of the in the human. chronrozorne encodes 3. a drugi .1. Texbook of G. ln: Copeland LL JarreU J. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. I996.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. rotundum). Moore KL. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. Hum Genet 89. Thc Physiology of Reproduction. 4. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. prstena ingvinalnog kanala. Sex detcnni- D (eds). Tran D.66:71. LITEITATURA I. Recent Prog Horm Res 1977. Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. a )osso N. Picard fY. proteie od materice do velikih usana. vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj. In: Walsh PC (eds).v of the female genital tract and gonads. Differentiation of marn malian cmbryonic gonad. Ernbryolog. The ses deternrining region of thc human Y of 9.1992. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. 1993. Saxen L: E. 'l'he antimallerian hormone. Stevenson RE. 1992: 467. Philadelphia: WB Saunders. 18: 149. Saunder comp. Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. Physiol Rev 1986. nation and differentiation.Iigamentum Iatum uteri .

IA FEMININA) Admedina Savkovii .ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.

Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. glandulae vcstibulares minores. uterus i vagina.. Fundus) Uterus (lsthmus. . sphincler vaginae (urogenit) M. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. sacrococcygeum Uterus (Cavum. glandulae vestibulares rnaiores.\ Cauda equina. Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post). Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. medi. bnlbus vestibuli. Iabia minora pudendi. clitoris. Labium post Reclum (Flgxura perinealis. perinei prof.. Cmn@fae hymenales Slika 2. i ' Labium majus M. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. M. Canalis isthmi) - post superlic. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis. a spada- ju: ovarium./ ) . Canalis cervicis).1.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium).nog sistcn)a. Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. Ex€valio vesicc Podio vaginalis. lransf. tuba uterina. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. I43) ' <. et prof. Zdjelica.

AV. Rjede se ovarijum nalazi medi- . obluralo. Fibriae.gtut sup. uterinq Plex. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. /' [1.T!ba uler.iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. neil.Pleru5 vesic Vv.aju Zcnske polne ielije (ova). Aa. vesic. A ilia@ comm. vesicales. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis. ALvesicales M. margo liber. prosjeine duline oko 3 cm. Plic. N. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu. V. u polno zrele Zene. dexter lateralni zid male zdjelice. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. Aa. Gs. odnosno unutarnjom ivicom m. Nodus lymph. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri.psoas maior-a. red). U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. JrJl. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice.1. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone. vesicates int. uleri Lig. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku.) j N diaphmgmals pelvis rcry. glut inf.uterinae. ]e{ ani) Plarus ven. femoralis Laq. reclus abd. margo mesovaricus.iliaca e)dema. Pentoneaum Aorla 6ud. uz .latum uteri. (FIe'L< ven. Sivkastorufitaste je boje. et plexus vagjn \ qeru. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj..2. (A uterin4 A vagin.5 cm i debljinu oko I cm.1. (Corp. kao 5to su crijei'a. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. ' N. U djevojiice liii na sjeme datule. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia. Margo mesovaricus je gladak. ulerovsginalis Lig. straga sa a.oa\ major N. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii). sprijeda sa lig. Ug. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). i to je nresr-rvarium. M. clil. Ve adumbilic A V.teclus abd.) Diaphragma pe[. urachi. Ograniiena je gore sa a. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. TruncJs tyrph. Vv.latum uteri. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. Noo. redales sup. V.sacrol!ber. pudcnda Fascia ert obturatorius.2. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa. uretercae Ureler. (=A saci mediana) A.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. izuzetno ispred lig.is (M. Jle'ovrgrn (Franlenhauser).arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. A. Posteroinferiorno. Plexus vesic M. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. a naroiito poslte prvog porodaja.gton ceruic uter. a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica. tLmb. extremitas ute- Zene ovoj jami. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig.1. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. Poslije puberteta. . sinlster (6angliq pelvid) - Lig. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. duZi aksis pirlfomis A V. extremitas tubaria i extremitas uterina.ius . acipos. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. red A vaginalis Fossa ischiorect. tlmp\. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. obturalor terom. ovarii prcprium N. . u fossa ovarica. Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. gdje najieiie leii u tz-v. V. Nn. dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. N. Homolozi su testisima u muikarca. facies medialis. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi). Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria.ilK (0YARTUM) .aloria Rectum Reclum p. Ovariium ima oblik baderna. rcctoulerina Plerus 5acralis A V. a sasr"inr tLmo. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. oblu. Claudius- ovariku. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena.dors. Sirilie 1.

Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa. lig. palpacijom.ig.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene. ampularni. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. Extremitas tubaria je u odnosu sa v. a rije&o lig. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. Vena ovarica dextra je pritoka v.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom.ovarica. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem.susperrsorium ovarii. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a. lig. Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici.4. i ramus ovaricus. moZe biti abortiran u. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu. Pri retroflcksiji uterusa.1. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum.latunr uteri.3. sa konkavitctom prema dolje. Bolestan ovarij je nepokretljiv.psoas maior. tuba uterina i lig.cavum peritonei pelvis.latum uteri. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus). Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. npr. a uzdignut je krvnim sudovima (a. a v. fibrozno-miSiina vrpca.uteroovaricum) koja sadrZi ma. Preko ostium abdominale tube uterine. Zbog ovako prisnog odnosa. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. Ov".renalis sinistrae. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati.suspensorium ovarii. adnexa uteri. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. Ampularni graviditetje najieiCi.lo glatkih miSiinih niti.1. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine.iliacae internae.1. a intersticijalni najrjedi. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa. adneksa .1.cavae inferior. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w. To su: l. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa. mesovarium. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda.uterinae kod ove operacije. Preko fimbriae ovaricae. i v.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s. ljekarskim pregledom. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s. spojena sa zadnjom stranom lig. nakon podvezivanja a.latum uteri do prednje ivice ovarijuma. dole do extremitas tubaria. 2.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis). uterinae su pritoke v. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis.1. U Zene je prema tome. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig. U sluiaiu zapaljenja.1.latum uteri).iliaca interna. 2.ovarica. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal. Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji.1. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa. peritonea. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine. tj. kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu"). Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema.uterinae. Kod niskog poloiaja. autori su negirali postojanje ove anastolnoze. smjdten u gomjoj ivici lig. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma. Vv. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei. tciko je razlikovati jedno od drugog. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula).ovarica sinistra je pritoka v. Zbog zajedniikih oboljenja. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa.ovarii proprium (lig. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma. straga na cckum ili kolon ascendcns.ovarii propriurl i fimbria ovarica.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi. ima oblik slova "U". 21. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. lig. 2. usljed ranijeg zapaljenja.ovarii proprium je duga. LI.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum.latum uteri.uterinae. pampiniformis.ovarica).

U multipare. isthmus tu. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa. sa prednje i strainje strane jajovoda. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . a koji se postepeno suZava u istmus. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri.) cm l. preko koje dolaze kwni sudovi inervi. U nulipare. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri.uterinae. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. a uZim krajem upravljena prema dolje. prosjedna duZina uterusa je 6 cm. dvije strane i boine ivice. lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. bae. a pruia se od tube uterine do mezovariuma. Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj. boine krajeve. multipare je 50 g. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad.rterinae. U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. Kada je ugao otvoren prena naprijed. koji ga odvaja od donjeg dijela lig. a debljina 2 cm. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio). a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. 2. preko plexus uterovaginalis. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). Pregib processus xiphoideus-a. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. neznatnog kalibra. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine. Kod anteverzije uterusa.2. . linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. fundus uteri. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina). Upravljen je prema dolje.uterinunr tubae.latum utcri.2. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. a kasnije placenta). duZinc 3-4 cm. vinom cerviks uteri. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. izmedu gornje duplje. je tupi ugao x / cm x l. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. koji se na njemu sudi". ima ih 12-I5. anrpulla tubae uterinae. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta. ispred rektuma. Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. Kod retroverzije uterusa. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. duline 2 cm. staje znatno I cm. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm.ovaricae. pars uterina. pro{iren u formi lijevka. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. i sa kolon sigmoideum. tako da zatvaraju tupi ugao. Ako je ugao otvoren prema nazad. DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. pampinifoimis.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. Kaiibar otvora je l-2 mm. od kojih je najveda fi. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. corDua uteri. infundibulurn prenta doljc se nastavl. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. ugao je otvoren naprijed. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. se na 2123. ugao je ofvoren prema nazad.latum uteri. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. idu u plexus ovaricus s. Korpus uteri inra dno. isthrnus uteri i cervix uteri. a kalibra mrr. LeZi u carum pelvis subperitoneale. 2124. koji se naziva mesomeuium. kada sc znatno po\. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. TeZina uterusa u nulipare je 40 g.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul. Ampula tube uterine jc najduii dio. Oba peritonalna lista.r. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike.mbria ovarica. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii.1. iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. par acolpiunr. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka.3. osim duZ donje ivice.

teres uteri. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. Prednji perineum tine tri dijafragme. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a. gornju stranu mokaCnog mjehura.o gornjo) ivici isthmus uteri. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri.xcavatio rectouterina Douglas. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. rasipa se u labia maiora pudendi. Boina veza uterusa je lig. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. StraZnji perineum je regio anaIis. Predstavlja dio parametrijuma. orificiutn externum canalis cervicis. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija.r vagini. cavitas uteri s. slobodni dio.lazi sa:no dijafragma pelvis. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. Donji otvor. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. duZine oko 2.5 cm. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. portio vaginalis. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. Prednji par tine okugle materitne. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice.5 cut u nulipare.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri. pelvis. cornua uteri. a u gornjem dijelu je probijena ureterom. . Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine.5-3. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae). Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis. Na prcdnjoj strani. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara. ostium uterije okrugao. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. Visina kavum korporis uteli je 2. hg. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. a prolaze boCnom stranom rektuma. Medutim.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje. Perineum grade dva dijela. Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana.uterinae. u kome se na. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju). kod slabosti ova dva mi{iCa. Supljina uterusa. Kanalis cervicis je vretenastog oblika. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. U novorodcnieta. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s. cavunl Douglasi). labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. duZine 10-15 mm. okenut prema strainjem zidu vagine. a 6-6. fibromuskulame veze.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. a 5-8 cm3 u multipara. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium). canalis isthmi i canalis cervicis. a Strainje veze su ligg. cavum Douglasi. tako i prilikom promjene poloZaja tijela. Lig.5 cm. Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae.. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. Ove nabore uzdiZu ligg. a donjoj treiini u multipara. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. F.latum uteri. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. gradeii excavatio vesicouterina.5 cm u multipare. cervik uteri je duii od korpus uteri.lata uteri. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi.levator ani. D. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae. U nulipare.sacrouterina. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). odozgo fundus uteri. prednji i straznji dio.levatores ani. spudtajuCi se l-1. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. izmedu unutarnjih ivica mm.

prednji i straZnji i botne ivicc.1. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w.sphincter ani externus i mm. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno.latum uteri. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae.laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. phatici aortici. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. pritokc r'. u parakolpiumu. U ovom dijelu toka. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale. fascia pelvis visceralis. je uteri nastavljajr. Pri uspravnonr staw upravljena je koso.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci.latum uteri duZ a.latum uteri. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. ispred rektuma. bez istezanja stabla arterije. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. koji je otvoren prenra uazad. gornji i donji.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice. Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig.latum uteri. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg.r sa peritoneum parictale dn. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja. a odvaja ih trigonum rectovaginale. bocnom iviconr utenrsa.latum uteri prolaze ureter. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale. gorc. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije.sphinctcr urcthrae i m. Ove grane se probijaju do miometrijuma.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z. dok donja 2.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. a. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. ivorove koji su palpabilni. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. i vr'. margines laterales.teres uteri odlazi ingu-iuales. pl'ema utel'usu i daje a. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. fornix vaginae. Vagina osim dva kaja. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s. ukitaju se tako da a.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn.ovaricae. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis. Latera. Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae.r zdie)ice. Ima dva straga dublji (fornix posterior). Gornji kraj vaginc. Donjom treiinom.li na donjoj ivici lig. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae).latum uteri odvajaju w. koga ispunjavaju m. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale.cardinale uteri. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. USMll'A.uterina ide ispred urctera.2. Vaskularizacija uterusa 2. gore i nazad. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice.iliacae internae. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu. Prolazi looz bazu lig. Kroz donju ivicu ili bazu lig.latum uteri je parametritis.3. Gornji dio je kraii. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm.transversi perinei profundi et super'ficiales.l. kraja. a iznad uterusa. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl.1. organ. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale. dui koga se oba peritonealna lista lig. boino (fornix lateralis) postaje pliCi. Lig. irna dva zida.rn. Gornji kraj (fornix . Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae.latum nu granu a. sphincter cuni). u kome se ratvaju i anastomoziraju. Na straZnjoj strani cervix uteri. Lig. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa.uterinae i uretera pri iemu gradi lig.uterinac.4. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis.3.iliacae internae. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. koji prate krvne sudove uterusa.3. 2. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig.1. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li. Ureter jc upravljen prema dolje. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis). dolje fascijama.i w.5-2 cm od isthmus uteri.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi. ganglion cervicale Frankenhduser. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis.1.uterine. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma.3. prilju- lig. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien.1. m.

2. VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s.5 cm. i grade sa frenulum clitoridis. koji gradi dno Douglasovog Spaga.1. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca.4. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom.1.i. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. Ostium vaginae s.4. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis.1. Sirine prosjeino 1.iliacae internae. U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. glandr:Jae vestibulares maiores. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet. glandr:lae vestibu. rcholle 22. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. vestibulum vaginae. sulcus genitofemoralis. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu. od kojih je jedan spoljainji. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb. 2. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi . clitoris.vaginalis grana a.2. bulbus vestibuli.uterinae. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta . Gornji dio vagine vaskularizira a. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior . i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize.5-2 cm peritoneumom. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio. koji ogranidavaju rimu pudendi.2. hymen. a nastavlja se u mons pubis Veneris. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis. commissura labiorum anterior et posterior. Spoljainji.2. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. plicac inguinales. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni. "akuierski perineum ili medica". tako da ima izgled sluznice. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. a pokrivena je dlakama.iliacae internae. Podignute su masnim vezivnim tkivom.. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a.2. plexus vaginalis. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis. U nulipare. 2. du2ine oko 3 cm. treiini cerviks uteri. Vene vagine su pritoke v. a drugi unutarnji. labia minora pudendi. 2. carunculae hpnenales.4. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior.rectalis media.ou iz plexus pelvinus. labia maiora pudendi.larcs minores. Predstavljaju dva tanka koZna nabora. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine.1. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi.1.koZna nabora.3. prilikom vaginalnog pregleda prstom. a donji dio a. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova. Ograniien je bodno koinim naborima. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae.3. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum.uterinae. pudendum femininum s.

nalazi se ostium urethrzie externum. koia jc. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl. ili od cus nyrnpholabialis.pudendae internae. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r. 2. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig.rqu. Njihova duZina je l-1. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis. Klitoris jc vaskulariziran sa a. VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis.ici . a bulbus vestibuli sa a.2. UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa. preinika oko 2 mm. a donji dio vulve a. fossa navicularis.S.sirnfize u corpus clitoridis. a okruZcne sa bulbi vestibuli.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll.pudenda externa (rami labiales antcriores).is u ramus ossis ischii. clitoridis i w.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize.perinealis).2. ispred gornje polovine osrium vagine. iija vlakna silaz. a debljina je oko I crn.2.2.4. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde. r.2. Dr To je parno erektilno tijelo. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis.3. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice.2.2. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis.5 cm. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae.pudenda interna. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae. TNERVACTJA VUrVE 2. Sirina oko 8 mm.2.sphincter cunni). na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc. GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ.jeno na dvije sinretridne polovine. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn.7. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis. hirnenales.perineales koje su pritoke v.labiales posteriores nn. iinc ga dva dijela.vestibuli vaginac s.ischiocavernosu.2. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn.rrrcl.4.dorsalis clitoridis.suspensoriunr cliroridis.9.vestibulares maiores. Nalazi se ispod sluznice. /--!-_ ( (so I\_--- . uMFA l.5. Ovalnog su oblika i spljoltene. Sto prekriva pripoj m. Na dorzalnom dnim kajem. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom. Prema naprijed. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca.5 cm. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora. obuhvata Bartolinijelr 2.pudendae externae i w.6. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.r firsci.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. dug oko I cm. Otvaraju se na sluznici vestibuluma.bulbocavernosus (m.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn.r pcnis pt'o- di.perinei od nervus pudendus. 2. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi).1. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni. Vcne vulve su pritoke w.profunda clitoridis i a. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a. funda. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). Siri kraj je upravljen prenra dolje. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores.u 2. 2. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii.s). sa ductus paraurethrales- karunkule pui.2. Obavija ih fascija clitoridis. nn. Sirok 1.\akon kratkog ushodnog toka. 2. vcliiine i oblika masline. Vene kiitorisa (v. glans clitoridis. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane.4.dorsalis. a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis. Straga od himena. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. tranwerzalnom smjeru.

pudenda interna i n.2. Clinical Anatomy. Boston Toronto: Little 1985.pudendus. putem krvotoka. 4. topografska (lll ed). sadrii grubo lobulirano masno tkivo.3.levator ani i m. MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma. .et v. 1989. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m.et v. LITERATURA Harold Ellis. Obzirom da se um). ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom. Abdomen and Extremitics (lled). Clinical Anatomy for Medical Students. od infekcija koz m.. Melbourne: Billing and Sons Ltd.pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. mokraCnog mjehura i rektuma. 1977. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. uterinu. Baltimore - Munich: .Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga.ovarii proprium. et v.cardinale transversum cervicalis Mackendrot. 1980.London .levator ani. lig. Snell SR. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine. KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice. a to su: lig. canalis analis. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax. anatomija . sacrouterina i fascia pubocervicalis. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu.Helmut Fcrner. regio analis. 2. Atlas of Topographical and llrom and Company. Iigg. Inc.obturatorius internus. rami a. (VI ed). Kod prolapsa. Urban Schwarzenberg. 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. N. ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa. Evlezta (III ed). a. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u.levator ani ili rijetko Ova. Pernkopf E.teres uteri. - Oxford .latum uteri i lig. ovaricae nerve i limfatika.1. StliviC tl. kroz koji prolaze a. vagine. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock.teres uteri.3. lig. To su: lig.porodaja. izlezija u rektumu. Corpus perineale s. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus.Edinburgh Blackwell Scientific Publications.

hormoni po svojoj hemij3. progesteron ili kortikosteroide.-{ 3. humani horionski gonadotropin-HCG). SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. dok albumini imaju veliki kapa- . Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to . Pregnenolon iz. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG.1. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija). luteo- tropni hormon-LH.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu.1. estrogene. scksr. Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn.acetata. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom.ie albumin ili orosomukoid. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni.I.

androstendion i testilitgron. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru. iz mokraCe muJkarca. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum.2.ffi citolcom P 450 ] tzu. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn.-\ ) . ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost.*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P.. Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe.{s0 c LTT Sllka 3. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron. Bioloika aktivnost androgena je razliCita. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx.je.. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion). NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo.preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron.1. anjajnicima. androstendion a potom i testosteron..

i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. Sutherland je I971.3. miSiCnom i moZdanorn tkivu. Tek 1923.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema.r nrlaclinl 2. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. a 1929. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. kardiovaskularnog sistema.stron a potom androstendion i testosteron.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. jajnika.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. koltanom tkivu i dr. Tek 1934. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu. estrogene su dokazani i u CNSu. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. Biosinteza e. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / . najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo. Pored toga Sto djelu- Naime. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio).su estron i estriol njegovi metaboliti. Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna. krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. koltanog sistema i dr.r ovarijurn. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom. Ilcrnijski. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. estron i estriol.

Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu. /\ / --\ <_// \ .1. djelujc na termoregulacijski centar. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. progesteron ima sistemska djelovanja. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena.'1. i 3. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3..5. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. utide na metabolizam koitanog tkiva.0/. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom. Tako npr. smanjuje 3.1. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3.rlina. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom. parathormona i inzi.2. Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija. vagini i dojkama. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje. metabolzam masti i dr. a>-( (6c -)\-7 1 . dukcija progesterona pada.4. a centralnog nervnog sistema.2.2. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31.

niji su: endogeni opijati. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation).2. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru. NajvaZniji neurotransm. Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH). Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback.sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa. GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. i aktivina.Vcntronredijalna. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. somatostatin i urokortin. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). SmjeSteria je u udublje- I . Porast razine lcptina snra- u cikliiki. Estrogeni i plogesteron povisuju raz.)__ i katcko- mona (gNRH). neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus. dorzonredijalna. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate. Porcd receptora za kateholamine. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem. 3. Sto musa. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona. frin. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. epinefrin i serotonin. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm.ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju.iteri koji uCeswuju u ner. inzulin. Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu. tircotropin relcasing hormor. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. hornion rasta releasing hormon (GH-RH).r mehanizme powatne sprege. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom.ia. kortikotlopin leleasing holmon (CRH).2. progcsteron. Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr. inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF.1. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin.s. glutamat. norepine- trola reprodukcijc. prostaglandini //'r>_( (os \ )'.r (Tl{H). prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF).

Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu. Reijnier de Graaf. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . ali i brojnih atretiCnih folikula. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i. U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat. nidaciju i trudnoiu. NajveCi dio odabranil foliku. Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana.lblikularna faza menstrualnog ciklusa . aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum.). oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. tri faza ovulacije faze: . Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana.la takoder zaw$ava u atrezija. 7. Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost. U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. Razvija se od 16 do 24.2. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija. Ovi procesi su rezu. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. Jajna Celija.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. Svaki menstrua.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi. skoka LH i ovulacije. 5%o Hormoni neurohipofize. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju. klase i promjera su 2 mm. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. Od tada poiin. se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus. 3-2.vijanje folikula. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta.proizvodnja steroidnih hormona.razvoj folikula i gametogeneza i . Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. . granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost.2 mm do onih veliiine i 15 mm. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege.

Od 7.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. Samo jedan. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena. se a i folis- tatina u granuloza ielijama.utog tijcla. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm.c ugroz-iti i i-ivot i.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i. U toj fazi su veliki 24 mm. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. Maksimalna produkcija progesterona je 9. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku. U proljeCe duju zid folikula. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. Naime. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. dana opada aktivnost aktivina. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH. Granuloz. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Nakon 5. Ta koncentracija rneut Iutein. Rupturirani folikul se puni kn. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina.a-' . Cini. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI. a folistatin.ene. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. Prer. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. Pr<. Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. Sava likul.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul.

Od 5. . Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara.3. cervikalni kanal se zat- fenomen. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. ishemiju. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji.2. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc. umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. peptidni hotmoni. a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja.-\ . u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize.sekrecijsku fazu. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi.menstrualnu fazu . Sto potite akti- ji spermatozoida. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . Prvo se razvijaju llijezde.I 3. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I). Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. dana obnova epitela je potpuna. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. prolaktin. a 6.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. proces reepitelizacije. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. Menstrualna laza i u iutom tijelu. Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm. ilijezde tra.. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana. Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. prostaglandini. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije.. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard. PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi._. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna.proliferacijsku fazu .iovaskularnog sistema. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama. a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile.

NITALNE ANOMALIJE. I INTERSE.KSUNIZAM ) .KONGE.

ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi.4. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. septus. transversalni) atreziia vagine aplazija i.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji. vagine i anomalije uterusa. didelphys . himen cribriformis. inocornis. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja.rnkcija genita. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa. rascjep klitorisa. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus.. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi.1.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju.t oja. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv.

alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa.2. ali nroZe proii i neopaieno. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste.1. Slika 4. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. elastiinog.1. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil. Takav l.\ ( (eo \7.3. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem.2. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi.)- .1. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. ANOMALUE VUTVE reSetke.otonr. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr. anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije.1. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu.. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom.4. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi. 4. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos. Hymen imperforatus Slika 4. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava.

1. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. anomalije skeleta (12olo).e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno. obitno visoko postavljeni. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre. Koitus je nemogui. uterus duplex).na endometrijuma vje5taikc vagine treb.46XX.li mole postojati bez posebnih simptoma. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. Prema opsegu uzroci stcriliteta. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala.nom dobu.Prcma genezi nastanka. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). Kariotip je normalan. Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa. infertiliteta. vaginalni epitel). Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. . Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. Terapija je hirurSka. Uzrok njihovom nastanku nije poznat. a. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). srednje. ali se pretpostavlja da Stetna noksa. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. Kod steuoz. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. 4. Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. tus. te vaginu treba operativno korigovati. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. (g) Z-\ .anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija. dispareunija. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju.4. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. visoke i potpune. U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske. sterilitet i sl. iiniti'smetnje u porodaju. Ispod jajovoda se nalaze.3. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine.Ivlayer. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. dismenoreje. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4. Sy Kiistner-Hauser MAyer. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica.erzalni.uterus bicornis solidus rudimentarius. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika.

vib kanala n. jajovod je bolje rarrijen. Ova anomali.-\ ) . Slika 4.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa.6..)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa. Oba uterusa mogu biti jednako velika. : je uterus infantilis. dva grliia i nerijetko dvije vagine. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3.5. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela.sa potrcbno ga jc odstraniti. ali u cijelosti manji. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni.'a se telko dijagnosticira.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena./ es) z. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. N. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem. alpingografije laparoskopije. Otkriva. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4. uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li. Ukoliko se radi o tusi. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje.ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\. ali i kod i. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama. Poito je rudimentirani anonralija. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja.iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. Uterus subseptus . Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine. ultrazvuinog pregleda.

nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. primarnu amenor. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema. neclostatak dlaka\. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina. oskudne kosmatosti i malih testisa. muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4.8. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv. ( (eo )__ \-- . XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz.r teroskopskim pristupom. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta. kr.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol.oma (X0).atak vral. \ ( 87) l . luienjem sekualnih steroida. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa.-\_. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last.eju. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. visokog rasta. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast. Znaii. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja.7.rtnosti dvit X hromozorl:r.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY. eunuhoidnog izgleda. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr./ I .2. INTERSEKSUAIIZAM 4. .osti na gcnitalijama i u aksilanta. Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa. toloike dijagnozc gonada.oidu ili jajnoj Celiji. Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4. Kline{elterov sindiom Slika 4. Turnerov sindrom cijom na sredinu. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina. Te osobe su muikog fenotipa. N4akro.1.-. pterigijum coli. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju. reak- ianim brojem hromozoma kao npr. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija.2. Produkcija androgena je mala. dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti.

Na wijcme uoten i lijeien ova. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava.1. dojke. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo. N4ladenovic-lloedanovic Z.4.rikog pola 46 XY. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. 2.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. Beograd. ir4ctlicinsk:r liotcka.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . gonadc su tcstisi. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. & \Vilkins. (iinckologija. DiSair P ). N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. Hammond Socllacv W. stas. hipospadiju i kliptorhiz-am.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu.S. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. ali su polni organi LITERATURA l. lditoris je hipertrofiian. Zavod za udibenike tama sre dsNa. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua.9. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6. nizacija ili audrogena ncos. D. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L.ott -Rruc. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. Zagrcb.2. l. 2001' str' 91 100' 199. R. Vei na rodenju uoiava . Baltirrror' 1992 Drobnjak P.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. kariotip mr. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani.jep penis. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi.2. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika.. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip..kcijska sposobnost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful