ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1. nacionalnoj. 2. 6. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. 4. Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. proizvodnje. 2. Kulturne aktivnosti. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati. 7. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. 8. njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. proizvodima i uslugama. uključujuči i na stvaranje. PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1. 2. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. 4 . Stranke. Članak 6. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu.načine umjetničkog stvaralaštva. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. bilo na lokalnoj. proizvodnju. 5. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. »Štititi« znači usvajati takve mjere. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. 3. stavkom 6. ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. prenošenja. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5. zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. skupina ili društava. IV.

b) mjere koje. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. širenje. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. proizvodnju. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 7. Članak 9. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija. Članak 8. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. širenje. proizvodnju. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces. i 6. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. kao i iz drugih država svijeta. posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. na odgovarajući način. uključujući putem javne radiodifuzije. proizvode i usluge. 2. Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. 3. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. prema potrebi. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. proizvoda i usluga. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija. MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. 5 . MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. 2. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja.. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti. proizvoda i usluga. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje. c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije.

osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. proizvodima i uslugama država u razvoju. Članak 13. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije. nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. Članak 12. 6 . regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka. Članak 11. između ostaloga. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. d) promicanja korištenja novih tehnologija. i 17. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 14. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva.Članak 10. POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse.. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva. gdje je to moguće. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje. (iv) usvajanja. prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja.

Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. b) izgradnjom kapaciteta. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. razmjenom informacija. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. po potrebi. Članak 18. i na područjima glazbe i filma. strategijske i upravne sposobnosti. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. između ostaloga. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. (c) doprinosa. Članak 17. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. proizvoda i usluga.. između ostaloga. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. izradu i provođenje politike. srednjih i mikropoduzeća. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. (ii) pružanja. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. razvoj malih. u daljnjem tekstu »Fond«. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. što je moguće veće. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija. a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. 3. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. 2. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. u javnom i privatnom sektoru vezano uz. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. 7 . (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. Članak 15.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. Članak 16. pružajući. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju.

Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela. korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva. Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka. 2. 4. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. 8 . U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. 3. olakšati prikupljanje. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. 2. 6. 5. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim. (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke. V. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. 5. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. RAZMJENA. Članak 19. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. analizu i širenje svih relevantnih informacija. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke.4. Članak 21. 2. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. UNESCO će. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. VI. 7. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a. Prema tome. statistika i primjera najbolje prakse.

Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje. 5. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. 9 . funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. osobito člankom 8. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. VII. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. Članak 24. na njezin zahtjev. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik. 6. 7. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. Članak 23. 4. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka.3.. 3. 8. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. sukladno svom Poslovniku. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji. (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. 4. MEĐUVLADIN ODBOR 1. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a. 2. (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. Međuvladin odbor može. zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja. 2.

10 . Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. prihvaćanju. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. prihvaćanju. Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. i obrnuto. Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji. 2. po pitanjima iz njihove nadležnosti. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru. stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. 3. RATIFIKACIJA. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. Članak 27. PRIHVAĆANJE. Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. (b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. 3. (c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom.2. prihvaćanja. 4. Članak 26. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a. osim u dolje navedenim slučajevima. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c). realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. Isprave o ratifikaciji. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. 2. koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV). organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. Pored toga. PRISTUPANJE 1. dobrih usluga ili posredovanjem. Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno. organizacije regionalnih ekonomskih integracija. pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući.

ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. 4. odobrenju ili pristupanju. te o otkazima utvrđenih člankom 31. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija. prihvaćanju. poput država. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. i 27.(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. Članak 29. Članak 30. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. županija. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. 2. prihvaćanju. prihvaćanju. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. Članak 32. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije. 3.. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije. Članak 31. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. 11 . čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. županija. prihvaćanju. da postane njezina stranka. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. OTKAZIVANJE 1. STUPANJE NA SNAGU 1. Članak 28. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26. KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. 2. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. Za svrhe ovoga članka. u skladu s internim procedurama. odobrenju ili pristupanju.

koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Članak 34. 2. 6. od pet članova. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. Izmjene i dopune stupaju na snagu. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. Članak 2. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan.Članak 33. Članak 3. odobrenju ili pristupanju. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. odobrile ili su im pristupile. Nakon što se usvoje. francuskom. a zajednički biraju predsjednika Odbora. 4. i 4. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. Odbor je sastavljen. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27. Članak 35. sukladno stavku 4. Nakon toga. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. 12 . ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. za svaku državu stranku koja je ratificira. od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. prihvati. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. kineskom. IZMJENE I DOPUNE 1. ovoga članka. 3. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. prihvatile. prihvat. Postupak naveden u stavku 3. one odvojeno imenuju članove Odbora. prihvaćanju. Povelje Ujedinjenih naroda. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. engleskom. 5. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. ovoga članka. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. odobrenje ili pristupanje.

921 (1981) i 1072 (1988). glavni direktor UNESCO-a imenuje. ovoga Zakona nije na snazi. stavka 3. potpisanu u Granadi. potvrđujući da je važno uspostaviti. ukoliko ne postoje. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. lipnja 1985. Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju. imajući u vidu Preporuku br. koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka.. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. potpisanu u Delfima. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. prosinca 1954. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. 19. 23. te Konvencije. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). prirodnih opasnosti. R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. Konvencija iz članka 1. Članak 3. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 . Članak 4.. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30.. potpisnice ove Konvencije. ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca. Članak 6. GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije. listopada 1985. tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti.Članak 4. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora. a posebno članke 1. potvrđujući da je europska arheološka baština. i 5. Članak 5. 3. potpisanu u Parizu. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. na zahtjev stranke.

ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. pokretne predmete. spomenike druge vrste. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava.. potpisanom u Londonu. posebno ovlaštene osobe. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem. objekte. Stranke se obvezuju uspostaviti. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. 1. i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. 2. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. Članak 3. iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. 6. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti. Arheološka baština obuhvaća građevine. svibnja 1969. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. pravni sustav zaštite arheološke baštine. očuvanja i upravljanja. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. izgrađene lokalitete. kao i njihov kontekst. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja. 3. smještene na zemlji ili pod vodom. skupine građevina. 14 . ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija.

a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja. 15 . te u skladu s okolnostima. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. ii osigurati da se arheolozi. prije svega na samom lokalitetu. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza. očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. Članak 4. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja.iii da će zahtijevati. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja. Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. iv predvidjeti propisima. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije. ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje. njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu. ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova.

v da će ograničiti. u najvećoj mogućoj mjeri. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. budnosti i suradnje. te o prijetnjama toj baštini. premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. 16 . te osigurati potrebne podatke o tome. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. ovoga članka. te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. Članak 8. U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. nakon provedenih arheoloških radova. Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja. koja je stranka ove Konvencije. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. informiranja. posebno lokalitetima. putem obrazovanja. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9.

Članak 11. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. 17 . uključujući multilateralne aktivnosti. prihvaćanja ili odobrenja. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije. do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. 5. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje. 3. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka. ne može položiti instrumente ratifikacije. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine. Instrumenti ratifikacije. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu. U smislu ove (revidirane) Konvencije. ii da će poticati.. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije. 2. povjerenstvo stručnjaka. 4. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. prihvaćanju ili odobrenju. koje je sukladno članku 17. prihvaćanja ili odobrenja. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. svibnja 1969. 1. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. svibnja 1969. ugovorna strana se može. Konvencija podliježe ratifikaciji. potpisane u Londonu. prihvaćanja ili odobrenja. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. svibnja 1969. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć. 6.

2. odobrenja ili pristupanja. Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom. i 16. Članak 16. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. točki d Statuta Vijeća Europe. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju. Sve države mogu. Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. Članak 18.. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe. odobrenja ili pristupanja. 1. 1. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. iv svakom drugom aktu. 3. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. 2. 1. prihvaćanja. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest. Sastavljeno u Valletti. 18 ... Članak 17. 2. s tim da su oba teksta istovrijedna. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. 16. prihvaćanja. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. siječnja 1992. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka. na engleskom i francuskom.Članak 15. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju. Sve države mogu naknadno. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. 15. ili koje bi trebale pristupati. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. Europskoj ekonomskoj zajednici. Posvjedočujući gore izneseno. U odnosu na sve države koje pristupaju.

prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. bez njezinog odobrenja. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku.. na 31. studenoga 2001. Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. na zasjedanju u Parizu od 15. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. primjenjujući članak 33. objaviti u skladu s odredbom članka 30. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava.Članak 3. te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile. te da odgovornost za nju počiva na svim državama. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. Radi nadziranja prometa takvim predmetima. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. listopada do 3. uvjerena u važnost istraživanja. u odnosu na Republiku Hrvatsku. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu. poštivanju i zaštiti te baštine. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. 3. nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini. Članak 5. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. 2. Članak 4. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. Konvencija iz članka 1. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. opažajući sve veći interes javnosti. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi. 4. sjednici. te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. sastavljena u Londonu 6. svibnja 1969. stavka 3.

ovu Konvenciju. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. 5. 4. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. znanstvenim institucijama. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26. zgrada. (ii) plovila. koji može nehotice na nju utjecati. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. međunarodnim organizacijama. i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. Članak 1. smatrajući da mjerenje. povremeno ili stalno. osim kablova i cjevovoda. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. barem 100 godina. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. vjerujući da je suradnja među državama. od 14. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. stavka 2. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. djelomično ili potpuno pod vodom. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara. zrakoplova. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. donosi drugoga dana studenoga 2001. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. građevina. (c) Druge instalacije. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine... 3. stručnim udrugama. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 . prosinca 1982. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. poput: (i) lokacija. 2. listopada 1972.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. arheolozima. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog.. studenoga 1970. roniocima. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine.

uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. 7. obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. 4. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. 6. Članak 2. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. Potiče se odgovoran. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. 8. kojima upravlja i koje koristi država. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. uključujući 21 .jurisdikcije. te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje. 10. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. 3. ove Konvencije. 2. 9. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. prema potrebi. 7. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. 9. u skladu s odredbama ove Konvencije. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. u skladu s odredbama članka 33. 8. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju. 6. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. 5. Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. izravno ili neizravno. a u skladu sa svojim mogućnostima. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. Članak 3. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva. 11. te koje mogu.

i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. da pristupe takvim sporazumima. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama. Države stranke. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. podvodnom kulturnom baštinom. povijesnu ili arheološku. ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo. u ostvarivanju svoje suverenosti. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. 3. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom. Stranke takvih bilateralnih. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. 22 . 3. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih. ukoliko je potrebno. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji. DVOSTRANI. Članak 4. 2. osobito kulturnu. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. osobito kulturnu. Članak 5. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. Članak 7. Članak 6. povijesnu ili arheološku. 2. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije.

kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. Sukladno tome: (a) država stranka traži. (ii) alternativno. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. a nastavno na članke 9. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. 3. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. te u skladu sa člankom 303. prihvata. Članak 10.Članak 8. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . stavkom 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. ovoga članka. da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. ovoga članka. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. 2. točka (b) ovoga članka. 5. 2. Članak 9. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. osim u skladu s odredbama ovoga članka. 4. država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. 3. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom. te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. posebno kulturnoj. i 10.

uključujući pljačku. a ne u svom vlastitom interesu. Prema odredbama stavaka 2. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. 2. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. stavku 5. Prema tome. 7. 4. poduzimanja mjera. 3. (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. 6. 5. koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni.. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima. U koordinaciji konzultacija. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. 4.. u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. i pri tome 24 .podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. stavku 5. a ako je potrebno prije konzultacija. imenuju državu koordinatora. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149. osim ako izričito izjavi da to ne želi. provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. ovoga članka. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima. Članak 11. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. osim ako države konzultanti. Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora. uključujući pljačku. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. i 4. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće.

KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. 5. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera. i 12. 25 . Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. stavkom 4. 4. ove Konvencije. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. povijesnog ili arheološkog porijekla. i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere. 6. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području.. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu. međutim. U koordinaciji konzultacija. poduzimanja mjera. 11.. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. 10. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje.. u skladu s člankom 11. Države stranke. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. 7. koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama.. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. i 12. ako je potrebno prije konzultacija. ove Konvencije. Članak 13. uključujući pljačku. Članak 14. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene. nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9. osim ako države konzultanti. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. 2.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga. 3. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu. osim u skladu s odredbama ovoga članka. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. Članak 12. 11. 10. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog. u skladu s ovom Konvencijom. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole.

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu. Članak 30. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. prihvati. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. 2. Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. 3. Članak 29. u skladu sa stavkom 4. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. Članak 31. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. odobri ili im pristupi. OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. prihvatile. Ta država mora. 2. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. Država stranka može. odobrenja ili pristupa. prihvata. prihvatiti. Nakon toga. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave.Članak 28. Država stranka može. IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. odobriti ili im pristupiti. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. IZMJENE I DOPUNE 1. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. prihvata. za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. OTKAZ 1. REZERVE Uz izuzeće članka 29. države stranke ih moraju ratificirati. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. 4. 5. unutarnje vode. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. prihvata. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. 3. ovoga članka. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. ili naknadno. Članak 32. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. ovoga članka. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum.

aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti. Članak 33. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine. Članak 35. kineskom. ako je u skladu s odredbama pravila 33. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora. Prema tome. 30 Pravilo 2. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom.. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. . prodavati. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. Povelje Ujedinjenih naroda. ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno. i osim ako izričito nije drugačije navedeno. Pravilo 4. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. I.dužnosti iz ove Konvencije. engleskom. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. Članak 34. PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka. na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji. i 34. Pravilo 3. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. francuskom. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom.

te tehniku koja se koristi. Pravilo 8. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. Pravilo 12. povijesnih i arheoloških informacija. (f) sastav skupine te kvalifikacije. II. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. (b)prikaz i ciljeve projekta. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. nacrt projekta mora se preispitati. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja. (e) predviđene rokove za završetak projekta. (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. (c) metodologiju koja se upotrebljava. Pripremni poslovi iz pravila 10. odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. Pravilo 7. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . III. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine.Pravilo 5. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. Pravilo 6. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. (n)pripremu izvješća. Pravilo 11. posebno znanstvenim institucijama. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti. (p)program objavljivanja. Pravilo 13. (d)predviđeno financiranje. (o)polaganje arhiva. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. (j) program dokumentiranja. NACRT PROJEKTA Pravilo 9. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. (k)sigurnosnu politiku. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. (l) ekološku politiku. Pravilo 10.

Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. uključujući očuvanje. Program uključuje informiranje javnosti. Pravilo 15. mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 .ispunjavaju ciljeve projekta. Pravilo 25. IX. uključujući očuvanje. razumni napor da se lokacija stabilizira. a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. VI. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. Pravilo 21. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor. nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. kao i pripremu te distribuciju izvješća. tijekom i nakon završetka rada na terenu. VIII. V. CILJ PROJEKTA. Pravilo 18. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Pravilo 27. FINANCIRANJE Pravilo 17. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. Pravilo 19. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. Pravilo 23. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. VII. IV. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. te u stalnoj prisutnosti. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji. za vrijeme transporta i dugoročno. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja.

Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. XIV. Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. te presliku ukupne popratne dokumentacije. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Konvencija iz članka 1. bilješke s terena. presjeke i fotografije. Pravilo 36. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . flora i fauna nepotrebno ne remete. XIII. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. te (f) preporuke za buduće aktivnosti. Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi. DISTRIBUCIJA Pravilo 35. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. planove. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. Pravilo 34. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. Članak 4. Pravilo 33. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. odnosno snimke pomoću drugih medija. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. uzimajući u obzir složenost projekta. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija. crteže. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30. SIGURNOST Pravilo 28. Pravilo 31. XI. te ih položiti u odgovarajuće javne registre. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. Članak 3. XII. kao i trećih osoba. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta. Arhiva projekta. X. OKOLIŠ Pravilo 29. (b)opis korištenih metoda i tehnika. (c) opis postignutih rezultata.

Tekst Konvencije iz članka 1. kao i fenomen netolerantnosti. stavka 3. objaviti u skladu s odredbom članka 30.. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine.. znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik. također dovode. Međunarodni sporazum o gospodarskim. zaštiti. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001.. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći.. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. posebice starosjedilačke zajednice. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966. listopada 2003. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. u nekim slučajevima. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. ovoga Zakona. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. sjednici. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. rujna do 17.. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje. skupine i. uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume. 34 . Članak 2. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima. primjećujući. prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije. na svojoj 32. listopada 2003. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. posebice među mlađim naraštajima. prepoznajući da zajednice. usvaja ovu Konvenciju 17. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989.Republiku Hrvatsku. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. nadalje. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.

(b) izvedbene umjetnosti. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. 4. promicanje. uključujući identificiranje. 1. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. predmete. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. očuvanje. koje zajednice. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem. »Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. dokumentiranje. (c) običaji. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. manifestira se. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. kao i instrumente. zaštitu. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. Članak 3. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. povećanje vrijednosti. 3. 2. znanja. među ostalim. obredi i svečanosti. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. (c) na lokalnoj.. izričaje. izvedbe. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. Definicije U smislu ove Konvencije. Članak 2. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji. kako je definirana u stavku 1. 35 . uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine.I. »Nematerijalna kulturna baština«. zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. Opće odredbe Članak 1. »Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. umijeća. skupine i u nekim slučajevima. (e) tradicijski obrti. istraživanje. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama. prenošenje. 5.

(c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. sukladno članku 25. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe. (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. Ipak. Članak 6.II. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. Tijela Konvencije Članak 4. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. (ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22. izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu. (f) pregled. 7. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16.. 2. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. sukladno članku 29. 2. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. Članak 7. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. 6. 5. Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije. Članak 5. Opća skupština država stranaka 1. i 18. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. Izbor i mandati država članica Odbora 1.. 17. 3. 3. mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine. 4. sukladno članku 25. 36 . Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini.. 2. Opća skupština usvaja svoj poslovnik.

skupina i relevantnih nevladinih organizacija. (c) unaprjeđivati znanstvene. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Tajništvo 1. 3. 2. Članak 12. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. (b) među mjerama za zaštitu iz 3. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. tehničke. kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. (d) usvojiti odgovarajuće pravne. Članak 9. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine. jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. na način prilagođen vlastitoj situaciji. tehničke i umjetničke studije. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. 2. svaka država sastavlja. Ti se popisi redovito ažuriraju. Način rada Odbora 1. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora.Članak 8. Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. Popisi 1. Članak 13. Članak 10. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. stavka članka 2. Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1. 4. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. 2. sukladno članku 29. 2. III.

Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. Obrazovanje. Odbor utvrđuje. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. IV. 3. 2. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. Članak 15. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. ažuriranje i objavu ove Liste. 2. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. Članak 17. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. Članak 14. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. skupina i. ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. Sudjelovanje zajednica. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Odbor može na Listu iz stavka 1. 38 . Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. (ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose. U slučajevima izuzetne žurnosti.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. u nekim slučajevima. pojedinaca koji stvaraju. posebice mlade ljude.

poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1. programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. (c) potpora programima. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. Članak 22. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga.. uključujući. područnoj. kao i običajnog prava i praksi. regionalnoj i međunarodnoj razini. razmjenu informacija i iskustava.. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima. a odobrila Opća skupština. 2. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. 2. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. 3. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj.. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. i 12. Suradnja 1. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a.Članak 18. 2. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev. među ostalim. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. V. U tom cilju Odbor prima. Članak 20. odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. 3. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. Članak 23. i sporazumom iz članka 24. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. područnoj i regionalnoj razini. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19. Članak 21. Programi. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. 39 . Odbor prati provedbu tih projekata. u odgovarajućim okolnostima. (b) izrada popisa u smislu članka 11. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. koje se izrađuju sukladno članku 7. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu. područnih i regionalnih programa.

svaka se država iz članka 32. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. ovoga članka. Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Članak 26. 4. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. kao i drugih međunarodnih organizacija. 2. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. 3. Sukladno odredbama ove Konvencije. 5. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. 2. 3. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države. Članak 24. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. 6. Ipak. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. članku 22. međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25. Priroda Fonda i njegova sredstva 1.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. 40 . Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. (f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. VI. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. ovoga članka. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. ili članka 33. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. (c) doprinosa. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. 2. 3. prihvatu. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. zajedno s potrebnom dokumentacijom. 2. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. darova.

Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. prihvat ili odobrenje 1. Članak 30. 2. VIII. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Izvješća koja podnosi Odbor 1. 3. Izvješća Članak 29. IX. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. u formi i u roku koji određuje Odbor. Završne odredbe Članak 32.3. Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće. 5. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2. ovoga članka uplaćuju se redovito. ovoga članka. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1. 2. VII. povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine. članku 16. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije. Ratifikacija. Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. 4. Članak 33. države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. 41 . kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora. Ipak. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje. Članak 28. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. o zakonodavnim. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1.. Prijelazna odredba Članak 31. 2. prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. ove Konvencije. Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. Isprave o ratifikaciji. Članak 27. Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća.

čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. 3. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. Otkazivanje 1. Članak 35. 42 . Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. odobrenju ili pristupanju. prihvat. prihvaćanju. Članak 34. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. 3. 3.Pristupanje 1. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. prihvaćanju. prihvaćanju. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju. a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe. i 33. 2. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. odobrenju ili pristupanju. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije. 2. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. 2. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. Izmjene i dopune 1. Nakon što se usvoje. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. te o otkazima utvrđenim člankom 36. Članak 38. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. odobrenje ili pristupanje. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. prihvaćanju. Članak 36.. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. Članak 37.

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. Članak 3. stavka 3. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. socijalnim i kulturnim pravima (1966. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. prihvaćanju. 43 . Članak 40. Članak 39. odobrenju ili pristupanju. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. Nakon toga. ovoga članka. ovoga članka. Konvencija iz članka 1. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. sukladno stavku 4. Povelje Ujedinjenih naroda. engleskom. za svaku državu stranku koja je ratificira. Upis u Registar Sukladno članku 102. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. koje se odnose na broj država članica Odbora. prihvatile. potpisnice ove Konvencije. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. i 4. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno. 5.). Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku. s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. Postupak naveden u stavku 3. u skladu s odredbom članka 30. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. kineskom. Članak 4. Izmjene i dopune stupaju na snagu. francuskom. ruskom i španjolskom jeziku. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine.4. prihvati. 6. odobrile ili su im pristupile.) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim.

i b. Članak 2. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a. Članak 4. c. Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992.). osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. b. svi. ideala. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života.). revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. identiteta. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti. Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. demokraciji i vladavini prava. 44 . Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. u okviru javnih akcija. kao odraz i izričaj svojih vrijednosti.CILJEVI. institucionalnih i privatnih subjekata. svi. načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. vjerovanja. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985. Definicije U svrhe ove Konvencije. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. kohezije i stvaralaštva. zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. b. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima. očuvati i prenijeti budućim naraštajima. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. b. pojedinačno ili skupno. imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1.). Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a. neovisno o vlasništvu. kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju. a. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1.. Članak 3. d. razumijevanja. pojedinačno ili skupno.

u specifičnom kontekstu svake od stranaka. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije. proučavanjem. d.. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba. b. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima. b. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. osobito. d. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. c. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. zaštitom. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. Članak 5. c. biološku. e. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a.c. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. d. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. Okoliš. Odjeljak 2. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. g. obogaćivanje procesa gospodarskoga. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. Članak 8. političkog. b. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. osigurati. tumačenjem. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. stvara provediva prava. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. c. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. b.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. 45 . Članak 6. c. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu. f. očuvanjem i predstavljanjem.

priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. 46 . zaštite. d. b. poticati korištenje materijala. e. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama. c. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. nevladinih organizacija i civilnog društva. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. stranke se obvezuju: a. c. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini. c. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu. poslovnih krugova. poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine.Članak 9. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu. izraditi pravne. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. d. Članak 10. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. e. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. investitora. b. proučavanja. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. Odjeljak 3. vlasnika. stranke se obvezuju: a. d. b. stručnjaka. b. poduzećima i institucijama. tumačenja. Članak 12.

poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. d. okoliša i njihove međusobne povezanosti. Mehanizam praćenja a. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. obavlja procjenu provedbe Konvencije. sukladno članku 17. Članak 14. Članak 17. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone. c. Odjeljak 4.PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15.. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav. uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe. po potrebi. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. poslovnik o radu. Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače.Članak 13. Članak 16. putem Vijeća Europe. očuvanje. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. održavati. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. izraditi. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. c. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta. Odbor ministara. b. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine. Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. b. zajednica povezanih baštinom. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 . – na zahtjev jedne ili više stranaka. Imenovani odbor: – donosi. osobito u obrazovne svrhe. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu. b. istodobno štiteći intelektualna prava. b. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. d.

Svaka država može. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. Pristupanje a. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja. prihvatu ili odobrenju. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. d. d. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. b. b. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. Članak 19. 48 . Članak 21. U odnosu na to područje. razvojem. Teritorijalna primjena a. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu. Isprave o ratifikaciji. c. Otkazivanje a. c. i to: a. b. u bilo koje vrijeme. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. c. Članak 20. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka. Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. b. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. na temelju sporazuma. Konvencija podliježe ratifikaciji. Svaka stranka može naknadno. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. b.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. razmjenom. U odnosu na svaku državu koja pristupa.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. prihvatu. odobrenju ili pristupu. Potpisivanje i stupanje na snagu a. Bilo koja od stranaka može. Odjeljak 5. prihvatu ili odobrenju. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje.

Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe.19. listopada 2005. e..d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara. potpisali ovu Konvenciju. c. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. U potvrdu toga su potpisani.Članak 22. Članak 23. svakom drugom činu. polaganju svake isprave o ratifikaciji. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18. na engleskom i francuskom. U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. Svakom potpisu. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. u jednom jedinom primjerku.. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. b. c. odobrenju ili pristupu. za to propisno ovlašteni. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. b. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19. koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština. drugim strankama i državama koje nisu članice. o: a. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. 49 . Izmjene i dopune a. d. Sastavljeno u Farou. Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20.. prihvatu. d.. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice. 27. i 20. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna.

Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala. ove Konvencije. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. Članak 3. poput televizijskih produkcija. d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti. Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5. Članak 2. znanstvene i istraživačke svrhe. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. Članak 4. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka. sa i bez zvuka. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. osobito umjetnička kinematografska djela. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. u javnom interesu. putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18. 50 .

Članak 7. 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. ove Konvencije. Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan.Članak 6. Članak 9. ove Konvencije. Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11. Članak 12. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. dokumentiranja. stavkom 1. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje. Članak 8. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6. Članak 10. Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. 2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu.

stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu. stavka 6.Članak 13. Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. stavka 1. Svaka stranka ima pravo glasa. Sukladno odredbama članka 16. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova.. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije. potrebna je nazočnost većine stranaka. b) popisivanja europske audiovizualne filmografije. u Stalnom odboru može predstavljati promatrač. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. i članka 18. d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. koja nije stranka ove Konvencije. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. Članak 15. Članak 14. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 . pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka. Osim ako nisu regulirani zakonom. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. stavka 3. 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. stavka 2. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. c) izrade standardnog postupka za pohranu. c). 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno.

Članak 17.. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije. 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. Članak 20. u konkretnim područjima. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. uključujući najmanje četiri države članice 53 ..svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. Potpisivanje. Isprave o ratifikaciji. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. da pristupe ovoj Konvenciji. Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. ratifikacija. Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. osim kinematografskih djela. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. Podliježe ratifikaciji. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. prihvat. c) istražiti. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država. osim onih navedenih u članku 19. na zahtjev jedne ili više stranaka. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2. zaključivat će se u cilju izrade. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici.

stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ.Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19. prihvatu. Članak 21. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji. nakon konzultiranja stranaka. Članak 24. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije. Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe. 22. u skladu s člancima 20. 54 . 2) Za svaku pristupajuću državu. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. 2) Svaka stranka može. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. Članak 22.. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. i 23. U odnosu na to područje. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. prihvatu ili odobrenju.d Statuta Vijeća Europe. Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. odobrenju ili pristupu. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23. b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. u bilo koje vrijeme. Članak 25.. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi. prihvatu. odobrenju ili pristupu. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku. Članak 26. Odbor ministara Vijeća Europe može.

na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom. DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke.. U potvrdu toga su potpisani. povijesne i znanstvene informacije.. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. poput naknade štete. te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola. studenoga 2001. starosjedilačkih ili drugih zajednica. minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama. 8. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu. e) o svakom drugom činu. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni. te da postojanje pravnih sredstava. kao i baštini svih naroda. plemenskih. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. 55 . NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. propisno za to ovlašteni. lipnja 1995.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. do 24. OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7.

pretpovijest. arheološkog nalazišta 56 . podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara. svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom. (4) Mečutim. poglavlje .RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. UVA&#142. poglavlje .PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano. smatra se ukradenim. Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. književnost. (3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju.POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1. članak 2. nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. U smislu ove Konvencije. II. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«). posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. povijest. a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. (2) U smislu ove Konvencije. umjetnost ili znanost. ili javne zbirke.

podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. 57 . te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. koja je dala takvu izjavu. kada je ova zatražena. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. prihvata. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. (8) Uz to. koje je mogao razumno pribaviti. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne. takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju. odobrenja ili pristupa. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. ili svaki raniji prenositelj. ratifikacije. ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade. članak 4. plačenu cijenu. uključujuči i svojstvo stranaka. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu. (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom. (6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima.

(4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1. da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. smatra se nezakonito izvezenim. može odlučiti: 58 .POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. ovoga članka. a u dogovoru s državom tražiteljicom. poglavlje . restauracija. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. do 3. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje. ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. (3) Umjesto naknade. pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi.III. istraživanje. (d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. u vrijeme njegova povrata. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi. ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. članak 6. (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika. (c) očuvanju neke informacije.

ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. uz naplatu ili bez naplate. (1) Zahtjev prema poglavlju II. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. članak 9. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. a dobro se vrača toj zajednici. uključujuči zaštitne. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica. koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro. na osobu po svojem izboru. ili (b) prenijeti vlasništvo. pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama.OPĆE ODREDBE članak 8. IV. članak 7. poglavlje . (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. i zahtjev prema poglavlju III. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe. (2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. (2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi.(a) zadržati vlasništvo dobra. koja odstupa od odredbi ove Konvencije. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. 59 . odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice.

godine. 60 . ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. članak 12. V. a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. (2) Odredbe poglavlja III. lipnja 1996. za restituciju ili povrat kulturnog dobra. (1) Odredbe poglavlja II. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen. odobrenju ili pristupu.članak 10. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. prihvatu. prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. odobrenju ili pristupu. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. prihvatu. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije. odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale. prihvat. poglavlje . (2) Za svaku državu koja ratificira. odobrenju ili pristupu. (4) Ratifikacija. prihvatu. niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije.

prihvata ili odobrenja. (1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. jedan primjerak predaju depozitaru. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. ili države kojoj se obrača. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. u članku 8. ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica.članak 13. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. Države. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. na osnovi izjave prema ovom članku. obvezane takvom ispravom. ovoga članka. opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. (1) Izjave. a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. ona može. c) da se država ugovornica u članku 8. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. (3) Ako se. ne daju suprotnu izjavu. koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela. ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. u kojoj se nalazi dobro. osim ako države. prihvatu. 61 . članak 15. i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. koje su sklopile takav sporazum. članak 14. d) da se pravo države ugovornice. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica. (1). (2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica. u kojoj se nalazi kulturno dobro.

ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. i 2.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. Nisu dopuštene rezerve. Mečutim. prema potrebi. polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. ratifikacije. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara. (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. Ove se informacije. (c) diplomatskim ili konzularnim putem. s vremena na vrijeme obnavljaju. odobrenju ili pristupu. prihvatu. do 3. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije. odobrenja ili pristupa. članak 17. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. članak 16. Svaka država ugovornica če. III. u vrijeme potpisivanja. na jednom od službenih jezika Konvencije. (b) preko jednog ili više tijela. ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. (4) Svaka država. (1) Svaka država ugovornica če. (4) Odredbe stavaka 1. upučenom depozitaru. članak 19. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. članak 18. 62 . prihvata. (3) Izjave dane prema stavcima 1. depozitaru predati pisanu informaciju.

(2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države. (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. odobrenju ili pristupu. zajedno s njihovim nadnevkom. (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije. dvadeset četvrtog lipnja.. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile. (c) obavljati druge dužnosti. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). (iii) povlačenju svake izjave.(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. dolje potpisani opunomočenici. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije. na engleskom i na francuskom jeziku. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. 63 . prihvatu. u jednom izvorniku. (ii) svakoj izjavi. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. U POTVRDU GORE NAVEDENOGA. koje su uobičajene za depozitare. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. SAčINJENO u Rimu. (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može. potpisali su ovu Konvenciju. članak 20. tisuču devetstotina devedeset i pete. u pravilnim razmacima. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. propisano ovlašteni. članak 21.

te uz dogačaje od nacionalnog značenja. e) starine starije od stotinu godina. znanstvenika i umjetnika. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. j) arhivska grača. mislilaca. taksene i slične marke. k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti.). c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča. b) dobra vezana uz povijest. f) etnološki predmeti. 64 . stare knjige. otisci i litografije. h) rijetki rukopisi i inkunabule. (iii) izvorna grafika. književnog. uključujuči tonske zapise. uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. flore i minerala. g) dobra od umjetničkog interesa. pojedinačno ili u zbirkama. kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. novčiča ili ugraviranih pečata. fotografske i kinematografske arhive. umjetničkog. poput natpisa. dobra vezana uz život narodnih voča. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. znanstvenog. itd. isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. pojedinačno ili u zbirkama. (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. i) poštanske.

smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). Članak 4. rukopisi. velike knjižnice. Članak 3. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b). 65 . te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. kao što su muzeji. knjige i drugi umjetnički. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. sve ugroženija od uništenja. zbog razvitka ratne tehnike. 2. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. umjetnički ili povijesni spomenici. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. nazvana »spomenička središta«. Poštovanje kulturnih dobara 1. smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. te u Washingtonskom paktu od 15.. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. travnja 1935. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. umjetnička djela. Članak 2. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba. bilo vjerski ili svjetovni. Od obveza navedenih u stavku 1. kao što su spomenici arhitekture. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika. kulturnim se dobrima. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. i 1907. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. arheološki lokaliteti.

spriječiti i. Odobravanje posebne zaštite 1. 2. aerodrom. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. 2. kao što su. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. zaustaviti svaki oblik krađe. čak i pri prolaženju. Članak 5. 66 . u sklopu svojih oružanih snaga. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti.. poduzeti najnužnije mjere očuvanja. bez obzira na lokaciju. Članak 7. Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. Vojne mjere 1. 4. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. 5. Članak 6. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. također. koliko je god to moguće. 2. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti. Svaka će visoka ugovorna stranka. okupacijska će sila. b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. radiopostaja. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. ako je to moguće. kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. primjerice. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. GLAVA II. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. 3. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. upozoriti te pripadnike. 3. prema potrebi. Okupacija 1.3.

ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. protivnička je stranka. 2. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. Članak 11. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. Stranka koja opoziva imunitet mora. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. 5. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. željezničkoj postaji ili aerodromu. 2. pisano i navodeći razloge. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. kad to okolnosti dopuštaju.4. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. 3. Ona će. da će odatle skrenuti sav promet. Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. tako dugo dok to kršenje traje. osobito. članka 8. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. GLAVA III. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. što je prije moguće. može. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara.. 67 . ako je riječ o luci. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1.. pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. međutim. Transport pod posebnom zaštitom 1. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. Opoziv imuniteta 1. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. 3. U svim slučajevima. Članak 9. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje. Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Članak 10. kad je god to moguće. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. 6. biti pod posebnom zaštitom. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. ovoga članka.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

znanost i kulturu. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. Članak 34. ruskom i španjolskom jeziku. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. Stupanje na snagu 1. 2. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu pozove da pristupe. i 19. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. 3. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. Članak 31. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. Stvarna primjena 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. To je razdoblje. Članak 30. Članak 32. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Ratifikacija 1.. 2. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. Članak 35. do 14. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. travnja 1954. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. Konvencija stupa na snagu odmah. Članak 33. 71 . svibnja 1954. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. 2. znanost i kulturu. francuskom. izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. U situacijama predviđenima u člancima 18. svaka visoka ugovorna stranka može. otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. prosinca 1954. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. Jezici 1. i ostaje do 31. koje nisu potpisnice. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu.

) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV. i koje su stranke ove Konvencije. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. znanost i kulturu. 2. i 39. Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38. znanost i kulturu. Ako su sve visoke ugovorne stranke. Članak 37. bilo onima od 29. spomenute Konvencije (IX. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 32.) te zamjenjuje znak opisan u članku 5. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije. ovoga članka. 37. kao i Ujedinjene narode. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX. sukladno točki b) stavka 1. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije.. Odgovore primljene na temelju stavka 1. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35.) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX.). obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije. 3. i 32.. Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Međutim... ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.) znakom opisanim u članku 16. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III. sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene. 72 . 3. 2. Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1.Članak 36. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. srpnja 1899. 4. i 39. travnja 1935. listopada 1907. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. Otkazivanje 1. Članak 39. Odnos prema prethodnim konvencijama 1. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Članak 38. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. 2. ili onima od 18. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije.

iz reda drugih osoba. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. i 5. Članak 2. Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. potpisali ovu Konvenciju. vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ako okupira neko drugo područje. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. 6. koji slijedi. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Povelje Ujedinjenih naroda.. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka.. 14. znanost i kulturu.. znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. u skladu sa člankom 4. uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili. 7. u skladu sa člankom 3. 73 . Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Registracija U skladu sa člankom 102. Imenovanje glavnog povjerenika 1. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. i 32. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. kao i Ujedinjenim narodima. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. svibnja 1954. Članak 40.5. U potvrdu toga su potpisani. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području. prema propisima ovlašteni. KONTROLA Članak 1. Članak 4. Sastavljeno u Haagu. znanost i kulturu. Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. znanost i kulturu. znanost i kulturu. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. Članak 3.

povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. Ako nema sile zaštitnice. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. okolnosti u kojima su se dogodila. Članak 6. na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. 2. 2. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. 74 . kojemu će se povjeriti određena zadaća. 5. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. Zadaće glavnog povjerenika 1. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. Tako imenovani glavni povjerenik. delegati sila zaštitnica. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. znanost i kulturu. ako zatreba. to smatra potrebnim. koji će se.2. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku. Inspektori i stručnjaci 1. Konvencije. 3. ako je to potrebno. On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. Članak 9. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. Članak 8. Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. obavještavaju glavnog povjerenika. Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice. i 22. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra. Članak 5. Članak 7. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. također. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. 4. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. 6. istražuju. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. Glavni povjerenik. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika.

ispunja uvjete predviđene u članku 8. Konvencije. znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. Konvencije. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. znanost i kulturu vodi taj Registar. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. spomenička središta. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite. Improvizirana skloništa 1. 3. Ako je. od kojih svaki može. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. Članak 12. Registar je podijeljen na odjeljke. Konvencije. Svaka visoka ugovorna stranka može. narediti bezodvlačno skidanje znaka. 3. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. 75 . ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. u roku od trideset dana. 2. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. Prigovori 1. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. tijekom oružanog sukoba. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8.Članak 10. 2. 2. GLAVA II. znanost i kulturu. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. 2. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Članak 13. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. Takav prigovor mora biti obrazložen. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. Članak 14. Zahtjevi za upis 1. 3. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16. Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. prema mišljenju glavnog povjerenika. ostala nepokretna kulturna dobra. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom.

povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. U slučaju kad je podnesen prigovor. Glasuje se dopisno. ili onom ustanovljenom u stavku 8. Ako je to potrebno. u času kad izbije spor u kojem je stranka. u roku predviđenom u stavku 1.3. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te. pod rednim brojem. 5. i 32. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu daje upisati u Registar. ovoga Pravilnik a. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. članka 14. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27. Svaka visoka ugovorna stranka može. Konvencije. svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. 4. Članak 15. bez odgode. članka 11. Glavni će direktor. visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. Upis 1. istoga članka. osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 7. Ako visoka ugovorna stranka. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. Konvencije. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. u očekivanju usvajanja. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. 3. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. 6. bio predmet prigovora. članka 14. članka 14. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. 76 . 2. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora.. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe. 4. a s iznimkom odredbe stavka 5. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. visokim ugovornim strankama i. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. U slučaju predviđenom u stavku 3. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može. postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku. Na njegove odluke nema priziva.. 8. ako to ocijeni korisnim. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama.

Članak 16. GLAVA III. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. prijevozna sredstva. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. Glavni će direktor. uz pristanak ostavodavca. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. članka 14. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. novo predviđeno mjesto. članka 14. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu. pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. put kojim će ići. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. Zahtjev spomenut u stavku 1. 2. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. Postupak za stjecanje imuniteta 1. bez odgode. Članak 18. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen. Brisanje 1. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. 77 . Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ako to sigurnost dobara zahtijeva. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. ili onom predviđenom u stavku 8. ovoga Pravilnika. članka 12. i to kad taj otkaz stupi na snagu. Ako glavni povjerenik. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. Članak 19. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države. istoga članka. Konvencije i člankom 17. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. Međutim. 2. ostavoprimac može. uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. 3. uređen je ne samo člankom 12. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. Pravilnika. procijeni da je taj prijevoz opravdan. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze.

Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. Identifikacija osoba 1. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. ako se to ne učini. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. Članak 21. 78 . 2. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. svibnja 1954. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala. 4. izrađena u najmanje dva primjerka. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke. potpisane u Haagu 14. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. Spomenute se osobe ne mogu. 3. 2. 2. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. imena. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. ili oboje. kao i sa zemlje. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. po mogućnosti. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. 3. i 13. Osobe spomenute u članku 17. stavku 2. položaj ili čin i dužnost nositelja. na zahtjev vlasti toga područja. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. a koja su definirana u članku 1. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. 4. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I. Svaka je osobna iskaznica. Postavljanje znaka 1. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. Visoka Ugovorna stranka. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. osim iz opravdanih razloga.GLAVA IV. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. datum rođenja. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. u slučaju oružanog sukoba. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. Međutim. 1.

predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba.II. 11. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U času ratifikacije ili pristupa. 10. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. koje nisu potpisnice. ratifikaciji ili pristupanju. svibnja 1954. znanost i kulturu. 13. Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. travnja 1954. znanost i kulturu. 5. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. do 14. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. 79 . kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. Međutim. svibnja 1954. znanost i kulturu. 7. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. b) To je razdoblje. i 19. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. 12. Ovaj će Protokol nositi datum 14.. a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. prosinca 1954. 8. znanost i kulturu pozove da pristupe. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. 6. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. ovoga Protokola. svibnja 1954. svaka visoka ugovorna stranka može. ili odredbama odjeljka II. potpisane u Haagu 14. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. III. i ostaje do 31. mogu. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. pri potpisivanju. 9. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Države navedene u stavcima 6. i 8. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14. Protokol stupa na snagu odmah. znanost i kulturu. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba.

Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava. svibnja 1954.. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7. znanost i kulturu.. svibnja 1954. kao i Ujedinjene narode.. sastavljene u Haagu 14. Konvencije. znanost i kulturu. s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. UVOD Članak 1. potpisali ovaj Protokol.. DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke. i 8. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. znanost i kulturu saziva konferenciju. 80 . obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 15. Povelje Ujedinjenih naroda. U potvrdu toga su potpisani. a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. kao i Ujedinjenim narodima. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. na engleskom. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6. 14. ruskom i španjolskom jeziku.. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). U skladu sa člankom 102. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. i 15. 8.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. znanost i kulturu. 14. propisno ovlašteni. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola. i 13. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. i 8. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara. Sastavljeno u Haagu. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka. francuskom. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola.

Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. i 11. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. Glava 2. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. 2. Članak 3. izradu popisa kulturnih dobara. primjenu odredaba glave I. svibnja 1954. Članak 4. stavkom 1. One će. ovoga Protokola. znanost i kulturu. uz to. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. primjenu odredaba glave II. Konvencije i glave 2. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu. točkom b). Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . Članak 6. sastavljen u Haagu 14. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja. prema potrebi. sukladno članku 3.. svibnja 1954. Konvencije te u članku 22. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. smještaju. stavkom 2. 2. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. Odnos između glave 3. Konvencije. Članak 2.c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. i to tako dugo dok ih primjenjuje. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. stavku 1. Polje primjene 1. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4.. osim što će se. ovoga Protokola ne dira u: 1. stavku 1. sastavljenu u Haagu 14. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. stavka 2.. i 2. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a.

svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4. Konvencije. Konvencije. Članak 8. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. Konvencije. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo. 82 . koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. Konvencije. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. i 5. Članak 9. stavka 2. zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). 2. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. Članak 7. c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. Konvencije. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. Svako arheološko iskapanje. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. Konvencije. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. povijesnih ili znanstvenih dokaza. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara. i u svakom slučaju svelo na minimum. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti. osim ako okolnosti to ne dopuštaju. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. Ne dirajući odredbe članka 4. b) svako arheološko iskapanje. preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4.

on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. 5. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora.. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. U iznimnim slučajevima. što je prije moguće. kao i od pojedinih stručnjaka. pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10. u roku od šezdeset dana. točkom b). stavkom 1. Članak 11. podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. bez obzira na članak 26. 6. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. 7. 83 . POJAČANA ZAŠTITA Članak 10. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. bez odgode. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. niti uvrštenje toga dobra u Popis. točkama a) i c). Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. Stranke mogu. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom. Ostale stranke. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. prije donošenja odluke. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. 3. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. 4. većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju.. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. 8. c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. 11. s tim da. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. bez obzira na članak 26. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. Odbor razmatra te predstavke. 2. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27. Kad su takve predstavke podnesene Odboru. Odobravanje pojačane zaštite 1.Glava 3. 10. točke b). zbog izvanredne situacije. Glavni će direktor. 9.

u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima. e) krađu. Gubitak pojačane zaštite 1. točki b). bez odgode. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji. točki b). Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. u svakom slučaju. Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. Kad su takva kršenja uzastopna. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. Članak 13. ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. Glava 4. Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. uključujući pravila 84 . 2. 2. c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. Prije donošenja takve odluke. U okolnostima navedenima u stavku 1. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra. kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. ovoga Protokola. 2.. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. Članak 14. U slučaju teškog kršenja članka 12.Članak 12. točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. 4. Teška kršenja ovoga Protokola 1. Glavni će direktor. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada. 3. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava.

u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. Članak 17. zamoljena stranka može. izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. 2. Nadležnost 1. točki a) – c). Članak 18. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju. b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. po vlastitom izboru. 2. b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. Ne dirajući stavak 2. c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. ukoliko ne izruči tu osobu. Kazneni progon 1. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. ako se ono primjenjuje. točke a) – c). 85 . Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. stavka 1. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. u svim fazama postupka. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju. kada se to pravo primjenjuje. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. smatrat će se da su ta djela počinjena. stavka 1.. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. 2. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. Članak 16. Izručenje 1. stavka 1. točke a) – c). u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. 4. Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. stavku 1. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. točki a) – c). stavku 1.. kao kaznena djela koja podliježu izručenju. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. stavkom 2. dostavit će predmet. stavku 1. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti. kada je to potrebno. stavku 1. 3.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. osim u mjestu izvršenja. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu.

kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28. 2. 3. tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15. točki a) – c). administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. Uzajamna pravna pomoć 1. Svoje obveze na temelju stavka 1. svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. ne smatraju se političkim kaznenim djelima. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom. Konvencije. Prema tome. b) svakoga protupravnog izvoza. točki a) – c). Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. Stranke će pružati uzajamnu pomoć. 2. 2. kao što su pobune. stavka 1. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter. nacionalnosti. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22. Glava 5. 4. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke. stavku 1. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. u najvećoj mogućoj mjeri. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama.Članak 19. utemeljen na takvim kaznenim djelima. točke a) – c).. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. stavku 1. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. Članak 21. vjeroispovijedi. 86 . podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase. stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. glede kršenja navedenih u članku 15. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. Članak 20. Razlozi za odbijanje 1..

ako je glavni direktor sazvao takav sastanak.5. 2. Većina članova čini kvorum. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura. 4. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1. Članak 25. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. prema potrebi. 87 .. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. davati preporuke. stavkom 1. 2. Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. iz bilo kojega razloga. a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. 6. točkom d). 2. 3. stavkom 1. b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. Članak 24. Bez obzira na odredbe stavka 1. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. Članak 26. Odbor donosi svoj poslovnik. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora. 7. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. Poslovnik 1. stavkom 1. Glava 6. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine. 3. u skladu s člankom 24. Trajanje mandata 1. Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju.. međusobno se savjetujući. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. obrane ili međunarodnog prava i nastoje. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. točkom a). trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik.

prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. u skladu. u savjetodavnom svojstvu. 3. Članak 28. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija. ili pojedinaca. c) sve kamate koje Fondu pritječu. s člankom 5. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. Članak 29.. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. uz ostalo. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda. i (iv) javnih ili privatnih tijela. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. ugledne strukovne organizacije. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola. Odbor može na svoje sastanke pozvati. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. s člankom 8. uz ostalo. točki c). Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. Fond djeluje kao depozitarni fond. 2. točkom b) i člankom 30. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka. b) doprinosi.. točkom b). 3. f) odlučivati o korištenju Fonda. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. darovi i legat: (i) drugih država. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu. b) odobriti. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta.Članak 27. ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. Funkcije 1. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. Prvoga protokola i ovoga Protokola. člankom 10. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda. 2. poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om. 4.. stavku 3. 88 . e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond.

administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). informacije o zakonima. administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. Članak 31. Članak 32. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. Stranke će. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola. posredovanjem glavnog direktora. ili pojedinačno. stranke se obvezuju djelovati zajednički. Pomoć UNESCO-a 1. 2. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. Razglašivanje 1. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. posredovanjem Odbora. b) izraditi i provoditi. 89 . 4. 2. međusobno si priopćivati. 3. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. 2. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. izradu i provedbu zakona. 3. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara. ovisno o slučaju. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. Međunarodna pomoć 1.. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć. stavkom 2. posredovanjem glavnog direktora. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. osobito obrazovnim i informativnim programima.Glava 7. d) što je brže moguće. 3. posredovanjem Odbora. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. kao i pomoć za pripremu. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. U tu će svrhu. Članak 33. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. što je više moguće. c) međusobno si priopćivati. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti.

Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. na području neke države koja nije stranka sukoba. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. svibnja do 31. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. Članak 40. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. glavnog direktora ili samoinicijativno. Isprave o ratifikaciji. Glava 9. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. Članak 38. ako je to primjereno. Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26. osobito. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. francuskom. Članak 36. uključujući ratne odštete. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. ruskom i španjolskom jeziku. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. U tu svrhu. na poziv jedne stranke. osobito. prihvaćanje ili odobrenje 1. kineskom. 2. 2. prosinca 1999. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji. svaka od sila zaštitnica može. Prijevodi i izvještaji 1. Predsjedatelj Odbora može. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. ožujka 1999. ako je to primjereno. 2. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 41. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. engleskom. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. 90 . na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. Postupak mirenja 1. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. 2. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. Ratifikacija. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno. Članak 37. na području neke države koja nije stranka sukoba. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i.Glava 8. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. Članak 35. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola.

propisno ovlašteni. te o otkazima predviđenima u članku 45. 91 . Sastavljeno u Haagu 26. kao i Ujedinjene narode. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Članak 47. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. potpisali ovaj Protokol. 2. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. Međutim. prihvatu. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. Članak 44. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. i 42. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora. Konvencije. prihvatu. Otkazivanje 1. 2. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41. ožujka 1999. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Stupanje na snagu 1. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. prihvatu. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora. Članak 45. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji.Članak 42. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. U potvrdu toga su potpisani. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Članak 4. 3. Protokol iz članka 1. Pristupanje 1. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a. odobrenju ili pristupu. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. i 19. Protokol stupa na snagu odmah. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. prihvatu. siječnja 2000. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Članak 43. Članak 3. Povelje Ujedinjenih naroda. stavka 3. Članak 46. odobrenju ili pristupu. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. 2.

any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. Having regard to Recommendation No. adopted on 14 April 1976. Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose. inter alia. 3. Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof.X. Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage. town planners. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity. signatory hereto. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. civil engineers and landscape designers.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic. as from that date. R (81) 13 of the Committee of Ministers. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. social and cultural development of States and regions. 92 . and to Recommendation No. adopted on 1 July 1981.Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada. As a consequence.

including their fixtures and fittings. b. to take statutory measures to protect the architectural heritage. Article 4 Each Party undertakes: 1. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. to make provision for the protection of monuments. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. To this end. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical. if it has not already done so. scientific. artistic.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. legislation which: a. each Party undertakes to introduce. archaeological. groups of buildings and sites to be protected. the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. artistic. artistic. social or technical interest. groups of buildings and sites. archaeological. 2. 2. as well as any scheme affecting their surroundings. or in respect of which protection proceedings have been instituted. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question. 2. to prevent the disfigurement. scientific. sites: the combined works of man and nature. archaeological. scientific. dilapidation or demolition of protected properties. 3. social or technical interest. within the framework of such measures and by means specific to each State or region.

each Party undertakes: 1. if necessary. d. 2. c. transfer and reinstatement at a suitable location. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative. Article 7 In the surroundings of monuments. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. 2. allows compulsory purchase of a protected property. each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. in accordance with the national. Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. 3.   demolition of buildings. to resort. within groups of buildings and within sites. to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. the erection of new buildings. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1. in whole or in part. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. of any protected monument.

5. restoration. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. environmental and planning policies. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. maintenance. Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. paragraph 1. make the conservation. . effective co-operation at all levels between conservation. each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access. 4. environmental and planning activities. as being essential to the future of the architectural heritage.the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. the application and development of traditional skills and materials. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. 3. foster. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. management and promotion of the architectural heritage. especially any structural development. within its own political and administrative structure. promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage. the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. cultural. protection. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. each Party undertakes: 95 2. of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings. each Party undertakes to foster. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3.

appropriate machinery for the supply of information. 2. b. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. aimed in particular: a. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness.1. as from school-age. the quality of the built environment and architecture. and the public. at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. the regional and local authorities. in the protection of the heritage. at awakening or increasing public interest. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. cultural institutions and associations. 96 . popular traditions and ways of life at European. to this end. Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. the arts. consultation and co-operation between the State. especially by the use of modern communication and promotion techniques. 4. 2. 3. restoration work and methods of managing and promoting the heritage. social and cultural activities. national and regional levels alike. 2. the methods to be adopted for the survey. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. to establish in the various stages of the decision-making process. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1.

mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention. 2. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. or the international agreements. acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. Instruments of ratification. such measures being deemed to include multilateral activities. whenever necessary. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969. 3. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 . within the framework of the relevant national legislation. Article 20 For the purposes of this Convention. It is subject to ratification. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention. a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1.Article 18 The Parties undertake to afford. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. Article 19 The Parties undertake. 2. acceptance or approval. including those responsible for further training. Final clauses Article 22 1. propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions.

Any State may. paragraphs c and d. Any State may at any later date. A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. however. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph. approval or accession. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. Article 23 1. 2. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. 3. if its reservation is partial or conditional. Article 25 1. After the entry into force of this Convention. claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. No other reservations may be made. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. it may. 3. Any State may. 2. should it accede. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. approval or accession. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. acceptance. the European Economic Community. in whole or in part. 98 . with the provisions of Article 4. acceptance.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. declare that it reserves the right not to comply. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. acceptance or approval. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. Article 24 1. 3. In respect of any acceding State or. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. 2. in respect of any territory specified in such declaration. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. Any declaration made under the two preceding paragraphs may.

adopted by the General Conference at its fourteenth session. 23 and 99 . Done at Granada. any other act. to avert these dangers. Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. clandestine excavation. In witness whereof the undersigned. Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. approval or accession. Scientific and Cultural Organization. 2. the deposit of any instrument of ratification. at its sixteenth session. have signed this Convention. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe. notification or communication relating to this Convention. 24. being duly authorised thereto. of: a. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. in English and French. any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. b. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational. this 3rd day of October 1985. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations. any signature. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import.Article 26 1. Considering that. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. and illicit export. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970. both texts being equally authentic. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. history and traditional setting. c. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. d. acceptance. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man.

(k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. including the history of science and technology and military and social history. (g) property of artistic interest. etc. Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. including sound. literature. revenue and similar stamps. photographic and cinematographic archives. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. prehistory. a question which is on the agenda for the session as item 19. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. the term `cultural property' means property which. (j) archives. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. (i) postage. scientists and artist and to events of national importance. Article 2 1. and objects of palaeontological interest. museums.Considering that. (f) objects of ethnological interest. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. international conventions to this end. (e) antiquities more than one hundred years old. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . literary.) singly or in collections . prints and lithographs . export and transfer of ownership of cultural property. (h) rare manuscripts and incunabula. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology. scientific. such as: (i) pictures. thinkers. documents and publications of special interest (historical. Article 1 For the purposes of this Convention. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. to the life of national leaders. coins and engraved seals. (ii) original works of statuary art and sculpture in any material. (b) property relating to history. old books. history. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. Considering that the illicit import. minerals and anatomy. libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. (c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . that this question should be made the subject of an international convention. flora. artistic. Having decided. at its fifteenth session. as cultural institutions. singly or in collections. (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. on religious or secular grounds. (iii) original engravings. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). such as inscriptions.

export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto. with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import. and particularly by removing their causes. and by helping to make the necessary reparations. Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. (b) cultural property found within the national territory. (c) cultural property acquired by archaeological. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. antique dealers. ensuring the preservation in situ of certain cultural property. (e) establishing. export and transfer of ownership of important cultural property.property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. putting a stop to current practices. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. as appropriate for each country. and protecting certain areas reserved for future archaeological research. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. to set up within their territories one or more national services. etc. collectors. a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. where such services do not already exist. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. for the benefit of those concerned (curators. Article 3 The import. . shall be illicit. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. archives. workshops . (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. for the protection of the cultural heritage. on the basis of a national inventory of protected property. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States. and taking steps to ensure the observance of those rules. (b) establishing and keeping up to date. libraries. 2. . To this end. laboratories. export and transfer of ownership. the States Parties to this Convention undertake. Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . ethnological or natural science missions. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory.

(b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. subject to penal or administrative sanctions. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . oblige antique dealers. The States Parties to this Convention undertake. 102 . consistent with national legislation. (c) to publicize this prohibition by appropriate means. The requesting Party shall furnish.property in question is authorized. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. clandestine excavations and illicit exports. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. in these circumstances. however. movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject. as appropriate for each country. Whenever possible. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution. in the States concerned. at its expense. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. information and vigilance. that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. names and addresses of the supplier. All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. (ii) at the request of the State Party of origin. Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. provided. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. particularly among persons likely to export or import cultural property.

(b) consultation and expert advice. on its own initiative. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization may. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. The United Nations Educational. Article 17 1. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. 2. Scientific and Cultural Organization. each State Party to the Convention should. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. if necessary. before the entry into force of this Convention for the States concerned. together with details of the experience acquired in this field. Scientific and Cultural Organization may. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. whatever the reason. particularly as regards: (a) Information and education. 4. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported. (c) co-ordination and good offices. export and transfer of ownership of cultural property in such territories. from its territory of origin. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation. To this end.Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . 3. (b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed. The United Nations Educational. should set up a fund for this purpose. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. as far as it is able. 103 . the United Nations Educational.

Scientific and Cultural Organization. acceptance or accession. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20. Article 20 1. Article 18 This Convention is drawn up in English. 2. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational. Article 23 1. the notification to take effect three months after the date of its receipt. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. Article 25 1. Scientific and Cultural Organization. 2. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20. Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. however. if necessary. 2. and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. they undertake to consult. Article 19 1. acceptance or accession. Russian and Spanish. the four texts being equally authoritative. then. French. 3. 2. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation. Any such revision shall. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories.5. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. of the deposit of all the instruments of ratification. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. as well as the United Nations. UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. unless 104 .

Done in Paris this seventeenth day of November 1970. Scientific and Cultural Organization.the new convention otherwise provides. and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. as from the date on which the new revising convention enters into force. acceptance or accession. which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. Scientific and Cultural Organization. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. this Convention shall cease to be open to ratification. 105 . in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful