POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja. izraziti je heliofit. praha i gline) na otocima i uzobalju. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima.2.20 °C.vegetacije.1. Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline. 2. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. a nikako udoline. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. prozračnim. proizvoĎači u dolini Neretve. bajam intenzivno raste. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. natapanje bi bilo više nego potrebno. dobro i redovito rodi. Ekološki uvjeti 2. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine.1 °C do – 2 oC . 2.2. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim. To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda.3. 2.1. naročito početkom srpnja. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama. kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini. Položaj Budući da je izraziti heliofit.1. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla. 2.5 °C. dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. laganim. Sortiment i podloge .1.1. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1.4. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska.1. koji duboko i snaţno prodire u tlo. a u novije vrijeme i drugi. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod .

Prosječna teţina suhoga ploda je 2.7 grama. Dozrijeva srednje kasno. Tuono i Genko. 2. Nikitski. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema.0 grama. Francoli.6 grama. Pepparudda (autofertilna). Texas i Tuono. Priceza i sl. 2.1. Nije samooplodna. Filippo Ceo. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije.). Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2. Samooplodna je. Falsa Barese (autofertilna). Umjerene je rodnosti.5 grama. podrijetlom iz Francuske. Dozrijeva srednje rano. Plodovi dozrijevaju srednje rano. a ljuska je polutvrda. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. Laurane Avijor (autofertilna). Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok. Cvate kasno. Plodovi dozrijevaju srednje rano. pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m. dozrijeva srednje kasno. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla. a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski.6. ima srednje do bujno uspravno stablo. Jaltinski. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Filippo Ce o. Cvate kasno. Troito (grčki tip Tuona). itd. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%.2 grama.1. Cvate kasno. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. Ferraduel i Texas. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Aromatični.5 grama. Tuono. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Rodi redovito i obilato. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. malo dvostrukih sjemenki. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Primorski. podrijetlom iz Francuske. Texas. Primorski. pa izbjegava mrazove. redovito i obilno. Ferragnese. polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre.). Nema p lodova s dvostrukom jezgrom. Supernova. obilato.5. Ferragnese. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. Nikitski. s randmanom jezgre do 40%. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624). sorta podrijetlom s Krima. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra. Prosječna teţina suhih plodova je 4. Ishtara itd. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Tuono i Genčo. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. Filippo Ceo. Prosječna teţina suhoga ploda je 3. podrijetlom iz Italije. Stranooplodna je. ima stablo srednje bujno i razgranato. Fra Giulio i Ferstar. Štetnici i bolesti . Polutvrde je ljuske. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3. na kratkim rodnim izbojima. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4. Fra Giuli o Grande. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. dobar randman jezgre (od 35-40 %). al i bolje rodi uz strano oprašivanje. raste umjereno bujno i uspravno. sorta podrijetlom s Krima. Jaltinski. Penta. a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes. kasna cvatnja.

Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito.00 2. 2. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla. Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa. šupljikavost lista (Stigmina carpophila). kroz prve 4 godine. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada.Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa). kovrčavost lista (Taphrina deformans).00 5. Pseudomonas syringae).100. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1.250.000. 3.7.00 120. lisne uši (Myzus persicae. EKONOMSKI POKAZATELJI 3. lupina puca i plodovi ispadaju.). Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja. Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači.00 10..) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae.000 kuna po hektaru. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima.1.1. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije.852.. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno...00 480.00 2. troškovi se penju do 75.00 .400. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens.

00 260.485.00 UKUPNO 27.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.550.000.00 700.155.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.00 Okopavanje 550.00 .00 Priprema sadnica 150.00 120.00 Kolci 10.00 Sadnice 200.652.480.00 Vezivo 650.00 MeĎuredna obrada 260.00 Vezivo 1.00 Sadnja 1.00 Istovar sadnica 1.00 Iskolčavanje terena 200.00 Prskanje UKUPNO 20.00 Mineralno gnojivo 1.600.550.000.00 700.00 200.

00 4.747.00 72.00 500.00 Kn/ha 1.2. prskanjem.00 200.600.00 950. gnojidbom.800.00 1.00 880.500.00 1.500.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17. Prihodi i rashodi .00 2. 3.650.00 740. te pravovremeno izvršiti berbu.965.00 4.00 700.00 Postavljanje ograde 950.600.100.760.00 1.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.835. rezidbom i po mogućnosti natapanjem.

tvornice čokolade. računaju se od pete godine starosti nasada. pa se počinju vraćati uloţena sredstva.700 kg. sedme 1. olakšanu berbu. Trţište dobiva 2. već dugo nije p roblem. pete godine 1. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22. Interna stopa rentabilnosti je 17%. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada.300 kg. kolača. . te do 70 sati strojnoga rada.000 kg. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge. kozmetike. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. trţno usmjerenje. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80. po dobrim cijenama. uz redovito odrţavanje bajamika. a osme godine 2.700. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. · Uz bolju valorizaciju. što je godišnja stopa prinosa investicije.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja.000 kuna. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. šeste 1. . ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam. pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. tj. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka.Redoviti troškovi proizvodnje: materijal. traktorski rad i ljudski rad. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. likera. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25.. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja.000 kuna. 4. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost.000 -40. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju.00 kuna.. Prodati bajam.