POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. natapanje bi bilo više nego potrebno. pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. izraziti je heliofit. prozračnim. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska. Sortiment i podloge .1. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod . dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima. pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja.2.3. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine.20 °C. Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline.1. 2.1. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. takva tla bila su predispozicija za sadnju badema.vegetacije. 2. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. Ekološki uvjeti 2.1. Položaj Budući da je izraziti heliofit. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim.1. bajam intenzivno raste. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje.2.4. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. koji duboko i snaţno prodire u tlo. a u novije vrijeme i drugi. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla. a nikako udoline. praha i gline) na otocima i uzobalju. naročito početkom srpnja. 2. dobro i redovito rodi. 2. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama.1. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima.1 °C do – 2 oC . To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda.5 °C. proizvoĎači u dolini Neretve. laganim. kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini.

Texas. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. Troito (grčki tip Tuona).0 grama. al i bolje rodi uz strano oprašivanje. Filippo Ceo. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Cvate kasno. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla. Jaltinski. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. Jaltinski. Tuono i Genko.). a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. redovito i obilno. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4. Plodovi dozrijevaju srednje rano. polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. Primorski. Filippo Ce o. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. podrijetlom iz Italije. Prosječna teţina suhoga ploda je 3. Fra Giulio i Ferstar. Ferragnese. Stranooplodna je. Nije samooplodna. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. a ljuska je polutvrda. Nema p lodova s dvostrukom jezgrom. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. Filippo Ceo. dozrijeva srednje kasno. Ferraduel i Texas. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Dozrijeva srednje kasno. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai.5. raste umjereno bujno i uspravno.7 grama. 2.).1. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra.2 grama. ima srednje do bujno uspravno stablo. Nikitski. Aromatični. Polutvrde je ljuske. Prosječna teţina suhoga ploda je 2. Texas i Tuono. obilato.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. Supernova. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. Francoli. Umjerene je rodnosti. Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil. Primorski. Pepparudda (autofertilna). Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2.5 grama. malo dvostrukih sjemenki. podrijetlom iz Francuske.6 grama. s randmanom jezgre do 40%. Rodi redovito i obilato. pa izbjegava mrazove. sorta podrijetlom s Krima. na kratkim rodnim izbojima. ima stablo srednje bujno i razgranato. Falsa Barese (autofertilna). Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. Prosječna teţina suhih plodova je 4. 2. Samooplodna je. Tuono.1. Tuono i Genčo. dobar randman jezgre (od 35-40 %). sorta podrijetlom s Krima. Ferragnese. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok. Laurane Avijor (autofertilna). kasna cvatnja. Nikitski. podrijetlom iz Francuske. Dozrijeva srednje rano. Fra Giuli o Grande. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Cvate kasno. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624). itd. Priceza i sl.5 grama. pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m.6. Penta. a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes. Cvate kasno. Štetnici i bolesti . Ishtara itd.

00 2. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite.250.) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae.00 120. kovrčavost lista (Taphrina deformans). lupina puca i plodovi ispadaju.00 5. troškovi se penju do 75.400. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije. šupljikavost lista (Stigmina carpophila).1. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1.000. lisne uši (Myzus persicae. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens.. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada.00 480.7. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači.00 10.852.00 2. Pseudomonas syringae).00 .. 2. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla. kroz prve 4 godine. Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru. 3.1.100. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima.Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa). Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito.). Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja. EKONOMSKI POKAZATELJI 3. Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa.000 kuna po hektaru.. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje..

00 Kolci 10.00 .550.155.652.00 700.00 120.00 Okopavanje 550.00 Istovar sadnica 1.550.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.00 Mineralno gnojivo 1.00 Sadnice 200.000.00 Vezivo 650.00 Prskanje UKUPNO 20.000.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.00 Vezivo 1.00 UKUPNO 27.00 MeĎuredna obrada 260.600.00 Iskolčavanje terena 200.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.00 200.480.00 Priprema sadnica 150.485.00 Sadnja 1.00 260.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.00 700.

00 950.00 880.00 2.650.00 Kn/ha 1.00 72.500.00 1. te pravovremeno izvršiti berbu.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.00 740.00 500.600. prskanjem. rezidbom i po mogućnosti natapanjem.500.00 200.100.00 700.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17.600.00 1.00 Postavljanje ograde 950.00 1.00 4.965.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem.800. 3.00 4.760.2. Prihodi i rashodi .747. gnojidbom.835.

pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. pa se počinju vraćati uloţena sredstva. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. a osme godine 2. Interna stopa rentabilnosti je 17%. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. po dobrim cijenama.000 kuna. kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje.000 -40. Trţište dobiva 2.. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate. tvornice čokolade. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. likera. te do 70 sati strojnoga rada.00 kuna. · Uz bolju valorizaciju. uz redovito odrţavanje bajamika. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja. pete godine 1. računaju se od pete godine starosti nasada. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. trţno usmjerenje.700. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine. tj. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost. bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. šeste 1. Prodati bajam. . stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju. 4.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama.300 kg.000 kuna. ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam.700 kg..Redoviti troškovi proizvodnje: materijal. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35. sedme 1. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80. . već dugo nije p roblem. kolača. što je godišnja stopa prinosa investicije. traktorski rad i ljudski rad. olakšanu berbu.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada. kozmetike.000 kg.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful