POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

2. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima. izraziti je heliofit. 2.3. pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja.4. proizvoĎači u dolini Neretve. naročito početkom srpnja. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. laganim. Ekološki uvjeti 2. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim. natapanje bi bilo više nego potrebno. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine. To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska.2. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla.1. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod .20 °C. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama.1. 2. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. bajam intenzivno raste. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. a u novije vrijeme i drugi.1.1. pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju. Položaj Budući da je izraziti heliofit.1 °C do – 2 oC . kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini.1. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla. prozračnim.vegetacije. Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline. dobro i redovito rodi.5 °C.1. koji duboko i snaţno prodire u tlo. praha i gline) na otocima i uzobalju. Sortiment i podloge . takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. 2. 2. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima. a nikako udoline. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku.

5. podrijetlom iz Italije. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. Pepparudda (autofertilna). Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. Ferraduel i Texas. Tuono. Nikitski. Polutvrde je ljuske. Francoli. raste umjereno bujno i uspravno. Samooplodna je. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. Štetnici i bolesti . 2. 2. itd. Tuono i Genčo. sorta podrijetlom s Krima. a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. Cvate kasno. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri.0 grama. Penta.2 grama. Cvate kasno. pa izbjegava mrazove.5 grama. Ferragnese. Cvate kasno. Primorski. Prosječna teţina suhih plodova je 4. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai. malo dvostrukih sjemenki.). Aromatični.7 grama. Ishtara itd. Stranooplodna je. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3. Filippo Ceo. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Filippo Ceo. Dozrijeva srednje kasno. s randmanom jezgre do 40%. Falsa Barese (autofertilna). Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil. Prosječna teţina suhoga ploda je 3. Troito (grčki tip Tuona). Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. redovito i obilno. Supernova. ima srednje do bujno uspravno stablo. a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes. Jaltinski.5 grama. Laurane Avijor (autofertilna). Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2. obilato. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. Fra Giuli o Grande. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4. Jaltinski. Fra Giulio i Ferstar. Priceza i sl. kasna cvatnja. Rodi redovito i obilato. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra.). Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. Ferragnese. podrijetlom iz Francuske. Nikitski. Texas. sorta podrijetlom s Krima. na kratkim rodnim izbojima. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Plodovi dozrijevaju srednje rano. polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. Umjerene je rodnosti. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Primorski. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Tuono i Genko. podrijetlom iz Francuske. Nije samooplodna. dobar randman jezgre (od 35-40 %).6. Filippo Ce o.6 grama. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja.1. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624). dozrijeva srednje kasno.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. Nema p lodova s dvostrukom jezgrom. Prosječna teţina suhoga ploda je 2.1. Texas i Tuono. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla. ima stablo srednje bujno i razgranato. Dozrijeva srednje rano. a ljuska je polutvrda. al i bolje rodi uz strano oprašivanje. pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom.

7. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens.00 10.00 2.250. EKONOMSKI POKAZATELJI 3. lupina puca i plodovi ispadaju. 3.852. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada. šupljikavost lista (Stigmina carpophila). troškovi se penju do 75.) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae.00 120..00 480. Pseudomonas syringae).. kovrčavost lista (Taphrina deformans).). 2. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači.000 kuna po hektaru. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije.00 . Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru. Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito.1. Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa.1.00 2. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno..000. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite.100. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima.400. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1. lisne uši (Myzus persicae.. kroz prve 4 godine. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja.00 5.Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa).

00 700.00 Mineralno gnojivo 1.00 Okopavanje 550.00 Istovar sadnica 1.00 Kolci 10.00 Iskolčavanje terena 200.480.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.485.000.000.00 MeĎuredna obrada 260.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.550.652.00 700.00 Sadnice 200.00 120.00 .155.00 Vezivo 1.00 Vezivo 650.00 Prskanje UKUPNO 20.550.00 200.600.00 UKUPNO 27.00 Priprema sadnica 150.00 Sadnja 1.00 260.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.

00 1.00 740.00 2.00 880. gnojidbom. prskanjem.835.100. Prihodi i rashodi .00 1.00 Kn/ha 1.600.965.800.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.00 4.00 200.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17.00 72. 3.500.00 500.2.747.00 Postavljanje ograde 950.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.00 700.00 4.500. te pravovremeno izvršiti berbu.600.650.00 950.760. rezidbom i po mogućnosti natapanjem.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem.00 1.

700. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. kolača.000 kg. šeste 1. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. što je godišnja stopa prinosa investicije. već dugo nije p roblem. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju. pa se počinju vraćati uloţena sredstva. tj. Interna stopa rentabilnosti je 17%.Redoviti troškovi proizvodnje: materijal. pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. trţno usmjerenje. sedme 1. stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada.. računaju se od pete godine starosti nasada. 4. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda.000 kuna. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25. . kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda. uz redovito odrţavanje bajamika. traktorski rad i ljudski rad. pete godine 1. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. olakšanu berbu.000 -40. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost. po dobrim cijenama. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja.700 kg. tvornice čokolade. kozmetike.000 kuna. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. . Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka.. bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. Prodati bajam. te do 70 sati strojnoga rada. Trţište dobiva 2. a osme godine 2. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate.00 kuna. odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja. likera.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80.300 kg. · Uz bolju valorizaciju. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful