ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

»Štititi« znači usvajati takve mjere. IV. 2. 5. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5.načine umjetničkog stvaralaštva. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju. nacionalnoj. skupina ili društava. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. 2. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. 4. proizvodima i uslugama. proizvodnje. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. stavkom 6. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca. bilo na lokalnoj. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. 8. 6. njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. 7. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu. prenošenja. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. uključujuči i na stvaranje. proizvodnju. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. 4 . Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 6. Stranke. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje. 3. OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1. Kulturne aktivnosti. 2. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj.

kao i iz drugih država svijeta. Članak 9. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. 5 . posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu. proizvodnju. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju. 2. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje. proizvode i usluge. Članak 8. 2. 3. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. širenje. širenje. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 7. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. proizvodnju.. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije.b) mjere koje. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. proizvoda i usluga. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. proizvoda i usluga. na odgovarajući način. uključujući putem javne radiodifuzije. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. i 6. prema potrebi. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija.

nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva. (iv) usvajanja. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse. između ostaloga.. 6 . d) promicanja korištenja novih tehnologija. (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka. Članak 13. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva. gdje je to moguće. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja. i 17. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. Članak 14. Članak 11. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 12. prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. proizvodima i uslugama država u razvoju. Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije. osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija. POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje.Članak 10.

izradu i provođenje politike. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. Članak 15. (c) doprinosa. 7 . korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. između ostaloga. strategijske i upravne sposobnosti. 2. pružajući. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. proizvoda i usluga. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. po potrebi. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. srednjih i mikropoduzeća. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja. b) izgradnjom kapaciteta. u daljnjem tekstu »Fond«. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. razmjenom informacija. (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. Članak 17. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. što je moguće veće. u javnom i privatnom sektoru vezano uz. između ostaloga. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. i na područjima glazbe i filma. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. razvoj malih. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. Članak 18. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. (ii) pružanja.. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. Članak 16. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda.

6. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. 2. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. UNESCO će. 2. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. analizu i širenje svih relevantnih informacija. 7. U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela. Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka.4. korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. 2. Prema tome. RAZMJENA. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. VI. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. olakšati prikupljanje. V. 5. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim. Članak 21. 8 . 4. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke. 5. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. Članak 19. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. 3. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. statistika i primjera najbolje prakse. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke.

8. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. osobito člankom 8. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik. 7. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja. Međuvladin odbor može. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. 4. Članak 24. MEĐUVLADIN ODBOR 1. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora. 9 . 6. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka. Članak 23. 3. 4. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. VII. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. sukladno svom Poslovniku. (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor. funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe.. 2. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje. Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje. Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. 2.3. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. 5. na njezin zahtjev. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29.

Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući. 2. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. i obrnuto. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a. Članak 27. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. osim u dolje navedenim slučajevima. koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. po pitanjima iz njihove nadležnosti. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. PRIHVAĆANJE. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. RATIFIKACIJA. Pored toga. Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. 2. Članak 26. 3. prihvaćanja. Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. dobrih usluga ili posredovanjem. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno.2. 4. prihvaćanju. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c). a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. PRISTUPANJE 1. prihvaćanju. odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. (c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom. realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji. 10 . organizacije regionalnih ekonomskih integracija. (b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV). 3. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. Isprave o ratifikaciji. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji.

(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. te o otkazima utvrđenih člankom 31. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. 2. da postane njezina stranka. 2. prihvaćanju. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26.. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. 4. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije. 11 . prihvaćanju. Za svrhe ovoga članka. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. poput država. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. OTKAZIVANJE 1. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. STUPANJE NA SNAGU 1. Članak 31. odobrenju ili pristupanju. KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. Članak 28. ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. odobrenju ili pristupanju. Članak 30. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija. Članak 29. 3. u skladu s internim procedurama. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. županija. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. prihvaćanju. Članak 32. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. i 27. županija. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. prihvaćanju. na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27.

prihvatile. MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore. koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. za svaku državu stranku koja je ratificira. Odbor je sastavljen. od pet članova. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. a zajednički biraju predsjednika Odbora. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. Članak 2. Nakon što se usvoje. francuskom. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27. Nakon toga. ovoga članka. odobrenje ili pristupanje. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. 6. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. 4. prihvati. i 4. engleskom. odobrile ili su im pristupile. ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. odobrenju ili pristupanju. od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. 2. one odvojeno imenuju članove Odbora. IZMJENE I DOPUNE 1. 12 . Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. sukladno stavku 4. 3. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Članak 35. ovoga članka. Izmjene i dopune stupaju na snagu. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. 5. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. prihvaćanju. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. Članak 3. Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Postupak naveden u stavku 3. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23. Povelje Ujedinjenih naroda. kineskom.Članak 33. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. Članak 34. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. prihvat.

te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Članak 5.. Članak 4. i 5. ukoliko ne postoje. koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka. Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica. glavni direktor UNESCO-a imenuje. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju. te Konvencije. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora. ovoga Zakona nije na snazi. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca. Konvencija iz članka 1.Članak 4. na zahtjev stranke. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije. potpisanu u Delfima. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra. stavka 3. 3. Članak 6. Članak 3. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. imajući u vidu Preporuku br. listopada 1985.. lipnja 1985. R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora. prosinca 1954. 23. a posebno članke 1. potpisanu u Parizu. ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. potpisanu u Granadi. tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. prirodnih opasnosti. potpisnice ove Konvencije.. potvrđujući da je europska arheološka baština. potvrđujući da je važno uspostaviti. 19. 921 (1981) i 1072 (1988). te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 .

Stranke se obvezuju uspostaviti. 1. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. potpisanom u Londonu. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. skupine građevina.. svibnja 1969. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite. pokretne predmete. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada. iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. izgrađene lokalitete. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija. ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. kao i njihov kontekst. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. smještene na zemlji ili pod vodom. Članak 3. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. očuvanja i upravljanja. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. 2. posebno ovlaštene osobe. pravni sustav zaštite arheološke baštine. spomenike druge vrste. Arheološka baština obuhvaća građevine. 14 . i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. objekte. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. 6. 3. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem.

očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. te u skladu s okolnostima. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. 15 . i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova.iii da će zahtijevati. ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije. prije svega na samom lokalitetu. ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje. v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost. Članak 4. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja. Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite. iv predvidjeti propisima. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. ii osigurati da se arheolozi. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja. gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu. a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja.

putem obrazovanja. o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. budnosti i suradnje. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. te o prijetnjama toj baštini. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. v da će ograničiti. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. u najvećoj mogućoj mjeri. 16 . te osigurati potrebne podatke o tome. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja. te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta. premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. Članak 8. ovoga članka. nakon provedenih arheoloških radova. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. koja je stranka ove Konvencije. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. informiranja. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. posebno lokalitetima. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9. Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta.

prihvaćanja ili odobrenja. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. 2. 17 . nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije.. ugovorna strana se može. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. svibnja 1969. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. svibnja 1969. 6. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. prihvaćanja ili odobrenja. prihvaćanja ili odobrenja. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije. potpisane u Londonu. ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije. 1. ii da će poticati. koje je sukladno članku 17. do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. U smislu ove (revidirane) Konvencije. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. povjerenstvo stručnjaka. 3. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. 4. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. ne može položiti instrumente ratifikacije. svibnja 1969. 5. ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. uključujući multilateralne aktivnosti. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. Konvencija podliježe ratifikaciji. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. Instrumenti ratifikacije. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć.Članak 11. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. prihvaćanju ili odobrenju.

Sastavljeno u Valletti. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe.Članak 15. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. točki d Statuta Vijeća Europe. prihvaćanja. 2. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. 15. odobrenja ili pristupanja. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest. Sve države mogu. ili koje bi trebale pristupati. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. siječnja 1992. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje. Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. Europskoj ekonomskoj zajednici. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. s tim da su oba teksta istovrijedna. U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. iv svakom drugom aktu. na engleskom i francuskom. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. prihvaćanja. 16. 2. Članak 17. Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe. 1. Članak 18. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. 2. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. 1. Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju... Sve države mogu naknadno. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. Posvjedočujući gore izneseno. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. odobrenja ili pristupanja. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. 1. 18 . 3. i 16. Članak 16. U odnosu na sve države koje pristupaju..

bez njezinog odobrenja. Članak 5. 3. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. listopada do 3. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. Radi nadziranja prometa takvim predmetima. na 31. na zasjedanju u Parizu od 15. primjenjujući članak 33. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu. svibnja 1969. stavka 3. Konvencija iz članka 1. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1.Članak 3. nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini. prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. objaviti u skladu s odredbom članka 30. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi. opažajući sve veći interes javnosti. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture. te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . 2. ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. sastavljena u Londonu 6. sjednici. studenoga 2001. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. te da odgovornost za nju počiva na svim državama. 4. u odnosu na Republiku Hrvatsku. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 4. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. poštivanju i zaštiti te baštine.. uvjerena u važnost istraživanja. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava.

stručnim udrugama. smatrajući da mjerenje. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. 2. stavka 2. ovu Konvenciju. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. povremeno ili stalno. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog.. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje. međunarodnim organizacijama. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. studenoga 1970. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. poput: (i) lokacija. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. od 14. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga. zgrada. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. 4. roniocima. predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. znanstvenim institucijama.. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili. osim kablova i cjevovoda. prosinca 1982. predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. (ii) plovila. koji može nehotice na nju utjecati. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. arheolozima.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine. zrakoplova. listopada 1972. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine. 5. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 .. (c) Druge instalacije. djelomično ili potpuno pod vodom. građevina. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. donosi drugoga dana studenoga 2001. barem 100 godina. 3. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara. vjerujući da je suradnja među državama. Članak 1.

Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. 7. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. uključujući 21 . sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju. kojima upravlja i koje koristi država. Članak 2. 3. 9. 7. u skladu s odredbama ove Konvencije. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje. te koje mogu. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.jurisdikcije. 8. 4. a u skladu sa svojim mogućnostima. 5. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. u skladu s odredbama članka 33. 10. 9. ove Konvencije. Potiče se odgovoran. obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. 2. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. 6. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva. prema potrebi. Članak 3. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. 11. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. 8. izravno ili neizravno. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. 6.

u ostvarivanju svoje suverenosti. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. osobito kulturnu. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih. a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. Članak 4. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. 2. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. podvodnom kulturnom baštinom. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije. Članak 7. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji. 3. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. Države stranke. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi. Članak 5. osobito kulturnu. Članak 6. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. 22 . AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. povijesnu ili arheološku. 2. ukoliko je potrebno. DVOSTRANI. Stranke takvih bilateralnih. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama. povijesnu ili arheološku. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. da pristupe takvim sporazumima. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. 3. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo.

odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1. točka (b) ovoga članka. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1. povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.Članak 8. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. 5. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. i 10. stavkom 2. 3. 4. 3. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. Sukladno tome: (a) država stranka traži. Članak 10. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. a nastavno na članke 9. te u skladu sa člankom 303. da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . ovoga članka. Članak 9. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. osim u skladu s odredbama ovoga članka. prihvata. 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. ovoga članka. 2. (ii) alternativno. država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. posebno kulturnoj. te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom.

U koordinaciji konzultacija.. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. ovoga članka. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”. osim ako izričito izjavi da to ne želi. 6. uključujući pljačku. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere. i 4. Prema odredbama stavaka 2. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149. (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. 7. osim ako države konzultanti. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. stavku 5. stavku 5. provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. Prema tome. 4. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. i pri tome 24 . Članak 11. 4. poduzimanja mjera. a ako je potrebno prije konzultacija.. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine.podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora. 5. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. imenuju državu koordinatora. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. a ne u svom vlastitom interesu. 2. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće. 3. uključujući pljačku. koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama.

Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene. uključujući pljačku. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu. ako je potrebno prije konzultacija. poduzimanja mjera. Članak 12. 7. 6. i 12. 5. nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga. U koordinaciji konzultacija. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. 10. ove Konvencije.. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. ove Konvencije. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama.. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. 11. 4. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području. povijesnog ili arheološkog porijekla. u skladu s ovom Konvencijom. osim ako države konzultanti. 2. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje. 10. Članak 13. 3. i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere. KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu. osim u skladu s odredbama ovoga članka. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. Države stranke.. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. stavkom 4. 11. 25 . Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. i 12.. međutim. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. Članak 14. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera. u skladu s člankom 11. koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama.

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje. u skladu sa stavkom 4. prihvati. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. odobriti ili im pristupiti. prihvata. 5. 3. odobri ili im pristupi. Nakon toga. IZMJENE I DOPUNE 1. 3. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. OTKAZ 1. Članak 29. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. Ta država mora. Članak 31. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Članak 32. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. prihvatile. država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . Članak 30. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. ili naknadno. Država stranka može. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. odobrenja ili pristupa. 2. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. prihvatiti. ovoga članka. prihvata. prihvata. unutarnje vode. države stranke ih moraju ratificirati. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. REZERVE Uz izuzeće članka 29. 4. za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum. Država stranka može. IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. ovoga članka. razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. 2.Članak 28.

Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji. Prema tome. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. francuskom. Povelje Ujedinjenih naroda. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. Pravilo 4. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti.dužnosti iz ove Konvencije. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka. 30 Pravilo 2. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela. kineskom.. engleskom. Članak 34. Članak 33. i osim ako izričito nije drugačije navedeno. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine. ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno. Članak 35. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. i 34. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. I. . PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. prodavati. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. ako je u skladu s odredbama pravila 33. Pravilo 3.

NACRT PROJEKTA Pravilo 9. odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . (c) metodologiju koja se upotrebljava.Pravilo 5. II. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. (e) predviđene rokove za završetak projekta. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. (d)predviđeno financiranje. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. Pravilo 10. te tehniku koja se koristi. Pravilo 6. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti. povijesnih i arheoloških informacija. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. (j) program dokumentiranja. (f) sastav skupine te kvalifikacije. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. (k)sigurnosnu politiku. Pravilo 11. (o)polaganje arhiva. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti. (l) ekološku politiku. III. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. Pravilo 12. (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. nacrt projekta mora se preispitati. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Pravilo 8. Pripremni poslovi iz pravila 10. Pravilo 7. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. Pravilo 13. posebno znanstvenim institucijama. osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine. (p)program objavljivanja. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. (b)prikaz i ciljeve projekta. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. (n)pripremu izvješća. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu.

Pravilo 25. Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. Pravilo 23. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. Pravilo 18. Pravilo 21. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. Pravilo 19. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. VI. IV. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor. kao i pripremu te distribuciju izvješća. za vrijeme transporta i dugoročno. te u stalnoj prisutnosti. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. Program uključuje informiranje javnosti. Pravilo 27. IX. VIII. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. uključujući očuvanje. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji.ispunjavaju ciljeve projekta. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. tijekom i nakon završetka rada na terenu. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. VII. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 . Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. FINANCIRANJE Pravilo 17. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. uključujući očuvanje. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22. Pravilo 15. nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. razumni napor da se lokacija stabilizira. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. CILJ PROJEKTA. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. V. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu.

Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. planove. te (f) preporuke za buduće aktivnosti. X. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. Pravilo 33. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. te ih položiti u odgovarajuće javne registre. (b)opis korištenih metoda i tehnika. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. Konvencija iz članka 1. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta. Pravilo 34. SIGURNOST Pravilo 28. Članak 4.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi. Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Pravilo 36. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . DISTRIBUCIJA Pravilo 35. Arhiva projekta. OKOLIŠ Pravilo 29. XIII. te presliku ukupne popratne dokumentacije. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30. XI. flora i fauna nepotrebno ne remete. kao i trećih osoba. Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose. (c) opis postignutih rezultata. bilješke s terena. Pravilo 31. Članak 3. odnosno snimke pomoću drugih medija. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. presjeke i fotografije. XII. XIV. crteže. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. uzimajući u obzir složenost projekta. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija.

skupine i. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. listopada 2003. primjećujući. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje. također dovode. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989. nadalje. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. stavka 3. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. na svojoj 32. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture. uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume.. kao i fenomen netolerantnosti. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. sjednici. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. posebice starosjedilačke zajednice. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. listopada 2003. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001. usvaja ovu Konvenciju 17.. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. objaviti u skladu s odredbom članka 30. Međunarodni sporazum o gospodarskim. prepoznajući da zajednice. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima.. prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije.. i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. 34 . posebice među mlađim naraštajima. Tekst Konvencije iz članka 1. u nekim slučajevima. znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine.. rujna do 17. posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik.Republiku Hrvatsku. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. ovoga Zakona. zaštiti. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. Članak 2.

obredi i svečanosti. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. 2. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana. prenošenje. izvedbe. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. među ostalim. (c) na lokalnoj. 5. »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. kao i instrumente. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine. Članak 3. »Nematerijalna kulturna baština«. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33. Opće odredbe Članak 1. (b) izvedbene umjetnosti. istraživanje. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972.. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. Članak 2. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. »Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. (c) običaji. kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine.I. promicanje. manifestira se. znanja. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. izričaje. 1. Definicije U smislu ove Konvencije. očuvanje. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja. predmete. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. zaštitu. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. 35 . dokumentiranje. kako je definirana u stavku 1. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. 3. povećanje vrijednosti. koje zajednice. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. skupine i u nekim slučajevima. (e) tradicijski obrti. »Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji. umijeća. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. uključujući identificiranje. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem. 4.

7. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini. Članak 6. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. 36 . (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije. (f) pregled. sukladno članku 25. 2. Članak 5. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe. za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16.II. koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. Opća skupština država stranaka 1. izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu. 17. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. 4. Izbor i mandati država članica Odbora 1. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1. (c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). 3. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju.. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. Tijela Konvencije Članak 4. 5. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. Ipak. 2. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka. (ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22.. Članak 7. Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. 2.. Opća skupština usvaja svoj poslovnik. 6. sukladno članku 25. (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. sukladno članku 29. i 18. 3.

jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. stavka članka 2. svaka država sastavlja. (c) unaprjeđivati znanstvene. 2.Članak 8. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine. 2. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. Način rada Odbora 1. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. 2. Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. Članak 9. Članak 12. (d) usvojiti odgovarajuće pravne. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. Članak 13. Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. Ti se popisi redovito ažuriraju. Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. Članak 10. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. skupina i relevantnih nevladinih organizacija. Popisi 1. 2. kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka. 3. III. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. tehničke i umjetničke studije. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . Tajništvo 1. (b) među mjerama za zaštitu iz 3. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. 4. na način prilagođen vlastitoj situaciji. tehničke. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora. sukladno članku 29. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju.

Članak 14. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. Sudjelovanje zajednica. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. u nekim slučajevima. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. Obrazovanje. 3. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste. Članak 17. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. Odbor utvrđuje.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. skupina i. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. posebice mlade ljude. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. Odbor može na Listu iz stavka 1. Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. pojedinaca koji stvaraju. ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. IV. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Članak 15. 2. 2. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. U slučajevima izuzetne žurnosti. ažuriranje i objavu ove Liste. (ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose. skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama. 38 . Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1.

39 . projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19. područnih i regionalnih programa.. Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. 2. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima. V. 2. Suradnja 1. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. uključujući. (b) izrada popisa u smislu članka 11. Programi. područnoj i regionalnoj razini. Odbor prati provedbu tih projekata. regionalnoj i međunarodnoj razini. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. kao i običajnog prava i praksi. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima. u odgovarajućim okolnostima. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor. Članak 23. i sporazumom iz članka 24. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a. razmjenu informacija i iskustava. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. koje se izrađuju sukladno članku 7. Članak 20. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. i 12. 3. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova. područnoj. Članak 21. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje. 2. (c) potpora programima. a odobrila Opća skupština.. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1.. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. U tom cilju Odbor prima. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje. 3. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. među ostalim. Članak 22. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška.Članak 18.

Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. kao i drugih međunarodnih organizacija. (c) doprinosa. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. (f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. ovoga članka. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. 40 . svaka se država iz članka 32. prihvatu. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. Priroda Fonda i njegova sredstva 1. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. 5. 4. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. 3. ovoga članka. 2. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. 2. ili članka 33. zajedno s potrebnom dokumentacijom. Sukladno odredbama ove Konvencije. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države. Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. članku 22. Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. 3. Članak 24. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. Ipak. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. 2.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. darova. 6. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). 2. VI. 3. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. Članak 26. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda.

Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. ovoga članka. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2. Članak 28. VII. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. Članak 30. članku 16. Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. 4. VIII. prihvat ili odobrenje 1. Ratifikacija. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije. povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine. Članak 33.. Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6. Članak 27. kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora.3. Ipak. Završne odredbe Članak 32. 41 . 3. o zakonodavnim. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje. Izvješća koja podnosi Odbor 1. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. 2. 2. IX. prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. Prijelazna odredba Članak 31. Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. 2. Izvješća Članak 29. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. u formi i u roku koji određuje Odbor. 5. ovoga članka uplaćuju se redovito. Isprave o ratifikaciji. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. ove Konvencije. države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće.

Članak 35. odobrenju ili pristupanju. Članak 38. prihvat. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije.. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. Članak 37. 2. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju. 3. prihvaćanju. prihvaćanju. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. i 33. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju.Pristupanje 1. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. odobrenju ili pristupanju. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. odobrenje ili pristupanje. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. Nakon što se usvoje. prihvaćanju. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. 3. Članak 36. prihvaćanju. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. 2. Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. 3. te o otkazima utvrđenim člankom 36. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. Članak 34. Otkazivanje 1. Izmjene i dopune 1. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. 2. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. 42 . a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe. Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije.

francuskom. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. engleskom. Postupak naveden u stavku 3. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale.4. Članak 40. 43 . odobrile ili su im pristupile. Izmjene i dopune stupaju na snagu.) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim. 6. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. za svaku državu stranku koja je ratificira. ovoga članka. demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. odobrenju ili pristupanju. Nakon toga. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno. prihvaćanju. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Članak 3. Članak 4. prihvati. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. Povelje Ujedinjenih naroda. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. sukladno stavku 4. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. Članak 39. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.). Upis u Registar Sukladno članku 102. socijalnim i kulturnim pravima (1966. ovoga članka. prihvatile. kineskom. koje se odnose na broj država članica Odbora. Konvencija iz članka 1. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3. ruskom i španjolskom jeziku. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. potpisnice ove Konvencije. 5. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. i 4. Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku.

). demokraciji i vladavini prava. vjerovanja. očuvati i prenijeti budućim naraštajima. Članak 4.. osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954. ideala. Članak 2. Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života. revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000. institucionalnih i privatnih subjekata. Definicije U svrhe ove Konvencije. kohezije i stvaralaštva. kao odraz i izričaj svojih vrijednosti. d. u okviru javnih akcija. pojedinačno ili skupno. neovisno o vlasništvu. pojedinačno ili skupno. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985. b. c.). svi. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. b.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a. Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1. svi. b. razumijevanja. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini. imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. 44 . Članak 3. Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. i b. identiteta.CILJEVI.). svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992. načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. a. kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju.

45 . b.. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. c. d. osobito. c.c. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. f. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. g. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. proučavanjem. e. stvara provediva prava. d. Odjeljak 2. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. b. poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. b. tumačenjem. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. Okoliš. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja. Članak 8.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. d. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. obogaćivanje procesa gospodarskoga. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije. zaštitom. biološku. c. c. u specifičnom kontekstu svake od stranaka. političkog. osigurati. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu. Članak 5. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. b. očuvanjem i predstavljanjem. Članak 6. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a.

poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. stranke se obvezuju: a. 46 . poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. poslovnih krugova. b. e. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. nevladinih organizacija i civilnog društva. tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. stranke se obvezuju: a.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. tumačenja. Članak 10. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti. priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. c. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. stručnjaka. poduzećima i institucijama. c. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. izraditi pravne. Članak 12.Članak 9. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini. b. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. d. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. e. investitora. d. c. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine. zaštite. poticati korištenje materijala. Odjeljak 3. d. b. proučavanja. b. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. vlasnika.

Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. po potrebi. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. b. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu. uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe. c. očuvanje. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone.. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. c. poslovnik o radu. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. osobito u obrazovne svrhe. poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. Članak 17. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. okoliša i njihove međusobne povezanosti. sukladno članku 17. izraditi. putem Vijeća Europe. Odbor ministara. b. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. Mehanizam praćenja a. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine. Odjeljak 4. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. obavlja procjenu provedbe Konvencije. b. d. Imenovani odbor: – donosi. ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta.Članak 13. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav.PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. – na zahtjev jedne ili više stranaka. održavati. istodobno štiteći intelektualna prava. Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače. zajednica povezanih baštinom. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 . Članak 16. d. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. Članak 14. b.

Konvencija podliježe ratifikaciji. Odjeljak 5. Svaka stranka može naknadno. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. i to: a. Potpisivanje i stupanje na snagu a. Pristupanje a. c. c. Članak 21. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. Bilo koja od stranaka može. prihvatu ili odobrenju. b. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. razvojem. na temelju sporazuma. b. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. d. Članak 20. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. b. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja. Otkazivanje a. d. odobrenju ili pristupu. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. b. u bilo koje vrijeme. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. Isprave o ratifikaciji. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi. Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. prihvatu ili odobrenju. b. U odnosu na to područje. Teritorijalna primjena a. Svaka država može. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. razmjenom. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. prihvatu. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. Članak 19. a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. 48 . ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. c. U odnosu na svaku državu koja pristupa.

prihvatu. U potvrdu toga su potpisani. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20.. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. b. e. b.Članak 22. c. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja. polaganju svake isprave o ratifikaciji. U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. Članak 23. potpisali ovu Konvenciju. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. 27. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. o: a. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije. drugim strankama i državama koje nisu članice. Svakom potpisu. Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe..d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica. c. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna. odobrenju ili pristupu. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16.19. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. 49 . koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. i 20. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18. Sastavljeno u Farou.. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. u jednom jedinom primjerku. listopada 2005. na engleskom i francuskom. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. Izmjene i dopune a. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22.. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. za to propisno ovlašteni. d. svakom drugom činu. d.

ove Konvencije. sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju. Članak 3. sa i bez zvuka. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. znanstvene i istraživačke svrhe. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18. osobito umjetnička kinematografska djela. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. poput televizijskih produkcija. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. 50 . putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5. Članak 4. u javnom interesu. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. Članak 2. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1. d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke. Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine.

Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. Članak 12. 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati. Članak 8. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. ove Konvencije. Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. Članak 7. ove Konvencije. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Članak 10. Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje. Članak 9. dokumentiranja. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . stavkom 1. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6. 2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan.Članak 6.

pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. stavka 1. stavka 3. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. stavka 6. Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. koja nije stranka ove Konvencije. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 . b) popisivanja europske audiovizualne filmografije. d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. Sukladno odredbama članka 16. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. i članka 18. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka. 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. Članak 15. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. Osim ako nisu regulirani zakonom. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. c). Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. stavka 2. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. Članak 14. pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. c) izrade standardnog postupka za pohranu. potrebna je nazočnost većine stranaka. stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16.Članak 13.. 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. u Stalnom odboru može predstavljati promatrač. Svaka stranka ima pravo glasa.

Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka.svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. Podliježe ratifikaciji.. c) istražiti. Članak 20. da pristupe ovoj Konvenciji. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije. u konkretnim područjima. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država. Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. uključujući najmanje četiri države članice 53 . Isprave o ratifikaciji. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna.. Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19. prihvatu ili odobrenju. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. Potpisivanje. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. osim kinematografskih djela. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. na zahtjev jedne ili više stranaka. zaključivat će se u cilju izrade. ratifikacija. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države. prihvat. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2. osim onih navedenih u članku 19. Članak 17. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete.

U odnosu na to područje. b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije.. prihvatu ili odobrenju. 2) Za svaku pristupajuću državu. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku. 2) Svaka stranka može. odobrenju ili pristupu. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. u skladu s člancima 20. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. Članak 21. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Članak 26. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. Članak 24. odobrenju ili pristupu. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23. u bilo koje vrijeme. Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe.Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19. i 23. prihvatu. stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ.. 22. Članak 25. nakon konzultiranja stranaka. ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. Odbor ministara Vijeća Europe može. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. Članak 22.d Statuta Vijeća Europe. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije. 54 . u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest. prihvatu.

te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola. kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih. DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi. e) o svakom drugom činu. propisno za to ovlašteni. na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. kao i baštini svih naroda. NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. 8. 55 .. povijesne i znanstvene informacije. do 24. UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. U potvrdu toga su potpisani. te da postojanje pravnih sredstava. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. studenoga 2001. POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. lipnja 1995. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. starosjedilačkih ili drugih zajednica. minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7. poput naknade štete. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke. notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. plemenskih.. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara.

nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. književnost. posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970. poglavlje . Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano. UVA&#142. U smislu ove Konvencije. (3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. arheološkog nalazišta 56 . a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače. ili javne zbirke. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«). članak 2. povijest. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno.RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. umjetnost ili znanost. (4) Mečutim. Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara.POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1.PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara. podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. II. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. smatra se ukradenim. svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom. a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije. poglavlje . (2) U smislu ove Konvencije. pretpovijest. koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta.

koja je dala takvu izjavu. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. ili svaki raniji prenositelj. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom. ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. plačenu cijenu. odobrenja ili pristupa. koje je mogao razumno pribaviti. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne. pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade. uključujuči i svojstvo stranaka. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu. članak 4. (6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima. kada je ova zatražena. prihvata. ratifikacije. (8) Uz to. 57 . te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra.

smatra se nezakonito izvezenim. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine. ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. (d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi. u vrijeme njegova povrata. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika. istraživanje.POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. može odlučiti: 58 . uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo. restauracija. (3) Umjesto naknade. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno. poglavlje . (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. do 3. (c) očuvanju neke informacije. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. (4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1.III. a u dogovoru s državom tražiteljicom. članak 6. ovoga članka. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi.

(2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. (1) Zahtjev prema poglavlju II. na osobu po svojem izboru. mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi. čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe. koja odstupa od odredbi ove Konvencije. poglavlje . a dobro se vrača toj zajednici. IV. 59 .(a) zadržati vlasništvo dobra. uključujuči zaštitne. koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro.OPĆE ODREDBE članak 8. (2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. uz naplatu ili bez naplate. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. i zahtjev prema poglavlju III. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. članak 7. ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe. pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice. članak 9. ili (b) prenijeti vlasništvo.

primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen. niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. prihvatu. 60 . (1) Odredbe poglavlja II. koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije. (2) Za svaku državu koja ratificira. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale. za restituciju ili povrat kulturnog dobra. lipnja 1996. odobrenju ili pristupu.članak 10. (4) Ratifikacija. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. odobrenju ili pristupu. (2) Odredbe poglavlja III. ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. godine. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. prihvat. V. članak 12. prihvatu. prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. prihvatu. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. odobrenju ili pristupu. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. poglavlje . odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao.

i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. (3) Ako se. (1). ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. d) da se pravo države ugovornice. (2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica. prihvatu. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. c) da se država ugovornica u članku 8. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. ili države kojoj se obrača. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. 61 . članak 15. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. u članku 8. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. osim ako države. (1) Izjave. opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1. podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. na osnovi izjave prema ovom članku. (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. prihvata ili odobrenja. ne daju suprotnu izjavu. u kojoj se nalazi dobro. a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. članak 14. obvezane takvom ispravom. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. koje su sklopile takav sporazum. odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. (1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. jedan primjerak predaju depozitaru. ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. ovoga članka. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. u kojoj se nalazi kulturno dobro. ona može.članak 13. Države. koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela.

(c) diplomatskim ili konzularnim putem. (4) Svaka država. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države. (1) Svaka država ugovornica če. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. Svaka država ugovornica če. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. prihvata. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. depozitaru predati pisanu informaciju. prema potrebi. (3) Izjave dane prema stavcima 1. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara. ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. odobrenju ili pristupu. (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. i 2. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. u vrijeme potpisivanja. ratifikacije. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II. članak 16. na jednom od službenih jezika Konvencije. članak 19. s vremena na vrijeme obnavljaju. odobrenja ili pristupa. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. članak 17. prihvatu. do 3. članak 18. Ove se informacije.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. 62 . (b) preko jednog ili više tijela. III. upučenom depozitaru. koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. (4) Odredbe stavaka 1. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. Nisu dopuštene rezerve. Mečutim. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije.

(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. članak 21. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja.. koje su uobičajene za depozitare. zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. članak 20. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može. u jednom izvorniku. (2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države. (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). prihvatu. U POTVRDU GORE NAVEDENOGA. propisano ovlašteni. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. (c) obavljati druge dužnosti. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. 63 . (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije. u pravilnim razmacima. (iii) povlačenju svake izjave. na engleskom i na francuskom jeziku. odobrenju ili pristupu. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. (ii) svakoj izjavi. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. dolje potpisani opunomočenici. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. SAčINJENO u Rimu. dvadeset četvrtog lipnja. zajedno s njihovim nadnevkom. tisuču devetstotina devedeset i pete. potpisali su ovu Konvenciju.

(iii) izvorna grafika. fotografske i kinematografske arhive. pojedinačno ili u zbirkama. književnog. (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. g) dobra od umjetničkog interesa. znanstvenog. te uz dogačaje od nacionalnog značenja. e) starine starije od stotinu godina. b) dobra vezana uz povijest. novčiča ili ugraviranih pečata. 64 . itd.). j) arhivska grača. uključujuči tonske zapise. kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. znanstvenika i umjetnika. uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest. h) rijetki rukopisi i inkunabule. dobra vezana uz život narodnih voča. pojedinačno ili u zbirkama. poput natpisa. mislilaca. c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča. k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. f) etnološki predmeti. flore i minerala. otisci i litografije. umjetničkog. isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. i) poštanske. stare knjige. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. taksene i slične marke.

2. zbog razvitka ratne tehnike. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. velike knjižnice. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima. te u Washingtonskom paktu od 15. sve ugroženija od uništenja. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b). kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. umjetnička djela. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda. ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. nazvana »spomenička središta«. umjetnički ili povijesni spomenici. travnja 1935. smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. Članak 4. 65 . sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. Poštovanje kulturnih dobara 1. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. kao što su spomenici arhitekture. i 1907. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. Članak 2. bilo vjerski ili svjetovni. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području. Članak 3. arheološki lokaliteti.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. Od obveza navedenih u stavku 1. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. rukopisi. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). kao što su muzeji. kulturnim se dobrima. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije.. knjige i drugi umjetnički. smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera.

koliko je god to moguće. Članak 5. Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. 2. Odobravanje posebne zaštite 1. 3. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. Članak 6. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke.3. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto. radiopostaja. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. 2. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. kao što su. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. 2. GLAVA II. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. 5. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. poduzeti najnužnije mjere očuvanja. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 4.. Okupacija 1. primjerice. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti. prema potrebi. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. bez obzira na lokaciju. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama. 3. 66 . Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. čak i pri prolaženju. ako je to moguće. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. spriječiti i. Članak 7. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti. zaustaviti svaki oblik krađe. b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. Svaka će visoka ugovorna stranka. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. također. okupacijska će sila. Vojne mjere 1. upozoriti te pripadnike. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. aerodrom. u sklopu svojih oružanih snaga.

osobito. Opoziv imuniteta 1. 6. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i.4. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. tako dugo dok to kršenje traje. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki. kad to okolnosti dopuštaju. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. Ona će. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara. imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. 3. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. Članak 9. međutim. Stranka koja opoziva imunitet mora. što je prije moguće. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. pisano i navodeći razloge. protivnička je stranka. Članak 10.. Članak 11. ako je riječ o luci. 5. da će odatle skrenuti sav promet. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. ovoga članka. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke. Transport pod posebnom zaštitom 1. 2. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. 3.. ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. može. predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. biti pod posebnom zaštitom. članka 8. GLAVA III. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. 67 . Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. 2. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. kad je god to moguće. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. željezničkoj postaji ili aerodromu. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. U svim slučajevima.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. 2. prosinca 1954. svibnja 1954. ruskom i španjolskom jeziku. znanost i kulturu. znanost i kulturu. i 19. 3. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. Stvarna primjena 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U situacijama predviđenima u člancima 18. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. Članak 34.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. znanost i kulturu pozove da pristupe. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu.. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. Članak 31. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. Članak 33. 2. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. 2. Članak 35. do 14. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. koje nisu potpisnice. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Ratifikacija 1. i ostaje do 31. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38. Stupanje na snagu 1. Članak 30. svibnja 1954. francuskom. Konvencija stupa na snagu odmah. travnja 1954. Jezici 1. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. Članak 32. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. To je razdoblje. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. 71 . svaka visoka ugovorna stranka može. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.

4. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV. i 32. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. 32. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. srpnja 1899. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX. potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III. ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije. znanost i kulturu.) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. spomenute Konvencije (IX. ili onima od 18.). Međutim. 2.. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31. sukladno točki b) stavka 1. 2. Članak 37. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka.Članak 36. 37. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. i 39. i 39. znanost i kulturu.) te zamjenjuje znak opisan u članku 5. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. Ako su sve visoke ugovorne stranke. Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije. 3. 72 . 3. kao i Ujedinjene narode. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Članak 38. Odnos prema prethodnim konvencijama 1.. Odgovore primljene na temelju stavka 1. Otkazivanje 1. Članak 39. travnja 1935. 2.) znakom opisanim u članku 16.. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije. ovoga članka. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije. bilo onima od 29. sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. i koje su stranke ove Konvencije. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. listopada 1907. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara..

Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 3. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. KONTROLA Članak 1. uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. Imenovanje glavnog povjerenika 1. i 32. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. prema propisima ovlašteni. vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 73 . ako okupira neko drugo područje. iz reda drugih osoba. Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području. Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. koji slijedi. 6. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. kao i Ujedinjenim narodima. Članak 4. znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. Sastavljeno u Haagu. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili.. svibnja 1954. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. Članak 40. U potvrdu toga su potpisani. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. Registracija U skladu sa člankom 102. 14. Članak 2. znanost i kulturu. znanost i kulturu. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. potpisali ovu Konvenciju..5. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka.. Povelje Ujedinjenih naroda. znanost i kulturu. u skladu sa člankom 4. znanost i kulturu. u skladu sa člankom 3. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. i 5. 7. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka.

6. Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice. poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. Ako nema sile zaštitnice. ako zatreba. Članak 6. Konvencije. kojemu će se povjeriti određena zadaća. povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. Glavni povjerenik.2. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. 2. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku. 4. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. istražuju. obavještavaju glavnog povjerenika. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. Tako imenovani glavni povjerenik. Članak 7. Zadaće glavnog povjerenika 1. koji će se. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. 5. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. Inspektori i stručnjaci 1. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. znanost i kulturu. ako je to potrebno. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. i 22. Članak 8. također. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. okolnosti u kojima su se dogodila. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra. 3. delegati sila zaštitnica. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. 2. to smatra potrebnim. Članak 9. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. 74 . Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja. Članak 5.

Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. Improvizirana skloništa 1. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. 2. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16. 3. Registar je podijeljen na odjeljke. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. znanost i kulturu. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. Članak 14. ostala nepokretna kulturna dobra. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. Svaka visoka ugovorna stranka može. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite. Članak 12. Članak 13. GLAVA II. spomenička središta. 75 . Konvencije. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. Zahtjevi za upis 1. 2. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. ispunja uvjete predviđene u članku 8. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 3. u roku od trideset dana. Konvencije. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. prema mišljenju glavnog povjerenika. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. 2. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. Ako je. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. Prigovori 1. znanost i kulturu vodi taj Registar.Članak 10. Konvencije. Konvencije. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. narediti bezodvlačno skidanje znaka. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8. Takav prigovor mora biti obrazložen. od kojih svaki može. 3. 2. tijekom oružanog sukoba. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.

U slučaju predviđenom u stavku 3. 4. i 32. 2. osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. Glavni će direktor. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može.. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. Upis 1. bez odgode. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno. a s iznimkom odredbe stavka 5.3. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. Svaka visoka ugovorna stranka može. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. 5. ili onom ustanovljenom u stavku 8. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. Članak 15. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. članka 14. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. visokim ugovornim strankama i. u času kad izbije spor u kojem je stranka. Ako je to potrebno. znanost i kulturu daje upisati u Registar. 3. 8. pod rednim brojem. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. ako to ocijeni korisnim.. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. članka 14. 6. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno. povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. Glasuje se dopisno. u roku predviđenom u stavku 1. članka 14. članka 11. 4. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku. 76 . Ako visoka ugovorna stranka. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora. Konvencije. Na njegove odluke nema priziva. u očekivanju usvajanja. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. istoga članka. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. bio predmet prigovora. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. Konvencije. 7. ovoga Pravilnik a. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7. U slučaju kad je podnesen prigovor. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku.

Glavni će direktor. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. Konvencije i člankom 17. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. članka 12. 77 . Ako glavni povjerenik. Članak 18. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. Pravilnika. Postupak za stjecanje imuniteta 1. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. GLAVA III. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. Međutim. i to kad taj otkaz stupi na snagu. Članak 19. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. članka 14. bez odgode. nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. 2. 2.Članak 16. novo predviđeno mjesto. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. istoga članka. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. ili onom predviđenom u stavku 8. Brisanje 1. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu. ovoga Pravilnika. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. Zahtjev spomenut u stavku 1. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. uz pristanak ostavodavca. ako to sigurnost dobara zahtijeva. procijeni da je taj prijevoz opravdan. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. uređen je ne samo člankom 12. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. članka 14. ostavoprimac može. uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. 3. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. put kojim će ići. prijevozna sredstva. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države.

b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. Identifikacija osoba 1. 2. 3. Članak 21. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20. 4. i 13. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. Spomenute se osobe ne mogu. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. položaj ili čin i dužnost nositelja. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Postavljanje znaka 1. 78 . 2. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. Osobe spomenute u članku 17. stavku 2. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. Visoka Ugovorna stranka. potpisane u Haagu 14. a koja su definirana u članku 1. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. ako se to ne učini. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. po mogućnosti. koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala. Svaka je osobna iskaznica.GLAVA IV. u slučaju oružanog sukoba. osim iz opravdanih razloga. svibnja 1954. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. 1. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. 2. 4. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I. imena. izrađena u najmanje dva primjerka. ili oboje. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. kao i sa zemlje. 3. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. datum rođenja. Međutim. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. na zahtjev vlasti toga područja.

prosinca 1954. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. znanost i kulturu. znanost i kulturu pozove da pristupe. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. pri potpisivanju. ovoga Protokola. potpisane u Haagu 14. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. i 19. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. 6. Države navedene u stavcima 6. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. ili odredbama odjeljka II. mogu. III. svaka visoka ugovorna stranka može. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 12. 11. znanost i kulturu. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. U času ratifikacije ili pristupa. ratifikaciji ili pristupanju. 9. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. b) To je razdoblje. 8. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. travnja 1954. Ovaj će Protokol nositi datum 14. 10. do 14. 79 . i ostaje do 31. znanost i kulturu. koje nisu potpisnice. svibnja 1954.. znanost i kulturu. Međutim. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14.II. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Protokol stupa na snagu odmah. a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 7. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. svibnja 1954. 5. 13. i 8.

. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 8. svibnja 1954. 80 . DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara. 14.. sastavljene u Haagu 14. s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. na engleskom. i 13. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. kao i Ujedinjenim narodima. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ruskom i španjolskom jeziku.. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12. potpisali ovaj Protokol. a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. znanost i kulturu. U skladu sa člankom 102. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 14. Povelje Ujedinjenih naroda. propisno ovlašteni. i 15. UVOD Članak 1. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. znanost i kulturu saziva konferenciju. Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6.. 15. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7. U potvrdu toga su potpisani. obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. i 8. i 8. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. znanost i kulturu. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe. francuskom. znanost i kulturu. Konvencije. kao i Ujedinjene narode. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Sastavljeno u Haagu.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola..

i to tako dugo dok ih primjenjuje. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. sastavljen u Haagu 14. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. primjenu odredaba glave I. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. stavka 2. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. Polje primjene 1. uz to. sastavljenu u Haagu 14. 2. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira. Konvencije. Članak 4. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola.c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. stavkom 1. ovoga Protokola ne dira u: 1. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka. Konvencije i glave 2. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. točkom b). Glava 2. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. osim što će se. Članak 6. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. svibnja 1954. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. sukladno članku 3. i 2. stavku 1. i 11. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. ovoga Protokola. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. 2. izradu popisa kulturnih dobara. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. One će. svibnja 1954. Članak 2. prema potrebi.. stavkom 2.. Članak 3. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4. pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. Konvencije te u članku 22. smještaju. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita.. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. stavku 1. znanost i kulturu. primjenu odredaba glave II. Odnos između glave 3. g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5.

Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo. preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. i 5. Članak 9. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. Konvencije. Konvencije. Konvencije. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. osim ako okolnosti to ne dopuštaju. 2. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. Ne dirajući odredbe članka 4. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze. Svako arheološko iskapanje. b) svako arheološko iskapanje. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. Članak 8. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. Članak 7. stavka 2. i u svakom slučaju svelo na minimum. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. povijesnih ili znanstvenih dokaza. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. Konvencije. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. Konvencije. Konvencije. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. 82 .

Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju. bez odgode. bez obzira na članak 26. Članak 11. Stranke mogu. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. 11. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. Odbor razmatra te predstavke. što je prije moguće. točkom b). c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. 2.. 9. on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. prije donošenja odluke. U iznimnim slučajevima.Glava 3. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. Odobravanje pojačane zaštite 1. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija.. bez obzira na članak 26. Glavni će direktor. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite. 5. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. kao i od pojedinih stručnjaka. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. stavkom 1. 6. 10. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. 8. 3. 7. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može. niti uvrštenje toga dobra u Popis. točke b). 83 . Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. točkama a) i c). podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. zbog izvanredne situacije. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. s tim da. 4. u roku od šezdeset dana. Kad su takve predstavke podnesene Odboru. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis. pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. Ostale stranke. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. POJAČANA ZAŠTITA Članak 10.

Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. e) krađu.Članak 12. 2. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. točki b). 4. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. 3. Kad su takva kršenja uzastopna. Članak 13. Gubitak pojačane zaštite 1. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14.. U slučaju teškog kršenja članka 12. uključujući pravila 84 . Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. Prije donošenja takve odluke. Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. točki b). U okolnostima navedenima u stavku 1. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. Glavni će direktor. ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima. Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. Članak 14. točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. u svakom slučaju. Glava 4. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. 2. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra. 2. c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. ovoga Protokola. Teška kršenja ovoga Protokola 1. Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. bez odgode. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji.

točke a) – c). u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. stavkom 2. stavka 1. po vlastitom izboru. 2. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom. u svim fazama postupka. Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. stavka 1. pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. ako se ono primjenjuje. stavku 1. točki a) – c). Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. ukoliko ne izruči tu osobu. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. Kazneni progon 1. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. kada se to pravo primjenjuje. zamoljena stranka može.. Izručenje 1. 3. b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. kao kaznena djela koja podliježu izručenju. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15.. osim u mjestu izvršenja. Članak 17. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. 2. c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. Članak 16. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. 85 . 4. Nadležnost 1. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. smatrat će se da su ta djela počinjena. Članak 18. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu. 2. stavka 1. dostavit će predmet. u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. stavku 1. niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. Ne dirajući stavak 2.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. stavku 1. kada je to potrebno. točki a) – c). točke a) – c). stavku 1.

Stranke će pružati uzajamnu pomoć. 2. 86 . Konvencije. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. stavku 1. podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase.. točki a) – c). točke a) – c). stavku 1. točki a) – c). stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. Prema tome. stavka 1. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28.Članak 19. u najvećoj mogućoj mjeri. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22. kao što su pobune. Svoje obveze na temelju stavka 1. uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. 3. Glava 5. glede kršenja navedenih u članku 15. 4. Uzajamna pravna pomoć 1. nacionalnosti. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15.. 2. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. utemeljen na takvim kaznenim djelima. Razlozi za odbijanje 1. Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. Članak 20. izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. vjeroispovijedi. 2. Članak 21. b) svakoga protupravnog izvoza. ne smatraju se političkim kaznenim djelima. kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama.

a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1. 2. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. 6. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. Trajanje mandata 1. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1.. 4. Većina članova čini kvorum. 7. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. 3. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.5. INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. 87 . obrane ili međunarodnog prava i nastoje. međusobno se savjetujući. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. stavkom 1. Glava 6. Odbor donosi svoj poslovnik. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. Članak 25. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. stavkom 1. davati preporuke. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. iz bilo kojega razloga. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. u skladu s člankom 24. točkom d). 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora. Poslovnik 1. Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima. prema potrebi. točkom a). Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju.. Članak 24. ako je glavni direktor sazvao takav sastanak. 2. 2. 3. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura. Bez obzira na odredbe stavka 1. Članak 26. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine. stavkom 1.

darovi i legat: (i) drugih država. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka. d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda. 3. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. ugledne strukovne organizacije. b) doprinosi. Funkcije 1. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola. s člankom 5. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. Fond djeluje kao depozitarni fond. Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. u skladu. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija. f) odlučivati o korištenju Fonda. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. b) odobriti. 2. 88 . privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. Odbor može na svoje sastanke pozvati. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu. i (iv) javnih ili privatnih tijela. (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda. s člankom 8. člankom 10. e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond.. pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta. poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om.. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu. Članak 29. Članak 28. 3. uz ostalo. točki c). uz ostalo.. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija. 4. točkom b). točkom b) i člankom 30. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. u savjetodavnom svojstvu. c) sve kamate koje Fondu pritječu. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. 2. ili pojedinaca. Prvoga protokola i ovoga Protokola. stavku 3. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom.Članak 27.

Članak 32. stranke se obvezuju djelovati zajednički. administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara. posredovanjem Odbora. informacije o zakonima. 3. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola. b) izraditi i provoditi. c) međusobno si priopćivati. osobito obrazovnim i informativnim programima. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. U tu će svrhu. stavkom 2. izradu i provedbu zakona. Stranke će. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. 2. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. međusobno si priopćivati. Pomoć UNESCO-a 1. posredovanjem glavnog direktora. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. 89 . Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. Razglašivanje 1. posredovanjem Odbora. posredovanjem glavnog direktora. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. d) što je brže moguće. Članak 31. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva. Članak 33. ili pojedinačno. 4. administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. 2. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. ovisno o slučaju.Glava 7. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. što je više moguće. 3. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti. Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. kao i pomoć za pripremu. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola. 3. 2. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. Međunarodna pomoć 1..

uključujući ratne odštete. U tu svrhu. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. Članak 38. svaka od sila zaštitnica može. na poziv jedne stranke. svibnja do 31. na području neke države koja nije stranka sukoba. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. ako je to primjereno. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. osobito. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. ako je to primjereno. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. francuskom. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. glavnog direktora ili samoinicijativno. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno. 2. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. Članak 40. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. Članak 35. 90 . vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara.Glava 8. ruskom i španjolskom jeziku. Glava 9. Članak 36. 2. na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. 2. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. osobito. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. Ratifikacija. engleskom. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola. Članak 37. Prijevodi i izvještaji 1. Isprave o ratifikaciji. 2. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. Predsjedatelj Odbora može. Postupak mirenja 1. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. prosinca 1999. ožujka 1999. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. Članak 41. prihvaćanje ili odobrenje 1. kineskom. na području neke države koja nije stranka sukoba. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji.

Članak 46. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. prihvatu. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. Protokol stupa na snagu odmah. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Međutim. 2. 91 . Protokol iz članka 1. propisno ovlašteni. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.Članak 42. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. 2. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Članak 47. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Konvencije. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Sastavljeno u Haagu 26. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora. stavka 3. Članak 45. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji. Članak 44. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. Članak 4. 3. prihvatu. Povelje Ujedinjenih naroda. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41. Stupanje na snagu 1. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. prihvatu. kao i Ujedinjene narode. ožujka 1999. Članak 43. i 42. Pristupanje 1. siječnja 2000. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. i 19.. Otkazivanje 1. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. prihvatu. odobrenju ili pristupu. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. 2. potpisali ovaj Protokol. odobrenju ili pristupu. U potvrdu toga su potpisani. Članak 3. te o otkazima predviđenima u članku 45.

3. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. civil engineers and landscape designers. 92 . Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity. and to Recommendation No. Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose. town planners. social and cultural development of States and regions. signatory hereto. as from that date.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. As a consequence. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. adopted on 1 July 1981. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof. R (81) 13 of the Committee of Ministers. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage. inter alia. adopted on 14 April 1976. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage.Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada.X. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. Having regard to Recommendation No.

groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. as well as any scheme affecting their surroundings. to take statutory measures to protect the architectural heritage. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . each Party undertakes to introduce. including their fixtures and fittings. archaeological. archaeological. Article 4 Each Party undertakes: 1. social or technical interest. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. artistic. b. the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. sites: the combined works of man and nature. to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question. scientific. artistic. artistic. social or technical interest. archaeological. To this end. scientific. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. groups of buildings and sites. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical. 3. dilapidation or demolition of protected properties. if it has not already done so. Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. or in respect of which protection proceedings have been instituted.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention. to prevent the disfigurement. to make provision for the protection of monuments. scientific. 2. 2. 2. groups of buildings and sites to be protected. within the framework of such measures and by means specific to each State or region. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. legislation which: a.

to resort. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . within groups of buildings and within sites. in whole or in part. 3. transfer and reinstatement at a suitable location. of any protected monument. permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. Article 7 In the surroundings of monuments.   demolition of buildings. c. d. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. each Party undertakes: 1. the erection of new buildings. 2. 2. in accordance with the national. to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative. allows compulsory purchase of a protected property. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. if necessary. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory. In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1.

Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. 4. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. effective co-operation at all levels between conservation. foster. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access. . the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. as being essential to the future of the architectural heritage. the application and development of traditional skills and materials. each Party undertakes: 95 2. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. restoration. paragraph 1. within its own political and administrative structure. promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. environmental and planning policies. management and promotion of the architectural heritage. 3. protection. maintenance. cultural. each Party undertakes to foster. of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. environmental and planning activities. 5. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings.the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. make the conservation. especially any structural development.

the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. especially by the use of modern communication and promotion techniques. the quality of the built environment and architecture. appropriate machinery for the supply of information. social and cultural activities. and the public. national and regional levels alike. the arts. at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. to this end. popular traditions and ways of life at European. the methods to be adopted for the survey. the regional and local authorities. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. 2. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1. b. Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. aimed in particular: a. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. 2. to establish in the various stages of the decision-making process. 96 .1. 2. cultural institutions and associations. consultation and co-operation between the State. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. as from school-age. 3. in the protection of the heritage. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. at awakening or increasing public interest. 4. restoration work and methods of managing and promoting the heritage.

or the international agreements. Article 19 The Parties undertake. 3. This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions. mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. It is subject to ratification. Instruments of ratification. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. 2. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. 2. a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1. such measures being deemed to include multilateral activities. acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. within the framework of the relevant national legislation. whenever necessary. Final clauses Article 22 1.Article 18 The Parties undertake to afford. Article 20 For the purposes of this Convention. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 . including those responsible for further training. the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969. acceptance or approval. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention.

claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. approval or accession. Article 23 1. 2. Any State may. 98 . A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party. with the provisions of Article 4. if its reservation is partial or conditional. acceptance. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. 3. it may. acceptance. approval or accession. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. should it accede. however.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. in whole or in part. Any State may at any later date. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. 3. Any declaration made under the two preceding paragraphs may. 2. Article 25 1. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. In respect of any acceding State or. declare that it reserves the right not to comply. the European Economic Community. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. paragraphs c and d. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. No other reservations may be made. 3. Article 24 1. After the entry into force of this Convention. in respect of any territory specified in such declaration. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it. 2. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. Any State may. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph. acceptance or approval.

Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. and illicit export. in English and French. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. notification or communication relating to this Convention. any signature. Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. Done at Granada. acceptance. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. at its sixteenth session. b. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe. approval or accession. both texts being equally authentic. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. clandestine excavation. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man. any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. 24. to avert these dangers. this 3rd day of October 1985. c. In witness whereof the undersigned. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations.Article 26 1. Considering that. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational. history and traditional setting. of: a. 23 and 99 . Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. d. 2. have signed this Convention. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. adopted by the General Conference at its fourteenth session. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. any other act. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. being duly authorised thereto. the deposit of any instrument of ratification. Scientific and Cultural Organization.

(c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . old books. coins and engraved seals. flora. (ii) original works of statuary art and sculpture in any material. such as: (i) pictures. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. scientific. (e) antiquities more than one hundred years old.Considering that. artistic. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . scientists and artist and to events of national importance. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. Article 2 1. photographic and cinematographic archives. Having decided. singly or in collections. a question which is on the agenda for the session as item 19.) singly or in collections . literary. the term `cultural property' means property which. museums. international conventions to this end. (k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. (i) postage. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. to the life of national leaders. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. (j) archives. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). Considering that the illicit import. including sound. (g) property of artistic interest. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. that this question should be made the subject of an international convention. literature. such as inscriptions. and objects of palaeontological interest. including the history of science and technology and military and social history. thinkers. prints and lithographs . export and transfer of ownership of cultural property. as cultural institutions. revenue and similar stamps. (h) rare manuscripts and incunabula. documents and publications of special interest (historical. on religious or secular grounds. (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. etc. (b) property relating to history. Article 1 For the purposes of this Convention. history. (iii) original engravings. Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. (f) objects of ethnological interest. minerals and anatomy. at its fifteenth session. prehistory. libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology.

and taking steps to ensure the observance of those rules. (b) establishing and keeping up to date. to set up within their territories one or more national services. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. (b) cultural property found within the national territory. and by helping to make the necessary reparations. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. and particularly by removing their causes. To this end. archives. Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. Article 3 The import. antique dealers. and protecting certain areas reserved for future archaeological research. etc.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. where such services do not already exist.property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from. 2. for the benefit of those concerned (curators. export and transfer of ownership of important cultural property. export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto. (c) cultural property acquired by archaeological. the States Parties to this Convention undertake. . on the basis of a national inventory of protected property. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. for the protection of the cultural heritage. ensuring the preservation in situ of certain cultural property. workshops . shall be illicit. laboratories. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned. putting a stop to current practices. export and transfer of ownership. . Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. collectors. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. (e) establishing. libraries. with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import. as appropriate for each country. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. ethnological or natural science missions.

(c) to publicize this prohibition by appropriate means. Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. information and vigilance. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. The requesting Party shall furnish. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected. All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. 102 . particularly among persons likely to export or import cultural property. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. provided. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject. subject to penal or administrative sanctions. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. (b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. consistent with national legislation. as appropriate for each country. in these circumstances. oblige antique dealers. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. Whenever possible. however. names and addresses of the supplier. clandestine excavations and illicit exports. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution.property in question is authorized. Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. at its expense. The States Parties to this Convention undertake. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. in the States concerned. (ii) at the request of the State Party of origin.

(b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. particularly as regards: (a) Information and education. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . if necessary. 3. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake.Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. as far as it is able. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. each State Party to the Convention should. the United Nations Educational. (c) co-ordination and good offices. 2. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed. export and transfer of ownership of cultural property in such territories. 4. Scientific and Cultural Organization may. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. To this end. together with details of the experience acquired in this field. should set up a fund for this purpose. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. 103 . Article 17 1. The United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization may. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. before the entry into force of this Convention for the States concerned. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. whatever the reason. The United Nations Educational. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. (b) consultation and expert advice. from its territory of origin. on its own initiative. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported.

The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. French. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. Any such revision shall. 3. they undertake to consult. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization. Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. Article 18 This Convention is drawn up in English. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20. Article 19 1. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational. then. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. as well as the United Nations. acceptance or accession. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20. 2. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. the four texts being equally authoritative.5. Russian and Spanish. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation. unless 104 . UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. Article 25 1. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. Article 23 1. of the deposit of all the instruments of ratification. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. acceptance or accession. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible. 2. This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. however. Article 20 1. 2. if necessary. 2. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. the notification to take effect three months after the date of its receipt.

Scientific and Cultural Organization. acceptance or accession. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational. in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational. this Convention shall cease to be open to ratification.the new convention otherwise provides. 105 . Scientific and Cultural Organization. as from the date on which the new revising convention enters into force. and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. Done in Paris this seventeenth day of November 1970.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful