UZGOJ BAJAMA (BADEMA)

POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

prozračnim. 2.1. a nikako udoline. To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda. 2. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. a u novije vrijeme i drugi. Položaj Budući da je izraziti heliofit. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska. 2. 2. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod .1. Sortiment i podloge . Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku. dobro i redovito rodi.4.1.1. pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama. takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.1 °C do – 2 oC . pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. Ekološki uvjeti 2. izraziti je heliofit.2.vegetacije.1.3. proizvoĎači u dolini Neretve.20 °C. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima. naročito početkom srpnja. dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima.1.2. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla.5 °C. koji duboko i snaţno prodire u tlo. bajam intenzivno raste. laganim. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine. natapanje bi bilo više nego potrebno. praha i gline) na otocima i uzobalju. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju.

Troito (grčki tip Tuona). s randmanom jezgre do 40%. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624).0 grama. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. podrijetlom iz Francuske. obilato. Fra Giulio i Ferstar. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. ima stablo srednje bujno i razgranato. Nikitski. Ishtara itd. al i bolje rodi uz strano oprašivanje. Texas i Tuono. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Jaltinski. 2. podrijetlom iz Francuske. Nije samooplodna. malo dvostrukih sjemenki. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Fra Giuli o Grande. Samooplodna je. Primorski. Jaltinski. Prosječna teţina suhih plodova je 4. Cvate kasno. Tuono i Genčo. Polutvrde je ljuske. Štetnici i bolesti . a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes. Francoli. Cvate kasno. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Filippo Ceo. a ljuska je polutvrda. Filippo Ceo. Umjerene je rodnosti. Dozrijeva srednje kasno. Nikitski. sorta podrijetlom s Krima. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. Pepparudda (autofertilna).1. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. dozrijeva srednje kasno. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra. dobar randman jezgre (od 35-40 %). Tuono i Genko. Penta. ima srednje do bujno uspravno stablo. Priceza i sl. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai. Plodovi dozrijevaju srednje rano. a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Ferraduel i Texas. na kratkim rodnim izbojima.7 grama. Falsa Barese (autofertilna). Nema p lodova s dvostrukom jezgrom.6 grama. Primorski.2 grama. 2.5 grama. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Rodi redovito i obilato.). itd. redovito i obilno. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok.5 grama. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3. Cvate kasno. pa izbjegava mrazove. Ferragnese. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Supernova. podrijetlom iz Italije.1. Prosječna teţina suhoga ploda je 3.5. Dozrijeva srednje rano. Texas. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri.6. Ferragnese. pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m. Aromatični. Filippo Ce o. raste umjereno bujno i uspravno. Stranooplodna je. Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2. kasna cvatnja. sorta podrijetlom s Krima.). Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Tuono. Prosječna teţina suhoga ploda je 2. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil. Laurane Avijor (autofertilna).

) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja.852. Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru.00 480. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite.00 10.00 2. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla. kovrčavost lista (Taphrina deformans).000. 2. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1.1. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno.00 2.100. 3. Pseudomonas syringae). Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa. lupina puca i plodovi ispadaju.00 5. kroz prve 4 godine. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima.7.00 . Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje.250.000 kuna po hektaru.400.Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa)..00 120... EKONOMSKI POKAZATELJI 3. šupljikavost lista (Stigmina carpophila).. troškovi se penju do 75.1. lisne uši (Myzus persicae.). Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens.

550.00 Vezivo 650.550.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.00 Iskolčavanje terena 200.00 MeĎuredna obrada 260.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.00 200.652.00 120.00 700.00 Sadnice 200.480.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.00 Kolci 10.00 Priprema sadnica 150.00 Istovar sadnica 1.00 Vezivo 1.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.00 Prskanje UKUPNO 20.00 Sadnja 1.600.155.000.00 UKUPNO 27.00 Okopavanje 550.00 .00 700.485.00 260.00 Mineralno gnojivo 1.000.

00 1.00 880.00 Kn/ha 1.00 Postavljanje ograde 950.00 72.00 1.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem.965.500.00 740. prskanjem.600.00 4.00 200.800.00 2.00 1. te pravovremeno izvršiti berbu.747.00 500.835.00 950.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.2.600.650.00 700.100.00 4. Prihodi i rashodi .500. gnojidbom.760. rezidbom i po mogućnosti natapanjem.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1. 3.

bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. sedme 1. već dugo nije p roblem. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge. pete godine 1. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost.. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. Trţište dobiva 2.000 kg. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. šeste 1. stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. Prodati bajam. što je godišnja stopa prinosa investicije. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine. kozmetike.000 kuna. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada. računaju se od pete godine starosti nasada. tvornice čokolade. te do 70 sati strojnoga rada. uz redovito odrţavanje bajamika.300 kg.700 kg.000 -40.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama. kolača.Redoviti troškovi proizvodnje: materijal. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate. tj. a osme godine 2. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25. odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja. 4. kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje. · Uz bolju valorizaciju.. traktorski rad i ljudski rad.00 kuna. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. Interna stopa rentabilnosti je 17%. pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. likera. pa se počinju vraćati uloţena sredstva. olakšanu berbu. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju. . .700. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja.000 kuna. trţno usmjerenje. po dobrim cijenama. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful