GINEKOLOGIIA

Zlatan Fatu5ii i saradnici Iz-davai

PlintCom d.o.o. Grafiiki ini-enjering Tuzla
Za izdavaia
I

asnrin lladZinieltniedovic

Recenzenti Doc. dr. Biserka Funduk-Kr,rrjak ProI dr. \/iSrrja Latin

GINEKOLOGIIA
Zlatan Fatu5ic i saradnici

Tehniika priprema i Stampa PrintCom d.o.o. grafiiki inZenjering, Tuzla
Za Stampariju

Zikrijah Hadiimehmedovic Zico

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitctska biblioteka Bosne i Hcrcegovine, Sarajevo 618.r l/.re(075.8)

GINEKOLOGIJA / Zlatan Fatuiii i saradnici. Tuzla : PrintCom, 2005. - 528 str. : ilustr. ; 24
cm

Bibliografija uz sva poglavlja
ISBN 9958-633-41-4 L FatuSii, Zlatan COBISS. DH-ID I4349574

Na osno\,u lvliiljcn.ia Llpralnog odborr I)prrlc za indircktno oporczivarjc, lrroi UO 05-07-05-5 I 7i05 od 05. 07- 2005., kn.jiga "CINE.KOLOGIIi\", autora prof. dr. Zlatana Fatu.(ici je Proizyod iz alana I 3. stav I taika 13. Zakona o porczu na pronlet usluga, na tiji sc pronret nc plaia porez na promct proizvoda.

PREDGOVOR
Poslije y'ugogodiittje praznine koju smo svi jo! kao studeni osjeiali, sazrelo je vrijeme za pisanje i izdavanje prtog udibenika ginckologije na bosanskim prostorinta. LJ ovonr udibeniku koji je prevashodno namijenjet studentima nedicine porcd nanjeg broja starih, klasiCnih, neprevazidanih postulata nad ie se nova hnnaienja, nova saznanja" savremeniji prktup i dobar dio onoga ito je sayrerneilA nauka na polju ginekologije postigla. Poglavlja su tako rasporedena da iine zasebne dijelove, ali su u kto vrijeme i dio cjeline. Logiino i didaktiiki prolazeli kroz poglavlja radi lakieg i brieg prihvatanja materije koja se prouiava knjiga obraduje uvodna poglavlja o razvoju i anatorniji lenskih reproduktivnih organa kao i visoko specifina poglavlja koja obraduju iisto ginekololku problematiku na savreftrcn i didaktiiki pnhvatljiv naiin. Gradivo nije ograniieno samo na etiologiju, simpto-

matologiju, dijagnostiku i lijeienje patoloikih procesa u karlici, nego obraduje i ftnkcionalne, nniajne socio-ekonomske problene kao ito su planiranje porodice, neplodnost itd.
hormonske porenehje kao i genetske anornalije te

imajuii u vidu obimnost materije veliki broj saradnika iija je shvatanja i stil trebalo usaglasiti, nastojao sam da knjiga dobije atribute savremenog udibenika. Ako u ud1beniku i postoje izvjesne razlike u jeziku i stilu, trclta ih shvatiti kao neminovnost u sttakom zajedniikom radu. Iznad svega toga je bila ielja da ovo rljelo nosi obiljeije njedniikc saradnje i da podjednako sluli svim studentima i ljekarina. Vrijcnte & pokazati koliko je trud bio opravdan, a kotainu ocjenu & dati studenSvjestan svih teikoia u pisanju udibenika, posebno kao

i

ti i ntedicinska jatuost
Na kraju, ntoja zahvalnosl svitt saradnicima na uloienon ogromnom tndu u realizaciji udibetikn.

UREDNIK
Prof. dr. Zlatan Fatuiic

--€)

POPIS SARADNIKA

S,EDRZ,A\}

l.
Adem BALIC, dr. med., dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredui pr.ofesor lvledicinskog fakulteta Univelziteta u Tuzli, Sef Dispanzera za zaititu iena l)oma zdravlja Tuzla. Devleta BAIIC, dr. med., dr. sci., spe-

ltriTlVL,i i.i;i'iSrit

)(

i ii.i

redni profesor ViSe rnedicinske (kole Uni
verziteta u Ilihaiu. Asim KURJAK, dr. mecl., dr. sci., specijalista ginekologije i aku5erswa, 5ef katedre i redovni profesor Medicinskog fakulteta SveuiiliSta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

l.Embrionalnirazvitaktovjeka

. si-stema
pola
...

l.l.
1.2.

Povezanost razvoja poh'rog i urinarnog

PolneLlljezcle. Indiferentnapolnailijezda
raz.voja Zenskog

""""'21 " " ' ' 2I ..""""22 24 """
.

1.3. U odsuswu Y hromozoma dolazi do

25 26

I.a.

fajnik
.

cijalista ginekologije

aku3erswa, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Sef Odsjeka za konzervativnu ginekologiju Ginekoloiko-aku5erske klinike u Tuzli.

i

t.5. Polnikanali L6. Rodnica

28

Senad MEHMEDBASIC, dr.

n.red.,

dr. sci., specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 2.

1.7. Vanjski polni organi Spu5tanjejajnika .

Vezejajnikaimaterice
ANATOMI}A ZN,hISXTH POI,NiII ORGA,NA

"""33 " " ' 34 """'37 " "38 ""

Dicvad DZANIC, dr. med., dr. sci.,
specijalista ginekologije i akuierstva, vanredni profesor ViSe medicinske ikole Univerzireta u Bihaiu, 5cf Odjeljenja za ginekologiju iporodiljstvo Opie bolnice u Bihaiu.

Feda OMERAGIC, dr. med., mr. sci.,

specijalista ginekologije i akuSerstva, viSi asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Admedina SAVKOVIC, dr. med.,
skog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

2.1. UnutarnjiZenskipolniorgani '

Zlatan FATUSId, dr. rned., dr. sci., specijalista ginekologije i akuiersfva, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Dircktor Klinike za ginekologiju i akuierstvo u Tuzli.
Srrlcjman KENDIC, dr. med., dr. sci., specijirlista ginckologije i arktr3erstr,:t, r,an-

&.

2.I.l.lajnik 2.1.2. lajovod 2-l.3. Materica 2.1.4.Rodnica
2.2. VanjskiZenskigenitalniorgani
2.2.1. Velike polne

sci., vanredni profesor anatomije Medicin-

Zlata?,IGIC, dr. med., dr. sci., van-

rcdni profesor histologije i embriologije
N'ledici nsko g fakultcta Urliverz-itetir u Tuzli.

. usne 2.2.2.Malepolnelrsne 2.2.3. Vestibulunrvrgine 2.2.4.Erektilniorgani. 2.2.5.Ilartiiolinijevei-lijcz-cle 2.2.6. GlanclLrlevcstibulirrcs ntinorc.s
2.2.7. V:rskulnliz:rci.1rt vulve 2.2.8. Linrfa vulve . 2.2.9. Inervacija vulve
.

" " '""45 .."""""45 ....'.""47 . ".......48 ....'." '53 .. '.'"' '54 54 . " " "' """55 """56 " """56 " "'i7 " " " '57 )/
57

r)
!a

)

2.3. Fasciapelvis. 2.3.1. Kliniiki znaiaj
3.

...........58
peLineunra

5.6. 5.7.

MEI]ANIZAI\,I DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS
Seksualni

Zakainjeli Upale genitalnih organa u adolescenciji 5.7.1. Upale spoljnih genitahrih orgar)a 5.7.1. Upale unutrasnjih genitalnih organa 5.8.l. Tumori spolinih genitalnih organa

pubertet

.....
.

103 104 104

..

. .. .

5,8. Tr-urorigenitalnihorganauadolescentnojdobi
3.1

horrnr.rni horrtrona .,\ndrogeni
E.stlogcr.ri .
.

3.1.1. Biosinteza steroidnih

...........61 ..,...61 ........62 ....,..(r5 ......66 ......66 ............70 . ... .74
.

.

5.8.2.Turnoriunutradnjihgenitahiihorgana

5.9. Povredegcnitaluihorqarla .

Progesteron 3.2. lvlenstrualniciklus 3.2.1.Osovinahipotalamus-hipofiza. 3.2.2. Iajntk . 4.
3.2.3. Promjene na materici u toku nlenstrualnog ciklusa

5.9.1.Zadcsnepovrede
5.9.2. Povrede nastale pri seksnaluim rirdnjarna 5.9.3. Ritualne 5.10. Nanrjerni prekid trudnoie uadolescenciji

'... 104 ..........'105 . . .. .. . . . 106 .''...106 ... ..107 ..........107
..

..

r08
.

povrede

.. ... .. . 108

.....

.......

108

6.

PERIMENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

KONGENII'AI,NEANOMALIJE I INTERSEI(SUALIZAM

Menopauza
79

4.1. Anomalije genitalnog trakta

4.l.L Anomalijevulve

vagine uterllsa 4.2. Interseksualizam . 4.2. l. Primarni gonadni poremeiaji
4.1.2. Anomalije 4.1.3. Anomalijc 4.7.7. Poremecaji nastali tokom intrautcrinog razvoja
5.

...........80 . .. ....... 81 .........83 .. .... - 86 ... . .... 86
88

6.1.1. Kliniika slika menopauz-e . .... 6.I.2. Navale vruCine ili valunzi . 6.1.3. Kardiovaskularni sistem i menopauza ..

... '.......
...

113

.. ll4

' .. . . .... 114

.

'. .. 114
....115

6.1.4. Urogenitalnisistem imenopauza 6.1.5. KoZa i menopauza 6.1.6. Koitani sistem i menopauz,a .. 6.1.7. Sek.sualnost imenopauT.a 6.1.8. Gojaznost i menopauza

GINEI(OLOGIIA DIEdIJE I ADOLESCENTNE DOBI

........ ll5 ...... 115 . . .. . . '... 116 .. -. lI7 .. ... .... - Il7 6.1.9. Promjene u psihiiko.i sferi i menopauza .. . . 6.l.l0.Osnovni principi hormonskog nadomjesnog lijetenja ...... .... 117
7. POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA

5.1. Specifiinost ginekoloSkog pregleda djece i adolescentica .. 5.2. Funkcijagenitalnihorganauadolescenciji
5.2.1. Hormonske promjene 5.2.2. Tjelesnirastirazvoj -5.2.3. Menarha Osobitosti razvoja genitalnih organa

. ,...93 ..........94
94

7.1. Nepravilna krvarenja kod odrianog menstrualnog
Ovulacijsko krvarenje 7.1.2. Premenstrualno krvarenje ...... 7.1.3. Postmenstrualno krvarenje .....
7.

ciklusa

t2r
t21 t22
t22
122
123

........95
. . . . ... 96 ..........99 ...........99 ......9g ..........100 ..........101 ...........101

Ll.

5.3. 5.4. Porerneiajiciklusauperioduadolescencije

7.I.4. Hipermenoreja
7.1.5. Hipomeuoleja

.

5.,{.1.Oligomenorcja. 5.4.2. jtrvenilnauretr-oragija 5.4.3.i\nrenoleja..... 5.4.4.Disnreuoleja... 5.5. Preulanjenipubertet(Prrbcrtaspraecox)

7.2.

Poremecaji

ritrnakrvarenja

.....

123
123

7.2.1. Polimenoreja

7.2.2. Oligomenoreja

....

7.3. Disfunkcionalna kl'varcnia

J.. I94 194 194 194 Llroniini tlaunratski vulvitis GIILICA N'lA'lERlCE I2. Il.... I85 13r r33 7..Upalnaoboljenjavagine.Najz-natajnije forme vulvitisa l2...Hiperplastiinr distrofija .. ll. ... Benigna oboljenja miiiinog sloja ...2..4.. Anatomske osobine grliia materice 10.1.2. ll. Zapalj enje sluznice materice ( Endometritis ) r\kutni endometritis (Endometritis acuta) Hroniini endometritis (Endometritis chronica) t57 t57 158 12. OBOLIENJT\ 10. r0.4. 125 7. ll. I..2.l.Akutna trauma 12.l.Aplazijavaginc .i.l.l.. ..5.1.5.Vulvitis gljiviine etiologije .2.5.. Endokrinoloiki i metaboliiki profil pacijentica sa PCO 8.Scnihra distloliir .4.2..Trichomoniasis....4.184 ...I.S.5...6.1...4.. .. Anrenoleja hipotalamusnog porijekla 7...4.2..2.1.am .2..177 ..5... ..3.. 10... OBOLIENIA VAGINE . Distrofiine promjcne vulve 12.4. . Funkcionalni testovi u dijagnostici menstrualnih poremeiaja .l.3..2. I.Vulvitis bakterijske etiologije 9. Upala grlica materice (Cervicitis) t67 t68 ).1.Vulvitis virusne etioiogije 12. Dijagnoza disfu nkcionalnih krvarenja 7.i.. Upala vulve (Vulvitis) r89 l2. 11.1.Hroniini cervicitis (Cervicitis chronica) 10.1. Hroniini adnexitis (adnexitis chronica) 9.178 . l9l l9l 191 9.2. r29 r29 130 l.5... I2.l.4..3..176 ...2.3.3.. ll.179 .3...2...l.3. 185 .l.Povredevagine. Zapaljenje tijela materice (Miometritis) Akutni miometritis (Metritis acuta) Hroniini metritis (metritis chronica) 9... ll..Candidiasis...3.. Fiziologija grliCa ruatcrice 10.l.. Benigna oboljcnja sluznicc matcricc r53 I53 156 9. t58 r58 159 159 l.Hipoplazijavagine 11..Anomalijevagine.Bakterijskivaginitis ll.. Polip endomctrijuma (Polypus endometrii) 9.....3. Funkcionalni testovi 128 7... 11. Polip grliia rnaterice (Polypus cervicis uteli) I 170 t71 l 7. Sekunclartra lurctroteja 7...183 ..70 l0....1.177 .2. HistoloSke osobine grliia materice l2.3.. Disfunkcionalna kn'lrrelja u generltivnorn r{obu iene t26 7... t92 194 I59 I2. Hiperplazija endometrijuma (Hyperplasia endomctrii) 9.I 7. l... 190 I2..184 . Upala jajnika i jajovoda 8..3.5..2. OBOL]EN]A IA'NIKA I JAJOVODA 14l 142 8...3. Ovarijske amenoreje t34 135 136 7... Vaginiz.2.182 . Sindrom policistiinog jajnika (PCO Syndroma) 7i6.2....5 .Akutni cervicitis (Cervicitis acuta) 10..1.2. 12. Funkcionalni poremeiaji vagine .Parazitarne infekcije vulve I 2. 185 ..... Bakterijski kolpitis ll..Ozljede vulvc . . Izostanaknrenstruacije(Amenon'hoca) Fizioloika atncnttrcja 7.... ollol]EJA VUI-VE i I i 9.Hipoplastiina distrofija I 2.1.5..Atrezijavagine.l.. l8l ..4. ... 128 ..1 Atutni adnexitis (adnexitis acuta) 8.1.1..3.. ll....183 .4.....1. Perirncttopattzrltio kn'alenje \27 Nepravilna krvarenja organskog porijekla 127 7 ..2.5.1.. Fimozt materice (Fibrosis uteri) .4. OBOL}EN]A TIJEI-A MATERICE t45 ArutomskeihistoloSlicoso[rinevagine Vaginalni iscjedali ll.. Arnenoreja hipofizrrog porijekla 7.2. L2.2.3..4....l.I. I .. Dispareunija .

13. . 19... . 270 ..3. l6.....2.F...l.298 l8.Genitalne bradavice (Condilomata accuminata) l..216 l5 PROMJENE POLOZA)A GENITALNI H OIIGANA l5...Hiperantefleksijauterusa . .... l6.2. 15..Fi]<sirana retrofleksija ..5.... l9.6..l..1.IIoZA I3.. 17...301 Pozneposljedicenamjernogprekidatrudnoie..l...4. 314 ..Uzroct mu5ke neplodnosti .2.....4.2...lolesti izaz-vaue gljivicarna i protozoanra 19.l. .lntrauterina kontracepcija . .NornralanpoloZaj uterusa i 15.Hormonskakontracepcija ...l..ijcienje nrulke neirlodno-sti . . (Pil.221 .....2.Stidna vailjivost .3.Inr.65is) 14.316 3r8 319 320 320 320 323 )l) ..Dijagnostika muike neplodnosti l7.... .4. l6...4.2... I l... l... .4....Hemijska kontraceptivna sredstva l6.Klamidijske infekcije 19.22g .240 .5.2.Adenomioza (Adenonr1.2.. .l...245 ... l.....Sifrlis )9.2.6....Scabies (Suga) 19..ou)trin)estru ....2.l..215 .2.lS) .iosis) t99 l3..5.. Endonrctrioza (lJndometr. PLANIRANJE PORODICE . ..Limfogranulorna ingvinale 19..l..Infekcije citomegalovirusima. 301 Naknadneilikasnekomplikacije ..l. l. .. ....273 lT..298 18.Prirodne metode kontracepcije t7 BRACNA NEPLODNOS'T 17.301 I9. .2.....3....Hepatitis C infekcija l... . Bolesti izazvane 19.erzijauterusa I6. Prevencija 326 326 '1) 7 269 270 iene ...... 308 . Prcrncn. .. ...Mehaniikakontraceptivnasredstva 16.256 .pidcnriologija mu5kc neplodnosri 17. ...256 9...2. ...1.224 . l5...2.2.. I .. Bolcsti izazvane parazitinra 19....l..T...3.. l.2.226 .2.Gonoreja 261 26J 264 325 325 126 326 lT. l.Nanrjerniprckidtrudnoieupl'\.. ..1'erapija bratnc neplodnosti .300 Ranekomplikacij.1..308 .315 ....Trajnemetodekontracepcife .Genitalni herpes .....223 l5.l...1.5.. Dislokacije vagine. Disrrrcrroreja NAMJEI{NI PREKID TRUDNOCE (Disnre:rorrhoea) 14..l..Molluscum contagiosum .... ...245 .2..... I 9.... 17.. ...iski sindronr .4.Descenzus iprolapsuterusa .. Nanrjerni prekid trudnoie u drugorn trimestru .25J 19.. Neplodnost kod muikaraca 17.2..281 DISMENORE'A I PREMENSTITTIALNI SINDROM 14.l.. l6......l.....2. ... Bolesti izazvane bakterijama 1 9. l9. l9.. .240 ..struaci.295 Zrl<onskcodlcdbc .... 9. virusima HlVinfekcija l9.. Neplocinost 268 ....Mikoplazme .. BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM KONTAKTOM l9.2..Medicinski asistirana reprodukcija ..Ulcus nrolle (Meki iankr) .yagnostikalcnskc ncploclnosti 17. I. LNDOI\4E'TIIIOZA I /\DENON..HepatitisBinfekcija 19.280 ....l.. .300 Neposredne ili intraabortalne komolikacije .....3...3.1.2.2.3..... . 19..Komplikacijenamjernogprekidatrudnoie . . i zaitita od polno prenosivih bolcsti 328 .Postkoitalna kontracepcija .296 lS...Di.AIDS: l6.3...l. ovarijuma uterusa l5...2..1...243 .. .6.Uzroci lT..... I6...l. ..i.209 18..4.5...2... ...225 ...T......Retroverzijairetrofleksijauterusa uterusa 15.l....4.2.. ..l...l......Kontracepcija..234 l)efirricijc ..

.Tumorigerminalnihielija 20.1..... .l.Benignitumori jajovoda ..Melanosarkomimiksosarkom ..340 ...i\. .. Rak grliia matericc (Carcinonia cervicis 22... 403 ..2...393 matericc ... 23. TuivlOlll't'IJI-LA trL\l'llRlCE .. .2.2.....Sarkorn matcrice (Sarcouu uteri) ....2..2. Rakgrlitamatericeitrudnoia 23..Cistic!ni tuniori ynh'e 24. 333 Folikulinskeciste.341 ....337 ..t..IN[.346 ..393 ..t. 20.acija....I...401 .357 trudnoia ...1. Zloiudnitumorivagine 23....345 .3Sl Enclonrctroidnccistc.... .2.Solidni tumori vulve 24.. 22.l..'i'uniori graniine malignosti (Borderline tumori) .l. Tumori jajovodr i potpornih ...Ostali benigni turnori tijela materice Maligna oboljenja tijela materice 21.394 . Teka-lLrteinske ciste .letastatski tunrori u:r 375 .2.2.1...2. . ..2...401 20.....345 ..331 .I...Solidni tumori vagine 73.....2... .l.335 ..408 .. jajnika Dijagnostikaovarijalnihtumora..llormonskiaktivni tumori Tumnori granuloze Tumori teka stanica Arcnoblastom uteri) materice .... 22. l...Lijeienje 22.3....3....10.396 20.4.347 .1...407 vulvae ..2.. ......Lipoidnitumori jajnika. jajnika .l..339 ... 20..Iliopsijagrliia 22.2...2. .5.. . ..2...Konrz.l. 20.404 24.2...1.Carcinoma ..3.348 Ilcnignitumorivagine 23.387 .8. . .. Benigni tumori tijela materice 371 2I...Epitelni maligni tumori jajnika Struma Ginandroblastom ..2..l......Nlaligni tunrorijajovoda . .. 2l......2.1........3..l.....2.. 351 20...3...401 .. . ... CisteZutogtijela. .. .Maligni tumori jajnika 20.....Karcinom endonrctrijuma (Carcitioma enclornctrii) 2l....1...333 ..342 ....2. .. .2.346 ...410 ....Sarkom vagine .4.. .Metastatski tumori . 24...l.338 ZZ.... I'UMORI GI{I-ICA MATERICE 22.358 20...........335 .337 ... 35 I 20...2..Cistitnitumori vagine 23.....402 ..l... 371 376 .391 .357 20....Karcinomavagine 23... l ..Maligni tumori jajnika djedije i adolescentne dobi ..2.Kliniiko staiiranje raka grliia .KliniikostaZiranje tumorajajnika 20.. .....Maligni tumori jajnika i .359 24..l.6Sirenjeovarijalnihtumora 20.. Terapijaovarijalnihtumora ....402 ..Mezenhimalni tumori (Tumori gonadalne 20.......Horionepiteliomvagine 23..l....389 ...... ..l.I. ..l.395 ...I.l.2. 355 20.2.. ZLz...l.l.403 .-.l..410 ..4.Miom materice (Myoma uteri) ..2.383 turnoriovarijuma jajnika .. Solidni ....2..... .1. ADNEI(SALNI TUMOIII 2t.. rnatcrice 22. Dernroidnacista ...338 333 339 339 22......Kolposkopija . .343 strome) ..........Pseudotumori jaj nika ili relencione Zl.2.Citol<-riki preglecl brisa sa grlica 20..339 ..l.2.i. 23..2. .....Meigsov sirdrom 20.. ..9... .1. Benignitunrorivulve ...2.5. ..l.a 20.). 335 niltcrici .l3enignitumoripotpornihstrukrura ... l ...I.. ..1..l...l. Maligni tumori vulve 24. TI]MORI VA(. 20. TUMORI VULVE struktura 20....Pravi tunrori jajnika Cistadenomjajnika . 20..2. .....Tumorijajnika.. .2...3.407 ..l. .2.376 ...2.334 334 21.1.l..7.4..Bcnigni tumori jajnika 20... ......l. .6...333 ciste .......

. ...3.3.. . 28....423 .....\zaginalne 27.Operacije na grlitu matericc 27. .. .1.476 476 .4..3. .423 ....7...510 Mokraiovodi Douglasov prostor oPeraciie Konrplikacije. ...4...424 ..1.l.1.6.12.6.1.NajCelCehisteroskopskeoperacijc .435 Anafilaktiikiiok .1...2.2. I-liruLil<i dijaguostiilti postupci 25. Biopsija 75..4... ......... ... '. -...7....5........ .. 25..14. oirer:rcije 27. 27....2...Operacije na vulvi . r\narrnezai . .....12..2. 2(r...Abdominalne operacije korekcije poloiaja materice 27.467 ... .469 .. AKUTNA I URGENTNA STANiA U GINEKOLOGIJI 28...2... 27... Upalne bolesti zdjelice .. materice Utcrine anonralijc ntatcrice .. 25...... '.507 Materica 429 431 jainici . .472 . 28.. Histeroskopske operacije 27. Kontraindikacije zahisteroskopske 27.l..3. '.'. .. .. . --.3.3...433 ..Osta1 j nraliqni tunroli vuh'c ..486 26.424 Zdjelitni zidovi 26... ...484 27..492 ...3........l ... '........425 ..12.... ..'5r2 Crijeva .. 26.tndikaciie . ]ajovodi Mokracni mjehur 26.433 .425 .. 26. .3....6.2.2. 25.I...... . .1t.1 3...485 It odnosu naklasidnu laparotomiju 2T. ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI 26.r 3.5.2. 26.... 28.lt3 77 OSNO\/NE GINEKOLOSKE OPT]RACI]E 25. Dobloiudni tunrori jajnika 26.. . Prednosti i ncdostaci laparoskopskog operativnog pristupa .. -482 .1..2.. 28. Oboljenja 26... 26...433 ..417 .Lksplorativna kiretaia 25.520 521 523 nraterice . Vagina 27.I..l.........Ope:acijertavagini 27.Polipektomija..'. Flenroragijski iok st8 519 Endotoksiini 3ok .Anarnneza.8... -.1.....(r...3...12......435 ..2.48I 27..508 . Zlocudni tumori 26.2... ..2.. ..Yaginalne korekcije poloiaja genitalnih organa ' ...-509 2T..Konizacija. '.1..Najiei&laparoskopskeoperacijeuginekologiji .... .2. .. .. '. Klasiini operativnizahvati u 27. I 0.. 26. 47 5 27..442 Oboljenjajajnika.7..497 429 2]...1.2.3. . Zlocr-rdni tunrori jajnika 26........ " '512 .. ...2.422 ...2.520 .. .433 . 'fronrbocmbolijskabolest Ncpravilna krvarenja iz uterusa Krvarcnja koja nisu u vezi sa tnenstrualniul cikltrsotrl t)ijagnostiike nretode hitnih stanja u ginekologiji .Opremaiinstrumentiuginekoloikojlaparoskopiji .(linekoloSki prcglcd 25..Biopstja endometlijuma 25...2..1.. 28..........2.Operativnatehnikaulaparoskopiji ...1..3. .-.434 .2. Sondiranje materice 25.2.. Linrfni ivorovi 26........ l.Operacijenanraterici 27.ie 27. ...422 .1.2 26. Laparoskopske operacije u ginekologiji ...1....435 . .....5..2.. .. Instrumenti 27..417 ..1.. ..509 .3...Medij zadistenziiu 27. 26. 507 .. KONZtsITVATI\/NE I OPHTATIVNI DIIAGNOSTIiKI PRO(]EDLIRE U GINI]I(OLOGI]I 27... .426 l.7..... .. 28.3.2..118 ginekologiji operacijc 27....... .2...3..469 .t.2.1...2.l.436 .1...447 453 457 78.2. .433 oprema Tehnikahisteroskopi..1.2... -..13.2.9.447 .. 26..Punkcija Douglasovogprostora 25. 25.4. Krnre iile 26. .... 480 -.4..3. Dobroiudni tumori 26.. .2..t.Operacije na adneksima .7.s.3.4..Abdominalne ginekolo6kipregled.

RAZVOI ZENSKOG RE. ZlilaZigic .P RO DUKT I\TI\TO G SI STEMA.

lO"'- ili poloviinim brojem hromo- Proces gametogeneze ubrajamo u faze ontogcneze (razvitak jedinke). a oogeneze jajna Celija. One Ce se u osnovama i u neito kasnije.enskih Mullerovih kanala od kojih nastaju: jajovod. Medutim. Prethodnice gametogeneze su polne prasgeneze tanice (primordijalne germinativne stanice). Estrogeni potiiu razvoj Z. ona ostaje u indiferentnom stadiju ili se uopie ne razija. polnih ielija vezano je za pol. iz kojeg se mogu razviti bilo u muSkom ili u ienskom smjeru. Y hromozom potiie razvoj muSkog pola. pos- i vanjskih polnih organa. cdnosno iz zajednidkog parnog mezodermalnog traika (intermedijarni mezoderm). mada se on odigrava u polnim tlljezdama roditelja prije poCe&a embrionalnog razvitka. Njegov nedostatak potiie (inducira) razvoj j^jnika iz kanala indiferentne polne Zlijezde. Ako polne prastanice ne dosegnu indiferentnu polnu Llijezdu. U poietku se odvodni kanali oba sistema ulijevaju u zajedniiku Supliinu ili kloaku. - odnosno u 1. Polni sistem sastoji se od: primiti- vnih polnih ilijezda ili gonada. tako da Ce rezultat sperfiiatoRast i sazrijevanje polnih biti spermij. odlikuju I$. orri su i i tokonr enlbrionalnog razvoja .EMBRI()ruALNI RAZVITAK CI}V. polnih ielija koje se. nraterica i gornji tlio rodnice. P(]VEZAN()ST RAZ!. Mokraini i polni sistem liku od tjelesnih ili somatskih.(IJA P(]TN(IG I URINARN(IG SISTEMA Ulogenitalni sistenr luoZe se podijcliti u dva funkcionalno razliiita dijcla: rnok- raini i polni anatornski sistern. te razvoj vanjsl(ih polnih organa (draZica. za razusko povezani.JEKA Ljudski zametak nastaje od mu5ke i ienske gamete. Sistem indiferentnih polnih kanala i vanjskih polnih organa razvija se pod utjecajem horurona. vclike i nrale usnc i donji dio rodnice). nastaju od mezoderma. Sva tri navedena dijela prolaze kroz indiferentni stadij. vei formiranim polnim Zlijezdama. Porenreiaj izluiivanja horraona testisa ili tupno razvijati u spermato oogonije. koji je srnjeiten duZ straZnjeg zida trbuine Supljine.1.

oju uiestvuju i polne praielije (primordijalnc germinativne ieli je).2. odakle migriraju u predio ilijezde koja se razvrja. polne se Zlijezde ne razviju. Iz. iena. sedmice raz- 1. a u 6. Polne praielije normalno migriraju iz iumanjiane weie prcko dorzalnog mezenterija.2.cnskc polnc llijezde nastaju mezodernra." osjetljivost na njih dovode do prcvladcvanja Zenskih polnih karakteristika pod utrcajem estrogena majke i placcnte.r ilijezda sve viSe raste i odvajir se od prabubrega. Polni nabori nastaju umnoiavanjem epitela celoma i zgudnjavanjem mezenhima ispod njega. sedmice razvoia.ju u svim normalnim embrijima. U toku duljega razvitka osnova pohril.rtl. starosti od Slika 1. sedmici razvojr smjcstc se u nji- hov epitel i induciraju njihov razvoj u testis jajnik. Da bi se polni nabori razvili u polne tiita mczenteriia.J) . 1-\ (z.1. zidt z-adnjeg crijeva polne praielije polne praielije dospiju do Kod oba pola potetkom 5. Polni nabori su u poietku dugi krro i prabubrezi. potrebno je da se u njih usele polne praielije kojc migriraju iz Zumanjiane weie. Ako ne dospiju do nabora. Prema tome. Pored mezodcrmalnih telijl u njihovom razr. sedmice primitiwih polnih ili rrabora. A) kanala.r njima nema polnih ielija sve do 6. ostanc povezan s njinre A Slika t. PoLNE ztUrZnr . i r. Najz. Razvoj polnih Zlijezda je ograniten u odsustvu polnih praielija. Ovc regije se razvijaju u svim normalnirn embrijima i u njima nema polnih celija sve do 6. ponroiu je- dnc tanke membrane slitne mezenteriju (mesogenitale) od koje se razvije uresovarirun kod B) Popredni pres. polne praielije potiiu (induciraju) razvoj polnih nabora u polne Zlijezde: jajnik fi te. U iovjedijeg embrija.stis. Savijanjem kiicine ploie ovaj dio iumanjiane vrcie biva uvuten u tijelo embriona formirajuii zadnje crijevo. Vidi se Wolffov kanal (strelica) iosnova polne 2lijezde (vrSci strelica) aorta mezonefros alni mezenterij d orz polna llijezda Wolflov kanal nabor oko tri sedmice. polne praielije pojavljuju se u zidu Zumanjiane vreie u biizini alantoisa. da nasele nrezenhim straZnjeg trbuSnog zida. Epitel potr bu5nice u podruCju tilr nabora naziva se zamctni epitel. Ove telije neposredno prije i tokorn svog dolaska induciraju proliferaciju celija celomskog epitela. ali kasnije isieznu i ograniic se kao osnovr pohrih Llijezda na 3-4 donja scgmenta. Scanning elektronskomikroskopska snimka koja prikauje polni nabor miSjeg embrija (strelice). Prvobitna osnova polnih Llljezda je par uzduZnih polnih nabora (plicae genitales) smjeitenih medijalno od nrezonefrosa (prabubreg) koji je u razvoju. porijeklom iz endoderma. Ove regije se razvija. ilijezde. Slika 1. Nakon Beste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod muikalca i 7ene.jek mezonefrosa i polnog nabora na nivou prikazanom na slici A). Polni nabor pod pove6anjem.\luike i'l. blizu hva- od voja. Vidi se lateralni polozaj Wolflova ameboidnim gibanjem migrilaju ispod celomskog epitela nrcdijalno od urezonclrosa. Nakon Seste sedmice imaju razliiitu sudbinu kod mu5karca i Zene.3. B Prikaz odnosa polnog nabora s mezonefrosom.( (qlco"l"n.

Zena izgleda da igra ulogu u izazivanju poietne faze sazrijevanjr gantcta. polne ilijezde nemaju na tom stadiju razvoja polna Llijezda oznaiava kao indiferentna. Osim toga..noj dcterminaciji nisu bile poznate do 1959. Y hromozom potiie razvoj testisa. godine da muikarci imaju X iY polni hromozom. lom. 1. pa se karakter muikog ili Zenskog pola sve do Histolodki se osnova buduCe polne sedme sedmice razvoja embriona. Miillerovih kanala. iako jedva prirnjetne nih hromozoma.-. Sa poietkom sedmc sedmice muSki i Zenski sistem idu razliCitim putevima. Ako je enrbrion gcnetski nru3kog poia.rur.>-_ . na primjer'. Vide se primitivni polni tradci u osnovi polne ilijezde. slika 1'4' A) Slika 1. Oni ubrzo uspopolnih praielija mezodermalni celomski stavljaju vezu sa proksimalnim dijelovima cpitel. dok kod voinih mirha pol je vanjskom izgledu.ijama nastalim iz celomskog mom razvoja.3.. ---{ .. poted jnih. a preko njih sa i urasta u njihov mezenhim u obliku bro. 1. kojinr upravlja mnogo gena od kojih sn neki autosonmi.sedurice.epitcla koji . Prika poprednog presjeka kroz slabinski dio embrija od 6 tiedana.nih para Wolffovih kanala pojavljuje se i par polnih traiaka (sl. da li je mu5ki pol odreden prisuswom Y hromozoma ili prisustvom samo jednog X hromozoma. Zbog Zlijezde sastoji od polnih praielija sa pottoga se to naziva indiferentnim stadiju_ pornim iel. U oba pola. njegove pohre praielijc sadrZavaju XY par pol- Difcrcncijacija pola je sloZen proces.no grade primitivnc polne nim ilijezdama. dok iene imaju dva X hromozoma. Neke su polne prastanice okruiene stanicama primitivnih polnih tra6aka. Kod klokodila.5). germinativne Celije i polni traici su prisutni i u kortikalnoj i u medularnoj regiji bududih polnih ilijezda.Wolffovim kanalima.alantois stra:nie crijevo polni nabor mezonefros Mi. Na kraju Seste. pol mladih jc odreden ten)peraturonr inkubiranih jaja. pa se muSkr i i-enska polna Zlijezda ne t'azlikuje.r prednje criievo stra:nje criievo polni na Wolffov kanal . godine. koji pokriva polne nabore proliferira mezonefrosnih tubula.Gr a'. mujkr i lenski genitalni sistcm se ne ntogu razlikovati po iclijske razlike mogu vei biti prisutne. Blizak fiziiki kontakt U mu5kih iZenskih embrija ti su trai.savil ua ovon) stadiju i jednako izgleda Lr oba pola. tradke koji anastomoziraju i prodiru sve Neposredno prije i tokom dolaska dublje u mezenhim.5. odreden odnosom X hromozoma prema autosomima. godine analize mnogih strukturno nenormalnih Y hromozoma kod ljudi su vodile zakljuiku da se informacija ncophodna za poietak razvoja testisa (i premir tome za odredenje nruskog pola) na]azi na kratkom kraku Y ltromozonta.n1ed.li odsustvom Y hromozoma i.izmedu polnog nabora i mezonefrosa kod ci povezani s povrSnirn celomskirn epite. a ilijezde indifercntnim pol. a kompletan mezonefridki i paramezonefiidki kanal lele jedan uz drugi. INtlIFERENTNA PtlLNA ZIIJEZDA Mada je pol embriona odreden vei u momentu oplodenja._-_<\ rrr ) ---\. Nije bilo jasno da li je lenski pol odreden prisustvom dva X hromozoma i.cntna faza genitalnog razvoja zavr./ I . sa pornim prastanicama u stiienci zumanjdane vreie blizu polazi5ta alantoisa. B) prrkaz putovanja pornih prastanica dui stijenke strainieg crijeva i dorzalnog mezentrija do polnog nabora. U OOSUSTVU Y HRt)Mt)ZtlMA 0(llAzr D0 RAZIJ0JA ZENSKI]G P(]LA PI)TNO I]I)BEOIVANJE OIFERENCIJACIJA I PI]LNA Do 1966. obratno. Zivi organizrni su razvili razliiite prinrarnc rnchaniznre za poluu dctenninaciju.( (.lllerov kanal Prikaz embrija od 3 tjedna. Iako jc poznato od 1921. uloge ovih hromozoma u ljudskoj pol. Kod ljudi. Ova biseksualnrr ili indifer. nepravilno oblikovanih primitir.

mreiu (rctc ovarii).iajnika sadriava skupine oogonija okruiene {olikularnim ielijama. nego i hormonima i drugim faktorima. umjesto da se dioba nastavi prclazom u metafazu. Kanalici mezonefrosa (ductuli efferentes) nisu povezani s rete. ali se mogu naii ostaci primarnih struktura kao epoophoron. sex-determining region) sadrii gen koji sc naziva faktor determinacije testisa (TDF.itene nredu ielijarrra tzv. U 4. po rodenju ispod 5 miliona. Oni su preteino smjeiteni u Primitivni polni traici najprije razvijaju u srZi jajnika. pohih organa. koji su veiinom Sifrirani na autosonrima.ia). JAJNIK U Zeuskih embrija s X. Indek proliferacije postiie maksimum u toku ranog fetalnog perioda rczvoja. samo u tipiinoj osnovi jajnika. sliino kao i kod testisa. a u djevojtica ih ima oko 400 000 plije puberteta. u dijelu jajnika koji odgovarra kasnijem hilusu. Nakon viie uzastopnih dioba ncke oogonije poiinju rasti i ulaze u prvu mejotiiku diobu i postaju oocite I reda prije nego razviju uske interakcije sa folikularninr ielijanra. Njegova prisutnost ili odsutnost direktno djeluje na diferencijaciju polnih Llijezda. Istovremeno. Od primitivnih polnih ielija nastaju oogonije. stupe u profazu prve mejotske diobe. Medutim. engl. Estrogeni imaju Iokalno djelovanje isrimuliraju razvoj folikula. te u obliku okruglih naliupina ielija ispunc koru jajnika. koji vode do nruSkog i Zenskog polnog dimorfizma. Vidi se propadanje medularnih tradaka. dok je joi u toku regresija gore pomenutih stluktura. Iajne felije se razvijaju u kori jajnika od jajnih pradelija. mjesecu ernbrionalnog razvoja.4. Kora.?- /-\ . a zatim nastaje brza regresija. mjesecu ti se traici dijele u odvojene skupine ielija. ko. Raz ienskog reproduktivnoa sistema ) --'-----</ tako. vei i u raznim faza- kanalici kanal albuginea mezonefrosa (ductuli Woltfov kanal efferentes) Miillerov kanal kanal ma razviia iste vrste. zametnog epitela koji pokriva povriinu jajnika. Celije ovih nizova omo- zom koji u svom podruiju determinacije pola (SRY. Ovaj pol-odredujuii transkripcijski faktor je iifriran na pol-odredujuioj regiji Y hrornozoma. Prve oocite nastirju vec u 3. Folikularne cellje zaustavljaju razvoj germinativnih ielija do puberteta. Ove Celijske grupe se nalaze pretei. tjednu razvoja. mjesecu razvoja. One Ce kasnije iSdcznuti i na njihovom mjestu ie se razviti stroma jajnika bogato vaskularizovana. Isto un mezenhima u tavaju po jcdnu Stene u srii jajnika ili viSe primitivnih polnih ielija. Od povr3nog cclomskog epitela ostade sano jedan sloj ploiastih Celija koji Ce t rca pokivati povriinu albuginea tra6ci rete tradci testisa u obliku potkove jajnika. B) Prika jajnika i polnih kanala u S.(_ Iako struktura polnih hlonrozoma odreduje izbor izrnedu nruikog i Zenskog razvojnog puta. Prenra nekirn autorima (ductus deferens) Slika 1. Tratci ielija smjeJteni su u mezenhimu. KljuC polnog dimorfizma je Y hromo- redovito i5iezava. iine folikularne Celije. Celijske skupine snrjesadrZavaju oogonije. Njihov razvojni proces oogeneza. U fazi mnoZenja diobom primitivnih polnih ielija nastaju generacije novih ielija. slijedcie faze polnog razvoja su kontrolisane. a potiie i usmjerava i niz drugih gena koji odreduju sudbinu indiferentnih osnova nepravilne skupine ielija. mjcsecu cmbrionalnog razvojt. ona sc prekida.. Javljaju se u 2. i od njih se razlikuju Proliferacija i regresija oogonija su vrlo intenzivne. epitel na povrSini i-enske polnc ilijezde proliferilc te u 7. rast i dozrijevanje).\ prrom polnih hromozoma (bitan je nedostatak Y hrornozomr) iz indiferentnog stadija poiinje da se diferencira Zenska polna L|ijezda. vei svi lolikuli sadrZe samo oocitu I reda. shino kao spermatogeneza prolazikroz tri faze (mnoZenje. koja iini sri jajnika. ne samo u raznih vrsta. testis-determining putem factor). Fetalno ovariji vei u osrnoj sedmici trudnoie pretvaraju androgene u estrogeue. Cim poinu rasti oocite I reda.e iclijc. Oko njih se poledaju u jednon redu nran. Razdvajaju sc se buduiem korteksu jajnika i otuda sc nazivaju kortikalnim traicima. koji se odr. A) Popredni presjek jajnika u 7. dok su cpitelne ielije koje ih okruZuju nastalc spuJtanjem epitela s povr$ine te trairka.je potitu od zametnog epitela i iine folikularni epitel prinrordijalni foliJ<ul. ostaju pcriferno smie5teni u podruiju buduie kore jajnika. U petom mjesecu intrauterinog razvoja iovjeka broj ooocita iznosi blizu 7 miliona. Vidi se propadanje primitivnih (medularnih) polnih tradaka i nestajanje kortikalnih tradaka.6. Taj epitcl zajedno s oogoniiama urasta u koru jajnika u obliku ( (26 )_ \-. ali ona 1. engl. Sliine su spcrmatogonijama. ne samo genima polnih hromozoma. U doba poroda nema viSe oogonija.no u dubljim dijelovima jajnika (dio koji ie se razviti u medulu). polni traici fornir:aju. Oocite nastavljaju diobu tek naknn puberteta svc do klimakterijuma. Zbog toga je broj oocita u jajnicima radiiit i to. i to postepeno. Izgleda da jedan pol-odredujuii faktor kontrolira kaskadu dogadaja U Zenskih embrija s XX par'onr pohrih hromozoma (bitan je nedostatak Y hror. sednrici s povr3ine urasta u mez. koje se nazivaju oogonije. kada oocitc individualno nas- tavljaju gametogenezu kao odgovor na proizvodnju gonadotropina svaki mjesec.nozoma) prinritivni polni traici razdvajaju se u nepravilne skupine ielija. jedna po jedna.enhirn ispod i daje sckundame polne traike (druga generaci.ojc od povrSnog epitcl:r. Iajne praielije i oogonije su najprije smje.

sedmica na zadnjem abdo- od s Wollfovih kanala nemaju nikakve veze bubrezima. U entbriju sa prolnint hronrozonrinra XY nredularni traici postaju traici testisa. a korrikalni traici sc rre razvijaju. a kaudalno su on. LI embrija sa polnim hromozominra XX medularni traici polne ilijezde uestaju i razvija se nova generacija kortikaLtih traiaka. Kad dosegnu kaudalni krai pra- trake zgusnutog celomskog epitela bubrega. razvoj i sazrijevanje pojedinih &iva i organa. U regulaciji normalnog toka i u odrZavanju trudnoie takodcr sudjeluje fetoplacentna jedinica. - . dok ie Wolffovi ( (rs )\_/-. za razliku Tokom indiferentnog stadija polnih ilijezda postoje dva para polnih kanala. Utjecaj polnih prastanica na indiferentnu polnu ilijezdu 44+XY Y prisutan 44+XX \ *""- indi{erent na polna ilijezda t/ Y nedostaje rete testrs ja1 n \\-\__* kortikalni tcslre ik tradci testisa t u tradci jajnika razvol medularnih lracaka nrca propadanje medularnih traiaka razvoj kortikalnih tradaka albuginea nema kortikalnih traiaka debela tunica albuginea mezonefros tunica albuginea nedostaje Wolffov kanal Slika 1. A) sinteza steroidnih hormona u ovariju ograniiena je sve do druge polovice trudnoie. Miillerovi kanali. sedmici u oba pola u kloaku se ulijevaju dva para polnih kanala. a kaudalno se slijepo zavr5avaju u zidu urogenitahroe sinusa izntedlr owora Wolffbvih kanala. poiinje se formirati u podruiju minalnom zidu. Vide se kanaliii mezonefrosa i njihov odnos sa polnim ilijezdama u razvoju.aju s Wolffovim kanalima i prelaze na njihovu medijdnu stranu medusobno se spajajuCi u sredi5njoj crti. mezonefrosni kanali nastaju tokom razvoja prabubrega.illerovi kanali ie sc daljc razvijati i dati iajovodc i nraternicu.n i teku latcralno od \{rolffovih kanala svc dok ne dosegnu donji pol prabubrega. Vec u zadnjim sedmicama prvog tromjeseija trudnoCe veiina endokrinih ilijez- 1. a kaudalni kraj spojenih MiiLllerovih kanala ostaje kao izboiina u strainjem zidu urogenitalnog sinusa. Moie se zakljuiiti da se pol embrija odrcduje za wijeme oplodn. Kod muikog pola od Wolffoi.L-. koji slijepo zavrii u zidu urogenitalnog sinusa. Ovi kanali nastaju kraniokaudalnom invaginacijom s anteroIateralne stranc polnih nabora SireCi se iz treieg torakalnog segmenta kaudalno na strai-nji zid urogenitalnog sinusa.5. da fetusa postaje funkcionalno aktivna. POLNI KANALI INDIFEREt'lTNl STA0IJ Prikaz polnih kanala u 6. kao njegov odvodni kanal koji se ulijera u kloaku. Na taj naiin se pribliie i najzad spoje u jedan kanal. Oni se javljaju u enbrionima starim 6. Mtillelovi kanali su kr.oreni u urogcllitahti sinus. te da ovisi o tome da Ii spermiji sadrie X ili Y hromozom. posteljice i majke postoji stalna izmjena hormona koji prolazeCi kroz posteljicu mogu biti metabolizirani ili ostati nepromijenjeni. Izmedu fetusa. To je Miillerova kwiica s iije obje strane se u urogenitalni sinus otvaraju Wolffovi kanali.oreni. To su Wolffovi kanali (ductus mesonephriticus) i Miillerovi kanali (ductus paramesonephiticus). Tokom Seste sedmice. Wolffovi.anijalno otrroreni u trbuSnu Supljinu. mezonefrosa. Sudbina tih kanala usko je povezana s razvitkom pola.ih kanala ie se razviti muiki genitalni kanali. N4iillerovi kanali u kranijalnom dijelu fornriraju ljer&asta proiirenja koja se otvaraju u celor. koju izbofuje u lumen. Njihovim spajanjem nastane jedinstveni maternidni kanal. kranijalnog dijela polnih nabora urastanjem peritonealnog epitela (celomskog) u mezenhim lateralno od Wolffovih kanala i u lenskom i u muikom embriju. Za razliku od Wolftbvih kanala koji su kranijalno zan. paramezonefiidki (Mtillerov) kanal. Paramezonefriiki kanal nastaje invaginacijorfi celomskog epitela. U 6. Dalji razvoj polnih kanala zavisi da li se radi o Zenskom ili mu5kom polu.Tabela 1.1. Hormoni endokrinog sistcma fetusa i hormoni placcnte utjetu na rast. na tom mjestu Miillcrovi kanali se krii. a Mtillerovi kanali ie iiteznuti.ie. sedmici razvoja u mu6kog iB) u ienskog pola Wolffov i M0lerov kanal nalaze se kod oba pola. Kod 2cnskog pola Mi.7.

a pra-bubrega Dva ostatka. d / kanala (jajovod.-L \> . ali ne wijek potpuno.iLllerovi kanali ne propadaju ncgo se oni dalje razvijaju u jajovode.ja ja.2. nje Mijllerovih kanala u materidni kanal. Od mezonefrosa zove Gartnerova cista. materniinom kanalu normalno iSiezava uterovaginalni septum. Wolffov kanal matericni kanal Gart rodnica Miillerova kvrZica Slika 1. U oilsustvu testosterona i AMH. U najprije parnom uterovagi- u obzir I]IFERENCIJACIJA POLNIH KANALA dolaze estogeni majke. i nalnom.. Zbog manjka androgena. kaudalni dio Wolffovih kanala pcrzistiril u obliku Gartnerova kanala. engl. ili MIS. Kaudalni dijelovi Miillerovih kanala s obie strane se spoje u jedinstveni materidni kanal. su nadcni u mezenteriju ovarija (mczoovariju) gdje iine rudimentarne tvorbe. kanali iSieznuti. ligamentum ovarii proprium i ligamentum teres uteri. no s preostalim kanaliiima iini epoophoron i paroophoron.".illerov hormon (Sertolijeve Jajnik /\ /_ \ .Lllerovi se u tri dijela. indiferentni vanjski polni organi diferenciraju sc pod utjccajern estrogera u velike i male usne. Sertor. kranijalni. polnog organa . BuduCi da nedostaje supstanca koja potiie diferencij. epooforon i paraooforon. koji se katkad moie nati u zidu rnaternice i rodnice odrasle Zene. Iz tog njihovog podruija razviju se jajovodi to- Paramezonefriiki duktus (Mii. suspensorium ovaflr proprrum mezovarij Tabela 1. Vidi se M0llerovii kvriica ispaja.T. U poietku se na njemu mogu razlikovati tri dijela./ tsstroaenr \ / fuz srdieiovanre\ ho. u zidu materice Zrrusxt por-t'l xnruntt Tenskog pola somatske ielije polnih traiaka ne sadric Y lrromozom niti SRY regiju. Spajanje poiinje na kaudalnom kraju i napreduje prema buduiim jajovodima. Kranijalni dio ostaje trajno paran. Kranijalni dio se otvara u trbu5nu na njegovoj gornjoj dorzalnoj stlani. a ponekad se zadrZe druge strane spoie se u jedinstven uterovaginalni kanal iz koga se razviju materica i gornji dio rodnica.lqzvpj. Kaudalno materitni kanal se zavriava na zadnjem zidu urogenitalnog sinusa i gradi Miillerov tuberculum. posteljice i Polni kanali i vanjski polni organi lijeve ielije pod utjecajem hormona. Od njega kasni- zbog toga ne difercnciraju u Sertolijeve ielije koje bi proizvodile anti-Mi. Isto tako i kranijalni dio Wolffovih kanala perzistira i tada zajed- preostaju samo epoophoron.illerovih kanala uroger. B) Polni kanali nakon spuStan. Mi.ritalni sinus kanala u mu5kog pola. pa nastanc jedinstvena iupljina nraterice i rodnice. mon.mona maike r cciijc) kortikalni traacr jajnika trup mateilce vrat materice fornix vaginae ifcrcncijacija Wolff ovih kanala (ductus deferens.r fetalnim testisima proizvode nesteroidni anti-MiiLllerov hormon (AMH razvijaiu se fetalnih jajnika.ry1glog reproduklivno lig. U 9. Miillerian inhibiting substance) koji izaziva propadanie Mtrllerovih Mezonefiiiki duktus i mezonefriiki tubuli za svoj razvoj trebaju testosteron. A) 2enski polni kanali potkraj 2.aciju muikih polnih kanala (nedostatak Y hromozoma) Woiffovi kanali i kanaliii mezonefrosa u Zenskom polu jedne redovito iSicznu. mjeseca razvoja. Srednji i kaudalni dio kom spuitanja jajnika. Mrillerovi kanali u kraniialnom drjelu teku uspravno. pa Miillerovi kanali ne propadaju. materniini kanal dogada se oko osme sedmice razvoja. tc U enrbrija i rodnice. Vrcmenont ov. ne izlaZu SRY protein. U kranijalnom i srednjem dijelu trajno ostaju parni. mogu se naii ostaci Wolffovih kanala u Zenskog pola i isto tako i ostaci Miillerovih kanala u muskog pola. lzuzetno.illerov hor- je moic nastati miehurasta tvorba koja se U enrbrija i. placentej \ \ mczonefros lig. drazicu i dio rodnice. teres ut6d propadanje Mrillerovih kanala epididymis) diferencijacijaMLillerovih razvojvanjskog gorniidio dihidrotestosteron potide ravoj vanjskog spolovila rodnice) materica. maternicu i gornji dio rodnice.i".rj tu- ( (30 )_ /. srednji i kaudalni dio. Medutim. Utjecaj polnih Zlijezda na daljnju diferencijaciju pola Testis anli-Mi. Zbog toga kod embrija ienskog pola propadaju. Iz tog kanala se razvije materica i gornji dio (4/5) rodnice. duplju i teie paralelno sa Wolffovim kanalima lateralno od njega. Vidi se ligamentum suspensorium ovarii. Srednji dio se pruZa horizontalno kri2ajuCi mezonefrosne Wolffove kanale. sedmici dosegne kaudalna izboiina spojenih Mi. pa se iz kanali) nastavlja razvoj i diferenciraju njega ramlju jajovodi.Jffi:::.enskog pola lv{tillerov kanirl se razvije u glavni l-enski polni kanal.8. Spajanjem kaudalnih krajeva oba Miillerova kanala u jedan tzv. Regulacija te diferencijacije nije jasna. paroophoron i Gartnerove ciste.inika.

T. AF. lvlukozna rnembrana koja graniii vaginu i cerviks moZe takocie poticati iz endodermalnog epitela pol ernbrija po izgledLr njegovih vanjskih polnih organa. rep i UF uretralni nabor sliCan kod muikaraca Rani razvoj vanjskih polnih organa je i Zena. Vaginalna epitelna ploda. mjeseca razvoja vaginalna ploCa cijelom duiinom dobiva lumen. 1. ali njeni ostaci perzistiraju kao vaginalni hyrnen.12. KIoa . koji je karakteriziran sa tri izboienja oko kloakalne membrane. postaje potpuno iuplja. Ova barijera se sastoji od epitela urogenitalnog sinusa 1. spajajuCi se sa $upljinom materniinog kanala. tankom ploiom. U isto vrijeme mezcnhimne Celije migriraju iz regiona primitivne pruge i okruZe kloakalnu membranu oko koje zato nastaje par niskih izboiina pokrivenih cktodermom sa jednc i druge strane kloakalne membrane. urogenitalnu membranu Ovi nabori su na kranijalnim kajevima i stralnju. Do 5. sedmica. shemarski prikaz (A i B) indilerentnih stadija u razvoju vanjskih polnih organa A) Pribli2no 4. Gomji proiireni dio rodnice. materici ivagini miSidni i vezivni dijelovi razijaju se od mezenhima periferno od epitelne osnove. Tako postaje vagina. U 6. Supljina se pojavljuje prvo na kaudalnom kraju pa se $iri kanijalno. koja se naz-iva hymer. analnu membranu. To je razdoblje u kojerr se ne tnole razlikovati U treCoj sedmici razvoja. To su kloakalni nabori. Nakon rodenja na njemu se obiCno pojavi mali owor. italnog tuberkuluma. sedmica razvoja. analni . Vanjski polni i tankog sloja dege- organi obaju polova razviju sc analogno kao i unutarnji od "indiferentnog" stadija. p lajovodu. koji se nalazi nii ulazu u vaginu. Barijera djelimiino nerira nakon petog mjeseca. i vata donji kraj materice (fornix vaginae) potjeie od Miillerovih kanala Tako rodnica ima dvojako porijeklo: gornji dio potjete od materiinog kanala a donji od urogenitalnog sinusa. analni otvori GS. vrsak strelice. sedmice do kaja 6. sedmice. sedmici kloakalna mcmbrana se podijeli na: prednju. Diferencijacija indiferentnog stadija vanjskih polnih organa zapoiinje u navedenom periodu razvitka. Prika nastajanja materice i rodnice u razliditim stadijima razvoja na sagitalnim pres- donji vaginalni lumen. koji obuh- definitivnog urogenitalnog sinusa. kanijalni dio kloakalne membrane doseZe do baze pupiane wpce.7.r.1 't. VAI{JSK| P01"t{t llRGAilt ITIDIFEflEI{NI STAIIU sllka 1. B) Priblizno 6. U Cetrrtoj sedmici parni zaieci genitalnog tuberkuluma se spajaju formirajuCi nabreknuie koje sc naziva polna kvriica (tuberculun-r genita le). Sastoji se od epitela veziva. neSto zadebljani i predstavljaju zaietke gen- ielija rodnice. Indiferentni stadij traje od 3. GT. sedmica. u poietku solidna. polne izbodine.polna kvriica kloakalni nabor uretralni nabor rodnica alni nabor analna membrana Slika jecima. polna kvriica. c) scanning elekrronskomikroskopska snimka vanjskih polnih organa dovjedjeg embrija oko 7. Lumen rodnice ostaje odijeljen od urogenitalnog sinusa koji Ce diferencirati u vestibulum vagine.-rabor.

Od nje se pojavljuju dvije solidne evaginaci- je koje obgrljuju kaudalni dio materniinog kanala. iz obliinjeg mezonefriCkog duktusa. koji se oCituje u tome Sto je uteroreklalna vagine se formira od sinovaginalnog bulbusa na straZnjem zidu primitivnog urogenitalnog sinusa. OkruZeni su slojerr-r mezenhima u kojern se diferencira miSicni ornotaf tl)atericc-myo- inu trup kraii od vrata. Spojeni lr4iilicrovi kanali Cine osnovu za tijelo i vrat materjce. Ovo pomjeranjc moZe biti uzrokovano formiraju kako sc Mrillerovi kanaii spoje blizu njihovog hvatidta na strainji zid primse fiziikim produiavanjem same vaginalne tkivo vaginalnc plode je nejasno.sednrici razvitka matcrica ima vei o. Forniksi i gornji dio rodnice nastaju vakuolizacijom tkiva Mi. u zdjelici nastaje 3irok popreini nabor koji se proteZe od lateralnih strana spojenih Mrillerovih kanala do zida zdjelice. Popredni presjeci urogenitalnog nabora na sve niZim nivoima. Najniie podrudje uterovaginalnog kanala u medu- vagine. razvojem materice doile u horizontalan polotaj. Medutim. iz kojeg Ce nastati uterus i gornji kraj od l0 godina nije mnogo vefa nego kod djeteta od I godine. mjeseca. Vaginalna ploia se produiava od treCeg do petog mjeseca i zatim postaje kanalizirana procesom deskvamacije. R0or{rcA (YAE|ilA) Uterus i gornji kraj vagine poiinju da fnu ravninu. Ubrzo nakon 5to slijepi donji kraj Mtillerovih kanala dosegne urogenitalni sinus. wemenu postajc zatvoren blokonr tkiva. Prikaz ravo. urogenitalni se metrium i njegov peritonealni pokr. donji kaj kanalii frosa donji kraj M0llerov kanal spojeni M0llerovi kanali Siroka sveza materice uterovezikalna udubina zdjelici nasraje popredni nabor . takode zadebl.ltillerovih kanala prc rura srediinjoj clti i dolje. Kad zivaju pojavu donjih 20 proccnata rodnice.siroka veza materice. Na taj naiin nastaje Siroka veza materice (ligamentum latum uteri) s iije se dorzalne strane smjeste jajnici. tako da se materica udaljuje od urogenitalnog sinusa. rako da kod djevojiice itivnog urogenitalnog sinusa. Prije puberteta materica ponovo poine intenzivno rasti. uz N4uller tuberculum. sin<.atim poane polagano rasti. Ove strukture iza- naboli se postepcno premjeJtaju u popreMrlillerovi kanali spoje u srediSnjoj crti. a istovre- tleno i z-adrrji zicl Lrroecnitalrrog sinusa. It. ili kombinacijom ovih tkiva. C) Novorodende.6. Vidi se tkivo sinovaginalnog bulbusa. Zlijezde u rnaterici dosegnu puni razvitak tek u doba njez-iu koje puberteta.lijicni i veziyni dijelovi jajorcda. urogenitalni nabor ca nakon poroda ona se smanji.snovni oblik i intenzivno raste.rduieg ccrviksa matericc. r\4aterica i iiroka vcza dijele z. oni povuku nabor pertonealne membrane sa sobom. a donji dio vakuolizacijom sino' vaginalnog bulbusa. To su Ponrican.L( (32 Ir_)+ . Ona raste na svom gornjenr kraju. B) Kraj 3. koji spoje u vaginalnu se ploiu. br. ali zadrLi svoj embrionalni oblik. Nakon puberteta taj sc odnos izmijeni u korist trupa.lava.ivaiperimetrium. moZe nastati iz sinovaginalnih bulbusa. A) 9. Kako su paramezonefriiki duktusi 1. . Vidi se nestajanje materidne pregrade. Ova zadebljanja grade vaginalnu epitelnu ploau. Jajnici su smjesteni na strainjoj strani veze Slika 1. LJ 12. te formira ploCe Originalno (Mullerovi kanali) odvojeni od straZnjeg trbuinog zida. se naziva vaginalna ploia.jcm N. a. Majllerovi kanali se medusobno pribliiavaju i konadno se spoje u sredi5njoj ravnini.ja materice irodnice. Kao rezultat tog spajanja u Slika 1. a z. nlilterice i lodnice razviju se iz mczerrhinta periferno od epitelne osnove. a na njegovom gornjem rubu leZi iajovod.illerovih kanala. iz zidov a paramezone-fridkih duktusa. prvih sedmi- 'fube uterine u poietku su postavljene vertikalno da bi kasnijc.djeli_ Supljintr u uterorektalnu i uterovez_ikalnu udubinu. sedmica. Dok se za wijeme treCeg mjeseca formira uterovaginalni kanal.9. iz endodermalnog tkiva zida zdjeliinog dijela sinusa izrastaju dva epitelna traika (sinovaginalni bulbusi).10.rvaginalni bulbusi. osobito potkraj lctalnog iivota.belculurr zadebliavo i izduZuje se. Pred kraj f'etalnog razvoja nratcrica raste intenzivno vjerovatno pod uticajenr hormona posteljicc.

i 4. Izgled vanjskih genitalija je sliian kod tont). Uretralni nabori se ne spajaju kao u mulkaraca nego ostaju otvoreni. to uzrokuje da se ovariji spuste za vrijeme treieg mjeseca i bivaju "pometeni" u pcritonealni nabor koje se n^ziva $iroki ligament uterusa (ligamenrum hnm utei). ali je uloga estrogena neo- nfi sporna. Ovdje su. Kod Zene. Urogenitalni sinus ostaje otvoren i gradi vestibulum u koga se otvaraju: gore. spuitanje polnih ilijezda zavisi od ligamentne vrpce koja se naziva gubentaculurr. oni "pometu" Siroke ligamente i istovremeno potisnu ovarije u ove peritonealne nabore. ne deformiSe. a dolje. ponroiu koga se otvara urogenitalni sinus. a analni nabori. a zatim uretralne brazde. analnu membranu. Indiferentni stadij vanjskih polnih organa kod ienskog pola ostane uglavnom satuvan. Kako se paramezonefritki duktusi spoje od svojih u retral nl nabor rodnica male usne SFUSTAilJE JAJIIIKA (0escensus ovarii) velike usne Polne ilijezde tokom fetalnog i-ivota mijenjaju svoj poloiaj analogno kao i bubrezi. definitivno uobLiCavanje pola polna kwiica wlo malo produiuje. Ipak. tanta evaginacija peritoneuma. Ova translokacija se deiava ?-bog toga sto za wijeme sednre sedmice. Izuzetak tini jedino vanjsko spuitanje testisa u skrotum neposredno prije rodenja. mjeseca trudnoCe. Kod oba pola. Jajnici. a njegov proSircni donji kraj se iom. i razvijaju se u male rusne (labia minora). Polne izboiine znatno se povedaju i Cine velike (labia majora). medutim. Preputium clitoridis nastane iz posebnog nabora koie. Nisu poznati svi faktori koji kontloliraju razvoj vanjskih polorgana u Zene. Gubernaculurn se kondenzuje za vrijemc sedme sedmice unutar subserozne fascije longitudinalnog peritonealnog nabora. Gubernakulum kod Zene raste ukorak sa tijelom. Iako se u lenskog Pojavljuju se na svakoj strani uretralnih nabora i to su polne izbodine (tori genitales) One u mu$kog pola kasnije iine skro- priivrsti za fasciju izmedu rnulkog i ienskog embrija. se razvija upravo pored donjeg korijena gubernakuluma. urethra.enskih spoljainih genitalija. koje nastaje kao posljedica izduienja trupa donjih krajeva fornrirajuti uterus. u taici gdje se oni ukrdtaju medusobno na strainiem trbuinom zidu.obliqus) u podruiju labioskrotalnih nab- talne izboiine. One se Slika1. rodnica. Gornji kraj ovog nabora se priivrsti za polnu ibjezdu. Zato je duina kwZice (prikazana ultrazvukom) kao kriterij bila pogre3na u odredivanju pola fetusa tokom 3. ali uretralna plota zatirn rekanalizira i fornrira iak dublji Zlijeb. niti regredira. Promjene ienskih vanjskih polnih organa nisu tako opseZne. U velikim usnama se u 'tsne 'toku zadnjeg fetalnog n. Polna se kwiica (genitalni tuberculum) wlo malo poveca i izduZi. na svakoj strani vertebralne kiinre.rjeseca poine skupljati masno tkivo u tolikoj mjeri da one kod novorodendeta pokrivaju ostale dijelove vanjskih genitalnih organa. promjene manje izraLene nego kod mu5kog pola.Ravoj Zenskihvanjskihpolnihorganau5. gubernakulum postaje pri&riien za rarvrjajuce paramezonefriike duktuse.rretralnog ilileba za vrijeme Seste sedmice. U meduvremenu se lateralno od uretralnih nabora pojavi novi par nabreknuCa. odnosno ostium urogenitale prirnitin:m. U isto wijeme. Aktivnorn proliferacijom te melnbranc u mezenhim polne kvrZice nastaje najprije uretralna ploia. koja se naziva processus vaginalis ili vaginalni nastavak. Supljina definitivnog urogenitalnog sinusa se Siri na povrsinu rastuieg genitalnog tuberkuia u obliku endoderm-graniinog r. Urogenitalna membrana puca u sedmoj sedmici. spu5taju naniie od mjesta na kome su osnovane. u kojoj razvijaju erektilne strukture. koje s desne i lijeve strane ograniCavaju uretralni nabori.kalni nabori se takode podijele na uretralne nabore (genitalni) sprijeda i analne nabore straga.mjesecutrudnoie(A) iunovorodendeta(B). gubcrnakulum se ne skraCuje. Ovaj itijeb postaje privremeno ispunjen ivrstom endodermalnom uretralnom plo- Z. ora. polna kvriica tokom ranih stadija razvoja je veCa nego u muikarca. Polna kvriica i polne izboiine lei-e tada u podruiju urogenitalnc membrane. u Zenskog pola velike Ubrzo nakon toga pukne urogenitalna membrana. ostaiu u trbu5noj Supljini. owarajuii Supljinu urogenitalnog sinusa amnionskoi teinosti. Uretralni nabori opkoljavaju urogenitalnu membranu. samo u suprotnom smjeru. )ajnici se spuste samo do zdjelice i pritom se okrenu iz uspravnog u vodoravan poloiaj. Ovariji se spu6taiu i postaju zatvoreni u Sirokim ligamentima uterusa.13. za razliku od testisa. . Tokom treCeg mjeseca razvoja poCinje rastuieg vanjskog i unutralnjeg kosog miSiCa (m. a usne. pa nastane fissura urogenitalis. Stvarno je to prividno spuStanje. Sve do kaja Seste sedmice po izglcdu vanjskog polovila ne mogu se razlikovati polovi. te od nje nastaje draiica (clise u kranijahiorn smjeru.

Differentiation of marn malian cmbryonic gonad.se sexual differentiation. Hum Genet 89. ll Saciier Thomas W: Langnrans Medical Embryology. 1993. McGregor ) (eds). Oba ta dijela ostaju trajno: prvi pod imenom ligamentum oflii propiunt. London. Moore KL. Saxen L: E. New York: Oxford Prabubrezi i polni nabori izboiuju peritoneum u trbuinu Supljinu. a u icnskom polu ostaje pod nazivon ligatnentwn suspensorium ovarii. Morphogenesis and Malforrnation of the Genital Systems. Cell 5l 1987. In: Walsh PC (eds). i to izbo- tkivo prabubrega. 1992: 467. 6. U pn'oj fazi mijenjanja poloZaja polnih ilijezda nema nikakve razlike izmedu muikog i ienskog pola. Poslije rodenja jajnik se pomjera i zauzina sa ostalim genitalnim kanalima konaCan i vertikalan poloiaj u karlici. Disorders phia: WB Saunders. Griffin f E. . Byskov A(i. ln: Copeland LL JarreU J. koji zawlava u velil<im usnama. a fingcr protcin.U odsustvu muikih hormona. Siroka veza materice . 1977:123-136. koji povezuje uterus sa ovarijem. Ernbryolog. a drugi . Bergsma Nerv York: Alan R Liss. Stevenson RE. Philadelphia: WB Saunders. Processus vaginalis kao izvrat periioneuma wlo rano zakrZlja i nestaje. LITEITATURA I.1992. Texbook of G. Tran D. phenotypc. 37: t 17. George FW. 18: 149. Recent Prog Horm Res 1977. The development of the in the human. In: Knobil E (eds). preostane iiroka i njezinim lateralnim zidovima. 7. In: Blandau RJ.necology. Thc Physiology of Reproduction. razvije kranijalna i kaudalna veza polnih Zlijezda. Donji dio gubcrnakulurn postaje kruini ligament uterusa (lig. Campbell's Urology. rotundum). 7th edition. The ses deternrining region of thc human Y of 9. 2. genot)?e. 10. Physiol Rev 1986. l09l-1 10. Sex deterrnination and VEZE JA. I986: l8l9-1855. proteie od materice do velikih usana. U Zenskih U ienskom polu kaudalna veza se Dodteli na dva dijela: jedan se proteie od kaudalnog pola jajnika do materice. embrija ne dolazi do spu5tanja jajnika. Nerv York: Ravcn Prcss. vagina O'Rahilly R.takode se razvije od nabora peritoneuma koji proizvodi prabubreg i njegov mezenterij u oblasti onog dijela MiiLllerova kanala od koga se razvije rnaterica.Iigamentum Iatum uteri . Kad i3iezne veza koja spaja matericu s dnom zdjelice sex reversal. \\rildon JD. chronrozorne encodes 3. Philadelphia. 5. Testisi u to doba leZe retroperitonealno u blizini unutarnjeg ienje kfanijalno i kaudalno od njih proizvodi peritonealne nabore od kojih sc nakon regresije prabubrega i jednog dijela polnih ililezda.mbryonic induction.. Picard fY. vei se oni samo okeiu za 90' i zauzimaju vodoravan poloZaj. Kranijalna veza u muikom polu iiiezne u toku spultarlja testisa. The developing cliniccay oriented embtiolo human- t2. Sex detcnni- D (eds).v of the female genital tract and gonads. nation and differentiation.1. I996. Mittwoch U. a gornji dio gubentaku- lum postaje lignmentuffi suspensorium ovarii. Philadel- Persuad 'l'VN. koji povezuje fasciju labia majora za uterus. (eds)l Human Malfornrations Universiry Press.JIIIKI I MATERICE drugi pod imenom ligamentum teres uteri. prstena ingvinalnog kanala.66:71. Zagreb: SkoIska knjiga. Saunder comp. Toronto. Zenski gubernakulum ostaje netaknut i raste ukorak sa iitavim tijelorn. Clin Obstet Gynecol 1975. and llclatcd A-nomalies. Prgc D(. 4. Wilson JD. 'l'he antimallerian hormone. Hatl JG. dogma and sementics. Goodman llM W 197 7 -Iledit. Sudbina kaLrdalue veze ovisi o polu. 1988: 3. a )osso N.

ANATOMIIA ZENSKIH POLNIH ORGANA ( ORGANA GENITAT.IA FEMININA) Admedina Savkovii .

Zdjelica. tuba uterina. et prof.\ Cauda equina. Urrutarnje genitalije su smjeitene u nraloj zdjelici.1. vestubulum vagir)ac u koji su uloZeni Iabia maiora pudendi. glandulae vestibulares rnaiores. a spada- ju: ovarium. Mlijeine Zlijezde su takode sastavni dio 2cnskog reproduktii. i ' Labium majus M. sphincler vaginae (urogenit) M.jalni presjek Zenski rcproduktivni sistem se sastoji od unutarnjih polnih organa (organa geni- talin interna) i spoljainjih polnih organa (orgnna genitalia cxtenta). bnlbus vestibuli. Ex€valio vesicc Podio vaginalis. . sphincler urethrac bulbo€vernosus Vagina (Ostium). Labium post Reclum (Flgxura perinealis. Cmn@fae hymenales Slika 2. Canalis cervicis). Rectun (Plica lransversaLis) ' Ulerus (CeNix. lransf. Iabia minora pudendi. Fundus) Uterus (lsthmus. Ulerus (Ostium) Oslium urethrae inlernum ' Vagina (Fornix post)... M. medi. I43) ' <. Plexus venosus vesicalis Zona intemedia Linca anoculanea M. uterus i vagina. Vanjske genitaliie se nalaze dolje i naprijed u odnosu na arkus pubis i iine ih: mons pubis.nog sistcn)a. clitoris. Canalis isthmi) - post superlic. Filum lerminalc Arachnoidea Cavum subaGchnoidale Lrg. sacrococcygeum Uterus (Cavum./ ) . Spaiium (Seplum) urethrovaginale Plicae longit) Spatium interlasciale pelvis. glandulae vcstibulares minores. perinei prof.

straga sa a. Aa. a naroiito poslte prvog porodaja. Fibriae. redales sup. et plexus vagjn \ qeru.2. oblu.1. Sirilie 1. i to je nresr-rvarium. Homolozi su testisima u muikarca. sinlster (6angliq pelvid) - Lig. kao 5to su crijei'a. Ovariium ima oblik baderna. V. vesicates int. uterinq Plex. red). Poslije puberteta. Vv. Ovarijum je wojom spolja3njom stranom priljubljen za fosu ovariku. tlmp\.iliaca e)dema. Lateralna povriina je u odnosu _ Lig. tiju medijalnu miSiCa inen'ira nen'r:s obturatorius. V. vesic. pudendus _ A utedna (R tubarius) - " Vesica urinada Nn. Gs. extremitas ute- Zene ovoj jami. zbog oiiljaka koji nastaju prskanjem zrelih mjehuriia. odnosno unutarnjom ivicom m. JrJl. Nn. Extremiias utcrina je upravljena dolje prcrna podu zdjelice i Slika 2.aju Zcnske polne ielije (ova). a priivrSiena je na lateralnom uglu uterusa. gdje najieiie leii u tz-v.1.is (M. N. ' N. ischiadids A comilans - A uterina (e ovaricus) -- M. koja je plica iJi dublja peritonealna jamica postavljena iznad spina ischiadica. Ug. (A uterin4 A vagin. tLmb. irlc'aae urnbrhcalis Urel€r. obturalor terom.latum uteri. a uivr$ien je za straZnji zid ligamentum larum uteri. Posteroinferiorno. Jle'ovrgrn (Franlenhauser). red A vaginalis Fossa ischiorect.1. A. facies medialis.Pleru5 vesic Vv. Sivkastorufitaste je boje.latum uteri i dolje sa poietnim dijelom a. Bli'ki odnos ovarijuma sa ncrvus obturatorius objaSnjava sijevanje bolova kod irjesnih oboljenja jajnika. prosjeine duline oko 3 cm. (FIe'L< ven. (aodic ) UI'IUTARI{JI ZEiISKI GENITALNI 0RGAHT (0RGANA GENtTALTA jalno od ovih peritonealnih nabora u excava- tio rectouterirra (cuvnn DougLtsi). margo mesovaricus. Aa.T!ba uler. lvlargo liber je konveksan i u odnosu je sa uretcronr. koja se nalazi lateralno od plicae rectouterinae. M. u fossa ovarica. Ve adumbilic A V. AV. Uterus (Myomelrium) U uspravnom poloiaju. . Lis pubovesicale Plex!s vesic6lis obturaloia Cantlis lascialis (Alcock).) Diaphragma pe[. sacrospin Dlctuli transve6i epooph Mesosalpinx.dors. )ednako se razvijaju iz genitalnog grebena. izuzetno ispred lig. Tuba uter (lnlundrbulum) Ovarijurni su Zenske gonade u kojim sazlije\. U djevojiice liii na sjeme datule. urachi. duZi aksis pirlfomis A V.ius .sacrol!ber. (Ampulla) Tuba ulerina (lslhmus) Nakon toga povriina ovarijuma postaje naborana (gyri ovarii). V. glut inf.gton ceruic uter. iliaca ext Os sac^Jm (Fascies audculJ N. Pentoneaum Aorla 6ud. Ograniiena je gore sa a. ?ostepeno se spu3taju u malu zdjelicu. uretercae Ureler. /' [1. ]e{ ani) Plarus ven. vesicales..iliaca intema i ure- ovarijuma je vertikalan. a sasr"inr tLmo. Nodus lymph. ovarii prcprium N.) j N diaphmgmals pelvis rcry.aloria Rectum Reclum p.uterinae. margo liber.arteriae!mbilicalls Medijalna povr3ira ovari)uma je velikim dijelom pokrivenar tubom uterinom i peritonealnim recesusom koji se nalazi izmedu ovarijuma i mezosalpingsa. reclus abd. Epoophoron T!ba ulerina (lntundibulum) Os pubis V.psoas maior-a. dexter lateralni zid male zdjelice. acipos. SmjeSteni su sa obje sffane uterusa. Noo. ovariju:-ni su sliino testisima smje5teni u trbu3noj Supljini u blizini bubrega. TruncJs tyrph. Margo mesovaricus je gladak. Ispod peritoneum parietale fose ovarice prolazi nervus nim peritoneumom koji prekriva parijetalfosu b W. uz . dtri koga prolazc krvne Zile i nervi i naziva se rnt glupu hilus ovarii. (Corp. Mobilnost ovarijuma je uslovljena i promjenama u poloZaju za nekoliko stepeni u odnosu na susjedne organe. Rjede se ovarijum nalazi medi- . sprijeda sa lig. clil. neil. femoralis Laq. Vaskularizacija karlidnih organa obitno je ula u oduosu na extremitas tubaria. Istovler]reno djeluju i kao Zlijezde sa unutarnjom sekrecijom jer luie Zenske polne hormone.oa\ major N. U odnosu je sa obliteriranom arterijom ubilikalis. A ilia@ comm. (=A saci mediana) A. . uleri Lig.2. rcctoulerina Plerus 5acralis A V. pudcnda Fascia ert obturatorius. Claudius- ovariku.5 cm i debljinu oko I cm. a koji sa se prekla- Plexus peMcus (Radies sadales) --Ovadum Ductus epff phod longilud. prenra unutarnjoj strani natkoljcnice. u polno zrele Zene. glatke powiine prijc nego poinu ovulacije. N. Nakon prve trudnoie pomjereni ovarij se nikada ne waia u prirodni poloiaj.latum uteri. MorfoloJki na ovarijumu se razlikuju: facies iateralis.ilK (0YARTUM) . Ureler ocxl Aodd v civd i'' Plerus hypogasticus derler (Rexus pclvicus) FEMtNtt{A tNTERl'tA) 2.teclus abd. ovarijum se spudta prema dnu zdjelice. pa i ohidno zawiava na bursa ovarica. obluralo. U embrionalnom i ranom fetalnom Zivotu. ALvesicales M. extremitas tubaria i extremitas uterina. Mogu nastati akcesorni ovariji ili u mezovariumu ili u susjednom dijelu lig. ulerovsginalis Lig.gtut sup. Plic. Plexus vesic M.

uteroovaricum) koja sadrZi ma. spojena sa zadnjom stranom lig.suspensorium ovarii.ovarii proprium je duga.susperrsorium ovarii. Povezuje peritonealnu Supljinu u podruCju ovarijuma sa Supljinom uterusa. a intersticijalni najrjedi.1. Oplodeno jajaice moie se ektopifno implantirati. LI. Zbog ovako prisnog odnosa. istmiini graviditet) ili u trbuinoj Supljini (graviditas abdominalis). palpacijom. tuba uterinii osim horizontalno postavljenog istnrusa.uterinae. tj. nakon podvezivanja a. tuba uterina i ovarijum leie lateralno i iza uterusa. Na margo mesovaricus peritoneum se zaustavlja oko hilus ovarii.1 Yaskularizacija ovarijuma Postojanje anastomoze izmedu limfnih sudova appendlx vermiformis-a i desnog ovarijuma opisao je Clado.latum uteri. autori su negirali postojanje ove anastolnoze.ovarica. Tako tuba uterina omogucava prijenos sper- gratra a. a sa unutarnjeg jedna od pbietnih grana w. pampiniformis. ima oblik slova "U".1.1.latum uteri do prednje ivice ovarijuma. uterinae su pritoke v. 2.3.cavae inferior. extremitas tubaria je udvr5iena za tubu uterinu i nabororn pcritoneuma. sa konkavitctom prema dolje. simpatiCnim i parasimpatidnim iivcima i to: od plexus coeliacus Lig.latum uteri. 21.1. Drugi da i straga zavr5avajuii na margo liber ovarii. i v. adnexa uteri. moZe se zadriati u jajovodu (graviditas tubaria kao fimbrialni. mesovarium. na suprotnu stranu u odnosu na endometrium uteri. Bolestan ovarij je nepokretljiv. Ovarijum je inerviran od autonomnog nervnog sistema.ovarica). moZe biti abortiran u.12 JA|0Y0D ffuba uterina Fallogpi s. fibrozno-miSiina vrpca.renalis sinistrae. lig.1.uterinae kod ove operacije.cavum peritonei pelvis. usljed ranijeg zapaljenja. Neprolaznost tube uterine (atresia tubae uterinae) urodena iJi steiena. a v. grana aortae abdominalis Ovarijum vaskulariziraju: a. Vene grade ispred hilus ovarii u mezovariumu plcxus ovaricus s. tuba uterina i lig.latum uteri).lna zdjelicna Supljina posred:tvom tube uterine u vezi sa spoljainjim wijetom preko materiine duplje i vagine. nakon hysterectomiae i Kod anteflekije i a:rteverzije uterusa. lig.Yeze ovariiuma zadnjeg lista lig. Limla ovarijuma Ovarijum nema vJastite limfne ivorove nego limfhi sudovi odvode limfu u nodi lymphatici aortici. ljekarskim pregledom. straga na cckum ili kolon ascendcns. koja povezuje extremitas uterina ovarii sa gornjim uglom uterusa ne$to ispod i iza u5ia jajovoda. peritonea.mogu dwsto srasti pomoCu peritonealrril sraslina sa pomenutim dijelovima debelog crijeva pa se gnojni sadriaj moi.lo glatkih miSiinih niti. kojiobuhvata ovarijum sprije- organa ("flirt appendiculoovarieu").1. 2. Osim toga ruba uterina sinistra je u odnosu sa colon sigmoideum. tuba uterina ima slijedeie dijelove: ostium . npr. Tako ovarij postaje jedini ekstraperitonelni organ sadrZan u peritonealnoj duplji. smjdten u gomjoj ivici lig. Oba organa odriavaju svoj rnedusobni odnos.1. i ramus ovaricus. Znatnu pokretljivost ovarijumu dozvoljavaju veze koje ga u&rSiuju za boini zrd zdlelice i susjedne organe (uterus. oba adnexa uteri su u odnosu sa prednjim zidom rektuma. Preko ostium abdominale tube uterine. Ov". Kod niskog poloiaja. tuba utcrina i ovarijun leZe ispred i iznad uierusa. salpinx) Jajovod ili materiana truba je paran orgal. Extremitas tubaria je u odnosu sa v. Preko fimbriae ovaricae. Pruza se od carum uteri do ovariiuma na kome zawSava sa infundibulumom. Ligamer^tum suspensorirrm ovarii je peritonealni nabor koji se pruZa od linae terminalis pelvis.iliaca interna. Ampularni graviditetje najieiCi. a snlatraju da se zapaljenje prenosi s iednog organa na drugi preko peritoneuma. Poito se elcopiini embrio razvija i uveiava. Dva peritoneaLna lista mezovariuma pruZaju se od odlazi plexus ovaricus koji prati arteriju ovariku i plexus pelvinus od koga odlazi od plexus uterovaginalis duZ arterije uterine. U Zene je prema tome. adneksa . tuba uterina i ovarium se u klinici nazivaju jednim imenom. lig. a rijetko se razvija kao sekundarna abdominalna trudnoia" Ako se ektopiini embrio nalazi u nerastegljivom istmusu. kojom je njegova prednja ivica (margo mesovaricus).e isprazniti u odgovarajuCi dio crijeva Zapaljenja materice se prenose na sluznicu jajovoda i dw nje na karliini peritoneum. Preko ove veze prenosi se zapaljivi proces izmedu dva U cjelosti posmatrano. lneracija oyarijuma matozoida unesenih vaginalnim putem.ovarii proprium (lig.latunr uteri. Zbog zajedniikih oboljenja. Sto znaii da prati sve promjene poloZaja ovarijuma. jedan je od iestih uzroka neplodnosti ili steriliteta u Zene. ampularni. koji sadrii ovarijirlne knme sudove i nerve. Vena ovarica dextra je pritoka v. Fintbria ovarica je najduZa rojta tube uterine koja se od infundibuluma pruia na margo liber ovarii i utw5iuje se.4. U sluiaiu zapaljenja. Na taj nadin cijela povriina ovarija ostaje nepokrivena peritoneumom.ovarica. sa tijeg spolja5njeg kaja odlazi v. Dvostruka arterijska vas- kularizacija ovarijuma omoguiava oiuvanje ovog organa.j nabor peritoneuma sc nastavlja gore preko vasa ilaca erlerna i tini kontinuitet sa peritoneumom koji prekriva m. To su: l. tciko je razlikovati jedno od drugog. a rije&o lig. 2. dogada se ruptura tube uterine u cavun peritonei. Pri retroflcksiji uterusa. Zbog toga ima zajedniike odnose sa susjednim organima. oplodnju u svojoj lateralnoj treiini i priienos oplodenog olrxna u Supljinu uterusa.ovarii propriurl i fimbria ovarica.rina je uivrSiena za tubu uteriuu ol<ruglorn vezom.iliacae internae.ig.uterinae.psoas maior. a uzdignut je krvnim sudovima (a. dospijeva ovrm u jajovod po prskanju mjeika (de Graff-ovog folikula). i u Obzirom na razliiit pravac i kalibar. Tuba uterina i ovarium su u neposrednom odnosu sa vijugama tarkog crijeva i iesto sa appendix vermiformis. Mesovarium je kra&a peritonalna duplikatura ili peteljka jajnika. Vv. dole do extremitas tubaria.ovarica sinistra je pritoka v.

Infundibulum tube uterine je spoljaSnji kraj.latum utcri. kao rezultat poviSene produkcije estrogena i progesterona (corpus luteurn ovarii. Kod anteverzije uterusa. 2. anrpulla tubae uterinae. ugao je ofvoren prema nazad. boine krajeve.2. U nulipare. multipare je 50 g. preko plexus uterovaginalis. najveia $irina na gornjem kaju je 4 cm. je tupi ugao x / cm x l. duline 2 cm. a debljina 2 cm. Na taj naiin mezosalpinks predstavlja gornji dio lig. Kada je ugao otvoren prena naprijed. Pregib processus xiphoideus-a. Tuba uterina prima arterijsku vaskularizaciju preko: ramus tuharius a. corDua uteri. duZinc 3-4 cm. kada sc znatno po\. Pruia se od spoljainje povrline materiinog ugla. linh jaiwoda Drenaia limfe iz jajovoda ima isti pur i zawsetak kao i limfni sudovi ovarijuma.r. fundus uteri se podiie prema gore izvan zdjeiice. koji ga odvaja od donjeg dijela lig. Ove dvije fascije ispred utcrusa grade fascijalnu loZu vagine. lnenaciia iaiovoda Jajovod inerviraju simpatidna i parasimpatiCna vlakna koja dolaze dui krvnih sudova. Uterus je u cjelini nagnut prema naprijed (anteversio). tako da dolazi svojom prednjom stranom u odnos sa zadnie-gornjom stranom mokraine beiike. i sa kolon sigmoideum. LeZi u carum pelvis subperitoneale. pars uterina. a portio vaginalis cervicis je upravljena prema zadnjem zidu vagine. Ove grane se susreiu i penju kroz spoljadnju ivicu mezosalpinka. izmedu gornje duplje. Peritoncum se prebacuje na tubu uterinu sa uterusa i potpuno je oblaie. Penje se uz je glavna arterija jajovoda i ramus tubarius koji je grana a. infundibulurn prenta doljc se nastavl. a odozgo je pokiven vijugama tankog cri- Utcrus u trudnoii (graviditetu) poveii. korpus uteri je povijen prema prednjoj strani cerviks uteri.3. koji se na njemu sudi". Uterus ima oblik zarubljene kupe ili kru6ke koja je blago spljo$tena od naprijed prema nazad. Nagib ili verzija uterusa je o5tri ugao koii zatvaraju osovina cerviks uteri i osovina vagine. a priljubljen uz unutarnju stranu ovarijuma uz strainji rub.uterinunr tubae. 5to Vene koje dolaze iz lateralne polovine vagina i prednja subperitonealna strana ccrviks uteri. Ampula tube uterine jc najduii dio. pro{iren u formi lijevka. Kaiibar otvora je l-2 mm. pampinifoimis. dimenzije su ne5to vede (/ cm dnu lijevka i ili fleksija uterusa. Spoj gornjeg kraja boinc ivice korpus uteri sa fundus . ugao je otvoren naprijed. okrenut prednjom stranom i dnom prer:ra rektunu. Upravljen je prema dolje. isthmus tu. sa prednje i strainje strane jajovoda. bae. ima ih 12-I5.rterinae.ovaricae. Ostium uterinum tube je otvor kojim se jajovod otvara u ca\rum uteri na gornjem i spoljainjem uglu uterusa. . dvije strane i boine ivice. Od ivice infundibuluma odvajaju se resice (fimbriae tubae). U devetom mjesecu pruZa se unutarnju stranu prednje ivice jajnika i obuhvata ekstremitas tubaria ovarijuma. se na 2123. U parakolpiumu smje6te ni su Uterus djevojiice ostaje malen do puberteta.mbria ovarica. a dje- lomitno iz plexus ovaricus. prolazi jajovod i uzdiLe ga "kao uie iariaf. dLrZinc u debljini 1-2 septunr Iectovaginale. a uZim krajem upravljena prema dolje. U multipare.iaju peritonealnonr duplikaturom koja se naziva mesosa\rirul. Uterus se nalaztiza vezicc urinarie. a cerviks uteri je upravljen )eva prema prednjem zidu vagine. ispred rektuma. Ako je ugao otvoren prema nazad. a kalibra mrr. TeZina uterusa u nulipare je 40 g. fundus uteri. a koji se postepeno suZava u istmus. vinom cerviks uteri. preko koje dolaze kwni sudovi inervi.1. Oba peritonalna lista. a vene iz unutamje polovine jajovoda su pritoke w.uterinae. Uterus nakon menopauze atrofira i postaje manji i slabije vaskulariziran. Istmus tul>e uterine je horizontalno poloZeni dio. prosjedna duZina uterusa je 6 cm.2. okuZcn je vezivnim tkivom koje se naziva parametrium. osim duZ donje ivice. Perituneum fube uterine Ispod peritoneuma dna zdjeliCne 21. Ovakvo uveCanje uterusa omoguCava hipertrofija glatke muskulature miometriuma. neznatnog kalibra.eia\ta kao odgovor na dejswo estrogena koje produkuju ovarijumi. a iza Pars uterina je sadriana zida uterusa. Kod retroverzije uterusa. DuZina jajovoda je oko 10-12 cm. a korpus uteri je povijen prema cerviksu (anteflexio). a kasnije placenta). 2124. staje znatno I cm. par acolpiunr. Ostium abdominale tubae naiazi okuien je fimbrijarna. koji se naziva mesomeuium. Na uterusu se razlikuiu slijedeCi dijelovi od gore prema dolie: corpus uteri. a u koga zatvaraju osovina korpus uteri sa oso- 2121. isthrnus uteri i cervix uteri. Ove promjene dogadaju se zato ito ovarijumi vec duZe ne produkuju estrogene i progesteron. Uterus je u poietku zdjeliini do organ ali od treieg mjeseca. iznad vagine u koju se otvara donjim krajem (portio vaginalis). strane dijafragme pelvis i karliinog peri- ravni uiCa jajovoda u uterus. toneuma koji prekriva prcdnju stranu korptrs uteri i cijelu duiinu zrdnje strane uterusa. Yaskularizaciia iaj0v0da tubae. tako da zatvaraju tupi ugao. od kojih je najveda fi. a pruia se od tube uterine do mezovariuma. Dio uterusa koji nije pokriven peritoneurnom. Cerviks uteri je najSiri dio uterusa. oko 8 cm i najiiri 7-8 mm.) cm l. MATERTCA (lrrEnUS) Uterus je Suplji naparan organ. lateralno do donjeg pola ovarijuma (extremitas uterina). Korpus uteri inra dno. svojim konkavitetom koji je upravljen prema dolie. idu u plexus ovaricus s.latum uteri. Ispred uterusa sa paramterium se nastavlja fascijom vezikovaginalis (septrrm vesicovaginale). koji je smje5ten izmedu oba jajovoda i vagine. Fundus uteri je zaobljen i lezt rznad korpus uteri je povijen prema zadnjoj strani celviks uteri i nalazi se u Douglasovom spagu.

Spaga raste ukoliko je mokaCna beiika punija. D. izmedu unutarnjih ivica mm. a u gornjem dijelu je probijena ureterom. na tijem se spoju sa botnim ivicama otvara tuba uterina (ostium uterinum tubae).levatores ani. a 5-8 cm3 u multipara.levator ani. Nalaze se u debljini dva peritonealna nabora (plicae rectouterinae). a donjoj treiini u multipara. portio vaginalis.5 cut u nulipare. Prednji perineum tine tri dijafragme. Cervik uteri je donji valjkasti dio uterusa. u kome se na. cavitas uteri s. Donji otvor. Supljina uterusa. slobodni dio. Ostium uteri leZi u visini donjeg ruba simfze. StraZnji perineum je regio anaIis. U nulipare.5 cm u multipare.xcavatio rectouterina Douglas. pelvis. srednja dijafiagma urogenitale i ispod nje dijafragma pudendale. cavum Douglasi.lazi sa:no dijafragma pelvis. okenut prema strainjem zidu vagine. orificiutn externum canalis cervicis. U visini boine ivice istmusa pristupa stablo a. . Ova veza je sastavlje- prelazi na gornji kraj ili fornix vaginae. tako i prilikom promjene poloZaja tijela.lata uteri. duZ koje se prebacuje peritoneum sa prednje strane korpus uteri na zadnju stranu mokracnog mjehura.sacrouterina kao i ganglia pelvina s eanglion cervicale uteri Frankenhiiuseri. ima slijedeie dijelove: cavurn cor- poris uteri. koje povezuju stratnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa predniom stranom ossis sacri. Ligamenta uterusa odriavaju orijentaciju organa ali nisu dovoljn a za odrLavanje stalnog poloiaja ovog organa. portio supravaginalis i donji dio koji se nalazi r.uterinae. Peritonealni nabori se pruiaju od boCne ivice cervix uteri prema nazad do bodnih strana rektuma.5 cm ispod gornje granice fornix vaginae posterior. cavunl Douglasi). fibromuskulame veze.. Na portio vaginals cervicis nalaze se dviie usne. Zbog toga se u njemu nakuplja kw ili gnoj 8 kod kwarenja duplju).5 cm. rasipa se u labia maiora pudendi. iija duiina odgovara polovini ulupne duiine uterusa u nulipara. cornua uteri.cardinale uteri je najjaie razvijen duZ svoje donje ivice. koje se nalaze izmedu boCnih ivica uterusa i boCnih zidova rektuSpaga odgovara a dubina ovog Uterus je sa fibroznim vezama povezan sa trbuSnim zidom i botnim zidovima zdjelice.5 cm. Ove nabore uzdiZu ligg. gradeii excavatio vesicouterina. gradi peritoneum koji oblaie zadnju stranu corpus i cersix uteri. Osnovnu podr5ku uterusu u odrlavanju stalnog poloiaja daje zdjeliini pod (perineum) i susjedni organi koji okruiuju uterus. kod slabosti ova dva mi{iCa. gornju stranu mokaCnog mjehura.5-3.italta fernrnrnc) uteri odgovara boinom uglu uterusa. granica izmedu istmus uteri i korpus uteri je horizontalna linija. Nalaze se izmedu boinog ugla uterusa ispred i ispod ostium uterinum tubae. koju gradi debeli sloj gusto zbijenog fi broznog tkiva (parametrium).o gornjo) ivici isthmus uteri.cavagina-lis pri znatan broj glatkih mi5idnih vlakana.sacrouterina. Kanalis cervicis je vretenastog oblika. Visina kavum korporis uteli je 2. Perineum grade dva dijela. odgovara ostium uteri na vrhu portio vaginalis cervicis. BoCne ivice Douglasovog Spaga Cine plicae rectouterinae. Tako obrazuju boini zid excavatio recouterina s.r vagini. teres uteri. Prednji par tine okugle materitne. moguie je ubodom skalpelom koz fornix vaginae posterior isprazniti gnoj iz Dbuglasovog 5paga. Ligamentum cardinale transversum cervicalis (Mackendrot-ov ligament) polazi Peritoneum prekriva prednju stranu corpus uteri do isthmus uteri. prednji i straznji dio. spudtajuCi se l-1. Isthmus uteri odgovara spoju donjeg uZeg kraja korpus uteri sa gornjim suienim krajem cerviks uteri.latum uteri. Vrh je upravljen prema dolje nastavlja se u kanalis istmi. F. a u multipare je oblika horiiontalne pukotine. Gornji otvor kanalis cervicis je orificium internum canalis cervicis i u vezi je sa kanalis istmi. nalaze se u peritonealnim vezama uterusa. cijelu duZinu cervix uteri i lateralno od cervix uteri i gornje treiine vagine do zidova zdjelice samo liniiom hvati5ta m. normalno slobodnu pokretljivost uterusa u izvjesnim granicama. a straga corpus uteri (portio supravaginalis). Kavum korporis uteri je trouglastog oblika iija je baza upravljena prema gore. kako prilikom fizioSve materiCne veze dozvoljavaiu ma. koji povezuju uterus sa prednjim trbuSnim zidom. canalis isthmi i canalis cervicis. ostium uterije okrugao. Odavde se prebacuje na prednju stranu rektuma. na kome leii Karralis istmi povezuje kavum korporis uteri sa kanalis cenicis. a zapremina 2-5 cm3 u nulipara. a prolaze boCnom stranom rektuma. prolazi kroz canalis inguinalis i rastavlja i prid'r$cuje na dubokoj strani koZe koja prekiva anulus inguinalis superficialis i se u snop leii oko 6 cm iznad anusa i predstav- lja najniii dio peritonelane duplje. Medutim. duZine 10-15 mm. odozgo fundus uteri. Ovom vezom se visceralni peritoneum ute- rusa (perimetrium) produiuje od boinih ivica uterusa. U novorodcnieta. Boina veza uterusa je lig.5 cm na zadnji zid vagine (fornix vaginae posterior). Excavatio vesicouterina je Spag koga obrazuje peritoneum koji se sa prednje strane corpus uteri prebacuje duZ donje ivice na zadnje. cervik uteri je duii od korpus uteri. Dno Douglasovog Spaga 'v'um uteri. Predstavlja dio parametrijuma. Ukupna duZina metriine Supljine od fundus utcri do ostium uteri iznosi prosjedno 5. a Strainje veze su ligg. prolaze ispod prednjeg peritonealnog lista ligg. Vagrna se pripaja gor- njim krajem oko spoljainje powline cervik uteri pa ga dijeli u dva dijela i to: gornji. Pcritoneum sa prednje i strainje strane uterusa prebacuje se sprijeda i straga na susiedne organe i tako gradi dva peritoncal na od bijelog vezivnog tkiya sa ne$to malo rhi{iCnil vlakana. na Spaga (excavatio vesicouterina i excavatio rectouterina s. labium anterius i labium posterius izmedu kojih se nalazi ostium uteri. Ove veze osim vezivnog tkiva sadrZe i portio normalnom poloZaju uterusa. hg. poredirne u slojevima i to najgornja dijafiagma pelvis. Na prcdnjoj strani. ove veze nisu dovoljne da sprijeie spadanje uterusa (prolapsus uteri) kroz uski otvor na dijafragmi I I ! i na straZnjem zidu vagine 1. Po5to dno Douglasovog prostora leZi ili iz-liva gnoja u peritonealnu loJke promjene zapremine mokraCnog mjehura i rektuma. duZine oko 2. kojim je ispunjen meduprostor izmedu predn)eg i zadnjeg peitonelanog lista. lateralno u peritoneum parietale boinog zida zdjelice. Lig. a 6-6.

latum uteri se sastoji od dva peritonealna lista koji su medusobno spojeni na gornjoj strani tube uterine. Artcrija uterina silazi boinim zidom male zdjclice i obrazujc donju granicu fossae ovaricae. Lig. Anastomoze izmedu desne i lijeve polovine materidnog zida su naroiito malog kalibra duZ srcdnje linijc prednje i straZnje strane uterusa. Odvojen je od rnol<racnc beiike sa septum vesicovaginale. Parametrium je sloj veziva koji ispunjava prostor izmedu dva peritonealna lista lig. U donjern dijelu je u odnosu sa uretrom fernininom od koje je odvojen sa septum urethrovaginale.rn. gorc.teres uteri odlazi ingu-iuales. ukitaju se tako da a. Sprijeda se pripaja na donjoj treiini. a iznad uterusa.laturn uteli je pripojcm mezovarijuura duZ zadrrjc stlanc podijeljen na dva dijela. Iz ovog spleta se u vanjskom dijelu baze lg.3.1.vaginalis koja je njena najjaia kolateralna grana.latum uteri duZ a. gore i nazad. koga ispunjavaju m. u kome se ratvaju i anastomoziraju. bocnom iviconr utenrsa.laturr uteri i zavriava u nodi lymphatici iliaci. Vaskularizacija uterusa 2. iedan nranji dio limfe preko vestibulunr vaginae sa ostium vaginae.1. Lig. pl'ema utel'usu i daje a. Plexus pelvinus inervira uterus para- simpatiinim i simpatiinim nervima preko plexus uterovaginalis. Simpatiine niti dolaze u plexus uterovaginalis iz ganglion mesentericum inferius. ivorove koji su palpabilni. pa je na prednjoj strani cervix uteri (fornlx anterior) jedva izraien. Sa horizontalnom ravni zatvara ugao od 20". Vagina je smjeitena iza vesicae urinariae i urethrae. sphincter cuni). Paries posterior vagine je u gornjem dijelu u odnosu sa rektumom od koga ga odvaja septum rectovaginale. gornji i donji.3.uterina ide ispred urctera. prednji i straZnji i botne ivicc. ganglion cervicale Frankenhduser. Vagina osim dva kaja. gradeCi oko njih za fundus Vagina predstavlja ienski kopulacioni plexus uterovaginalis (plexus uterinus i plexus vaginalis). Latera. 2. i vr'. Arterija uterina na gornjem krajr-r boCne ivice corpus uteri daje tri zawine grane: ramus tubarius za tubu uterinu. ide na predruju stranu cen'Lx gravidnom uterusu rast u visinu. Ureter jc upravljen prema dolje. a od boinih ivica uterusa sa lascia endopelvina s.latum uteri. dolje fascijama.iliacae internae. prilju- lig.1. koji prate krvne sudove uterusa.natajno je jer su to putevi kojinr se prenosi zapaljenje uterusa i Sire maligni procesi. ramus ovaricus za ovarijum i ramus fundicus 2. Primjera radi metastaze fundus uteri odlaze u ingvinxl. U ovom dijelu toka.latum uteri prolaze ureter. Dvije gornje treiine vagine lc2e u cavum pelvis subperitoneale.latum uteri.uterine. Na straZnjoj strani cervix uteri. m. aretrija uterina postaje vijugava ("rezer'. Ima dva straga dublji (fornix posterior).i w.3. R00N|8A (VAGINA) uteri i gomju ivicu fundus uteri.1.r zdie)ice.2. Predstavlja visceral- ivica ili baza odgovara dnu zdjelice. Upravljeni su od boinog zida zdjelice pa 1. Lirnfa fundus uteri odlazi u nodi li. Limla uterusa vaginae) gradi kruini Spag oko portio vaginalis cervicis. boino (fornix lateralis) postaje pliCi.lno se parametrium nastavlja izmedu dva lista lig.uterinac. neposredno iznad fornix vaginae posterior lei-i veliki ganglion pleksus pelvinusa. Arterija uterina ide prema gore uz boine ivice uterusa sve do njegovog gornjcg kraja. bez istezanja stabla arterije. lnervaciia uterusa udaljuju jcdan od drugog.l. Najdeblyi i gusto zbijeni sloj parametrijuma nalazi se u bazi i.latum uteri.ovaricae.'ne vijuge") 3to omogudava Poznavanje drenaT-e linrfc ovog orgaua z. sluZi kao dio porodajnog kanala i put za oticanje menstrualne krvi.bulbocavernosus (donji sfinkter vagine gradi. Od uspravnog dijela stabla arterije uterine odvajaju se uz put kratke i vijugave boCne grane za prednji i strainji zid uterusa. PruZa se od boine ivice uterusa do boinog zida zdjelice. phatici aortici. margines laterales.latum uteri je parametritis. je uteri nastavljajr.1. Ove grane se probijaju do miometrijuma. Pri uspravnonr staw upravljena je koso. koji je otvoren prenra uazad. Gornji dio je kraii. organ. U donjem dijelu straZnji zid vagine se udaljuje od rektuma. fascia pelvis visceralis. a okruZcni su fascijalnim tvorevinama kojc grade paracolpium. su u odnosu iduii od gore prema dolje: mm.5-2 cm od isthmus uteri.cardinale uteri. a donjinr krajern otvala se u Arterija uterina jc glavna krvna Zila za vaskularizaciju uterusa. irna dva zida. Glavni limfni put prolazi kroz bazu lig. Margines laterales vaginae su sa dvije gornjc treiinc u odnosu sa venskim spletom plcxus uterovaginalis. I{az-lika u dubini pojedinih segmeuata forniksa vagine nastaje usljed kosog pripajanja gornjeg klaja vagine oko ccrviks uteri. dui koga se oba peritonealna lista lig. U gornjoj ivici sadrZan je jajovod. pritokc r'.latum nu granu a. u parakolpiumu.Liganrentun latunr uteri je peritorreaIna duplikatura koja se pruia od boinih ivica uterusa do boinih zidova zdjelice. Zapaljcnje vezivnog tkiva izmedu dva peritonealna lista lig.levatorcs ani (stcZu boino vaginu svojim unutarnjim ivicama i tako grade sphincter urogenitalis vaginae). ispred rektuma. Paries anterior je sa dvije gornje trciine u odnosu sa trigonunr vesicae. a. USMll'A.4.sphinctcr urcthrae i m. a odvaja ih trigonum rectovaginale. Vene uterusa su velikog kalibra i prate odgovarajuCe arterije. mesosalpirui i donji znatno prostraniji dio mesometriurn. Vene iz gornjeg dijela uterusa odlaze preko plexus ovaricus u w.transversi perinei profundi et super'ficiales. a u vrijeme graviditeta ja 6-7 rnrn. Njen kalibar iznosi 2-3 mrn.r sa peritoneum parictale dn.li na donjoj ivici lig.uterinae i uretera pri iemu gradi lig. fornix vaginae. Kroz donju ivicu ili bazu lig.sphincter ani externus i mm. u nodi lymphatici bljeni su ispod njega i prema dolje se horizontalno.iliacae internae. Prolazi looz bazu lig. a stra- uteri i iznad portio vaginalis ulazi u fundus vesicae urinariae. dok donja 2.3. Gornji kraj (fornix . Gornji kraj vaginc.latum uteri odvajaju w. Donjom treiinom. kraja.

MALE P0l-l'JE USI'JE (Lahia minora pudendi) vagina preko koga komuniciraju vanjskim svijetom.5 cm. labia maiora pudendi. lnervacija vagine r Cliloris Urelhra Sken€r qland Labiun minora rovaginalis.1.larcs minores. vulva) Sllka --l- =-\--"' 2. VELIKE POI-I'IE USNE (labia maiora pudendi) koie. Iz gornjeg drjela vagine limfrri sudovi . bulbus vestibuli. tako da ima izgled sluznice.i. 2. U vestibulum se otvaraju uretra i sa Mons pubis je koZna izboiina koju uzrokuje naslaga potkoinog masnog &iva ispred simfize. introitus vaginae ofvara se u vestibr:lum vaginae.uterinae. Gornji dio vagine vaskularizira a.ga na gornjoj paries posterior vaginae prednjeg zida vagine. Sirine prosjeino 1. Iz srednjeg dijela vagine limfa odlazi u nodi lymphatici iliaci interni.4. Iza frenuluma nalazi se na podu vestibulum vagine fossa Vagina nema vlastitih limfnih cvorova. koji ogranidavaju rimu pudendi. Spoljainji. i pokiven dlakama (pubes) kao i prednje ivice labia maiora pudend. plicac inguinales. Nervi vaginales dolaze iz plexus utekoji prate vaginalne arterije i donose simpatiCna i parasimpatiCna vlakna Badholinb ducl o!ening Poslerior . VANJSKI ZTruSXI GEI'IITALNI tlRGANI (0rgana genitalia leminina externa s.3. prilikom vaginalnog pregleda prstom. Vanjska Dui boinih zidova vagine vene grade razvijen venski splet.ou iz plexus pelvinus.3. clitoris. Srednji dio vagine vaslarlarizira a-vesicalis inferior. commissura labiorum anterior et posterior.2.1. Vrh labia maiora pudendi je upravljen prema nazad. koji se ispred njega owara u fundus vesicae urinariae.1. hymen. Na kajevima su labia maiora pudendi spojene poprednim koZnim spojem. Unutarnji uski nabori sastaju na donjoj strani klitorisa se koini Zlijeb. glandr:lae vestibu. du2ine oko 3 cm.4.uterinae. iiri nabori sastaju iznad klitorisa i grade prepuCavaju sprijeda Predstavljaju dva trouglasta . Ograniien je bodno koinim naborima. Zbog toga se u sluiaju potrebe Douglas-ov ipag otvara hirurikim putem kroz fornlx posterior. tako da se one zavrSavaju ispred anusa od koga su odvojene Sirokim pojasom 2. Vene vagine su pritoke v. 2. a nastavlja se u mons pubis Veneris. plexus vaginalis. na prijelazu iz njegovog horizontalnog u vertikalni dio. a pokrivena je dlakama. donji iii zadnji krajevi labia nrinora spojeni su frenulum labiorum pudendi. U srediJtu se nalezi jedna plitka udubina. "akuierski perineum ili medica".vaginalis grana a. Nakon porodaja zaostaju na ivicama vaginalnog owora ispupdenia.rectalis media. carunculae hpnenales. Baza velikih stidnih usana upravljena je prema gore. a drugi unutarnji. Vulva (vanjski genitalni organi) Vanjski genitalni organi Zene Cine zajedno pudendum femininum. rcholle 22.. treiini cerviks uteri. Limla vagine grani- Svojim unutarnjim stranama ogranii lateraLno vestibulum vagine. glandr:Jae vestibulares maiores. Ostium vaginae s. pudendum femininum s. Formacije koje se nalaze oko vestibuluma su: mons pubis. Vaskularizacija vagine odvodc limfu u nodi lymphatici sacrales. a donji dio a. Fornix anterior je u odnosu sa zawinim dijelom uretera. Vagina je vaskularizirana od visceralnih grana a. ca labia maiora pudendi prema natkoljenici je tium clitoridis. Unutarnja strana labia maiora pudendi je obloiena koiom iiji povrini sloj nije oroZao. a iz donjeg dijela vaginc u nodi lymphatici iliaci externi.5-2 cm peritoneumom. vestibulum vaginae. Podignute su masnim vezivnim tkivom. iije se pulziranje moZe osjetiti u ovom Spagu. od kojih je jedan spoljainji. labia minora pudendi. Predstavljaju dva tanka koZna nabora.1. Zato je duii za 2-3 cm od Fornix posterior obloZen je spolja u visini 1.2.4. 2.iliacae internae. sulcus genitofemoralis. U nulipare.1. Prvobitno ostium vaginae bude zaworen djeviianskim zaliskom. koji gradi dno Douglasovog Spaga.koZna nabora. Gornjim krajem labia minora pudendi nastavljaju se prema gore koZnim naborima. Fornix lateralis odgovara plexus uterovaginalis i zavoju stabla a.2.2. Powini sloj epidermisa ne oroZava 3to im daje izgled sluznice. i grade sa frenulum clitoridis.iliacae internae. Iabia nraiora pudendi su homolozi skoturnu u muikarca. 2.

GLANDULAE VESTIBULARES MIN{)RES To je naparan organ.2.4.r firsci.4. Obrazuju ga Iabia minora pudendi i grade istovremeno frenulum clitoridis. sa ductus paraurethrales- karunkule pui. preinika oko 2 mm. desni i lijevi cor- pus cavrnosum clitoridis ispred kojih se Mnogobrojnc su na botnom zidu oko otvora glandulc vestibularcs nraiores. nn. Straga od himena. Bulbus vestibuli nodi lymphatici inguinales superficiales.perineales koje su pritoke v.2. otvor izvodnog kanaia se vidi kao crvena tadka (macula gonorrhoica). VASKULARIZACIJA VUTlJE 2. funda.lUTVE na iijem se pred- njem dijelu otvaraju gll. vcliiine i oblika masline. a odsovara corpus cavernosum penis u rnuikarca i glans penis.2. r. TNERVACTJA VUrVE 2. tranwerzalnom smjeru.e do donjcg kraja lineae albe i prednje strane simfize. Prema naprijed.2.6. Bulbus vestibuli je vrsok 3 crn.5 cm.pudendae externae i w. na boinom zidu vestibulum va- alica (Clitoris) ginc.sirnfize u corpus clitoridis.pudenda inteflra (rami labiales posterior-es od a.labiales posteriores nn.bulbocavernosus (m.vestibulares maiores. Sirok 1. Limfai sudovi klitorisa odvode limfu u nodi lFmphatici inguinalcs profundi i u rrodi lymphatici iliaci cxtcrni. 2.ischiocavernosu. Ovalnog su oblika i spljoltene. Koljcno kiitorisa je povezano za prednji trbuini zid pomoiu lig.perinealis). Siri kraj je upravljen prenra dolje. hirnenales. BABT(ILINIJEl/E Z[UEZDE (Glandulae vestibulares mai0res - Bartholini) Smjc5tene su sa obje strane vestibulum Gornji dio vulve vaskulariziraju a.u 2.jeno na dvije sinretridne polovine. Kod zaraznogzapa\enja Llijezde.dorsalis. Glans clitoridis je pokriven koinim naborom.pudenda externa (rami labiales antcriores). koia jc.2.4. Boine ivice vestibulum vagine odgovaraju su-lcus nimfohimenaiis mu6karca. iija vlakna silaz. a naprijed i nazad hinrenom nrjestom gdje male usne prelazc jedna u drugu. 2.3. Izvodni kanal je Lirnfrri sudovi urlve odvode limfu u toridis. Spoljainje pripojne ivice labia minora su prema naprijed odvojene sa sulcus nynrpholabialis od labia maiora puden- nalazi glans clitoridis. Bulbi vestibuli su dubokorn stranom u odnosu sa donjorn stranont koje sc otvaraju sa obje strane ostiuur urethrac cxternum. a bulbus vestibuli sa a.2. liorpus klitoridis skrefe prema dolje i nazad i gradi koljeno draiice. I/ESIIBULUM VAGINE To je uski prostor ptrdendum femininum koji je ograniien sa labia minora pudendi. Dui donje strane korpus klitoridis nalazi se sulcus urethralis clitoridis. Njihova duZina je l-1. glans clitoridis. labia nrinora su odvojene sa sul- dijafragme urogenitalis dok je povrSna strana pokrivena sa rn. praeputium clitoridis i to odozgo sve do wha. dug oko I cm.profundae clitoridis) su pritoke plexus venosus vesicalis. Na strainjem polju vestibulum vagine nalazi se ostium vagire sa himenom.5.labiales anteriores nervi ilioinguinalis i nn. Na dorzalnom dnim kajem.2.dorsalis clitoridis. obuhvata Bartolinijelr 2. Vcne vulve su pritoke w. Slobodrc ivice labia nrinora su tankc i narcckane. On se pruia os ostium erethrae externum do pripoja frenulum clitoridis na donju stranu glans cli- i to uz straZnju treCinu owora. Ispod sluznice bodnih ivica vestibuluma i pripojne ivice labia minora nalazi se bulbus vestibuli. uMFA l. Klitoris jc vaskulariziran sa a. Obavija ih fascija clitoridis.profunda clitoridis i a. a zavriava se slobo- Na prednjem polju vestibuluma vaginae. Sastavljen je iz razgranatog kavernoznog r.enskog spleta fplexus venosi cavcrnosi). ili od cus nyrnpholabialis.S. Njihov selaet odrzava vlainim ostium vagine. ispred gornje polovine osrium vagine. koje morfolo5ki odgovara corpus spongiosum penis. fossa navicularis.rrrcl.ici .1.s).vestibuli vaginac s. a donji dio vulve a. clitoridis i w.perinei od nervus pudendus.2. Sirina oko 8 mm.sphincter cunni). Nalazi se ispod sluznice. a debljina je oko I crn. Vene kiitorisa (v.7.suspensoriunr cliroridis.rqu. Bulbi vestibuli odgovaraju irulbus pcnis s razlikonr ito je ercktiluo tijelo u Tene podijcl.is u ramus ossis ischii. Vegetativna inervacija za erektilna tijela i ilijezde pridodatc spoljainjim genitalnim organima Zene dolaze duZ arterija iz plexus pelvinus.9. UZi kLaj je upravljen preura gorc i spaja sc sa onim sa druge stlanc na donjoj strani klitorisa. Senzitivno rulvu inerviraju od ramus genitalis nervi genitofemoralis. 2.r pcnis pt'o- di. kraci klitorisa sc spajaju na donjoj ii. /--!-_ ( (so I\_--- . iinc ga dva dijela.\akon kratkog ushodnog toka. Klitolis se straga lastavlja u crura clitoridis. Otvaraju se na sluznici vestibuluma.2. Dvijc najveie glupc su glandulae urcthrales Skcne. nalazi se ostium urethrzie externum. Odgovagine varaju glandulae bulbourethrales (Cowperi) u dijelu strainjeg polja nalazi se izmedu himena i frenuluma fossa vestibuli vaginae. Dr To je parno erektilno tijelo. a otvara se taikastim otvo- rom ispod sredine sulcus nymphohymenalis.pudendae internae. a okruZcne sa bulbi vestibuli. Bartolinijeve ilijezde su priljubljene uz donju stranu dijaftagme urogenitalis. 2.5 cm.2. koja sc uivriiuju za crista phallica (mjesto prelaska ramus inferior ossis ilijezdLr. Sto prekriva pripoj m. EBEKTILNI (IRGANI (Clitoris et bulbus vestibuli) 2.pudenda interna.

ovi ligamenti se produZuju pa stoga bilo koja operacija uklj udujq njihovu rekonstrukcij u.latum uteri i lig. Fossa ishiorectalis ne sadrii znaiajne strukture i moZe se slobodno incidirati kod infekcije. Baltimore - Munich: . rami a. 4. Fascia endopelvina je ekstraperitonelano celularno tkivo uterusa (parametrilice koja Lig latum uteri sadrZi: tubu uterinu. - Oxford .teres uteri. ovaricae nerve i limfatika.obturatorius internus. centrum perinei tendineum je fibromuskularni ivor koji liZi na sredi3njoj liniji na spoju prednjeg i strainjeg perineuma.et v. 1977. KTINICKI ZNACAJ PERINEUMA Fossa ischiorectalis kao prostor strai-njeg perineuma. 2. N.levator ani ili rijetko Ova. Clinical Anatomy for Medical Students.ovarii proprium. canalis analis. Abdomen and Extremitics (lled).3. .pudendus se moZe blokirati na jednoj strani. 1980. Urban Schwarzenberg.London . 5to se koristi kod regionalne anestezije u toku. topografska (lll ed). Inc. putem krvotoka. (VI ed). ovaj prostor nalazi sa obje strane anusa. pelvidna infekcija se moZe prenijeti s jedne strane na drugu.pudendus. mokraCnog mjehura i rektuma.3. Sistematska i Applied Human Anatomy volume II: Thorax.teres uteri. izlezija u rektumu. Corpus perineale s.Abdomen i zdjelica Beograd: Nauina knjiga.cardinale transversum cervicalis Mackendrot. Obzirom da se um). Atlas of Topographical and llrom and Company.et v.levator ani i m. od infekcija koz m.. FASCTA PELVTS Predstavlja vezivno tkivo poda zdjeprekiva m.tri ligarhenta daju potporu cerviks uteri i forniks vagine. Melbourne: Billing and Sons Ltd. Evlezta (III ed).Edinburgh Blackwell Scientific Publications. a. Unutar fascije endopelvine su tri znadajne kondenzacije vezivnog tkiva koje prolaze izmedu zdjeliCnih organa i zidova zdjeLice. Pernkopf E. anatomija . sadrii grubo lobulirano masno tkivo. Snell SR. LITERATURA Harold Ellis. a to su: lig. uterinu. lig. regio analis. vagine.porodaja.1. StliviC tl.2. ovarijum ui-vt5ien mezovarijumom. kroz koji prolaze a. sacrouterina i fascia pubocervicalis. Kod prolapsa.pudenda interna i n.levator ani. u spoju sa vaZnim elastidnim nitima koje potidu od m. MEHANIZAM DIELOVANIA POLNIH HORMONA I MENSTRUALNI CIKLUS Devleta Balii Infekcija ovog prostora nastaje kao posliedica iireva ili abrazija koZe perineuma. lig.Helmut Fcrner. U svom lateralnom zidu sadrZi canalis pudendaJis Alcock. Boston Toronto: Little 1985. Iigg. Clinical Anatomy. 1989. et v. To su: lig. Dva druga para ligamenta udvr{Cuju i odr2avaju u stalnom poloZaju uterus.

progesteron i androgeni) i peptidi (gonadotropin releasing hormon-GnRH) glikoproteini i (folikulostimulirajuCi hormon-FSH. Ovaj proces katalizira sistem enzima nazvanih citokrom P 450. U mitohondrijama tih Celija dolazi do konverzije holesterola u pregnenolon koji ima 2l ugijikov atom.mitohondrija prelazi u citoplazmu ielije u kojoj se uz pomoi odgovarajuiih enzima pretvara u androgene.I. luteo- tropni hormon-LH.-{ 3.1. dok albumini imaju veliki kapa- . SEKSUALNI H()RMONI citet ali niz-ak afinitet za vez-ivanje nih steroida. hormoni po svojoj hemij3. Prewaranje holesterola u pregnenolon regulira luteotropni hormon. kapacitet ali veliki afinitet za vezivanje steroida. humani horionski gonadotropin-HCG). Nakon izluiivanja u krvotok hormoni se veZu za specifiCne proteine kao {to su sex Prekurzor za stvaranje svih steroidnih hormona u organizmu iovjeka je holesterol koji u ielijama u kojima se stvaraju steroid- hormone binding globulin-SHBG. Seksualni ielijskoj membrani i svoje djelovanje oswaruju aktivirajuCi sistem sekundamog glasnika unutar ielije. scksr.acetata. Steroidni hormoni ulaze u smjeitenih u samoj jezgn.ie albumin ili orosomukoid. estrogene.1. progesteron ili kortikosteroide. SHBG I CBG imaju nizak ni hormoni nastaje iz. specificnolCu i koncentracijom njegovih receptora.ral- Klasidna definicija po kojoj je hormon sup$tanca koja se producira u endokrinoj ilijezdi a potom krvotokom transportuje do mjesta djelovanja (endokrina komunikacija) dopunjena je novim spoznaja- Na Ce$skom nivou hormoni djeiuju na ieliju i mijenjaju njenu aktivnost putem receptora dva naiina. Bioloiki udinak hormona odreden je srodnolCu. BI(ISIIITEZA STERI}IDNIH HI]BMI)NA skoj strukturi su steroidi (estrogeni. Pregnenolon iz. corticosterone binding globuline-CBG ili na nespecifiine proteine kao 5to . Najveii dio (oko 95%) steroidnih hormona sc nalazi vezan za proteinski nosai dok je preostali dio slobodan i biolo5ki aktivan. Hormoni peptidne strukture se vezuju na receptore smjeStene na ma prelna kojima pored navedenog hormoni djeluju I na nivou ielije u kojoj se stvaraju (autokrina komunikacija) te reguli$u i meduCelijsku komunikaciju u &ivu u kom se swaraju (parakrina komunikacija).

.-\ ) .. androstendion i testilitgron. a dvije godine kasnije otkrivena je i hemijska struktura ovog jedinjenja. Bioloika aktivnost androgena je razliCita. Androgeni su seksualni steroidi sa l9 ugljikovih atoma koji se medusobno razlikuju po poloZaju ketonski hidrokilnih grupa na ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgru. Hemijska struktura androgena je u l7-hidroksiprogesteron Muiki spolni hormon prvi puta izolovan je 1931. Androgeni imaju antiestro geno dejstvo na taj naCin Jto smanjuju ludenje FSH i usporavaju rast folikula. Biosinteza testosterona wli se iz pregnenolona kao polaznog jedinjenja.ffi citolcom P 450 ] tzu. Vaino je napomenuti da iako su u stvari muiki spolni hormoni. Drugi put nastanka testosterona je preko pregnenolona iz koga nastane l7-hidroksi-preghe- i sistema citohrom P 450 i tZ-beta-hidro- ksisteroid dehidrogenaza koji voran i za pretvaranje androgena je odgo- veCe bio- Io$ke aktiwrosti (testosteron) u one sa man- nolon a potom l7-hidroksiprogesterbn..je. Prenenolon najprije prelazi u progesteron koji se nakon toga modifiku- androstendion iz koga nastaie testosteron. anjajnicima.*aut* { rrso domatu @ r P450 @ { ts-ucorcauna P.preko l7-hidrolaipregnenolona iz kogg nastaje dehidroepiandrosteron. pa tako dehidrotestosteron ima najjaie androgeno djelovanje dok dehidro- i tanka testosterelx. androstendion a potom i testosteron. NajveCi dio androgena sintetizira se u kori nadbubreine Llijezde i u organizmu Zene vaZno mjesto sinteze androgena je i masno tkivo. U visokim dozamd na endirmetrijumu pripremljenom estrogenima izazivaju promjene sliine kao i progesteron Sto se koristi i u terapijske swhe. ali drogeni u organizmu Zene imaju znadajnu _{ -----\_--l 03) Z.{s0 c LTT Sllka 3. Steriodogeneza ANDB{)GENI Sllka 3. iz mokraCe muJkarca.2. Sve ove reakcije odigravaju se u citoplazmi ieliia a katalizirane su enzimima iz epiandr-osteron (DHEA) i dehidroepi- androsteron sulfat (DHEAS) imaju slabiju biolo$ku aktivnost.1. Tredi put nas- jom biolo3kom aktivno3Cu (androsten- dion). umanjuju dejstvo estrogena na epitel vagine i endometrijum.

krajem proilog vijeka Prenant je nagovijestio da je luto tijclo organ sa unutradnjim luCenjem. Zapoiinjanjem puberteta i uspostavljenjem menstruacijc i ovrlacija produkcija estrogena ima ustaljeni tok izmedu dvije menstruacije. Manji dio se izluiuje preko Zuii i preko crijevnog trakta. Prvi izoenzirn naden je u citoplazmi ielija pcrsteljice. Nakon toga slijedi aromatizacija androgena u estrogene koja se odvija pod uticajern en- zinra l7-bcta hidloksisteroid dehidrogeneza koja inra ietiri izocnzima. ceptore u razliditim tkivinia i ostvarujudi svoje biolo$ko dejswo.ih derivata kao Sto su etinil-cstradiol za peroralnu primjenu i estradiol-benzoat primjenu. miSiCnom i moZdanorn tkivu.ulogu u zapoiinjanju puberteta i tjelesnog rastir i razvoja a u nrenopnuzi su glat'ni prekurzori za sintezu estrogena. koltanom tkivu i dr. Naravno uloga estrogena u menstrualnom ciklusu i promjene kojc izaziva na genital- Slika 3. Sutherland je I971. Estrogeni se u razliiitim farn-rakoloSkim pripravcima koriste u terapijske swhe. Estlogcni se u najvecoj mjcri sintctiziraju u ovarijumima a potom u kori nadbubreine Lli)ezdc. Najveia produkcija progesterona je od 16 do 24. dojke i endometrijuma i odgovoran je za redukciju estrona u cstradiol. metabolizam lipida i ugljenih hidrata kao i na funkcije centralnog nervnog sistema. Estrogeni utiCu na metabolizam vode i elektrolita. Preostala dva izoertzinra su lndnjc prouiena. estrogene su dokazani i u CNSu. najvetim dijelom u iutom tijelu jajnika i posteljici a u rnanjo. koltanog sistema i dr. PBt)GESTERt]N za parcnteralnu Progesteron je drugi sekualni hormon koji se slvara u organizmu Zene. Izluieni estrogeni dospjevaju u cirkulaciju te se nakon toga vezuju na re- Najr'eii dio estrogena se inaktivira u jetri vezivanjern za glukuronsku i sumpornu kiselinu a putem bubrcga se izluiuju iz organizma. godine dobio Nobelonr nagradu za otkrir.su estron i estriol njegovi metaboliti. Kao i OH estrogeni otkriven je relativno kasno. brzo sc izJuiuje iz organizma zl>ogiega nije pogodan za terapisku upotrebu te se zbog toga pribjegto primjeni sintetsk. U jajniku ga luie luteinizirane iclije grantrloze i cclije atretiinih folikula ukoliko pretrpe luteinizaciju.r nrlaclinl 2.stron a potom androstendion i testosteron. Medu njirna pravi hornron je estradiol dok. Progesteron je steroid sa 2I ugljikovim atomom i ciklopentanoperhidrofenantrenskom jezgrom.strogcna zapoiinje takoder od pregnenolona iz koga nastaje proge . ESTROGENI Prvi napisi o endokrinoj funkciji ovarijurna veztrju se za Knauera i Halbana koji srt dokaz:lli drr trausp)rntacij. --1 -'<-\ 65) -/ --\ / . estron i estriol.5 monofosfata koji injicira sintezu i sekreciju estradiola. Kao i svi steroidi sinte- tizira se iz pregnenolona u lancu sinteze androgena i estrogena. U menopauzi estrogeni nastaiu perifernom konverzijom u masnom tkivtr iz androgena. Ilcrnijski.r ovarijurn. Pored toga Sto djelu- Naime. godine Marian je uspio izolirati pregnadiol-krajnji produkt metabolizma progesterona iz mokraie trudnice.anje "kon- cepta sekundarnog intlacclularuog glasnika" aderrozin 3. Prirodni estradiol irna kratko poluvrijeme Zivota.3. godine Butenandt je uspio da izoluje progesteron i da ga sintetizira iz ju na rast ramoj reproduktiwih organa estrogeni djeluju i na druge organe i organ- i na metaboliike procese u organizmu. kod trudnih Zena i u posteljica kao i u masnom. jajnika. ali i po farmakolo(konr djelovarrju razlikuju sc tri jcdinjenjr sa csrrogcninr djelovaujenr: estrarlio). Produkcija estrogenih hormona u doba djetinjswa je minimalna. Receptori za ske sisteme kao biljnog steroida stigmafierola. Biosinteza e. ali tek nakon pedeset godina otkiven jc mehanizam njihovog djelovanja. kardiovaskularnog sistema. Estrogeni su scksualni steroidi sa l8 ugljikovih atoma u ciklopentanoperhidrofenantrenskoj jczgri medusobno povezanih nezasiieninr vezama. Hemijska struktura estrogena ninr organinra je jedna od njihovih osnovnih bioloikih uloga o temu Ce viSe biti rijeii u poglavlju "Menstrualni ciklus". endotelu U organizmu Zene progcsteron se luti krvnih sudova.ivotinjanra uzorkuje nornlalar) scksualrri razvoj i da ovarijum nije samo organ u kome se produciraju jajne ielije.i mjeri u kori nadbubreZne 'zliiez<Je. Tek 1923. Tek 1934. Drugi izoenzim katalizira prijelaz estradiola u estron i testosterona u androstendion. a 1929. godine Allen i Doisy su uspjeli izolirati estrogene.

Progesteron smanjuje osjedjivost miometrijuma na olaitocin.polnih horrlona i rncrrsirualli ciklLrs dana menstrualnog ciklusa nakon iega pro- luienjc antidiuretiikog hormona. aferentne i aferentne veze sa ostalim dijelovin. MENSTRUALNI CIKLUS Menstrualni ciklus je repetitivni izraz nkcije hipotalamo-hipofizno-qrixsijnlneg sistema udruien sa strukturalnim i funkcionalnim promjenama na ciljnim organirna: materici. Mehanizam uzajamnog djelovanja hipotalamusa i hipofize 3. Endokrinolo5ka kontroia menstruaLnog ciklusa a time i cijelog reprodukcijskog sistema ie sloiena. Sa estrogenima ima sinergistiiko ali i antagonistiiko djelovanje. ncdjelje gestacije do 253 mg dnevno. da bi se do termina odrZavala na 30 mg dncvno i naglo pala prije samog porodaja.4. djelujc na termoregulacijski centar. smanjuje 3. Zivtane stanice u hipotalamusu su organizirane u jezgre. U trudnoii produkcija progesterona raste naglo od I0 do 31. vagini i dojkama. Osnovno biolo3ko dejstvo progesterona u menstrualnom ciklusu jeste priprema prethodno esffogenima pripremljenog endometrijuma za prijem oplodene jajne Celije. Tako npr. metabolzam masti i dr. Pored djelovanja na genitalne organe u trudnoCi i izvan nje. Za razliku od estrogena nema ni jednu hidrokilnu skupmu te se ne moie esterificirati ito otezava njegom terapijsku primjenu. dukcija progesterona pada. U trudnodi progesteron djeluje na matericu smanjujuCi njenu osjedjivost na spoljalnje i unutrainje draii i na taj naCin spreiava pojavu kontrakcija i odriavanje trudnode.Svaki ciklus kul- fu CHg I minira olulacijom.2.0/.2.rlina. Hipolalamus Hipotalamus je dio diencefalona smjcstcn iznad spojnice oinog iivca.1. utide na metabolizam koitanog tkiva.5.. Za odijanje normalnog menstrualnog ciklusa potrebno je usaglasiti funkcije tri razlidita nivoa: osovine hipotalamus-hipofiza jajnika u kome se odviia sazrijevanje jajnih delija-gametogeneza i proizvodnja polnih hormona i r r r materice kao ciljnog organa Sllka 3. progesteron ima sistemska djelovanja. a>-( (6c -)\-7 1 . a ima zadatak da omoguCi oplodnju i odrZavanje rarog embrija. a centralnog nervnog sistema.2.1. i 3. parathormona i inzi. Progesteron se u organizmu inaktiviSe u jetri i bubrezima vezivanjem sa glukuronskom kiselinom. Citi dio lateralnog zida treie n-loldane konrorc a preko eninentia mecliana i infundibuLtona jc povezan sa neurohipofizom.'1. Hemijska slruktura progesterona Neuroendokinolodka kontrola menstrualnog ciklusa odvija se u hipotalamusu hipofizi koji su smje$teni u bazalnom dijelu mozga te imaju brojne humoralne. Izluiuje se u mokaii kao pregnandiol ali i putem iuii i fekalija. 0S(]ttll'lA HIP0TAUIMUS-HlP0FlZA Slika 3. /\ / --\ <_// \ .

U svim poremciajima luienja GnRH dolazi do pada broja receptora (down-regulation) $to rezultira anovulacijom i anrenorejom.1. GnRH sc otpu3ta pulsatilno sa promijenjivom frekvencijom i amplitudom koje se stanica koje proia. Za normalnu aktivnost jajnika i produkciju jajne ielije u aktivnost mozga. prolaktin inhibirajuii faktor (PIF).r mehanizme powatne sprege. SmjeSteria je u udublje- I .)__ i katcko- mona (gNRH). Prcko pinealne ilijezde koja proizvo- u pojedinim fazama menstrualnog ciklusa a ovise o mehanizmima powatne sprege steroidnih i peptidnih hormona jajnika. se i proizvodnja nove koliiine FSH ili LH. Alisoni ncrvnih preovulacijski porast LH. progestcron i androgene) koji direktnim djelovanjenr na hipotalamus ihipofizu moduliraju proizvodnju FSH i LH i na taj nadin ostvaruje cikliinost u menstrualnonr ciklusu. Kada sc GnltH izluiuje skokovito dovodi sam do povcdanja broja receptora na Celijama adcnohipofize (up-regulation).sfenoidalne hipotalarnusonr je kosti (sella turcica) a sa povezana tankim drikwoto- ulira oslobadanje folikulostimulirajuicg konr koji se nastavlja u infundibulum. Hipotalamus lutenje iz adenohipofi ze kontrolira ludenjem svojih oslobadajuiih (releasing) i inhibirajuCih hormona.ia. postoji idmgi toni&i prenos kojim se GnRH preko fdr?acifd prenosi u prenosi treCu moZdanu komoru.ode gouadotropiu rclcasing hormon (GnRH) zawiavaju u eminenciji i neuromodu- latora medijani odakle GnRH preiazi u portalni kn. epinefrin i serotonin. kortikotlopin leleasing holmon (CRH).iteri koji uCeswuju u ner.Vcntronredijalna. Sto musa. Funkciju neurona kontroliJu neurotransnriteri i neuromodulatori. Bioj receptora se poveiava pod dejstvom utiCu i na vlastito stvaranje Cirne hormone koji reguliraju aktivnosti ciljnih orga na. i aktivina. inhibin i f<rlistatin kojise proizvode iu granuloza Celijama folikula jajnika. Prokrvljena je ograncima portalnog ka ali retrogradnog portalnog krvotoka. Hormoni hipofize retrogradnim portalnim krvotokom takoder dolaze do hipotalamusa $to se naziva dirckni feedback. njuje nzinu neuropeptida Y iimc se srnanjuje supresija GnRH i tako poiinje spolno sazrijevanje i nastavlja se reprodukcijsko sazrijevanjg. neuropeptid hipotalamusu Y u i hipofiz-i se nalaze receptori androgene i glukokortikoide. U hipotalamus informacije dolaz-e neuralnim i humoralnim putem.r (Tl{H). Hipoliza Flipofiz:r jc illjczda koja je ne saruo topografski vet i funkcionalno ukljuiena u Gonadotropni hormoni se takoder oslobadaju skokovito. dio odlazi ka treioj moidanoj komori i limbiikonr sistemu. a smanjuje se pod dejstvom inhibina i folistatina time se i tumade fiziololka zbivanja tokom menstruestrogena alnog cildusa. Otpuitanje FSH i LH ovisi o skokovitom otpuitanju GnRH kao i o broju receptora. Gonadotropne Celije sadrie rezerve hormona te se na poticaj GnRH oslobada prvo pohranjeni hormon. a potpm poCinje di melatonin regulirano je cirkadijalno izluiivanje hormona i fotoperiodiika kon- jate. norepine- trola reprodukcijc. FSH djeluje na granuloza telije i potiie rast folikula. inzulin. anrigdaIoiclne jez-gle inhibitora sintcze prostaglandina moie sprijeiiri Pored neurotransmitcra (FSH) i luteinizirajuieg hormona (LH) adcnohipofize. 5to je rueophodno za normalan menstrualni cikIus.otokkoji povezuje hipotalamus sa adenohipofizom.2. GnRh se u adenohipofizi vcie za rnernbranske rcceptore gonadotropnih ielija i potiie sintezu FSH i LH. Adenolripofiza je gradcna od nekoliko vrsta iclija koje ploizvode tiroid stimulirajuii hormon (TRH). Porcd receptora za kateholamine. Na taj poticaj hipofiza u cirkulaciju izluduje svoje za steroidnc hormonc jajnika (estrogene. Jezgre hipotalamusa su povezane i sa ostalim dijclovima centrirlnog nervnog sistema kao Sto su linrbiiki sistcm. Porcd ovog puta kojim se GnRH regulaciji funkcije hipotalanrusa uCestvnju i moidani peptidr.niji su: endogeni opijati. frin. Neurosekrecija GnRH se odvija u nucleus arcuatusu i erninentia rnediana odakle dolazi u portalni krvotok dok jedan i hipokanrpu. Najvainiji medu njima je neuropeptrrl f koji prima informacije od lepina" hormona masnog tkiva. endogene opimijenjaju omoguiuje dvosmjernu komunikaciju izrnedu hipotalamusa i hipofize. Gonadotropni horrn-rni se proizvode u bazofilnim Celijama adenohipofize koje i\ne 7-15o/o njenih deli.2. Op5irnije o mehanizmu djelovanja sel$ualnih hormona se govori u drugom poglavlju. prolaktin i naravno gonadotropne hormone FSH i LH. Prostaglandini poveCavaju nivo GnRH u portalnom krvotoku a koristenje Normalan mcnstrualni ciklus ovisi o pulsatihrorn oslobaclanju GnRH koji stinr- nju . hornion rasta releasing hormon (GH-RH). somatostatin i urokortin. U hipotalamusu se nalaze receptori za cstrogene.rroendokrinolo5koj kontroli reprodukcije su dopamin. dorzonredijalna.inu bcta-endorfina i na taj naiin smanjuju luienje GnRH i gonadotropnih horrnona hipofizc. progcsteron. Te ielije imaju receptore za GnRH i mogu biti nronohormonalne i bihormonalne. adrenokortikotropni hormon (ACTH) hormon rasta (GH). Dopamin je u nucleus arcuatusu ncurotransmiter koji smanjuje oslobadanjc GnRH i inhibi6e Hipofizeotropni hormoni hipotalanrusa su pored gonadotropin releasing hor- luienjc prolaktina-prolaktin inhibirajuii faktcr-PlF. Porast razine lcptina snra- u cikliiki. Pored neuropepdda Y vnZnu uiogu imaju akivin. NajvaZniji neurotransm. prostaglandini //'r>_( (os \ )'. Neuronrodtrlatori su biohentijske supstance kojc mijenjaju aktivnost i oslobadanje neurohormona a najvaT. T5o/o celija sadrLi oba hormona dok preostali dio sadri-i samo FSH ili samo LH. tircotropin relcasing hormor. dok se LH velc na tcka stanice i pokretai je steroidogeneze. Krvotokom u hipotalamus dolaze steroidni i peptidni hormoni koji se vezuju za reccptore i potiCr. Najvainiji medu njirna jc Dera- neurore koji proiarcde hipotalamiike hormone i kontroliraju ftrnkciju hipofize te se stoga zovu i hipofizeotropne zone hipotala- arrlorfitt koji smanjuje hrienje GnRH. Estrogeni i plogesteron povisuju raz. 3. Modulira izluCivanjc GnkH ibrzavajuii pulsatilnost izJuCivanja GnRH. paravcntrikularna jezgra i nucleus arcualtus sadrT-e Ioestrogeni. 13r:oj rcceptora na granuloza i teka ielijama je pronrijenjiv. glutamat.s.

se naziva oocita-coron-cumulus complex Porast LFI potite luteinizaciju foliku- djelovanja negativne povratne sprege estra- diola i progesterona slijedi porast FSH kojim se vei i prijc ntnstruacije odabire skupina folikula za novi menstrualni ciklus. To znaCi da razvoj antralnih folikula podinje u prethodnim menstrualnim ciklusirria (faza tonidkog rasta) u kojoi se folikuli razvijaju do 4. Jajna Celija. ali i brojnih atretiCnih folikula.proizvodnja steroidnih hormona. Zbog umnoZavanja ielija iine jednu funkcionalnu cjelinu koja (occc). U preovulacijskom folikulu se povisuje i proizvodnja androgena iz teka Celija. Svaki menstrua. Glavr-ra uloga oksitocina jc stimuLacija kontrakcija matcrice u porodaju kao i poticanje kontrakcija mioepitelnih ielija dojke Folikularna faza menstrualnog ciklui sazrijevanja folikula. Porast LH je i pot- a 32 sata prije owlacije koii ovulacijski skok gonadotropina. Stanice granuloze se i dalje mnoie te oko jajne ielije iine worbu cumulus oophorus koja sc u vidu poluostrva izboCuje u antrum. Ovi procesi su rezu.ie prirodni proces atrezije folikula koji se nastavlja tokom intraute-rinog Zivota i na samom rodcnju djevojtica irna 2 miliona folikula. Mehanizam odabira folikula iz latentne faze nijc poznat.ltat sinhrone aktivnosti gonadotropnih hormona. U svakom trenu*u u jajniku postoii do 45 antralnih folikula razliCitih klasa a sarno neki od njih ic biti odabrani za nastavak sazrijevanjr.razvoj folikula i gametogeneza i . Osnovni zadatak svakog menstrualnog ciklusa je proizvodnja jajne ielije koja treba biti oplodena te promjere na endomctrijumu u kome treba da se ugnijezdi to oplodeno jajaicc. a proizvodnja estradiola je porasla zbog iega 24-36 sati prije ovulacije a zahvaljujujuci i sincrgistidkom djelovanju progesterona dolazi do formiranja mehanizma pozitivne povratne sprege.vijanje folikula.a razvoj preovulacijskog od preantralaog folikula potrebno je 85 dana. nidaciju i trudnoiu. 3-2. U icaj za drugu mejotiiku diobu jajne ielije. aktivira aromataza koja androstendion prctvara u estradiol (E.2 mm do onih veliiine i 15 mm.la takoder zaw$ava u atrezija. U preantralnom folikulu jajna ielija je veCa a granuloza Celije oko nje Cine ovojnicu-zona pellucida tiji dio poput krunc obavija jajnu ieliju i iini koronu radiatu. Pioizvodnja estrogena potiie preantralni folikul na dalje sazrijevanje u antralni folikul u kome se nakuplja folikulinska tekuiina koja ispunjava prostore medu granuloza ielijama i Ima nekoliko klasa antralnih folikula kao Sto su rani Cija je velidina 0. Reijnier de Graaf. Taj rast je pod uticajem tonidkog otpu5tanja . proizvodnje hormona u samom jajrriku i sazrijevanja Primordijalni folikul je graden od jajne ielije i jednog sloja granuloza ielija. Sazrijevanjem je folikul porastao za oko 450 puta. granuloze ali i zbog poveianja koliiine se folikularne tckuiine antrahri folikul uYeiava do t5 puta. la i proizvodnju progesterona koji u poietku djeluje sinergistiiki sa estrogeuom 5to potiic izluiivanje mlijeka. oksitocin i arginin-vazopresin su u stvari hormoni hipotalamusa koji se putcnr aksona iz supraoptiike i paraventrikularne jezgre hipotalamusa prer)ose do straZnjcg reZn)a hipofize. Od primordijr-lnog do preovulacijskog folikul prolazi koz osam razvojnih faza koje je opisao joS 1672.gonadotropina Sto je karakteristiCno i za pubertet kao i kod uzimanja hormonske kontracepcijc. Razvija se od 16 do 24. U drugoj fazi (fazi eksponencijalnog rasta) pod uticajem citliCnog luCenja gonadotropina dolazi do razvoja antralnog foiikula i ovulacije u roku od 15 dana. Menstrualni ciklus se dijeli na folikularnu i luteinsku fazu iznredu kojih se odvija ovulacija. Odlaganjem hijaluronske kiseline i procesom mucifikacije kojim se odvaja kumulus. kumulus i corona radiata folikulinskoj tekuiini raste koncentracija estradiola koja je dalji preduslov za raz. Iz primordijalnih folikula se kroz nekoliko faza razvija preantralni folikul. nedjelje intrauterinog Zivota kada ih je u jajnicima 6-7 miliona. Od tada poiin.li faza iutog tijela /'-\(9D- <\ 1_p.lblikularna faza menstrualnog ciklusa . Kada u prethodnom ciklusu ne dode do trudnoie pad hormona Zutog tijela potaknuie menstruaciju.lni ciklus iz latencije budi odredenu grupu antralnih folikula. klase i promjera su 2 mm. . Atrezije folikula ne znadi i njihovu nost. Kod iovjeka sazrijeva samo jedan folikul i jedna jajna ielija. Izvan trudnoie oksitocin inhibira proizvodnju progesterona i androgena. Iz njih teka Celije migriraju u stromu pogunq afunk-ciona. skoka LH i ovulacije. lvlenstrualni ciklus idealno traje 28 dana u kom bi sluiaju i folikularna i iuteinska faza trajalc po 14 dana. Preovulacijski folikul se nastavlja na sazrijevanje iz velikog antralnog folikula i traje 4-5 dana. U visokim koncentracijama ga nalazimo u folikulu i iutom tijelu.2. JAJNIK menstrualnog ciklusa se u jajniku odvijaju dva istovremeno vaina Procesa: U toku . a pred pubertet sve-ga 300 000 folikula. Sam folikul se sastoji od nekoliko vrsta ielija Cijim sadejswom zrije jajna Celija i proizvode se spolni hormoni. Zbog prestanka sa jc faza rasta tini Supljinu-antrum folliculi.li proizvode androgene tokom cijelog Zivota iene do u duboku starost. NajveCi dio odabranil foliku. Sto dovodi do povedanja koncentracije androstendiona za l5olo a testosterona zr 20% i preovulacijskog poveCanja libida. Menstrualni ciklus dijeLimo na jaj- nilu prepoznatljive.lutcinska faza menstrualnog ciklusa i.menstruah)onl ciklusu dovoljno je da samo receptora budc vezano za aktivacijske hormone. 5%o Hormoni neurohipofize. jajne ielije te morfoloikih nih za i ftrnkcionalnih U ovoj fazi granuloza umnoZavaju i u njima sc pod stanice se promjena na genitalnim organima neophod- dejsworn FSFI oplodnju. 7.). Granuloza &hje preovulacijskog folikula proizvode sve vede koliCine prostaglandina E i F i plazmina koji istanjuje zid folikula i potiCe kontrakcije glatkh miSi' Cnih vlal<ana oko folikula 3to dovodi do ovulacije. tri faza ovulacije faze: .

Od poictka porasta koncentracije LH do ovulacijc potrebno jc 36-40 sati koliko je cajern endotelskog faktora rasta (\zEGF) koja je naintenzivni. Cini. Za novu folikulogenczu se odabire 20-10 folikula koji prelaze u fazu brzog ekponencijalnog rasta. Tada zapoiinjc dalja selekcija i odabire se jedan dourinantni fo- estrogena zahvaljujuci i sinergistitkonr lalne Folikularna fazr nrenstrualrrog ciklusa poiirje prvim danom menslruacije a zavrovulacijom.rclronr nerupturiranog folikula (LUF). Sava likul. dan luteinske faze i nakon toga se smanjuje. U proljeCe duju zid folikula.a iclijc se uvecavajLr i u njiura sc nakuplja pigse Visoka koncentracija cstradiola odriava 48-60 sati i u krvi je niska ali je intrafolikularni estrogeni-androgcni povoljan. dominantni folikul imate dovoljan broj reccptora za FSFI i aktivnost aromataze te ie sve vefu koliCinu androgena pretvoriti u estrogene. U toj fazi su veliki 24 mm.Lze Sto dovodi do swaranja estrogena iz androgena. Ukoliko dode do trudnoie beta HCG (e sevezali za receptore za LII i podrZati funkciju iutog tijela joi nekoliko sedmica. Faza ovulacije Nakon izbacivanja jajne ielije u jajniku se swara iuto tijelo. Inhibin djelujc tako Sto inhibira FSFI a potiic srvaranje androgcna. a folistatin. Od 7. Pr<. djelovanju i progesterona dovodi do uspostavlj. U to wijeme koncentracije estrogcna u proizvodnju progesterona. Maksimalna produkcija progesterona je 9. U to wijeme na granuloza Celijama raste i broj receptora za LH Sto zapoiinje luteinizaciju i Dominantni folikul sadrZi i vanju plazmina i kolageuaza koji razgra- i u kwotoku i u fol-ikularnoj tekuVainu ulogu u ovoj fazi imaju androgeni. /'-L ( (72 Y- \_7-- __< ----\-? i3) . Folikulogencza poiinje u luteinskoj fazi prethodnog ciklusa. To doprinosi estrogenizaciji folikula i sve veCoj proizvodnji inhibina orulacija dedava u jutarnjim iasovima zimi i u jesen predvcCcr. Lokalnim djelovanjem progesterona se kodi nova folikulogeneza u istome jajniku.izvodnja progcsterolla je najveia u Iuteinskim ielijama koje iinc 30 0/o s'ih ielija i. Granuloz.utog tijcla.lju i limfom i nastaje cor- pus luteum haemorrhagicum. Androgeneza je potaknuta sa LH i u gena raste prostaglandina koji potiiu kontrakcije miiidnih vlakana oko folikula i porastu koloidnoosmotskog pritiska dolazi do ourlacije. estrogena i androgena i lokalnoj autolainoj i parakrinoj regulaciji. Nakon 5. Porast nivoa progesterona mora zapoicti u drugom danu prijc ou-rlacije i treba biti umjeren. Zuto tijelo proizvodi i estrogene koji su neophodni za preimplantacijsku pripremu endometrijuma ali sa Progesteronom ostvaruju negativnu powatnu spregu na luienje gonadotropina a time i noru folikulogenezu.iu i manji broj reccprora za FSH i porast aktivnosti androgena. estra<liola i inhibina prckida se inhibicijsko dcjstvo na gonadotropine ito dva dana prijc oiekjvane rnenstnracijc dovodi do porasta FSH i odabira malih antralnih folikula. IGF-I i luteinska faza menstrualnoq ciklusa inhibin poriiu proizvodnju androgena. Luteinizacija zapodinje 48 sati prije ovulacijc zahvaljujuci porastu LFI. Ta koncentracija rneut Iutein.ene. Prer. Koncentraciia estro- ina i porast proizvodnje inhibina. dana opada aktivnost aktivina. Samo jedan. U nornrrtlninr uslovinra folikulo-luteinska tranzicija dovodi do naglog porasta proizvodnje progcstcrona i zaustavlja skok LH.isoka koncentracija ili prcduga izioi-enost progcstcronu sprijciicc LI-I skok. Ti folikuli do sredine folikularne faze dosegnu veliiinu 7-8 nrm. a drugi zavrSavaju apoptozom i atrezijom.c ugroz-iti i i-ivot i. Sudbinu rasta i propadanja tih folikula odreduju mnogobrojni faktori koji su ved opisani a ovise o ravnoteZi gonadotropina. U to vrijeme Zuto tijelo ima najveii protok od svih organa u ljudskom organizmu tc katkada krvarenje iz i-utog tijela nrol. Osnova tog mehanizma selekcijadominacija je nagli pad proizvodnje aktiv- zbog pada nivoa progesterona. Preovulacijski skok LH i lSFl dovodi do promjena u samom folikulu koji se izboiuju na povrSinu jajnika i napokon zahvaljujuCi djelo- najkvalitetniju jajnu Celiju koja vjerovatno moie svojim signalima uticati na razvoj dominantnog folikula. se a i folis- tatina u granuloza ielijama.Folikularna faza menstrualnog ciklusa Scdnri dan je prijelorlan dan folikufaz-e ciklusa. odnos krvi dosele vrijednos- ti veie od 200 pg/ml. nrogrr Iuteinizirati i bez ovulaciie kada nastaje sir. Pad koncentracijc IrSll dovodi do propadanja manje kvalitctnih foliku)a koji ima. U tom folikulu se zbog umnolavanja granuloza Celija proizvodi sve veCa koliiina estrogena koja svoj pik doscLe 24-36 sati prije ovulacije. Normalno trajanje Zutog tijela je l4t2 dana. Neravnoteia u funkciji inhibitora i stimulatora luteinizacije dovodi do slabe funkcije Zutog tijela koju sreCemo kod 5-7o/o iena. Grauuloza stanice l)otrcbno za konadno sazrijevanje oocitc u kojoj sc nastavlja mcjoza.rnja nrchaniznra pozitivnc powdtnc spregc i skoka LH i FSH. Iz folikula se kroz stigmu foliculi izbaci oocite-corona-cumulus complex koji dalje funkcioni5e zahvaljujuCi signalima zrele jajne Celije.a-' . U 60-70% sluiajeva je slijedeia ovulacija u kontralateralnom jajniku. pruih pet dana folikame faze inhibisana je aktivinom.ja u sredini luteinske faze kada je i najveia produkcija progesterona. Povi5ena koncentracija frSll povisuje aktivnost aromat. U zadnja tri dana koncentracija estradiola se svakih 60 sati udvostruii. dana ciklusa dominantni folikul brzo raste i slijedeCih 7 dana naraste od 7 do 25 mm. U iutom tijelu dolazi do angiogeneze pod uti. U prvih sedam dana folikularne faie odabire se 6-8 folikula u kojima se proiirvodi sve veia koliiina estradiola i inhibina B. Istovremeno raste i broj rcceptora za LFI Sto pomaie u steroidogenczi i daljem razvoju folikula. mada je nadcno da l0o/o iena ima tri uzastopne ovulacije u istom jajniku. Rupturirani folikul se puni kn. I:unkcija iutog tijela z-avisi i o prethodnorn razvoju folikula u folikularnoj fazi u kojoj je potrebno obezbijediti dovoljan broj granuloza celija i receptora za LlI. U posljednjih 4-5 dana naziva se preowlacijski folikul. Ukoliko do trudnoCe ne dode prostaglandini F iz endometrijuma i estradiol djeluju luteolitiCki iuto tijelo fibrozira i nastaje corpus albicans. Porast LH slijcdi kasnije i pomaie u steroidogenezi i rastu folikula. Naime.

Proliferacijom endometrijuma dolazi i do promjena u samim telijama. . dana menstrualnog ciklusa) na endometrijskirn Celijama se javlja u pinopodi-izdanci citoplazme koji ima- vara. Decidua potiie iz Celija strome endometrijuma i ima vainu ulogu u kontroli invazije trofoblasta i ranoj placentaciji. potiie owaranie cervikalnog uiia koje tada zjapi-pupilanri alna sluz postaje gusta. Vei Sekrecijska laza 3-4 dana prije orulacije cerr. Sto potite akti- ji spermatozoida. Od 5. u transportu i kapacitaci- ju ulogu u komunikaciji izmedu blastociste i epitelnih ieiija endometrijuma. Celijc bazalnog sloja endometrijuma imaju receptore za cstrogene jto potiie obnovu denudiranog epitela. pada proizvodnje progesterona i estradiola ito aktivira niz proteolitiCkih Pored endometrijuma kao glavnog ciJjnog organa vaZne promjene se de5avaju i simpatikotoniinim dejstvom enzima (matriks metaloproteinaze) i pro- i staglandina koji dovode do ishemije i dege- na drugim dijelovima Zenskih genitalnih organa kao Sto su grliC materice i jajovodi. Sluznica materice-endometrij u toku menstrualnog ciklusa do-Zivljava promjene eiji cilj jeste priprema za prihvatanjc i prehranu oplodene jajne ielije.I 3. U toku menstruacije se izlju$ti 2/3 funkcionalnog sloja endometrijuma dok endometrij u rogovima i istmusu vei raju 7. Pod dejstvc-rm progesterona ccrvik- varenja novim epitelom prekriveno 2/3 iupljine materice. Nakon menstruacije endometrijurn je debeo 1-2 mm i sastoji se od bazzlnog sloja i dijela zone spongiose. Iz tih nrjesta kao i iz bazalnog sloja endometrijuma zapoiinje karakteristiinih prorniena u endometrijumu. prolaktin. U wijeme oiekivane implantacije (20-22. To se u 2ivotu Zene dcSava 400450 puta. vnosti niza proteolitiikih enzima i prosta- glandina. Promjene na grliiu materice se javljaju nerativnih promjena (apoptoze). Promjene kvaliteta cervikalne sluzi u toku menstrualnog cikJusa imaju vai-nu ulogu u oplodnji tj. PROMJENE NA MATERICI U IOKU MENSTRUATN(]G CIKLUSA uterusa ostaje nedirnut.. proces reepitelizacije.3. prostaglandini.sekrecijsku fazu. Mlijeina kiselina koja nestaje iz glikogena odr|ava pH izmedu 4-4. Od devetog dana dolazi do decidualizacije endometrijuma. Dojke su takoder ciijni organ seksualnih steroida i doZivljava)u ciklidne promjene u menstrualnom ciklusu diji ciij jeste priprema za laktaciju. dana menstrualnog ciklusa se i manifesti- jaiim stvaranjem cervikalne sluzi. proizvodnja steroida i sazrijevanje jajne ielije u jajniku praieni su promjenama na materici kao ciljnom organu.2. cervikalni kanal se zat- fenomen.akog menstrualnog ciklusa i priprenra za prihvatanje zametka.iovaskularnog sistema. U epitelnim ielijama se javljaju glikogenske vakuole.proliferacijsku fazu . i samom cndometrijumu sc proizvode pro teini posteljice. Pod uticajem visokih wi- istiian fenomen kristalizacije u vidu paprati. Fragmcnti izljuitenog funkcionalnog sloja endometrijuma zajedno sa krvlju se odbacuju u obliku menstrualnog krvarenja koje obiino traje 3-5 dana. umnoiavanja broja lizozoma i enzima koji imaju vainu ulogu u lokalnoj steroidogenezi.. hormona rasta i lokal-nih faktora rasta (IGF-I). Pored neurovegetativnih promjena uslovljenih parasimpatikotoniinim dejstvom estrogena progesterona prisutne su promienc bazalne temperature.ikalaa sluz je bis- Nakon ovulacije slijedi nagli porast proizvodnje progesterona koji dovodi do -(4. a ukolikb do trudnoie ne dode takav endometrijum se odbacuje u vidu menstrualnog krvarenja. dana obnova epitela je potpuna.-\ . Vrhunac tih promjena je sedam dana nakon ovulacije kada treba doci do implantacijc. ilijezde tra. Prvo se razvijaju llijezde. te je vei ietvrtog dana menstrualnog kr- poiinju sekreciju u lumen a stroma endometrijuma postaje edematozna. rastegljiva i prozirna i pokazuje karakterRast koncentracijc estradiola Sve promjene u produkciji hormona hipotalamusa i hipofize. Sluznica vagine doiivljava promjene koje rezultiraju umnoiavanjem ielija vaginalnog epitela i glil<ogena u samim delijama. Endometrij deblja i nagomilavanjem izvanCelijskog matrilaa te je na kraju proliferacijske faze debeo 8-12 mm. Funkcionalni sloj endomctrijuma se mijenja u toku s. a 6. U toku menstrualnog ciklusa hormonske promjene dovode do promjena u motilitetu jajovoda i sekreciji cpitela 6to ima vainu ulogu u mehanizmu oplodnje. dana menstrualnog cikiusa dolazi do proliferacije Zlijezdanih i stromalnih stanica uz poticaj estradiola. i Promjene u menstrualnom ciklusu zahvataju organizam Zene u cjelini. a nakon toga stroma u koju prodiru krvne Zile. peptidni hotmoni._. Ukoliko ne dode do implantacije dolazi do pada proizvodnje progesterona i estrogena U svakom cikiusu endometrij prolazi kozl . Menstrualna laza i u iutom tijelu. Prolileraciiska laza jednosti proBcstcronr ali i cstrogcna u Proliferacija endontctrijuma nastaje zahvaljujuCi porastu nivoa gonadotropina i estradiola koji dovode do umnoZavanja receptora za estrogene u bazalnorn sloju endometrijuma potom do sinteze DNK i umnoZavanja Celija funkcionalnoB sloja endometrijuma. nekrozu Menstruacija u Zutom tijelu je konaina posljedica ljuStenje fu nkcionalnog sloja endometrijuma-menstruaciju nakon koje Ce se endometrijum ponovo pripremati za implantaciju. Sve navedeno dovodi do toga da Zene imaju dvofazni Zivotni ritam uslovljen menstrualnim cik.5 3to je vaLan lokalni odbrambeni mehanizam.menstrualnu fazu . promjene u metabolizmu minerala i tekuCine kao i promjene u funkciji kard. ishemiju. U toku nrcnstruacijc Zena izgubi oko 80 ml krvi.lusom koji nije prisutan kod muikaraca.

I INTERSE.KSUNIZAM ) .KONGE.NITALNE ANOMALIJE.

1.. agenezija i aplazija klitorisa) lija je i Stetno djelovanje noke u odredenoj fazi embrio naln o g rcz. uaok nastanka alolna- anomalije klitorisa (hipertrofija klitorisa. Urodene anomalije moZemo podijeliti na anomalije vulve. inocornis. septus. Anomalije se mogu manifestirati kao potpuni ili jednostrani defekt razvoja pol- Arromalije vagine nih organa ili kao anomalije spajanja r r r t dvostruka vagina septum vagine (longitudinahi. himen cribriformis.t oja.rnkcija genita. neke anomalije bivaju nezapaiene i otkriv.4. didelphys . adhezije malih usana organa i organskih sistema mezodermalnog porijekla.[i agenezija vagine Miillerove cijevi u sredi5njoj liniji. te se pretpostavlja da osim poligenskog porijekla. ANt)MALIJE GENITATNOG TRAKTA Taian uzrok koji dovodi do nastanka anomalija genitalnih organa nije u potpunosti poznat. Aberecije hromozoma nadene su u samo 80/o Zena koje imaju anomalije genitalnih organa.lnih organa mijenja tokom rasta i razvoja. S obzirom na to da se morfolo3ki izgled i fi. transversalni) atreziia vagine aplazija i. Anomalije uterusa t r r aplazija ili agenezija vrata uterusa uterus unicornis uterus arcuatus. Klasifikacija anomalija genitalnog trakta Anomalije vulve I r r r biti udruiene Anomalije genitalnih organa mogu i sa anomalijama drugih podvostruienje vulve il16malijg himena (himen imperforarus. rascjep klitorisa.ajuse tek u reproduktivnom dobu kada se jave smetnie sa zanoSenjem ili komplikacije u trudnoii i porodaju. vagine i anomalije uterusa.

a rijctko ih je potlebno odvojiti hirurikim putenr. Hymen imperforatus je takva anom- guiiinr sadriajem. kada se tedkoie javljaju tek pri defloraciji.rinten nroZe iiniti snretnju vidamo udruiene Anonalije '"'ulve su rijetke i najieife ih sa razliiitim oblicima interSto je sekualizma. Dolazi do zadrZavania urina Sto stvara povoljne uslove za dalji razvoj infekcije. Uzrok uastanku ovc anomalije anonralijama nespojivim sa Zil.2. Kw se nakuplja u vagini koja se Siri i formira jedan pseudotumor koji wii Sllka 4. Anomalije himena Razlike u debljini i elasticitetu himena nijc poznat ali sc plclpostavlja da rlastajc kao posljedica zadrZavanja ostataka ulogenitalne membranc. Hymen imperforatus Slika 4.otonr. Hymen imperforatus je anomalija himena koja se najieSCe otkriva u doba puberteta kada se uprkos cikliinim bolovima po dnu stomaka ne javlja menstrualno krvarenje.. ali nroZe proii i neopaieno. ANOMALUE VUTVE reSetke.1. Himen se ispupfi i vidi se pljanja kao lividna membrana kroz koju prosijava ruakupljeni mukus. Rascjep ili aplazija draLice se javlja u prednjoj i srednjoj pri iemu se vide normalna spoljainja geni- talija i himen u vidu lividne ispuptene membrane kroz koju prosijava tamna kw. a rijetko i prisustvo teinosti u kavurlu utenrsa. Terapija se sastoji u eksciziji otvora na sredini himena i evakuaciji nakupljene krvi. Najde3ie se sreiemo sa hipertrofijom klitorisa koja se javlja ri sklopu kbngeiritalne adrenalne hiperplazije i pseudohermafioditizma ili virilizacije. Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anarnneze i ginekoloikog pregleda. VaZno je intcrvenciju izvesti u uslovima operacioue sale i po svitn praviliura asepsc zbog vclikog lizikir od infckcijc. SraStenie malih polnih usana Anomalije klitorisa Sra5tenje malih usana (Adhaesiones labii minoris) pritisak na okolne orgahe-hematokolpos.1.4. udrulena sa ekstrofiiom mokradnog mjehura i hipospadijom. jajovodima i u ua trbu$uoj iupljini. elastiinog. alija himcna koju kalakteriSe postojanje himena bez ofvora koji kao pregrada zatvara vagirru. Zbog regurgitacije krv dospijeva u matericu (haematometra) i u jajovode (haematos- alpirx) a ka&ada i u abdominalnu Supljinu. Sraitenje malih usana u swari nastaje sekundarno zbog upalnih promjena na vulvi djevojiice.)- . ali je membrana himena obiino elastiina sa jednim centralnim otvorom u sredini koz koji istiie menstrualna krv. anomalija koju karakteri3e postojanje himena sa viSe manjih owora u sredini i izgledom poput Hyrnen cribriformis je i sprijeCenog oticanja sekreta iz vagine dolazi do njegovog zadriavanja u vagini djevojiice. Pri ultrazvuinom plegledu uoii se u predjelu vagine kolekcija ispunje- Terapija se sastoji u dugotrajnom lijeicnju infekcijc sa antii)ioticirla i cstrogenskinr kLcurarna. Razni oblici himena kobasiiastog tumol'a. Rijetka anomalija kao vostrutenjc vulve javlja se zajedno sa poddrugim oticanju nenstrualne krvi. zbog Cega se ova pojava i zove mukokolpos.2. Treba ga raztkovati od stapanja labioskrotalne brazde ito se vidi kod nekih oblika intersekualizma i virilizacije.\ ( (eo \7. napetog koji potiskuje mokrainu beiiku i uterus prema gore. AN(]MATIJE VAGINE ju u Anomalije vaginc se najie6ie otkrivadoba adolescencijc i u reproduktir'- /. Katkada se ova anomalija moie otkriti i u novorodenaikoj dobi kada zbog naku- su teste. Zbog stalnog upalnog nadraZaja male usne srastu najieiie Anomalije klitorisa su rijetka pojava. Klitoris u srvari predstavljaju dvije kvriice koje se nalaze postraniCno od mokracne cijevi.3. 4. Slika 4. Pri rektalnom pregledu uodi se postojanje treiini i prekrivaju otvor mokradne cijevi i introitus vagine.1. Takav l.1.

Zbog anomalijc spajanja palamez-onefrotiikih kanala dolazi do formiranja cista u zidu vagine. U nckinr sluiajevima septum moZe i zatvarati jcdnu polovicu vagine te se mogu se podijeliti na: niske.46XX. moZe djelovati i na druge organske sisteme mezodermalnog porijekJa (gastrointestinalni.nom dobu. anomalije skeleta (12olo). Uzrok njihovom nastanku nije poznat. Transverzalni septun-r vagine se moie naii na bilo kojom mjestu od himenir do forniksa vagine. ili aplazijorn vagine koja se naziva Syndroma KListner-Rokitansky-Hauser. dismenoreje.3. Unutarnji genitdni strualne krvi organi su obiino normalno razvijcni. Umjesto vaginalnog epitela i lumena nalazi se samo vezivno tkivo. uterus duplex). jajnici koji imajLr normalnu funkciju 5to i dovodi do razvoja sekundarnih seksu- utvrdi karakteristiian izgled unutarnjih genitalija. Izglcd unutarnjih genitalija je karak- Slika 4.1. Longitudinalni scptun) vagine je nirjdeSia anornalija u razvoju vagine i nastaje ukoliko ne dode do spajanja Miillerovih cijevi pa ostane vaginalni septum koji moZe da postoji cijelom duiinom vagine ili da lika: Produiena menslLualua krvaler-rja uzrokovana zadrT-ar. Septum vagine noie uzrokovati dispareuniju. .4. Septum vaginc nroZe biti longitudi nirlni i transr. infertiliteta. Flirur5ko uklanjanje septuma se w3i ukoliko iini smetnje u porodaju ili uzrokuje nakupljanje menstrualnc krvi.anjenr krvi u vagini proksinralno od septunra. Kod steuoz. tus. anornalije uterusa se mogu Hipolazija vagine znaii da vagina predstavlja uzak. Nezavisno jedan od drugoga ovaj sindrorn je opisalo viie autora te se zbog toga i zove Sy.e vagine oticilnje n)custlualne lu vi jc norrnalno. Koitus je nemogui. te vaginu treba operativno korigovati. stvarirnje pscudotunlorahematokolpos). Ispod jajovoda se nalaze. Ukoliko septum dijeli vaginu cijelonr duZinom mogu postojati i dva grlica. Ukoliko potpuno zarvara vaginu rrzrokuje kriptomenoreju i iste sinrptorrre kao i hinren imperforatus (cikliini bol po i ima karakteristidnu kliniiku sliku svih ginatrezija. Lijeienje je operativno i z-avisi od du2ine atreliinog dijela vagine. a ukoliko na septumu postoji otvor simptomatologija moZe biti Saro- dolazc ginatrezijc i testikularnl leminizacija. (g) Z-\ . Otkivaju se sludajno pri ginekoloSkom pregledu a terapija jc operativnackstripacija ciste. vaginalni epitel). Operativni zahvat-stvaranj e Cirkularna stenoza vagine je prstenasto suZenje lumena koje nastaje naiieiie na granici izrnedu gornje i donje dvije treiine virgine. djelujuii u tom periodu embrionalnog iivota. Anornalije uterusa se u reproduktivnom dobu najieSie otkrivaju kada se istraZuju Atrezija vagine predstavlja'nedostatak lumena gornju ili srednju treiinu vagine.Prcma genezi nastanka. Cesto su s ovom anonalijom udruZene anomalije bubrega i izvo dnog kanala bubrega (34%). Dijagnoza sc postavlja na osnovu anam- teristiean: u duplikaturi pcritoneumr se kliniikog i ultrazvuinog pregleda i potvrduie se laprroskopijom na kojoj se ncze. Ukoliko ne izazivaju smetnje otkrivaju se sluiajno u toku kiretaie ili porodaja. dispareunija. obitno visoko postavljeni.uterus bicornis solidus rudimentarius. Anomalije uterusa se javljaju samostalno ali i u sHopu anomalija drugih genitalnih organa. Nakon uspostavljanja komunikacije potrebno jc uovosn'oreni kanal obloZiti epitelom (transplantat koZe. Uterus se razvija iz Miillerovih cijevi koje se spajaju u osmoj sedmici ernbrionalnog Zivota. koje u pubertctu mozc izazvati stvaranje hematometre. Kariotip je normalan. Rudirnentirani rogovi uterusa nrogu biti spojeni traikorn vezir'nog tkiyil koje u rijctkim sluiajevima rnoie l)iti obloZcno i ostlvcir. Sy Kiistner-Hauser MAyer.Ivlayer. Postojanje s€ptuma vagine moZe biti udruieno sa anomalijama uterusa (uterus sepzahvata u veiem ili manjem dijelu vagine. a. Rokitansky- ' ' jednostrane aplazi)a ili manjkav razvitak jednog Miillerovog kanala I)iferencijalno dijagnostiiki u obzir nepotpunog spajanje Mtillerovih kanala. Ktistner-HauscrRokitansky-Mayer. neelastiian kratak kanal i vida se kod Zena sa primarnim nedo- podijeliti na anomalije nastale zbog: . sterilitet i sl. ali se pretpostavlja da Stetna noksa.r sprovesti prije prvog koittrsa kada je djevojka i fiziiki i psihir:ki dovoljno zrela. zastoja u razvitku Mtillerovih kanala statkom estrogena. srednje. ualaze rudimentirani rogovi uterust sa jajovodima ua svakom od njih. visoke i potpune. ANt)MALIJE UTERUSA pri koitusu. Atrezija vagine se otkiva najie5ie u pubertetu kada iini zapreku oticanju men- u toku menstruacije moie nakupljati menstrualna krv i dovesti do sWaranja hematokolposa. Cistc mogu biti razlidite veliiine i obiino nc iine posebne potelkoie. Prema opsegu uzroci stcriliteta. Sluiajno se otkiva upravo kod Zena koje se ginekologu jave zida vagine zbog rascjepa zida vagine nakon koitusa. Terapija je hirurSka. To je popredna pregrada koja rnoZe vaginu zatvarati potpuno ili djelimitno. iiniti'smetnje u porodaju. kardiovaskularni sistem) ali da nije genetski uslovljena. Anomalija se rroZc koligirati s ciljem da se mladoj Zeni omoguii normalau seksualni Zivot.na endometrijuma vje5taikc vagine treb.erzalni. UdruZena je sa hipoplazijonr dnu stomaka.li mole postojati bez posebnih simptoma. Na mjestu vagine postoji samo recesus koji slijepo zavrSava i rnoZe biti razliiite dubine. Aplazija vagine je anomalija koja je uclruiena sa aplazijom uterusa ili u predjelu trterusa postoji solidna rudimentirarra for nracija . 4. Aplazija uterusa je anomalija karakterizirana potpuniln nedostatkorn uterusa unrjesto koga se nalaze rudiurcntirani traici vezivnog tlava.rli rnjesto stenozc je predilekciono mjesto za nastanak ruptuIe alnih karakteristika.

ie anonralija kod kojih je korpus djelomiino odvojen sagitalnom pregradom.ltillcrovi kanali su poptuno slasli u predjeltr glliia dok su corpusi odvojeni. Operativne korekcije se sprovode u noviie vrijemg his- /-->( (sa ) \__7 - __{ -\. Na strani na kojoj nedostajc uterus iesto nedostaje i bubreg i nadbubrei-na Llijezda. Uterus septus Uterus pseudodidelphys je anomali- UdruTene su sa anomalijama bubrega (15%) Sto ukazuje na to da svaku Zerru sa anomaliiom genitalija treba uputiti urolo$ko ispitivanje.'a se telko dijagnosticira. ali u cijelosti manji. Taj rog je najieiie solidan ali mole biti obloien i endometrijem. Uterus bicornis unicolis je najieica anornalija utcrusa. Uterus septus je anomalija koju karakteliSe postojauje pregrade koja dijeli kavum na dvije polovice. Sreie se kod Zena sa primarnim ili sekundarnim nedostatkom estrogena. Dijagnoza se nerijetko postavlja tek za vrijemc laparotonije zbog rupturc roga ili hematornetre i hematosalpinksa. Uiestalost ovih anomalija materice je rog funkcionalno manje wijedan razvoj Slika 4./ es) z.)oZe nastati izoliranoj aplaziji cerviksa javiie se i hematometra u vrijenre puberteta. 5to zahtjeva hitnu hirur5ku intervcnciju. Otkriva. fajovod je slabo razijen i njegova veliiina zavisi od veliiine rudimentiranog roga: ukoliko je rog veti. ali i kod i..iu se kod Zena koje se ginekologu javljaju zbog smet- trudnoie ne moie pratiti rast takvog dijela uterusa i obiino dolazi do rupture rudimentiranog roga sa masivnim intraabdominalnim krvarenjem. izostankom menstruacije i drugim znacima seksualnog infantilizma. se zadrZala pregrada spojene Dijagnoza sc postavlja na osnovu anamnczc. Histerosalpingografijom se ne moie nji u zano5enju.sa potrcbno ga jc odstraniti. ultrazvuinog pregleda. Uterus duplex separatus ili uterus didelphys je anomalija kod ko. Miometrij je iedinstvcn pa je vanjski izgled uterusa nor'malan a na fundusu se nckad uoiava sagitalna brazda. Ukoliko se radi o tusi. N. Oba uterusa mogu biti jednako velika.jetka anornalija koja se karaktcri6e kao potpuni nedostatak cerviksa. Ove anomalije su uglavnom asimptomatske. Karakteri3e ga dugi uterusa Cc- grlii i man)i korpus uterusa (oblik karakteristiian za doba djetinjstva) pri mu omjer korpus-grliC iznosi 4:3. vib kanala n.Aplazija ili agenezija cerviksa uteru- do trudnoic i dode iesti su spontar)i abor- Z-bog ncpotpunog spajanja Mrilleroveliki broj razliiitih sr je Li.5. Na drugoj stlani je rudimentirani rog koji je s drugorn poloviconr uterusa v€zan u predjelu istmusa.cna sa normalnim men- Uterus bicornis asimetricus cum cornu rudimentario je anomaliia koja je klraktcrizirana doblo razvijeninr jcdnint l'ogom ute rusa i jajovodom rra toj strani. jajovod je bolje rarrijen. spontanih pobaiaja ili se otkivaju tek u porodaju zbog anomalija smje$taja i prezentacijc ploda. Rani oblici anomalija uterusa u ukupnoj populaciji od I do 3olo. Uterus subseptus . Vagina zavriava slijepo i ne postoji komunikacija izmedu uterusa i vagine. Ukoliko rudimentirani rog nclna kornunikaciju sa drugirn dijclonr utcru. lristeros- lokom spajanja i vanjski nriometralni sloj u istmiinonr dijelu uterusa. Poseban oblik hipoplastiinog uterusa ryN@ uterusa.6.-\ ) . Fertilna sposobnost ovih lena je manja od 50% ne sanro zbog oblika uterusa nego i zbog toga Sto je postojeii jajovod obiino neprohodan. Uterus unicornis unicolis je anomalija karakterisana razvitkom samo jedne Miillerove cijevi iz koje se raz-vije jedan rog utcrusa koji se pod pravim uglom nastavlja na grlif i jedan jajovod. Ova anomali. Kod ovih i-ena se u toku laparotomije moie uoiiti i rudimentirani suprotni rog i jajovod. Ukoliko wqw Uterus arcuatus je najblaZi oblik koji je karakterisan postojanjem blagog udubljenja u predjelu fundusa uterusa. prijevrenreni porodaji te anonra)iic poioiaja ploda.ie postojc dva uterusa koia su potpuno odvoiena. Slika 4. i na ja kod koje su Miillerove cijevi sarno u prcdjelu ccrviksa. Dijagnoza se moie postaviti histerosalpingografijom ili histerometrijom. uvijek dokazati ova anomalija jcr u ovih Zena ona daje sliku utenrs unicornis unicolis. fujctko se javlja)u zapreke u oticanju menstrualne krvi 5to zahtijeva operatiwi tretman u wijeme puberteta. dva grliia i nerijetko dvije vagine. alpingografije laparoskopije. dok j'e uterus infraseptus poiava postojanja pregrade u donjoj treiini struacijama i uglavnom nema posebnog kiinitkog zna(aja. Ukoliko rudimentirani rog nema komunikaciju sa drugim dijelom uterusa mole se u rudimentiranom rogu nakupljati menstrualna krv i nastati hematometra i hematosalpinls Sto se palpira kao tumor u maloj zdjelici. Uterus biforis je anomalija kod koje je samo cerviks podijeljen sagitalnom pregradom na dva dijela. Hipoplastiian utcrus je uteLus nornrahiog oblika i proporcija. U rudimentiranonr rogu se moZe ugnijezditi i oplodeno jajaice i razvijati trudnoCa. Hipoplazija uterusa jc dijagnoza koja se tcsto sreie i zloupotrebljavana je od strane ginekologa. : je uterus infantilis. Poito je rudimentirani anonralija. Nastaje kao posljedica usporenog rasta uterusa vjerovatno kao posljedica nedostatka estrogena i vida se kod Zena sa neredovnim menstruacijama.

8. Znaii. izgledom unutra3njih i spoljainjih genitalija.atak vral. Te osobe intaju karakteristidan fenotip: nizak rast. ( (eo )__ \-- ./ I . Vaino je donijeti i odluku kada napraviti korektivnu opcraciju. dok razvoj Zenskih genitalija ovisi o odsutnosti letalnih testisa ili nji hovoj potpunoj ili djelirnitnoj afunkcionalnosti. primarnu amenor. postavlja se pitnnje da li joS neki faktoli doplinose sterilitetu ili loie'rr ishodu trudnoca. infan- moZe lijetiti ali se moZe supstitucionom terapisa estrogenima postiii zadovoljavajuii last. N4akro. Tu kod iste osobe nalaze i ovarijumi i testisi ili jedna Lll1rezda u kojoj je kombinovano Ovaj sindrom se etioloiki ne Nastaje kao posljedica odsutnosti jednog X hromoz.rtnosti dvit X hromozorl:r. neclostatak dlaka\. eunuhoidnog izgleda. toloike dijagnozc gonada. Produkcija androgena je mala.rIarnog tkiva iako je u 70% sluiajeva kariotip hermafio<lita 46 XY.r teroskopskim pristupom. Pravilno odredivanje i usnrjeravanje lijeicnja takvih pacijenata presudan je momenat 22 njihov normalan Zivot. dok sc metroplastika sprovodi kod dvoroge materice ili uterus didelfisa.2. muikipseudohermafroditizam poremeiaji u biosintezi testosterona nepravilna regresija Mullerovih kauala 4. luienjem sekualnih steroida. \ ( 87) l .-.osti na gcnitalijama i u aksilanta.raz-voj sekundarnih seksLralnih karakteristika i normalan psihoscksualni Zivot. Pravi hermalroditizam se Pravi hermafroditizam je rijedak. INTERSEKSUAIIZAM 4. Te osobe su muikog fenotipa. Kline{elterov sindiom Slika 4.2. .oidu ili jajnoj Celiji.skopski izgLed vanjskog spolovila je razliiit a definitivna dijagnoza se postavljc na osnovu his- nenra moguinosti radanja.eju. Seksualni identitct jcdne osobe uslovljen je genetskim polom. razvoj mu5kog pola zavisi o prisutnosti i funkcionalnosti fetalnih testisa. Stirlulans za razvoj testisa je Y hromozom dok ovariji nastaju u prisr. a prisutna je visoka koncentracija gonadotropina. Lz tog raz-loga se preporuiuje prije Poremeiaje nastale tokom intrauterinog razvojt ' ' lcnski pseutlohcrnrafroditizirur kongenitrlna adlenalna hipcrplazija jatlogena androgenizacija odluke o operalivnom zahvatu iskljutiti druge potencijalne uzroke. Turnerov sindrom cijom na sredinu. Uzrok nastanku ovog poremeiaja je prisustvo H-Y gena koji je odgovoran za razvitak testikr. XXY ili ncpravilne podjele hromozoma u toku redukcionih dioba u speimatoz. Pri laparoskopiji se uoii odsutnost jajnika koji su zarnijenjeni samo vezivnim tkivom. pterigijum coli. Podto Primarne gonadne poremeiaje ' ' ' Klinefelterovsindrom Turnerov sindrorl-gonadna disgenezija pravi hcrmalroditizarn I jedan broj iena sa ovinr arrornalijama genitalija ima potpuno normalan reproduktivni Zivot i anornalije se otkriju sluiajno.ih kanala iz kojih te se zahvaljujuii stimulusima fetalnog testisa i inhibitora Miiilerovih kanala razviti muiki pol. reak- ianim brojem hromozoma kao npr. kr.oma (X0).-\_.7. Tutnerov sindrom-gonadalna disgeneza XXXY Sto nastaje kao posljcdica Slika 4. gonadnim Ovaj sindrom je karakteriziran pove- polom. visokog rasta. oskudne kosmatosti i malih testisa. U toku embrionalnog razvoja dolazi do razvoja Miillerovih i Wol{bv. Pored karakteristiinih fenotipskih osobina tkivo jajnika i tcstisa-ovotestis. mogu se javiti i anomaiije kardiovaskuIarnog sistema. Poremefaje u diferencijaciji pola rnolemo podijeliti u dvije grupe: koje su vidljive testo odmah na rodenju. PRIMARNI GONADNI POBEMEGAJI Jedna od rijetkfi ali velikih dilema pred Klinelelterov sindrom kojom se ginekolog moZe naii jeste sumnja u pol pacijenta.1. nema ovulacija te jom tilizam polnih organa. Naravno zbog odsustva tkiva jajnika visok je nivo gonadotropina.

DiSair P ).su rtivo andlogcnir u klvi je nolntalan ali sc osoba razvija u osobu y'enskog fenotipa sa dobro razvijeninr dojkama.r' Philadelphia-New-York' bibSinrunii \r. Osoba posjeduje testise iesto smie5tene u ingvinalnom kanalu koje operativno treba odstraniti zbog moguinosti maligne degeneracije. lditoris je hipertrofiian. Zavod za udibenike tama sre dsNa. Hammond Socllacv W. Testikularna feminizacija tezi testostcl'oua. Ova pojava biti posljedica porcrneiaja u lriosinSlika 4. a u velikim stidnim usnama se uoiava prisuswo gonada-jajnika. Nlladcnovic-Nlihailovic A Ginckologija /''>_ ( (se F\-- . Baltirrror' 1992 Drobnjak P. biti kotilbinovatlo sa ltotlrosekstrallloictr t Zenski pseudohermalroditizam ili se ponaiaju kao osobe suprot- fetii iznt o nt. dojke.kcijska sposobnost. R. MuIki hermafiodit posjeduje mu$ke polne ilijezde. intcrseksualizam' iugoslovcnska akadenlija zttanosti i umietnosti' '1tgra6. ir4ctlicinsk:r liotcka. Kongenitalna adrenalna hiperplazija je najieiii uzrok maskulinizacije Zenskih gense da italija i nastaje kao posljedica deficita C-21 hidroi<silaze.ott -Rruc. Poremeiaj se otkriva u toku otkrivanja uzroka primarne amenoreje. & \Vilkins. Beograd.S. kariotip mr. N4ladenovic-lloedanovic Z. 2001' str' 91 100' 199. l.2. nizacija ili audrogena ncos. Vei na rodenju uoiava . gonadc su tcstisi. Na wijcme uoten i lijeien ova. Transseksualizam je te7-i poremecaj liinosti u kome osoba niisli cla se prirocla Zenslii pseudolrennafroditiz-aur predstavlja prisustvo manjeg ili veieg stepena nraskulinizacijc spoljnih genitalija kod oso- biti razliiitog stepena !to oteT-ava dijaguozu.jetljivost koju ba lenskog pola kojc posjeduju jajnike i kaliotip 4{iXX. 1974 lr'1I-adcnovic CB Scott i. a dijag- noza se postavlja laboratorijskim testovima iskljuiivanja deficita C-21 hidroksilaze. neadckvatuog odgovor:r cilinih tkiva na anclrogcne kao i nepravilnom rcgrcsijom Mirllcrovih kanala. stas. POREMEGAJI NASTALI TOK(]M INTRAUTERINOG RAZV(]JA Iako su kod ovilr osoba polne Zlijezde testisi oue tr p1'nfil11 ilraju sla[o razyi.ecu suprotnog pola i'elc' okruttto poigrala i dala im poi koji ne promoperacijc ralititc na te su spremni jcne pola. D. Poscban oblik jeste testikularna femi- Transvestizam je pojava kada se osoSto nloie ba oblaii u od. bez pubiine i aksilarne dlakavosti i vaginom koja slijcpo zawSava. NajieSie nastaju kao posljedica u porenrecaju sinteze androgena (kon- karakteliSc nruiki kaliotip. Ostalc sekundarne seksualne karakteristike kao ito su glas. 2001 ' i i nasand manje rnoZe ili viie fenrinizirani.. (iinckologija. 2. Novaks Textbook of Gynecology Williams Burnett L.2.4.1.9.rikog pola 46 XY.i oblik pseudohermafroditizma se moZe idijediti i tim osobama se iak moie satuvati i reprodu. Diferencijalno dijagnostiiki u obzir dolazi i maskulinizacija Zenskih fetusa. stidne usne uvefane i podsjeCaju na skroturn. MuSki pseudohermalroditizam Kod ovog poremcCaja neusaglaSen je gonadni i gcnitalni pol. raspored dlakavosti rnogu Od interscksuaiiz-trta trcba ra7-lil(ovatl onc osobe kocl kojih nc postoje genetska niti analonlska anonlrlija poh ali se i-ele ponasati nog pola. N ()bstctries and Gyrlc'ology' Ippin.jep penis. hipospadiju i kliptorhiz-am. ali su polni organi LITERATURA l. Zagrcb. Wentz A' C' Jones FIW' akuSerswo. genitalna adrenalna hiperplazija) ili primjene androgena u tnrdnoii..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful