P. 1
Ginekologija

Ginekologija

|Views: 744|Likes:
Published by Adnan Cickusic
Opsta Ginekologija udzbenik za medicinski fakultet
Opsta Ginekologija udzbenik za medicinski fakultet

More info:

Categories:Book Excerpts
Published by: Adnan Cickusic on Dec 22, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/01/2015

pdf

text

original

GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

.. I. I2.... Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9. .. 11..2..1.2.Parazitarne infekcije vulve I 2. ollol]EJA VUI-VE i I i 9.. 12.2.. l.5.Akutna trauma 12.. Il.. OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8.. ll.1. 128 .I.l... 190 I2. ll..2.5... t92 194 I59 I2.Scnihra distloliir . ll. Distrofiine promjcne vulve 12.179 ... Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 )..2.... Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9.4.Atrezijavagine...... r29 r29 130 l.l..Vulvitis virusne etioiogije 12.. Dispareunija ..4.Hipoplazijavagine 11..4.Aplazijavaginc .2. r0. ll. Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 . ll. Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7..Bakterijskivaginitis ll.... l9l l9l 191 9.. I85 13r r33 7. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7.4. L2.3.. Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9..1.....5. Ovarijske amenoreje t34 135 136 7.2.S.1.. Funkcionalni poremeiaji vagine .l.2. Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9..l.l.3..Hipoplastiina distrofija I 2. Funkcionalni testovi 128 7.i...4. Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja ..2.3..1.....1..Trichomoniasis.3... .2.3.2...183 .Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10. HistoloSke osobine grliia materice l2.3. 11.Ozljede vulvc . 10. Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7.l.3.l.2.i.4.4.5 ..176 .... Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7.2.4.6.5.5...1.. OBOLIENJT\ 10.. . 125 7....1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8.5.1.4.Hiperplastiinr distrofija .184 .5.Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10.Anomalijevagine.I 7. Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6..Najz-natajnije forme vulvitisa l2.2.1. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7... I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2... Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7.3..2.178 ... Upala vulve (Vulvitis) r89 l2... t58 r58 159 159 l..Upalnaoboljenjavagine. ll. Benigna oboljenja miiiinog sloja .....Candidiasis.l. ..3. .177 .l. OBOLIENIA VAGINE ..Vulvitis bakterijske etiologije 9.1.5.177 ..I....1.am ..184 .3.5..1.1...2..70 l0.. Fiziologija grliCa ruatcrice 10..183 .Vulvitis gljiviine etiologije ..2.4..182 .3.4. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12. 185 .3.... I...Povredevagine. OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9.3. Bakterijski kolpitis ll. ...2.2.3.l. Upala jajnika i jajovoda 8. 185 . Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.. Sekunclartra lurctroteja 7.. Anatomske osobine grliia materice 10..2. Fimozt materice (Fibrosis uteri) .. Vaginiz.4... .... I .1...l. l8l ...J..

. l.... 301 Naknadneilikasnekomplikacije .4.. Neplocinost 268 . .4. ..l. .... ...AIDS: l6.. l6...Uzroci lT...1..3.. LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON. ...5.. Endonrctrioza (lJndometr.Descenzus iprolapsuterusa .. I6.l........2.226 ..... BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9...2.l.2...3.65is) 14..3.l.. ..5.308 . l6.3...240 .Mehaniikakontraceptivnasredstva 16..Hormonskakontracepcija .. .2.. Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene ..T....Genitalni herpes .... Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru .1.Hiperantefleksijauterusa ...300 Ranekomplikacij... ovarijuma uterusa l5.... .iski sindronr .. l. virusima HlVinfekcija l9.Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l..Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15...245 .301 I9.. l..l.221 ..... Bolcsti izazvane parazitinra 19. I l.NornralanpoloZaj uterusa i 15...... .......T....6..Stidna vailjivost .... 308 .Uzroct mu5ke neplodnosti .l. ...... l..4.. 9.l....Postkoitalna kontracepcija . 19..4. .Kontracepcija......Scabies (Suga) 19.......25J 19.. I.2. ...lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19......2. ....4. ..Limfogranulorna ingvinale 19. .2.4..Mikoplazme .struaci....Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17...2.. l9.pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17.....l.2..280 ..l.2....4. .Sifrlis )9. .yagnostikalcnskc ncploclnosti 17. i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 ..2....l....i.Fi]<sirana retrofleksija .l.5.....2.. ...Medicinski asistirana reprodukcija .13..F..1'erapija bratnc neplodnosti .....2..Klamidijske infekcije 19. l.l..300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije .1..Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.... 17.ijcienje nrulke neirlodno-sti ... . ... 17..4..2.l. ... Bolesti izazvane 19.1.l..5..215 .2.Inr.... Dislokacije vagine. .lntrauterina kontracepcija .IIoZA I3.l. Neplodnost kod muikaraca 17...281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14.Molluscum contagiosum .Di.223 l5..2. I 9... .315 .. .3.l.22g ..3..Adenomioza (Adenonr1. 314 .Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT.298 18..1.. .273 lT.. l6.Hemijska kontraceptivna sredstva l6.2.2.........3.301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie..2.. l9. 270 . Prcrncn.Infekcije citomegalovirusima.Trajnemetodekontracepcife ...1.... .2.. Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14.6..224 .2.Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie ..216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5..2.iosis) t99 l3...l.296 lS.2. l9..256 9.l..245 .2.298 l8..ou)trin)estru . l6.256 .5.2.243 .225 .. (Pil.... 15. .234 l)efirricijc . .209 18....Dijagnostika muike neplodnosti l7.. ......l.. .2..316 3r8 319 320 320 320 323 )l) .....Ulcus nrolle (Meki iankr) . Bolesti izazvane bakterijama 1 9.Hepatitis C infekcija l..erzijauterusa I6.lS) . l5.l.240 .. 19.HepatitisBinfekcija 19. PLANIRANJE PORODICE ..3...295 Zrl<onskcodlcdbc . I ..6..

338 333 339 339 22.. Maligni tumori vulve 24. .2...a 20.Solidni tumori vulve 24. .....345 . ..2.2.... 20....l.358 20.407 vulvae .l.. ....... Benignitunrorivulve .. ZLz.2.Melanosarkomimiksosarkom ...3... l .5....2. .i... Zloiudnitumorivagine 23..2... ...l..IN[. 371 376 .Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika ....Cistitnitumori vagine 23...2.Cistic!ni tuniori ynh'e 24. Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22. 355 20..2.394 .acija.3..4.387 .l3enignitumoripotpornihstrukrura ...I.3. ... Terapijaovarijalnihtumora ..l...... CisteZutogtijela.....2. ....410 .... 351 20. 335 niltcrici ..... . ... .....340 .Benignitumori jajovoda ....2. .l.2. jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora. 20.Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20.331 .Karcinomavagine 23....2..l...Metastatski tumori ....393 .396 20. .l.1...2....Meigsov sirdrom 20..2. jajnika ...Carcinoma .I. TUMORI VULVE struktura 20.... ..407 .333 ciste . 2l.1.Tumorijajnika. .. 24.3Sl Enclonrctroidnccistc.6.... TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE ...Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi ..376 .4.2....2.342 ...7. 333 Folikulinskeciste....Maligni tumori jajnika i .401 20....I. l..Kliniiko staiiranje raka grliia ..8.333 .1..1...5...348 Ilcnignitumorivagine 23...343 strome) .... 403 ... . ....l.2...2. ....I..346 .. .l...347 ....1.. . .404 24.2......337 ..335 .2.Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) .Maligni tumori jajnika 20.Lipoidnitumori jajnika.2.l.339 .9...l.338 ZZ. .......401 . rnatcrice 22..l...-..2. ...I.....1.357 20... I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22..341 .3..Tumorigerminalnihielija 20.l....2. 22.....l.391 ... .2.. 35 I 20.......l... ......1....410 . Rakgrlitamatericeitrudnoia 23..l.............402 .Konrz.. .....3. TI]MORI VA(.......345 .389 .. 22..3.Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l...... ..2..334 334 21. Benigni tumori tijela materice 371 2I.l.....335 .. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t....4. ....357 trudnoia ...395 ...6Sirenjeovarijalnihtumora 20..Iliopsijagrliia 22... Tumori jajovodr i potpornih .10.339 .... .t...1..l.. Solidni ...1..l. .401 .2..letastatski tunrori u:r 375 .359 24...2.Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21...'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) ..403 .l.2.2.2. ...383 turnoriovarijuma jajnika .Nlaligni tunrorijajovoda .l.. 20.2. ..l.2.. 20... . l . ....Kolposkopija ...1.l.346 .llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice .t.1.. Dernroidnacista . Teka-lLrteinske ciste .Horionepiteliomvagine 23....Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20....2.Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom ...Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl.i\......Bcnigni tumori jajnika 20.Miom materice (Myoma uteri) ..... .l.408 .Solidni tumori vagine 73.. 20.Sarkom vagine .).2.4....l.KliniikostaZiranje tumorajajnika 20...337 .393 matericc ... 23.Lijeienje 22...402 .2..... . 23.

....Operacije na vulvi .. 26.. ...485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T....3. 28... Dobloiudni tunrori jajnika 26. '.......424 . Upalne bolesti zdjelice .. 28. materice Utcrine anonralijc ntatcrice ...1..435 . .Anarnneza.2..3..2.'. 28. Krnre iile 26..NajCelCehisteroskopskeoperacijc ..520 . Instrumenti 27.4. 26....7.4. .1... ...2. .'5r2 Crijeva ......433 . r\narrnezai .9.442 Oboljenjajajnika.4. ...507 Materica 429 431 jainici . " '512 . .425 .......Ope:acijertavagini 27... 25. .6. . .6... 27. 507 .1.Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c ..2. ... 28..3.472 . ..Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji .. '..Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' ..Operacijenanraterici 27.l....1t.. AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28..... .lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25...2.4.6..12.2.....3. -482 .......2.(linekoloSki prcglcd 25. Vagina 27.1.8. 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji .. 28.Medij zadistenziiu 27.. .2.....5...476 476 .1.... 47 5 27..2.422 ........486 26.4.ie 27..423 ..1. Zlocudni tumori 26.1.. Histeroskopske operacije 27.t...434 .3. I 0......2.... . 26.2...2.2. .2.Biopstja endometlijuma 25.497 429 2].469 . ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26. Biopsija 75. oirer:rcije 27.Punkcija Douglasovogprostora 25.l.2. Linrfni ivorovi 26...1.Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji . ........ Sondiranje materice 25.5.3... '.433 oprema Tehnikahisteroskopi..2.. ..520 521 523 nraterice ...436 .. Dobroiudni tumori 26....tndikaciie .. ..7.. 25....3..1..508 .2 26.3..l..1. 26... .433 ..12... . KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27...2.. Kontraindikacije zahisteroskopske 27.. Zlocr-rdni tunrori jajnika 26.12.....435 Anafilaktiikiiok ..424 Zdjelitni zidovi 26.-509 2T.435 .2.2......426 l. 26..3..1... .Konizacija...2. -.1....2.... ..3.Operacije na adneksima ..1.....Abdominalne ginekolo6kipregled.. 2(r.4.3.425 ...7. . I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25..12.433 ..Operativnatehnikaulaparoskopiji ..l. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok .1...423 . 25. ...48I 27...(r. 26.. .118 ginekologiji operacijc 27. 28..7. ....2. .I.13..14....510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije.417 .s.1..2...r 3..3.....Polipektomija.2. Laparoskopske operacije u ginekologiji .-.2... .. .. ]ajovodi Mokracni mjehur 26.. '....433 ...447 .. l.2.1.. . --. .Operacije na grlitu matericc 27. ....3. 480 -.. .1 3.. Oboljenja 26.3.2...l .. '...492 .... 25. -.. 27.417 ... Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .\zaginalne 27..3..'.1......... ..467 .2..t. Klasiini operativnizahvati u 27.. ... 26...Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27..I.. '.... ......484 27..Lksplorativna kiretaia 25. ...447 453 457 78..2. .. -.3... ...7.422 ..5.469 .509 .....

RAZVOI ZENSKOG RE. ZlilaZigic .P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.

Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde. odlikuju I$.1. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice). ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. Medutim. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. polnih ielija vezano je za pol. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. Estrogeni potiiu razvoj Z. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije.EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. nraterica i gornji tlio rodnice. vei formiranim polnim Zlijezdama. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). za razusko povezani.lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). - odnosno u 1.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice). iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. P(]VEZAN()ST RAZ!. pos- i vanjskih polnih organa. nastaju od mezoderma.JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. polnih ielija koje se. Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu. a oogeneze jajna Celija. One Ce se u osnovama i u neito kasnije. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja .enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod. koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine. mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka.

jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A).J) . U iovjedijeg embrija. i r. a u 6. A) kanala. 1-\ (z. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa.3. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. ilijezde. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. iena.r njima nema polnih ielija sve do 6. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela. polne se Zlijezde ne razviju. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. U toku duljega razvitka osnova pohril. sedmice razvoia.2. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa. Prema tome.oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je). sedmice raz- 1. Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju. Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. Ako ne dospiju do nabora. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres.stis.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra. Slika 1. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia. Ove regije se razvija. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom.\luike i'l. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene.2. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija. ostanc povezan s njinre A Slika t. Iz. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi.1." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte. PoLNE ztUrZnr .r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega. blizu hva- od voja.ju u svim normalnim embrijima. porijeklom iz endoderma. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te. Najz. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene.( (qlco"l"n. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice). Polni nabor pod pove6anjem. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija. starosti od Slika 1.rtl.

uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu. 1. dok iene imaju dva X hromozoma.Gr a'.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja. sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje. Ova biseksualnrr ili indifer.>-_ .cntna faza genitalnog razvoja zavr. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna. ---{ . lom.( (. iako jedva prirnjetne nih hromozoma. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona.noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora.Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta.-. Miillerovih kanala. obratno. Osim toga.sedurice. Y hromozom potiie razvoj testisa. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula. Kod klokodila.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl. Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi.. Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana. germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda.5. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim. Kod ljudi. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju. 1. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. nepravilno oblikovanih primitir. U oba pola. njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces. godine. mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. Iako jc poznato od 1921._-_<\ rrr ) ---\. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja. slika 1'4' A) Slika 1. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola.n1ed. a ilijezde indifercntnim pol. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta.5). Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima... pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja.lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna. na primjer'. Na kraju Seste.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal . godine da muikarci imaju X iY polni hromozom. poted jnih.epitcla koji . Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma.3. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi.li odsustvom Y hromozoma i.Wolffovim kanalima. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel.no grade primitivnc polne nim ilijezdama./ I .rur. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro.

Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. polni traici fornir:aju. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. Iajne praielije i oogonije su najprije smje. U doba poroda nema viSe oogonija. mjesecu ernbrionalnog razvoja. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. Cim poinu rasti oocite I reda. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima. Medutim.itene nredu ielijarrra tzv. JAJNIK U Zeuskih embrija s X. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. iine folikularne Celije.iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama.e iclijc.\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. engl. ko. nego i hormonima i drugim faktorima. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra. a zatim nastaje brza regresija.6. mreiu (rctc ovarii). KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima.?- /-\ . engl. koje se nazivaju oogonije. Istovremeno. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika. Vidi se propadanje medularnih tradaka. jedna po jedna. U 4. B) Prika jajnika i polnih kanala u S. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura. stupe u profazu prve mejotske diobe.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika. Njihov razvojni proces oogeneza. ona sc prekida. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. sednrici s povr3ine urasta u mez. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. Ove Celijske grupe se nalaze pretei. Javljaju se u 2. Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. i to postepeno. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. tjednu razvoja. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete.. testis-determining putem factor). samo u tipiinoj osnovi jajnika. ne samo u raznih vrsta. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. rast i dozrijevanje). Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. Prve oocite nastirju vec u 3. ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. pohih organa.ojc od povrSnog epitcl:r. A) Popredni presjek jajnika u 7. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta. Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1.4. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. sliino kao i kod testisa. ne samo genima polnih hromozoma. Kora.ia). mjcsecu cmbrionalnog razvojt.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. po rodenju ispod 5 miliona. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. Sliine su spcrmatogonijama. koja iini sri jajnika. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. koji se odr. ali ona 1. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. mjesecu razvoja. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF.

Tabela 1.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu. U 6. Kod 2cnskog pola Mi.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast.7.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala. Kod muikog pola od Wolffoi. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. Izmedu fetusa. sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. Mtillelovi kanali su kr. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka. a kaudalno su on. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega.oreni. dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa.ie. a korrikalni traici sc rre razvijaju. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. - . Wolffovi. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. Miillerovi kanali.1. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6.L-.5. Tokom Seste sedmice. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola.oreni u urogcllitahti sinus.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni. mezonefrosa. koju izbofuje u lumen. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). paramezonefiidki (Mtillerov) kanal. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku.

mjeseca razvoja. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal.Lllerovi se u tri dijela. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe.8. polnog organa . Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens. Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. Kranijalni dio ostaje trajno paran. Regulacija te diferencijacije nije jasna. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. epooforon i paraooforon.i".enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika. pa Miillerovi kanali ne propadaju.inika. B) Polni kanali nakon spuStan. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno.-L \> . paroophoron i Gartnerove ciste. Vidi se ligamentum suspensorium ovarii.illerovih kanala uroger. Zbog manjka androgena.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode. Vrcmenont ov. d / kanala (jajovod. A) 2enski polni kanali potkraj 2.". Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii.ja ja. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica. Sertor. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. U oilsustvu testosterona i AMH.lqzvpj. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron.illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ . posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona. placentej \ \ mczonefros lig..r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela. tc U enrbrija i rodnice. engl. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi. drazicu i dio rodnice.ry1glog reproduklivno lig. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja. mon. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica. U 9. Mi.ritalni sinus kanala u mu5kog pola.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. i nalnom. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni. kanali iSieznuti. ne izlaZu SRY protein. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron.2. lzuzetno. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv.T. a pra-bubrega Dva ostatka.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu. ali ne wijek potpuno. Medutim. ili MIS. srednji i kaudalni dio. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala. maternicu i gornji dio rodnice. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. kranijalni. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij.Jffi:::.rj tu- ( (30 )_ /.

i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. vrsak strelice. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. Gomji proiireni dio rodnice. sedmice do kaja 6. B) Priblizno 6. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. Vaginalna epitelna ploda. sedmica. U 6.1 't. p lajovodu. Do 5. polne izbodine. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. 1. analni otvori GS. tankom ploiom. Sastoji se od epitela veziva. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. analni . U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le).7. u poietku solidna. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine. italnog tuberkuluma. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno.r.-rabor. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen. sedmice. sedmica razvoja. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. Tako postaje vagina. sedmica. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7.12. T. Indiferentni stadij traje od 3. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. postaje potpuno iuplja. rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. AF. Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. GT. To su kloakalni nabori. KIoa . koja se naz-iva hymer. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. polna kvriica. analnu membranu.

Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc. sedmica.belculurr zadebliavo i izduZuje se. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. Medutim.jcm N. br. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa.lava. sin<. .snovni oblik i intenzivno raste. a z. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu.ivaiperimetrium. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor .rvaginalni bulbusi. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi).ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva.rduieg ccrviksa matericc. Prikaz ravo. A) 9. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. It.sednrici razvitka matcrica ima vei o. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi. a. ili kombinacijom ovih tkiva. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini. takode zadebl. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa. LJ 12. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. Ona raste na svom gornjenr kraju. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus.atim poane polagano rasti. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. Vidi se nestajanje materidne pregrade. se naziva vaginalna ploia. C) Novorodende. koji spoje u vaginalnu se ploiu.9. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa.siroka veza materice. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine.6. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida.L( (32 Ir_)+ . Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta.ja materice irodnice.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. Kako su paramezonefriiki duktusi 1. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr.illerovih kanala.10. B) Kraj 3. osobito potkraj lctalnog iivota. mjeseca. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce. uz N4uller tuberculum. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal. To su Ponrican. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. razvojem materice doile u horizontalan polotaj.

Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. na svakoj strani vertebralne kiinre.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. rodnica. ora. a analni nabori. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. u kojoj razvijaju erektilne strukture. Kod Zene. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. a zatim uretralne brazde. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. U isto wijeme. ne deformiSe. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak. gubcrnakulum se ne skraCuje. Jajnici. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei).mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). Kod oba pola. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola. i 4. One se Slika1. mjeseca trudnoCe. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. . koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia. Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. pa nastane fissura urogenitalis. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse. niti regredira. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana.13. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora). Ipak. samo u suprotnom smjeru. urethra. a njegov proSircni donji kraj se iom. za razliku od testisa. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. ostaiu u trbu5noj Supljini.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. medutim.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. i razvijaju se u male rusne (labia minora). Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont).enskih spoljainih genitalija. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa. Stvarno je to prividno spuStanje. Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru. Ovdje su. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. tanta evaginacija peritoneuma. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. a dolje.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. a usne. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. analnu membranu.

The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2. Sex deterrnination and VEZE JA. 18: 149.66:71. Siroka veza materice . 1988: 3. In: Blandau RJ. 7. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. vagina O'Rahilly R. The development of the in the human. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig.1992. In: Knobil E (eds). 5. proteie od materice do velikih usana. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. Bergsma Nerv York: Alan R Liss. Sex detcnni- D (eds). (eds)l Human Malfornrations Universiry Press. Disorders phia: WB Saunders. 7th edition. Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. a fingcr protcin. prstena ingvinalnog kanala.se sexual differentiation. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda. In: Walsh PC (eds). 10. a )osso N. 6. Cell 5l 1987. London. Campbell's Urology. Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. Differentiation of marn malian cmbryonic gonad. Toronto. The ses deternrining region of thc human Y of 9. Griffin f E. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. Clin Obstet Gynecol 1975. Nerv York: Ravcn Prcss. rotundum). phenotypc. Philadel- Persuad 'l'VN. Philadelphia. LITEITATURA I.v of the female genital tract and gonads. nation and differentiation. dogma and sementics. 'l'he antimallerian hormone. Texbook of G.1. Ernbryolog. Picard fY. Tran D. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. I986: l8l9-1855. i to izbo- tkivo prabubrega. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. I996. preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. koji zawlava u velil<im usnama. Stevenson RE. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. 1992: 467. Wilson JD.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica. Recent Prog Horm Res 1977. Philadelphia: WB Saunders. Hum Genet 89. \\rildon JD. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii. Hatl JG.Iigamentum Iatum uteri . Byskov A(i. . 1977:123-136. Physiol Rev 1986.. genot)?e. koji povezuje uterus sa ovarijem. Saxen L: E. 2. Prgc D(. McGregor ) (eds). Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. ln: Copeland LL JarreU J.U odsustvu muikih hormona. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. George FW. Saunder comp.mbryonic induction. chronrozorne encodes 3. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. l09l-1 10. Mittwoch U. 4. Goodman llM W 197 7 -Iledit. 1993. and llclatcd A-nomalies. vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj.necology. Thc Physiology of Reproduction. Zagreb: SkoIska knjiga. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika. Moore KL. a drugi . 37: t 17.

IA FEMININA) Admedina Savkovii .ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.

sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). glandulae vcstibulares minores. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. glandulae vestibulares rnaiores. . bnlbus vestibuli. perinei prof.. i ' Labium majus M. Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. Fundus) Uterus (lsthmus. uterus i vagina. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis. Labium post Reclum (Flgxura perinealis.1. lransf. medi. Cmn@fae hymenales Slika 2. Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. Canalis cervicis). Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post). I43) ' <. et prof./ ) .nog sistcn)a.. M. clitoris. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici. tuba uterina. Canalis isthmi) - post superlic. Iabia minora pudendi.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). Zdjelica. Ex€valio vesicc Podio vaginalis. a spada- ju: ovarium. sphincler vaginae (urogenit) M.\ Cauda equina. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. sacrococcygeum Uterus (Cavum.

extremitas ute- Zene ovoj jami. femoralis Laq.teclus abd. gdje najieiie leii u tz-v. Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria.ilK (0YARTUM) . urachi. facies medialis. JrJl. Posteroinferiorno. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. Plic. et plexus vagjn \ qeru.iliaca e)dema. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu. ulerovsginalis Lig. a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. uretercae Ureler. glut inf.dors. margo liber. uleri Lig. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. tLmb. vesic. a naroiito poslte prvog porodaja.ius . prosjeine duline oko 3 cm. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena. Poslije puberteta. redales sup. obluralo. Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2.aju Zcnske polne ielije (ova). Ve adumbilic A V.Pleru5 vesic Vv. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. .uterinae. Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock). Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. neil. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. sprijeda sa lig. Homolozi su testisima u muikarca.latum uteri. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis. AV. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii).. Ovariium ima oblik baderna. uterinq Plex. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. Margo mesovaricus je gladak. acipos. pudcnda Fascia ert obturatorius. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V. dexter lateralni zid male zdjelice. oblu. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. V. Fibriae. N.is (M. sinlster (6angliq pelvid) - Lig.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. red A vaginalis Fossa ischiorect. rcctoulerina Plerus 5acralis A V.) Diaphragma pe[. (=A saci mediana) A. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica. Aa. ' N. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig.) j N diaphmgmals pelvis rcry. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone. uz . Lateralna povriina je u odnosu _ Lig. V. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). Pentoneaum Aorla 6ud. ovarii prcprium N. obturalor terom. (A uterin4 A vagin.psoas maior-a. kao 5to su crijei'a. (FIe'L< ven. A ilia@ comm. i to je nresr-rvarium. tlmp\. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa. (Corp. ALvesicales M.latum uteri. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. Vv. odnosno unutarnjom ivicom m. TruncJs tyrph. margo mesovaricus. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu. duZi aksis pirlfomis A V. /' [1. Rjede se ovarijum nalazi medi- . M. U djevojiice liii na sjeme datule. Ograniiena je gore sa a. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. V. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. Gs.5 cm i debljinu oko I cm. Noo. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije.1. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx. Aa. Plexus vesic M. Ug. clil. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. extremitas tubaria i extremitas uterina.2. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud.T!ba uler. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr. ]e{ ani) Plarus ven. red). ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. Nodus lymph. a sasr"inr tLmo. u fossa ovarica.1. u polno zrele Zene.aloria Rectum Reclum p. vesicates int. Claudius- ovariku. dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. Sivkastorufitaste je boje.iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj.oa\ major N. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia.2.sacrol!ber.1. reclus abd. straga sa a. vesicales. Nn.gton ceruic uter. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. izuzetno ispred lig. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2. Sirilie 1. N. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. . A. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi).gtut sup.

Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal.ovarica. fibrozno-miSiina vrpca. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma.cavum peritonei pelvis. a v.uteroovaricum) koja sadrZi ma.ovarii proprium (lig. 2. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum.3.1.1. i ramus ovaricus.1. tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. Preko ostium abdominale tube uterine. peritonea. Ampularni graviditetje najieiCi.susperrsorium ovarii. Vv. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a.e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . palpacijom.uterinae. straga na cckum ili kolon ascendcns. moZe biti abortiran u. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda.suspensorium ovarii. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei.cavae inferior. 2. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano. uterinae su pritoke v. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m. a uzdignut je krvnim sudovima (a. ima oblik slova "U". Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos. LI.ovarii proprium je duga. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa.lo glatkih miSiinih niti. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa. i v.renalis sinistrae. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma. 21.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s.uterinae. npr. Vena ovarica dextra je pritoka v. kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu").12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene. Kod niskog poloiaja. Zbog zajedniikih oboljenja. Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma.ovarica).latum uteri). tciko je razlikovati jedno od drugog. Ov". Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii.ovarica. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii. pampiniformis.1. spojena sa zadnjom stranom lig. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis). Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici. usljed ranijeg zapaljenja. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa.4. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. a intersticijalni najrjedi. lig.latum uteri.1. i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. tj.iliaca interna. lig. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus). U Zene je prema tome. a rije&o lig. ampularni. U sluiaiu zapaljenja. ljekarskim pregledom. adnexa uteri. Extremitas tubaria je u odnosu sa v. lig. Zbog ovako prisnog odnosa.latum uteri. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa. Bolestan ovarij je nepokretljiv.ig.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu. adneksa .1. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa. Preko fimbriae ovaricae. tuba uterina i lig. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine.iliacae internae. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se. Pri retroflcksiji uterusa.uterinae kod ove operacije. smjdten u gomjoj ivici lig.ovarii propriurl i fimbria ovarica. dole do extremitas tubaria. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula). Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a.latum uteri do prednje ivice ovarijuma.latunr uteri. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. sa konkavitctom prema dolje.1. nakon podvezivanja a. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w.psoas maior. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom. To su: l. mesovarium. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri. autori su negirali postojanje ove anastolnoze. 2.ovarica sinistra je pritoka v.lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine.

mbria ovarica. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio). kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm. Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. LeZi u carum pelvis subperitoneale. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. bae. corDua uteri. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri. ugao je otvoren naprijed. Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu. a uZim krajem upravljena prema dolje. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. ima ih 12-I5. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. sa prednje i strainje strane jajovoda. pampinifoimis. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. izmedu gornje duplje. Kada je ugao otvoren prena naprijed. a kalibra mrr. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina).ovaricae. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. boine krajeve.rterinae. Kaiibar otvora je l-2 mm. a debljina 2 cm. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa.r. iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). 2. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron.2. a koji se postepeno suZava u istmus. Kod retroverzije uterusa. a kasnije placenta). i sa kolon sigmoideum.latum utcri. ispred rektuma.latum uteri. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w. Ampula tube uterine jc najduii dio. staje znatno I cm. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm. duZinc 3-4 cm. idu u plexus ovaricus s. Pregib processus xiphoideus-a.) cm l. osim duZ donje ivice. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . isthrnus uteri i cervix uteri. TeZina uterusa u nulipare je 40 g. prosjedna duZina uterusa je 6 cm. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul. tako da zatvaraju tupi ugao. neznatnog kalibra. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. koji ga odvaja od donjeg dijela lig. je tupi ugao x / cm x l. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine. linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta. koji se naziva mesomeuium. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. fundus uteri.3. preko koje dolaze kwni sudovi inervi. anrpulla tubae uterinae. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. par acolpiunr. strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). a pruia se od tube uterine do mezovariuma. kada sc znatno po\. koji se na njemu sudi". Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. Kod anteverzije uterusa. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). Ako je ugao otvoren prema nazad. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. Upravljen je prema dolje. U multipare. 2124.2. tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike.uterinunr tubae.uterinae. ugao je ofvoren prema nazad. DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. isthmus tu. preko plexus uterovaginalis. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. Oba peritonalna lista. dvije strane i boine ivice. duline 2 cm. Korpus uteri inra dno. od kojih je najveda fi. pars uterina. infundibulurn prenta doljc se nastavl. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. vinom cerviks uteri.1. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. U nulipare. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka. pro{iren u formi lijevka. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. . multipare je 50 g. se na 2123.

cavitas uteri s. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. prednji i straznji dio. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium). Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s. gornju stranu mokaCnog mjehura.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri.5 cm u multipare. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma.5 cut u nulipare.o gornjo) ivici isthmus uteri. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice. cervik uteri je duii od korpus uteri.latum uteri. U nulipare. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis.5-3. u kome se na. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis. Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana.sacrouterina. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma. duZine 10-15 mm. izmedu unutarnjih ivica mm. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju).5 cm. a 5-8 cm3 u multipara. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa.uterinae. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine. duZine oko 2.levator ani. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. rasipa se u labia maiora pudendi. spudtajuCi se l-1. Boina veza uterusa je lig. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). . iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. StraZnji perineum je regio anaIis. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r. fibromuskulame veze.lazi sa:no dijafragma pelvis. okenut prema strainjem zidu vagine.5 cm.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura. a 6-6. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae). Visina kavum korporis uteli je 2. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. canalis isthmi i canalis cervicis.r vagini. a prolaze boCnom stranom rektuma.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. Predstavlja dio parametrijuma. a Strainje veze su ligg. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. Prednji par tine okugle materitne. cavum Douglasi. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara. Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje. teres uteri. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. a donjoj treiini u multipara. Donji otvor. Medutim. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. orificiutn externum canalis cervicis. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi. D. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. hg. portio vaginalis. Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. Ove nabore uzdiZu ligg. F. a u gornjem dijelu je probijena ureterom. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. Prednji perineum tine tri dijafragme. Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija. cornua uteri. gradeii excavatio vesicouterina. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. tako i prilikom promjene poloZaja tijela.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana. ostium uterije okrugao. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma. odozgo fundus uteri. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri.xcavatio rectouterina Douglas. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). kod slabosti ova dva mi{iCa. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae.. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama. cavunl Douglasi). Kanalis cervicis je vretenastog oblika.levatores ani. Perineum grade dva dijela. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. slobodni dio. pelvis. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. U novorodcnieta. Lig. Na prcdnjoj strani.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a. Supljina uterusa. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice.lata uteri.

Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1.latum uteri. bocnom iviconr utenrsa. m. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale. margines laterales. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig. sphincter cuni).3. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. i vr'. a iznad uterusa. fornix vaginae. Ove grane se probijaju do miometrijuma.l. Ima dva straga dublji (fornix posterior). R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa.1. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae.iliacae internae. prilju- lig. a.latum uteri je parametritis. pl'ema utel'usu i daje a. Ureter jc upravljen prema dolje. Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale. Vagina osim dva kaja.1. irna dva zida. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. ganglion cervicale Frankenhduser. Kroz donju ivicu ili bazu lig. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien. koga ispunjavaju m.1. Vaskularizacija uterusa 2.1.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi. Donjom treiinom. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini. dui koga se oba peritonealna lista lig.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig. Gornji dio je kraii. u parakolpiumu. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w.3. Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn. ukitaju se tako da a. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije.latum uteri. boino (fornix lateralis) postaje pliCi. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod.teres uteri odlazi ingu-iuales.r sa peritoneum parictale dn. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi.latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig. gore i nazad.laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. kraja.latum nu granu a.4.3.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. Pri uspravnonr staw upravljena je koso.rn. a odvaja ih trigonum rectovaginale. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu. ispred rektuma. Na straZnjoj strani cervix uteri. dolje fascijama. fascia pelvis visceralis. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis).uterina ide ispred urctera. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu.iliacae internae.sphinctcr urcthrae i m.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae). Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice.transversi perinei profundi et super'ficiales. je uteri nastavljajr.5-2 cm od isthmus uteri.2. U ovom dijelu toka.1. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae. Prolazi looz bazu lig. Lig. gornji i donji.i w. phatici aortici. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl.cardinale uteri. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. gorc. koji je otvoren prenra uazad. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno. ivorove koji su palpabilni.sphincter ani externus i mm.ovaricae. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog. Lig. u kome se ratvaju i anastomoziraju. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja. organ. Gornji kraj vaginc. Gornji kraj (fornix . U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma.latum uteri. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn.3. 2. bez istezanja stabla arterije. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae.uterinac. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z.uterinae i uretera pri iemu gradi lig. koji prate krvne sudove uterusa. pritokc r'.r zdie)ice. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa.latum uteri odvajaju w.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana. Latera.latum uteri duZ a. USMll'A. prednji i straZnji i botne ivicc. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa.latum uteri prolaze ureter. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. dok donja 2.uterine.li na donjoj ivici lig.

VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie.2. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom.ou iz plexus pelvinus.2. bulbus vestibuli. Sirine prosjeino 1.5-2 cm peritoneumom. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia. od kojih je jedan spoljainji. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi. prilikom vaginalnog pregleda prstom. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni. a nastavlja se u mons pubis Veneris. 2. U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. a donji dio a. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao. du2ine oko 3 cm. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2. clitoris.. "akuierski perineum ili medica". Ograniien je bodno koinim naborima. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima.i.1. koji gradi dno Douglasovog Spaga. pudendum femininum s.4. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum.5 cm. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize.4. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. Gornji dio vagine vaskularizira a. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. 2. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. treiini cerviks uteri. sulcus genitofemoralis. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom. plicac inguinales. a pokrivena je dlakama.3. Spoljainji.larcs minores.1. vestibulum vaginae.rectalis media. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior.iliacae internae. glandr:Jae vestibulares maiores. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu. Ostium vaginae s. VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s.1. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi . ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis.1.uterinae. Predstavljaju dva tanka koZna nabora. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb. glandr:lae vestibu. rcholle 22.vaginalis grana a. Vene vagine su pritoke v. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova.2. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae.3.koZna nabora. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis. labia minora pudendi. commissura labiorum anterior et posterior. plexus vaginalis. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a. koji ogranidavaju rimu pudendi. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae. hymen.uterinae. 2. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1.2. i grade sa frenulum clitoridis. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta . carunculae hpnenales. U nulipare. Podignute su masnim vezivnim tkivom. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a.4. 2.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. labia maiora pudendi. a drugi unutarnji.iliacae internae. tako da ima izgled sluznice.1. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior .

perinealis). GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ. uMFA l. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2. tranwerzalnom smjeru. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae.2.sirnfize u corpus clitoridis. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. koia jc. Sirok 1.perinei od nervus pudendus. a okruZcne sa bulbi vestibuli.vestibuli vaginac s. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis. a donji dio vulve a.pudenda externa (rami labiales antcriores). Dr To je parno erektilno tijelo. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis.rrrcl. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis.perineales koje su pritoke v. nn.pudenda interna. r.4. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis. Siri kraj je upravljen prenra dolje.3. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi. VASKULARIZACIJA VUTlJE 2.ischiocavernosu. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll.2. Straga od himena.is u ramus ossis ischii. Klitoris jc vaskulariziran sa a.jeno na dvije sinretridne polovine.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn. Njihova duZina je l-1. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca. /--!-_ ( (so I\_--- . nalazi se ostium urethrzie externum. dug oko I cm. sa ductus paraurethrales- karunkule pui. a bulbus vestibuli sa a. Vcne vulve su pritoke w. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom.2. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice. TNERVACTJA VUrVE 2.2. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis.2. iinc ga dva dijela.bulbocavernosus (m. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r.r pcnis pt'o- di. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum.4.2.5.suspensoriunr cliroridis. Sirina oko 8 mm.S.2. 2.rqu. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis. hirnenales. obuhvata Bartolinijelr 2.u 2.2. Otvaraju se na sluznici vestibuluma. preinika oko 2 mm. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde.7. Prema naprijed.1.4.5 cm. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn.6. Na dorzalnom dnim kajem.9. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli.vestibulares maiores. 2.2.5 cm.dorsalis.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. 2. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn. ispred gornje polovine osrium vagine. a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr. Ovalnog su oblika i spljoltene.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a.pudendae internae. glans clitoridis. clitoridis i w. ili od cus nyrnpholabialis.2. UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa.pudendae externae i w. Obavija ih fascija clitoridis. fossa navicularis. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom.profunda clitoridis i a.s). Vene kiitorisa (v.labiales posteriores nn. vcliiine i oblika masline. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize. Sto prekriva pripoj m. 2. a debljina je oko I crn. iija vlakna silaz.\akon kratkog ushodnog toka.r firsci.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi).dorsalis clitoridis. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). funda. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane.sphincter cunni). na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc.ici . Nalazi se ispod sluznice.

regio analis.3. sadrii grubo lobulirano masno tkivo. Baltimore - Munich: . vagine.levator ani i m. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu.ovarii proprium. ovaricae nerve i limfatika. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma.teres uteri. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. kroz koji prolaze a. Corpus perineale s.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine.3. Obzirom da se um). 2.latum uteri i lig. . - Oxford .teres uteri. Inc. a. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije.1.et v. putem krvotoka. 4. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax. rami a.pudendus. 1989.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga. mokraCnog mjehura i rektuma.levator ani ili rijetko Ova. (VI ed). lig. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus. canalis analis. Snell SR.pudenda interna i n. KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. 1977. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m. od infekcija koz m. sacrouterina i fascia pubocervicalis. lig. To su: lig. Clinical Anatomy for Medical Students. ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu. N. Abdomen and Extremitics (lled). Pernkopf E.Helmut Fcrner.levator ani. 1980.porodaja.London .Edinburgh Blackwell Scientific Publications. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice. izlezija u rektumu.pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. a to su: lig. StliviC tl. topografska (lll ed). ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom.2.obturatorius internus. Kod prolapsa. Iigg. MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma. LITERATURA Harold Ellis. Evlezta (III ed). ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa. anatomija . uterinu. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. Atlas of Topographical and llrom and Company. 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. Melbourne: Billing and Sons Ltd.et v. Urban Schwarzenberg.. et v. Clinical Anatomy.cardinale transversum cervicalis Mackendrot. Boston Toronto: Little 1985.

Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG.acetata. Pregnenolon iz. estrogene. SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida. BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to . hormoni po svojoj hemij3. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom.ie albumin ili orosomukoid. scksr. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora. humani horionski gonadotropin-HCG).I. progesteron ili kortikosteroide. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn.1.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. dok albumini imaju veliki kapa- . Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija). Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan.1. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz.-{ 3. luteo- tropni hormon-LH. progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu.

. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru. androstendion i testilitgron. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx.je.-\ ) .. umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron.ffi citolcom P 450 ] tzu.2.. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z. iz mokraCe muJkarca. Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja. Bioloika aktivnost androgena je razliCita.1.preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron.{s0 c LTT Sllka 3. NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3. anjajnicima. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion). androstendion a potom i testosteron.*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P.

najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena. Tek 1934. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. Ilcrnijski. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene. Biosinteza e. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo. ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio). ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. kardiovaskularnog sistema. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu. Tek 1923.r nrlaclinl 2. Pored toga Sto djelu- Naime. koltanog sistema i dr. miSiCnom i moZdanorn tkivu. godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice. estron i estriol. a 1929. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. jajnika. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita.r ovarijurn. Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta. koltanom tkivu i dr. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / .su estron i estriol njegovi metaboliti. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. estrogene su dokazani i u CNSu.3. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3.stron a potom androstendion i testosteron.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. Sutherland je I971. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom. krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc.

parathormona i inzi. a centralnog nervnog sistema.0/. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. i 3. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom. progesteron ima sistemska djelovanja.4. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno. dukcija progesterona pada. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3. djelujc na termoregulacijski centar. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. /\ / --\ <_// \ . Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne. Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode.. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. Tako npr.1. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija.2. smanjuje 3.5. metabolzam masti i dr.1. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. vagini i dojkama. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija.'1. utide na metabolizam koitanog tkiva. a>-( (6c -)\-7 1 . Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre.2. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31.2.rlina. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom.

Porast razine lcptina snra- u cikliiki. epinefrin i serotonin. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation).2. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli. Sto musa. frin. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. dorzonredijalna. 3. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva.niji su: endogeni opijati. inzulin. Porcd receptora za kateholamine.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus. kortikotlopin leleasing holmon (CRH).iteri koji uCeswuju u ner. Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. NajvaZniji neurotransm.s. tircotropin relcasing hormor.r (Tl{H). GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon.2. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv.ia.1. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide.ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. SmjeSteria je u udublje- I . Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm.sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. hornion rasta releasing hormon (GH-RH).Vcntronredijalna. norepine- trola reprodukcijc. Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na. prostaglandini //'r>_( (os \ )'. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. progcsteron. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF). Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH.)__ i katcko- mona (gNRH). Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru. Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. glutamat. dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. i aktivina. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate. somatostatin i urokortin. Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH).r mehanizme powatne sprege. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju.

U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . ali i brojnih atretiCnih folikula. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula.razvoj folikula i gametogeneza i . Od tada poiin. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. 3-2. Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. klase i promjera su 2 mm. Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc. 5%o Hormoni neurohipofize. granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost. Ovi procesi su rezu. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi. Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta. tri faza ovulacije faze: . Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. NajveCi dio odabranil foliku.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus.2. 7. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum. Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju. Razvija se od 16 do 24. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona.proizvodnja steroidnih hormona. proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija. Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus.la takoder zaw$ava u atrezija. Svaki menstrua.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka. U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i. kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz.vijanje folikula. Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu.2 mm do onih veliiine i 15 mm.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. Jajna Celija.lblikularna faza menstrualnog ciklusa . aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E. oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana. nidaciju i trudnoiu. Reijnier de Graaf. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida.).li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p. Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege. . Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672. skoka LH i ovulacije.

Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom. Sava likul. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta. U toj fazi su veliki 24 mm. Granuloz. Nakon 5. Prer. U proljeCe duju zid folikula. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu.utog tijcla. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije.a-' .isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok.ene. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat. Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul. Cini. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. se a i folis- tatina u granuloza ielijama. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku. Maksimalna produkcija progesterona je 9. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj. Od 7. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. Pr<. U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. Ta koncentracija rneut Iutein.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo.c ugroz-iti i i-ivot i. Samo jedan. a folistatin. Rupturirani folikul se puni kn. dana opada aktivnost aktivina. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom. Naime. Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku.

dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara.. . U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje. umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi. Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama. ilijezde tra. Menstrualna laza i u iutom tijelu. promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I).I 3. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina. Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature. dana obnova epitela je potpuna. cervikalni kanal se zat- fenomen. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi.2. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju.iovaskularnog sistema. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . proces reepitelizacije. a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile.lusom koji nije prisutan kod muikaraca. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose.-\ . a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut. peptidni hotmoni.proliferacijsku fazu . Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji. Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. a 6. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije. Sto potite akti- ji spermatozoida. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu. Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm.menstrualnu fazu .5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi. u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Prvo se razvijaju llijezde.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka. Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana.sekrecijsku fazu..3. prostaglandini. Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi. ishemiju. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s. prolaktin. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna. Od 5. Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama._.

KSUNIZAM ) .KONGE. I INTERSE.NITALNE ANOMALIJE.

rnkcija genita. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi.1. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve. transversalni) atreziia vagine aplazija i.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat. septus. vagine i anomalije uterusa. himen cribriformis. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. didelphys .t oja. rascjep klitorisa. adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz.4. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja.. inocornis.

rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma.)- . Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. 4. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. Takav l.3. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc. Slika 4. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna.1. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom. elastiinog. ANOMALUE VUTVE reSetke.1. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi.2. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos.4.otonr.2. ali nroZe proii i neopaieno. a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr.1. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos. anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a..1. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste. Hymen imperforatus Slika 4. kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4.\ ( (eo \7.

Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. a. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni. te vaginu treba operativno korigovati. Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. vaginalni epitel).li mole postojati bez posebnih simptoma. Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa. kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena.na endometrijuma vje5taikc vagine treb. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). Ispod jajovoda se nalaze.uterus bicornis solidus rudimentarius. infertiliteta. Sy Kiistner-Hauser MAyer. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni. srednje.Prcma genezi nastanka. anomalije skeleta (12olo). Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. 4. ali se pretpostavlja da Stetna noksa.e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno.3. iiniti'smetnje u porodaju. Koitus je nemogui.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica.1. Kod steuoz. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju. Terapija je hirurSka.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. tus. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . Uzrok njihovom nastanku nije poznat. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. .4. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala.nom dobu. visoke i potpune. uterus duplex). Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. obitno visoko postavljeni. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze. (g) Z-\ . UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine. Kariotip je normalan. dismenoreje. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija.erzalni.46XX. dispareunija.Ivlayer. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). Prema opsegu uzroci stcriliteta. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. sterilitet i sl.anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske.

jajovod je bolje rarrijen.sa potrcbno ga jc odstraniti. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan.-\ ) . Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa. N. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Poito je rudimentirani anonralija.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4. Slika 4. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko.6. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa.. uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru. Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni. : je uterus infantilis. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa.ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom.5. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa. Ova anomali.'a se telko dijagnosticira. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa. Ukoliko se radi o tusi. ali u cijelosti manji. vib kanala n. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama. Uterus subseptus ./ es) z. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. ultrazvuinog pregleda. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3.iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem. Oba uterusa mogu biti jednako velika. ali i kod i. Otkriva. dva grliia i nerijetko dvije vagine. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\. alpingografije laparoskopije.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li.

dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti. Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju. luienjem sekualnih steroida. Turnerov sindrom cijom na sredinu. Znaii. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom. ( (eo )__ \-- .8. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta.atak vral. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz. eunuhoidnog izgleda. neclostatak dlaka\. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom. Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju. pterigijum coli.-. INTERSEKSUAIIZAM 4.7. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno. muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4. kr.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. Produkcija androgena je mala. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa.r teroskopskim pristupom. Te osobe su muikog fenotipa. nema ovulacija te jom tilizam polnih organa.osti na gcnitalijama i u aksilanta.-\_. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr./ I . visokog rasta. Kline{elterov sindiom Slika 4. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina.oidu ili jajnoj Celiji. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last.1. oskudne kosmatosti i malih testisa. \ ( 87) l . toloike dijagnozc gonada.eju. . Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast. primarnu amenor. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija.2. N4akro. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca.oma (X0).2. reak- ianim brojem hromozoma kao npr.rtnosti dvit X hromozorl:r. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina.

bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava.ott -Rruc. Hammond Socllacv W. ir4ctlicinsk:r liotcka. lditoris je hipertrofiian.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. D. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. stas. & \Vilkins..S.2. hipospadiju i kliptorhiz-am.1.4. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo.. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze. ali su polni organi LITERATURA l. gonadc su tcstisi. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. 2. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua. dojke. DiSair P ).i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu.su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi. l. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika. Zavod za udibenike tama sre dsNa. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde.rikog pola 46 XY. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. Beograd. Baltirrror' 1992 Drobnjak P. 2001' str' 91 100' 199.kcijska sposobnost. N4ladenovic-lloedanovic Z. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6.9. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala. kariotip mr. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii.2. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L. Na wijcme uoten i lijeien ova.jep penis. R. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. Zagrcb. (iinckologija. Vei na rodenju uoiava . nizacija ili audrogena ncos.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->