POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

Sortiment i podloge . dobro i redovito rodi. naročito početkom srpnja.1.20 °C. dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima.1 °C do – 2 oC .1. bajam intenzivno raste. proizvoĎači u dolini Neretve. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla.vegetacije. Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura.1.1. pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja.3. 2. Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline. Položaj Budući da je izraziti heliofit.4. izraziti je heliofit. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod . Ako je dobar raspored padalina tijekom godine. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. koji duboko i snaţno prodire u tlo. Ekološki uvjeti 2. a u novije vrijeme i drugi. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1. takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim. prozračnim. praha i gline) na otocima i uzobalju. To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda. 2. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska. a nikako udoline.1. laganim.2. natapanje bi bilo više nego potrebno. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. 2. 2. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima.5 °C.2.1.

podrijetlom iz Francuske. Tuono i Genko. Texas i Tuono. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3. Filippo Ceo. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil.).1. Štetnici i bolesti . Zadnje tri sorte i autofertilne su.5. s randmanom jezgre do 40%. raste umjereno bujno i uspravno. Francoli. Rodi redovito i obilato. Tuono. sorta podrijetlom s Krima. Ishtara itd. Ferragnese. malo dvostrukih sjemenki. podrijetlom iz Italije. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. Prosječna teţina suhih plodova je 4. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla.5 grama. Dozrijeva srednje rano. Ferragnese. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Cvate kasno. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta.2 grama. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok. Penta.5 grama.1. Nikitski. Aromatični. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. Nije samooplodna.).0 grama. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. Filippo Ce o. obilato. Polutvrde je ljuske.6 grama. na kratkim rodnim izbojima. Samooplodna je. Pepparudda (autofertilna). Umjerene je rodnosti. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. Nema p lodova s dvostrukom jezgrom. 2. itd. Plodovi dozrijevaju srednje rano. dozrijeva srednje kasno. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. Cvate kasno. polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. ima stablo srednje bujno i razgranato. podrijetlom iz Francuske. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Prosječna teţina suhoga ploda je 2. Prosječna teţina suhoga ploda je 3. kasna cvatnja. a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. Cvate kasno. ima srednje do bujno uspravno stablo. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624). Laurane Avijor (autofertilna).7 grama. Troito (grčki tip Tuona). Tuono i Genčo. pa izbjegava mrazove. Jaltinski. Supernova. Nikitski. al i bolje rodi uz strano oprašivanje. redovito i obilno. dobar randman jezgre (od 35-40 %). pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Texas. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4. Fra Giuli o Grande. Falsa Barese (autofertilna). Dozrijeva srednje kasno.6. Priceza i sl. Ferraduel i Texas. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. Primorski. Fra Giulio i Ferstar. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai. Primorski. Plodovi dozrijevaju srednje rano. a ljuska je polutvrda. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Stranooplodna je. sorta podrijetlom s Krima. Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2. 2. Jaltinski. Filippo Ceo. a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes.

. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije. lisne uši (Myzus persicae. šupljikavost lista (Stigmina carpophila). Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje.1.100.00 5.00 10.1. Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima.00 2. kovrčavost lista (Taphrina deformans). 2.).852. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1.) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae.000 kuna po hektaru. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači. troškovi se penju do 75..00 2. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja... EKONOMSKI POKAZATELJI 3.400. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno.250.00 120.00 480. Pseudomonas syringae).7. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite. 3.00 . Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru.000. lupina puca i plodovi ispadaju. kroz prve 4 godine.Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa).

00 Sadnice 200.000.00 Istovar sadnica 1.00 UKUPNO 27.485.155.00 260.000.00 Iskolčavanje terena 200.00 700.550.00 120.00 Okopavanje 550.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.00 Mineralno gnojivo 1.00 200.00 Prskanje UKUPNO 20.00 Vezivo 650.480.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.00 Priprema sadnica 150.00 Kolci 10.00 700.00 Sadnja 1.652.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.550.00 Vezivo 1.00 .00 MeĎuredna obrada 260.600.

00 72.00 950.00 880.500.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17.760.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.800.00 Postavljanje ograde 950.00 740. gnojidbom.00 1.00 1.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem.500.00 Kn/ha 1.00 1.00 4. 3.00 700.600. prskanjem. te pravovremeno izvršiti berbu.00 500.600.965. rezidbom i po mogućnosti natapanjem.00 2.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.747.835. Prihodi i rashodi .2.00 200.00 4.650.100.

Redoviti troškovi proizvodnje: materijal. Interna stopa rentabilnosti je 17%. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. sedme 1. stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. .700. pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. što je godišnja stopa prinosa investicije. 4. . računaju se od pete godine starosti nasada.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama. Trţište dobiva 2. tj.00 kuna. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate. · Uz bolju valorizaciju. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada. šeste 1. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22. likera. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. kolača. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. uz redovito odrţavanje bajamika.000 kuna. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju. odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka.000 kuna. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge. kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje.700 kg.300 kg. Prodati bajam. te do 70 sati strojnoga rada. pa se počinju vraćati uloţena sredstva.. pete godine 1.. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. po dobrim cijenama.000 -40. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost.000 kg.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada. kozmetike. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. traktorski rad i ljudski rad. tvornice čokolade. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja. a osme godine 2. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda. ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam. trţno usmjerenje. već dugo nije p roblem. olakšanu berbu. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful