ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. 2. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. 2. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu. uključujuči i na stvaranje. 2. njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. Članak 6. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca. 4. proizvodima i uslugama. 6. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. 5. 8. »Štititi« znači usvajati takve mjere. Kulturne aktivnosti. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj. IV. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati. 4 . proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. nacionalnoj. Stranke. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. 3. proizvodnje. prenošenja. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje. 7. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. skupina ili društava. stavkom 6. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. proizvodnju. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. bilo na lokalnoj. PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1.načine umjetničkog stvaralaštva. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju.

c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje. širenje. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. 5 . 3. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. prema potrebi. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. uključujući putem javne radiodifuzije. Članak 9. 2. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja.b) mjere koje. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. kao i iz drugih država svijeta. proizvoda i usluga. proizvodnju. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. proizvode i usluge. i 6. na odgovarajući način. Članak 7. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu. 2. MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. proizvodnju. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja.. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. Članak 8. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. širenje. proizvoda i usluga. c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja.

d) promicanja korištenja novih tehnologija. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva. gdje je to moguće. Članak 13. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse. osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija. proizvodima i uslugama država u razvoju. (iv) usvajanja. Članak 12. Članak 14. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja. UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje. (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. i 17. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama. osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije.. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja.Članak 10. Članak 11. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. 6 . prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. između ostaloga. c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka.

proizvoda i usluga. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija. po potrebi. Članak 15. b) izgradnjom kapaciteta. između ostaloga. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. (c) doprinosa. 3.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. u javnom i privatnom sektoru vezano uz.. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. Članak 18. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. 2. (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. i na područjima glazbe i filma. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. između ostaloga. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. Članak 16. razvoj malih. u daljnjem tekstu »Fond«. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18. korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. strategijske i upravne sposobnosti. što je moguće veće. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 17. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. razmjenom informacija. pružajući. (ii) pružanja. a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. izradu i provođenje politike. srednjih i mikropoduzeća. 7 .

Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. 2. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. 2. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. UNESCO će. 4. U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke. V. 5. korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. olakšati prikupljanje. 3. 5. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim. statistika i primjera najbolje prakse. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. analizu i širenje svih relevantnih informacija. 8 . VI. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. Članak 19. 6. 2. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. 7. RAZMJENA. Članak 21. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke.4. Prema tome.

VII. Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. 8. U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a. zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja. Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. 4. 2. Međuvladin odbor može. Članak 24. Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje.3. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka. 6. funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. sukladno svom Poslovniku. 7. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. osobito člankom 8. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. 9 . (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. 3. 4. MEĐUVLADIN ODBOR 1. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik.. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Članak 23. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor. na njezin zahtjev. 2. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. 5.

(c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. RATIFIKACIJA. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. 3. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. PRISTUPANJE 1. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. 2. organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. 2. po pitanjima iz njihove nadležnosti. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. PRIHVAĆANJE. osim u dolje navedenim slučajevima. prihvaćanja. 10 . prihvaćanju. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji. Članak 27. Isprave o ratifikaciji. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući. organizacije regionalnih ekonomskih integracija. Pored toga. i obrnuto. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. dobrih usluga ili posredovanjem. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. prihvaćanju. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. Članak 26. realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c). Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno. a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru. (b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. 3. 4. koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV).2.

pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. u skladu s internim procedurama. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija. županija. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. prihvaćanju. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. 11 . na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. prihvaćanju. prihvaćanju. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. županija. 2. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. OTKAZIVANJE 1. Članak 29. Članak 31. KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. da postane njezina stranka. odobrenju ili pristupanju. 3. i 27. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. Članak 32. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije.(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9.. 2. STUPANJE NA SNAGU 1. odobrenju ili pristupanju. poput država. Za svrhe ovoga članka. te o otkazima utvrđenih člankom 31. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. Članak 30. 4. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije. Članak 28. prihvaćanju. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti.

a zajednički biraju predsjednika Odbora. prihvat. za svaku državu stranku koja je ratificira. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. engleskom. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23.Članak 33. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. prihvati. Nakon što se usvoje. odobrenju ili pristupanju. 6. Članak 34. i 4. 4. Članak 2. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. one odvojeno imenuju članove Odbora. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. 2. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. prihvaćanju. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. francuskom. ovoga članka. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. 5. prihvatile. kineskom. Izmjene i dopune stupaju na snagu. ovoga članka. odobrenje ili pristupanje. Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. Nakon toga. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Članak 3. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale. IZMJENE I DOPUNE 1. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. 3. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. Povelje Ujedinjenih naroda. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. sukladno stavku 4. Odbor je sastavljen. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. odobrile ili su im pristupile. Postupak naveden u stavku 3. Članak 35. 12 . od pet članova.

imajući u vidu Preporuku br. 23. Članak 3. tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca.. lipnja 1985. imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju. Konvencija iz članka 1. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. ovoga Zakona nije na snazi. koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka. stavka 3. te Konvencije. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. ukoliko ne postoje. i 5. Članak 6. a posebno članke 1.. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. glavni direktor UNESCO-a imenuje. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora.Članak 4. Članak 4. te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 . ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. 3. potpisnice ove Konvencije. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. potvrđujući da je europska arheološka baština. potpisanu u Delfima. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. Članak 5.. potvrđujući da je važno uspostaviti. 19. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora. listopada 1985. na zahtjev stranke. potpisanu u Granadi. prosinca 1954. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. prirodnih opasnosti. 921 (1981) i 1072 (1988). potpisanu u Parizu. GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

objekte. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem. pravni sustav zaštite arheološke baštine. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja. smještene na zemlji ili pod vodom. skupine građevina. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija. ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. očuvanja i upravljanja. stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne. 3.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. kao i njihov kontekst. 2. Članak 3. spomenike druge vrste. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava. pokretne predmete. posebno ovlaštene osobe. i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. 14 . iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. potpisanom u Londonu. Arheološka baština obuhvaća građevine. Stranke se obvezuju uspostaviti. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji.. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. svibnja 1969. 1. izgrađene lokalitete. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. 6. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite.

očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja. te u skladu s okolnostima. ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja. a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja. iv predvidjeti propisima. ii osigurati da se arheolozi. njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. prije svega na samom lokalitetu. 15 . gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite. Članak 4. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza.iii da će zahtijevati. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje.

Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. putem obrazovanja. koja je stranka ove Konvencije. Članak 8. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja. o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. te osigurati potrebne podatke o tome. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta. te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta. te o prijetnjama toj baštini. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. 16 . U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima. budnosti i suradnje. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. u najvećoj mogućoj mjeri. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. v da će ograničiti. ovoga članka. informiranja. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe. nakon provedenih arheoloških radova. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. posebno lokalitetima.

Konvencija podliježe ratifikaciji. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. svibnja 1969. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. prihvaćanja ili odobrenja.Članak 11. svibnja 1969. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje. svibnja 1969. prihvaćanju ili odobrenju. 4. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. povjerenstvo stručnjaka. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. 6. U smislu ove (revidirane) Konvencije. koje je sukladno članku 17. 3. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. potpisane u Londonu. uključujući multilateralne aktivnosti. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. ii da će poticati. Instrumenti ratifikacije. 17 . ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. 1. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. 5. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. ugovorna strana se može. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije.. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. 2. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. prihvaćanja ili odobrenja. očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. ne može položiti instrumente ratifikacije. nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije. prihvaćanja ili odobrenja. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu.

16. prihvaćanja. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. Posvjedočujući gore izneseno. 18 . Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe.Članak 15. odobrenja ili pristupanja. U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. Sve države mogu naknadno. točki d Statuta Vijeća Europe. 1. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. Članak 16. 15. Sve države mogu.. Europskoj ekonomskoj zajednici. Članak 18. na engleskom i francuskom. 1.. iv svakom drugom aktu. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka.. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. 3. s tim da su oba teksta istovrijedna. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom. i 16. Članak 17. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje. 2. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. 2. 2. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. prihvaćanja. U odnosu na sve države koje pristupaju. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. odobrenja ili pristupanja. ili koje bi trebale pristupati. 1. siječnja 1992. Sastavljeno u Valletti. Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe.

Članak 5. uvjerena u važnost istraživanja. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. primjenjujući članak 33. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi.Članak 3. na zasjedanju u Parizu od 15. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu. Konvencija iz članka 1. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. sastavljena u Londonu 6. u odnosu na Republiku Hrvatsku. uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. svibnja 1969. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. bez njezinog odobrenja. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. 3. nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini. sjednici. objaviti u skladu s odredbom članka 30. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. stavka 3. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava. 4. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. poštivanju i zaštiti te baštine. ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. opažajući sve veći interes javnosti. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. Članak 4. Radi nadziranja prometa takvim predmetima. te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile.. te da odgovornost za nju počiva na svim državama. listopada do 3. 2. studenoga 2001. prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. na 31.

. arheolozima. listopada 1972. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara. prosinca 1982. barem 100 godina. koji može nehotice na nju utjecati.. Članak 1. stručnim udrugama. donosi drugoga dana studenoga 2001. stavka 2. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. smatrajući da mjerenje. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga. povremeno ili stalno. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. građevina. djelomično ili potpuno pod vodom. studenoga 1970. ovu Konvenciju. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. 4. (c) Druge instalacije.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. 2. drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. međunarodnim organizacijama. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. poput: (i) lokacija. predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. zgrada. roniocima. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 . 5. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine. vjerujući da je suradnja među državama. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. 3. znanstvenim institucijama. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. od 14. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. zrakoplova. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. (ii) plovila. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26.. osim kablova i cjevovoda. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom.

Potiče se odgovoran. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva. prema potrebi. izravno ili neizravno. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. te koje mogu. sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. 6. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. 5. 9. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. 4. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. u skladu s odredbama članka 33. 6. uključujući 21 . ove Konvencije. 7. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. 3. te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. kojima upravlja i koje koristi država. a u skladu sa svojim mogućnostima. 7. u skladu s odredbama ove Konvencije. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. 2. Članak 3. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. 9. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. 8. Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.jurisdikcije. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. Članak 2. 8. 11. 10.

a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. 22 . Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. povijesnu ili arheološku. Članak 4. 2. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. ukoliko je potrebno. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. 2. povijesnu ili arheološku. Članak 6. u ostvarivanju svoje suverenosti. i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. Članak 5. Države stranke.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. Članak 7. Stranke takvih bilateralnih. 3. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. da pristupe takvim sporazumima. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. 3. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom. ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. osobito kulturnu. osobito kulturnu. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji. ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. DVOSTRANI. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. podvodnom kulturnom baštinom.

povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. Članak 9. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom. prihvata. 5. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1. 4. a nastavno na članke 9. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. Sukladno tome: (a) država stranka traži. 2. 3.Članak 8. da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. i 10. stavkom 2. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. Članak 10. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. posebno kulturnoj. te u skladu sa člankom 303. točka (b) ovoga članka. 3. osim u skladu s odredbama ovoga članka. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. ovoga članka. odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1. država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost. (ii) alternativno. 2. ovoga članka. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama.

ovoga članka. a ne u svom vlastitom interesu. provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima. poduzimanja mjera. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. 3. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora. Članak 11. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. uključujući pljačku. 4. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. osim ako države konzultanti.. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće. a ako je potrebno prije konzultacija. 7. i pri tome 24 . U koordinaciji konzultacija. stavku 5. 6. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. 2. osim ako izričito izjavi da to ne želi. uključujući pljačku. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima.podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. imenuju državu koordinatora. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. i 4. stavku 5. u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. Prema odredbama stavaka 2. 4. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni. Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149.. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. Prema tome. 5.

7. uključujući pljačku. ako je potrebno prije konzultacija. i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. ove Konvencije. osim u skladu s odredbama ovoga članka. i 12. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje. u skladu s ovom Konvencijom. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9.. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. 5. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog. 10. 25 . 11. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. ove Konvencije. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga. stavkom 4. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu.. 11. koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. U koordinaciji konzultacija. 2. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. Članak 13. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«.. 10. Države stranke. povijesnog ili arheološkog porijekla. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. u skladu s člankom 11. Članak 12. osim ako države konzultanti.. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene. 4. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. i 12. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima. 6. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu. poduzimanja mjera. 3. Članak 14. međutim.

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

odobriti ili im pristupiti. Članak 31. ovoga članka. u skladu sa stavkom 4. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. 3. IZMJENE I DOPUNE 1. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. Ta država mora. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. Članak 32. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. odobrenja ili pristupa. prihvati. 3. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga. za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. 2. IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru. 2. ovoga članka. ili naknadno. 4. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. Članak 30. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. prihvata. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. 5. Nakon toga. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . odobri ili im pristupi. prihvatiti. prihvata. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. Država stranka može. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. prihvata. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. Država stranka može. države stranke ih moraju ratificirati. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum. unutarnje vode.Članak 28. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. OTKAZ 1. Članak 29. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. prihvatile. država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju. REZERVE Uz izuzeće članka 29. razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu.

Članak 35. Pravilo 3. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. Članak 33. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. kineskom. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. francuskom. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela. I. Prema tome. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti. i osim ako izričito nije drugačije navedeno.dužnosti iz ove Konvencije. Članak 34. . ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom. Povelje Ujedinjenih naroda. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. Pravilo 4. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine. 30 Pravilo 2. na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji. i 34. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. engleskom. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka.. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. ako je u skladu s odredbama pravila 33. DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. prodavati.

Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. NACRT PROJEKTA Pravilo 9. (o)polaganje arhiva.Pravilo 5. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja. posebno znanstvenim institucijama. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. povijesnih i arheoloških informacija. (e) predviđene rokove za završetak projekta. (k)sigurnosnu politiku. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. (n)pripremu izvješća. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. Pravilo 7. Pravilo 10. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. Pravilo 13. Pravilo 12. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. (l) ekološku politiku. (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine. odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. te tehniku koja se koristi. Pravilo 11. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. (p)program objavljivanja. (d)predviđeno financiranje. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti. (b)prikaz i ciljeve projekta. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. Pripremni poslovi iz pravila 10. (j) program dokumentiranja. (c) metodologiju koja se upotrebljava. (f) sastav skupine te kvalifikacije. nacrt projekta mora se preispitati. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. III. II. Pravilo 8. Pravilo 6. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti.

TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. te u stalnoj prisutnosti. Pravilo 23. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. Pravilo 21. VI. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 . nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. VIII. za vrijeme transporta i dugoročno. Program uključuje informiranje javnosti. uključujući očuvanje. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji. kao i pripremu te distribuciju izvješća. Pravilo 27. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja. tijekom i nakon završetka rada na terenu. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. Pravilo 25. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. CILJ PROJEKTA. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. razumni napor da se lokacija stabilizira. VII. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. IX. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor. Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. FINANCIRANJE Pravilo 17. Pravilo 18. a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. IV. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti.ispunjavaju ciljeve projekta. Pravilo 19. uključujući očuvanje. mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. V. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. Pravilo 15. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22.

Arhiva projekta. OKOLIŠ Pravilo 29. flora i fauna nepotrebno ne remete. Članak 3. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. bilješke s terena. Članak 4. uzimajući u obzir složenost projekta. XIII. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . te presliku ukupne popratne dokumentacije. Pravilo 34. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. te ih položiti u odgovarajuće javne registre. presjeke i fotografije. crteže. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. Pravilo 33. Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30. Konvencija iz članka 1. kao i trećih osoba. Pravilo 31. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. XIV. XI. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija. planove. te (f) preporuke za buduće aktivnosti. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. Pravilo 36. XII. X. Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. (b)opis korištenih metoda i tehnika. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose. DISTRIBUCIJA Pravilo 35.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta. (c) opis postignutih rezultata. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. odnosno snimke pomoću drugih medija. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. SIGURNOST Pravilo 28. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva.

Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. kao i fenomen netolerantnosti. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik.. listopada 2003. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989.. posebice među mlađim naraštajima. ovoga Zakona. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. sjednici. 34 .. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture. prepoznajući da zajednice. zaštiti. listopada 2003. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. skupine i. posebice starosjedilačke zajednice. Međunarodni sporazum o gospodarskim. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. stavka 3. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. u nekim slučajevima. primjećujući. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. Tekst Konvencije iz članka 1. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći.Republiku Hrvatsku.. na svojoj 32. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima. uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. usvaja ovu Konvenciju 17. nadalje. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama. rujna do 17. posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. također dovode. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. Članak 2. znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva. objaviti u skladu s odredbom članka 30.

uključujući identificiranje. kao i instrumente. uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine. koje zajednice. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. zaštitu. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. »Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. očuvanje. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. (e) tradicijski obrti. 3. predmete. dokumentiranje. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji. istraživanje. 35 . 4. umijeća. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. Članak 2. kako je definirana u stavku 1. promicanje. obredi i svečanosti. 1. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. manifestira se. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem. zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. (c) na lokalnoj. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama.. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja. »Nematerijalna kulturna baština«. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. 5. »Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. (b) izvedbene umjetnosti. skupine i u nekim slučajevima. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. Opće odredbe Članak 1. 2. povećanje vrijednosti. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. znanja. izvedbe. prenošenje. (c) običaji. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine. Članak 3. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33. izričaje. Definicije U smislu ove Konvencije.I. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. među ostalim. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine.

koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava. koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. (f) pregled.. Članak 6. i 18.. 5. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. 3. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu.. (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije. Članak 5. 2. 17. 2. (ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju. Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka. 2.II. 36 . sukladno članku 25. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. Izbor i mandati država članica Odbora 1. Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. Tijela Konvencije Članak 4. sukladno članku 29. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. 3. Članak 7. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini. 7. Opća skupština usvaja svoj poslovnik. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. sukladno članku 25. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata. Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. Opća skupština država stranaka 1. 6. 4. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Ipak. mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. (c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16.

Članak 8. skupina i relevantnih nevladinih organizacija. tehničke i umjetničke studije. sukladno članku 29. 2. Ti se popisi redovito ažuriraju. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. 2. 2. Članak 13. stavka članka 2. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. tehničke. Tajništvo 1. jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1. III. Popisi 1. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. Članak 9. na način prilagođen vlastitoj situaciji. (c) unaprjeđivati znanstvene. svaka država sastavlja. 2. Članak 10. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. Članak 12. (d) usvojiti odgovarajuće pravne. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine. kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka. (b) među mjerama za zaštitu iz 3. 3. Način rada Odbora 1. 4. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima.

Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. Sudjelovanje zajednica. Članak 17. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. 2. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. posebice mlade ljude. skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. Članak 15. Članak 14. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. ažuriranje i objavu ove Liste. U slučajevima izuzetne žurnosti. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. 2. 38 . skupina i. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. pojedinaca koji stvaraju. 3. IV. Obrazovanje. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. Odbor može na Listu iz stavka 1. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. (ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. Odbor utvrđuje. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. u nekim slučajevima. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. područnoj. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a. programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1. razmjenu informacija i iskustava. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. među ostalim. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev. uključujući.. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. V. Programi. kao i običajnog prava i praksi. projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj. U tom cilju Odbor prima. u odgovarajućim okolnostima... Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova. 3. a odobrila Opća skupština. Članak 21. poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje.Članak 18. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu. područnoj i regionalnoj razini. Članak 22. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. područnih i regionalnih programa. Članak 23. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. 2. 2. (c) potpora programima. i sporazumom iz članka 24. i 12. (b) izrada popisa u smislu članka 11. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. 39 . Odbor prati provedbu tih projekata. Suradnja 1. 2. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje. Članak 20. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga. koje se izrađuju sukladno članku 7. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19. regionalnoj i međunarodnoj razini. 3.

(f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. VI. (c) doprinosa.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština. Članak 26. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. Ipak. 6. Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. Priroda Fonda i njegova sredstva 1. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. darova. Članak 24. prihvatu. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. 3. Sukladno odredbama ove Konvencije. 3. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. svaka se država iz članka 32. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. ovoga članka. 2. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. 40 . (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. 4. 3. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. ovoga članka. ili članka 33. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. članku 22. 2. zajedno s potrebnom dokumentacijom. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. 2. kao i drugih međunarodnih organizacija. Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji. 5. međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. 2. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države.

Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće. prihvat ili odobrenje 1. Izvješća Članak 29. 3. 2. članku 16. Izvješća koja podnosi Odbor 1. o zakonodavnim. Prijelazna odredba Članak 31. Članak 28. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. Članak 30. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije. povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine. Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. 4. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1. Završne odredbe Članak 32. 2. u formi i u roku koji određuje Odbor. kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora. Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. Isprave o ratifikaciji. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor. Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. 41 . Članak 33.. Ratifikacija. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. Ipak. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. Članak 27. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2. IX. ovoga članka. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6.3. ove Konvencije. VIII. VII. 2. prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. 5. države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1. ovoga članka uplaćuju se redovito.

odobrenju ili pristupanju. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. Članak 38. prihvat. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. i 33. Članak 35. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. 2. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma.. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju. Nakon što se usvoje. prihvaćanju. prihvaćanju. prihvaćanju. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. 2. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije. Članak 36. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. 3. Otkazivanje 1. a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe. te o otkazima utvrđenim člankom 36.Pristupanje 1. Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Članak 34. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. odobrenje ili pristupanje. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. 3. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. 2. 3. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. Članak 37. odobrenju ili pristupanju. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. prihvaćanju. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. 42 . Izmjene i dopune 1.

) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno. odobrile ili su im pristupile.4. ovoga članka. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale. Povelje Ujedinjenih naroda. za svaku državu stranku koja je ratificira. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Članak 40. prihvaćanju. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. Članak 39. ruskom i španjolskom jeziku. Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. 6. francuskom. potpisnice ove Konvencije. Upis u Registar Sukladno članku 102. Izmjene i dopune stupaju na snagu. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. engleskom. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. Postupak naveden u stavku 3. 5. s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. Nakon toga. i 4. prihvati. Članak 3. demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. odobrenju ili pristupanju. ovoga članka. stavka 3. u skladu s odredbom članka 30. sukladno stavku 4.). Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. Članak 4. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. kineskom. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3. 43 . koje se odnose na broj država članica Odbora. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. prihvatile. Konvencija iz članka 1. OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. socijalnim i kulturnim pravima (1966.

svi. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini. identiteta. imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000. kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1.CILJEVI. a. vjerovanja. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a. neovisno o vlasništvu. c. Definicije U svrhe ove Konvencije. i b. svi. načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. ideala. b. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih.. osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954. demokraciji i vladavini prava. Članak 4. b.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. Članak 2. u okviru javnih akcija. očuvati i prenijeti budućim naraštajima. kohezije i stvaralaštva. Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. b. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985. Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992. zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. 44 . Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. pojedinačno ili skupno. kao odraz i izričaj svojih vrijednosti. Članak 3. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima.). razumijevanja. d.). svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a. pojedinačno ili skupno. institucionalnih i privatnih subjekata.).

f. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. osobito. političkog. d. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. Okoliš. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. g. d. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. proučavanjem. u specifičnom kontekstu svake od stranaka. obogaćivanje procesa gospodarskoga. osigurati. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima. c. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. očuvanjem i predstavljanjem. b. poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. b. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. e. b. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja.c. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. Članak 5. Članak 6. c. b. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba. c. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. c. Odjeljak 2. d. tumačenjem.. stvara provediva prava. zaštitom. Članak 8. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. biološku. 45 .

priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. stranke se obvezuju: a. proučavanja. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. e. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. Odjeljak 3. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu. d. poduzećima i institucijama. c. tumačenja. b. poticati korištenje materijala. zaštite. b. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti. Članak 10. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. e. c. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. d. investitora. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini.Članak 9. b. vlasnika. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. 46 . tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima. stranke se obvezuju: a. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. Članak 12. nevladinih organizacija i civilnog društva. b. poslovnih krugova. izraditi pravne. d. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. stručnjaka. c. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu.

Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. b. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. po potrebi. d. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu.. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. istodobno štiteći intelektualna prava. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. – na zahtjev jedne ili više stranaka. Članak 16. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji. Članak 17. očuvanje. okoliša i njihove međusobne povezanosti. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. zajednica povezanih baštinom. c. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone.Članak 13. održavati. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. obavlja procjenu provedbe Konvencije. d. osobito u obrazovne svrhe. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 . uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe. b. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu. poslovnik o radu. Mehanizam praćenja a. ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. Odbor ministara. putem Vijeća Europe. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. Članak 14. b. Odjeljak 4. izraditi. poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. b. Imenovani odbor: – donosi.PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15. c. sukladno članku 17. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav.

Teritorijalna primjena a. Potpisivanje i stupanje na snagu a. Svaka država može. razmjenom. c. c. Isprave o ratifikaciji. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. razvojem. Konvencija podliježe ratifikaciji.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. c. prihvatu. Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. d. Članak 19. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. Pristupanje a. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji. Otkazivanje a. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. Članak 20. U odnosu na svaku državu koja pristupa. Svaka stranka može naknadno. b. i to: a. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom. u bilo koje vrijeme. odobrenju ili pristupu. 48 . b. b. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu. b. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. na temelju sporazuma. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi. b. U odnosu na to područje. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. Članak 21. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. d. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. prihvatu ili odobrenju. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. Bilo koja od stranaka može. a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. Odjeljak 5. prihvatu ili odobrenju.

Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20. Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. d. 49 . U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. polaganju svake isprave o ratifikaciji. i 20. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji. Sastavljeno u Farou. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19.. potpisali ovu Konvenciju. d. b. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. listopada 2005. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica. c. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije.19. e. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. prihvatu. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. na engleskom i francuskom. Svakom potpisu. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. o: a. za to propisno ovlašteni.. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16. koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. drugim strankama i državama koje nisu članice. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. U potvrdu toga su potpisani.Članak 22. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice.. Članak 23. Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe. svakom drugom činu. 27.. c. b. u jednom jedinom primjerku. odobrenju ili pristupu. Izmjene i dopune a.

d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. osobito umjetnička kinematografska djela. sa i bez zvuka. Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti. Članak 3. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1. Članak 2. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka. očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. u javnom interesu. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. Članak 4. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. 50 . sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. poput televizijskih produkcija. znanstvene i istraživačke svrhe. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju. ove Konvencije.

Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati. Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan. Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite.Članak 6. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. Članak 8. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje. stavkom 1. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. ove Konvencije. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6. Članak 12. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11. 2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. Članak 7. Članak 9. Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. Članak 10. ove Konvencije. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. dokumentiranja.

Svaka stranka ima pravo glasa. Članak 15. stavka 6. d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 .Članak 13. stavka 1. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. c) izrade standardnog postupka za pohranu. Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. Sukladno odredbama članka 16. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. u Stalnom odboru može predstavljati promatrač.. c). pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. i članka 18. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. b) popisivanja europske audiovizualne filmografije. prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. potrebna je nazočnost većine stranaka. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno. stavka 3. 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. Osim ako nisu regulirani zakonom. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka. koja nije stranka ove Konvencije. stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu. Članak 14. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. stavka 2.

prihvat.. 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. Isprave o ratifikaciji. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici.. Članak 17. Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. prihvatu ili odobrenju. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. zaključivat će se u cilju izrade. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. Potpisivanje. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. Podliježe ratifikaciji. osim kinematografskih djela. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2. da pristupe ovoj Konvenciji. Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država. c) istražiti. na zahtjev jedne ili više stranaka. Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19.svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. uključujući najmanje četiri države članice 53 . u konkretnim područjima. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. osim onih navedenih u članku 19. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. ratifikacija. Članak 20. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije.

ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest. 2) Svaka stranka može. 2) Za svaku pristupajuću državu. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku. nakon konzultiranja stranaka. Odbor ministara Vijeća Europe može. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi. Članak 24. Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. odobrenju ili pristupu. Članak 21. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. prihvatu. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23. Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe. Članak 26. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji. 22.. u skladu s člancima 20. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. 54 . Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. prihvatu. odobrenju ili pristupu. i 23.. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. Članak 25. stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ. prihvatu ili odobrenju. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Članak 22.d Statuta Vijeća Europe. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije. u bilo koje vrijeme. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. U odnosu na to područje. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20.

na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7. starosjedilačkih ili drugih zajednica. te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola.. 55 . kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih. kao i baštini svih naroda. DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi. poput naknade štete. do 24. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. lipnja 1995. studenoga 2001. povijesne i znanstvene informacije. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. propisno za to ovlašteni. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni. 8. UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom.. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. te da postojanje pravnih sredstava. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. e) o svakom drugom činu. U potvrdu toga su potpisani. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke. minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. plemenskih.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije.

a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije. II.POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1.RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. članak 2. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju. ili javne zbirke. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru. poglavlje . književnost. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. (4) Mečutim. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. (2) U smislu ove Konvencije. umjetnost ili znanost. U smislu ove Konvencije. UVA&#142. smatra se ukradenim. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«). podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. poglavlje . a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače. nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara. arheološkog nalazišta 56 . koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta. (3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. povijest. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano. svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom. pretpovijest.PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara.

ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. ili svaki raniji prenositelj. podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke. odobrenja ili pristupa. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima. članak 4. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. uključujuči i svojstvo stranaka. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. kada je ova zatražena. plačenu cijenu. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. (6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. prihvata. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. 57 . pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja. (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom. koja je dala takvu izjavu. te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. koje je mogao razumno pribaviti. ratifikacije. (8) Uz to. činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju.

može odlučiti: 58 . ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. članak 6. u vrijeme njegova povrata. (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. poglavlje . pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno. do 3. restauracija. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. ovoga članka. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. (4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1. ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje. a u dogovoru s državom tražiteljicom. smatra se nezakonito izvezenim. (c) očuvanju neke informacije. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi.POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. istraživanje. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi. (d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. (3) Umjesto naknade.III. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine.

pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama. i zahtjev prema poglavlju III. (1) Zahtjev prema poglavlju II.(a) zadržati vlasništvo dobra. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. (2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe.OPĆE ODREDBE članak 8. poglavlje . 59 . uz naplatu ili bez naplate. koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro. članak 7. članak 9. odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice. IV. (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi. a dobro se vrača toj zajednici. ili (b) prenijeti vlasništvo. (2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. uključujuči zaštitne. koja odstupa od odredbi ove Konvencije. čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe. na osobu po svojem izboru. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica.

odobrenju ili pristupu. godine. poglavlje . (4) Ratifikacija. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji. prihvatu. prihvat. odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao. odobrenju ili pristupu. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. za restituciju ili povrat kulturnog dobra. prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. članak 12. V. (2) Odredbe poglavlja III. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. prihvatu. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen. lipnja 1996.članak 10. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. prihvatu. niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije. a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. 60 . odobrenju ili pristupu. (1) Odredbe poglavlja II. ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. (2) Za svaku državu koja ratificira.

(1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. d) da se pravo države ugovornice. (2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. ona može. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. članak 15. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. jedan primjerak predaju depozitaru. c) da se država ugovornica u članku 8. ne daju suprotnu izjavu. ili države kojoj se obrača. 61 . koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. u kojoj se nalazi kulturno dobro. Države. i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. (3) Ako se. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. članak 14. ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. koje su sklopile takav sporazum. ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. u kojoj se nalazi dobro. u članku 8. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. na osnovi izjave prema ovom članku. odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. (1). prihvatu. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. prihvata ili odobrenja. podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. ovoga članka. (1) Izjave. opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila. (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. osim ako države.članak 13. obvezane takvom ispravom. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice.

koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. prihvatu. i 2. (b) preko jednog ili više tijela. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. (4) Odredbe stavaka 1. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. Nisu dopuštene rezerve. s vremena na vrijeme obnavljaju. (3) Izjave dane prema stavcima 1. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. Mečutim. upučenom depozitaru. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara. (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. III. članak 19. Ove se informacije.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. članak 18. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. Svaka država ugovornica če. prema potrebi. (c) diplomatskim ili konzularnim putem. članak 17. 62 . do 3. (4) Svaka država. ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. odobrenja ili pristupa. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. na jednom od službenih jezika Konvencije. (1) Svaka država ugovornica če. depozitaru predati pisanu informaciju. ratifikacije. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. članak 16. ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. u vrijeme potpisivanja. polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. prihvata. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. odobrenju ili pristupu. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države.

te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. tisuču devetstotina devedeset i pete. koje su uobičajene za depozitare. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. 63 . dolje potpisani opunomočenici. u jednom izvorniku. zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. na engleskom i na francuskom jeziku. odobrenju ili pristupu. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. propisano ovlašteni. potpisali su ovu Konvenciju. (ii) svakoj izjavi. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije.(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile. SAčINJENO u Rimu. (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije. (c) obavljati druge dužnosti. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. članak 20. (iii) povlačenju svake izjave. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. članak 21. zajedno s njihovim nadnevkom. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može.. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). prihvatu. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. dvadeset četvrtog lipnja. U POTVRDU GORE NAVEDENOGA. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. (2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države. u pravilnim razmacima.

isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. e) starine starije od stotinu godina. uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest. flore i minerala. fotografske i kinematografske arhive. i) poštanske. stare knjige. taksene i slične marke. novčiča ili ugraviranih pečata. umjetničkog. g) dobra od umjetničkog interesa. 64 . c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča. dobra vezana uz život narodnih voča. h) rijetki rukopisi i inkunabule. j) arhivska grača. b) dobra vezana uz povijest. uključujuči tonske zapise. mislilaca. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. f) etnološki predmeti.). pojedinačno ili u zbirkama. (iii) izvorna grafika. (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. otisci i litografije. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. poput natpisa. k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti. književnog. pojedinačno ili u zbirkama. kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. itd.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. znanstvenika i umjetnika. znanstvenog. te uz dogačaje od nacionalnog značenja.

suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba. Od obveza navedenih u stavku 1. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. i 1907.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. kao što su spomenici arhitekture. velike knjižnice. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika.. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. Članak 2. 65 . Poštovanje kulturnih dobara 1. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. sve ugroženija od uništenja. nazvana »spomenička središta«. te u Washingtonskom paktu od 15. 2. umjetnički ili povijesni spomenici. kao što su muzeji. kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). arheološki lokaliteti. sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. Članak 3. umjetnička djela. zbog razvitka ratne tehnike. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b). bilo vjerski ili svjetovni. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. rukopisi. travnja 1935. Članak 4. kulturnim se dobrima. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. knjige i drugi umjetnički. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda.

b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. kao što su. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. zaustaviti svaki oblik krađe. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto.. Članak 7. koliko je god to moguće. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. bez obzira na lokaciju. ako je to moguće. aerodrom. 2. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. čak i pri prolaženju. Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. okupacijska će sila. Članak 6. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. primjerice. upozoriti te pripadnike. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. poduzeti najnužnije mjere očuvanja. 66 . Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti. 5. 4. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. 3. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. 3. također. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. Članak 5. prema potrebi. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. radiopostaja.3. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. Svaka će visoka ugovorna stranka. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Okupacija 1. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama. GLAVA II. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke. spriječiti i. Vojne mjere 1. 2. 2. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. u sklopu svojih oružanih snaga. Odobravanje posebne zaštite 1. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti.

predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. osobito. pisano i navodeći razloge. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke. željezničkoj postaji ili aerodromu. 2. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. može. 2.. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. Članak 11. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. da će odatle skrenuti sav promet. 3. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara. Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. članka 8. ako je riječ o luci. međutim. Ona će. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje. kad to okolnosti dopuštaju. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. 67 . Stranka koja opoziva imunitet mora. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. ovoga članka. biti pod posebnom zaštitom. GLAVA III. tako dugo dok to kršenje traje. 6. Opoziv imuniteta 1. pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.. kad je god to moguće. 3. Članak 10. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. Članak 9. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. što je prije moguće. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. U svim slučajevima.4. 5. Transport pod posebnom zaštitom 1. protivnička je stranka.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

Članak 31. To je razdoblje. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. Članak 30. prosinca 1954. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. svaka visoka ugovorna stranka može. znanost i kulturu. 3. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. znanost i kulturu. Ratifikacija 1. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. U situacijama predviđenima u člancima 18. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. 2. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 35. Stupanje na snagu 1. francuskom. Jezici 1. i ostaje do 31. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. 71 . izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. znanost i kulturu. svibnja 1954. Članak 34. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38.. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. travnja 1954. 2. Stvarna primjena 1. 2. i 19. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. Članak 32. koje nisu potpisnice. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ruskom i španjolskom jeziku.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. Konvencija stupa na snagu odmah. do 14. Članak 33. znanost i kulturu pozove da pristupe. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. svibnja 1954.

Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 32. spomenute Konvencije (IX. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. bilo onima od 29. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. 2. 3. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. Članak 37. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije. on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38.) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. 2. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31. znanost i kulturu. srpnja 1899. sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene.Članak 36. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.) te zamjenjuje znak opisan u članku 5. Članak 39. kao i Ujedinjene narode. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. znanost i kulturu. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije. i koje su stranke ove Konvencije. listopada 1907. Odnos prema prethodnim konvencijama 1. Ako su sve visoke ugovorne stranke. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV.) znakom opisanim u članku 16. travnja 1935. ovoga članka. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX. ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama.. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. i 39. Otkazivanje 1. 4. znanost i kulturu.). ili onima od 18. Odgovore primljene na temelju stavka 1. Članak 38. 2. i 39... Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije. sukladno točki b) stavka 1. 72 .. Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1. Međutim. i 32. 37. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. 3. potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III.

uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. koji slijedi. 14. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. u skladu sa člankom 3.5. kao i Ujedinjenim narodima. Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 40. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili. Članak 4. znanost i kulturu. Registracija U skladu sa člankom 102. znanost i kulturu. znanost i kulturu. znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka. Članak 3. u skladu sa člankom 4. znanost i kulturu. potpisali ovu Konvenciju. Sastavljeno u Haagu. Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu. KONTROLA Članak 1. prema propisima ovlašteni. ako okupira neko drugo područje. iz reda drugih osoba. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. Članak 2. 6... i 32. Povelje Ujedinjenih naroda. Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. 7. i 5. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup.. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka. U potvrdu toga su potpisani. Imenovanje glavnog povjerenika 1. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 73 . vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.

kojemu će se povjeriti određena zadaća. znanost i kulturu. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja. Članak 5.2. 4. Članak 7. istražuju. to smatra potrebnim. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. također. On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. Članak 6. 2. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. okolnosti u kojima su se dogodila. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. ako je to potrebno. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. ako zatreba. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. Glavni povjerenik. Konvencije. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako nema sile zaštitnice. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. delegati sila zaštitnica. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. 6. obavještavaju glavnog povjerenika. Članak 8. koji će se. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. 3. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. Zadaće glavnog povjerenika 1. i 22. 2. Inspektori i stručnjaci 1. 74 . Članak 9. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. Tako imenovani glavni povjerenik. 5.

Zahtjevi za upis 1. 3. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. Konvencije. 2.Članak 10. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Prigovori 1. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. prema mišljenju glavnog povjerenika. Improvizirana skloništa 1. ispunja uvjete predviđene u članku 8. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. 3. Članak 12. od kojih svaki može. 2. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Takav prigovor mora biti obrazložen. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. tijekom oružanog sukoba. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. Konvencije. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16. Svaka visoka ugovorna stranka može. Članak 13. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 14. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. znanost i kulturu vodi taj Registar. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. u roku od trideset dana. GLAVA II. 2. 2. znanost i kulturu. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. Konvencije. ostala nepokretna kulturna dobra. spomenička središta. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. narediti bezodvlačno skidanje znaka. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite. Ako je. 75 . 3. Registar je podijeljen na odjeljke. ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica.

Ako je to potrebno. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7. 5. ako to ocijeni korisnim. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. članka 14. ili onom ustanovljenom u stavku 8. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. 76 . i 32. Svaka visoka ugovorna stranka može. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. u času kad izbije spor u kojem je stranka. svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. članka 14. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. 8. Glasuje se dopisno. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. istoga članka. ovoga Pravilnik a. Upis 1. postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen. visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. u očekivanju usvajanja. bio predmet prigovora. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno. U slučaju predviđenom u stavku 3. Članak 15. 4. bez odgode. 7. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. 4. a s iznimkom odredbe stavka 5. osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 6. članka 11. Konvencije. Ako visoka ugovorna stranka.. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. 2. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. pod rednim brojem. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27. povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. Glavni će direktor. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. u roku predviđenom u stavku 1. 3. znanost i kulturu daje upisati u Registar. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno.3. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. Na njegove odluke nema priziva. visokim ugovornim strankama i. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku.. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora. U slučaju kad je podnesen prigovor. članka 14. Konvencije.

uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. Pravilnika. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. Postupak za stjecanje imuniteta 1. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. ovoga Pravilnika. 77 . U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. Ako glavni povjerenik. ostavoprimac može. ako to sigurnost dobara zahtijeva. 2. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države. Članak 19. prijevozna sredstva. ili onom predviđenom u stavku 8. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. put kojim će ići. članka 12. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. 3. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze. novo predviđeno mjesto. članka 14. i to kad taj otkaz stupi na snagu. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. Zahtjev spomenut u stavku 1. Konvencije i člankom 17. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. istoga članka. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. Glavni će direktor. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. Članak 18. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. Međutim. GLAVA III. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. bez odgode. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. Brisanje 1. uređen je ne samo člankom 12. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. uz pristanak ostavodavca. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen.Članak 16. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. članka 14. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. procijeni da je taj prijevoz opravdan.

4. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala.GLAVA IV. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. kao i sa zemlje. 2. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. Međutim. 2. na zahtjev vlasti toga područja. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. a koja su definirana u članku 1. Osobe spomenute u članku 17. potpisane u Haagu 14. ili oboje. Identifikacija osoba 1. Spomenute se osobe ne mogu. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20. 78 . 1. b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. ako se to ne učini. Svaka je osobna iskaznica. izrađena u najmanje dva primjerka. izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. i 13. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. svibnja 1954. 3. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. datum rođenja. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. Postavljanje znaka 1. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. 4. po mogućnosti. položaj ili čin i dužnost nositelja. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. u slučaju oružanog sukoba. Visoka Ugovorna stranka. Članak 21. 3. stavku 2. 2. osim iz opravdanih razloga. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. imena. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke.

znanost i kulturu. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.II. 7. ili odredbama odjeljka II. 8. pri potpisivanju. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. svibnja 1954. i 8. Države navedene u stavcima 6. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. i ostaje do 31. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. 11. svibnja 1954. III. 12. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. svibnja 1954. 13. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. U času ratifikacije ili pristupa. 6. prosinca 1954. koje nisu potpisnice. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. 10. Međutim. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. Protokol stupa na snagu odmah. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. do 14. 9.. 79 . znanost i kulturu. mogu. travnja 1954. 5. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14. i 19. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. znanost i kulturu. znanost i kulturu. znanost i kulturu pozove da pristupe. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. b) To je razdoblje. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svaka visoka ugovorna stranka može. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. ratifikaciji ili pristupanju. ovoga Protokola. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. potpisane u Haagu 14. Ovaj će Protokol nositi datum 14.

14. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6.. kao i Ujedinjene narode. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. propisno ovlašteni.. znanost i kulturu. U potvrdu toga su potpisani. 80 . UVOD Članak 1. samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12. obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. i 8. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka.. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. 8. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ruskom i španjolskom jeziku. sastavljene u Haagu 14. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6. potpisali ovaj Protokol. a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. znanost i kulturu saziva konferenciju. i 13. svibnja 1954. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola. kao i Ujedinjenim narodima. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka. svibnja 1954. Povelje Ujedinjenih naroda. s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe.. Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. na engleskom. Sastavljeno u Haagu. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). znanost i kulturu. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. znanost i kulturu. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7. i 15. francuskom. Konvencije. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U skladu sa člankom 102. 14. 15. i 8. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke..

stavku 1. i 11. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. i to tako dugo dok ih primjenjuje. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. 2. svibnja 1954. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. ovoga Protokola.. prema potrebi. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita. Glava 2. Konvencije i glave 2. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja. stavka 2. stavkom 2. Odnos između glave 3. sastavljen u Haagu 14. g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5. stavku 1. sastavljenu u Haagu 14. ovoga Protokola ne dira u: 1. 2. točkom b).. izradu popisa kulturnih dobara. osim što će se. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . Konvencije te u članku 22. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. Članak 3. i 2. primjenu odredaba glave II. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. smještaju. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. primjenu odredaba glave I. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. uz to. Članak 4. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. svibnja 1954. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. One će. sukladno članku 3. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. znanost i kulturu. Članak 6. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira.c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka.. Članak 2. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola. stavkom 1. Polje primjene 1.

Konvencije. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. b) svako arheološko iskapanje. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4. Članak 7.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. osim ako okolnosti to ne dopuštaju. stavka 2. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. i 5. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. Članak 8. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. Konvencije. 82 . Konvencije. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. Svako arheološko iskapanje. Konvencije. Ne dirajući odredbe članka 4. Članak 9. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo. Konvencije. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. Konvencije. 2. i u svakom slučaju svelo na minimum. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. povijesnih ili znanstvenih dokaza. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti.

U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija. 7. 5. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može. on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10. podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. 10. c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. prije donošenja odluke. stavkom 1. kao i od pojedinih stručnjaka. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. 9. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. zbog izvanredne situacije. bez obzira na članak 26. Odbor razmatra te predstavke. većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis.. Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama. bez odgode. 11. točke b). 4. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. u roku od šezdeset dana. 83 . Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. niti uvrštenje toga dobra u Popis. 6. što je prije moguće. točkom b). ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. 2. Članak 11.Glava 3. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. Glavni će direktor. s tim da. bez obzira na članak 26. U iznimnim slučajevima. Stranke mogu. POJAČANA ZAŠTITA Članak 10. Kad su takve predstavke podnesene Odboru. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. 3.. 8. točkama a) i c). Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. Odobravanje pojačane zaštite 1. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27. Ostale stranke. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke.

4. c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. bez odgode. e) krađu. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. Teška kršenja ovoga Protokola 1. ovoga Protokola. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra. Članak 13. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji. Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. 3. Članak 14. U okolnostima navedenima u stavku 1. Prije donošenja takve odluke. u svakom slučaju. točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. 2.. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. Glavni će direktor. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. Kad su takva kršenja uzastopna. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14. točki b). ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. U slučaju teškog kršenja članka 12. 2.Članak 12. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1. Glava 4. 2. točki b). kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. Gubitak pojačane zaštite 1. uključujući pravila 84 . Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta.

stavka 1. 2. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. kada je to potrebno. po vlastitom izboru. Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. osim u mjestu izvršenja. dostavit će predmet.. stavkom 2. Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. Članak 18. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. Članak 16. točke a) – c). b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju. niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. 85 . pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju. Ne dirajući stavak 2. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. stavku 1. Članak 17.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. Izručenje 1. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. zamoljena stranka može. u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. smatrat će se da su ta djela počinjena. stavka 1. točki a) – c). kada se to pravo primjenjuje. stavka 1. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. 2. stavku 1. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti. točke a) – c). kao kaznena djela koja podliježu izručenju. 2. ako se ono primjenjuje. izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. Nadležnost 1. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. stavku 1. u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom.. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. u svim fazama postupka. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. stavku 1. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. ukoliko ne izruči tu osobu. točki a) – c). 3. Kazneni progon 1. b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. 4. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom.

stavka 1. Konvencije. b) svakoga protupravnog izvoza. Razlozi za odbijanje 1. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. Svoje obveze na temelju stavka 1. kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama. podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase.. točke a) – c). ne smatraju se političkim kaznenim djelima. ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. 2. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. kao što su pobune. 4. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke. stavku 1. Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. 2. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom. izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. 3. Glava 5. 2. točki a) – c). svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. vjeroispovijedi. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15. glede kršenja navedenih u članku 15. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15. administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. Prema tome.. Uzajamna pravna pomoć 1. nacionalnosti. stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. 86 . točki a) – c). utemeljen na takvim kaznenim djelima. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. Članak 20.Članak 19. Članak 21. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. Stranke će pružati uzajamnu pomoć. stavku 1. Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28. u najvećoj mogućoj mjeri.

prema potrebi. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. točkom d). 2. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1. Članak 26. 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora.. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. 3. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. Članak 25. INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. Poslovnik 1. b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.5. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. Bez obzira na odredbe stavka 1. stavkom 1. Glava 6.. 6. stavkom 1. a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. u skladu s člankom 24. 3. a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. Članak 24. iz bilo kojega razloga. c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju. obrane ili međunarodnog prava i nastoje. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. 7. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima. trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. stavkom 1. međusobno se savjetujući. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. davati preporuke. Odbor donosi svoj poslovnik. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. Trajanje mandata 1. 2. Većina članova čini kvorum. 2. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine. ako je glavni direktor sazvao takav sastanak. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. točkom a). Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. 4. 87 .

pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu. 88 . Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. s člankom 8. s člankom 5. 4. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. točki c). uz ostalo. uz ostalo. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. Članak 28. ili pojedinaca. b) odobriti. i (iv) javnih ili privatnih tijela. 2. b) doprinosi. Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. točkom b) i člankom 30. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. 3. u savjetodavnom svojstvu. u skladu. stavku 3. e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond. člankom 10. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om. Članak 29. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. darovi i legat: (i) drugih država. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. f) odlučivati o korištenju Fonda. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. točkom b). Funkcije 1. privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija. 2. c) sve kamate koje Fondu pritječu. d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda... ugledne strukovne organizacije. Prvoga protokola i ovoga Protokola. (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu.. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. Fond djeluje kao depozitarni fond. 3.Članak 27. prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka. Odbor može na svoje sastanke pozvati.

posredovanjem glavnog direktora. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima.. osobito obrazovnim i informativnim programima. 2. stranke se obvezuju djelovati zajednički. Članak 31. Stranke će. Razglašivanje 1. što je više moguće.Glava 7. stavkom 2. 2. b) izraditi i provoditi. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. informacije o zakonima. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. d) što je brže moguće. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. Članak 33. posredovanjem Odbora. 89 . 4. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. Članak 32. ili pojedinačno. ovisno o slučaju. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. 3. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. Pomoć UNESCO-a 1. c) međusobno si priopćivati. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. 2. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola. U tu će svrhu. međusobno si priopćivati. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. 3. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. posredovanjem glavnog direktora. Međunarodna pomoć 1. 3. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. kao i pomoć za pripremu. posredovanjem Odbora. izradu i provedbu zakona. stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara.

Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. 2. 90 . Ratifikacija. Predsjedatelj Odbora može. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. osobito. Članak 38. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. U tu svrhu. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. prihvaćanje ili odobrenje 1. na području neke države koja nije stranka sukoba. Članak 35. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. Glava 9. Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26. na poziv jedne stranke. Članak 37. ako je to primjereno. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. 2. svibnja do 31. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. prosinca 1999. Isprave o ratifikaciji. na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. 2. francuskom. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji. osobito. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. svaka od sila zaštitnica može. ožujka 1999. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. Članak 36.Glava 8. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. ako je to primjereno. Postupak mirenja 1. glavnog direktora ili samoinicijativno. Članak 40. Prijevodi i izvještaji 1. engleskom. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. kineskom. 2. ruskom i španjolskom jeziku. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. na području neke države koja nije stranka sukoba. Članak 41. uključujući ratne odštete. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno.

Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. Stupanje na snagu 1. 2. Protokol stupa na snagu odmah. 3. odobrenju ili pristupu. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. Povelje Ujedinjenih naroda. Sastavljeno u Haagu 26. Konvencije. i 19. ožujka 1999. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Članak 46. 2. prihvatu. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije.. Otkazivanje 1.Članak 42. Članak 47. Članak 44. kao i Ujedinjene narode. 2. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. siječnja 2000. prihvatu. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. prihvatu. te o otkazima predviđenima u članku 45. stavka 3. i 42. propisno ovlašteni. Protokol iz članka 1. prihvatu. Članak 3. U potvrdu toga su potpisani. Pristupanje 1. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a. Međutim. 91 . Članak 45. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Članak 43. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. odobrenju ili pristupu. Članak 4. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. potpisali ovaj Protokol. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41.

Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. 3. As a consequence. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity. adopted on 14 April 1976.X. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. signatory hereto. and to Recommendation No. Having regard to Recommendation No. inter alia. any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. adopted on 1 July 1981. as from that date. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. R (81) 13 of the Committee of Ministers. town planners. social and cultural development of States and regions. 92 . civil engineers and landscape designers. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage. Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose.Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada.

groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. 3. 2. Article 4 Each Party undertakes: 1. archaeological. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. social or technical interest. scientific. groups of buildings and sites to be protected. groups of buildings and sites. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. to prevent the disfigurement. To this end. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical. each Party undertakes to introduce. artistic. to make provision for the protection of monuments. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . 2. within the framework of such measures and by means specific to each State or region. Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. archaeological. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. dilapidation or demolition of protected properties. artistic. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question. b. if it has not already done so. social or technical interest. to take statutory measures to protect the architectural heritage. artistic. legislation which: a. as well as any scheme affecting their surroundings. 2. archaeological. the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. including their fixtures and fittings. scientific. or in respect of which protection proceedings have been instituted. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. scientific. sites: the combined works of man and nature.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention.

each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. d. if necessary. to resort. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. Article 7 In the surroundings of monuments. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. c. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. 3. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . in accordance with the national. in whole or in part. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative. 2. of any protected monument. the erection of new buildings. transfer and reinstatement at a suitable location. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. 2. In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory. permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. each Party undertakes: 1. allows compulsory purchase of a protected property.   demolition of buildings. Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. within groups of buildings and within sites.

Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. management and promotion of the architectural heritage. each Party undertakes to foster.the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. especially any structural development. . promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. environmental and planning activities. as being essential to the future of the architectural heritage. environmental and planning policies. each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access. maintenance. 3. cultural. the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. foster. make the conservation. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings. of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. within its own political and administrative structure. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. the application and development of traditional skills and materials. restoration. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life. 4. protection. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3. effective co-operation at all levels between conservation. paragraph 1. 5. each Party undertakes: 95 2.

the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. in the protection of the heritage. b. 96 . especially by the use of modern communication and promotion techniques. consultation and co-operation between the State. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. the methods to be adopted for the survey. aimed in particular: a.1. the regional and local authorities. Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. national and regional levels alike. the quality of the built environment and architecture. 2. at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. 2. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. 3. to establish in the various stages of the decision-making process. social and cultural activities. 2. appropriate machinery for the supply of information. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1. as from school-age. popular traditions and ways of life at European. at awakening or increasing public interest. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness. the arts. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. restoration work and methods of managing and promoting the heritage. 4. and the public. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. to this end. cultural institutions and associations.

whenever necessary. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. 2. such measures being deemed to include multilateral activities. mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 . the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969. 3.Article 18 The Parties undertake to afford. This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. 2. or the international agreements. a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions. acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. Article 20 For the purposes of this Convention. acceptance or approval. Article 19 The Parties undertake. It is subject to ratification. Final clauses Article 22 1. within the framework of the relevant national legislation. Instruments of ratification. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. including those responsible for further training. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention.

however. Any State may. A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. Article 25 1. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. declare that it reserves the right not to comply. approval or accession. it may. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. No other reservations may be made. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. Any State may at any later date. 3. in whole or in part. Article 23 1. 2. with the provisions of Article 4. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. 2. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. 3. 98 . claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. should it accede. acceptance or approval. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. 3. acceptance. acceptance. the European Economic Community. paragraphs c and d.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. if its reservation is partial or conditional. Article 24 1. 2. Any State may. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it. Any declaration made under the two preceding paragraphs may. After the entry into force of this Convention. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. approval or accession. in respect of any territory specified in such declaration.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. In respect of any acceding State or.

any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. approval or accession. Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe.Article 26 1. both texts being equally authentic. history and traditional setting. have signed this Convention. and illicit export. any other act. this 3rd day of October 1985. the deposit of any instrument of ratification. at its sixteenth session. Done at Granada. notification or communication relating to this Convention. 24. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. being duly authorised thereto. any signature. Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. 2. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. of: a. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. In witness whereof the undersigned. adopted by the General Conference at its fourteenth session. b. 23 and 99 . clandestine excavation. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations. Scientific and Cultural Organization. to avert these dangers. Considering that. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. c. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. acceptance. Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational. d. in English and French. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970.

the term `cultural property' means property which. etc. on religious or secular grounds. export and transfer of ownership of cultural property. museums. photographic and cinematographic archives. at its fifteenth session. including the history of science and technology and military and social history. (g) property of artistic interest. a question which is on the agenda for the session as item 19. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). scientists and artist and to events of national importance. that this question should be made the subject of an international convention. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. singly or in collections. Considering that the illicit import. literature. minerals and anatomy. (iii) original engravings. (b) property relating to history. revenue and similar stamps. artistic. (f) objects of ethnological interest. (e) antiquities more than one hundred years old. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology. (h) rare manuscripts and incunabula. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. Article 1 For the purposes of this Convention. (k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. international conventions to this end. Having decided. as cultural institutions. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. old books. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. flora. such as inscriptions. libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. literary. (c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . history. prints and lithographs .) singly or in collections . thinkers.Considering that. (j) archives. scientific. documents and publications of special interest (historical. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . including sound. such as: (i) pictures. and objects of palaeontological interest. Article 2 1. (ii) original works of statuary art and sculpture in any material. Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. coins and engraved seals. (i) postage. to the life of national leaders. prehistory.

Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. and protecting certain areas reserved for future archaeological research. laboratories. the States Parties to this Convention undertake. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. etc. (b) cultural property found within the national territory. Article 3 The import. (b) establishing and keeping up to date. . for the protection of the cultural heritage. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States. 2. where such services do not already exist. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. ensuring the preservation in situ of certain cultural property. export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. workshops . and by helping to make the necessary reparations. and taking steps to ensure the observance of those rules. (c) cultural property acquired by archaeological. (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. . with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import. on the basis of a national inventory of protected property. libraries. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. export and transfer of ownership of important cultural property. shall be illicit. for the benefit of those concerned (curators. ethnological or natural science missions. export and transfer of ownership. a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. antique dealers. as appropriate for each country.property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from. archives. To this end. collectors. Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . to set up within their territories one or more national services. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. and particularly by removing their causes. putting a stop to current practices. (e) establishing.

that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. The States Parties to this Convention undertake. (b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. provided. at its expense. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . oblige antique dealers. however. in the States concerned. in these circumstances.property in question is authorized. Whenever possible. Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. (c) to publicize this prohibition by appropriate means. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. The requesting Party shall furnish. clandestine excavations and illicit exports. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. consistent with national legislation. (ii) at the request of the State Party of origin. movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. names and addresses of the supplier. information and vigilance. Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. 102 . particularly among persons likely to export or import cultural property. subject to penal or administrative sanctions. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. as appropriate for each country. All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party.

The United Nations Educational. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . 3. Article 17 1. each State Party to the Convention should. 2. the United Nations Educational. from its territory of origin. To this end. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported. Scientific and Cultural Organization. Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. particularly as regards: (a) Information and education. 103 .Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible. whatever the reason. (b) consultation and expert advice. should set up a fund for this purpose. on its own initiative. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. export and transfer of ownership of cultural property in such territories. The United Nations Educational. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed. Scientific and Cultural Organization may. if necessary. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. Scientific and Cultural Organization may. as far as it is able. together with details of the experience acquired in this field. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. 4. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. before the entry into force of this Convention for the States concerned. (b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. (c) co-ordination and good offices.

unless 104 . the notification to take effect three months after the date of its receipt. French. Scientific and Cultural Organization. acceptance or accession. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. they undertake to consult. Scientific and Cultural Organization. and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. then. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. Article 20 1. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20. the four texts being equally authoritative. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories. Article 18 This Convention is drawn up in English. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. 2. as well as the United Nations. if necessary. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. Article 23 1. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation. Scientific and Cultural Organization. however. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. Russian and Spanish. Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. 2. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational. acceptance or accession. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. 2. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible. Article 25 1. 3. Article 19 1. 2. Any such revision shall. The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. of the deposit of all the instruments of ratification. Scientific and Cultural Organization.5. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20.

acceptance or accession. Scientific and Cultural Organization. as from the date on which the new revising convention enters into force.the new convention otherwise provides. Done in Paris this seventeenth day of November 1970. this Convention shall cease to be open to ratification. and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational. 105 . which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful