POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

3. a u novije vrijeme i drugi.vegetacije. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1. pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja. a nikako udoline. bajam intenzivno raste. izraziti je heliofit.1. takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine. Položaj Budući da je izraziti heliofit.2. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku.1. dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima. natapanje bi bilo više nego potrebno. laganim. Ekološki uvjeti 2. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura.2.1. Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju.1. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama.5 °C. koji duboko i snaţno prodire u tlo. 2. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod . Sortiment i podloge . kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. 2.1 °C do – 2 oC . Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. naročito početkom srpnja. prozračnim. 2. To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda.1. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. dobro i redovito rodi. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim. proizvoĎači u dolini Neretve.1. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla.20 °C.4. pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. praha i gline) na otocima i uzobalju. 2.

5 grama. Nije samooplodna. podrijetlom iz Francuske. Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil.). a ljuska je polutvrda. Prosječna teţina suhih plodova je 4. dobar randman jezgre (od 35-40 %). 2. Supernova. Filippo Ceo.5. Ferraduel i Texas. Aromatični. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok. podrijetlom iz Italije. polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. Pepparudda (autofertilna). a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes. Penta. na kratkim rodnim izbojima. Tuono.0 grama. sorta podrijetlom s Krima. Nikitski.1. Texas i Tuono. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. Nikitski. s randmanom jezgre do 40%. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Ishtara itd. Samooplodna je. Rodi redovito i obilato. Cvate kasno. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra. Dozrijeva srednje kasno. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. sorta podrijetlom s Krima. Cvate kasno. dozrijeva srednje kasno. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%.1. Priceza i sl.2 grama. Filippo Ceo. Stranooplodna je. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Tuono i Genčo. itd. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. Troito (grčki tip Tuona). Umjerene je rodnosti. Polutvrde je ljuske. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. al i bolje rodi uz strano oprašivanje. Texas. ima srednje do bujno uspravno stablo. Fra Giuli o Grande. Prosječna teţina suhoga ploda je 2.6. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. ima stablo srednje bujno i razgranato. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624). Tuono i Genko. Štetnici i bolesti . Francoli. redovito i obilno. pa izbjegava mrazove. malo dvostrukih sjemenki. Jaltinski.6 grama. kasna cvatnja. Ferragnese. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. 2. Cvate kasno. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai. Nema p lodova s dvostrukom jezgrom. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine.5 grama.). Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2. Primorski. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri. obilato. Prosječna teţina suhoga ploda je 3. raste umjereno bujno i uspravno. pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m. Dozrijeva srednje rano. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki.7 grama. Filippo Ce o. Ferragnese. Primorski. podrijetlom iz Francuske. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. Fra Giulio i Ferstar. Jaltinski. Falsa Barese (autofertilna). Laurane Avijor (autofertilna).

00 2.000 kuna po hektaru.000. šupljikavost lista (Stigmina carpophila). 3. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. kroz prve 4 godine.. Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru.00 480.1. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite.) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada.7. 2. Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje.852. kovrčavost lista (Taphrina deformans). GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1. Pseudomonas syringae).. lisne uši (Myzus persicae. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači.1.00 5. EKONOMSKI POKAZATELJI 3. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens.00 10.00 . Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito.Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa).00 2. troškovi se penju do 75. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima...400.100.00 120. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije. lupina puca i plodovi ispadaju.250.).

00 .00 Mineralno gnojivo 1.00 Iskolčavanje terena 200.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.00 Prskanje UKUPNO 20.000.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.550.00 Istovar sadnica 1.00 Vezivo 650.652.00 Priprema sadnica 150.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.00 UKUPNO 27.00 Vezivo 1.155.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.00 MeĎuredna obrada 260.00 120.00 Sadnja 1.00 Okopavanje 550.00 200.480.00 700.550.000.600.485.00 700.00 Sadnice 200.00 260.00 Kolci 10.

650.00 Kn/ha 1.600. gnojidbom.00 2.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem. 3.600.500.747.00 500.965.00 740. Prihodi i rashodi .00 200.00 Postavljanje ograde 950.00 72. rezidbom i po mogućnosti natapanjem.00 1.800.00 880.2.500.00 700.00 1. prskanjem.835.100.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17. te pravovremeno izvršiti berbu.00 1.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.760.00 950.00 4.00 4.

sedme 1. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80. šeste 1. likera.. a osme godine 2.Redoviti troškovi proizvodnje: materijal.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama. Interna stopa rentabilnosti je 17%. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju. tj..000 -40.700. tvornice čokolade. kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje. računaju se od pete godine starosti nasada. . olakšanu berbu. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. kolača. · Uz bolju valorizaciju. već dugo nije p roblem. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. pa se počinju vraćati uloţena sredstva. pete godine 1. trţno usmjerenje. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada.700 kg. stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod.00 kuna. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25.300 kg. odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja. te do 70 sati strojnoga rada. bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. traktorski rad i ljudski rad. .000 kuna. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka. Prodati bajam. kozmetike. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35. uz redovito odrţavanje bajamika. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge.000 kg. po dobrim cijenama. Trţište dobiva 2. 4. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja.000 kuna. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22. što je godišnja stopa prinosa investicije. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam.