P. 1
Konvencije

Konvencije

|Views: 14|Likes:
Published by Ana-Marija Martan
Muzejske konvencije
Muzejske konvencije

More info:

Published by: Ana-Marija Martan on Dec 09, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/30/2014

pdf

text

original

ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. Članak 6. 4. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu. uključujuči i na stvaranje. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. 4 . zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1. stavkom 6. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati. bilo na lokalnoj. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. Kulturne aktivnosti. 5. proizvodnju. 6. 2. IV. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5. proizvodnje. skupina ili društava. ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje.načine umjetničkog stvaralaštva. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. 8. proizvodima i uslugama. »Štititi« znači usvajati takve mjere. 7. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. 3. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. nacionalnoj. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. 2. 2. Stranke. prenošenja.

c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje. 3. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. Članak 8. prema potrebi. proizvodnju. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. širenje. proizvoda i usluga. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja. kao i iz drugih država svijeta. širenje. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. 2. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu. Članak 9. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. proizvoda i usluga. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. 2. proizvode i usluge. 5 . Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija. proizvodnju. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. na odgovarajući način. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. i 6. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces.b) mjere koje. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. uključujući putem javne radiodifuzije. Članak 7. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja..

c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva. Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije.. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. gdje je to moguće. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. Članak 11. 6 . (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse. Članak 13. regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja. proizvodima i uslugama država u razvoju. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje. i 17. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama.Članak 10. POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija. nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. d) promicanja korištenja novih tehnologija. između ostaloga. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. Članak 12. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka. (iv) usvajanja. Članak 14.

između ostaloga. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. proizvoda i usluga. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. 2. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija. Članak 18. (ii) pružanja. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. razvoj malih. strategijske i upravne sposobnosti. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. pružajući. (c) doprinosa. i na područjima glazbe i filma.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. Članak 16. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. razmjenom informacija. b) izgradnjom kapaciteta. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. u daljnjem tekstu »Fond«. po potrebi. izradu i provođenje politike. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. Članak 15. srednjih i mikropoduzeća. u javnom i privatnom sektoru vezano uz. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. što je moguće veće. korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. 7 . Članak 17. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. između ostaloga. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18.. 3. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja.

VI. UNESCO će. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. 3. 2. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. V. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. 6. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. analizu i širenje svih relevantnih informacija. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke. 7. (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke. Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka. statistika i primjera najbolje prakse. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. 5. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20. Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. Članak 21. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. 4. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. olakšati prikupljanje. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. Prema tome. U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela. RAZMJENA. 8 . korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. 5. 2. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke. Članak 19.4. 2. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim.

Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. 7. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. 3. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja.3. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. MEĐUVLADIN ODBOR 1. U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije. u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje. Članak 24. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. 6. Članak 23. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. 2. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. na njezin zahtjev. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. 2. na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. Međuvladin odbor može. funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik. 4. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. 8. 5. sukladno svom Poslovniku. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a.. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. 9 . (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor. osobito člankom 8. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka. VII. 4. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora.

PRIHVAĆANJE. organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV). 2. Članak 27. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. 10 . odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. po pitanjima iz njihove nadležnosti. pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući. organizacije regionalnih ekonomskih integracija. prihvaćanja. RATIFIKACIJA. a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru. Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. osim u dolje navedenim slučajevima. (b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. dobrih usluga ili posredovanjem. 3. Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. Isprave o ratifikaciji. 3. Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. prihvaćanju. Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. Pored toga. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a. 4. 2. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. prihvaćanju. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c). stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji.2. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. Članak 26. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. i obrnuto. PRISTUPANJE 1. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji. (c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom.

u skladu s internim procedurama. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. poput država. prihvaćanju. te o otkazima utvrđenih člankom 31. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. 11 . pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. Članak 29. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. Članak 28. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26. KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. Članak 32. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija.(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. prihvaćanju. Za svrhe ovoga članka. prihvaćanju. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije. 3. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. da postane njezina stranka. prihvaćanju. na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. OTKAZIVANJE 1. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. 2. Članak 31. županija. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. županija. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. odobrenju ili pristupanju. 4. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. Članak 30. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije.. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. 2. i 27. odobrenju ili pristupanju. STUPANJE NA SNAGU 1. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju.

MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. engleskom. za svaku državu stranku koja je ratificira. ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. ovoga članka. 2. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. IZMJENE I DOPUNE 1. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. Članak 2. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. 12 . od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore.Članak 33. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. prihvaćanju. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23. Povelje Ujedinjenih naroda. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. 4. Nakon što se usvoje. 5. a zajednički biraju predsjednika Odbora. Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. Nakon toga. Postupak naveden u stavku 3. 6. Članak 3. 3. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. one odvojeno imenuju članove Odbora. sukladno stavku 4. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. odobrenju ili pristupanju. Članak 35. Izmjene i dopune stupaju na snagu. ovoga članka. kineskom. prihvati. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. prihvat. odobrenje ili pristupanje. Odbor je sastavljen. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. od pet članova. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. i 4. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. Članak 34. prihvatile. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. odobrile ili su im pristupile. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. francuskom.

. ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. potpisanu u Delfima. ovoga Zakona nije na snazi. R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. lipnja 1985. prosinca 1954. 921 (1981) i 1072 (1988). GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije.Članak 4. tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra. Članak 4. potpisnice ove Konvencije. prirodnih opasnosti. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. imajući u vidu Preporuku br. Konvencija iz članka 1. 23. te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 . potpisanu u Granadi. imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. Članak 3. potpisanu u Parizu. i 5. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. potvrđujući da je važno uspostaviti. ukoliko ne postoje. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora. Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. 3. glavni direktor UNESCO-a imenuje. na zahtjev stranke. a posebno članke 1.. stavka 3.. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka. te Konvencije. Članak 6. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. potvrđujući da je europska arheološka baština. listopada 1985. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. Članak 5. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. 19. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica.

iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. Stranke se obvezuju uspostaviti. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. spomenike druge vrste. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. Članak 3.. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne. skupine građevina. objekte. svibnja 1969. 6. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. potpisanom u Londonu. posebno ovlaštene osobe. 14 . izgrađene lokalitete. 2. pokretne predmete. očuvanja i upravljanja. pravni sustav zaštite arheološke baštine. ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. kao i njihov kontekst. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem. Arheološka baština obuhvaća građevine. 3. 1. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. smještene na zemlji ili pod vodom.

ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja.iii da će zahtijevati. Članak 4. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja. Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite. a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. te u skladu s okolnostima. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova. 15 . ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. ii osigurati da se arheolozi. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu. prije svega na samom lokalitetu. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. iv predvidjeti propisima. v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost.

premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. u najvećoj mogućoj mjeri. U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. v da će ograničiti. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. posebno lokalitetima. te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. ovoga članka. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta. 16 . informiranja. o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja. Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti. nakon provedenih arheoloških radova. te osigurati potrebne podatke o tome. koja je stranka ove Konvencije. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. putem obrazovanja. Članak 8. budnosti i suradnje. te o prijetnjama toj baštini. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9.

uključujući multilateralne aktivnosti. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. prihvaćanja ili odobrenja. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. 1. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12. 4. 5. potpisane u Londonu. Instrumenti ratifikacije. 17 . ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije. 2. Konvencija podliježe ratifikaciji. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. svibnja 1969. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije.. prihvaćanju ili odobrenju.Članak 11. 6. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. prihvaćanja ili odobrenja. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. koje je sukladno članku 17. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije. svibnja 1969. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. svibnja 1969. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. ii da će poticati. ne može položiti instrumente ratifikacije. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. ugovorna strana se može. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine. očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. U smislu ove (revidirane) Konvencije. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. 3. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. prihvaćanja ili odobrenja. povjerenstvo stručnjaka.

Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. 1. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju. 15.. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. 3.Članak 15. Sve države mogu. točki d Statuta Vijeća Europe. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju. siječnja 1992. i 16.. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe. U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. ili koje bi trebale pristupati. 2. iv svakom drugom aktu. na engleskom i francuskom. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. Sve države mogu naknadno. Europskoj ekonomskoj zajednici. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. 1. Članak 18. 2. prihvaćanja. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest. s tim da su oba teksta istovrijedna. 18 . 2. Članak 17. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje. Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. odobrenja ili pristupanja. Posvjedočujući gore izneseno. prihvaćanja. 1. Sastavljeno u Valletti. 16. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. odobrenja ili pristupanja. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. Članak 16. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom.. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe. U odnosu na sve države koje pristupaju.

objaviti u skladu s odredbom članka 30. u odnosu na Republiku Hrvatsku. sjednici. primjenjujući članak 33. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. 2. ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. na zasjedanju u Parizu od 15. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava. te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile. Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . stavka 3. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. opažajući sve veći interes javnosti. na 31. Članak 4. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. listopada do 3. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. uvjerena u važnost istraživanja. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. sastavljena u Londonu 6. nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini.. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1. 3. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Konvencija iz članka 1. te da odgovornost za nju počiva na svim državama. Članak 5. poštivanju i zaštiti te baštine. studenoga 2001. Radi nadziranja prometa takvim predmetima. 4. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. svibnja 1969. bez njezinog odobrenja. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture.Članak 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi.

predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine.. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. zrakoplova. stavka 2. 3. 4. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. djelomično ili potpuno pod vodom. barem 100 godina. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 . donosi drugoga dana studenoga 2001. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga. 5. povremeno ili stalno. roniocima. smatrajući da mjerenje. Članak 1. ovu Konvenciju. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. od 14. poput: (i) lokacija.. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. studenoga 1970. međunarodnim organizacijama. (c) Druge instalacije.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. prosinca 1982. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine. listopada 1972. predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. građevina. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. vjerujući da je suradnja među državama. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. zgrada. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. stručnim udrugama. 2. koji može nehotice na nju utjecati. znanstvenim institucijama.. osim kablova i cjevovoda. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. (ii) plovila. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. arheolozima.

Potiče se odgovoran. kojima upravlja i koje koristi država. 11. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. 8. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. 8. 7. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. 9. 5. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. 6. ove Konvencije. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju. Članak 2. izravno ili neizravno. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. u skladu s odredbama ove Konvencije. 10. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. u skladu s odredbama članka 33. 9. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. 4. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. te koje mogu.jurisdikcije. prema potrebi. 7. a u skladu sa svojim mogućnostima. 2. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. 6. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje. Članak 3. uključujući 21 . Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. 3. te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu.

regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. 22 . ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo. a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. Članak 5. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom. DVOSTRANI. Stranke takvih bilateralnih. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. podvodnom kulturnom baštinom. i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. Države stranke. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. Članak 4. u ostvarivanju svoje suverenosti. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. 2. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije. 3. Članak 7. ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. povijesnu ili arheološku. AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. povijesnu ili arheološku. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. ukoliko je potrebno. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi. Članak 6. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. da pristupe takvim sporazumima. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. osobito kulturnu. 2. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. osobito kulturnu. 3.

Članak 10. posebno kulturnoj. 3. i 10. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom. Članak 9. a nastavno na članke 9. 5. povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. prihvata. 3. država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. 2. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. (ii) alternativno. te u skladu sa člankom 303. osim u skladu s odredbama ovoga članka. ovoga članka. Sukladno tome: (a) država stranka traži. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. ovoga članka. odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1.Članak 8. stavkom 2. točka (b) ovoga članka. te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. 4. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1. 2. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1.

u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”. a ako je potrebno prije konzultacija. U koordinaciji konzultacija. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. uključujući pljačku. osim ako države konzultanti. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. i pri tome 24 . provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere. uključujući pljačku. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. ovoga članka. 6. imenuju državu koordinatora. 7. 5. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. a ne u svom vlastitom interesu. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. i 4. Članak 11. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. 4. 3.. poduzimanja mjera. Prema tome. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora. osim ako izričito izjavi da to ne želi.. 4. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149. stavku 5. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. Prema odredbama stavaka 2. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima.podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. stavku 5. Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. 2. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu.

nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. i 12. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga.. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području.. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«. 2. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. međutim. Članak 14. Članak 12. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. osim u skladu s odredbama ovoga članka. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje. 6. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. 4. koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. Članak 13. Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. ako je potrebno prije konzultacija. 10. 3. u skladu s ovom Konvencijom. Države stranke. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima. povijesnog ili arheološkog porijekla. 11. 25 . i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama. i 12. osim ako države konzultanti. 11. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene. poduzimanja mjera. KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. 7. ove Konvencije. ove Konvencije. U koordinaciji konzultacija.. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. stavkom 4. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. uključujući pljačku. 10.. 5. u skladu s člankom 11. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog.

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

3. ovoga članka. REZERVE Uz izuzeće članka 29. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Članak 30. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. prihvatiti. unutarnje vode. Država stranka može. OTKAZ 1. odobriti ili im pristupiti. razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. prihvata. ili naknadno. 3. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum. odobri ili im pristupi. 4. prihvata. prihvati. 5. za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. u skladu sa stavkom 4. odobrenja ili pristupa. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. Ta država mora. 2. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. Članak 29. prihvata. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje. Članak 32. države stranke ih moraju ratificirati. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. prihvatile. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. IZMJENE I DOPUNE 1. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. 2. Članak 31. Država stranka može. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru.Članak 28. Nakon toga. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. ovoga članka.

ako je u skladu s odredbama pravila 33. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. 30 Pravilo 2. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. Povelje Ujedinjenih naroda. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. I. prodavati. engleskom. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka.dužnosti iz ove Konvencije. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela. . te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. Pravilo 4. i 34. i osim ako izričito nije drugačije navedeno. PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine.. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. Članak 34. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom. Članak 33. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. Pravilo 3. DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti. na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. kineskom. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. Prema tome. Članak 35. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora. francuskom.

Pravilo 10. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. Pravilo 12. (c) metodologiju koja se upotrebljava. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. NACRT PROJEKTA Pravilo 9. (j) program dokumentiranja. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti. (d)predviđeno financiranje. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. Pripremni poslovi iz pravila 10. Pravilo 7. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. (p)program objavljivanja. nacrt projekta mora se preispitati. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. posebno znanstvenim institucijama. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. (o)polaganje arhiva. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja. povijesnih i arheoloških informacija. (l) ekološku politiku.Pravilo 5. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine. (e) predviđene rokove za završetak projekta. II. Pravilo 8. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština. te tehniku koja se koristi. Pravilo 13. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. (n)pripremu izvješća. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Pravilo 11. (k)sigurnosnu politiku. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. III. (f) sastav skupine te kvalifikacije. (b)prikaz i ciljeve projekta. Pravilo 6.

Program uključuje informiranje javnosti. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji. Pravilo 23. kao i pripremu te distribuciju izvješća. IX. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja. mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 . a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. Pravilo 15. FINANCIRANJE Pravilo 17. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. te u stalnoj prisutnosti. Pravilo 18. VII. nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. Pravilo 25. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. CILJ PROJEKTA. VIII. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. za vrijeme transporta i dugoročno. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. V. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. VI. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor.ispunjavaju ciljeve projekta. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. uključujući očuvanje. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti. Pravilo 19. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. Pravilo 27. tijekom i nakon završetka rada na terenu. razumni napor da se lokacija stabilizira. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24. IV. Pravilo 21. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. uključujući očuvanje.

OKOLIŠ Pravilo 29. uzimajući u obzir složenost projekta. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. te presliku ukupne popratne dokumentacije. planove. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. XI. crteže. te (f) preporuke za buduće aktivnosti. X. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Konvencija iz članka 1. odnosno snimke pomoću drugih medija. SIGURNOST Pravilo 28. Članak 3. XII. (b)opis korištenih metoda i tehnika. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. Članak 4. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. (c) opis postignutih rezultata. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. Pravilo 34. XIV. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta. flora i fauna nepotrebno ne remete. Pravilo 36. Pravilo 31. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30. Pravilo 33. kao i trećih osoba. XIII. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. te ih položiti u odgovarajuće javne registre. Arhiva projekta. bilješke s terena. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija. Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. presjeke i fotografije. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. DISTRIBUCIJA Pravilo 35.

prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine. Članak 2. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29... ovoga Zakona. primjećujući. i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva. također dovode. posebice starosjedilačke zajednice. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. nadalje. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture.. posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. sjednici. objaviti u skladu s odredbom članka 30. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. listopada 2003. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. prepoznajući da zajednice. skupine i. usvaja ovu Konvenciju 17. u nekim slučajevima. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966.Republiku Hrvatsku. posebice među mlađim naraštajima. kao i fenomen netolerantnosti. zaštiti. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. Tekst Konvencije iz članka 1. listopada 2003. 34 . uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik.. rujna do 17. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. stavka 3. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989.. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Međunarodni sporazum o gospodarskim. na svojoj 32. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima.

kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. među ostalim. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. izvedbe. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana. 2. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja.I. kao i instrumente. 1. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. kako je definirana u stavku 1. 5. umijeća. Članak 2. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. Članak 3. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine. »Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. Opće odredbe Članak 1. predmete. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. »Nematerijalna kulturna baština«. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. 35 . 4. 3. (c) na lokalnoj. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. skupine i u nekim slučajevima. »Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. uključujući identificiranje. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. prenošenje. povećanje vrijednosti. zaštitu. »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. (c) običaji. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. obredi i svečanosti. izričaje.. očuvanje. uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. istraživanje. Definicije U smislu ove Konvencije. manifestira se. koje zajednice. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. promicanje. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama. znanja. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem. zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. dokumentiranje. (b) izvedbene umjetnosti. (e) tradicijski obrti.

(ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22. 2. Tijela Konvencije Članak 4. za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16. (c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. 3. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). 2. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava. 2. Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije.. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe... 3. Članak 6. (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. (f) pregled. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. 6. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata. Članak 5. Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. i 18. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). 17. Opća skupština država stranaka 1. Opća skupština usvaja svoj poslovnik. Članak 7. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini. sukladno članku 25. izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu. koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. 36 . koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. sukladno članku 25. sukladno članku 29. Izbor i mandati država članica Odbora 1. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. 4. 7. 5. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju. mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine.II. Ipak. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka.

(c) unaprjeđivati znanstvene. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. Ti se popisi redovito ažuriraju. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka. stavka članka 2.Članak 8. jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Članak 12. sukladno članku 29. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine. (d) usvojiti odgovarajuće pravne. On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. Popisi 1. Tajništvo 1. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. 2. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. Način rada Odbora 1. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. na način prilagođen vlastitoj situaciji. svaka država sastavlja. 2. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. III. Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1. 2. Članak 10. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. skupina i relevantnih nevladinih organizacija. 4. 3. 2. tehničke i umjetničke studije. tehničke. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Članak 13. Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. Članak 9. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora. (b) među mjerama za zaštitu iz 3. administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju.

posebice mlade ljude. skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. u nekim slučajevima. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. 2. pojedinaca koji stvaraju. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. 2. ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. Odbor utvrđuje. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. Sudjelovanje zajednica. Obrazovanje. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. Odbor može na Listu iz stavka 1. Članak 17. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste. U slučajevima izuzetne žurnosti. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. 3. Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. skupina i. IV. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. (ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. Članak 15. ažuriranje i objavu ove Liste. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. 38 . Članak 14. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje.

Članak 18. 2. Programi. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. U tom cilju Odbor prima. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1. odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. uključujući. među ostalim. regionalnoj i međunarodnoj razini. i sporazumom iz članka 24. 2. područnoj. Članak 20. a odobrila Opća skupština. V. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19. 3. kao i običajnog prava i praksi. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova. programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. Odbor prati provedbu tih projekata. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a. koje se izrađuju sukladno članku 7. (c) potpora programima. poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška. 2. područnoj i regionalnoj razini. Članak 21. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. 39 . razmjenu informacija i iskustava.. u odgovarajućim okolnostima. 3. područnih i regionalnih programa. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. Članak 22. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor. i 12. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. Članak 23. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. Suradnja 1. (b) izrada popisa u smislu članka 11. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima.. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima.. Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje.

U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. 2. Članak 26. 40 . (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. ovoga članka. zajedno s potrebnom dokumentacijom. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. Članak 24. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. (f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. VI. članku 22. 3. (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. ovoga članka. 3. Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države. darova. 3. 5. 2. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Sukladno odredbama ove Konvencije. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. svaka se država iz članka 32. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). 6. ili članka 33. Priroda Fonda i njegova sredstva 1. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. Ipak. ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština. 2. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. kao i drugih međunarodnih organizacija. međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. 4. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. (c) doprinosa. prihvatu. 2.

Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. Članak 33. 4. 5. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1. članku 16. u formi i u roku koji određuje Odbor. prihvat ili odobrenje 1.3. Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće. 2. Izvješća koja podnosi Odbor 1. 2. ovoga članka uplaćuju se redovito. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. o zakonodavnim. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor. Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6. Završne odredbe Članak 32. Isprave o ratifikaciji. VIII. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća. 3. Prijelazna odredba Članak 31. ovoga članka. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. Članak 30. Ipak. 2.. ove Konvencije. IX. prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Izvješća Članak 29. Ratifikacija. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. Članak 27. Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. VII. 41 . države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. Članak 28. Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije. kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora. povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine.

Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. prihvaćanju. Članak 35. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. prihvaćanju. 2. Izmjene i dopune 1.. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. 2. 2. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. i 33. Članak 38. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. prihvaćanju.Pristupanje 1. odobrenje ili pristupanje. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. Nakon što se usvoje. prihvat. 3. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. prihvaćanju. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. 42 . Članak 36. Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupanju. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. te o otkazima utvrđenim člankom 36. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. odobrenju ili pristupanju. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. Otkazivanje 1. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. 3. 3. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. Članak 37. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije. Članak 34. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka.

s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. Konvencija iz članka 1. francuskom. engleskom. ovoga članka. u skladu s odredbom članka 30. i 4. Upis u Registar Sukladno članku 102. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Članak 39. kineskom. 43 . odobrenju ili pristupanju.4. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. 5. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. potpisnice ove Konvencije. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. prihvatile. Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku. ovoga članka. koje se odnose na broj država članica Odbora. prihvaćanju. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. Članak 3. Izmjene i dopune stupaju na snagu. Članak 4. Povelje Ujedinjenih naroda. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. ruskom i španjolskom jeziku. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno. prihvati. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. sukladno stavku 4. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. odobrile ili su im pristupile. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. 6. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture.). stavka 3. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. Nakon toga. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere.) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim. socijalnim i kulturnim pravima (1966. za svaku državu stranku koja je ratificira. Postupak naveden u stavku 3. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale. Članak 40.

Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985. zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. vjerovanja. Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. 44 . kao odraz i izričaj svojih vrijednosti. pojedinačno ili skupno. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a. svi. svi. Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992. ideala. razumijevanja. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih.). i b. demokraciji i vladavini prava. Članak 2. kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima..CILJEVI. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života. c. a. u okviru javnih akcija.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti. identiteta. revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. institucionalnih i privatnih subjekata. imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. b. neovisno o vlasništvu. d. pojedinačno ili skupno. kohezije i stvaralaštva.). Definicije U svrhe ove Konvencije. očuvati i prenijeti budućim naraštajima. b. Članak 4. b. Članak 3.).

d. osigurati. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. g. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a. d. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja. Članak 8. stvara provediva prava. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. f. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. c. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda..c. obogaćivanje procesa gospodarskoga. tumačenjem. Članak 6. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. c. Članak 5. Okoliš. b. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. e. biološku. b. b. poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. u specifičnom kontekstu svake od stranaka. d. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. 45 . Odjeljak 2. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. c. političkog. osobito. očuvanjem i predstavljanjem. zaštitom. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. b.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. proučavanjem. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. c. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu.

priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. c. d. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini.Članak 9. b. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. tumačenja. Članak 12. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. investitora. tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. e. poduzećima i institucijama. stranke se obvezuju: a. stranke se obvezuju: a. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. nevladinih organizacija i civilnog društva. d. b. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. d. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti. stručnjaka. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. poticati korištenje materijala. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. izraditi pravne. c. 46 . očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. proučavanja. priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. zaštite. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. vlasnika. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu. c. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu. Odjeljak 3. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja. Članak 10. b. b. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. poslovnih krugova. e.

Odbor ministara. c. b. ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta. poslovnik o radu. izraditi. okoliša i njihove međusobne povezanosti. c. Članak 17.PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone. Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače. b. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. Članak 14. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. osobito u obrazovne svrhe. – na zahtjev jedne ili više stranaka. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. putem Vijeća Europe. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. Članak 16. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. održavati. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. očuvanje. istodobno štiteći intelektualna prava. Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. Odjeljak 4. Mehanizam praćenja a. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. d. po potrebi.Članak 13. Imenovani odbor: – donosi. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. zajednica povezanih baštinom. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji.. uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 . sukladno članku 17. b. b. poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. obavlja procjenu provedbe Konvencije. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. d. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu.

a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe. prihvatu ili odobrenju. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje. Otkazivanje a. odobrenju ili pristupu. c. u bilo koje vrijeme. razvojem. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. c. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. b. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi. U odnosu na to područje. razmjenom. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu. Članak 19. Bilo koja od stranaka može. Svaka stranka može naknadno. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. i to: a. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. U odnosu na svaku državu koja pristupa. na temelju sporazuma. b. b. Svaka država može. Odjeljak 5. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. Konvencija podliježe ratifikaciji. d. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom. Teritorijalna primjena a. Članak 21. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. Članak 20. prihvatu ili odobrenju. d. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. prihvatu. Isprave o ratifikaciji. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. 48 . Pristupanje a.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. c. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka. b. Potpisivanje i stupanje na snagu a. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. b.

b. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. d.Članak 22. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. potpisali ovu Konvenciju. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda. prihvatu. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20. 27.. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji. na engleskom i francuskom. polaganju svake isprave o ratifikaciji. o: a. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica..d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara. Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe. 49 . odobrenju ili pristupu. koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije. U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19.19. i 20. c. Članak 23. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. u jednom jedinom primjerku. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština. listopada 2005. Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. c.. U potvrdu toga su potpisani.. za to propisno ovlašteni. drugim strankama i državama koje nisu članice. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna. Svakom potpisu. svakom drugom činu. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. b. Izmjene i dopune a. d. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. Sastavljeno u Farou. e.

očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. ove Konvencije. 50 . Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5. sa i bez zvuka. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju. sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. Članak 2. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. poput televizijskih produkcija. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu. Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. znanstvene i istraživačke svrhe. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke. osobito umjetnička kinematografska djela. Članak 4. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine. u javnom interesu. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. Članak 3. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala.

Članak 7. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6. Članak 8. dokumentiranja. Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu.Članak 6. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. stavkom 1. Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan. ove Konvencije. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. 2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite. Članak 10. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Članak 12. Članak 9. 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. ove Konvencije. 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11.

prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. c) izrade standardnog postupka za pohranu. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16. koja nije stranka ove Konvencije. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. Osim ako nisu regulirani zakonom. Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije. i članka 18. Članak 15.. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. stavka 3. potrebna je nazočnost većine stranaka. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. Članak 14. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. Svaka stranka ima pravo glasa. stavka 6. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17. u Stalnom odboru može predstavljati promatrač. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. Sukladno odredbama članka 16. b) popisivanja europske audiovizualne filmografije. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka. stavka 2. c). pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova. stavka 1. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 .Članak 13. Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu.

bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. osim onih navedenih u članku 19. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije. Članak 20. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. c) istražiti. Podliježe ratifikaciji. da pristupe ovoj Konvenciji. Članak 17. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. ratifikacija. Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici. osim kinematografskih djela. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. na zahtjev jedne ili više stranaka. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. Potpisivanje. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna.svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država.. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. prihvat. Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. zaključivat će se u cilju izrade. uključujući najmanje četiri države članice 53 . Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19. Isprave o ratifikaciji. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije. u konkretnim područjima. d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2..

Članak 25. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ. 2) Svaka stranka može. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku. ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. u bilo koje vrijeme. 2) Za svaku pristupajuću državu. prihvatu. Članak 24. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. odobrenju ili pristupu. u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23.d Statuta Vijeća Europe. 22. Članak 21. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest. prihvatu. nakon konzultiranja stranaka. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi. u skladu s člancima 20. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. 54 . b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupu. i 23. Članak 22. U odnosu na to područje. Odbor ministara Vijeća Europe može. Članak 26. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju..Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19.

POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. te da postojanje pravnih sredstava. propisno za to ovlašteni. e) o svakom drugom činu. lipnja 1995. NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola. 55 . minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi. 8. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije. plemenskih. na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom. kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. do 24. notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. poput naknade štete.. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama.. U potvrdu toga su potpisani. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni. povijesne i znanstvene informacije. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. starosjedilačkih ili drugih zajednica. studenoga 2001. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke. OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7. kao i baštini svih naroda.

svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom. II. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. (2) U smislu ove Konvencije. umjetnost ili znanost. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače. pretpovijest.PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru. a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju. Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. povijest. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano. poglavlje . Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara. nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. U smislu ove Konvencije. smatra se ukradenim. koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta. UVA&#142. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. članak 2. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«).RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. ili javne zbirke. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno. (4) Mečutim. arheološkog nalazišta 56 . književnost. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970.POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1. (3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. poglavlje .

činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. plačenu cijenu. ratifikacije. (6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. (8) Uz to. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. uključujuči i svojstvo stranaka. koje je mogao razumno pribaviti.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. koja je dala takvu izjavu. 57 . (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu. ili svaki raniji prenositelj. te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra. takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. kada je ova zatražena. podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne. odobrenja ili pristupa. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima. ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. članak 4. prihvata. pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja.

POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno. a u dogovoru s državom tražiteljicom. do 3. (4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja.III. smatra se nezakonito izvezenim. (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika. (c) očuvanju neke informacije. ovoga članka. da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo. ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi. (d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. članak 6. u vrijeme njegova povrata. istraživanje. može odlučiti: 58 . poglavlje . ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. restauracija. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. (3) Umjesto naknade. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje.

koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro. pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama. odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice. poglavlje . IV. ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe. (2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade.(a) zadržati vlasništvo dobra. (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. 59 . koja odstupa od odredbi ove Konvencije. na osobu po svojem izboru. mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. (2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. ili (b) prenijeti vlasništvo.OPĆE ODREDBE članak 8. članak 7. i zahtjev prema poglavlju III. (1) Zahtjev prema poglavlju II. uključujuči zaštitne. a dobro se vrača toj zajednici. uz naplatu ili bez naplate. članak 9.

V. odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. odobrenju ili pristupu. (2) Odredbe poglavlja III. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. prihvatu. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen.članak 10. prihvatu. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. odobrenju ili pristupu. lipnja 1996. godine. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. prihvat. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije. (4) Ratifikacija. članak 12. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. odobrenju ili pristupu. prihvatu. za restituciju ili povrat kulturnog dobra. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije. poglavlje . (2) Za svaku državu koja ratificira. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale. ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. 60 . (1) Odredbe poglavlja II. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji.

osim ako države. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. prihvata ili odobrenja. ona može. ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. na osnovi izjave prema ovom članku. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. u kojoj se nalazi dobro. ne daju suprotnu izjavu. koje su sklopile takav sporazum. (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. c) da se država ugovornica u članku 8. ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. ili države kojoj se obrača. 61 . opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila. (2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica. i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. članak 15.članak 13. d) da se pravo države ugovornice. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. (1). podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. (1) Izjave. prihvatu. ovoga članka. Države. članak 14. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. jedan primjerak predaju depozitaru. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela. obvezane takvom ispravom. u članku 8. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. (3) Ako se. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1. (1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. u kojoj se nalazi kulturno dobro.

polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. u vrijeme potpisivanja. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države. III. (4) Svaka država. 62 . (b) preko jednog ili više tijela. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. članak 17. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. odobrenju ili pristupu. (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. prihvata. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. do 3. Ove se informacije. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II. i 2. prihvatu. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. Svaka država ugovornica če. upučenom depozitaru. na jednom od službenih jezika Konvencije. (4) Odredbe stavaka 1. (c) diplomatskim ili konzularnim putem. članak 18. ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. prema potrebi. depozitaru predati pisanu informaciju. (3) Izjave dane prema stavcima 1. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. odobrenja ili pristupa. ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. (1) Svaka država ugovornica če. koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. članak 19. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. Mečutim. članak 16. ratifikacije. Nisu dopuštene rezerve. s vremena na vrijeme obnavljaju.

propisano ovlašteni. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije. tisuču devetstotina devedeset i pete. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja. u jednom izvorniku. (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. zajedno s njihovim nadnevkom. (c) obavljati druge dužnosti. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile. članak 21.(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. 63 . U POTVRDU GORE NAVEDENOGA. na engleskom i na francuskom jeziku. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. SAčINJENO u Rimu. zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. odobrenju ili pristupu. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. (ii) svakoj izjavi. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije. članak 20. (2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države. prihvatu. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. dvadeset četvrtog lipnja. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. u pravilnim razmacima.. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. dolje potpisani opunomočenici. koje su uobičajene za depozitare. (iii) povlačenju svake izjave. potpisali su ovu Konvenciju. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije.

pojedinačno ili u zbirkama. f) etnološki predmeti. j) arhivska grača. fotografske i kinematografske arhive. g) dobra od umjetničkog interesa. otisci i litografije. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. i) poštanske. h) rijetki rukopisi i inkunabule. znanstvenika i umjetnika. uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest. (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. pojedinačno ili u zbirkama. c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča. (iii) izvorna grafika. flore i minerala. književnog. 64 . kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. b) dobra vezana uz povijest. isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. te uz dogačaje od nacionalnog značenja.). k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. dobra vezana uz život narodnih voča.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. umjetničkog. e) starine starije od stotinu godina. znanstvenog. mislilaca. taksene i slične marke. stare knjige. itd. poput natpisa. uključujuči tonske zapise. novčiča ili ugraviranih pečata.

zbog razvitka ratne tehnike. Članak 3. sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. knjige i drugi umjetnički. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. sve ugroženija od uništenja. smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. Poštovanje kulturnih dobara 1. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. Članak 2. bilo vjerski ili svjetovni. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b). umjetnička djela. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. i 1907. kao što su muzeji. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. rukopisi. 65 . te u Washingtonskom paktu od 15. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika. kulturnim se dobrima.. Članak 4. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera. umjetnički ili povijesni spomenici. Od obveza navedenih u stavku 1. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. 2. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. nazvana »spomenička središta«. kao što su spomenici arhitekture. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. velike knjižnice. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba. arheološki lokaliteti. te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. travnja 1935.

GLAVA II. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. također. radiopostaja. Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 66 . kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. Okupacija 1. Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. zaustaviti svaki oblik krađe. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. 2.3. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. poduzeti najnužnije mjere očuvanja. primjerice. u sklopu svojih oružanih snaga. Članak 5. Vojne mjere 1. kao što su. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke. upozoriti te pripadnike. okupacijska će sila. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto.. Članak 6. bez obzira na lokaciju. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. 3. koliko je god to moguće. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. čak i pri prolaženju. 2. 4. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. prema potrebi. Svaka će visoka ugovorna stranka. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti. Članak 7. Odobravanje posebne zaštite 1. b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. 2. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. 3. spriječiti i. 5. aerodrom. ako je to moguće.

imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. Opoziv imuniteta 1. međutim. 6. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. pisano i navodeći razloge. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1.. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. 3. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. kad to okolnosti dopuštaju. 5. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. kad je god to moguće. protivnička je stranka. što je prije moguće. Ona će. osobito. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. 67 . Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. Članak 10. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki. Stranka koja opoziva imunitet mora. GLAVA III. da će odatle skrenuti sav promet. može. 2. 3.4. ako je riječ o luci. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. ovoga članka. U svim slučajevima. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. željezničkoj postaji ili aerodromu. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke.. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. 2. članka 8. Članak 9. Transport pod posebnom zaštitom 1. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. tako dugo dok to kršenje traje. Članak 11. biti pod posebnom zaštitom. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38. 3. 2. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. Stvarna primjena 1. Članak 34. Članak 32. izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. francuskom. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ratifikacija 1. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. Članak 35. do 14. otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. koje nisu potpisnice. Članak 30. 71 . Jezici 1. svaka visoka ugovorna stranka može. ili u bilo koje vrijeme nakon toga.. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U situacijama predviđenima u člancima 18. znanost i kulturu pozove da pristupe. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. ruskom i španjolskom jeziku. prosinca 1954. i ostaje do 31. 2. znanost i kulturu. znanost i kulturu. znanost i kulturu. To je razdoblje. Konvencija stupa na snagu odmah. Stupanje na snagu 1. svibnja 1954. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. Članak 31. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. i 19. Članak 33. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. svibnja 1954. travnja 1954. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. 2. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.

Članak 36.). potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. Odgovore primljene na temelju stavka 1. 72 . obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. i koje su stranke ove Konvencije. Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.. srpnja 1899. Odnos prema prethodnim konvencijama 1. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka.) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije. i 32. Članak 37. kao i Ujedinjene narode. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31.) znakom opisanim u članku 16. listopada 1907. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije. Članak 38.. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1. Otkazivanje 1.) te zamjenjuje znak opisan u članku 5.. znanost i kulturu. znanost i kulturu. i 39. Članak 39. ili onima od 18. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije. 3. spomenute Konvencije (IX. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja.. znanost i kulturu. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. 2. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 37. ovoga članka. 4. i 39. sukladno točki b) stavka 1. 2. 32. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. travnja 1935. bilo onima od 29. Ako su sve visoke ugovorne stranke. Međutim. sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. 2. 3. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35.

Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. Registracija U skladu sa člankom 102.5. i 5. koji slijedi. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 2. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. ako okupira neko drugo područje. Članak 40. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. u skladu sa člankom 4. znanost i kulturu. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30. U potvrdu toga su potpisani. znanost i kulturu. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili. Članak 4. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. svibnja 1954. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. Povelje Ujedinjenih naroda. Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu. potpisali ovu Konvenciju. Sastavljeno u Haagu. u skladu sa člankom 3. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. Članak 3. 14. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. i 32. 73 . znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka.. znanost i kulturu. prema propisima ovlašteni. iz reda drugih osoba. 7. Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. 6. uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. KONTROLA Članak 1. Imenovanje glavnog povjerenika 1. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. znanost i kulturu.. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.. kao i Ujedinjenim narodima. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka.

okolnosti u kojima su se dogodila. Konvencije. poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. obavještavaju glavnog povjerenika. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. ako zatreba. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. Ako nema sile zaštitnice. delegati sila zaštitnica. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. Članak 7. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. također. na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. 2. koji će se. kojemu će se povjeriti određena zadaća. Zadaće glavnog povjerenika 1. znanost i kulturu. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. 6. Inspektori i stručnjaci 1. istražuju. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika. to smatra potrebnim. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. Članak 5. 5. Članak 9. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. i 22. Tako imenovani glavni povjerenik. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra.2. 74 . Glavni povjerenik. Članak 8. Članak 6. 2. ako je to potrebno. Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice. 3. 4. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku.

ispunja uvjete predviđene u članku 8. Takav prigovor mora biti obrazložen. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 14. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. Članak 13.Članak 10. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. znanost i kulturu vodi taj Registar. ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. 3. znanost i kulturu. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica. Konvencije. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. 2. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. Improvizirana skloništa 1. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 3. 2. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. 75 . Konvencije. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. narediti bezodvlačno skidanje znaka. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Svaka visoka ugovorna stranka može. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8. znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa. 3. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. u roku od trideset dana. Zahtjevi za upis 1. od kojih svaki može. Prigovori 1. Registar je podijeljen na odjeljke. Članak 12. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako je. Konvencije. tijekom oružanog sukoba. 2. ostala nepokretna kulturna dobra. spomenička središta. prema mišljenju glavnog povjerenika. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. GLAVA II. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite. Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. 2. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16.

bio predmet prigovora. U slučaju kad je podnesen prigovor. Ako visoka ugovorna stranka. Ako je to potrebno. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. Na njegove odluke nema priziva. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. ili onom ustanovljenom u stavku 8. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku. bez odgode. članka 14. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. istoga članka. ako to ocijeni korisnim. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno.3. Konvencije. a s iznimkom odredbe stavka 5. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra.. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. 3.. 5. Konvencije. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te. svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen. povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. članka 11. Članak 15. U slučaju predviđenom u stavku 3. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe. Glavni će direktor. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. i 32. članka 14. Svaka visoka ugovorna stranka može. znanost i kulturu daje upisati u Registar. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. 4. visokim ugovornim strankama i. u času kad izbije spor u kojem je stranka. 4. osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. pod rednim brojem. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27. visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. članka 14. ovoga Pravilnik a. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. u roku predviđenom u stavku 1. u očekivanju usvajanja. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može. 8. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. 6. 7. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno. 76 . 2. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. Glasuje se dopisno. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. Upis 1. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7.

77 . Postupak za stjecanje imuniteta 1. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. 3. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. 2.Članak 16. ovoga Pravilnika. uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. uz pristanak ostavodavca. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. Pravilnika. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. Članak 19. Zahtjev spomenut u stavku 1. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. Glavni će direktor. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. istoga članka. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. ili onom predviđenom u stavku 8. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. Članak 18. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze. i to kad taj otkaz stupi na snagu. ako to sigurnost dobara zahtijeva. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. Konvencije i člankom 17. put kojim će ići. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. novo predviđeno mjesto. 2. pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. Međutim. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. prijevozna sredstva. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu. članka 14. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen. bez odgode. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. članka 14. članka 12. GLAVA III. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. uređen je ne samo člankom 12. Ako glavni povjerenik. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. Brisanje 1. procijeni da je taj prijevoz opravdan. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. ostavoprimac može.

Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. osim iz opravdanih razloga. Identifikacija osoba 1. 4. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. ili oboje. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. Visoka Ugovorna stranka. Osobe spomenute u članku 17. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. Postavljanje znaka 1. potpisane u Haagu 14. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. ako se to ne učini. datum rođenja. 2. po mogućnosti. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20.GLAVA IV. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke. 4. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. 78 . kao i sa zemlje. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. Svaka je osobna iskaznica. izrađena u najmanje dva primjerka. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. imena. Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. a koja su definirana u članku 1. koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. svibnja 1954. Međutim. na zahtjev vlasti toga područja. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 3. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. i 13. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. u slučaju oružanog sukoba. izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala. 3. Članak 21. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. 2. 1. položaj ili čin i dužnost nositelja. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. Spomenute se osobe ne mogu. stavku 2. 2.

U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. 79 . a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. U času ratifikacije ili pristupa. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. 5. Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. svaka visoka ugovorna stranka može. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. i 8. znanost i kulturu pozove da pristupe. 8. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba. koje nisu potpisnice. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. svibnja 1954. Ovaj će Protokol nositi datum 14. 12. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. do 14. III. 13. svibnja 1954. predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. potpisane u Haagu 14. mogu. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. znanost i kulturu. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. ili odredbama odjeljka II. i ostaje do 31. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. 6. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.. Međutim. travnja 1954. 11. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. ratifikaciji ili pristupanju. ovoga Protokola. pri potpisivanju. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. 7. b) To je razdoblje. Države navedene u stavcima 6. 10. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. svibnja 1954. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. i 19. prosinca 1954.II. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 9. Protokol stupa na snagu odmah. znanost i kulturu.

propisno ovlašteni. samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. kao i Ujedinjene narode. 15. 14. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 80 .. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7. znanost i kulturu. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka. svibnja 1954. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. potpisali ovaj Protokol. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. i 15. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe. znanost i kulturu saziva konferenciju.. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6. Sastavljeno u Haagu. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. svibnja 1954. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12.. kao i Ujedinjenim narodima. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. Konvencije. U skladu sa člankom 102. Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava. 14. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna.. i 13.. 8. obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U potvrdu toga su potpisani.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. sastavljene u Haagu 14. DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke. na engleskom. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. i 8. ruskom i španjolskom jeziku. Povelje Ujedinjenih naroda. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. francuskom. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola. UVOD Članak 1. i 8.

sukladno članku 3. 2. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. i to tako dugo dok ih primjenjuje. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. stavkom 2. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka. stavku 1. g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. Članak 3.. 2. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita. znanost i kulturu. Članak 4. primjenu odredaba glave I. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. Glava 2. stavkom 1. ovoga Protokola ne dira u: 1. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. svibnja 1954. pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. Polje primjene 1. Odnos između glave 3. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . točkom b). osim što će se.. Članak 6. Konvencije te u članku 22. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja. prema potrebi. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. uz to. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. ovoga Protokola.. izradu popisa kulturnih dobara. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Konvencije i glave 2. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. Konvencije. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. stavka 2. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. Članak 2. svibnja 1954. sastavljen u Haagu 14.c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. stavku 1. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. primjenu odredaba glave II. smještaju. One će. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. i 11. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu. i 2. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. sastavljenu u Haagu 14. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27.

Konvencije. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. i u svakom slučaju svelo na minimum. Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. Ne dirajući odredbe članka 4.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti. 82 . i 5. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. Svako arheološko iskapanje. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara. Konvencije. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). Konvencije. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. Konvencije. Članak 9. svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4. povijesnih ili znanstvenih dokaza. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. 2. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. Članak 8. osim ako okolnosti to ne dopuštaju. stavka 2. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. Konvencije. Članak 7. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. Konvencije. b) svako arheološko iskapanje. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja.

Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. što je prije moguće. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može. 3. s tim da. 5. Odbor razmatra te predstavke. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. u roku od šezdeset dana. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27.Glava 3. Članak 11. točkama a) i c). Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. 6. 8. stavkom 1. Kad su takve predstavke podnesene Odboru. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. 83 . kao i od pojedinih stručnjaka. POJAČANA ZAŠTITA Članak 10. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite. točke b). 9. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. bez obzira na članak 26.. 10. bez odgode. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. 11. podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. 7. on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. niti uvrštenje toga dobra u Popis. bez obzira na članak 26. točkom b). pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. Ostale stranke.. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. 2. U iznimnim slučajevima. U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. 4. Odobravanje pojačane zaštite 1. zbog izvanredne situacije. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. Stranke mogu. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju. Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. prije donošenja odluke. Glavni će direktor.

bez odgode. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. točki b). Prije donošenja takve odluke. u svakom slučaju. točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. 3. U slučaju teškog kršenja članka 12. c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14. Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. Glava 4. 2. e) krađu. Glavni će direktor. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. Članak 13.. točki b). Članak 14. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra.Članak 12. Teška kršenja ovoga Protokola 1. 4. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava. u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. ovoga Protokola. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. 2. Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. Gubitak pojačane zaštite 1. Kad su takva kršenja uzastopna. uključujući pravila 84 . Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1. U okolnostima navedenima u stavku 1. Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. 2.

Nadležnost 1. u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. stavkom 2. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. stavka 1.. stavku 1. izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. 2. Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. po vlastitom izboru. b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. ukoliko ne izruči tu osobu. ako se ono primjenjuje. u svim fazama postupka. točki a) – c). 2. u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu. Članak 17. Kazneni progon 1. točki a) – c). stavku 1. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. Članak 16. smatrat će se da su ta djela počinjena. Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. 4. Izručenje 1. stavka 1. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. kada se to pravo primjenjuje. zamoljena stranka može. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. Ne dirajući stavak 2. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. kada je to potrebno. točke a) – c). 3. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju.. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. 85 . kao kaznena djela koja podliježu izručenju. niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. Članak 18. stavku 1. stavka 1. 2. stavku 1. dostavit će predmet. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. osim u mjestu izvršenja. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. točke a) – c).

administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. kao što su pobune. stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. glede kršenja navedenih u članku 15. 3.. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom.. Prema tome. 2. Članak 21. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15. točke a) – c). izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. 86 . Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15. Glava 5. Konvencije. točki a) – c). nacionalnosti. utemeljen na takvim kaznenim djelima. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22. ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. b) svakoga protupravnog izvoza. 4. vjeroispovijedi. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. 2. ne smatraju se političkim kaznenim djelima. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama. Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. Razlozi za odbijanje 1. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. stavku 1. Članak 20. Stranke će pružati uzajamnu pomoć. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke. Uzajamna pravna pomoć 1. uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter. stavka 1. točki a) – c). 2.Članak 19. stavku 1. Svoje obveze na temelju stavka 1. u najvećoj mogućoj mjeri.

obrane ili međunarodnog prava i nastoje. c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. međusobno se savjetujući. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. Glava 6.. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. 2. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. prema potrebi. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine.5. Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1.. Članak 24. Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju. trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. točkom a). 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora. točkom d). INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. 4. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. stavkom 1. Bez obzira na odredbe stavka 1. 3. 2. Članak 25. a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. ako je glavni direktor sazvao takav sastanak. Trajanje mandata 1. Članak 26. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. stavkom 1. 6. Poslovnik 1. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima. 87 . Većina članova čini kvorum. iz bilo kojega razloga. 3. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27. b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura. 2. Odbor donosi svoj poslovnik. 7. stavkom 1. davati preporuke. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. u skladu s člankom 24.

ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. 2. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. u skladu. točki c). s člankom 5. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. Prvoga protokola i ovoga Protokola. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija. darovi i legat: (i) drugih država. f) odlučivati o korištenju Fonda. Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. 4. ugledne strukovne organizacije. b) doprinosi. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. i (iv) javnih ili privatnih tijela. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. c) sve kamate koje Fondu pritječu.. prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. u savjetodavnom svojstvu. e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. Članak 29. Članak 28. uz ostalo. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka. pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. Fond djeluje kao depozitarni fond. stavku 3. b) odobriti. Odbor može na svoje sastanke pozvati.. člankom 10. 88 . točkom b). e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32.Članak 27. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda. 3. privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija. 2. ili pojedinaca. uz ostalo. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu.. poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om. s člankom 8. točkom b) i člankom 30. 3. (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda. Funkcije 1.

UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti.. kao i pomoć za pripremu. stranke se obvezuju djelovati zajednički. stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. c) međusobno si priopćivati. 89 . U tu će svrhu. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. posredovanjem glavnog direktora. posredovanjem Odbora. Stranke će. posredovanjem Odbora. ovisno o slučaju. 2. što je više moguće. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. ili pojedinačno. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. 3. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. međusobno si priopćivati. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola. posredovanjem glavnog direktora. 4. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć. stavkom 2. d) što je brže moguće. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. b) izraditi i provoditi. Pomoć UNESCO-a 1. Razglašivanje 1. 3. administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). 2. 2. informacije o zakonima. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola. 3. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. Međunarodna pomoć 1. Članak 32. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima.Glava 7. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. izradu i provedbu zakona. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva. Članak 33. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. Članak 31. administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. osobito obrazovnim i informativnim programima.

vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. Članak 41. 2. uključujući ratne odštete. ako je to primjereno. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26. 2. Isprave o ratifikaciji. 2. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. Članak 37. na poziv jedne stranke. Predsjedatelj Odbora može. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. engleskom. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. Prijevodi i izvještaji 1. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara.Glava 8. U tu svrhu. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji. osobito. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. Članak 35. ožujka 1999. svaka od sila zaštitnica može. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. osobito. prihvaćanje ili odobrenje 1. Ratifikacija. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. Članak 36. kineskom. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. Članak 38. svibnja do 31. ako je to primjereno. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. 90 . ruskom i španjolskom jeziku. Postupak mirenja 1. glavnog direktora ili samoinicijativno. Glava 9. 2. na području neke države koja nije stranka sukoba. francuskom. prosinca 1999. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. Članak 40. na području neke države koja nije stranka sukoba.

prihvatu. Članak 47. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora.. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. propisno ovlašteni. Članak 3. Članak 4. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. 2. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. Članak 46. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Otkazivanje 1. te o otkazima predviđenima u članku 45. 3. Članak 45. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. i 42. prihvatu. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. stavka 3. Članak 44. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. potpisali ovaj Protokol. Pristupanje 1. kao i Ujedinjene narode. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora. Protokol stupa na snagu odmah. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. 91 . Stupanje na snagu 1. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. Povelje Ujedinjenih naroda. Članak 43. Protokol iz članka 1. i 19. odobrenju ili pristupu. U potvrdu toga su potpisani. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji. ožujka 1999. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. Sastavljeno u Haagu 26. prihvatu. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.Članak 42. siječnja 2000. 2. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Međutim. odobrenju ili pristupu. 2. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Konvencije. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. prihvatu.

Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. R (81) 13 of the Committee of Ministers. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage. and to Recommendation No. town planners. 92 . Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage. adopted on 14 April 1976.X. Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. adopted on 1 July 1981. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic. Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage. any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. As a consequence. signatory hereto.Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada. social and cultural development of States and regions. inter alia. Having regard to Recommendation No.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. as from that date. civil engineers and landscape designers. 3.

each Party undertakes to introduce. Article 4 Each Party undertakes: 1. legislation which: a. if it has not already done so. artistic. 2. to make provision for the protection of monuments. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. archaeological. to take statutory measures to protect the architectural heritage. the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. social or technical interest. scientific. To this end. artistic. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. including their fixtures and fittings. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question. 2. or in respect of which protection proceedings have been instituted. artistic. within the framework of such measures and by means specific to each State or region. Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. groups of buildings and sites to be protected. sites: the combined works of man and nature. Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. groups of buildings and sites. archaeological. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. b. archaeological. social or technical interest. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention. scientific. 2. dilapidation or demolition of protected properties. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. as well as any scheme affecting their surroundings. scientific. groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. to prevent the disfigurement. 3.

d. to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. 2. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. each Party undertakes: 1. in accordance with the national. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. to resort. if necessary. allows compulsory purchase of a protected property. in whole or in part. 3. the erection of new buildings. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory. Article 7 In the surroundings of monuments. within groups of buildings and within sites. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. of any protected monument. In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. c. transfer and reinstatement at a suitable location. permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. 2.   demolition of buildings. each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1.

the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. each Party undertakes: 95 2. 4. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. cultural. Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. paragraph 1. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3. the application and development of traditional skills and materials. each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access. environmental and planning policies. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. maintenance. . management and promotion of the architectural heritage. as being essential to the future of the architectural heritage. promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage. 3. environmental and planning activities. each Party undertakes to foster. of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. effective co-operation at all levels between conservation. protection. especially any structural development. the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. foster. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. within its own political and administrative structure. restoration. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings. make the conservation. 5.

the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. 3. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness. popular traditions and ways of life at European. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. 96 . the arts. 2. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1. the quality of the built environment and architecture. cultural institutions and associations. consultation and co-operation between the State. to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. especially by the use of modern communication and promotion techniques. to this end. 2. 2. aimed in particular: a. as from school-age. Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. in the protection of the heritage.1. b. social and cultural activities. at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. appropriate machinery for the supply of information. at awakening or increasing public interest. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. the methods to be adopted for the survey. to establish in the various stages of the decision-making process. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. restoration work and methods of managing and promoting the heritage. national and regional levels alike. and the public. 4. the regional and local authorities.

3. acceptance or approval. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention. 2. mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention. This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. or the international agreements. whenever necessary. the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969. It is subject to ratification. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. Article 20 For the purposes of this Convention. within the framework of the relevant national legislation. such measures being deemed to include multilateral activities. propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions. 2. a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. including those responsible for further training.Article 18 The Parties undertake to afford. acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 . Instruments of ratification. Article 19 The Parties undertake. Final clauses Article 22 1.

should it accede. No other reservations may be made. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. acceptance or approval. claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. however. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. Any State may at any later date. Any declaration made under the two preceding paragraphs may. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. the European Economic Community. 3. with the provisions of Article 4. 2. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. it may. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. 2.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. acceptance. Article 24 1. approval or accession. 98 . 2. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. In respect of any acceding State or. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party. approval or accession. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. if its reservation is partial or conditional. Article 25 1. Any State may. Any State may. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. 3. paragraphs c and d. 3. After the entry into force of this Convention. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. in respect of any territory specified in such declaration. Article 23 1. in whole or in part. acceptance. declare that it reserves the right not to comply.

being duly authorised thereto.Article 26 1. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. Scientific and Cultural Organization. both texts being equally authentic. 2. Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. and illicit export. any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. to avert these dangers. 24. Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. acceptance. d. 23 and 99 . c. the deposit of any instrument of ratification. in English and French. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970. notification or communication relating to this Convention. clandestine excavation. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. b. have signed this Convention. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations. history and traditional setting. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import. In witness whereof the undersigned. of: a. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man. Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. this 3rd day of October 1985. Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. at its sixteenth session. approval or accession. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe. any signature. adopted by the General Conference at its fourteenth session. Done at Granada. Considering that. any other act.

(ii) original works of statuary art and sculpture in any material. thinkers. etc. such as: (i) pictures. a question which is on the agenda for the session as item 19. coins and engraved seals. (c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . prints and lithographs . export and transfer of ownership of cultural property. (iii) original engravings. literary. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). Having decided. such as inscriptions. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. museums. that this question should be made the subject of an international convention. on religious or secular grounds. and objects of palaeontological interest. as cultural institutions. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. Considering that the illicit import. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology. Article 1 For the purposes of this Convention. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . documents and publications of special interest (historical. (g) property of artistic interest. singly or in collections. photographic and cinematographic archives. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. (e) antiquities more than one hundred years old. (b) property relating to history. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. (i) postage. prehistory. Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. (f) objects of ethnological interest. (k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. international conventions to this end. artistic. old books. Article 2 1. scientists and artist and to events of national importance. revenue and similar stamps. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. scientific. history. including sound. at its fifteenth session. (j) archives. to the life of national leaders. (h) rare manuscripts and incunabula.) singly or in collections . minerals and anatomy. libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. the term `cultural property' means property which.Considering that. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. flora. literature. including the history of science and technology and military and social history.

where such services do not already exist. export and transfer of ownership. libraries. export and transfer of ownership of important cultural property. ethnological or natural science missions. Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. 2. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States. Article 3 The import.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto. with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import. on the basis of a national inventory of protected property. putting a stop to current practices. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. (c) cultural property acquired by archaeological. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. and taking steps to ensure the observance of those rules. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. the States Parties to this Convention undertake. and by helping to make the necessary reparations. archives. (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory. to set up within their territories one or more national services. and protecting certain areas reserved for future archaeological research. for the protection of the cultural heritage. . as appropriate for each country. Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. collectors. workshops . . antique dealers. for the benefit of those concerned (curators. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. and particularly by removing their causes. ensuring the preservation in situ of certain cultural property. laboratories. To this end. (e) establishing. etc. (b) establishing and keeping up to date. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned.property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from. shall be illicit. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. (b) cultural property found within the national territory.

Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. 102 . subject to penal or administrative sanctions. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. (c) to publicize this prohibition by appropriate means. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. oblige antique dealers. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. consistent with national legislation. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject.property in question is authorized. All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party. information and vigilance. particularly among persons likely to export or import cultural property. The States Parties to this Convention undertake. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. Whenever possible. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected. Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. in the States concerned. (b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution. clandestine excavations and illicit exports. however. provided. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. at its expense. as appropriate for each country. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. The requesting Party shall furnish. (ii) at the request of the State Party of origin. names and addresses of the supplier. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. in these circumstances.

the United Nations Educational. export and transfer of ownership of cultural property in such territories. from its territory of origin. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. To this end. particularly as regards: (a) Information and education. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. Scientific and Cultural Organization may. 103 . (b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. 4. as far as it is able. Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. whatever the reason. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . before the entry into force of this Convention for the States concerned. Article 17 1.Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible. together with details of the experience acquired in this field. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. should set up a fund for this purpose. if necessary. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. on its own initiative. (c) co-ordination and good offices. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization may. 2. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation. The United Nations Educational. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. The United Nations Educational. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. each State Party to the Convention should. Scientific and Cultural Organization. (b) consultation and expert advice. 3. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed.

and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. 2. UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. unless 104 . then. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. Any such revision shall. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20.5. Russian and Spanish. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. they undertake to consult. of the deposit of all the instruments of ratification. Article 19 1. This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. Article 18 This Convention is drawn up in English. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. as well as the United Nations. if necessary. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. Article 25 1. Article 20 1. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. the four texts being equally authoritative. Scientific and Cultural Organization. French. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20. Scientific and Cultural Organization. 2. however. The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. Article 23 1. 3. the notification to take effect three months after the date of its receipt. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. acceptance or accession. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. acceptance or accession. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories. 2. 2. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation.

in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational. 105 . acceptance or accession. this Convention shall cease to be open to ratification. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization.the new convention otherwise provides. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization. as from the date on which the new revising convention enters into force. Done in Paris this seventeenth day of November 1970. which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->