P. 1
UZGOJ BAJAMA (BADEMA)

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)

|Views: 556|Likes:
Published by agapiz

More info:

Published by: agapiz on Dec 17, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/03/2015

pdf

text

original

POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)
1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traţeno voće na domaćem i inozemnom trţištu. Sadrţi vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potraţnja je u stalnom porastu. Bajam se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i Španjolskom dugo prednjačilo. Veći su proizvoĎači još Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Američkim Drţavama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premašuje 200.000 t, sudjeluju s više od 50%. Neke zemlje biljeţe i pad proizvodnje. Najveći pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama ima najviše nasada bajama, nasadi se natapaju. Već duţe vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, čiji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz korištenje nadomjestaka, godišnje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala bajama posaĎen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće. Obzirom da ovo područje ima prirodne uvjete za uspješan uzgoj bajama, kratko ćemo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOŠKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj bajama znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o bajamu kao skromnoj kulturi. Više topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne moţemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moţe dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

a u novije vrijeme i drugi. koji duboko i snaţno prodire u tlo. kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini.3. praha i gline) na otocima i uzobalju. bajam intenzivno raste. naročito početkom srpnja.1. a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1. To se postiţe i natapanjem dok traje rast mladica i ploda. 2. Sortiment i podloge . Klima Bajam kao tipična mediteranska voćna vrsta zahtijeva dosta topline. a nikako udoline. Budući da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku. pa je dobra vlaţnost bajama potrebna do polovice srpnja. UvoĎenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. laganim. ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (čestice pijeska. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine. natapanje bi bilo više nego potrebno.1. Za dobru oplodnju cvjetova vaţno je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura.2.1. dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima.5 °C. 2.1. izraziti je heliofit.20 °C. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod . pogoduju mu juţne ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju. Tlo Bajam kao voćna vrsta najbolje uspijeva na dubokim. dobro i redovito rodi. dobro dreniranim tlima s dobrim vododrţnim svojstvima. takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. Marianna 2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teţa glinasta tla.4. odnosno potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje. proizvoĎači u dolini Neretve.1. 2. 2.1. Ekološki uvjeti 2. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine.1 °C do – 2 oC . Prema količini i vremenu oborina badem ima specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama.vegetacije.2. Položaj Budući da je izraziti heliofit. prozračnim. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

Primorski. Laurane Avijor (autofertilna). Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel. 2. Fra Giulio i Ferstar. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. dobar randman jezgre (od 35-40 %). dozrijeva srednje kasno. Nikitski. Samooplodna je. podrijetlom iz Francuske.5. a dobri oprašivači su joj odlike: Ai. Cvate kasno. Supernova. Penta. Tuono i Genko. Aromatični. a ljuska je polutvrda. Primorski. Dobri oprašivači su joj: Ferragnese. s randmanom jezgre do 40%. Prosječna teţina suhoga ploda je 2. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok.7 grama. pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x 5-6 m. Polutvrde je ljuske.). al i bolje rodi uz strano oprašivanje. Sustavi uzgoja U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla.1. ima srednje do bujno uspravno stablo. Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 kriţanac badem-breskva. Pepparudda (autofertilna). Rodi redovito i obilato. Jaltinski.5 grama. široke krošnje s mnogo obrastajućih izboja. podrijetlom iz Italije. Dozrijeva srednje kasno. Filippo Ceo. Nema p lodova s dvostrukom jezgrom. Cvate kasno. Troito (grčki tip Tuona). Tuono i Genčo. Dobri oprašivači su joj odlike: Ferraduel. pa izbjegava mrazove. za teţa tla preporučuje se podloga šljiva (Marianna 2624). sorta podrijetlom s Krima. Falsa Barese (autofertilna). ima stablo srednje bujno i razgranato.Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema.5 grama. Plod dozrijeva početkom rujna a teţak je u suhom stanju prosječno 3.0 grama. a dobri oprašivači su joj: Ferragnese. raste umjereno bujno i uspravno.6. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Ishtara itd. Filippo Ce o. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Fra Giuli o Grande. Prosječna teţina ploda u suhom stanju je 2. na kratkim rodnim izbojima. redovito i obilno. Dozrijeva srednje rano. Mana joj je što stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. Texas. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. Ferraduel i Texas. kasna cvatnja. a dobri oprašivači su joj: Primorski i Krimski. itd. Texas i Tuono. ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom. Tuono. Prosječna teţina suhoga ploda je 3. Jaltinski.). Stranooplodna je. Štetnici i bolesti . polutvrda koštica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. Ferragnese. Dobri su joj oprašivači: Ferragnese. podrijetlom iz Francuske. obilato. Stablo je srednje bujno rastresite krošnje viseća rasta. Filippo Ceo. 2. Priceza i sl. a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost. Nikitski.6 grama. Cvate kasno. još imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra.1. Prosječna teţina suhih plodova je 4. malo dvostrukih sjemenki. Prosječna teţin a suhoga ploda je 4. sorta podrijetlom s Krima.2 grama. Umjerene je rodnosti. Francoli. Ferragnese. a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju četiri sorte i to: Ferragnes. Vaţno je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Nije samooplodna. Prosječno ima ispod 1% dvostrukih jezgri. Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil.

400..Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje grančica sa cvjetovima (Monilia laxa). Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje. Ulaganje u podizanje bajamika Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do početka raĎanja. Tablica: Troškovi podizanja bajamika na 1 hektaru.250. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite. EKONOMSKI POKAZATELJI 3. Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa. kovrčavost lista (Taphrina deformans). šupljikavost lista (Stigmina carpophila)..00 2.. Štetnici badema su ţilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima.) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae. 2. kroz prve 4 godine. lupina puca i plodovi ispadaju.).852. Berba u malim bajamicima obavlja se ručno u mreţe st a vlj e n e pod stabla.00 120. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. troškovi se penju do 75.00 10.00 480. 3. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1. Zaštitu od bolesti i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito.1. Berba Kada plod bajama sasvim dozrije. U ovim troškovima veliki udio je ljudskog rada. Dok se u većim bajamicima primjenjuju tresači. te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens..000. lisne uši (Myzus persicae.00 2. Pseudomonas syringae).00 .100.1.7.000 kuna po hektaru.00 5.

00 Istovar sadnica 1.00 700.00 Mineralno gnojivo 1.550.000.00 Kn/ha PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena 100.00 UKUPNO 27.652.00 Vezivo 1.600.00 Sredstva za zaštitu bilja 500.00 Vezivo 650.00 Sadnja 1.00 Okopavanje 550.00 MeĎuredna obrada 260.480.000.00 200.00 Sadnice 200.550.00 Kolci 10.00 Dovoz i razvoţenje sadnica 1.00 Priprema sadnica 150.00 120.Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Troškovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva 4.155.00 260.485.00 .00 Iskolčavanje terena 200.00 700.00 Prskanje UKUPNO 20.

00 500.500.600.00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.00 4.00 1.00 72.00 Okopavanje u redu UKUPNO TREĆA GODINA Meduredna obrada Raspršivanje atomizerom Sredstva za zaštitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17.00 1.2.965.00 2.650.00 Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odrţavati nasad: okopavanjem.835. gnojidbom.747.00 Kn/ha 1.00 4. 3.500.760.00 740.00 700. te pravovremeno izvršiti berbu.00 Postavljanje ograde 950.00 950.DRUGA GODINA (armatura) kn/ha MeĎuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zaštitu bilja Sadnice za nadosaĎivanje Ţičano pletivo za ogradu NadosaĎivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.600.800.00 200.00 1. rezidbom i po mogućnosti natapanjem. Prihodi i rashodi .00 880.100. prskanjem.

00 kuna. kolača.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram što iznosi oko 80. efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. trţno usmjerenje. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada. kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje. olakšanu berbu. traktorski rad i ljudski rad. te do 70 sati strojnoga rada. lakši plasman i bolje ekonomske rezultate.000 kg. Prodati bajam. tj.000 -40.300 kg. Trţište dobiva 2. · Suvremeni bajamik uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod. već dugo nije p roblem. U četvrtoj godini postiţe se 25 % od ukupnog roda. pa ga lako moţe obaviti manja obitelj kao hobby. uz redovito odrţavanje bajamika. sedme 1. a osme godine 2.000 kuna. šeste 1. stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju. .000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. po dobrim cijenama. 4. bajam je ovdje moguće uzgajati plantaţno. Puni rod nasada očekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period. kozmetike. · Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika trţišna vrijednost. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine.. Četvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge.Redoviti troškovi proizvodnje: materijal. . odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja. tvornice čokolade. pa se počinju vraćati uloţena sredstva.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama.700 kg. a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.. pete godine 1. Uzgoj na jednom hektaru traţi malo rada. Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim područjima iznosi 22. · Uz bolju valorizaciju.000 kuna. kada se postiţe trećina punoga uroda nasada i oni iznose 25. te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja. ZAKLJUČNA OCJENA Na temelju iznijetog valja zaključiti: · Na području općine Starigrad već stoljećima se uspješno uzgaja bajam. · Plantaţnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju. program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. Interna stopa rentabilnosti je 17%. što je godišnja stopa prinosa investicije. Obzirom da je ţivotni vijek bajama 25 pa i više godina. računaju se od pete godine starosti nasada. likera.700.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->