ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

stavkom 6. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. 7. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5. 2. ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. skupina ili društava. 2. OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. Stranke. 4 . PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. 6. Članak 6. 5. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju. proizvodnje. proizvodnju. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. Kulturne aktivnosti. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. 8. 4. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. 2. bilo na lokalnoj. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. nacionalnoj. prenošenja. zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. 3. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu. IV.načine umjetničkog stvaralaštva. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati. uključujuči i na stvaranje. »Štititi« znači usvajati takve mjere. njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. proizvodima i uslugama.

proizvode i usluge. 2. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije. c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces. 5 . Članak 9. proizvoda i usluga. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. proizvodnju. 2. MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti. uključujući putem javne radiodifuzije. širenje. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. Članak 8. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. kao i iz drugih država svijeta. proizvodnju. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja. Članak 7. c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje. MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. na odgovarajući način. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu.. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. proizvoda i usluga. 3. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. prema potrebi. širenje. i 6. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija.b) mjere koje.

POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. 6 . UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama. (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka. Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije. i 17. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. (iv) usvajanja.. prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva. Članak 14. gdje je to moguće. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. između ostaloga. proizvodima i uslugama država u razvoju. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. d) promicanja korištenja novih tehnologija. Članak 11. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. Članak 12. Članak 13. c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva.Članak 10. osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija.

a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. Članak 18. po potrebi. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. Članak 17. (ii) pružanja. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. u javnom i privatnom sektoru vezano uz. b) izgradnjom kapaciteta. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18. 3.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. Članak 16. i na područjima glazbe i filma. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. 7 . strategijske i upravne sposobnosti. (c) doprinosa. razmjenom informacija. korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. što je moguće veće. proizvoda i usluga. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju.. između ostaloga. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. pružajući. 2. razvoj malih. između ostaloga. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. izradu i provođenje politike. u daljnjem tekstu »Fond«. Članak 15. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. srednjih i mikropoduzeća.

Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. 4. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka. 5. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20.4. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. Članak 21. VI. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. 2. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. RAZMJENA. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. UNESCO će. 2. analizu i širenje svih relevantnih informacija. olakšati prikupljanje. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. 8 . (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke. korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke. 5. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. 2. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. Članak 19. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. 6. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. 7. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a. Prema tome. 3. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. statistika i primjera najbolje prakse. V. U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela.

U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije. Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. osobito člankom 8. 4. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje.. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. 9 . u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja. 6. 5. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora. Članak 24. Međuvladin odbor može. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. MEĐUVLADIN ODBOR 1. na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe. na njezin zahtjev. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. 3. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. 2. (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor. sukladno svom Poslovniku. (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. 7. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji.3. 8. VII. 4. 2. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. Članak 23. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a.

(b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. osim u dolje navedenim slučajevima. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a. stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji. 2. Članak 26. (c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c). po pitanjima iz njihove nadležnosti. a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV). Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. PRIHVAĆANJE. prihvaćanja. 4. 3. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. RATIFIKACIJA.2. koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji. 10 . pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući. organizacije regionalnih ekonomskih integracija. odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. Članak 27. 2. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. i obrnuto. odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. Isprave o ratifikaciji. prihvaćanju. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. Pored toga. dobrih usluga ili posredovanjem. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. PRISTUPANJE 1. Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. prihvaćanju. Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. 3. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija.

KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. u skladu s internim procedurama. Članak 32. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. prihvaćanju. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. prihvaćanju. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. poput država. 3. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija. da postane njezina stranka.(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27. na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. županija. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. 2. 4. Članak 28. odobrenju ili pristupanju. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. 11 . STUPANJE NA SNAGU 1. 2. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. prihvaćanju. te o otkazima utvrđenih člankom 31. Članak 29. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. Za svrhe ovoga članka.. pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. i 27. odobrenju ili pristupanju. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. OTKAZIVANJE 1. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9. županija. Članak 30. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. prihvaćanju. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. Članak 31.

engleskom. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. prihvati. ovoga članka. a zajednički biraju predsjednika Odbora. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. Povelje Ujedinjenih naroda. Postupak naveden u stavku 3. ovoga članka. koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. Izmjene i dopune stupaju na snagu. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27. ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. prihvaćanju. Nakon što se usvoje. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a.Članak 33. 6. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Nakon toga. odobrenje ili pristupanje. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore. 3. 4. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. francuskom. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. Članak 34. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. za svaku državu stranku koja je ratificira. Članak 3. Članak 35. i 4. odobrenju ili pristupanju. kineskom. one odvojeno imenuju članove Odbora. prihvat. od pet članova. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. sukladno stavku 4. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. prihvatile. IZMJENE I DOPUNE 1. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. Odbor je sastavljen. odobrile ili su im pristupile. 2. od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. 5. 12 . ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. Članak 2. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale.

R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). potvrđujući da je europska arheološka baština. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora. Konvencija iz članka 1. Članak 6. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. glavni direktor UNESCO-a imenuje.. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. Članak 4. 23. prosinca 1954. imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju. potpisanu u Delfima. potpisnice ove Konvencije. listopada 1985. potvrđujući da je važno uspostaviti. i 5. Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 . te Konvencije. koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka. ukoliko ne postoje. tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica. potpisanu u Granadi. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora. 921 (1981) i 1072 (1988). 3. 19. stavka 3.. podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. a posebno članke 1. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. na zahtjev stranke. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. Članak 5.. potpisanu u Parizu. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca. GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije.Članak 4. ovoga Zakona nije na snazi. ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. lipnja 1985. prirodnih opasnosti. Članak 3. imajući u vidu Preporuku br.

stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. izgrađene lokalitete. 1. Stranke se obvezuju uspostaviti. smještene na zemlji ili pod vodom. potpisanom u Londonu. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. pokretne predmete. i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. posebno ovlaštene osobe. ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. 14 . 3. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava. objekte. kao i njihov kontekst. Članak 3. spomenike druge vrste. svibnja 1969. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. očuvanja i upravljanja. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne. 6. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem. Arheološka baština obuhvaća građevine. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada. pravni sustav zaštite arheološke baštine. ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. skupine građevina. 2..

njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. 15 . ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja. Članak 4. Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja. te u skladu s okolnostima. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza. ii osigurati da se arheolozi. gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu.iii da će zahtijevati. prije svega na samom lokalitetu. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. iv predvidjeti propisima. v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja.

ovoga članka. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9. koja je stranka ove Konvencije.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. Članak 8. budnosti i suradnje. te o prijetnjama toj baštini. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta. Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti. v da će ograničiti. te osigurati potrebne podatke o tome. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe. te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta. putem obrazovanja. u najvećoj mogućoj mjeri. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. informiranja. 16 . posebno lokalitetima. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. nakon provedenih arheoloških radova. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja.

očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. 3. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. U smislu ove (revidirane) Konvencije. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. ii da će poticati. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu. 6. ugovorna strana se može. 17 . do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. uključujući multilateralne aktivnosti. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Konvencija podliježe ratifikaciji. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. ne može položiti instrumente ratifikacije. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije. svibnja 1969. nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije. Instrumenti ratifikacije. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. svibnja 1969. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. povjerenstvo stručnjaka. potpisane u Londonu. svibnja 1969. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. 1. 4. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć.. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. koje je sukladno članku 17. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. prihvaćanju ili odobrenju. 5. 2. prihvaćanja ili odobrenja. ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. prihvaćanja ili odobrenja. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12. prihvaćanja ili odobrenja.Članak 11. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka.

Sve države mogu naknadno. odobrenja ili pristupanja. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. 2. 3. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe. iv svakom drugom aktu. Članak 17. Posvjedočujući gore izneseno.. siječnja 1992. odobrenja ili pristupanja. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. Sastavljeno u Valletti. Sve države mogu. 1. prihvaćanja. 16. 2. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. U odnosu na sve države koje pristupaju. s tim da su oba teksta istovrijedna. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. 1.. 18 . i 16. 1. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. 15. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju. Članak 18. Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. Članak 16. na engleskom i francuskom.Članak 15. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom. Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje. 2. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest. točki d Statuta Vijeća Europe. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. ili koje bi trebale pristupati. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. prihvaćanja. Europskoj ekonomskoj zajednici. Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe.. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe.

te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava. primjenjujući članak 33. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. 3. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. listopada do 3. opažajući sve veći interes javnosti. na 31. Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. 2. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 5. objaviti u skladu s odredbom članka 30. bez njezinog odobrenja. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. studenoga 2001. te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile. 4.. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. Konvencija iz članka 1. u odnosu na Republiku Hrvatsku. sjednici. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture. stavka 3. prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi. na zasjedanju u Parizu od 15. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. Članak 4. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. Radi nadziranja prometa takvim predmetima. sastavljena u Londonu 6. svibnja 1969. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu. uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. te da odgovornost za nju počiva na svim državama.Članak 3. poštivanju i zaštiti te baštine. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. uvjerena u važnost istraživanja.

predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. 4. 5. prosinca 1982. (ii) plovila. građevina.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. 3. (c) Druge instalacije. ovu Konvenciju. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog.. predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. donosi drugoga dana studenoga 2001. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. znanstvenim institucijama. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. stručnim udrugama. zrakoplova. povremeno ili stalno. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. Članak 1. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 . arheolozima. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. studenoga 1970. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine. poput: (i) lokacija. zgrada. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. od 14. roniocima. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara. osim kablova i cjevovoda. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje.. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. smatrajući da mjerenje. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili.. barem 100 godina. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. stavka 2. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. koji može nehotice na nju utjecati. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga. 2. međunarodnim organizacijama. djelomično ili potpuno pod vodom. listopada 1972. vjerujući da je suradnja među državama.

obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. prema potrebi. 11. izravno ili neizravno. 8. Potiče se odgovoran. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. 10. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. a u skladu sa svojim mogućnostima. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. 6. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. 4. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. 7. u skladu s odredbama ove Konvencije. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. 8. 2. 5. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. 6. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. 3. uključujući 21 . 9. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. u skladu s odredbama članka 33. Članak 3. Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. kojima upravlja i koje koristi država. 9. Članak 2. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva. sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju.jurisdikcije. Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. 7. te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. ove Konvencije. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. te koje mogu. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje.

ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama. ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo. Stranke takvih bilateralnih. 3. Članak 6. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. osobito kulturnu. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. Države stranke. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije. AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. podvodnom kulturnom baštinom. povijesnu ili arheološku. povijesnu ili arheološku. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora. Članak 5. 2. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. osobito kulturnu. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. DVOSTRANI. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. Članak 4. i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. 2. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. da pristupe takvim sporazumima. 3. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. ukoliko je potrebno. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. Članak 7. u ostvarivanju svoje suverenosti. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi. 22 . Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Članak 10. da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1. te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama. 2. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. a nastavno na članke 9. država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. 3. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. i 10. 5. te u skladu sa člankom 303. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. Članak 9. posebno kulturnoj. ovoga članka. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost. stavkom 2. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom.Članak 8. kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. ovoga članka. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. (ii) alternativno. osim u skladu s odredbama ovoga članka. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. Sukladno tome: (a) država stranka traži. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. 2. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. prihvata. točka (b) ovoga članka. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. 3. 4. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1.

Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. stavku 5. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. U koordinaciji konzultacija. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće. Prema tome. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. osim ako izričito izjavi da to ne želi. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. osim ako države konzultanti. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. 5. 7. ovoga članka. imenuju državu koordinatora. i pri tome 24 . Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora. (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. Članak 11. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”.. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere. a ne u svom vlastitom interesu. 4. 4. koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149.. 3. a ako je potrebno prije konzultacija. Prema odredbama stavaka 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. i 4. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. 2. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. uključujući pljačku. 6. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora.podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima. stavku 5. uključujući pljačku. poduzimanja mjera.

Članak 12. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera. povijesnog ili arheološkog porijekla. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. stavkom 4. 11. osim u skladu s odredbama ovoga članka. 11. osim ako države konzultanti. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. u skladu s ovom Konvencijom. 10.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga. nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9. Države stranke. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu. u skladu s člankom 11. 4. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. 25 . koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama.. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. Članak 14. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje. i 12. 5. ove Konvencije. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. Članak 13. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. ako je potrebno prije konzultacija. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području.. 6. i 12. Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. 2. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. 3... i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere. KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. 7. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. U koordinaciji konzultacija. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog. poduzimanja mjera. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama. međutim. uključujući pljačku. 10. ove Konvencije. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene.

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

države stranke ih moraju ratificirati. 2. ili naknadno. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. ovoga članka. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum. prihvatiti. Članak 32. razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu. prihvata. OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. 3. Članak 31. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Država stranka može. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. IZMJENE I DOPUNE 1. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. prihvata. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga.Članak 28. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju. IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. odobriti ili im pristupiti. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. 2. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. prihvata. Država stranka može. unutarnje vode. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. u skladu sa stavkom 4. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru. ovoga članka. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. Ta država mora. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. Nakon toga. Članak 30. Članak 29. prihvati. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. REZERVE Uz izuzeće članka 29. prihvatile. odobri ili im pristupi. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. OTKAZ 1. država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. 5. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. odobrenja ili pristupa. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . 3. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. 4.

francuskom. i osim ako izričito nije drugačije navedeno. Pravilo 3. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela. kineskom. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. Članak 33.dužnosti iz ove Konvencije. Pravilo 4. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. prodavati. Povelje Ujedinjenih naroda. DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. 30 Pravilo 2. i 34. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. ako je u skladu s odredbama pravila 33. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. I. Članak 34. ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. Prema tome. Članak 35. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. engleskom.. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. . na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji.

(f) sastav skupine te kvalifikacije. povijesnih i arheoloških informacija. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. (l) ekološku politiku. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. te tehniku koja se koristi. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Pravilo 12. nacrt projekta mora se preispitati. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja. (o)polaganje arhiva. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. II. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština. (e) predviđene rokove za završetak projekta. III. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. Pripremni poslovi iz pravila 10. (p)program objavljivanja. Pravilo 10. (n)pripremu izvješća. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. Pravilo 6. (c) metodologiju koja se upotrebljava. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. (k)sigurnosnu politiku. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. (j) program dokumentiranja. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. Pravilo 8. posebno znanstvenim institucijama. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine. odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Pravilo 11. NACRT PROJEKTA Pravilo 9. (d)predviđeno financiranje. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. Pravilo 7. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti.Pravilo 5. Pravilo 13. (b)prikaz i ciljeve projekta.

VI. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. Pravilo 15. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. VIII. a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. FINANCIRANJE Pravilo 17. uključujući očuvanje. CILJ PROJEKTA. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. Pravilo 18. VII. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. Pravilo 23. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. IV. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. razumni napor da se lokacija stabilizira. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja. Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 . uključujući očuvanje. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. kao i pripremu te distribuciju izvješća. nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. tijekom i nakon završetka rada na terenu. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor. Pravilo 25. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji. Pravilo 27. V. mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24.ispunjavaju ciljeve projekta. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. Program uključuje informiranje javnosti. Pravilo 21. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. Pravilo 19. te u stalnoj prisutnosti. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. IX. za vrijeme transporta i dugoročno.

(c) opis postignutih rezultata. te presliku ukupne popratne dokumentacije. uzimajući u obzir složenost projekta. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose. OKOLIŠ Pravilo 29. SIGURNOST Pravilo 28. XI. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . planove. kao i trećih osoba. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. crteže. flora i fauna nepotrebno ne remete. Konvencija iz članka 1. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. te ih položiti u odgovarajuće javne registre.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Arhiva projekta. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. Pravilo 34. (b)opis korištenih metoda i tehnika. Članak 4. XII. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilo 36. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30. Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. Pravilo 33. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. XIII. Članak 3. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. bilješke s terena. X. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. DISTRIBUCIJA Pravilo 35. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. odnosno snimke pomoću drugih medija. Pravilo 31. presjeke i fotografije. Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. XIV. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. te (f) preporuke za buduće aktivnosti. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi.

znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima. na svojoj 32. uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. primjećujući. zaštiti. rujna do 17. Članak 2. posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. listopada 2003. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima.. Tekst Konvencije iz članka 1. sjednici.Republiku Hrvatsku. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. u nekim slučajevima. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001. usvaja ovu Konvenciju 17. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966. prepoznajući da zajednice. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik. objaviti u skladu s odredbom članka 30. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest.. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama. ovoga Zakona. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989. kao i fenomen netolerantnosti. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. posebice starosjedilačke zajednice. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. stavka 3. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. također dovode. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. nadalje.. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. posebice među mlađim naraštajima. 34 . i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. listopada 2003. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. skupine i.. Međunarodni sporazum o gospodarskim..

»Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. manifestira se. kao i instrumente. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. Opće odredbe Članak 1. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. dokumentiranje. kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana.. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. uključujući identificiranje. (e) tradicijski obrti. znanja. (c) običaji. (c) na lokalnoj. 1. povećanje vrijednosti.I. 35 . zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. zaštitu. 5. umijeća. (b) izvedbene umjetnosti. uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine. Članak 2. očuvanje. 4. Članak 3. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. istraživanje. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine. prenošenje. »Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. 2. obredi i svečanosti. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. kako je definirana u stavku 1. 3. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji. među ostalim. koje zajednice. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33. Definicije U smislu ove Konvencije. promicanje. predmete. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. izričaje. izvedbe. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. skupine i u nekim slučajevima. »Nematerijalna kulturna baština«.

. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. sukladno članku 25. 2. (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije. Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. Članak 6. Članak 5. koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. i 18. izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. Opća skupština država stranaka 1. Opća skupština usvaja svoj poslovnik. 3. 2. 6. 36 . 5. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. Tijela Konvencije Članak 4.. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. 2. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka. za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata. sukladno članku 29. sukladno članku 25. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). 7. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1. Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. 4.. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju.II. (f) pregled. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. Članak 7. Izbor i mandati država članica Odbora 1. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. (c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. 17. 3. Ipak. (ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22. mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe.

(b) među mjerama za zaštitu iz 3. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. Članak 12. III. Članak 9. Ti se popisi redovito ažuriraju. Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1.Članak 8. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. Tajništvo 1. 4. 2. On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. tehničke. skupina i relevantnih nevladinih organizacija. Članak 10. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka. tehničke i umjetničke studije. sukladno članku 29. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Popisi 1. 2. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. svaka država sastavlja. na način prilagođen vlastitoj situaciji. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. (d) usvojiti odgovarajuće pravne. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. 3. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. 2. stavka članka 2. Članak 13. 2. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. Način rada Odbora 1. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora. (c) unaprjeđivati znanstvene. Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine.

ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Sudjelovanje zajednica. Članak 15. u nekim slučajevima. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. Odbor utvrđuje. skupina i. IV. Odbor može na Listu iz stavka 1.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. (ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose. Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. Obrazovanje. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. 2. 38 . skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. ažuriranje i objavu ove Liste. Članak 17. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. pojedinaca koji stvaraju. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. posebice mlade ljude. ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. U slučajevima izuzetne žurnosti. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. Članak 14. 3. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. 2. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje.

Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu. Programi.Članak 18. projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj. U tom cilju Odbor prima. u odgovarajućim okolnostima. 2. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. Članak 22. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. i sporazumom iz članka 24. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19. područnoj i regionalnoj razini. (b) izrada popisa u smislu članka 11. i 12. područnoj. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima. 3. a odobrila Opća skupština. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a. razmjenu informacija i iskustava. (c) potpora programima. 2. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova.. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. regionalnoj i međunarodnoj razini. 39 . odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev. Članak 20. Suradnja 1. 3. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. kao i običajnog prava i praksi. 2. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima. među ostalim. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. Odbor prati provedbu tih projekata. Članak 21. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. koje se izrađuju sukladno članku 7. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. područnih i regionalnih programa. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga.. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje. V.. poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška. Članak 23. uključujući. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor.

Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. (f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. kao i drugih međunarodnih organizacija. ili članka 33. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. darova. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). VI. 2. Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. 2. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. 3. 40 . (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. 2. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Članak 26. prihvatu. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. ovoga članka. članku 22. svaka se država iz članka 32. 3. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. 6. (c) doprinosa. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države. Sukladno odredbama ove Konvencije. Priroda Fonda i njegova sredstva 1. Članak 24. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. 3. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. 2. ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština. zajedno s potrebnom dokumentacijom. Ipak. 5. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. 4. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. ovoga članka.

Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. Članak 33. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće. 41 . Isprave o ratifikaciji. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. 3. 2. povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine. Izvješća Članak 29. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6. Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća. u formi i u roku koji određuje Odbor. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. Članak 28. Članak 30. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. 2. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2. VIII. Ipak. države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. 2. Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1.3. 5. Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. Završne odredbe Članak 32. ovoga članka uplaćuju se redovito. ovoga članka. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. o zakonodavnim. kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora. Članak 27. IX. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. ove Konvencije. Prijelazna odredba Članak 31. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije.. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje. članku 16. VII. prihvat ili odobrenje 1. Izvješća koja podnosi Odbor 1. prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. 4. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. Ratifikacija.

Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. 2. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. 3. Nakon što se usvoje. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. 2. odobrenje ili pristupanje. Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. prihvaćanju. prihvaćanju. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju. prihvat. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. i 33. odobrenju ili pristupanju. Izmjene i dopune 1. 2. Članak 38.Pristupanje 1. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji.. odobrenju ili pristupanju. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. te o otkazima utvrđenim člankom 36. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. Članak 36. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. Otkazivanje 1. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. 3. Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. Članak 35. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. prihvaćanju. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. 42 . Članak 34. prihvaćanju. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. 3. Članak 37. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a.

u skladu s odredbom članka 30. Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine. i 4. ruskom i španjolskom jeziku. socijalnim i kulturnim pravima (1966. 5. kineskom. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. odobrenju ili pristupanju. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. Nakon toga. engleskom. Povelje Ujedinjenih naroda. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. stavka 3. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale. Upis u Registar Sukladno članku 102.4. 6. potpisnice ove Konvencije. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. ovoga članka. za svaku državu stranku koja je ratificira. Članak 40. odobrile ili su im pristupile. Članak 4. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. 43 . OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. koje se odnose na broj država članica Odbora. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. Postupak naveden u stavku 3. Konvencija iz članka 1. ovoga članka. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3.). prihvaćanju. francuskom.) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. prihvati. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. Članak 39. prihvatile. Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku. Izmjene i dopune stupaju na snagu. demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. sukladno stavku 4. Članak 3.

u okviru javnih akcija. zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. pojedinačno ili skupno. vjerovanja. b. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života. identiteta. svi. imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. demokraciji i vladavini prava. Definicije U svrhe ove Konvencije. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985. razumijevanja. kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju. kohezije i stvaralaštva. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti.. 44 . Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1. kao odraz i izričaj svojih vrijednosti. a.CILJEVI. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. d. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. c. b. Članak 3. neovisno o vlasništvu. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1.). načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954. i b.). Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima. svi. Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. b. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a. očuvati i prenijeti budućim naraštajima. revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000.). svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. institucionalnih i privatnih subjekata. Članak 2. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. Članak 4. ideala. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini. pojedinačno ili skupno. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih.

zaštitom. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja. 45 . priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. Odjeljak 2. proučavanjem. poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a.. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. stvara provediva prava.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. b. c. b. tumačenjem. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije. d. Okoliš. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a. b. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. b. obogaćivanje procesa gospodarskoga. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. g. f. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. c. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. e. u specifičnom kontekstu svake od stranaka. osigurati. Članak 6. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. političkog. očuvanjem i predstavljanjem. Članak 8.c. d. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu. d. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. c. osobito. c. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. Članak 5. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. biološku.

b. e.Članak 9. b. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. proučavanja. Odjeljak 3. izraditi pravne. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama. očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. stranke se obvezuju: a. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti. b.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. zaštite. vlasnika. poticati korištenje materijala. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. Članak 12. d. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. b. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini. poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja. 46 . Članak 10. stručnjaka. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. c. c. d. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. d. poslovnih krugova. tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. c. investitora. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu. stranke se obvezuju: a. tumačenja. nevladinih organizacija i civilnog društva. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. poduzećima i institucijama. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. e. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine.

c. očuvanje. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav. Imenovani odbor: – donosi. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. – na zahtjev jedne ili više stranaka. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. sukladno članku 17. d. poslovnik o radu. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji. Odbor ministara. istodobno štiteći intelektualna prava. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine.. b. Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače.Članak 13. Mehanizam praćenja a. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 . Odjeljak 4. po potrebi. Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. obavlja procjenu provedbe Konvencije. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. izraditi. poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. b. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. okoliša i njihove međusobne povezanosti. b. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. zajednica povezanih baštinom. Članak 17. d. putem Vijeća Europe. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. osobito u obrazovne svrhe. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. c.PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu. Članak 16. b. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe. Članak 14. održavati.

Potpisivanje i stupanje na snagu a. U odnosu na svaku državu koja pristupa. Članak 21. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. odobrenju ili pristupu. ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. c.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. d. Članak 19. 48 .d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. prihvatu ili odobrenju. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji. b. b. Pristupanje a. Teritorijalna primjena a. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. b. Odjeljak 5. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. c. Otkazivanje a. razmjenom. Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. u bilo koje vrijeme. Bilo koja od stranaka može. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. Konvencija podliježe ratifikaciji. d. Članak 20. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. prihvatu. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje. prihvatu ili odobrenju. Isprave o ratifikaciji. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja. i to: a. b. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. razvojem. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. Svaka država može. na temelju sporazuma. U odnosu na to područje. Svaka stranka može naknadno. c. b. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom.

19. c. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja.. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji.Članak 22.. b. koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20. Sastavljeno u Farou. c. na engleskom i francuskom. U potvrdu toga su potpisani. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna. potpisali ovu Konvenciju. Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. odobrenju ili pristupu. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. svakom drugom činu. i 20. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. Svakom potpisu. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. e.. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica.. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18. d. Izmjene i dopune a. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. b. listopada 2005. za to propisno ovlašteni. Članak 23. 49 . o: a. 27. drugim strankama i državama koje nisu članice. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština. polaganju svake isprave o ratifikaciji. U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. u jednom jedinom primjerku. d. prihvatu.

Članak 3.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke. Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. ove Konvencije. očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala. d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. osobito umjetnička kinematografska djela. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. u javnom interesu. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu. 50 . sa i bez zvuka. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. znanstvene i istraživačke svrhe. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1. poput televizijskih produkcija. Članak 4. Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti. Članak 2. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5.

2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. Članak 7. Članak 8. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. Članak 12. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. ove Konvencije. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan. Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati. dokumentiranja. Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine.Članak 6. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje. Članak 9. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. stavkom 1. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6. ove Konvencije. Članak 10.

Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. Sukladno odredbama članka 16. koja nije stranka ove Konvencije. 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. c). stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16. stavka 2. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 . c) izrade standardnog postupka za pohranu. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova. Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. u Stalnom odboru može predstavljati promatrač. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. i članka 18.Članak 13.. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. Članak 15. pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka. Osim ako nisu regulirani zakonom. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17. b) popisivanja europske audiovizualne filmografije. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije. pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno. stavka 1. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. potrebna je nazočnost većine stranaka. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. Članak 14. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. Svaka stranka ima pravo glasa. stavka 6. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. stavka 3.

Članak 17. Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19. c) istražiti. Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. uključujući najmanje četiri države članice 53 . Potpisivanje. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici. prihvat. na zahtjev jedne ili više stranaka. bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije. Isprave o ratifikaciji. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. osim onih navedenih u članku 19. prihvatu ili odobrenju. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete. osim kinematografskih djela. da pristupe ovoj Konvenciji. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. ratifikacija. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2.. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. Članak 20.. Podliježe ratifikaciji.svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. u konkretnim područjima. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. zaključivat će se u cilju izrade. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države.

Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19. Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. 54 . Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. 2) Svaka stranka može. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. u skladu s člancima 20. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. u bilo koje vrijeme. Članak 25. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest. Članak 26. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku.d Statuta Vijeća Europe.. ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23. b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. Članak 21. 2) Za svaku pristupajuću državu. U odnosu na to područje. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. Članak 24. prihvatu. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20. prihvatu. Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi.. 22. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije. stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ. prihvatu ili odobrenju. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. nakon konzultiranja stranaka. odobrenju ili pristupu. Odbor ministara Vijeća Europe može. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije. odobrenju ili pristupu. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. i 23. Članak 22. Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe. u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji.

NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. starosjedilačkih ili drugih zajednica. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. do 24. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. studenoga 2001. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. te da postojanje pravnih sredstava. poput naknade štete. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom. povijesne i znanstvene informacije. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije. minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama. kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. e) o svakom drugom činu. kao i baštini svih naroda. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije. lipnja 1995. na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi... notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. propisno za to ovlašteni. te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola. OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke. plemenskih. 8. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. 55 . U potvrdu toga su potpisani.

ili javne zbirke. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. UVA&#142. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano. podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru. (4) Mečutim. književnost. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970.RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom.PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«). U smislu ove Konvencije. a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije. (3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. II. poglavlje .POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1. povijest. arheološkog nalazišta 56 . smatra se ukradenim. (2) U smislu ove Konvencije. članak 2. pretpovijest. umjetnost ili znanost. poglavlje . nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače.

(6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra. takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. koje je mogao razumno pribaviti. pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja. koja je dala takvu izjavu. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. prihvata. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu. ratifikacije. kada je ova zatražena. te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. ili svaki raniji prenositelj. uključujuči i svojstvo stranaka. ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. (8) Uz to. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. odobrenja ili pristupa. činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. plačenu cijenu. 57 . članak 4. (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom.

(c) očuvanju neke informacije. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. u vrijeme njegova povrata. (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika.POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. poglavlje . (3) Umjesto naknade. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. (4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi. smatra se nezakonito izvezenim. članak 6. restauracija. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno.III. istraživanje. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje. ovoga članka. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. može odlučiti: 58 . (d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. a u dogovoru s državom tražiteljicom. ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. do 3.

(2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica. članak 9. poglavlje . (2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe. ili (b) prenijeti vlasništvo. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama. IV. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. i zahtjev prema poglavlju III. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. a dobro se vrača toj zajednici. uključujuči zaštitne. 59 . koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro. (1) Zahtjev prema poglavlju II. koja odstupa od odredbi ove Konvencije. uz naplatu ili bez naplate. članak 7. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. na osobu po svojem izboru. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi.(a) zadržati vlasništvo dobra.OPĆE ODREDBE članak 8. odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice. čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe.

V. odobrenju ili pristupu. prihvatu. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. prihvat. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao. a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. prihvatu. odobrenju ili pristupu. za restituciju ili povrat kulturnog dobra. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. (1) Odredbe poglavlja II. 60 . niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije. (4) Ratifikacija. prihvatu. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale. (2) Za svaku državu koja ratificira. prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. poglavlje . koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije.članak 10. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji. godine. članak 12. lipnja 1996. (2) Odredbe poglavlja III. odobrenju ili pristupu.

na osnovi izjave prema ovom članku. Države. d) da se pravo države ugovornice. obvezane takvom ispravom. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1. (1) Izjave. odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. koje su sklopile takav sporazum. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. ovoga članka. ne daju suprotnu izjavu. ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. ili države kojoj se obrača. ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. (3) Ako se. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela. (1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. c) da se država ugovornica u članku 8. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. u članku 8. prihvatu. u kojoj se nalazi dobro. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. 61 . (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. (1). učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. osim ako države. (2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica.članak 13. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice. ona može. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. članak 14. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica. prihvata ili odobrenja. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. u kojoj se nalazi kulturno dobro. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. članak 15. jedan primjerak predaju depozitaru.

(4) Svaka država. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. odobrenju ili pristupu. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. članak 16. prema potrebi. Svaka država ugovornica če. u vrijeme potpisivanja. (1) Svaka država ugovornica če. III. članak 18. upučenom depozitaru. koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. prihvata. 62 . (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. na jednom od službenih jezika Konvencije. i 2. članak 19. (c) diplomatskim ili konzularnim putem. ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II. s vremena na vrijeme obnavljaju. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije. (4) Odredbe stavaka 1. depozitaru predati pisanu informaciju. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države. do 3. Ove se informacije. polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. (b) preko jednog ili više tijela. odobrenja ili pristupa. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara. (3) Izjave dane prema stavcima 1. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. ratifikacije. Nisu dopuštene rezerve. prihvatu.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. članak 17. ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. Mečutim.

prihvatu. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije.. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. (ii) svakoj izjavi. U POTVRDU GORE NAVEDENOGA. 63 . (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. u jednom izvorniku. (c) obavljati druge dužnosti. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. odobrenju ili pristupu. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. članak 21. tisuču devetstotina devedeset i pete. (iii) povlačenju svake izjave. te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. u pravilnim razmacima. zajedno s njihovim nadnevkom.(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. članak 20. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). propisano ovlašteni. na engleskom i na francuskom jeziku. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. dvadeset četvrtog lipnja. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može. koje su uobičajene za depozitare. (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije. SAčINJENO u Rimu. potpisali su ovu Konvenciju. (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. dolje potpisani opunomočenici. zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja. (2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države.

te uz dogačaje od nacionalnog značenja. taksene i slične marke. fotografske i kinematografske arhive. isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti. stare knjige. g) dobra od umjetničkog interesa. b) dobra vezana uz povijest. h) rijetki rukopisi i inkunabule. i) poštanske. kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. pojedinačno ili u zbirkama. itd. 64 . (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. znanstvenika i umjetnika. mislilaca. uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest. književnog. umjetničkog. pojedinačno ili u zbirkama. e) starine starije od stotinu godina. znanstvenog. f) etnološki predmeti. (iii) izvorna grafika. dobra vezana uz život narodnih voča. flore i minerala.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča.). novčiča ili ugraviranih pečata. uključujuči tonske zapise. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. j) arhivska grača. otisci i litografije. poput natpisa.

Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. te u Washingtonskom paktu od 15.. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. kulturnim se dobrima. bilo vjerski ili svjetovni. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b). sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda. knjige i drugi umjetnički. 65 . nazvana »spomenička središta«. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području. Članak 4. kao što su spomenici arhitekture. Od obveza navedenih u stavku 1. umjetnička djela. Poštovanje kulturnih dobara 1. arheološki lokaliteti. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. travnja 1935. rukopisi. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika. kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. umjetnički ili povijesni spomenici. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. i 1907. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. Članak 3. još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. zbog razvitka ratne tehnike. kao što su muzeji. sve ugroženija od uništenja. 2. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. velike knjižnice. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. Članak 2. suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba.

primjerice. GLAVA II. Okupacija 1. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. 66 . čak i pri prolaženju. Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. prema potrebi. Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti. Vojne mjere 1. Članak 6. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.3. Svaka će visoka ugovorna stranka. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. također. 5. upozoriti te pripadnike. Članak 5. 3. aerodrom. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. 2. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. ako je to moguće. Odobravanje posebne zaštite 1. 4. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. kao što su. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. 2. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. 2. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. zaustaviti svaki oblik krađe. radiopostaja. Članak 7. u sklopu svojih oružanih snaga. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. koliko je god to moguće. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto. bez obzira na lokaciju. spriječiti i. poduzeti najnužnije mjere očuvanja.. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. okupacijska će sila. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. 3. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama.

pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. protivnička je stranka. kad to okolnosti dopuštaju. ako je riječ o luci. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. Članak 10. ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. Članak 9. 6. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1.. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Stranka koja opoziva imunitet mora. željezničkoj postaji ili aerodromu. 2. 2.. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. članka 8. Ona će. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. 67 . biti pod posebnom zaštitom. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. osobito. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. ovoga članka. predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. pisano i navodeći razloge. U svim slučajevima. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. 5. Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Transport pod posebnom zaštitom 1. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. GLAVA III. Opoziv imuniteta 1. međutim. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. 3. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki.4. što je prije moguće. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. Članak 11. 3. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje. imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. tako dugo dok to kršenje traje. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. može. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke. kad je god to moguće. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i. da će odatle skrenuti sav promet.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

2. i 19. koje nisu potpisnice. To je razdoblje. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. 3. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. prosinca 1954. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. Konvencija stupa na snagu odmah. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. U situacijama predviđenima u člancima 18. 2. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. i ostaje do 31. Stupanje na snagu 1. Članak 31. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. Stvarna primjena 1. travnja 1954. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. znanost i kulturu. Članak 30. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ratifikacija 1.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. francuskom. Članak 32. svaka visoka ugovorna stranka može. do 14.. svibnja 1954. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 33. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. ruskom i španjolskom jeziku. 2. Članak 35. Članak 34. znanost i kulturu pozove da pristupe. 71 . kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. znanost i kulturu. Jezici 1. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu.

) te zamjenjuje znak opisan u članku 5. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. listopada 1907. sukladno točki b) stavka 1.. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. kao i Ujedinjene narode. on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38.) znakom opisanim u članku 16. Otkazivanje 1. srpnja 1899. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije.. 3. znanost i kulturu.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX. spomenute Konvencije (IX. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31.. 37. Članak 38. Članak 37. ovoga članka. 3. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije. 72 . Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1. bilo onima od 29.Članak 36. i 32. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije. Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. i koje su stranke ove Konvencije. 2. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. 2.. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. Međutim. Članak 39. ili onima od 18. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. 4. i 39.) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX. Odgovore primljene na temelju stavka 1. 32. i 39. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene.). Ako su sve visoke ugovorne stranke. znanost i kulturu. 2. Odnos prema prethodnim konvencijama 1. znanost i kulturu. travnja 1935.

znanost i kulturu. Članak 3. vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. u skladu sa člankom 4. znanost i kulturu. 73 . iz reda drugih osoba. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. i 5. Registracija U skladu sa člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. U potvrdu toga su potpisani. znanost i kulturu. Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. kao i Ujedinjenim narodima. Imenovanje glavnog povjerenika 1. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili. Članak 4. Članak 2. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30. i 32. znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka.5. znanost i kulturu. 7. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. prema propisima ovlašteni. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. potpisali ovu Konvenciju. u skladu sa člankom 3. ako okupira neko drugo područje. Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. Članak 40. KONTROLA Članak 1. 14. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. svibnja 1954. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. koji slijedi. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. Sastavljeno u Haagu. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu... 6. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra..

Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice. poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. Članak 9. 6. On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku. koji će se.2. ako zatreba. to smatra potrebnim. Zadaće glavnog povjerenika 1. povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. Članak 5. Ako nema sile zaštitnice. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. 5. obavještavaju glavnog povjerenika. 2. Konvencije. delegati sila zaštitnica. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. istražuju. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. Članak 7. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. Glavni povjerenik. 4. Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja. 3. okolnosti u kojima su se dogodila. Članak 6. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. znanost i kulturu. Inspektori i stručnjaci 1. Tako imenovani glavni povjerenik. 2. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. i 22. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. kojemu će se povjeriti određena zadaća. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. također. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. ako je to potrebno. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. Članak 8. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. 74 .

tijekom oružanog sukoba. Konvencije. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. 2. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. u roku od trideset dana. Konvencije. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. Članak 13. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. Svaka visoka ugovorna stranka može. prema mišljenju glavnog povjerenika. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. GLAVA II. Članak 12. 3. Takav prigovor mora biti obrazložen. 2. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. narediti bezodvlačno skidanje znaka. Članak 14. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. Konvencije. 2. 2. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Prigovori 1. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. znanost i kulturu vodi taj Registar. ispunja uvjete predviđene u članku 8. spomenička središta. 3.Članak 10. Ako je. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. Zahtjevi za upis 1. 3. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. Improvizirana skloništa 1. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16. znanost i kulturu. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. od kojih svaki može. 75 . Registar je podijeljen na odjeljke. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. ostala nepokretna kulturna dobra.

4. pod rednim brojem. ili onom ustanovljenom u stavku 8. 76 . osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U slučaju kad je podnesen prigovor. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. u času kad izbije spor u kojem je stranka. članka 14. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7. znanost i kulturu daje upisati u Registar. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. članka 11. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. bez odgode. i 32. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. u očekivanju usvajanja. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. Konvencije. bio predmet prigovora. visokim ugovornim strankama i. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. ako to ocijeni korisnim. 7. 4.3. članka 14. 2. 3. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. istoga članka. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. Upis 1. U slučaju predviđenom u stavku 3. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku. Svaka visoka ugovorna stranka može. Ako je to potrebno. visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra.. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. u roku predviđenom u stavku 1. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe. članka 14. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. Na njegove odluke nema priziva. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. 6. ovoga Pravilnik a. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. 8. 5. Ako visoka ugovorna stranka. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te. povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27.. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. Glasuje se dopisno. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 15. Konvencije. a s iznimkom odredbe stavka 5. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno. postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen. Glavni će direktor.

PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. Članak 18.Članak 16. Pravilnika. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. Međutim. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. bez odgode. uz pristanak ostavodavca. Glavni će direktor. prijevozna sredstva. članka 12. pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. istoga članka. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. put kojim će ići. članka 14. Konvencije i člankom 17. Ako glavni povjerenik. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. 2. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. 77 . poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. Zahtjev spomenut u stavku 1. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. Postupak za stjecanje imuniteta 1. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države. članka 14. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. ovoga Pravilnika. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. Članak 19. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. procijeni da je taj prijevoz opravdan. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. uređen je ne samo člankom 12. ili onom predviđenom u stavku 8. ostavoprimac može. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. 3. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. GLAVA III. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen. novo predviđeno mjesto. nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. ako to sigurnost dobara zahtijeva. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. Brisanje 1. i to kad taj otkaz stupi na snagu.

izrađena u najmanje dva primjerka. izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. Postavljanje znaka 1. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. Identifikacija osoba 1. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke. ili oboje. 2. i 13. 4. ako se to ne učini. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. Svaka je osobna iskaznica. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. svibnja 1954. stavku 2. a koja su definirana u članku 1. imena. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. Spomenute se osobe ne mogu. Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. po mogućnosti. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. 3. 3. u slučaju oružanog sukoba. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. položaj ili čin i dužnost nositelja. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. Osobe spomenute u članku 17. 2. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. 4. 78 . potpisane u Haagu 14. na zahtjev vlasti toga područja. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala. 1. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. osim iz opravdanih razloga. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. kao i sa zemlje. Visoka Ugovorna stranka. datum rođenja.GLAVA IV. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. 2. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. Međutim. Članak 21. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I.

Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. b) To je razdoblje. a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 10. svaka visoka ugovorna stranka može. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.II. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. potpisane u Haagu 14. koje nisu potpisnice. mogu. 12. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. 13. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba. Međutim. 11. 7. znanost i kulturu. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. travnja 1954. prosinca 1954. ratifikaciji ili pristupanju. i ostaje do 31. svibnja 1954. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. znanost i kulturu pozove da pristupe. U času ratifikacije ili pristupa. svibnja 1954. ovoga Protokola. Ovaj će Protokol nositi datum 14. i 19. Protokol stupa na snagu odmah. 9. Države navedene u stavcima 6.. svibnja 1954. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. 5. pri potpisivanju. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 6. i 8. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. znanost i kulturu. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. 8. predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. znanost i kulturu. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. ili odredbama odjeljka II. 79 . III. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. do 14.

U potvrdu toga su potpisani.. DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola... i 8. Sastavljeno u Haagu. 14. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.. Konvencije. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7.. UVOD Članak 1. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6. obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava. kao i Ujedinjenim narodima. znanost i kulturu. znanost i kulturu saziva konferenciju. svibnja 1954. 80 . sastavljene u Haagu 14. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Povelje Ujedinjenih naroda. i 15. 8. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). na engleskom. kao i Ujedinjene narode. 14. potpisali ovaj Protokol. i 8. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola. s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. U skladu sa člankom 102. znanost i kulturu. samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6. ruskom i španjolskom jeziku. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka. propisno ovlašteni. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. francuskom. i 13. 15. svibnja 1954. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.

Članak 4. primjenu odredaba glave I. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. sastavljenu u Haagu 14. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. Polje primjene 1.. sastavljen u Haagu 14. ovoga Protokola. g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. ovoga Protokola ne dira u: 1. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. Članak 3. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. Konvencije i glave 2. primjenu odredaba glave II. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5. 2. izradu popisa kulturnih dobara. Članak 6. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. stavku 1. stavkom 1.. Odnos između glave 3. točkom b).c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. svibnja 1954. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja. Glava 2. sukladno članku 3. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. Konvencije te u članku 22. 2. prema potrebi. stavku 1. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . smještaju. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. i 11. stavkom 2. znanost i kulturu. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. One će. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. uz to.. svibnja 1954. i to tako dugo dok ih primjenjuje. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. Članak 2. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. i 2. osim što će se. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. Konvencije. stavka 2.

Članak 8. Članak 9. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo. Konvencije. 82 . preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja. Konvencije. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze. Svako arheološko iskapanje. i u svakom slučaju svelo na minimum. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. Konvencije. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. Članak 7. b) svako arheološko iskapanje. 2. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). osim ako okolnosti to ne dopuštaju. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. Konvencije. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. Konvencije. c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. povijesnih ili znanstvenih dokaza. Ne dirajući odredbe članka 4. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. Konvencije. i 5. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. stavka 2.

POJAČANA ZAŠTITA Članak 10. Glavni će direktor. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. točkama a) i c).. s tim da. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. 11. Odobravanje pojačane zaštite 1. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom. stavkom 1. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. niti uvrštenje toga dobra u Popis. Odbor razmatra te predstavke. c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. 4. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. bez obzira na članak 26. 3. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27. pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. 10. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. zbog izvanredne situacije. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. bez odgode. Članak 11. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. 9. 2. on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. točkom b). U iznimnim slučajevima. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. 6. podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju.. prije donošenja odluke. Stranke mogu. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija. ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora. kao i od pojedinih stručnjaka. bez obzira na članak 26. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. 7. 83 . Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. 8. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. što je prije moguće. u roku od šezdeset dana. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite.Glava 3. Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. 5. Ostale stranke. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može. točke b). Kad su takve predstavke podnesene Odboru. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama.

c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. 3. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. U okolnostima navedenima u stavku 1. e) krađu. Članak 14. uključujući pravila 84 . Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada. kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. Gubitak pojačane zaštite 1. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. Glavni će direktor. Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. točki b). točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14. 2. Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava. točki b). Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. 4. bez odgode. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. Kad su takva kršenja uzastopna. ovoga Protokola. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. Glava 4. 2. ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra.. u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. 2. Članak 13. Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta.Članak 12. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. u svakom slučaju. Teška kršenja ovoga Protokola 1. Prije donošenja takve odluke. U slučaju teškog kršenja članka 12. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima.

niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. stavku 1. izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. Članak 16. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. 2. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom. stavku 1. 3. Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. Nadležnost 1. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. dostavit će predmet. 2. 4. 2. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti. ukoliko ne izruči tu osobu. stavku 1. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. 85 . Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. po vlastitom izboru. točke a) – c). Izručenje 1. Članak 18. kao kaznena djela koja podliježu izručenju. osim u mjestu izvršenja.. stavka 1. Kazneni progon 1. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. stavkom 2. u svim fazama postupka. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. stavku 1. Ne dirajući stavak 2. Članak 17. smatrat će se da su ta djela počinjena.. stavka 1. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. točki a) – c). ako se ono primjenjuje. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu. u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. kada se to pravo primjenjuje. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. stavka 1. točki a) – c). točke a) – c). c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. zamoljena stranka može. Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. kada je to potrebno. u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3.

administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. točki a) – c). 2. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. stavka 1. 86 . ne smatraju se političkim kaznenim djelima.Članak 19. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22. Konvencije. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama. nacionalnosti. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. b) svakoga protupravnog izvoza. Glava 5. 4.. stavku 1. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. Uzajamna pravna pomoć 1. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. Prema tome. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. Članak 21. stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. stavku 1. Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28. 2. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom. Svoje obveze na temelju stavka 1. 2. vjeroispovijedi. glede kršenja navedenih u članku 15. utemeljen na takvim kaznenim djelima. ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. točke a) – c). tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. u najvećoj mogućoj mjeri. točki a) – c). Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke.. kao što su pobune. Razlozi za odbijanje 1. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter. 3. Stranke će pružati uzajamnu pomoć. Članak 20. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15.

Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora. 2. b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. 7. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge.5. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1.. INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. 6. c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. 4.. Poslovnik 1. Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. Bez obzira na odredbe stavka 1. Trajanje mandata 1. stavkom 1. stavkom 1. Članak 25. iz bilo kojega razloga. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. Glava 6. točkom d). davati preporuke. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima. točkom a). 3. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27. 2. obrane ili međunarodnog prava i nastoje. stavkom 1. a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju. Većina članova čini kvorum. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. 2. u skladu s člankom 24. međusobno se savjetujući. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. ako je glavni direktor sazvao takav sastanak. Članak 26. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. 3. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine. Odbor donosi svoj poslovnik. 87 . a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. Članak 24. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. prema potrebi. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura.

2. Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. 3. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. u skladu. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija. 2.. s člankom 8. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. 3. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. s člankom 5. točkom b). Članak 29. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1.Članak 27. b) odobriti. c) sve kamate koje Fondu pritječu. Odbor može na svoje sastanke pozvati. e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. Funkcije 1. Fond djeluje kao depozitarni fond. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. uz ostalo. poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om. u savjetodavnom svojstvu. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka. uz ostalo. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija.. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond. (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda. f) odlučivati o korištenju Fonda. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. točki c). člankom 10. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. ili pojedinaca. prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. b) doprinosi. stavku 3. 4.. Prvoga protokola i ovoga Protokola. ugledne strukovne organizacije. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. i (iv) javnih ili privatnih tijela. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu. točkom b) i člankom 30. darovi i legat: (i) drugih država. Članak 28. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. 88 . d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda. pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta.

stranke se obvezuju djelovati zajednički. posredovanjem Odbora. d) što je brže moguće. Pomoć UNESCO-a 1. kao i pomoć za pripremu. Članak 33.. stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara. 3. posredovanjem Odbora. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti. 4. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima. posredovanjem glavnog direktora. b) izraditi i provoditi. 3. izradu i provedbu zakona. osobito obrazovnim i informativnim programima. 2. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. informacije o zakonima. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. ovisno o slučaju. 3. Članak 31. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. Stranke će.Glava 7. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. međusobno si priopćivati. Članak 32. Međunarodna pomoć 1. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva. Razglašivanje 1. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. 2. stavkom 2. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. posredovanjem glavnog direktora. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. 89 . administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. ili pojedinačno. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. U tu će svrhu. administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć. 2. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. c) međusobno si priopćivati. što je više moguće. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola.

Članak 37. 2. na području neke države koja nije stranka sukoba. ožujka 1999. Prijevodi i izvještaji 1. osobito. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. Članak 41. 2. Članak 35. kineskom. prosinca 1999. Članak 40. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. Glava 9. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. ruskom i španjolskom jeziku. uključujući ratne odštete. prihvaćanje ili odobrenje 1. na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. glavnog direktora ili samoinicijativno. na području neke države koja nije stranka sukoba. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. svaka od sila zaštitnica može. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji. Isprave o ratifikaciji.Glava 8. U tu svrhu. engleskom. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. francuskom. osobito. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. 2. Predsjedatelj Odbora može. 2. Članak 38. ako je to primjereno. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. na poziv jedne stranke. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. 90 . Članak 36. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale. ako je to primjereno. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. Postupak mirenja 1. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. svibnja do 31. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. Ratifikacija. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26.

i 42. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41. Članak 44. Stupanje na snagu 1. Međutim. Konvencije. potpisali ovaj Protokol. siječnja 2000. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. prihvatu. Članak 3. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji. Članak 45. U potvrdu toga su potpisani. prihvatu. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. prihvatu. Članak 47. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Otkazivanje 1. Protokol iz članka 1. i 19. 2. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora. Članak 43. Pristupanje 1. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. prihvatu. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. 3. Članak 46. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. kao i Ujedinjene narode. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. odobrenju ili pristupu.. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. te o otkazima predviđenima u članku 45. 2. Članak 4. odobrenju ili pristupu. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora. ožujka 1999. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. stavka 3. propisno ovlašteni. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. Povelje Ujedinjenih naroda. 2.Članak 42. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. 91 . Protokol stupa na snagu odmah. Sastavljeno u Haagu 26. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a.

and to Recommendation No. civil engineers and landscape designers. Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. town planners. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic.X. 92 . any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. adopted on 1 July 1981. Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. inter alia. signatory hereto. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity. social and cultural development of States and regions. Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage. as from that date. R (81) 13 of the Committee of Ministers. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage. Having regard to Recommendation No. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. As a consequence. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. 3. adopted on 14 April 1976. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof.Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada.

social or technical interest. archaeological. including their fixtures and fittings. Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. to take statutory measures to protect the architectural heritage. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . if it has not already done so. social or technical interest. to prevent the disfigurement. each Party undertakes to introduce. scientific. Article 4 Each Party undertakes: 1. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. groups of buildings and sites to be protected. 2. b.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention. within the framework of such measures and by means specific to each State or region. to make provision for the protection of monuments. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. or in respect of which protection proceedings have been instituted. dilapidation or demolition of protected properties. 2. as well as any scheme affecting their surroundings. scientific. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. archaeological. artistic. Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. archaeological. 3. sites: the combined works of man and nature. artistic. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical. To this end. artistic. 2. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. scientific. groups of buildings and sites. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. legislation which: a. the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question.

Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. if necessary. within groups of buildings and within sites. transfer and reinstatement at a suitable location. in whole or in part. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative.   demolition of buildings. each Party undertakes: 1. each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. 2. d. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. of any protected monument. to resort. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. allows compulsory purchase of a protected property. in accordance with the national. the erection of new buildings. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. 3. Article 7 In the surroundings of monuments. 2. c.

each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access. environmental and planning policies. paragraph 1. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3. foster. each Party undertakes to foster. restoration. protection. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. especially any structural development. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life.the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. effective co-operation at all levels between conservation. maintenance. cultural. Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. environmental and planning activities. as being essential to the future of the architectural heritage. of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage. make the conservation. within its own political and administrative structure. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. management and promotion of the architectural heritage. 4. 5. each Party undertakes: 95 2. the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. 3. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. the application and development of traditional skills and materials. .

at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. the quality of the built environment and architecture. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1. national and regional levels alike. aimed in particular: a. especially by the use of modern communication and promotion techniques. 2. the methods to be adopted for the survey. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. appropriate machinery for the supply of information. 4. restoration work and methods of managing and promoting the heritage. in the protection of the heritage. at awakening or increasing public interest. 3. and the public. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. to this end. popular traditions and ways of life at European.1. the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. consultation and co-operation between the State. social and cultural activities. b. to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. to establish in the various stages of the decision-making process. the arts. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. cultural institutions and associations. protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. as from school-age. 2. 96 . Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness. 2. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. the regional and local authorities.

acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. including those responsible for further training. 2. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 . a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1.Article 18 The Parties undertake to afford. whenever necessary. the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969. Instruments of ratification. 2. within the framework of the relevant national legislation. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention. It is subject to ratification. Final clauses Article 22 1. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. Article 19 The Parties undertake. or the international agreements. 3. Article 20 For the purposes of this Convention. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. acceptance or approval. such measures being deemed to include multilateral activities. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention.

Article 25 1. 3.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. it may. Any State may at any later date. in whole or in part. claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. acceptance. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. 2. in respect of any territory specified in such declaration. Any State may. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. Any declaration made under the two preceding paragraphs may. A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party. if its reservation is partial or conditional. approval or accession. No other reservations may be made. with the provisions of Article 4. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. 98 . In respect of any acceding State or. however. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. paragraphs c and d. declare that it reserves the right not to comply. Article 24 1. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. 3. acceptance or approval. Article 23 1. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. Any State may. 2. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. After the entry into force of this Convention.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. the European Economic Community. 3. approval or accession. should it accede. acceptance. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. 2. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it.

Done at Granada. d. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational.Article 26 1. any other act. adopted by the General Conference at its fourteenth session. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import. being duly authorised thereto. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. have signed this Convention. acceptance. any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. In witness whereof the undersigned. in English and French. both texts being equally authentic. Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. history and traditional setting. the deposit of any instrument of ratification. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970. any signature. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. at its sixteenth session. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. c. 23 and 99 . clandestine excavation. this 3rd day of October 1985. notification or communication relating to this Convention. 2. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. Considering that. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. b. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations. approval or accession. of: a. and illicit export. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man. Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. to avert these dangers. 24. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. Scientific and Cultural Organization.

to the life of national leaders. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. etc. museums.Considering that. scientists and artist and to events of national importance. as cultural institutions. (i) postage. such as inscriptions. libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. the term `cultural property' means property which. history. Article 2 1. (k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. coins and engraved seals. (iii) original engravings. (h) rare manuscripts and incunabula. photographic and cinematographic archives. scientific. (ii) original works of statuary art and sculpture in any material. such as: (i) pictures. old books. literature. artistic. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. minerals and anatomy. a question which is on the agenda for the session as item 19. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. documents and publications of special interest (historical. (e) antiquities more than one hundred years old. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. (c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. international conventions to this end. revenue and similar stamps. including sound. including the history of science and technology and military and social history. prehistory. flora. (j) archives. at its fifteenth session. (b) property relating to history. thinkers. literary. Considering that the illicit import. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology. prints and lithographs . that this question should be made the subject of an international convention. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . and objects of palaeontological interest. (g) property of artistic interest. export and transfer of ownership of cultural property. singly or in collections. Article 1 For the purposes of this Convention. Having decided.) singly or in collections . (f) objects of ethnological interest. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. on religious or secular grounds.

ethnological or natural science missions. etc. the States Parties to this Convention undertake. and protecting certain areas reserved for future archaeological research. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. (c) cultural property acquired by archaeological. on the basis of a national inventory of protected property. collectors. and by helping to make the necessary reparations. and particularly by removing their causes. export and transfer of ownership of important cultural property. to set up within their territories one or more national services. (b) cultural property found within the national territory. libraries. export and transfer of ownership. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. as appropriate for each country. laboratories. . (e) establishing. (b) establishing and keeping up to date. To this end. a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory. . export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto. putting a stop to current practices. archives. Article 3 The import. where such services do not already exist. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States. for the benefit of those concerned (curators. ensuring the preservation in situ of certain cultural property. Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . workshops . shall be illicit.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. 2. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import. and taking steps to ensure the observance of those rules. for the protection of the cultural heritage.property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from. antique dealers.

Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution. movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. The States Parties to this Convention undertake. that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. at its expense. as appropriate for each country. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. Whenever possible. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. in the States concerned. (c) to publicize this prohibition by appropriate means. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. (ii) at the request of the State Party of origin. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. oblige antique dealers. in these circumstances. All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. subject to penal or administrative sanctions. The requesting Party shall furnish. particularly among persons likely to export or import cultural property. information and vigilance. names and addresses of the supplier. consistent with national legislation. Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. however. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. (b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. provided. clandestine excavations and illicit exports.property in question is authorized. 102 .

103 . should set up a fund for this purpose. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake. Scientific and Cultural Organization may. The United Nations Educational. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. 2. whatever the reason.Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible. (c) co-ordination and good offices. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. together with details of the experience acquired in this field. if necessary. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. as far as it is able. from its territory of origin. the United Nations Educational. particularly as regards: (a) Information and education. Article 17 1. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed. on its own initiative. The United Nations Educational. before the entry into force of this Convention for the States concerned. Scientific and Cultural Organization may. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. To this end. Scientific and Cultural Organization. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . (b) consultation and expert advice. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. 4. (b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. export and transfer of ownership of cultural property in such territories. 3. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. each State Party to the Convention should. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported. Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation.

French. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. 2. Article 18 This Convention is drawn up in English. 2. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible.5. the notification to take effect three months after the date of its receipt. 3. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. if necessary. 2. Russian and Spanish. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. Scientific and Cultural Organization. Article 20 1. and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. Article 19 1. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational. unless 104 . This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. 2. This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. however. Article 23 1. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20. the four texts being equally authoritative. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. they undertake to consult. then. Scientific and Cultural Organization. Article 25 1. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. acceptance or accession. of the deposit of all the instruments of ratification. Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. Any such revision shall. as well as the United Nations. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation. acceptance or accession. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories.

Scientific and Cultural Organization.the new convention otherwise provides. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. 105 . and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. as from the date on which the new revising convention enters into force. acceptance or accession. this Convention shall cease to be open to ratification. Done in Paris this seventeenth day of November 1970. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational. which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful