ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

4 . Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. prenošenja. bilo na lokalnoj. 4. »Štititi« znači usvajati takve mjere. 2. zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. 7. uključujuči i na stvaranje. PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. 8. njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. Stranke. 3. 2. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. nacionalnoj. Kulturne aktivnosti.načine umjetničkog stvaralaštva. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5. stavkom 6. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. skupina ili društava. proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. proizvodnju. IV. OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. Članak 6. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj. ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. proizvodnje. 5. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. proizvodima i uslugama. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. 2. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje. 6. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati.

MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. kao i iz drugih država svijeta. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja. Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju. i 6. 3. 2. c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. širenje. širenje. Članak 8. c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. 2. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti.. proizvodnju. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. proizvodnju. proizvoda i usluga. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. uključujući putem javne radiodifuzije. proizvoda i usluga. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. na odgovarajući način. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. prema potrebi. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. Članak 7.b) mjere koje. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. Članak 9. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. proizvode i usluge. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. 5 .

Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije. POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. d) promicanja korištenja novih tehnologija. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. i 17.Članak 10. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja. gdje je to moguće. (iv) usvajanja. Članak 13. regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. proizvodima i uslugama država u razvoju.. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse. UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. 6 . osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. Članak 12. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama. Članak 14. između ostaloga. Članak 11. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva.

a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija. što je moguće veće. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. po potrebi. Članak 17. Članak 18. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. 7 . a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja. razmjenom informacija. Članak 15. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. izradu i provođenje politike. 3. korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. proizvoda i usluga. b) izgradnjom kapaciteta.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. srednjih i mikropoduzeća. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. (ii) pružanja. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. (c) doprinosa. i na područjima glazbe i filma. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. između ostaloga. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18. Članak 16. (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. 2. u javnom i privatnom sektoru vezano uz. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. strategijske i upravne sposobnosti. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. razvoj malih. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. u daljnjem tekstu »Fond«. između ostaloga. pružajući..

U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. 2. Članak 21. RAZMJENA. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke. olakšati prikupljanje. statistika i primjera najbolje prakse. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. 3. analizu i širenje svih relevantnih informacija. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. Članak 19. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. 8 . V. 4. UNESCO će. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. VI. (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke. Prema tome. 5. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. 7. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a.4. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. 5. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. 2. Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. 6. 2. korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva.

na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. 2. 2. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. 3. (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik. (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor.. 9 . Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje. osobito člankom 8. 4. Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. sukladno svom Poslovniku. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. Članak 23. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29. Članak 24. 8. 7. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. VII.3. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka. na njezin zahtjev. zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. MEĐUVLADIN ODBOR 1. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje. 5. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. 6. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. 4. funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. Međuvladin odbor može.

Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući. Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a.2. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. 3. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. prihvaćanju. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. organizacije regionalnih ekonomskih integracija. osim u dolje navedenim slučajevima. realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. PRISTUPANJE 1. Članak 26. Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno. stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji. Pored toga. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. prihvaćanju. 3. po pitanjima iz njihove nadležnosti. dobrih usluga ili posredovanjem. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji. PRIHVAĆANJE. 2. odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. i obrnuto. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. 4. Članak 27. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV). (c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom. Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. RATIFIKACIJA. prihvaćanja. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. Isprave o ratifikaciji. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c). Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. (b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. 2. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. 10 . a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru.

odobrenju ili pristupanju. i 27. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. prihvaćanju. STUPANJE NA SNAGU 1. odobrenju ili pristupanju. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. 3. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. 4. Članak 32. prihvaćanju. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. te o otkazima utvrđenih člankom 31. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. prihvaćanju. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. 2. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27.(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9. Članak 30. Članak 29. Članak 28. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji.. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. županija. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. u skladu s internim procedurama. prihvaćanju. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija. 2. 11 . da postane njezina stranka. Članak 31. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. poput država. pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26. županija. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. OTKAZIVANJE 1. ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. Za svrhe ovoga članka.

francuskom. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Nakon što se usvoje. Povelje Ujedinjenih naroda. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. 12 . odobrenje ili pristupanje. za svaku državu stranku koja je ratificira. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. Članak 35. 5. 2. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. ovoga članka. one odvojeno imenuju članove Odbora. engleskom. koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. prihvat. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27. Nakon toga. prihvatile. MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. ovoga članka. i 4. Postupak naveden u stavku 3. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. Članak 2. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. od pet članova. sukladno stavku 4. 4. Izmjene i dopune stupaju na snagu. Članak 3. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23. ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. odobrile ili su im pristupile. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. prihvaćanju. 6. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. kineskom.Članak 33. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. a zajednički biraju predsjednika Odbora. IZMJENE I DOPUNE 1. prihvati. odobrenju ili pristupanju. Članak 34. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. 3. Odbor je sastavljen. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora.

potvrđujući da je važno uspostaviti. Članak 6. Članak 4. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica. lipnja 1985. potpisnice ove Konvencije.. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. 921 (1981) i 1072 (1988). ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. 23. te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 . tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra.. R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. te Konvencije. 19. stavka 3. Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. potpisanu u Granadi. a posebno članke 1. imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju.Članak 4. potvrđujući da je europska arheološka baština. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora. Konvencija iz članka 1. Članak 5. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. ukoliko ne postoje. GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. glavni direktor UNESCO-a imenuje. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka. prirodnih opasnosti. na zahtjev stranke. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca. prosinca 1954. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora.. 3. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. potpisanu u Parizu. ovoga Zakona nije na snazi. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. potpisanu u Delfima. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. i 5. Članak 3. listopada 1985. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). imajući u vidu Preporuku br.

očuvanja i upravljanja.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. svibnja 1969. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. 3. stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne. Arheološka baština obuhvaća građevine. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. 2. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti. potpisanom u Londonu.. ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija. Stranke se obvezuju uspostaviti. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite. 14 . pravni sustav zaštite arheološke baštine. pokretne predmete. skupine građevina. 1. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji. i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. izgrađene lokalitete. kao i njihov kontekst. spomenike druge vrste. smještene na zemlji ili pod vodom. objekte. 6. ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. posebno ovlaštene osobe. Članak 3. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada.

v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost. prije svega na samom lokalitetu. očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. te u skladu s okolnostima.iii da će zahtijevati. ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije. iv predvidjeti propisima. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. ii osigurati da se arheolozi. Članak 4. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu. 15 . ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje. Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite.

te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. Članak 8. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. te o prijetnjama toj baštini. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. budnosti i suradnje. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. 16 . Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti. koja je stranka ove Konvencije. premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta. v da će ograničiti.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. informiranja. ovoga članka. nakon provedenih arheoloških radova. posebno lokalitetima. te osigurati potrebne podatke o tome. putem obrazovanja. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja. u najvećoj mogućoj mjeri.

prihvaćanja ili odobrenja. prihvaćanja ili odobrenja. prihvaćanja ili odobrenja. nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije.. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. 17 . Instrumenti ratifikacije. Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. prihvaćanju ili odobrenju. 3. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine. svibnja 1969. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć. 4. ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije. povjerenstvo stručnjaka. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. koje je sukladno članku 17. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. svibnja 1969. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. ii da će poticati. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. U smislu ove (revidirane) Konvencije. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. Konvencija podliježe ratifikaciji. 6. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje.Članak 11. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu. 2. do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. ugovorna strana se može. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. 1. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. 5. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. svibnja 1969. uključujući multilateralne aktivnosti. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. ne može položiti instrumente ratifikacije. potpisane u Londonu. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12.

1. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. Članak 17. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe. 2. Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe. Europskoj ekonomskoj zajednici. odobrenja ili pristupanja. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe. iv svakom drugom aktu. 1. Članak 16. i 16. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. 15. ili koje bi trebale pristupati.. 18 . Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe.Članak 15. 1. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. Sve države mogu naknadno. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom. U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. Članak 18. s tim da su oba teksta istovrijedna. točki d Statuta Vijeća Europe. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. 3. 16. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. na engleskom i francuskom. Sve države mogu. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. U odnosu na sve države koje pristupaju. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju.. 2. 2. prihvaćanja. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest.. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. prihvaćanja. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. Sastavljeno u Valletti. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. odobrenja ili pristupanja. Posvjedočujući gore izneseno. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju. siječnja 1992.

na 31. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi. bez njezinog odobrenja. svibnja 1969. Radi nadziranja prometa takvim predmetima. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. Članak 5.. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. objaviti u skladu s odredbom članka 30. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. stavka 3. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. 3. listopada do 3. primjenjujući članak 33. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. te da odgovornost za nju počiva na svim državama. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. Članak 4. uvjerena u važnost istraživanja. 2.Članak 3. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava. sastavljena u Londonu 6. te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. studenoga 2001. u odnosu na Republiku Hrvatsku. prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. 4. sjednici. Konvencija iz članka 1. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1. Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini. na zasjedanju u Parizu od 15. opažajući sve veći interes javnosti. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. poštivanju i zaštiti te baštine.

građevina. poput: (i) lokacija. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara.. (ii) plovila. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. djelomično ili potpuno pod vodom. od 14. studenoga 1970. 3. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. stručnim udrugama. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. roniocima. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. donosi drugoga dana studenoga 2001. 2. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 . drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine. Članak 1. osim kablova i cjevovoda. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. ovu Konvenciju. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26. arheolozima. 4. barem 100 godina.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. 5. smatrajući da mjerenje. koji može nehotice na nju utjecati. međunarodnim organizacijama. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine. (c) Druge instalacije. i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. listopada 1972. predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a.. znanstvenim institucijama. vjerujući da je suradnja među državama. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. zrakoplova. zgrada. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16.. povremeno ili stalno. prosinca 1982. stavka 2.

te koje mogu. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. uključujući 21 . kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. prema potrebi. Potiče se odgovoran. kojima upravlja i koje koristi država. ove Konvencije. Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. 8. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. 5. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. u skladu s odredbama članka 33. 10. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. 9. Članak 3. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. 4. sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. 6. 3. obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. Članak 2. te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. 8. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. a u skladu sa svojim mogućnostima. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva. 2. izravno ili neizravno.jurisdikcije. 9. 7. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. u skladu s odredbama ove Konvencije. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. 11. 6. 7. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje.

regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. u ostvarivanju svoje suverenosti. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. 2. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora. ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. osobito kulturnu. Članak 5. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. povijesnu ili arheološku. Članak 6. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije. Članak 7. osobito kulturnu. ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo. podvodnom kulturnom baštinom. a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. DVOSTRANI. i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. 3. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. Države stranke. povijesnu ili arheološku. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom. 22 . Stranke takvih bilateralnih.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. da pristupe takvim sporazumima. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. Članak 4. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. ukoliko je potrebno. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji. 3. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. 2. AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi.

Članak 9. 2. posebno kulturnoj. prihvata. ovoga članka. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. 5. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost.Članak 8. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. a nastavno na članke 9. stavkom 2. 3. osim u skladu s odredbama ovoga članka. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. (ii) alternativno. te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. ovoga članka. 3. točka (b) ovoga članka. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Članak 10. te u skladu sa člankom 303. i 10. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. Sukladno tome: (a) država stranka traži. 4. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. 2. povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3.

koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. uključujući pljačku. ovoga članka. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće. stavku 5. provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom.podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni. a ako je potrebno prije konzultacija. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora. uključujući pljačku. 3. i 4. U koordinaciji konzultacija. osim ako izričito izjavi da to ne želi. imenuju državu koordinatora. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9.. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima. 2. stavku 5. 7. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. a ne u svom vlastitom interesu. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. poduzimanja mjera. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. Prema tome. Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora. i pri tome 24 . (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. Članak 11. osim ako države konzultanti. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. 4. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima. u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. 4. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. 6. Prema odredbama stavaka 2.. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. 5. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere.

koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. stavkom 4. 7. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene. i 12. 11. i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. poduzimanja mjera. osim ako države konzultanti. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. međutim. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. 2. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima.. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama. Članak 13. i 12. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. 4.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga. 25 . osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. 3. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu... koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9. Države stranke. osim u skladu s odredbama ovoga članka. ove Konvencije. u skladu s člankom 11. U koordinaciji konzultacija. 11. 6. uključujući pljačku. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. ako je potrebno prije konzultacija. povijesnog ili arheološkog porijekla. Članak 14. u skladu s ovom Konvencijom. Članak 12. KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. ove Konvencije. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog. 5. 10. 10..

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

2. Članak 30. odobrenja ili pristupa. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga. Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje.Članak 28. OTKAZ 1. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. Nakon toga. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. prihvati. IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. prihvatiti. odobriti ili im pristupiti. 3. 2. Članak 29. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu. IZMJENE I DOPUNE 1. države stranke ih moraju ratificirati. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. prihvata. OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. 5. ovoga članka. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. unutarnje vode. ovoga članka. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. ili naknadno. Članak 32. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. 3. Ta država mora. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. prihvata. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru. prihvata. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. REZERVE Uz izuzeće članka 29. Država stranka može. Članak 31. 4. odobri ili im pristupi. prihvatile. Država stranka može. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. u skladu sa stavkom 4. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju.

Članak 35. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom. ako je u skladu s odredbama pravila 33. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. i osim ako izričito nije drugačije navedeno. Pravilo 4. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. . na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji. francuskom. ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno. DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. i 34. Povelje Ujedinjenih naroda. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. I. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. Prema tome. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. Pravilo 3. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela.dužnosti iz ove Konvencije. Članak 33. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora.. Članak 34. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. 30 Pravilo 2. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. engleskom. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine. PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. kineskom. te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. prodavati.

odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. Pravilo 7. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. nacrt projekta mora se preispitati. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . Pravilo 11. (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. (d)predviđeno financiranje. Pripremni poslovi iz pravila 10. III. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. Pravilo 6. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. Pravilo 13. povijesnih i arheoloških informacija.Pravilo 5. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. (e) predviđene rokove za završetak projekta. (b)prikaz i ciljeve projekta. (l) ekološku politiku. Pravilo 8. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. (c) metodologiju koja se upotrebljava. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. (p)program objavljivanja. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. (k)sigurnosnu politiku. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština. te tehniku koja se koristi. osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine. (j) program dokumentiranja. NACRT PROJEKTA Pravilo 9. posebno znanstvenim institucijama. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti. (o)polaganje arhiva. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. Pravilo 12. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. (f) sastav skupine te kvalifikacije. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. II. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. (n)pripremu izvješća. Pravilo 10. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja.

IX. Pravilo 21. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. te u stalnoj prisutnosti. Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Pravilo 25. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 .ispunjavaju ciljeve projekta. uključujući očuvanje. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti. VII. razumni napor da se lokacija stabilizira. IV. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. tijekom i nakon završetka rada na terenu. Pravilo 15. VI. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja. CILJ PROJEKTA. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. Pravilo 19. uključujući očuvanje. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. VIII. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji. Pravilo 27. a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. Pravilo 23. kao i pripremu te distribuciju izvješća. Program uključuje informiranje javnosti. FINANCIRANJE Pravilo 17. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. V. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. za vrijeme transporta i dugoročno. Pravilo 18. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22.

Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . Konvencija iz članka 1. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. Pravilo 33. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. OKOLIŠ Pravilo 29. DISTRIBUCIJA Pravilo 35. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. te ih položiti u odgovarajuće javne registre. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. uzimajući u obzir složenost projekta. Arhiva projekta. XIII. te (f) preporuke za buduće aktivnosti. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Članak 4. XII. flora i fauna nepotrebno ne remete. (b)opis korištenih metoda i tehnika. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose. crteže. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija. presjeke i fotografije. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. SIGURNOST Pravilo 28. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. bilješke s terena. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. Članak 3. te presliku ukupne popratne dokumentacije. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. (c) opis postignutih rezultata. Pravilo 34. Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. planove. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi. X. Pravilo 31. odnosno snimke pomoću drugih medija. Pravilo 36. Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. kao i trećih osoba. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. XIV. XI. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta.

posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. usvaja ovu Konvenciju 17. 34 .. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. Međunarodni sporazum o gospodarskim. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama.. ovoga Zakona.Republiku Hrvatsku. posebice starosjedilačke zajednice.. nadalje. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989. znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva.. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest. skupine i. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. listopada 2003. u nekim slučajevima. i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije. primjećujući. uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. prepoznajući da zajednice. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu.. rujna do 17. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. posebice među mlađim naraštajima. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. također dovode. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. zaštiti. listopada 2003. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001. na svojoj 32. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima. objaviti u skladu s odredbom članka 30. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. Tekst Konvencije iz članka 1. Članak 2. stavka 3. sjednici. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik. kao i fenomen netolerantnosti. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći.

1. 5. »Nematerijalna kulturna baština«. koje zajednice. promicanje. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana. zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. znanja. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. povećanje vrijednosti. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem. (c) običaji. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. među ostalim. Članak 3. »Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. Definicije U smislu ove Konvencije. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. (b) izvedbene umjetnosti. (e) tradicijski obrti. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. 35 . »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. zaštitu. dokumentiranje. istraživanje. »Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. 2. izvedbe. (c) na lokalnoj. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. 3. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji.I. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine.. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. manifestira se. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja. predmete. uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. obredi i svečanosti. kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine. kao i instrumente. Članak 2. kako je definirana u stavku 1. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. Opće odredbe Članak 1. očuvanje. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. 4. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. izričaje. skupine i u nekim slučajevima. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33. uključujući identificiranje. umijeća. prenošenje.

koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. Ipak. Članak 5. Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava.. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu.II. (f) pregled. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. 7. 3. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. sukladno članku 29. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. 17. i 18. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16. koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. 4. Članak 7. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. 6. Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. Članak 6. 2. Tijela Konvencije Članak 4. Izbor i mandati država članica Odbora 1. Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata.. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1.. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka. Opća skupština država stranaka 1. 2. Opća skupština usvaja svoj poslovnik. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine. 36 . (c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe. (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. 5. (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije. 2. sukladno članku 25. 3. (ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22. sukladno članku 25.

Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. (d) usvojiti odgovarajuće pravne. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka.Članak 8. (b) među mjerama za zaštitu iz 3. Članak 9. tehničke i umjetničke studije. Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. 2. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora. stavka članka 2. Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1. Članak 12. (c) unaprjeđivati znanstvene. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. 2. skupina i relevantnih nevladinih organizacija. na način prilagođen vlastitoj situaciji. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. III. tehničke. sukladno članku 29. Ti se popisi redovito ažuriraju. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. Tajništvo 1. Članak 13. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. 2. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. 3. On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. Članak 10. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. Popisi 1. jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. svaka država sastavlja. 4. administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . Način rada Odbora 1. 2.

(ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. ažuriranje i objavu ove Liste. pojedinaca koji stvaraju. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Sudjelovanje zajednica. Članak 14. 2. Članak 15. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. Odbor utvrđuje.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. Članak 17. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. 38 . 3. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje. Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. posebice mlade ljude. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. 2. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. u nekim slučajevima. ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. Obrazovanje. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. U slučajevima izuzetne žurnosti. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. skupina i. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. Odbor može na Listu iz stavka 1. Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. IV. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama.

koje se izrađuju sukladno članku 7. odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje.. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje. 2. Članak 22. (c) potpora programima. razmjenu informacija i iskustava. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. Odbor prati provedbu tih projekata. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. područnih i regionalnih programa.. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu. V. (b) izrada popisa u smislu članka 11. u odgovarajućim okolnostima. a odobrila Opća skupština.. i 12. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova. U tom cilju Odbor prima. i sporazumom iz članka 24. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. 3. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor. područnoj. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga. među ostalim. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. 3. regionalnoj i međunarodnoj razini. uključujući. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. 2. kao i običajnog prava i praksi. Suradnja 1. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a. Članak 21. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima. projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj. Programi. 39 . programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. područnoj i regionalnoj razini. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. Članak 20. Članak 23. 2. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima.Članak 18.

Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. ovoga članka. ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. 2. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. 3. kao i drugih međunarodnih organizacija. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. darova. Priroda Fonda i njegova sredstva 1. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. ili članka 33. 5. 2. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. 2. oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. 2. (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. Sukladno odredbama ove Konvencije. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. 40 . Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25. zajedno s potrebnom dokumentacijom. 6. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. svaka se država iz članka 32. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. ovoga članka. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. 3. Članak 24. (c) doprinosa. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. VI. Ipak. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države. (f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. 4. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. članku 22. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). 3. Članak 26. prihvatu. Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština.

Ratifikacija.3. 41 . povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. Članak 27. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća. VII. o zakonodavnim. ovoga članka. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. 5. VIII. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. Isprave o ratifikaciji. Izvješća Članak 29. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. Članak 28. u formi i u roku koji određuje Odbor. ovoga članka uplaćuju se redovito. prihvat ili odobrenje 1. članku 16. Ipak. Završne odredbe Članak 32. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora. Izvješća koja podnosi Odbor 1. ove Konvencije. Članak 33. Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1. 2. Članak 30. države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2. Prijelazna odredba Članak 31. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor. IX. 2. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. 2. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje.. Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6. 4. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. 3.

kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. 2. Članak 37. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. odobrenju ili pristupanju. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. Nakon što se usvoje. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. Članak 35. 3. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. Članak 38. prihvaćanju. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. prihvaćanju. i 33. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. Izmjene i dopune 1. prihvat. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. Otkazivanje 1. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije.. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. Članak 34. te o otkazima utvrđenim člankom 36. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. 3. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. 2. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. prihvaćanju. a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. 3. prihvaćanju.Pristupanje 1. 2. 42 . Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. Članak 36. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. odobrenju ili pristupanju. odobrenje ili pristupanje.

ovoga članka. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. Članak 3. francuskom.4. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale. Članak 39. za svaku državu stranku koja je ratificira. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno. koje se odnose na broj država članica Odbora. Nakon toga. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. kineskom. s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. Članak 40. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. Postupak naveden u stavku 3. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. 5.). odobrile ili su im pristupile. potpisnice ove Konvencije. 43 . ovoga članka. socijalnim i kulturnim pravima (1966. Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku. demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. prihvati. Povelje Ujedinjenih naroda. Konvencija iz članka 1. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Članak 4. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. stavka 3. OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. u skladu s odredbom članka 30. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine. i 4. sukladno stavku 4. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture.) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim. 6. engleskom. Upis u Registar Sukladno članku 102. prihvaćanju. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. odobrenju ili pristupanju. ruskom i španjolskom jeziku. prihvatile. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. Izmjene i dopune stupaju na snagu.

b. u okviru javnih akcija.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. demokraciji i vladavini prava. kohezije i stvaralaštva. b. Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. razumijevanja. 44 . zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. pojedinačno ili skupno. neovisno o vlasništvu. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. očuvati i prenijeti budućim naraštajima.). Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954.). priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima. pojedinačno ili skupno. svi. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života. kao odraz i izričaj svojih vrijednosti. Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a.CILJEVI. svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. vjerovanja. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1. c.). Definicije U svrhe ove Konvencije. Članak 3. revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000. kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju. Članak 4. Članak 2. načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. a.. ideala. svi. d. identiteta. i b. b. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1. institucionalnih i privatnih subjekata. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini.

unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. osobito. b. c. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. c. Članak 6.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. Članak 5. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a. d. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. zaštitom. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. Članak 8. Odjeljak 2. c. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja. Okoliš. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. c. f. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. b. 45 . b. tumačenjem. g. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. političkog. biološku. d. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba.c.. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a. proučavanjem. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. očuvanjem i predstavljanjem. d. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. osigurati. poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. stvara provediva prava. e. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. u specifičnom kontekstu svake od stranaka. b. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. obogaćivanje procesa gospodarskoga.

c. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine. Članak 12. stranke se obvezuju: a. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. vlasnika. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. b.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. stranke se obvezuju: a. očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. Odjeljak 3. 46 . c. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. izraditi pravne. e. e. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu. d. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu. c. d. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja. d. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. nevladinih organizacija i civilnog društva. poduzećima i institucijama. b. investitora. tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima. proučavanja. poticati korištenje materijala. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. b. stručnjaka. b. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. Članak 10. tumačenja. zaštite. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. poslovnih krugova.Članak 9.

ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta. c. uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe. sukladno članku 17.. zajednica povezanih baštinom. Odjeljak 4. b.Članak 13. očuvanje. Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. Imenovani odbor: – donosi. istodobno štiteći intelektualna prava. c. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. putem Vijeća Europe. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu. Članak 16. poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. b. – na zahtjev jedne ili više stranaka. obavlja procjenu provedbe Konvencije. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. Članak 17. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 .PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. okoliša i njihove međusobne povezanosti. d. poslovnik o radu. b. održavati. osobito u obrazovne svrhe. b. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. izraditi. Članak 14. d. po potrebi. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone. Odbor ministara. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. Mehanizam praćenja a. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu.

b. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. c. Otkazivanje a. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja. 48 . Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. b. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji. c. u bilo koje vrijeme. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje. prihvatu. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. b. Potpisivanje i stupanje na snagu a. Članak 21. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi. ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. Konvencija podliježe ratifikaciji. na temelju sporazuma. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20. U odnosu na svaku državu koja pristupa. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. prihvatu ili odobrenju. i to: a. a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe. Članak 20. d. Isprave o ratifikaciji. Članak 19. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. Svaka država može. Odjeljak 5. razvojem. odobrenju ili pristupu.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. b. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. razmjenom. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju. Teritorijalna primjena a. d. Svaka stranka može naknadno.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. U odnosu na to područje. b. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. Bilo koja od stranaka može. c. Pristupanje a. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu.

Izmjene i dopune a. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22. d. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije. o: a. polaganju svake isprave o ratifikaciji. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. potpisali ovu Konvenciju. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. i 20. b.. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna.. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. 49 . Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. Svakom potpisu. Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe. koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. svakom drugom činu. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18.19.. Sastavljeno u Farou. b. u jednom jedinom primjerku. prihvatu. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica. U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. e. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. drugim strankama i državama koje nisu članice. d. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. 27. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. c. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19. U potvrdu toga su potpisani. odobrenju ili pristupu. na engleskom i francuskom. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji.. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice.Članak 22. listopada 2005. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16. za to propisno ovlašteni. Članak 23. c.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara.

Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. ove Konvencije. Članak 2. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. osobito umjetnička kinematografska djela. sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine. poput televizijskih produkcija. putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. 50 . sa i bez zvuka. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1. u javnom interesu. Članak 3. očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. Članak 4. znanstvene i istraživačke svrhe. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18.

Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan. Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite. Članak 10. Članak 7. Članak 8. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. Članak 12. dokumentiranja. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6.Članak 6. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. ove Konvencije. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje. Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu. Članak 9. stavkom 1. 2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. ove Konvencije.

d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka. Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. i članka 18. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu. c) izrade standardnog postupka za pohranu. pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno. b) popisivanja europske audiovizualne filmografije.. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. Članak 15. stavka 2. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17. Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. Svaka stranka ima pravo glasa. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. stavka 1. c). u Stalnom odboru može predstavljati promatrač. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 . stavka 3. Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. Osim ako nisu regulirani zakonom. 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. potrebna je nazočnost većine stranaka. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. stavka 6. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije. Članak 14.Članak 13. koja nije stranka ove Konvencije. Sukladno odredbama članka 16. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16.

prihvat. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. Podliježe ratifikaciji. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. da pristupe ovoj Konvenciji. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. Članak 20. na zahtjev jedne ili više stranaka. Potpisivanje. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. u konkretnim područjima. osim kinematografskih djela.. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije.svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. zaključivat će se u cilju izrade. Isprave o ratifikaciji. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete. c) istražiti. Članak 17. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije. osim onih navedenih u članku 19.. Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19. Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. uključujući najmanje četiri države članice 53 . d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. prihvatu ili odobrenju. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. ratifikacija. Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka.

Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. 22.. u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji. b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupu. u bilo koje vrijeme. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. prihvatu. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ. 54 . Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. Odbor ministara Vijeća Europe može. Članak 26. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20. prihvatu ili odobrenju. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. U odnosu na to područje. Članak 21. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku. Članak 22. prihvatu. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest.. u skladu s člancima 20. 2) Za svaku pristupajuću državu. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. odobrenju ili pristupu.d Statuta Vijeća Europe.Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19. ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Članak 25. Članak 24. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23. 2) Svaka stranka može. i 23. nakon konzultiranja stranaka. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije.

do 24. e) o svakom drugom činu. notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. U potvrdu toga su potpisani. POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom... studenoga 2001. minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. plemenskih. lipnja 1995. propisno za to ovlašteni. OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. te da postojanje pravnih sredstava. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni. 8. starosjedilačkih ili drugih zajednica. 55 . DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. povijesne i znanstvene informacije. kao i baštini svih naroda. na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. poput naknade štete. kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih.

(3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«). a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače. ili javne zbirke. svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom. (2) U smislu ove Konvencije. nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. II. UVA&#142. književnost.RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. U smislu ove Konvencije. Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara. poglavlje .PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara. podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. poglavlje . smatra se ukradenim. umjetnost ili znanost. pretpovijest. povijest. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970. arheološkog nalazišta 56 . (4) Mečutim. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano.POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. članak 2. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno.

(1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. koje je mogao razumno pribaviti. koja je dala takvu izjavu. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade. te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. (6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. plačenu cijenu.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. uključujuči i svojstvo stranaka. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne. ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra. članak 4. činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke. (8) Uz to. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. prihvata. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju. ili svaki raniji prenositelj. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima. kada je ova zatražena. pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja. ratifikacije. (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom. odobrenja ili pristupa. 57 . (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu.

(d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno. može odlučiti: 58 . da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. u vrijeme njegova povrata. (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. članak 6. ovoga članka. ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. istraživanje. (c) očuvanju neke informacije. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine. ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. a u dogovoru s državom tražiteljicom. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. (3) Umjesto naknade. (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo.III. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje. restauracija. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. poglavlje . (4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1. smatra se nezakonito izvezenim. do 3. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja.POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi.

(1) Zahtjev prema poglavlju II. ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe. poglavlje . i zahtjev prema poglavlju III. IV. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice. ili (b) prenijeti vlasništvo. uz naplatu ili bez naplate.OPĆE ODREDBE članak 8. (2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. koja odstupa od odredbi ove Konvencije. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro. (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. članak 7. a dobro se vrača toj zajednici. 59 . pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama. mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi. na osobu po svojem izboru. (2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade.(a) zadržati vlasništvo dobra. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. članak 9. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe. uključujuči zaštitne.

niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije. prihvatu. lipnja 1996. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije. 60 . a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. prihvatu. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. odobrenju ili pristupu. za restituciju ili povrat kulturnog dobra. odobrenju ili pristupu. godine. V. ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. (2) Za svaku državu koja ratificira.članak 10. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. prihvatu. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. odobrenju ili pristupu. prihvat. članak 12. (2) Odredbe poglavlja III. (4) Ratifikacija. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. poglavlje . prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji. (1) Odredbe poglavlja II. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao.

a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. ili države kojoj se obrača. c) da se država ugovornica u članku 8. prihvatu. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. d) da se pravo države ugovornice. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. ona može. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. jedan primjerak predaju depozitaru. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. u članku 8. učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica. i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. (3) Ako se. u kojoj se nalazi dobro. ne daju suprotnu izjavu. prihvata ili odobrenja. ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica. na osnovi izjave prema ovom članku. obvezane takvom ispravom. koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela. (1). Države. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. koje su sklopile takav sporazum. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice.članak 13. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila. (1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. članak 15. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. 61 . odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. (1) Izjave. (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. osim ako države. ovoga članka. (2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica. članak 14. u kojoj se nalazi kulturno dobro. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1.

članak 17. prihvata. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. odobrenju ili pristupu. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. III.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. prema potrebi. Svaka država ugovornica če. ratifikacije. do 3. s vremena na vrijeme obnavljaju. prihvatu. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države. (3) Izjave dane prema stavcima 1. (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. depozitaru predati pisanu informaciju. i 2. Nisu dopuštene rezerve. članak 16. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. članak 18. polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara. (c) diplomatskim ili konzularnim putem. odobrenja ili pristupa. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije. (1) Svaka država ugovornica če. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. u vrijeme potpisivanja. upučenom depozitaru. (4) Odredbe stavaka 1. (4) Svaka država. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. Ove se informacije. 62 . ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. članak 19. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. Mečutim. koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. na jednom od službenih jezika Konvencije. (b) preko jednog ili više tijela. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II.

koje su uobičajene za depozitare. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. prihvatu. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja. odobrenju ili pristupu. potpisali su ovu Konvenciju. zajedno s njihovim nadnevkom. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije. dolje potpisani opunomočenici. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije. te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. 63 . zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. (c) obavljati druge dužnosti. (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije.(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. u jednom izvorniku. (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. članak 20. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. u pravilnim razmacima. članak 21. U POTVRDU GORE NAVEDENOGA. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile.. tisuču devetstotina devedeset i pete. na engleskom i na francuskom jeziku. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može. (ii) svakoj izjavi. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. dvadeset četvrtog lipnja. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. (iii) povlačenju svake izjave. SAčINJENO u Rimu. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. (2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države. propisano ovlašteni.

uključujuči tonske zapise. (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest.). te uz dogačaje od nacionalnog značenja. e) starine starije od stotinu godina.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. pojedinačno ili u zbirkama. kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. fotografske i kinematografske arhive. flore i minerala. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. znanstvenog. f) etnološki predmeti. književnog. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. znanstvenika i umjetnika. j) arhivska grača. umjetničkog. poput natpisa. b) dobra vezana uz povijest. otisci i litografije. c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča. stare knjige. (iii) izvorna grafika. h) rijetki rukopisi i inkunabule. dobra vezana uz život narodnih voča. k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti. isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. g) dobra od umjetničkog interesa. itd. taksene i slične marke. mislilaca. pojedinačno ili u zbirkama. i) poštanske. novčiča ili ugraviranih pečata. 64 .

Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. sve ugroženija od uništenja. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. rukopisi. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. velike knjižnice. Članak 2. nazvana »spomenička središta«. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. Članak 3. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b). smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. umjetnički ili povijesni spomenici. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. bilo vjerski ili svjetovni. zbog razvitka ratne tehnike. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. kulturnim se dobrima. kao što su spomenici arhitekture. travnja 1935. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. arheološki lokaliteti.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. Od obveza navedenih u stavku 1. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika. 65 . i 1907. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima. Članak 4. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda. umjetnička djela. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području.. te u Washingtonskom paktu od 15. Poštovanje kulturnih dobara 1. još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. knjige i drugi umjetnički. suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba. smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera. kao što su muzeji. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). 2.

bez obzira na lokaciju. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. primjerice. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. kao što su. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. GLAVA II. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. 4. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. Članak 7.3. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti. koliko je god to moguće. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. čak i pri prolaženju. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. 2. zaustaviti svaki oblik krađe. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. ako je to moguće. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto.. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. poduzeti najnužnije mjere očuvanja. Članak 5. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. Svaka će visoka ugovorna stranka. b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. 3. Odobravanje posebne zaštite 1. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. također. u sklopu svojih oružanih snaga. 2. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. 66 . upozoriti te pripadnike. Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. 3. spriječiti i. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. okupacijska će sila. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. prema potrebi. Vojne mjere 1. Okupacija 1. radiopostaja. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. aerodrom. Članak 6. 5. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti.

5. međutim. Ona će. pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. osobito.. 2. Članak 11.. može. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. Transport pod posebnom zaštitom 1. kad to okolnosti dopuštaju. pisano i navodeći razloge. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. 6. ovoga članka. imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. GLAVA III. kad je god to moguće. Opoziv imuniteta 1. 3. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje. 3. 67 .4. članka 8. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. da će odatle skrenuti sav promet. ako je riječ o luci. Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. protivnička je stranka. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. što je prije moguće. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. željezničkoj postaji ili aerodromu. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. tako dugo dok to kršenje traje. biti pod posebnom zaštitom. U svim slučajevima. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. Članak 9. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. Stranka koja opoziva imunitet mora. Članak 10. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. 2. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38. znanost i kulturu. 71 . znanost i kulturu. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U situacijama predviđenima u člancima 18. Članak 35. znanost i kulturu pozove da pristupe. travnja 1954. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. francuskom. 2. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. i 19. svibnja 1954.. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. svaka visoka ugovorna stranka može. Članak 33. 2. Članak 34. koje nisu potpisnice. znanost i kulturu. 2. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. Jezici 1. Stupanje na snagu 1. otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. do 14. Članak 30. svibnja 1954. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 3. Ratifikacija 1. Konvencija stupa na snagu odmah. Članak 32. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. prosinca 1954. To je razdoblje. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. Stvarna primjena 1. Članak 31. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. 2. ruskom i španjolskom jeziku. i ostaje do 31.

sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene. 2.) znakom opisanim u članku 16. ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije. Međutim. Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. Članak 39. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Ako su sve visoke ugovorne stranke. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV. Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. bilo onima od 29. 2. i koje su stranke ove Konvencije. ovoga članka. potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III.) te zamjenjuje znak opisan u članku 5. spomenute Konvencije (IX. 2. listopada 1907. 4. ili onima od 18. znanost i kulturu. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. sukladno točki b) stavka 1. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. 72 . i 39. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije.. obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije. Odnos prema prethodnim konvencijama 1.). on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Članak 38. i 39. Članak 37. srpnja 1899. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. 37. 3. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Otkazivanje 1. kao i Ujedinjene narode. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31. travnja 1935.. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. Odgovore primljene na temelju stavka 1. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35. 3. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. znanost i kulturu..) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX.Članak 36. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije. 32. i 32. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije.

Sastavljeno u Haagu. u skladu sa člankom 4.5. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području. vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka. znanost i kulturu. znanost i kulturu. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. 73 . Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. u skladu sa člankom 3. Registracija U skladu sa člankom 102. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili. kao i Ujedinjenim narodima. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka.. Članak 2. koji slijedi. znanost i kulturu. potpisali ovu Konvenciju. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. Članak 3. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 7. 14. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. prema propisima ovlašteni. KONTROLA Članak 1. 6. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. i 5. i 32. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. svibnja 1954. Članak 40. Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu. ako okupira neko drugo područje.. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. iz reda drugih osoba. Članak 4. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30. znanost i kulturu. Povelje Ujedinjenih naroda. U potvrdu toga su potpisani. Imenovanje glavnog povjerenika 1..

On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika. ako je to potrebno. na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 2. 2. to smatra potrebnim. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. Tako imenovani glavni povjerenik. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra. povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. Konvencije. 6. Članak 7. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. 74 . poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. istražuju. Zadaće glavnog povjerenika 1. 5. Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. Članak 6. znanost i kulturu. obavještavaju glavnog povjerenika. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja.2. i 22. Inspektori i stručnjaci 1. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice. Članak 9. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. također. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku. Ako nema sile zaštitnice. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. okolnosti u kojima su se dogodila. Članak 5. 4. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. 3. Glavni povjerenik. delegati sila zaštitnica. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. ako zatreba. Članak 8. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. koji će se. kojemu će se povjeriti određena zadaća.

znanost i kulturu. u roku od trideset dana. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. Zahtjevi za upis 1. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. Takav prigovor mora biti obrazložen. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. 3. 2. Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. Prigovori 1. znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa.Članak 10. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. Registar je podijeljen na odjeljke. Konvencije. Improvizirana skloništa 1. Članak 12. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 14. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. 2. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. 2. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite. ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. Konvencije. znanost i kulturu vodi taj Registar. tijekom oružanog sukoba. ispunja uvjete predviđene u članku 8. 75 . spomenička središta. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako je. prema mišljenju glavnog povjerenika. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. Članak 13. GLAVA II. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica. od kojih svaki može. Konvencije. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. 3. Svaka visoka ugovorna stranka može. ostala nepokretna kulturna dobra. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. 2. narediti bezodvlačno skidanje znaka. 3.

visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. bez odgode. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. članka 14. 8. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. 4. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. Na njegove odluke nema priziva. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. i 32. ako to ocijeni korisnim. a s iznimkom odredbe stavka 5. Upis 1. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. Glavni će direktor. pod rednim brojem. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno. 6. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. visokim ugovornim strankama i. ili onom ustanovljenom u stavku 8. 4. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku. 7. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. Članak 15. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. ovoga Pravilnik a. 76 . svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. članka 14. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te. u času kad izbije spor u kojem je stranka. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno. povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. U slučaju predviđenom u stavku 3. Glasuje se dopisno. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.3. U slučaju kad je podnesen prigovor. osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. Svaka visoka ugovorna stranka može. Ako je to potrebno. Konvencije. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. bio predmet prigovora. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. 3. članka 14. u očekivanju usvajanja. članka 11. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. Ako visoka ugovorna stranka.. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. 5. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe. postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen.. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. Konvencije. 2. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. u roku predviđenom u stavku 1. znanost i kulturu daje upisati u Registar. istoga članka.

GLAVA III. Konvencije i člankom 17. Članak 18. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. uz pristanak ostavodavca. istoga članka. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. Međutim. uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. 2. uređen je ne samo člankom 12. Članak 19. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. Glavni će direktor. novo predviđeno mjesto. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. ili onom predviđenom u stavku 8. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. članka 14. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen.Članak 16. pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. Postupak za stjecanje imuniteta 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. članka 14. 77 . nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. Pravilnika. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. članka 12. ako to sigurnost dobara zahtijeva. ostavoprimac može. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu. 3. put kojim će ići. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. Zahtjev spomenut u stavku 1. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. i to kad taj otkaz stupi na snagu. prijevozna sredstva. bez odgode. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. ovoga Pravilnika. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. Brisanje 1. procijeni da je taj prijevoz opravdan. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. 2. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. Ako glavni povjerenik.

koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. Osobe spomenute u članku 17. 2. u slučaju oružanog sukoba. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. položaj ili čin i dužnost nositelja. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. svibnja 1954. b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Identifikacija osoba 1. na zahtjev vlasti toga područja. osim iz opravdanih razloga. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. ako se to ne učini. Postavljanje znaka 1. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. 3. datum rođenja. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. Međutim. Spomenute se osobe ne mogu. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. Članak 21. Svaka je osobna iskaznica. potpisane u Haagu 14.GLAVA IV. imena. 78 . Visoka Ugovorna stranka. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. 3. kao i sa zemlje. po mogućnosti. ili oboje. 4. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. 1. 4. 2. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. i 13. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. stavku 2. Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. a koja su definirana u članku 1. izrađena u najmanje dva primjerka. 2.

Međutim. predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. 9. i ostaje do 31. pri potpisivanju. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 79 . ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. prosinca 1954. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. svibnja 1954. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. mogu. znanost i kulturu. do 14. III. Protokol stupa na snagu odmah. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. travnja 1954. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. koje nisu potpisnice. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. znanost i kulturu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. Ovaj će Protokol nositi datum 14.II. 6. 7. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. znanost i kulturu. svaka visoka ugovorna stranka može. 13. b) To je razdoblje. i 8. svibnja 1954. ratifikaciji ili pristupanju. 5. ovoga Protokola. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. ili odredbama odjeljka II. 12. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. znanost i kulturu pozove da pristupe. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. 10. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. potpisane u Haagu 14. Države navedene u stavcima 6. U času ratifikacije ili pristupa. Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. 8. i 19. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. znanost i kulturu. 11. ili u bilo koje vrijeme nakon toga..

UVOD Članak 1. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. svibnja 1954. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola. kao i Ujedinjene narode. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka. Povelje Ujedinjenih naroda... a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. Konvencije.. kao i Ujedinjenim narodima. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6. 14. znanost i kulturu. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. francuskom. znanost i kulturu. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. i 13. obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. sastavljene u Haagu 14. i 15. 8. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. svibnja 1954. DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke. Sastavljeno u Haagu. propisno ovlašteni. znanost i kulturu saziva konferenciju.. 15. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7.. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12. U potvrdu toga su potpisani. i 8. na engleskom. U skladu sa člankom 102. i 8. o polaganju svih isprava o ratifikaciji.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. ruskom i španjolskom jeziku. 14. 80 . samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. potpisali ovaj Protokol.

pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. smještaju. 2. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. sukladno članku 3. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5. ovoga Protokola. Konvencije i glave 2. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. stavkom 1. izradu popisa kulturnih dobara. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. i to tako dugo dok ih primjenjuje. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu.. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . Članak 2. 2. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. stavka 2. uz to. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka. znanost i kulturu. Konvencije. prema potrebi. Konvencije te u članku 22. stavku 1. sastavljenu u Haagu 14. Članak 4. stavku 1. Glava 2. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. ovoga Protokola ne dira u: 1. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. primjenu odredaba glave I. i 2. svibnja 1954. One će. svibnja 1954. Članak 6. i 11. osim što će se.. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira. stavkom 2.. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. Članak 3. Polje primjene 1. primjenu odredaba glave II. Odnos između glave 3. sastavljen u Haagu 14. točkom b).c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja.

Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. osim ako okolnosti to ne dopuštaju. c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. Članak 8. Članak 9. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. Ne dirajući odredbe članka 4. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). povijesnih ili znanstvenih dokaza. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. Svako arheološko iskapanje. Konvencije. 82 . i u svakom slučaju svelo na minimum. zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. 2.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. Konvencije. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. Konvencije. Konvencije. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara. Konvencije. i 5. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4. Članak 7. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo. b) svako arheološko iskapanje. stavka 2. Konvencije. svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4.

3. bez odgode. prije donošenja odluke. 7. on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. kao i od pojedinih stručnjaka. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. s tim da. što je prije moguće. niti uvrštenje toga dobra u Popis. Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. 8.. pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. 11. bez obzira na članak 26. 10. 83 . U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. POJAČANA ZAŠTITA Članak 10. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. 4. c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. 6. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. 2. Odbor razmatra te predstavke. stavkom 1. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. Glavni će direktor. 9. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. 5. Ostale stranke. u roku od šezdeset dana. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27.Glava 3. Članak 11. Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10.. ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora. bez obzira na članak 26. U iznimnim slučajevima. Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija. Odobravanje pojačane zaštite 1. točkom b). Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može. Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. točke b). podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. Kad su takve predstavke podnesene Odboru. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. točkama a) i c). većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. Stranke mogu. zbog izvanredne situacije. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom.

c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji. c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1. bez odgode. uključujući pravila 84 . ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. ovoga Protokola. Gubitak pojačane zaštite 1. točki b). kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima.Članak 12. 2. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. Članak 13. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14. Članak 14. 4. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra. e) krađu. u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. Glavni će direktor. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava. 3. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. točki b). Prije donošenja takve odluke.. Glava 4. U slučaju teškog kršenja članka 12. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada. Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. 2. U okolnostima navedenima u stavku 1. 2. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. u svakom slučaju. Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta. Teška kršenja ovoga Protokola 1. Kad su takva kršenja uzastopna.

4. stavku 1. po vlastitom izboru. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. 2. 2. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. Članak 17. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. stavku 1. stavka 1. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. Nadležnost 1. 2. dostavit će predmet. b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. Članak 18. kada se to pravo primjenjuje. 85 . osim u mjestu izvršenja. stavku 1. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. točki a) – c). Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju.. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom. pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. stavkom 2. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. 3. c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju. stavka 1. kao kaznena djela koja podliježu izručenju. zamoljena stranka može. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. smatrat će se da su ta djela počinjena. točke a) – c). izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. točki a) – c). b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. ukoliko ne izruči tu osobu. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu. kada je to potrebno. Kazneni progon 1. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. stavka 1.. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom. u svim fazama postupka. Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. Ne dirajući stavak 2. ako se ono primjenjuje. u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. Članak 16. točke a) – c). Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. Izručenje 1. stavku 1.

tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama. svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. Glava 5.Članak 19. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22. podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase. Razlozi za odbijanje 1. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom. stavka 1. izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28. 3. administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. Prema tome. stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. u najvećoj mogućoj mjeri. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. Stranke će pružati uzajamnu pomoć. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter.. utemeljen na takvim kaznenim djelima. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. ne smatraju se političkim kaznenim djelima.. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. 2. Konvencije. stavku 1. U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. nacionalnosti. Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. 2. Članak 20. točki a) – c). Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. vjeroispovijedi. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. kao što su pobune. 2. Svoje obveze na temelju stavka 1. stavku 1. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke. b) svakoga protupravnog izvoza. točki a) – c). uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. glede kršenja navedenih u članku 15. 86 . točke a) – c). Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. Članak 21. 4. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama. Uzajamna pravna pomoć 1. ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga.

b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. Glava 6. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. Trajanje mandata 1. Članak 26. Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju. ako je glavni direktor sazvao takav sastanak. 2. međusobno se savjetujući. Poslovnik 1. Članak 24. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura. 3. 6.. stavkom 1. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. točkom a). Većina članova čini kvorum. trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. 4. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27.. 2. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. Članak 25. iz bilo kojega razloga. 2. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. Bez obzira na odredbe stavka 1. u skladu s člankom 24. stavkom 1. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. 7. stavkom 1. a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. 3. prema potrebi. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. 87 . INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima.5. davati preporuke. obrane ili međunarodnog prava i nastoje. Odbor donosi svoj poslovnik. 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. točkom d).

stavku 3. Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. c) sve kamate koje Fondu pritječu. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. uz ostalo. b) doprinosi. Odbor može na svoje sastanke pozvati. ugledne strukovne organizacije. Članak 29. 3. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija.Članak 27. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu. uz ostalo. Fond djeluje kao depozitarni fond. 2. e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond.. darovi i legat: (i) drugih država. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. točkom b). točki c). Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka.. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. člankom 10. u savjetodavnom svojstvu. Prvoga protokola i ovoga Protokola. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom.. 88 . (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda. i (iv) javnih ili privatnih tijela. Funkcije 1. ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom. točkom b) i člankom 30. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. s člankom 5. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. 3. b) odobriti. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. 2. ili pojedinaca. s člankom 8. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Članak 28. u skladu. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. 4. f) odlučivati o korištenju Fonda. pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta. d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola.

posredovanjem Odbora. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola.Glava 7. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. stranke se obvezuju djelovati zajednički. 3. Stranke će. administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). informacije o zakonima. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. Međunarodna pomoć 1. što je više moguće. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. 3. c) međusobno si priopćivati. stavkom 2. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. ili pojedinačno. posredovanjem glavnog direktora. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva. d) što je brže moguće. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. posredovanjem glavnog direktora. međusobno si priopćivati. Razglašivanje 1. izradu i provedbu zakona. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima. 3. U tu će svrhu. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola.. osobito obrazovnim i informativnim programima. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. ovisno o slučaju. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola. b) izraditi i provoditi. Pomoć UNESCO-a 1. 4. Članak 31. stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara. posredovanjem Odbora. Članak 33. Članak 32. 2. 2. Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. 2. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. 89 . administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. kao i pomoć za pripremu. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć.

prihvaćanje ili odobrenje 1. engleskom. Članak 37. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. ožujka 1999. uključujući ratne odštete. Članak 41. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. ako je to primjereno. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. 2. kineskom. Glava 9. ruskom i španjolskom jeziku.Glava 8. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. Predsjedatelj Odbora može. svibnja do 31. Isprave o ratifikaciji. glavnog direktora ili samoinicijativno. Postupak mirenja 1. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji. 2. Članak 35. na poziv jedne stranke. Članak 36. ako je to primjereno. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola. Članak 38. francuskom. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 40. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. na području neke države koja nije stranka sukoba. Ratifikacija. 2. osobito. Prijevodi i izvještaji 1. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. prosinca 1999. osobito. svaka od sila zaštitnica može. na području neke države koja nije stranka sukoba. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. U tu svrhu. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. 90 . Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. 2. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale.

Članak 4. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Protokol iz članka 1. 2. Protokol stupa na snagu odmah. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. potpisali ovaj Protokol. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. U potvrdu toga su potpisani. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. 3. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. Članak 45. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. ožujka 1999. Pristupanje 1. kao i Ujedinjene narode. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. i 19. Članak 3. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41. 2. Članak 43.. Konvencije. Međutim. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora. Otkazivanje 1. prihvatu. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. Članak 46. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji. siječnja 2000. te o otkazima predviđenima u članku 45. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. stavka 3. Povelje Ujedinjenih naroda. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. propisno ovlašteni. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. i 42. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. 2. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora. Članak 47. prihvatu. odobrenju ili pristupu. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. prihvatu. prihvatu.Članak 42. Članak 44. odobrenju ili pristupu. 91 . Stupanje na snagu 1. Sastavljeno u Haagu 26. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a.

social and cultural development of States and regions. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic. adopted on 14 April 1976. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage. signatory hereto. civil engineers and landscape designers. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity. adopted on 1 July 1981. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. town planners. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage. any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. as from that date. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. R (81) 13 of the Committee of Ministers. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage.X. As a consequence. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose. 3. Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. 92 .Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada. and to Recommendation No.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. inter alia. Having regard to Recommendation No. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof.

including their fixtures and fittings. groups of buildings and sites to be protected. Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. or in respect of which protection proceedings have been instituted. to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question. if it has not already done so. archaeological. groups of buildings and sites. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical. b. 3. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. to prevent the disfigurement. dilapidation or demolition of protected properties. Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. To this end. scientific. sites: the combined works of man and nature. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. social or technical interest. 2. 2. legislation which: a. Article 4 Each Party undertakes: 1. as well as any scheme affecting their surroundings. artistic. artistic. social or technical interest. 2. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. within the framework of such measures and by means specific to each State or region. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. each Party undertakes to introduce. to make provision for the protection of monuments.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention. groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. scientific. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. scientific. artistic. archaeological. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. archaeological. to take statutory measures to protect the architectural heritage.

permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. 2. Article 7 In the surroundings of monuments. In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . the erection of new buildings. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. allows compulsory purchase of a protected property. each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. of any protected monument. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. 2. to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. in accordance with the national. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1. transfer and reinstatement at a suitable location. to resort. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. if necessary. d. each Party undertakes: 1. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory.   demolition of buildings. within groups of buildings and within sites. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. in whole or in part. Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. 3. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. c.

of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. each Party undertakes to foster. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life. foster. management and promotion of the architectural heritage. 4. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. effective co-operation at all levels between conservation. as being essential to the future of the architectural heritage. each Party undertakes: 95 2. protection. paragraph 1. 3. the application and development of traditional skills and materials. cultural. environmental and planning activities. restoration. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. . the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. maintenance. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. environmental and planning policies. promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage.the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. within its own political and administrative structure. especially any structural development. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings. 5. make the conservation. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access.

2. the regional and local authorities. restoration work and methods of managing and promoting the heritage. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. the quality of the built environment and architecture. appropriate machinery for the supply of information. consultation and co-operation between the State. to this end. and the public. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. cultural institutions and associations. social and cultural activities. b. as from school-age. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. aimed in particular: a. Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. 3. 96 . to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness. the methods to be adopted for the survey. to establish in the various stages of the decision-making process. national and regional levels alike. in the protection of the heritage. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. 2. popular traditions and ways of life at European. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. especially by the use of modern communication and promotion techniques.1. 2. the arts. 4. at awakening or increasing public interest. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1.

the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969. acceptance or approval. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. within the framework of the relevant national legislation. acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1. propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions. 3.Article 18 The Parties undertake to afford. It is subject to ratification. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention. Article 19 The Parties undertake. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. 2. Article 20 For the purposes of this Convention. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. such measures being deemed to include multilateral activities. or the international agreements. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. Final clauses Article 22 1. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention. including those responsible for further training. Instruments of ratification. 2. whenever necessary. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 .

however. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. No other reservations may be made. 2.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. should it accede. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. it may. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. approval or accession. in respect of any territory specified in such declaration. 3. declare that it reserves the right not to comply. with the provisions of Article 4. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. After the entry into force of this Convention. Article 23 1. Any State may. approval or accession. acceptance. 98 . Any declaration made under the two preceding paragraphs may. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. 2. 3. Any State may at any later date. Article 25 1. acceptance or approval. claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. 3. paragraphs c and d. acceptance. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. Article 24 1. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. Any State may. the European Economic Community. A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph. in whole or in part. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it. In respect of any acceding State or. 2. if its reservation is partial or conditional.

notification or communication relating to this Convention. b. 24. d. this 3rd day of October 1985. Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. any other act. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. any signature. to avert these dangers. clandestine excavation. approval or accession. Scientific and Cultural Organization. Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General.Article 26 1. at its sixteenth session. in English and French. Done at Granada. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970. Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. the deposit of any instrument of ratification. c. 23 and 99 . Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. both texts being equally authentic. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. Considering that. adopted by the General Conference at its fourteenth session. being duly authorised thereto. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational. 2. of: a. In witness whereof the undersigned. have signed this Convention. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. history and traditional setting. and illicit export. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations. acceptance.

prints and lithographs . libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. the term `cultural property' means property which. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. flora. Having decided. artistic. (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. a question which is on the agenda for the session as item 19. thinkers. Article 1 For the purposes of this Convention. (c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . including the history of science and technology and military and social history. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. (j) archives.Considering that. literary. Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. (b) property relating to history. at its fifteenth session. history. (e) antiquities more than one hundred years old. documents and publications of special interest (historical. old books. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. (h) rare manuscripts and incunabula. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology. that this question should be made the subject of an international convention. (f) objects of ethnological interest.) singly or in collections . Considering that the illicit import. literature. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . including sound. (i) postage. singly or in collections. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. etc. photographic and cinematographic archives. (k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. to the life of national leaders. export and transfer of ownership of cultural property. revenue and similar stamps. Article 2 1. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. such as inscriptions. (iii) original engravings. coins and engraved seals. minerals and anatomy. as cultural institutions. (ii) original works of statuary art and sculpture in any material. museums. scientists and artist and to events of national importance. (g) property of artistic interest. scientific. such as: (i) pictures. prehistory. and objects of palaeontological interest. international conventions to this end. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). on religious or secular grounds.

property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. and by helping to make the necessary reparations. ethnological or natural science missions. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. export and transfer of ownership of important cultural property. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. archives. collectors. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory. libraries. Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. . and protecting certain areas reserved for future archaeological research. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. laboratories. Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . ensuring the preservation in situ of certain cultural property. Article 3 The import. workshops . for the protection of the cultural heritage. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. to set up within their territories one or more national services. on the basis of a national inventory of protected property. (e) establishing. putting a stop to current practices. To this end. a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. (c) cultural property acquired by archaeological. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned. as appropriate for each country. antique dealers. and taking steps to ensure the observance of those rules. where such services do not already exist. and particularly by removing their causes. etc. export and transfer of ownership. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. 2. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States. shall be illicit. the States Parties to this Convention undertake. (b) establishing and keeping up to date. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto. for the benefit of those concerned (curators. (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. (b) cultural property found within the national territory. .

as appropriate for each country. movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject. names and addresses of the supplier.property in question is authorized. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . provided. at its expense. Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. information and vigilance. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. Whenever possible. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. subject to penal or administrative sanctions. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. particularly among persons likely to export or import cultural property. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. in these circumstances. (b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. (ii) at the request of the State Party of origin. clandestine excavations and illicit exports. in the States concerned. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. oblige antique dealers. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected. 102 . All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. however. The States Parties to this Convention undertake. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. consistent with national legislation. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. The requesting Party shall furnish. (c) to publicize this prohibition by appropriate means.

the United Nations Educational. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed. (c) co-ordination and good offices. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. particularly as regards: (a) Information and education. on its own initiative. from its territory of origin. whatever the reason. together with details of the experience acquired in this field. (b) consultation and expert advice. export and transfer of ownership of cultural property in such territories.Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible. before the entry into force of this Convention for the States concerned. Article 17 1. Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. To this end. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported. as far as it is able. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. 3. 103 . The United Nations Educational. if necessary. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. Scientific and Cultural Organization may. Scientific and Cultural Organization. (b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. The United Nations Educational. should set up a fund for this purpose. each State Party to the Convention should. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. Scientific and Cultural Organization may. 4. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . 2.

Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. the notification to take effect three months after the date of its receipt. as well as the United Nations. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation. Article 20 1. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. unless 104 . Article 18 This Convention is drawn up in English. acceptance or accession. acceptance or accession. 3. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. 2.5. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible. UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. however. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational. Russian and Spanish. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. 2. they undertake to consult. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. if necessary. Scientific and Cultural Organization. 2. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. then. Article 19 1. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. French. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. Any such revision shall. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. of the deposit of all the instruments of ratification. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. Article 25 1. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20. Scientific and Cultural Organization. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. the four texts being equally authoritative. Article 23 1. Scientific and Cultural Organization. The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. 2. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20. This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation.

105 . and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational. Done in Paris this seventeenth day of November 1970. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational.the new convention otherwise provides. Scientific and Cultural Organization. as from the date on which the new revising convention enters into force. this Convention shall cease to be open to ratification. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization. acceptance or accession. which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful