ZAKON

O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA
Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, sastavljena u Parizu 20. listopada 2005. u izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku. Članak 2. Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI I PROMICANJU RAZNOLIKOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja se sastala u Parizu od 3. do 21. listopada 2005. na svom 33. zasjedanju, Potvrđujući da je kulturna raznolikost određujuća značajka čovječanstva, Svjesna da kulturna raznolikost tvori zajedničku baštinu čovječanstva te da je treba njegovati i čuvati na dobrobit svih, Uviđajući da kulturna raznolikost stvara bogat i raznovrstan svijet, povećava mogućnost izbora i obogaćuje ljudske potencijale i vrijednosti, zbog čega je pokretač održivog razvoja zajednica, naroda i država, Podsjećajući da je kulturna raznolikost, razvijajući se u okvirima demokracije, snošljivosti, socijalne pravde i uzajamnog poštovanja među narodima i kulturama, neophodna za mir i sigurnost na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Veličajući značenje kulturne raznolikosti za puno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim općepriznatim instrumentima, Naglašavajući potrebu uključivanja kulture kao strategijskog čimbenika u nacionalne i međunarodne razvojne politike, kao i u međunarodnu suradnju na području razvoja, uzimajući u obzir i Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda (2000.) s njezinim posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, Uzimajući u obzir da kultura u vremenu i prostoru poprima različite oblike i da je ova raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta i kulturnih izričaja naroda i društava koja čine čovječanstvo, Priznavajući značaj tradicionalnog znanja kao izvora nematerijalnog i materijalnog bogatstva i osobito sustava znanja autohtonih naroda i njegovoga pozitivnog prinosa održivom razvoju kao i potrebe za njegovom odgovarajućom zaštitom i promicanjem, Priznavajući potrebu za poduzimanjem mjera za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja, uključujući zaštitu njihovog sadržaja, osobito u situacijama u kojima kulturnim izričajima prijeti mogućnost nestajanja ili ozbiljnog narušavanja, Naglašavajući značaj kulture za socijalnu koheziju općenito te posebno njezine potencijale za unapređenje položaja i uloge žena u društvu, Uviđajući da se kulturna raznolikost osnažuje slobodnim protokom ideja te da se promiče stalnim razmjenama i međusobnom interakcijom kultura, Ponovno potvrđujući da sloboda mišljenja, izražavanja i obavješćivanja kao i raznolikost medija omogućuju unapređenje kulturnih izričaja unutar društava,

1

Priznavajući da je raznolikost kulturnih izričaja, uključujući tradicionalne kulturne izričaje, važan čimbenik koji omogućuje pojedincima i narodima da izraze i podijele s drugima svoje ideje i vrijednosti, Podsjećajući kako je jezična raznolikost temeljno počelo kulturne raznolikosti i ponovno potvrđujući temeljnu ulogu koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja, Uzimajući u obzir značaj vitalnosti kultura, uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda, kako se to očituje u njihovoj slobodi stvaranja, širenja i distribuiranja tradicionalnih kulturnih izričaja te njihovoga pristupa istima kako bi im koristili u vlastitom razvoju, Naglašavajući iznimno važnu ulogu međusobnoga kulturnog djelovanja i stvaralaštva koji njeguju i obnavljaju kulturne izričaje i unapređuju ulogu onih koji sudjeluju u razvoju kulture za opći napredak društva, Priznavajući važnost prava intelektualnog vlasništva za opstanak onih uključenih u kulturno stvaralaštvo, Uvjerena kako kulturne aktivnosti, proizvodi i usluge imaju i gospodarske i kulturne značajke s obzirom da prenose identitete, vrijednosti i značenja te se stoga s njima ne smije postupati kao da posjeduju isključivo komercijalnu vrijednost, Primjećujući kako premda procesi globalizacije, olakšani brzim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nude dosad nezabilježene uvjete za snažniju interakciju između kultura, također predstavljaju i izazov za kulturnu raznolikost, prije svega s obzirom na rizike od stvaranja neravnoteže između bogatih i siromašnih država, Uviđajući specifičnu zadaću UNESCO-a u osiguravanju poštivanja raznolikosti kultura te preporučivanju onih međunarodnih sporazuma koji mogu biti potrebni kako bi se promicao slobodni protok ideja putem riječi i slike, Pozivajući se na odredbe međunarodnih instrumenata koje je usvojio UNESCO koji se odnose na kulturnu raznolikost i ostvarivanje kulturnih prava, a posebno Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, Usvaja ovu Konvenciju 20. listopada 2005. godine. I. CILJEVI I VODEĆA NAČELA Članak 1. CILJEVI Ciljevi su ove Konvencije: a) zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja, b) stvaranje uvjeta za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje na uzajamno koristan način, c) poticanje dijaloga između kultura u cilju osiguravanja širih i uravnoteženih kulturnih razmjena u svijetu u korist međukulturalnog poštivanja i kulture mira, d) njegovanje interkulturalnosti radi razvijanja međusobnoga kulturnog djelovanja u duhu izgradnje mostova među narodima, e) promicanje poštivanja raznolikosti kulturnih izričaja i podizanja svijesti o njezinoj vrijednosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, f) potvrđivanje važnosti povezanosti kulture i razvoja za sve države, osobito države u razvoju, te podupiranje aktivnosti koje se poduzimaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini za priznavanje stvarne vrijednosti ove povezanosti, g) priznavanje specifične prirode kulturnih aktivnosti, proizvoda i usluga kao nositelja identiteta, vrijednosti i značenja, h) potvrđivanje suverenog prava država da zadrže, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju, i) jačanje međunarodne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva, osobito u cilju povećavanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost kulturnih izričaja.

2

Članak 2. VODEĆA NAČELA 1. Načelo poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Kulturna se raznolikost može štititi i promicati samo ako su zajamčena ljudska prava i temeljne slobode, poput slobode izražavanja, obavješćivanja i komunikacije, kao i sposobnosti pojedinaca da biraju kulturne izričaje. Nitko se ne može pozivati na odredbe ove Konvencije kako bi kršio ili ograničavao ljudska prava i temeljne slobode sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima ili zajamčene međunarodnim pravom. 2. Načelo suvereniteta Države imaju suvereno pravo, sukladno Povelji Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, usvajati mjere i politike za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svojih teritorija. 3. Načelo jednakog dostojanstva i poštivanja svih kultura Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja pretpostavlja priznavanje jednakopravnog dostojanstva i poštivanja svih kultura, uključujući kulture pripadnika manjina i autohtonih naroda. 4. Načelo međunarodne solidarnosti i suradnje Međunarodna suradnja i solidarnost trebaju biti usmjerene na omogućavanje državama, osobito državama u razvoju, stvaranje i jačanje njihovih sredstava kulturnih izričaja, uključujući njihove kulturne industrije, bilo nove ili već utemeljene na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. 5. Načelo komplementarnosti gospodarskih i kulturnih aspekata razvoja S obzirom da je kultura jedan od pokretača razvoja, a kulturni aspekti razvoja podjednako važni kao i gospodarski, pojedinci i narodi imaju temeljno pravo u njima sudjelovati i uživati. 6. Načelo održivog razvoja Kulturna je raznolikost bogata ostavština za pojedince i društva. Zaštita, promicanje i održavanje kulturne raznolikosti temeljni su preduvjeti održivog razvoja u korist sadašnjih i budućih naraštaja. 7. Načelo ravnopravnog pristupa Ravnopravni pristup bogatom i raznolikom području kulturnih izričaja iz svih dijelova svijeta te pristup kultura sredstvima izričaja i širenja predstavljaju značajne čimbenike unapređenja kulturne raznolikosti i poticanja uzajamnog razumijevanja. 8. Načelo otvorenosti i ravnoteže Pri usvajanju mjera za podupiranje raznolikosti kulturnih izričaja, države trebaju nastojati na odgovarajući način promicati otvorenost prema drugim kulturama svijeta i osigurati da te mjere budu usmjerene prema ciljevima postavljenima u ovoj Konvenciji. II. DJELOKRUG PRIMJENE Članak 3. DJELOKRUG PRIMJENE Ova će se Konvencija primjenjivati na politike i mjere koje usvajaju stranke, a odnose se na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. III. DEFINICIJE Članak 4. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. Kulturna raznolikost »Kulturna raznolikost« odnosi se na raznovrsne načine na koje kulture skupina i društava pronalaze svoj izričaj. Ovi se izričaji prenose unutar i između skupina i društava. Kulturna se raznolikost očituje ne samo kroz različite načine na koje se kulturna baština čovječanstva izražava, širi i prenosi preko raznolikih kulturnih izričaja, nego i kroz različite
3

ponovno potvrđuju svoje suvereno pravo na formuliranje i provođenje kulturnih politika i usvajanje mjera za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja te jačanje međunarodne suradnje radi ostvarenja ciljeva ove Konvencije. Kulturni sadržaj »Kulturni sadržaj« odnosi se na simboličko značenje. Interkulturalnost »Interkulturalnost« se odnosi na postojanje i ravnopravno međusobno djelovanje različitih kultura te mogućnost stvaranja zajedničkih kulturnih izričaja putem dijaloga i uzajamnog poštivanja. PRAVA STRANAKA NA NACIONALNOJ RAZINI 1. 4 . stavkom 6. Kulturne industrije »Kulturne industrije« podrazumijevaju industrije koje proizvode i distribuiraju kulturne proizvode ili usluge sukladno definiciji u gornjem stavku 4. načelima međunarodnog prava i općepriznatim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. 5. 8. Zaštita »Zaštita« znači usvajanje mjera koje imaju za cilj očuvanje. U okviru svojih kulturnih politika i mjera definiranih člankom 4. korištenjem ili svrhom utjelovljuju ili prenose kulturne izričaje bez obzira na komercijalnu vrijednost koju mogu imati. proizvodnju. proizvodnje. bilo na lokalnoj. 2. zaštitu i unapređenje raznolikosti kulturnih izričaja. umjetničku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potječu od ili izražavaju kulturne identitete. Kulturni izričaji »Kulturni izričaji« su oni izričaji koji proistječu iz stvaralaštva pojedinaca.načine umjetničkog stvaralaštva. širenje ili distribuciju te pristup kulturnim aktivnostima. proizvodi i usluge »Kulturne aktivnosti. Kulturne politike i mjere »Kulturne politike i mjere« podrazumijevaju one politike i mjere koje se odnose na kulturu. prenošenja. »Štititi« znači usvajati takve mjere. Članak 6. Kada stranka provodi politike i poduzima mjere za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na svom teritoriju. skupina i društava i koji imaju kulturni sadržaj. Stranke. proizvode i usluge koje u vremenu u kojem se smatraju specifičnim svojstvom. Kulturne aktivnosti. nacionalnoj. svaka stranka može usvajati mjere koje imaju za cilj zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja na njezinom teritoriju. 6. njezine politike i mjere moraju biti u skladu s odredbama ove Konvencije. IV. 7. proizvodima i uslugama. 2. 2. skupina ili društava. PRAVA I OBVEZE STRANAKA Članak 5. Te mjere mogu obuhvatiti sljedeće: a) regulacijske mjere usmjerene na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. uključujuči i na stvaranje. distribucije i uživanja bez obzira na korištena sredstva i tehnologije. regionalnoj ili međunarodnoj razini a koje su usmjerene izravno na kulturu kao takvu ili koje su formulirane tako da izravno utječu na kulturne izričaje pojedinaca. 4. u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Kulturne aktivnosti mogu biti same sebi cilj ili mogu pridonositi proizvodnji kulturnih proizvoda i usluga. 3. proizvodi i usluge« odnose se na one aktivnosti. te uzimajući u obzir vlastite posebne okolnosti i potrebe. OPĆE PRAVILO VEZANO UZ PRAVA I OBVEZE 1.

proizvodnju. Članak 7. širenja i distribucije kulturnih aktivnosti. b) utvrditi kontaktnu točku koja će biti odgovorna za razmjenu informacija vezanih za ovu Konvenciju.b) mjere koje. Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: a) na stvaranje. MJERE ZA ZAŠTITU KULTURNIH IZRIČAJA 1. kao i javnih i privatnih institucija i umjetnika te drugih kulturnih djelatnika na razvijanje i promicanje slobodne razmjene i kretanja ideja. ozbiljno ugroženi ili iz drugih razloga zahtijevaju hitnu zaštitu. 3. proizvoda i usluga. proizvoda i usluga te poticanje stvaralačkog i poduzetničkog duha u njihovim aktivnostima. proizvoda i usluga. h) mjere koje imaju za cilj unapređenje raznolikosti medija. g) mjere koje imaju za cilj skrb i potporu umjetnicima i ostalima uključenima u stvaranje kulturnih izričaja. d) mjere koje imaju za cilj osigurati javno financiranje. Članak 9. kao i iz drugih država svijeta. 2. f) mjere koje imaju za cilj osnivanje i podupiranje javnih institucija. c) dijeliti i razmjenjivati informacije koje se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. PODJELA INFORMACIJA I TRANSPARENTNOST Stranke će: a) u svojim izvješćima UNESCO-u svake četiri godine pružiti odgovarajuće informacije o poduzetim mjerama za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja unutar svog teritorija i na međunarodnoj razini. Stranke će također nastojati prepoznati važnost postignuća umjetnika i drugih osoba uključenih u stvaralački proces. proizvode i usluge između svih onih koje su raspoložive unutar nacionalnog teritorija za stvaranje. 5 . MJERE ZA PROMICANJE KULTURNIH IZRIČAJA 1. uključujući putem javne radiodifuzije. Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 5. stvaraju prostor za domaće kulturne aktivnosti. proizvode i usluge. Članak 8. širenje. prema potrebi. stranka može utvrditi postojanje posebnih situacija u kojima su kulturni izričaji na njezinom teritoriju izloženi riziku nestajanja. Stranke mogu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile i očuvale kulturne izričaje u situacijama navedenima u stavku 1. c) mjere koje imaju za cilj pružiti domaćim neovisnim kulturnim industrijama i aktivnostima u neformalnom sektoru učinkovit pristup sredstvima proizvodnje.. b) na osiguranje pristupa raznolikim kulturnim izričajima s vlastitog teritorija. na odgovarajući način. na način koji je u skladu s odredbama ove Konvencije. distribuciju i uživanje takvih domaćih kulturnih aktivnosti. Stranke će izvješćivati Međuvladin odbor naveden u članku 23. kulturnih zajednica i organizacija koje podupiru njihovo djelovanje te njihove središnje uloge u njegovanju raznolikosti kulturnih izričaja. posvećujući dužnu pažnju posebnim okolnostima i potrebama žena kao i različitih socijalnih skupina. distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima. uključujući pripadnike manjina i autohtonih naroda. kulturnih izričaja i kulturnih aktivnosti. proizvodnju. e) mjere koje imaju za cilj poticanje neprofitnih organizacija. i 6. uključujući odredbe koje se odnose na korištenje jezika za takve aktivnosti. o svim poduzetim mjerama za rješavanje neodgodivih situacija pri čemu Međuvladin odbor može dati odgovarajuće preporuke. 2. širenje.

regionalnu i međunarodnu suradnju radi stvaranja uvjeta koji potiču promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. prije svega s ciljem: a) olakšavanja dijaloga o kulturnim politikama između stranaka. i sljedećim sredstvima: a) jačanjem kulturnih industrija u zemljama u razvoju putem: (i) stvaranja i jačanja kapaciteta produkcije i distribucije kulturnih dobara u državama u razvoju. između ostaloga i putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. 6 . osposobljavanja i razmjene na području kulturnih industrija. odgovarajućih mjera u razvijenim zemljama u cilju olakšavanja pristupa na svoj teritorij kulturnim aktivnostima. SURADNJA ZA RAZVOJ Stranke će nastojati podupirati suradnju za održivi razvoj i smanjenje siromaštva. d) promicanja korištenja novih tehnologija. gdje je to moguće. b) unapređenja strategijskih i upravnih kapaciteta kulturnih institucija u javnom sektoru putem stručnih i međunarodnih kulturnih razmjena i razmjena primjera najbolje prakse. (iv) usvajanja. c) jačanja partnerstva sa i između civilnog društva.. OBRAZOVANJE I PODIZANJE JAVNE SVIJESTI Stranke će: a) poticati i unapređivati razumijevanje značenja zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. UKLJUČIVANJE KULTURE U ODRŽIVI RAZVOJ Stranke će nastojati uključiti kulturu u svoje razvojne politike na svim razinama radi stvaranja uvjeta koji potiču održivi razvoj i u tom okviru unapređuju aspekte vezane uz zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. osobito u vezi sa specifičnim potrebama država u razvoju u cilju poticanja stvaranja dinamičnog kulturnog sektora. Stranke će poticati aktivno sudjelovanje civilnog društva u njihovim naporima na realizaciji ciljeva ove Konvencije. nevladinih organizacija i privatnog sektora u njegovanju i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. (iii) omogućavanja razvitka održivih lokalnih i regionalnih tržišta. Članak 14. poticanja partnerstva u cilju unapređenja razmjene informacija i kulturnog razumijevanja te njegovanja raznolikosti kulturnih izričaja.Članak 10. e) poticanja zaključivanja koprodukcijskih i kodistribucijskih sporazuma. Članak 12. c) uložiti napore kako bi se poticalo stvaralaštvo i jačali proizvodni kapaciteti uvođenjem programa obrazovanja. POTICANJE MEĐUNARODNE SURADNJE Stranke će nastojati ojačati svoju bilateralnu. između ostaloga. b) surađivati s drugim strankama i međunarodnim i regionalnim organizacijama u ostvarivanju ciljeva ovoga članka. SUDJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA Stranke priznaju temeljnu ulogu civilnog društva u zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. (ii) olakšavanja šireg pristupa njihovim kulturnim aktivnostima. osobito uzimajući u obzir situacije spomenute u člancima 8. Članak 13. Članak 11. proizvodima i uslugama globalnom tržištu i međunarodnim distribucijskim mrežama. proizvodima i uslugama država u razvoju. Ove se mjere trebaju provoditi na način koji nema negativnih posljedica na tradicionalne oblike proizvodnje. i 17.

srednjih i mikropoduzeća. Ovime se utemeljuje Fond za kulturnu raznolikost. ova će inovativna partnerstva naglasak stavljati na daljnji razvoj infrastrukture. preferencijalni tretman umjetnicima i drugim kulturnim djelatnicima te kulturnim proizvodima i uslugama iz država u razvoju. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju Stranke. 3. organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. razmjenom informacija. osobito u područjima kulturnih industrija i u poduzetništvu. (iii) drugih oblika financijske pomoći poput kredita s niskom kamatom. te javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. izradu i provođenje politike. između ostaloga. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. (vi) poticanja odgovarajuće suradnje između razvijenih i država u razvoju. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. 2. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. Članak 16. u javnom i privatnom sektoru vezano uz. iskustva i stručnih mišljenja te osposobljavanjem ljudskih resursa u zemljama u razvoju. strategijske i upravne sposobnosti. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. proizvoda i usluga. Članak 15. i na područjima glazbe i filma. što je moguće veće. pružajući. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. d) financijskom potporom putem: (i) osnivanja Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost sukladno članku 18. (c) doprinosa. (f) svih ostalih sredstava odobrenih propisima Fonda. Članak 17. službene razvojne pomoći uključujući tehničku pomoć u cilju poticanja i podupiranja stvaralaštva. ljudskih resursa i politika te razmjenu kulturnih djelatnosti. MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST 1. MEĐUNARODNA SURADNJA U SITUACIJAMA OZBILJNE UGROŽENOSTI KULTURNIH IZRIČAJA Stranke će surađivati pri uzajamnom pružanju pomoći. korištenjem tehnologije te razvojem i transferom vještina. Na temelju praktičnih potreba država u razvoju.(v) pružanja potpore stvaralačkom radu i olakšavanja. putem odgovarajućih institucionalnih i pravnih okvira. darova ili oporučnih zapisa koji mogu biti od drugih država. drugih regionalnih ili međunarodnih organizacija. c) transferom tehnologije putem uvođenja odgovarajućih poticajnih mjera za transfer tehnologije i znanja. između ostaloga. a osobito u pružanju pomoći zemljama u razvoju u situacijama spomenutima u članku 8. (ii) pružanja. 7 .. bespovratnih kredita i drugih mehanizama financiranja. promicanje i distribuciju kulturnih izričaja. Članak 18. PREFERENCIJALNI TRETMAN DRŽAVA U RAZVOJU Razvijene će zemlje olakšati kulturne razmjene s državama u razvoju. DOGOVORI O SURADNJI Stranke će poticati razvitak partnerstava između i unutar javnog i privatnog sektora i neprofitnih organizacija radi suradnje s državama u razvoju i unapređenja njihovih kapaciteta za zaštitu i poticanje raznolikosti kulturnih izričaja. b) izgradnjom kapaciteta. mobilnosti umjetnika iz država u razvoju. po potrebi. u daljnjem tekstu »Fond«. razvoj malih.

7. 8 . Stranke su suglasne razmjenjivati informacije i iskustva vezana uz prikupljanje podataka i statistiku o raznolikosti kulturnih izričaja te o primjerima najbolje prakse za njihovu zaštitu i promicanje. olakšati prikupljanje. 2. O korištenju sredstava Fonda odlučuje Međuvladin odbor na temelju smjernica koje je utvrdila Konferencija stranaka spomenuta u članku 22. 6. Opća skupština država stranaka se sastaje na redovitim zasjedanjima svake dvije godine po mogućnosti istovremeno s Općom konferencijom UNESCO-a. Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti na način koji bi izmijenio prava i obveze stranaka iz drugih ugovora čije su stranke.4. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima Konvencije. TIJELA KONVENCIJE Članak 22. UNESCO će također uspostaviti i ažurirati banku podataka o različitim sektorima te vladinim. V. UNESCO će. U tom cilju stranke će se po potrebi međusobno savjetovati imajući u vidu ove ciljeve i načela. ANALIZA I ŠIRENJE INFORMACIJA 1. Opća skupština država stranaka je opće i vrhovno tijelo ove Konvencije. RAZMJENA. VI. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka. 4. privatnim i neprofitnim organizacijama koje se bave područjem kulturnih izričaja. 2. 2. Međuvladin odbor može primati doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe vezane uz pojedine projekte pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. bez podređivanja ove Konvencije bilo kojem drugom ugovoru. Članak 21. U cilju olakšavanja prikupljanja podataka UNESCO će posvetiti posebnu pozornost izgradnji kapaciteta i unapređenju znanja za one stranke koje podnesu zahtjev za takvom vrsti pomoći. 5. statistika i primjera najbolje prakse. Stranke će nastojati osigurati dobrovoljne doprinose na redovitoj osnovi u cilju provođenja ove Konvencije. analizu i širenje svih relevantnih informacija. ODNOS PREMA DRUGIM INSTRUMENTIMA Članak 20. (a) poticat će međusobno podržavanje između ove Konvencije i drugih ugovora čije su stranke. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. i (b) pri tumačenju i primjeni drugih ugovora čije su stranke ili pri prihvaćanju drugih međunarodnih obveza stranke će uzimati u obzir relevantne odredbe ove Konvencije. ODNOS PREMA DRUGIM UGOVORIMA: MEĐUSOBNO PODRŽAVANJE. Stranke potvrđuju da će u dobroj volji provoditi obveze koje proistječu iz ove Konvencije i svih ostalih ugovora čije su stranke. Članak 19. Prikupljanje informacija navedenih u ovom članku nadopunjavat će informacije prikupljene na temelju odredaba članka 9. 3. Prema tome. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I KOORDINACIJA Stranke preuzimaju obvezu promicanja ciljeva i načela ove Konvencije u drugim međunarodnim forumima. KOMPLEMENTARNOST I NEPODREĐIVANJE 1. korištenjem postojećih instrumenata u okviru svog Tajništva. Ona se može sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako tako odluči ili ako Međuvladin odbor dobije zahtjev za takvim zasjedanjem od najmanje jedne trećine stranaka. OPĆA SKUPŠTINA DRŽAVA STRANAKA 1. 5.

Međuvladin odbor izrađuje svoj Poslovnik i podnosi ga Općoj skupštini država stranaka na odobrenje. (f) izvršenje svih ostalih zadaća koje od njega bude zahtijevala Opća skupština država stranaka. sukladno svom Poslovniku. 7. Izbor članova Međuvladinog odbora temelji se na načelima pravedne zemljopisne zastupljenosti te rotaciji. Međuvladin odbor je sastavljen od 18 država stranaka Konvencije koje je Opća skupština država stranaka izabrala na razdoblje od četiri godine nakon stupanja ove Konvencije na snagu sukladno članku 29. 6. RJEŠAVANJE SPOROVA 1. TAJNIŠTVO UNESCO-a 1. funkcije Međuvladinog odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije i poticanje i praćenje njihove provedbe. Međuvladin odbor može. osobito člankom 8. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. stranke će nastojati spor riješiti putem pregovora. (b) izrada i podnošenje Općoj skupštini država stranaka. Opća skupština država stranaka usvaja svoj poslovnik. (d) izradu odgovarajućih preporuka koje bi se provodile u situacijama na koje su Općoj skupštini država stranaka skrenule pozornost stranke Konvencije u skladu s relevantnim odredbama Konvencije. na njezin zahtjev. 9 . zajedno sa svojim primjedbama i sažetkom njihovoga sadržaja. 2. MEĐUVLADIN ODBOR 1. u daljnjem tekstu »Međuvladin odbor«. na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. 2. (e) utvrđivanje postupaka i drugih mehanizama provođenja konzultacija s ciljem promicanja ciljeva i načela Konvencije u drugim međunarodnim forumima. 4. operativnih smjernica za provođenje i primjenu odredaba Konvencije. (b) primanje i razmatranje izvještaja stranaka ove Konvencije koje joj uputi Međuvladin odbor. Ovime se u okviru UNESCO-a osniva Međuvladin odbor za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. 8. kao i privatne osobe kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. Broj članova Međuvladinog odbora povećava se na 24 kada broj stranaka Konvencije dosegne 50. (c) prenošenje Općoj skupštini država stranaka izvješća stranaka Konvencije. VII. 3. Članak 24.. Članak 23. dnevni red njihovih sastanaka te pruža pomoć kod izrade izvješća o provođenju njihovih odluka. Međuvladin odbor djeluje po ovlasti i smjernicama te je odgovoran Općoj skupštini država stranaka. 5. Tijelima Konvencije pomaže Tajništvo UNESCO-a. Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. Funkcije Opće skupštine država stranaka među ostalim su: (a) izbor članova Međuvladinog odbora. (c) odobravanje operativnih smjernica koje na njezin zahtjev izradi Međuvladin odbor. 4. U slučaju spora između stranaka ove Konvencije vezanog za tumačenje ili primjenu Konvencije.3. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine država stranaka i Međuvladinog odbora. (d) poduzimanje svih mjera koje smatra potrebnim za unapređenje ciljeva Konvencije. Međuvladin odbor sastaje se jedanput godišnje.

koje je Opća konferencija UNESCO-a pozvala da pristupe. 4. ODOBRENJE ILI PRISTUPANJE DRŽAVA ČLANICA 1. po pitanjima iz njihove nadležnosti. Svaka stranka koja je dala takvu izjavu može u bilo koje vrijeme. organizacija i odnosna država članica ili države odlučuju o svojim odgovornostima glede izvršavanja obveza na temelju ove Konvencije. odobrenju ili pristupanju polažu se kod Glavnog direktora UNESCO-a. Isprave o ratifikaciji. PRISTUPANJE 1. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. prihvaćanju. (ii) u slučaju naknadnih izmjena njihovih pojedinačnih odgovornosti. organizacije regionalnih ekonomskih integracija. Svaka stranka može u vrijeme ratifikacije. osim u dolje navedenim slučajevima. prihvaćanja. dobrih usluga ili posredovanjem. uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. Članak 27. Organizacija i države članice nemaju pravo realizirati prava iz ove Konvencije istodobno. RATIFIKACIJA. 3. prihvaćanju. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Opće skupštine i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. Ukoliko odnosne stranke ne pronađu rješenje putem pregovora. Članak 26. (d) Za države članice organizacija regionalnih ekonomskih integracija koje postanu stranke ove Konvencije pretpostavlja se da zadržavaju nadležnost nad svim pitanjima u odnosu na koja prenosi nadležnosti organizaciji. biti čvrsto obvezane odredbama Konvencije na isti način kao i države stranke. organizacija regionalnih ekonomskih integracija obavješćuje depozitara o svim predloženim izmjenama njihovih odnosnih odgovornosti. 2. Ukoliko se ne realiziraju dobre usluge ili posredovanje ili se ne pronađe rješenje putem pregovora. Sljedeće se odredbe odnose na organizacije regionalnih ekonomskih integracija: (a) Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje svim organizacijama regionalnih ekonomskih integracija koje će. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji 1514 (XV). 3. mogu zajednički tražiti dobre usluge ili posredovanje treće strane. 2. (c) Organizacija regionalne ekonomske integracije i njezina država članica ili države koje su se usuglasile o podjeli odgovornosti sukladno podstavku (b) obavještavaju stranke o svim takvim predloženim podjelama odgovornosti na sljedeći način: (i) u svojoj ispravi o pristupanju takva organizacija će precizno navesti pojedinosti o raspodjeli odgovornosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom. Takve organizacije neće realizirati svoje pravo glasovanja ako neka od njezinih država članica realizira svoje pravo. ali su članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje njegove specijalizirane agencije. i obrnuto. Pored toga.2. stranka može pribjeći nagodbi u skladu s postupkom propisanim u Dodatku ovoj Konvenciji. PRIHVAĆANJE. Stranke će u dobroj vjeri razmatrati prijedlog Mirovnog vijeća za rješavanje spora. pisanom obavijesti Generalnom direktoru UNESCO-a istu povući. depozitar sa svoje strane obavješćuje stranke o takvim izmjenama. odobrenja ili pristupanja izjaviti da ne priznaje gore predviđeni postupak mirenja. 10 . odobrenju ili pristupanju država članica UNESCO-a u skladu s njihovim ustavnim postupcima. realiziraju svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije. a koja nisu konkretno navedena ili prenesena depozitaru. (b) U slučaju da je jedna ili više država članica takve organizacije također i stranka ove Konvencije. Takva raspodjela odgovornosti stupa na snagu po završetku postupka obavješćivanja opisanog u podstavku (c).

STUPANJE NA SNAGU 1. b) u odnosu na odredbe ove Konvencije. Članak 29. SAVEZNA ILI NEUNITARNA USTAVNA UREĐENJA Priznavajući da su međunarodni sporazumi jednako obvezujući za stranke bez obzira na njihova ustavna uređenja. OTKAZIVANJE 1. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. odobrenju ili pristupanju. svaka stranka utvrđuje kontaktnu točku u skladu sa člankom 9.. 2. 11 . županija. Članak 32. DEPOZITARNE FUNKCIJE Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države članice Organizacije. županija. te o otkazima utvrđenih člankom 31. poput država. 4. pokrajina ili kantona koje ustav federacije ne obvezuje na donošenje zakonodavnih mjera. prihvaćanju. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. i 27. Isprava o pristupanju polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. da postane njezina stranka. prihvaćanju. države koje nisu članice Organizacije i organizacije regionalne ekonomske integracije iz članka 27. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. na koju su te države prenijele nadležnosti glede pitanja obuhvaćenih ovom Konvencijom i koja je valjano ovlaštena. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih jedinica poput država. savezna vlast po potrebi obavješćuje nadležna tijela tih ustavotvornih jedinica. Članak 31. Članak 30. u skladu s internim procedurama. sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezno ili neunitarno ustavno uređenje: a) u odnosu na odredbe ove Konvencije. 3. pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uza svoju preporuku o njihovom usvajanju. Za svrhe ovoga članka. KONTAKTNA TOČKA Nakon što postane ugovorna stranka Konvencije. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane isprave o ratifikaciji. odobrenju ili pristupanju. ali samo u odnosu na one države ili regionalne ekonomske integracije koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji.(e) »Organizacije regionalne ekonomske integracije« znači organizaciju koju su osnovale suverene države. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. bilo koji instrument koji je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se računati kao dodatan onima koje su položile države članice organizacije. prihvaćanju. odobrenju ili pristupanju utvrđenih člancima 26. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. članice Ujedinjenih naroda ili bilo koje od njezinih specijaliziranih agencija. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. prihvaćanju. 2. Članak 28.

ČLANOVI ODBORA U sporovima između više od dvije stranke. za svaku državu stranku koja je ratificira. odobrile ili su im pristupile. prihvaćanju. ali samo u odnosu na države koje su ih ratificirale. IMENOVANJA Ukoliko stranke ne izvrše imenovanja u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za osnivanjem Mirovnog odbora. odobrenju ili pristupanju. kineskom. UPIS U REGISTAR Sukladno članku 102. 4. Članak 3. 12 . Kada dvije ili više stranaka imaju različite interese ili postoji spor oko toga imaju li iste interese. ruskom i španjolskom jeziku s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. 5. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrani isprave iz stavka 3. glavni direktor na sljedećoj sjednici Konferencije stranaka podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. stranke s istim interesom zajednički dogovorno imenuju svoje članove Odbora. Odbor je sastavljen. Članak 34. sukladno stavku 4. od kojih svaka od stranaka imenuje po dva člana. ovoga članka. koje se odnose na broj država članica Međuvladinog odbora. koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. 3. prihvat. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. Članak 35. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. Nakon toga. od pet članova. 6. ukoliko se stranke drugačije ne dogovore. DODATAK POSTUPAK MIRENJA Članak 1. one odvojeno imenuju članove Odbora. Izmjene i dopune stupaju na snagu. i 4. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. MIROVNI ODBOR Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se Mirovni odbor. engleskom. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 23. ovoga članka. prihvatile. i b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere.Članak 33. Stranka ove Konvencije može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Nakon što se usvoje. smatra se: a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. a zajednički biraju predsjednika Odbora. Članak 2. Postupak naveden u stavku 3. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovina država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. prihvati. IZMJENE I DOPUNE 1. glavni direktor UNESCO-a obavlja imenovanja ukoliko to od njega zatraži stranka koja je podnijela zahtjev u roku od daljnja dva mjeseca. odobrenje ili pristupanje. MJERODAVNI TEKSTOVI Ova je Konvencije sastavljena na arapskom. Povelje Ujedinjenih naroda. 2. francuskom. Država ili organizacija regionalne ekonomske integracije iz članka 27.

glavni direktor UNESCO-a imenuje. 23. potpisnice ove Konvencije. Članak 3. Odbor utvrđuje vlastiti postupak ukoliko se stranke u sporu ne dogovore drugačije. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. ukoliko ne postoje. Članak 5. EUROPSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI ARHEOLOŠKE BAŠTINE (REVIDIRANA) IZ 1992. ozbiljno ugrožena pogoršavanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata. PREDSJEDNIK ODBORA Ukoliko predsjednik Mirovnog odbora nije izabran u roku od dva mjeseca od imenovanja zadnjih članova Odbora.. odgovarajuće administrativne i znanstvene postupke nadzora. potpisanu u Granadi. stavka 3. 3. potpisanu u Parizu. GODINE PREAMBULA Države članice Vijeća Europe i druge države stranke Europske kulturne konvencije. potvrđujući da je europska arheološka baština. listopada 1985. NESLAGANJE Neslaganje oko nadležnosti Mirovnog odbora rješava Odbor. imajući u vidu Preporuku br.. 921 (1981) i 1072 (1988). Članak 4.. tajnih ili neznanstvenih iskopavanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. podsjećajući da arheološka baština ima suštinsko značenje za poznavanje povijesti čovječanstva. imajući u vidu Konvenciju o zaštiti europske arheološke baštine. koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka. imajući u vidu preporuke Parlamentarne skupštine koje se odnose na arheologiju i posebno Preporuke 848 (1978). Odbor daje prijedlog za rješavanje spora koje stranke razmatraju u dobroj volji. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. posebno u cilju očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koja predstavljaju njihovu zajedničku baštinu. Konvencija iz članka 1. prosinca 1954.Članak 4. R (89) 5 koja se odnosi na zaštitu i unapređivanje arheološke baštine u kontekstu izrade urbanističkih i prostornih planova. i 5. predsjednika o roku od daljnja dva mjeseca. imajući u vidu Europsku kulturnu konvenciju. potvrđujući da je važno uspostaviti. prirodnih opasnosti. lipnja 1985. ODLUKE Mirovni odbor odlučuje većinom glasova svojih članova. imajući u vidu Europsku konvenciju o prekršajima vezanoj uz kulturna dobra. a posebno članke 1. ovoga Zakona nije na snazi. te da se potreba za zaštitom arheološke baštine mora odražavati 13 . te Konvencije. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. Članak 6. potpisanu u Delfima. 19. na zahtjev stranke. uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje višeg stupnja suglasnosti između svojih članica.

3. potpisanom u Londonu. čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji. pravni sustav zaštite arheološke baštine. ii za koje su iskopavanja ili nalazi i druge metode istraživanja čovječanstva i s njim povezanog okoliša glavni izvori informacija. slijedom razvoja politika planiranja u europskim zemljama. kao i njihov kontekst. očuvanja i upravljanja. izgrađene lokalitete. svibnja 1969. ii da će osigurati da iskopavanja i druge potencijalno destruktivne tehnike provode samo stručne. 14 . Stranke se obvezuju uspostaviti. 6. iii obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. b) osigurao da se arheološka iskopavanja i istraživanja provode znanstvenim metodama i osiguravaju: – da se uvijek kad je moguće primjenjuju nedestruktivne metode istraživanja. spomenike druge vrste. i iii koji su smješteni u bilo kojem području u nadležnosti stranaka Konvencije. U tu svrhu sastavnim dijelovima arheološke baštine smatraju se svi ostaci i predmeti. suglasile su se o sljedećem: DEFINICIJA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 1. posebno ovlaštene osobe. 2. smještene na zemlji ili pod vodom. naglašavajući da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje. ii uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja. te drugi tragovi čovječanstva iz prošlih razdoblja: i čije očuvanje i proučavanje pridonose utvrđivanju povijesnog razvitka čovječanstva i njegovog odnosa s prirodnim okolišem. – da predmeti arheološke baštine ne ostanu nepokriveni ili ostavljeni izloženi za vrijeme ili nakon iskopavanja bez odgovarajućih mjera zaštite.u politici urbanističkog i prostornog planiranja i kulturnog razvitka. IDENTIFIKACIJA BAŠTINE I MJERE ZAŠTITE Članak 2. Arheološka baština obuhvaća građevine. stranke se obvezuju: i na primjenu postupaka za izdavanje dozvola i obavljanja nadzora nad iskopavanjima i drugim arheološkim radovima na način koji bi: a) spriječio svako protuzakonito iskopavanje ili premještanje dijelova arheološke baštine. skupine građevina. pokretne predmete. objekte. sredstvima koja su prihvatljiva državi o kojoj je riječ. Članak 3.. U cilju očuvanja arheološke baštine i priskrbljivanja znanstvenog značenja arheološkog istraživačkog rada. 1. Cilj ove (revidirane) Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i predmet povijesnog i znanstvenog proučavanja. u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršavanja stanja i promicanja njezine zaštite poticanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava. uočavajući potrebu za dopunjavanjem načela utvrđenih Europskom konvencijom za zaštitu arheološke baštine. i to propisivanjem: i vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja.

gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu. te cjelovito objavljivanje i evidentiranje nalaza. u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje. iii osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš. 15 . Stranke se obvezuju: i poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite.iii da će zahtijevati. Članak 4. Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine. ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. ii da će povećati materijalna sredstva za zaštitno arheološko iskopavanje i istraživa nje. iv predvidjeti propisima. v osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost. a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja. ii zaštitu i očuvanje arheološke baštine. njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće. propisima predvidjeti: i da upravna tijela nadležna za područja predviđena za zaštićene arheološke cjeline imaju pravo stjecati ili drugim odgovarajućim sredstvima štititi ta područja. i to: a) poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se pri realizaciji velikih javnih ili privatnih razvojnih planova predvidjela sredstva iz javnog ili privatnog sektora za pokrivanje ukupnih troškova svih potrebnih pratećih arheoloških radova. sukladno nacionalnom zakonodavstvu. i to za preliminarna arheološka iskopavanja i istraživanja i sažeti znanstve ni prikaz stanja. očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa. Stranke se obvezuju: i da će osigurati javnu financijsku potporu državnih. CJELOVITA ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 5. FINANCIRANJE ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE Članak 6. ii osigurati da se arheolozi. b) u različitim fazama izrade razvojnih planova. posebna prethodna odobrenja za uporabu metalnih detektora i druge detekcijske opreme ili postupka arheološkog istraživanja. te u skladu s okolnostima. b) predviđanjem sredstava u proračunu za ovakve radove na isti način kao i za studije utjecaja uvjetovane mjerama predostrožnosti kod planiranja zaštite okoliša i regionalnog planiranja. regionalnih i lokalnih tijela vlasti za arheološka istraživanja sukladno njihovim nadležnostima. iii odgovarajući prostor za čuvanje arheoloških predmeta koji su premješteni s izvorne lokacije. prije svega na samom lokalitetu. b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije.

o svim ponudama predmeta za koje se sumnja da potječu iz nezakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. izradu nacrta sažetka znanstvenog prikaza stanja kojeg je moguće objaviti prije potrebnoga sveobuhvatnog objavljivanja detaljnih specijaliziranih studija. PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI Članak 9. iv da će muzejima i sličnim ustanovama smještenim na teritoriju stranke čija politika akvizicije nije pod državnim nadzorom: a) proslijediti tekst ove (revidirane) Konvencije. 16 . te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta. Stranke se obvezuju: i da će olakšati nacionalnu i međunarodnu razmjenu predmeta arheološke baštine u stručne i znanstvene svrhe. premještanje predmeta arheološke baštine koji potječu iz nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. ovoga članka. budnosti i suradnje. putem obrazovanja. te osigurati potrebne podatke o tome. ii da će promicati povezivanje informacija o tekućim arheološkim iskopavanjima i istraživanjima. ii obavijestiti nadležna tijela države podrijetla. Stranke se obvezuju: i da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti. Članak 8. te o prijetnjama toj baštini. v da će ograničiti. poduzimajući istovremeno odgovarajuće korake kako bi osigurale da takav promet ni na koji način ne nanese štetu kulturnoj i znanstvenoj vrijednosti tih predmeta. SPRJEČAVANJE NEZAKONITOG PROMETA PREDMETA ARHEOLOŠKE BAŠTINE Članak 10. informiranja. ii da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine. u najvećoj mogućoj mjeri. posebno lokalitetima. ii poduzeti sve praktične mjere osiguranja.PRIKUPLJANJE I ŠIRENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA Članak 7. popise i karte arheoloških lokaliteta na područjima pod svojom nadležnosti. iii poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da muzeji i slične ustanove čiju politiku akvizicije nadzire država ne pribavljaju predmete arheološke baštine za koje se sumnja da potječu s nenadziranih nalaza ili protuzakonitih iskopavanja ili protuzakonito odnesenih sa službenih iskopavanja. nakon provedenih arheoloških radova. koja je stranka ove Konvencije. U cilju lakšeg proučavanja i širenja znanja o arheološkim nalazima stranke se obvezuju: i izraditi ili ažurirati preglede. b) poduzeti sve kako bi osigurale da spomenuti muzeji i ustanove poštuju načela postavljena u stavku 3. te pridonositi organizaciji međunarodnih istraživačkih programa. Stranke se obvezuju: i osigurati da nadležna tijela javne vlasti i znanstvene ustanove prikupljaju podatke o svim utvrđenim nezakonitim iskopavanjima.

Ova (revidirana) Konvencija otvorena je za potpisivanje članicama Vijeća Europe i drugim državama strankama Europske kulturne konvencije. svibnja 1969. te informiranje javnosti o ciljevima ove (revidirane) Konvencije. prihvaćanja ili odobrenja pohranjuju se kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. uključujući i one odgovorne za daljnje usavršavanje. uključujući najmanje tri države članice Vijeća Europe. Ova (revidirana) Konvencija ne utječe na postojeće ili buduće bilateralne ili multilateralne ugovore između stranaka Konvencije vezane uz nezakoniti promet predmeta arheološke baštine ili njihov povrat zakonitom vlasniku. 17 . prihvaćanju ili odobrenju. nadgledat će primjenu (revidirane) Konvencije. ako nije istovremeno ili naknadno otkazala navedenu Konvenciju. razmjenu stručnjaka za zaštitu arheološke baštine.Članak 11. UZAJAMNA TEHNIČKA I ZNANSTVENA POMOĆ Članak 12. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoju suglasnost o prihvaćanju obveza. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta ratifikacije. NADZOR NAD PRIMJENOM (REVIDIRANE) KONVENCIJE Članak 13. reviziju ili izmjene i dopune (revidirane) Konvencije. Konvencija podliježe ratifikaciji. očitovati da će nastaviti primjenjivati Konvenciju od 6. 2. svibnja 1969. do stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. U smislu ove (revidirane) Konvencije. prihvaćanja ili odobrenja. 5. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. uključujući multilateralne aktivnosti. Statuta Vijeća Europe osnovao Odbor ministara Vijeća Europe. Instrumenti ratifikacije. 6. spajanjem iskustava i razmjenom stručnjaka. ugovorna strana se može. 3. ne može položiti instrumente ratifikacije. ii predlagati mjere Odboru ministara Vijeća Europe za provedbu odredbi ove (revidirane) Konvencije. svibnja 1969. Ova (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kada su četiri države. a osobito: i povremeno izvještavati Odbor ministara Vijeća Europe o stanju politike zaštite arheološke baštine u državama potpisnicama ove (revidirane) Konvencije i primjeni načela koja su obuhvaćena ovom (revidiranom) Konvencijom. povjerenstvo stručnjaka. 4. potpisane u Londonu. 1. iii davati preporuke Odboru ministara Vijeća Europe u vezi s pozivima državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. U slučaju da u primjeni prethodnih dvaju stavaka otkazivanje Konvencije od 6. ne stupi na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove (revidirane) Konvencije. prihvaćanja ili odobrenja.. u pitanjima vezanim uz arheološku baštinu. prihvaćanja ili odobrenja. izrazile suglasnost o prihvaćanju obveza iz ove (revidirane) Konvencije sukladno odredbama prethodnih stavaka. prilikom polaganja instrumenta ratifikacije. u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom ili obvezujućim međunarodnim ugovorima. Stranke se obvezuju: i da će pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć. koje je sukladno članku 17. Ni jedna država stranka Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine. ii da će poticati.

U odnosu na taj teritorij (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio očitovanje. 1. prihvaćanja. Svako očitovanje dano u skladu s prethodna dva stavka. i 16. u odnosu na teritorij naveden u tom očitovanju. 1. odrediti teritorij ili teritorije na koje se (revidirana) Konvencija primjenjuje. odobrenja ili pristupanja. Sastavljeno u Valletti. siječnja 1992.Članak 15. odobrenja ili pristupanja. ii polaganju svakog instrumenta ratifikacije. propisno ovlašteni potpisnici potpisali su ovu revidiranu Konvenciju. Posvjedočujući gore izneseno. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i sve države ili Europsku ekonomsku zajednicu. može biti opozvano obaviješću upućenom Glavnom tajniku. Glavni tajnik Vijeća Europe prenijet će ovjerene preslike svim državama članicama Vijeća Europe. U odnosu na sve države koje pristupaju. s tim da su oba teksta istovrijedna. 2. Članak 18. obavijesti ili dopisu u vezi s ovom (revidiranom) Konvencijom. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu nečlanicu Vijeća i Europsku ekonomsku zajednicu da pristupi (revidiranoj) Konvenciji na temelju odluke koju donosi većina sukladno članku 20. točki d Statuta Vijeća Europe. 3. Članak 17.. 15. te jednoglasnim glasovanjem predstavnika ugovornih strana ovlaštenih da budu u Vijeću. Članak 16. Sve države mogu. na engleskom i francuskom. u po jednom primjerku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Europe. iv svakom drugom aktu. Europskoj ekonomskoj zajednici. Sve stranke mogu u bilo koje vrijeme otkazati (revidiranu) Konvenciju upućivanjem obavijesti Glavnom tajniku Vijeća Europe. prihvaćanja. iii svakom datumu stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije u skladu sa člancima 14. 2. Takvo otkazivanje stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio obavijest. proširiti primjenu (revidirane) Konvencije na teritorij naveden u tom očitovanju. koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji o sljedećem: i svakom potpisu. očitovanjem upućenim Glavnom tajniku Vijeća Europe. Nakon stupanja na snagu ove (revidirane) Konvencije. 1. ili koje bi trebale pristupati. Sve države mogu naknadno. 16. Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. (revidirana) Konvencija stupa na snagu šest mjeseci od dana polaganja instrumenta pristupanja kod Glavnog tajnika Vijeća Europe.. prilikom potpisivanja ili polaganja instrumenta ratifikacije. 18 . drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i svim državama nečlanicama ili Europskoj ekonomskoj zajednici pozvanim da pristupe ovoj (revidiranoj) Konvenciji. Opoziv stupa na snagu šest mjeseci od dana kad je Glavni tajnik primio to očitovanje.. 2.

nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini. Radi nadziranja prometa takvim predmetima.. naroda i njihovih međusobnih odnosa glede njihove zajedničke baštine. 3. u pravila o spašavanju na moru ili u druga pravila pomorskog prava. na 31. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu.Članak 3. svjesna činjenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju. poštivanju i zaštiti te baštine. informacija i obrazovanja u zaštiti i očuvanje podvodne kulturne baštine. obalna država može pretpostaviti da bi njihovo vađenje s morskog dna u pojasu spomenutome u tom članku. sjednici. svibnja 1969. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. te da odgovornost za nju počiva na svim državama. na zasjedanju u Parizu od 15. te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu. studenoga 2001. bez njezinog odobrenja. ovoga Zakona prestaje važiti za Republiku Hrvatsku Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine. te u vrijednost općeg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti. ili u zakone i praksu kulturne razmjene. uvjerena u važnost istraživanja. KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Članak 303. Konvencija iz članka 1. Ništa u ovome članku ne dira u prava onih vlasnika čiji se identitet može utvrditi. priznajući važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi. Članak 5. Stupanjem na snagu Konvencije iz članka 1. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je ministarstvo nadležno za poslove kulture. 2. Arheološki i povijesni predmeti nađeni u moru 1. Države su obvezne štititi predmete arheološke i povijesne prirode nađene u moru te surađuju u tu svrhu. listopada do 3. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku. Ovaj članak ne dira u druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava o zaštiti predmeta arheološke i povijesne prirode. uvjerena u opće pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga. KONVENCIJA O ZAŠTITI PODVODNE KULTURNE BAŠTINE Opća konferencija Organizacije za obrazovanje. Članak 4. 4. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. stavka 3. prouzročilo kršenje na njezinom području ili u njezinom teritorijalnom moru zakona i drugih propisa navedenih u tome članku. opažajući sve veći interes javnosti. primjenjujući članak 33. te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti spriječile. sastavljena u Londonu 6. u odnosu na Republiku Hrvatsku. primjećujući potrebu da se na odgovarajući način odgovori na mogući negativan utjecaj 19 . uviđajući važnost zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine. objaviti u skladu s odredbom članka 30.

i (iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja. poput: (i) lokacija. a posebno aktivnosti s ciljem prodaje. ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga.. prosinca 1982. smatrajući da mjerenje. točke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri »države stranke« odnose na ta područja. povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili. iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda. znanstvenim institucijama. »Zona« znači dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne 20 . međunarodnim organizacijama. (a) »Države stranke« znači države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi. povremeno ili stalno. Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. (b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. duboko zabrinuta sve većim komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine. DEFINICIJE U smislu ove Konvencije: 1. izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara. predana poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj. koji može nehotice na nju utjecati. predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem.. 3.dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu. uviđajući potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu s međunarodnim pravom i praksom. »Glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a. drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova. što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovođenja. djelomično ili potpuno pod vodom. za oprezno izvlačenje podvodne kulturne baštine. odlučivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati međunarodnom konvencijom. postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom. (c) Druge instalacije. osim kablova i cjevovoda. roniocima. listopada 1972. stručnim udrugama. barem 100 godina. studenoga 1970. građevina. uključujući Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nedopuštenog uvoza. (b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na područja iz članka 26. njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem. vjerujući da je suradnja među državama. te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. »UNESCO« znači Organizaciju za obrazovanje. regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili. (a) »Podvodna kulturna baština« označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog. arheolozima. zgrada. stavka 2. od 14. ovu Konvenciju. donosi drugoga dana studenoga 2001. znanost i kulturu Ujedinjenih naroda. 5. 2. zrakoplova. svjesna mogućnosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini. te uporabu odgovarajućih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stručne specijalizacije. (ii) plovila. drugim zainteresiranim stranama i širom javnošću nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine. Članak 1. prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine. 4..

te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu. »Pravila« znače pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Očuvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu. u skladu s odredbama članka 33. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno. Članak 3. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje. ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava. Države stranke surađuju u zaštiti podvodne kulturne baštine. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u kontekstu i sukladno međunarodnom pravu. 10. Izvučena podvodna kulturna baština se pohranjuje. »Aktivnosti koje nehotice utječu na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti koje. u skladu s odredbama ove Konvencije. sve odgovarajuće mjere u skladu s ovom Konvencijom i međunarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva moguća sredstva koja su im na raspolaganju. ove Konvencije. 8. pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost. 7. a u skladu sa svojim mogućnostima. a koji su bili korišteni u doba potonuća samo u nekomercijalne svrhe države. uključujući 21 . 6. 9. mogu fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. obrađuje i s njom se postupa na način koji joj osigurava očuvanje na duže razdoblje. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. 5. prema potrebi. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovarajućim poštovanjem. Članak 2. 11. 6. kojima upravlja i koje koristi država. »Državna plovila i zrakoplovi« znače ratne brodove. koji su kao takvi identificirani te koji ispunj avaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine. Cilj je ove Konvencije osigurati i ojačati zaštitu podvodne kulturne baštine. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost. 2. briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom. CILJEVI I OPĆA NAČELA 1. U skladu s praksom države i međunarodnim pravom. 4. fizički poremetiti ili drugačije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu. izravno ili neizravno. 7. 3. te koje mogu. ova se Konvencija ne može tumačiti kao izmjena pravila međunarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet. Države stranke rade na očuvanju podvodne kulturne baštine u korist čovječanstva. iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva.jurisdikcije. »Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu« znače aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj. kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države. 9. Potiče se odgovoran. nadležnost i obveze država sukladno međunarodnom pravu. 8.

da pristupe takvim sporazumima. 2. Članak 4. Članak 5. ostvarujući svoj suverenitet i poštujući opću praksu među državama.Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. i (c) osigurava da svako izvlačenje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu. Članak 6. Članak 7. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA. DVOSTRANI. osobito kulturnu. ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU 1. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. a koji proizlaze iz drugih bilateralnih. odnosno na razvoj postojećih sporazuma u svrhu očuvanja podvodne kulturne baštine. o otkriću takvoga državnog plovila i zrakoplova čiji se identitet može utvrditi. posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije. povijesnu ili arheološku. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji. REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI 1. podvodnom kulturnom baštinom. i (b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom. osobito kulturnu. AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJEČU NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprječavanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti. ukoliko je potrebno. 3. Država stranka se potiče na sklapanje bilateralnih. povijesnu ili arheološku. Države stranke. ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencij a primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako: (a) ju je ovlastilo nadležno tijelo. imaju isključivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja. 3. države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama. Stranke takvih bilateralnih. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti usklađeni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. obavijestiti državu stranku Konvencije čija je zastava na plovilu te. 22 . regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila. 2. regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma. a koja nehotice utječe na podvodnu kulturnu baštinu. i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu. Ne dovodeći u pitanje druge međunarodne sporazume i pravila međunarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine. arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru. u ostvarivanju svoje suverenosti. države stranke dužne su uzimajući u obzir suradnju o najboljem načinu zaštite državnih plovila i zrakoplova. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora.

povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi. (ii) alternativno. 3. posebno kulturnoj. ovoga članka. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isključivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu. ovoga članka. kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isključivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu. Članak 10. točka (b) ovoga članka. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u čijem je isključivom gospodarskom pojasu ili u čijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju učinkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. a nastavno na članke 9. države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. 5. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila. Članak 9. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkrićima ili aktivnostima za koja je primila izvješća prema stavku 1. prihvata. Država stranka u čijem se isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi spriječila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost. te osigurava brz i učinkovit prijenos takvih izvješća svim drugim državama strankama. 2. i 10. odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje način na koji se izvješća prenose u skladu sa stavkom 1. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. U slučaju otkrića podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na 23 . država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti na njemu.Članak 8. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJUČIVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU 1. 2. (b) u isključivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke: (i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkriću ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku. kako je predviđeno međunarodnim pravom uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. te u skladu sa člankom 303. 3. osim u skladu s odredbama ovoga članka. PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU Ne dovodeći u pitanje. Sukladno tome: (a) država stranka traži. da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkriću ili aktivnosti na njemu. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isključi vom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom. 4. stavkom 2.

u kojem slučaju države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. i 4. te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima. (b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima. o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine. ta država članica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješće o tom otkriću ili aktivnosti na njemu. uključujući pljačku. 4. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju učinkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhvaćena međunarodnim pravom. nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države čija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora. kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni. 3. IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI 1. ta država stranka mora: (a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema članku 9. (c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to. poduzimanja mjera. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole. Članak 11. Ne dovodeći u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s međunarodnim pravom kako bi spriječile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini. (b) koordinirati te konzultacije kao »država koordinator”.. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini. 2. stavku 5. imenuju državu koordinatora. provođenja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. stavku 5. u skladu s ovom Konvencijom i člankom 149. osim ako države konzultanti.. osim ako izričito izjavi da to ne želi. država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Međunarodne vlasti za morsko dno o takvim otkrićima ili aktivnostima za koje su primile izvješće. i pri tome 24 . ovoga članka. U koordinaciji konzultacija. Prema tome. Prema odredbama stavaka 2. uključujući pljačku. Država koordinator: (a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uključuju državu koordinatora.podvodnu kulturnu baštinu u isključivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke. 7. koji odmah zatim omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. 5. bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka. 6. država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomoć drugih država stranaka. a ne u svom vlastitom interesu. a ako je potrebno prije konzultacija. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu d a druga država stranka primijeni te mjere.

u svrhu sprječavanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom. Države stranke. da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri članaka 9. 2. Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države čija se zastava nalazi na njima. u skladu s ovom Konvencijom. koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. 10. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u području. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu. povijesnog ili arheološkog porijekla. trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izvađene. 7. osim ako države konzultanti. 25 . ove Konvencije.. nisu obavezni izvijestiti o otkriću podvodne kulturne baštine prema člancima 9. te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima.posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga. država koordinator djeluje na dobrobit cijelog čovječanstva u ime svih država stranaka. te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu »države koordinatora«. Država koordinator mora: (a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uključuju državu koordinatora. Članak 13. provođenju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom. osim u skladu s odredbama ovoga članka. 6. 11. SUVERENI IMUNITET Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe. TRGOVANJE I POSJEDOVANJE Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje ulaska u njihovo državno područje. i 12. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu. poduzimanja mjera. Glavni direktor također poziva Međunarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama. uključujući pljačku. Članak 12. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom. 5.. međutim. moraju osigurati donošenjem odgovarajućih mjera. 10. tijekom redovnih operacija i koji nisu uključeni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. stavkom 4. i 12. 4. 3. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes. koji zatim odmah omogućava pristup tim informacijama drugim državama strankama. U koordinaciji konzultacija.. ove Konvencije. osim ako države konzultanti koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole.. povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za dotičnu podvodnu kulturnu baštinu. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog. KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRUČJE. koje uključuju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere. ako je potrebno prije konzultacija. ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI 1. Članak 14. 11. u skladu s člankom 11. i (b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere.

kada je takvo izvlačenje u suprotnosti s ovom Konvencijom. Članak 15. NEKORIŠTENJE PODRUČJA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA Države stranke poduzimaju mjere za sprječavanje korištenja njenoga državnog područja, uključujući njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i građevine u njihovoj isključivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi spriječile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 16. MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na način koji nije u skladu s ovom Konvencijom. Članak 17. SANKCIJE 1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije. 2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovarajuća, kako bi one bile učinkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se događaju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima. 3. Države stranke surađuju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim člankom. Članak 18. ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM 1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom području koja je izvađena na način suprotan odredbama ove Konvencije. 2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala dotičnu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji. 3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji. 4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s dotičnom podvodnom kulturnom baštinom. Članak 19. SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA 1. Države stranke surađuju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uključujući, ukoliko je moguće suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, očuvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine. 2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uključujući otkriće baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izvađenu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo, odgovarajuću
26

znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis događaja vezano za tu baštinu. 3. Informacije koje dijele države stranke među sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkriće ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi način izložiti riziku očuvanje takve podvodne kulturne baštine. 4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uključujući kada je to moguće, putem odgovarajućih međunarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izvađenoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi način povrijeđeno međunarodno pravo. Članak 20. OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi ojačala osviještenost javnosti glede vrijednosti i značaja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom. Članak 21. OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI Države stranke surađuju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike očuvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 22. NADLEŽNA TIJELA 1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postojeća kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvrđivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, učinkovite zaštite, očuvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja. 2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu. Članak 23. SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA 1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev većine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka. 2. Na sjednici država stranaka odlučuje se o njenim funkcijama i odgovornostima. 3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik. 4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo čiji su članovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimajući u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova. 5. Znanstveno i tehničko savjetodavno tijelo pomaže na odgovarajući način sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehničke prirode vezano za primjenu pravila. Članak 24. TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE 1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije. 2. Dužnosti tajništva uključuju: (a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa člankom 23. stavkom 1., i
27

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka. Članak 25. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA 1. Svaki spor između dvije ili više država stranaka vezano za tumačenje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom načinu mirnog rješenja koji same izaberu. 2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost dotičnih država stranaka. 3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor između država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tumačenje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno članku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga članka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema članku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. 5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više načina navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog članka. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhvaćen izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., članku 2. i Dodatku VII., članku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije. Članak 26. RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP 1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država članica UNESCO – a. 2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti: (a) države koje nisu članice UNESCO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta međunarodnog suda, te sve druge države koje Opća konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji, (b) državno područje s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Opće skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja. 3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora. Članak 27. STUPANJE NA SNAGU Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz članka 26., ali isključivo za dvadeset zemalja ili državnog područja koji su na taj način položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna područja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno područje položi svoj instrument.
28

Članak 28. Nakon toga. država ili državno područje može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na određene dijelove njenoga državnog područja. i (b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije. prihvatile. osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum. odobri ili im pristupi. izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije. Članak 29. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna. Glavni direktor prosljeđuje taj prijedlog svim državama strankama. prihvata. Izmjene i dopune donose se dvotrećinskom većinom nazočnih država stranaka koje imaju pravo glasa. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga. odobrenja ili pristupa. za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira. 3. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije. Država stranka može. ovoga članka. Ta država mora. prihvati. 2. odobriti ili im pristupiti. 4. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. Izmjene i dopune stupaju na snagu isključivo za države stranke koje su ih ratificirale. u skladu sa stavkom 4. OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANIČENJA U postupku ratifikacije. arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. 5. 3. Članak 32. odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka polož i instrumente iz stavka 3. a ukoliko ta država ili državno područje ne iskaže drugačiju namjeru. razviti uvjete pod kojima će se ova Konvencija primjenjivati na područja naznačena u izjavi te će u tu svrhu. REZERVE Uz izuzeće članka 29. prihvata. OTKAZ 1. također povući svoju izjavu djelomično ili u cijelosti čim se to postigne. u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora. odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji. u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju. države stranke ih moraju ratificirati. 2. prihvata. ovoga članka. za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezujuće. unutarnje vode. nije moguće staviti rezervu na ovu Konvenciju. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti. IZMJENE I DOPUNE 1. smatra se: (a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije. predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljedećem skupu država stranaka na razgovor i moguće usvajanje. Članak 31. najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog. Država stranka može. prihvatiti. Članak 30. u mjeri u kojoj je to moguće i u najkraćem roku. Ni na koji način otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje 29 . IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA U postupku ratifikacije. svaka država ili državno područje može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora. ili naknadno.

i 34. REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA U skladu s člankom 102. Ukoliko je iskopavanje ili vađenje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine. . DODATAK PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU Pravilo 1. ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izvađeni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje. na koje se obvezuju međunarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji..dužnosti iz ove Konvencije. VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. prodavati. engleskom. Članak 35. te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela. Pravilo 3. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora. Prema tome. OPĆA NAČELA Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zadaćom. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlašćuje se na način koji je u skladu sa zaštitom te baštine. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati. PRAVILA Pravila iz Dodatka ove Konvencije čine njen sastavni dio. Pravilo 4. te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela. francuskom. kineskom. ako je u skladu s odredbama pravila 33. (b)polaganja podvodne kulturne baštine. i osim ako izričito nije drugačije navedeno. saznanjima ili unaprjeđenju podvodne kulturne baštine. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih učinaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta. I. Članak 34. te poštujući ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja značajnog doprinosa zaštiti. 30 Pravilo 2. pozivanje na Konvenciju uključuje i pozivanje na pravila. kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima. Povelje Ujedinjenih naroda. izvađene tijekom istraživačkog projekta u skladu s ovom Konvencijom. metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše moguće te pridonositi očuvanju ostataka. Ovo se pravilo ne može tumačiti kao sprječavanje: (a) pružanja stručnih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze čija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom. Članak 33. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred vađenjem predmeta. ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno.

nacrt projekta mora se preispitati. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih. izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela. (k)sigurnosnu politiku. (c) metodologiju koja se upotrebljava. (b)prikaz i ciljeve projekta. PRIPREMNI POSLOVI Pravilo 14. (h)program očuvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta. odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog člana skupine. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se potiče. U slučaju hitnosti ili slučajnih otkrića. (o)polaganje arhiva. Ukoliko dođe do nepredviđenih otkrića ili do izmijenjenih okolnosti. NACRT PROJEKTA Pravilo 9. Pravilo 13. III. Pravilo 8. (i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta. (p)program objavljivanja. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. Nacrt projekta uključuje: (a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja. povijesnih i arheoloških informacija. II. Pravilo 6. Međunarodna suradnja u provođenju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu potiče se kako bi se unaprijedila učinkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovarajućih stručnjaka. posebno znanstvenim institucijama. te potencijal za dobivanje podataka koji 31 . te tehniku koja se koristi. Pravilo 7. (n)pripremu izvješća. aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. Pripremni poslovi iz pravila 10. Pravilo 11. točka (a) uključuju procjenu koja ocjenjuje značaj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na oštećenja od strane predloženog projekta. (e) predviđene rokove za završetak projekta. (g)planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti. (f) sastav skupine te kvalifikacije. uključujući mjere očuvanja ili kratkotrajne aktivnosti. posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština.Pravilo 5. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu. mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovarajuće preispitivanje na istom stupnju stručnosti. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo. (j) program dokumentiranja. (l) ekološku politiku. (m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama. Pravilo 10. (d)predviđeno financiranje. Pravilo 12. osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovarajućim postupanjem i zaštitom baštine.

ispunjavaju ciljeve projekta. Pravilo 23. za vrijeme transporta i dugoročno. FINANCIRANJE Pravilo 17. Program očuvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Program uključuje informiranje javnosti. CILJ PROJEKTA. Procjena također uključuje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju. VIII. u skladu sa suvremenim stručnim standardima arheološkog dokumentiranja. tijekom i nakon završetka rada na terenu. te u stalnoj prisutnosti. V. Program dokumentiranja obuhvaća dokumentaciju koja uključuje izvješće o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Pravilo 15. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO OČUVANJE Pravilo 24. Pravilo 25. Pravilo 27. Potrebno je postaviti odgovarajuće rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta. kao i pripremu te distribuciju izvješća. uključujući očuvanje. dokumentiranje i stručnu obradu izvađenih predmeta kao i pripremu izvješća i distribuciju. Očuvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovarajuću stručnost vezanu za ulogu koju imaju u projektu. a tehnike koje se koriste moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri neinvazivne. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida predviđenog financiranja. nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI Pravilo 20. Osim u hitnim slučajevima zaštite podvodne kulturne baštine. IX. razumni napor da se lokacija stabilizira. poput osiguranja obveznica do njegova okončanja. VI. uključujući očuvanje. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji. Nacrt projekta mora iskazati mogućnost financiranja projekta. arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoročnu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti. STRUČNOST I KVALIFIKACIJE Pravilo 22. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ. dokumentiranje i stručnu obradu izvađene podvodne kulturne baštine. DOKUMENTIRANJE Pravilo 26. Pravilo 18. VII. uključujući porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom 32 . mora se osigurati odgovarajuća financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta. kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovarajućom znanstvenom stručnošću za dotični projekt. Nacrt projekta mora uključivati plan nepredviđenih okolnosti koji osigurava očuvanje podvodne kulturne baštine i prateću dokumentaciju u slučaju bilo kakvog prekida ili obustave projekta. Pravilo 19. Pravilo 21. METODOLOGIJA I TEHNIKE Pravilo 16. IV.

X. te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija. te ih položiti u odgovarajuće javne registre. (b)opis korištenih metoda i tehnika. mora u najvećoj mogućoj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na način koji omogućava profesionalan i javni pristup kao i stručnu obradu arhive. DISTRIBUCIJA Pravilo 35. XII. (d)osnovnu grafičku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti. Članak 3. Arhiva projekta vodi se u skladu s međunarodnim stručnim standardima. bilješke s terena. kao i trećih osoba. Pravilo 34. te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na 33 . te (f) preporuke za buduće aktivnosti. i (b)polaže se u odgovarajućem javnom registru. Potrebno je osigurati privremena i konačna izvješća u rokovima navedenim u nacrtu projekta. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. te podliježe odobrenju nadležnih tijela. Pravilo 31. (c) opis postignutih rezultata. XIII. flora i fauna nepotrebno ne remete. STRUČNA OBRADA ARHIVE PROJEKTA Pravilo 32. SIGURNOST Pravilo 28. u onoj mjeri koja je u skladu s očuvanjem podvodne kulturne baštine. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi. presjeke i fotografije. Izvješća uključuju: (a) opis ciljeva. te presliku ukupne popratne dokumentacije. Pravilo 33. Potrebno je pripremiti odgovarajuću sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu. planove. Članak 4. Konvencija iz članka 1. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku.provođenja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu. Organizacija stručne obrade arhive projekta dogovara se prije početka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta. te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stručnim zahtjevima koji se na nju odnose. XI. uključujući podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi. uzimajući u obzir složenost projekta. Pravilo 36. OKOLIŠ Pravilo 29. Potrebno je pripremiti odgovarajuću ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno. XIV. Arhiva projekta. crteže. odnosno snimke pomoću drugih medija. To se mora obaviti što je brže moguće i ni u kojem slučaju nakon isteka deset godina od završetka projekta. Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu. (e) preporuke vezane za očuvanje i stručnu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi. Konačna sinteza projekta: (a) objavljuje se u najkraćem mogućem roku. IZVJEŠTAVANJE Pravilo 30.

znajući da postoji sveopća volja i zajednička briga da se zaštiti nematerijalna kulturna baština čovječanstva. primjećujući dalekosežni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvođenju normativnih instrumenata za zaštitu kulturne baštine. uzimajući u obzir neprocjenjivu ulogu nematerijalne kulturne baštine kao čimbenika u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima. znanost i kulturu (u daljnjem tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik. listopada 2003. rujna do 17. podsjećajući na programe UNESCO-a koji se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. uzimajući u obzir potrebu da se izgradi veća svijest. Međunarodni sporazum o gospodarskim.. objaviti u skladu s odredbom članka 30. posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. uz uvjete koje stvaraju za obnovljeni dijalog među zajednicama. skupine i.. koju je usvojio treći Okrugli stol ministara kulture. da zasad ne postoji nikakav obvezujući višestrani instrument za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. kako je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o zaštiti tradicionalne kulture i folklora iz 1989. posebice starosjedilačke zajednice. 34 . kao i fenomen netolerantnosti. posebice na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.. uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. Članak 2. te Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima iz 1966. Tekst Konvencije iz članka 1. pojedinci igraju važnu ulogu u proizvodnji. o važnosti nematerijalne kulturne baštine i o njezinoj zaštiti. do ozbiljnih opasnosti gubitka vrijednosti. uzimajući u obzir da bi međunarodna zajednica trebala zajedno s državama strankama ove Konvencije pridonijeti zaštiti te baštine u duhu suradnje i uzajamne pomoći. prepoznajući da procesi globalizacije i društvene transformacije. usvaja ovu Konvenciju 17. preporuke i rezolucije o kulturnoj i prirodnoj baštini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu. održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te tako pomažu jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. nadalje. u Općoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti iz 2001. pozivajući se na postojeće međunarodne instrumente o ljudskim pravima. uzimajući u obzir duboko uvriježenu međuovisnost nematerijalne kulturne baštine i materijalne kulturne i prirodne baštine. primjećujući. socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. uzimajući u obzir da postojeće međunarodne sporazume. i Istambulskoj deklaraciji iz 2002. sjednici. posebice među mlađim naraštajima. na svojoj 32. posebice Proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva. posebice Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. glasi: KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Opća skupština Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje.. stavka 3. također dovode.. prepoznajući da zajednice. nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine. ovoga Zakona. listopada 2003.Republiku Hrvatsku. zaštiti. u nekim slučajevima.

»Nematerijalna kulturna baština« znači vještine. znanja. koje zajednice. uključujući identificiranje. (d) osigurati međunarodnu suradnju i pomoć. Definicije U smislu ove Konvencije. u sljedećim područjima: (a) usmena predaja i izričaji. obredi i svečanosti. (c) na lokalnoj. svojstava svjetske baštine s kojima je pojedina stavka nematerijalne kulturne baštine izravno povezana. Članak 3. (c) običaji. skupine i u nekim slučajevima. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. (b) osigurati poštivanje nematerijalne kulturne baštine zajednica. »Države stranke« označava države za koje je ova Konvencija obvezujuća i među kojima je ova Konvencija na snazi. 3. posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja. koji postanu stranke ove Konvencije sukladno uvjetima utvrđenim u tom članku. dokumentiranje. uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine. skupina i pojedinaca kojih se to tiče. istraživanje. očuvanje. Svrha Konvencije Svrha je ove Konvencije: (a) zaštititi nematerijalnu kulturnu baštinu. 1. »Nematerijalna kulturna baština«. povećanje vrijednosti.. prenošenje. manifestira se. 4. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandi na teritorije iz članka 33.I. kao i instrumente. (d) znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir. Članak 2. kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama. 5. kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. 2. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. »Zaštita« znači mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine. kao i o osiguravanju uzajamnog uvažavanja te baštine. zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje. Opće odredbe Članak 1. promicanje. predmete. (e) tradicijski obrti. (b) izvedbene umjetnosti. umijeća. nacionalnoj i međunarodnoj razini podići svijest o važnosti nematerijalne kulturne baštine. izričaje. rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. Odnos prema drugim međunarodnim instrumentima Nijedan navod u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti kao: (a) nešto što može promijeniti status ili umanjiti razinu zaštite prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. 35 . izvedbe. koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj. među ostalim. pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. U toj mjeri izraz »države stranke« odnosi se i na te teritorije. zaštitu. ili (b) nešto što može utjecati na prava i obveze država stranaka koje proizlaze iz bilo kojega međunarodnog instrumenta kojem su one stranke i koji se odnosi na prava intelektualnog vlasništva ili na uporabu bioloških i ekoloških izvora. kako je definirana u stavku 1. svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem.

i 18. za sljedeće: (i) upisivanje u popise i prijedloge koji se spominju u članku 16. Sastoji se od predstavnika 18 država stranaka. Države članice Odbora biraju kao svoje predstavnike osobe koje su kvalificirane na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine. a biraju ih države stranke koje su pristupile Konvenciji i koje se sastaju na Općoj skupštini. (b) davanje uputa o najboljim metodama rada. Funkcije Odbora Ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti koje su mu dane ovom Konvencijom. Članak 6. 7. 5. 3. Broj država članica Odbora povećava se na 24 čim broj država stranaka koje su pristupile Konvenciji dosegne 50. Tijela Konvencije Članak 4. 36 . Članak 7. 2.II. Ovime se utemeljuje Opća skupština država stranaka (u daljnjem tekstu: »Opća skupština«). sukladno članku 29. 4. Opća skupština sastaje se na redovitoj sjednici svake dvije godine. (g) pregled zahtjeva koje podnose države stranke i odlučivanje o njima sukladno objektivnim kriterijima selekcije. Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalnekulturne baštine 1. koje biraju države stranke koje se sastaju na Općoj skupštini čim ova Konvencija stupi na snagu sukladno članku 34. Država članica Odbora ne može biti izabrana na dva uzastopna mandata. Ona se može sastajati na izvanrednoj sjednici ako tako odluči ili na zahtjev Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine ili na zahtjev najmanje jedne trećine država stranaka Konvencije. Pri izboru država članica Odbora poštivaju se načela pravedne zemljopisne zastupljenosti i rotacije. 2. izvješća koja podnose države stranke i izrada sažetaka tih izvješća za Opću skupštinu. Države članice Odbora biraju se na mandat od četiri godine. funkcije Odbora su: (a) promicanje ciljeva Konvencije te poticanje i praćenje njihove provedbe. (ii) pružanje međunarodne pomoći sukladno članku 22. Opća skupština je vrhovno tijelo ove Konvencije. Opća skupština usvaja svoj poslovnik. te poduzimanje potrebnih mjera u tom cilju. Ona također izabire onoliko država članica Odbora koliko je potrebno da se popune slobodna mjesta. 3. Opća skupština država stranaka 1. (d) traženje načina povećanja svojih sredstava.. mandat polovice država članica Odbora izabranih pri prvom izboru ograničen je na dvije godine. 17. kao i preporuka o mjerama za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. (f) pregled.. sukladno članku 25. (c) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini nacrta plana za korištenje sredstava Fonda. 6. 2. Svake dvije godine Opća skupština obnavlja izbor polovice država članica Odbora. Ovime se u okviru UNESCO-a utemeljuje Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »Odbor«). Članak 5.. (e) priprema i podnošenje na odobrenje Općoj skupštini radnih smjernica za provedbu ove Konvencije. koje će utvrditi Odbor i odobriti Glavna skupština. sukladno članku 25. Ipak. Te se države na prvom izboru biraju ždrijebom. Izbor i mandati država članica Odbora 1.

administrativne i financijske mjere u cilju: 37 . kao i nacrt dnevnog reda svojih sastanaka te osigurava provedbu svojih odluka. Tajništvo priprema dokumentaciju Opće skupštine i Odbora. III. Odbor može osnovati na privremenoj osnovi sva ad hoc savjetodavna tijela koja smatra nužnima za izvršenje svoje zadaće. 2. na način prilagođen vlastitoj situaciji. razvoja i unaprjeđenja nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Kako bi osigurala identifikaciju u cilju zaštite. kao i istraživačke metodologije u cilju djelotvorne zaštite nematerijalne kulturne baštine. 3. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica. Pri podnošenju periodičnog izvješća Odboru. posebice nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti opasnost. Članak 9. On joj podnosi izvješća o svim svojim aktivnostima i odlukama. Odbor je odgovoran Općoj skupštini. (c) unaprjeđivati znanstvene. Ti se popisi redovito ažuriraju. (b) među mjerama za zaštitu iz 3. Odbor predlaže Općoj skupštini da ovlasti nevladine organizacije s općepriznatom stručnošću na području nematerijalne kulturne baštine radi djelovanja u svojstvu savjetnika Odbora. jedan ili više popisa nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. 4. Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. (b) odrediti ili osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju.Članak 8. Članak 12. kao i privatne osobe s dokazanom stručnošću na različitim područjima nematerijalne kulturne baštine kako bi ih konzultirao u vezi s određenim pitanjima. Uloga država stranaka Svaka država stranka: (a) poduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. Članak 13. sukladno članku 29. Odbor može na svoje sastanke pozvati bilo koje javno ili privatno tijelo. Odbor usvaja svoj poslovnik dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. skupina i relevantnih nevladinih organizacija. Način rada Odbora 1. Popisi 1. Odbor također predlaže Općoj skupštini kriterije i načine za davanje tih ovlaštenja. stavka članka 2. Ostale mjere za zaštitu U svrhu zaštite. svaka država stranka nastoji: (a) usvojiti opću politiku čiji je cilj promicanje funkcije nematerijalne kulturne baštine u društvu i uključivanje zaštite te baštine u programe planiranja. 2. tehničke i umjetničke studije. svaka država stranka daje odgovarajuće podatke o tim popisima. svaka država sastavlja. tehničke. Tajništvo 1. 2. Članak 10. 2. Zaštita nematerijalne kulturne baštine na nacionalnoj razini Članak 11. Davanje ovlaštenja savjetodavnih organizacija 1. (d) usvojiti odgovarajuće pravne.

ažurira i objavljuje Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te na zahtjev države stranke takvu baštinu upisuje na Listu. (b) informirati javnost o opasnostima koje prijete toj baštini i o aktivnostima koje se obavljaju u provedbi ove Konvencije. Odbor na prijedlog uključenih država stranaka utvrđuje. 3. podizanje svijesti i izgradnja kapaciteta Svaka država stranka nastoji pomoću svih prikladnih sredstava: (a) osigurati priznavanje. Članak 17. 38 . Zaštita nematerijalne kulturne baštine na međunarodnoj razini Članak 16. U slučajevima izuzetne žurnosti. ažuriranje i objavu Reprezentativne liste.(i) poticanja stvaranja ili jačanja institucija za obuku u području upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom i prijenosa te baštine putem stručnih skupova i prostora namijenjenih za predstavljanje ili izražavanje te baštine. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. ažurira i objavljuje Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. (iii) utemeljenja institucija za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja pristupa tim institucijama. posebice putem: (i) obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost. Odbor sastavlja i podnosi Općoj skupštini na odobrenje kriterije za utvrđivanje. održavaju i prenose tu baštinu te ih aktivno uključuje u svoje postupke. skupina i. u nekim slučajevima. (ii) osiguravanja pristupa nematerijalnoj kulturnoj baštini uz istodobno poštivanje uobičajenih praksi koje utječu na pristup određenim oblicima takve baštine. U cilju poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. posebice gospodarskih i znanstvenih istraživanja. čije objektivne kriterije odobrava Opća skupština na prijedlog Odbora. IV. Članak 14. pojedinaca koji stvaraju. (iii) aktivnosti za izgradnju kapaciteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. (ii) posebnih obrazovnih i programa izobrazbe unutar zajednica i skupina na koje se ti programi odnose. Kako bi se osigurala bolja preglednost nematerijalne kulturne baštine i svijest o njezinu značenju. Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 1. poštivanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu. (c) unapređivati obrazovanje u svrhu zaštite prirodnih prostora i memorijalnih mjesta čije je postojanje potrebno za izražavanje nematerijalne kulturne baštine. Obrazovanje. 2. 2. posebice mlade ljude. Sudjelovanje zajednica. kao i potakao dijalog koji poštuje kulturnu raznolikost. Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1. ažuriranje i objavu ove Liste. i (iv) neformalnih načina prenošenja znanja. Članak 15. ovoga članka upisati određenu stavku baštine u konzultacijama s državom strankom koje se to tiče. Odbor utvrđuje. skupina i pojedinaca U okviru svojih aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine svaka država stranka nastoji osigurati najšire moguće sudjelovanje zajednica. Odbor može na Listu iz stavka 1.

odobravanje kredita uz niske kamate te davanje donacije. Članak 22.. Članak 20. zajedničke inicijative i uvođenje mehanizma pomoći državama strankama u njihovim nastojanjima da zaštite nematerijalnu kulturnu baštinu.Članak 18. (b) stavljanje na raspolaganje stručnjaka i praktičara. 3. 2. Oblici međunarodne pomoći Pomoć koju Odbor pruža državi stranci regulira se operativnim smjernicama. koje se izrađuju sukladno članku 7. poput mjera koje se predviđaju i intervencija koje se traže zajedno s procjenom njihova troška. Odbor prati provedbu tih projekata. V. i 12. Uvjeti pružanja međunarodne pomoći 1. U hitnim slučajevima Odbor razmatra zahtjeve za pomoć kao prioritetno pitanje. (d) druge svrhe koje Odbor smatra nužnima. 2. U smislu ove Konvencije međunarodna suradnja uključuje. Članak 21. područnih i regionalnih programa. Svrhe međunarodne pomoći Međunarodna se pomoć može pružiti u sljedeće svrhe: (a) zaštita baštine upisane na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Na temelju prijedloga koje su podnijele države stranke i u skladu s kriterijima koje je odredio Odbor. (b) izrada popisa u smislu članka 11. države stranke priznaju da je zaštita nematerijalne kulturne baštine od općeg interesa za čovječanstvo te se u tom cilju obvezuju surađivati na bilateralnoj. područnoj i regionalnoj razini. (e) stvaranje infrastruktura i upravljanje njima. kao i običajnog prava i praksi. U tom cilju Odbor prima. među ostalim. projektima i aktivnostima koje se obavljaju na nacionalnoj. U cilju donošenja odluke Odbor obavlja analize i konzultacije koje smatra potrebnima. u odgovarajućim okolnostima. (g) drugi oblici financijske i tehničke pomoći. uključujući. razmatra i odobrava zahtjeve država stranaka za međunarodnu pomoć u svrhu pripreme takvih prijedloga. 39 . 3. razmjenu informacija i iskustava. Suradnja 1. 2. a odobrila Opća skupština. Programi. projekti i aktivnosti za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 1. (d) razrada postavljanja normi i druge mjere. projekata i aktivnosti za zaštitu baštine za koje smatra da najbolje odražavaju načela i ciljeve ove Konvencije. Članak 23. Odbor periodično obavlja selekciju i promociju onih nacionalnih. (c) potpora programima. Međunarodna suradnja i pomoć Članak 19.. s ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine. regionalnoj i međunarodnoj razini. uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju. Ne dovodeći u pitanje odredbe svojih nacionalnih zakona. programa i aktivnosti tako što će prenosi informacije o najboljim metodama rada koristeći sredstva koja će sam odrediti. a može poprimiti sljedeće oblike: (a) studije o različitim aspektima zaštite. i sporazumom iz članka 24. (f) opskrba opremom i prijenos know-how-a. (c) izobrazba svih potrebnih kadrova. područnoj. Odbor utvrđuje proceduru za pregled zahtjeva za međunarodnu pomoć i specificira koji se podaci uključuju u zahtjev..

darova. kao i drugih međunarodnih organizacija. oporučnih zapisa koji mogu biti od: (i) drugih država. Ipak. VI. Doprinosi koje države stranke uplaćuju u Fond 1. Ova se odluka Opće skupštine donosi većinom glasova prisutnih država stranaka koje se nisu izjasnile u smislu stavka 2. ovoga članka. zajedno s potrebnom dokumentacijom. 3. (iii) javnih ili privatnih tijela ili pojedinaca. O upotrebi sredstava od strane Odbora odlučuje se na temelju smjernica koje je propisala Opća skupština. odobrenju ili pristupu izjasniti da se ne obvezuje na odredbe stavka 1. (f) svih drugih sredstava odobrenih propisima Fonda koje sastavlja Odbor. Uloga država stranaka koje su korisnici pomoći 1. (ii) organizacija i programa iz sustava Ujedinjenih naroda. 2. 2. svaka se država iz članka 32. U zahtjevu se navode podaci propisani u stavku 1. 6. Takav zahtjev mogu također podnijeti dvije ili više država stranaka zajedno. (d) dospjelih kamata na sredstva Fonda. Ni u kom slučaju doprinos određene države stranke ne može biti veći od 1% njezina doprinosa redovitom proračunu UNESCO-a. (c) doprinosa. 5. Članak 24. Odbor može prihvatiti doprinose i druge oblike pomoći za opće i posebne svrhe koje se odnose na određene projekte. gospodarski ili drugi uvjeti koji nisu u skladu s ciljevima ove Konvencije. pod uvjetom da je Odbor odobrio te projekte. Fond se sastoji od financijskih sredstava povjerenih na upravljanje. Sredstva Fonda sastoje se od: (a) doprinosa koje uplaćuju države stranke. 3. ili članka 33. Ovime se utemeljuje »Fond za zaštitu nematerijalne kulturne baštine« (u daljnjem tekstu: »Fond«). ove Konvencije može u trenutku polaganja svojih isprava o ratifikaciji. (e) financijskih sredstava prikupljenih putem sabirnih akcija ili primitaka od manifestacija organiziranih za prikupljanje sredstava u korist Fonda. Opće je pravilo da država stranka koja je korisnik pomoći sudjeluje u granicama svojih sredstava u troškovima zaštitnih mjera za koje se međunarodna pomoć pruža. prihvatu. Ne dovodeći u pitanje moguće dopunske dobrovoljne doprinose. države stranke ove Konvencije obvezuju se uplaćivati u Fond najmanje svake dvije godine doprinos čiji iznos utvrđuje Opća skupština u obliku jedinstvenog postotka koji će se primjenjivati na sve države. 2. Svaka država stranka može Odboru dostaviti zahtjev za međunarodnu pomoć za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju. 3. članku 22. a koja se utvrđuju u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. 4. posebice Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Fond za nematerijalnu kulturnu baštinu Članak 25.Zahtjev za međunarodnu pomoć 1. Članak 26. Sukladno odredbama ove Konvencije. ovoga članka. Država stranka koja je korisnik pomoći podnosi Odboru izvješće o korištenju pomoći koju je dobila za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. (b) financijskih sredstava koje je u ovu svrhu izdvojila Opća skupština UNESCO-a. Priroda Fonda i njegova sredstva 1. U odnosu na doprinose koji se uplaćuju u Fond ne mogu se postaviti nikakvi politički. 40 . međunarodna pomoć koja se pruža regulira se sporazumom između države stranke koja je korisnik pomoći i Odbora. 2.

Izvješća koja podnosi Odbor 1. Svaka država stranka ove Konvencije koja kasni s plaćanjem svoga obveznog ili dobrovoljnog doprinosa za tekuću godinu. 3. ovoga članka nastojat će povući rečenu izjavu putem obavijesti upućene glavnom direktoru UNESCO-a. 2. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije neće biti nikakvih daljnjih proglašenja. Izvješće se iznosi pred Općom skupštinom UNESCO-a. Prijelazna odredba Članak 31. Odnos prema proglašenju remek-djelausmene i nematerijalne kulturnebaštine čovječanstva 1.. najmanje svake dvije godine i njihov iznos treba biti što je moguće bliži iznosu doprinosa koji bi bile dužne platiti da su se obvezale na odredbe stavka 1. Kako bi Odbor mogao uspješno planirati svoje poslovanje. povlačenje izjave ne proizvodi učinak u odnosu na doprinos koji je ta država dužna uplatiti do datuma otvaranja sljedeće sjednice Opće skupštine. ovoga članka uplaćuju se redovito. ove Konvencije. Mandat svake takve države koja je već član Odbora prestaje u trenutku izbora utvrđenih člankom 6. kao i za kalendarsku godinu koja joj neposredno prethodi nije podobna za člana Odbora. 4. IX. Međunarodne kampanje za prikupljanje financijskih sredstava Ako je to moguće. 5. regulatornim i drugim mjerilima poduzetim u svrhu provedbe ove Konvencije. Država stranka ove Konvencije koja je dala izjavu iz stavka 2. obavješćuju Odbor u što kraćem roku kako bi on sukladno tomu mogao planirati svoje poslovanje. članku 16. prihvaćanju i odobrenju polažu se kod glavnog direktora UNESCO-a. Članak 27. države stranke podupiru međunarodne kampanje prikupljanja financijskih sredstava organiziranih u korist Fonda pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Isprave o ratifikaciji. VII. prihvat ili odobrenje 1. Uključenje tih priloga u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ni u kom slučaju ne prejudicira kriterije za buduće unose na listu. doprinosi država stranaka ove Konvencije koje su dale izjavu iz stavka 2.3. u formi i u roku koji određuje Odbor. Odbor uključuje u Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priloge koji su proglašeni remek-djelima usmene i nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije stupanja na snagu ove Konvencije. ovoga članka. Izvješća koja podnose države stranke Države stranke podnose Odboru izvješća. Na temelju svojih aktivnosti i izvješća država stranaka iz članka 29. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Odbor dostavlja izvješće Općoj skupštini za svaku od njezinih sjednica. o zakonodavnim. 2. Završne odredbe Članak 32. Članak 28. Članak 30. Ratifikacija. Dobrovoljni dopunski doprinosi Fondu Države stranke koje žele dati dobrovoljne doprinose kao dodatak na doprinose predviđene člankom 26. Ipak. Članak 33. 2. VIII. a koje utvrđuje Odbor sukladno stavku 2. 41 . prihvaćanju ili odobrenju država-članica UNESCO-a sukladno njihovim ustavnim procedurama. Izvješća Članak 29. ova se odredba ne primjenjuje na prvi izbor.

te o otkazima utvrđenim člankom 36.. Otkazivanje 1. kao i Ujedinjene narode o pohrani svih isprava o ratifikaciji. Članak 35. obveze savezne ili središnje vlasti iste su kao i za one države stranke koje nisu savezne države. On ni u kom slučaju ne utječe na financijske obveze države stranke koja otkazuje Konvenciju prije datuma kojim povlačenje proizvodi učinak. Članak 37. 2. Članak 38. (b) s obzirom na odredbe ove Konvencije. odobrenju ili pristupanju. Ako u roku od šest mjeseci od datuma slanja priopćenja najmanje polovica država stranaka pozitivno odgovori na zahtjev. Ova je Konvencija također otvorena za pristupanje teritorija koji uživaju potpunu unutarnju samoupravu koju kao takvu priznaju Ujedinjeni narodi. Ova je Konvencija otvorena za pristupanje svim državama koje nisu članice UNESCO-a. i 33. prihvaćanju. 42 . uključujući nadležnost za sklapanje ugovora o tim pitanjima. Izmjene i dopune 1. Svaka država stranka može otkazati ovu Konvenciju. izmjene i dopune se podnose državama strankama na ratifikaciju. prihvaćanju. ali koji nisu postigli potpunu neovisnost sukladno Rezoluciji Opće skupštine 1514 (XV) i koji su nadležni za pitanja koja uređuje ova Konvencija. prihvaćanju. odobrenje ili pristupanje. prihvat. 3. Isprava o pristupu polaže se kod glavnog direktora UNESCO-a. prihvaćanju. 3. odobrenju ili pristupanju utvrđenim člankom 32. države koje nisu članice Organizacije iz članka 33. Članak 34. 2. Ona stupa na snagu u odnosu na svaku drugu državu stranku tri mjeseca nakon pohrane njezine isprave o ratifikaciji. Država stranka može putem pisanog priopćenja upućenog glavnom direktoru predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Članak 36. Otkaz se notificira putem pisane isprave koja se polaže kod glavnog direktora UNESCO-a. Glavni direktor šalje takvo priopćenje svim državama strankama. odobrenju ili pristupanju na taj datum ili prije tog datuma. Izmjene i dopune usvajaju se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih država stranaka. Savezni ili neunitarni ustavni sustavi Sljedeće se odredbe primjenjuju na države stranke koje imaju savezni ili neunitarni ustavni sustav: (a) s obzirom na odredbe ove Konvencije. ali samo u odnosu na one države koje su pohranile svoje isprave o ratifikaciji. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju savezne ili središnje zakonodavne vlasti. Otkaz proizvodi učinak dvanaest mjeseci nakon primitka isprave o otkazivanju. Nakon što se usvoje. pokrajina ili kantona koje ustavni sustav federacije ne obvezuju na donošenje zakonodavnih mjera. 3. čija provedba spada pod pravnu jurisdikciju pojedinih ustavotvornih država. glavni direktor na sljedećoj sjednici Opće skupštine podnosi prijedlog na raspravu i moguće usvajanje. odobrenju ili pristupanju. Stupanje na snagu Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma polaganja tridesete isprave o ratifikaciji. savezna vlast obavješćuje nadležna tijela tih pokrajina ili kantona o navedenim odredbama uz svoju preporuku o njihovom usvajanju.Pristupanje 1. Depozitarne funkcije Glavni direktor UNESCO-a kao depozitar ove Konvencije obavješćuje države-članice Organizacije. 2. a koje Opća skupština UNESCO-a pozove da joj pristupe.

za svaku državu stranku koja je ratificira. prihvati. Izmjene i dopune stupaju na snagu. Naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baštine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja. Članak 39. socijalnim i kulturnim pravima (1966. engleskom. 43 . demokraciji i vladavini prava kao njihove zajedničke baštine. smatra se: (a) strankom Konvencije kako je izmijenjena i dopunjena. Nakon toga. Država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna.) i zajamčenog Međunarodnim paktom o gospodarskim. odobri ili joj pristupi ta izmjena i dopuna stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma na koji ta država stranka pohrani svoju ispravu o ratifikaciji. odobrenju ili pristupanju. i (b) strankom Konvencije koja nije izmijenjena i dopunjena u odnosu na svaku državu stranku koju te izmjene i dopune ne obvezuju.). francuskom. i 4. OKVIRNA KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE ZA DRUŠTVO Preambula Države članice Vijeća Europe. Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine. potpisnice ove Konvencije. ne primjenjuje se na izmjene i dopune članka 5. ovoga članka. Članak 3. Postupak naveden u stavku 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Povelje Ujedinjenih naroda. u skladu s odredbom članka 30. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. ali samo u odnosu na države stranke koje su ih ratificirale. Mjerodavni tekstovi Ova je Konvencija sastavljena na arapskom. 5. tri mjeseca nakon što dvije trećine država stranaka pohrane isprave iz stavka 3. odobrile ili su im pristupile. stavka 3. sukladno stavku 4. s tim da je svaki od tih šest tekstova jednako mjerodavan. ovoga članka. prihvatile. Te izmjene i dopune stupaju na snagu u trenutku usvajanja. Članak 4. Članak 40.4. Uvjerene u potrebu uključivanja svih pripadnika društva u proces definiranja i upravljanja kulturnom baštinom koji je u tijeku. u slučaju izostanka iskaza drugačije namjere. prihvaćanju. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora UNESCO-a. 6. kineskom. Uzimajući u obzir da je jedan od ciljeva Vijeća Europe ostvarivanje više razine jedinstva između članica u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela utemeljenih na poštivanju ljudskih prava. ruskom i španjolskom jeziku. Upis u Registar Sukladno članku 102. Konvencija iz članka 1. Priznavajući pravo svakog pojedinca da se bavi kulturnom baštinom po vlastitom izboru uz poštivanje prava i sloboda drugih kao aspekta prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu sadržanog u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (1948. koje se odnose na broj država članica Odbora. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku objaviti naknadno.

b. 44 . imaju pravo na korištenje kulturne baštine kao i na doprinos njezinom obogaćivanju. kao odraz i izričaj svojih vrijednosti. znanja i tradicija koje su u stalnom procesu evoluiranja. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini.Uvjerene u ispravnost načela vezanih uz politike na području baštine i obrazovnih inicijativa koje postupaju sa svakom kulturnom baštinom jednakopravno i na taj način promiču dijalog između kultura i vjera. Prava i odgovornosti povezani s kulturnom baštinom Stranke priznaju da: a. svi. i b. b.). neovisno o vlasništvu. imaju obvezu poštivati kulturnu baštinu drugih na isti način kao i vlastitu a samim time i zajedničku baštinu Europe. svih oblika kulturne baštine u Europi koji skupno tvore zajednički izvor sjećanja. pojedinačno ili skupno. demokraciji i vladavini prava. Članak 3. ideala. b. svi. zajednica povezana baštinom sastoji se od pojedinaca koji specifične značajke kulturne baštine drže vrijednim i žele ih. očuvati i prenijeti budućim naraštajima. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života. kohezije i stvaralaštva. osobito na Europsku kulturnu konvenciju (1954. Definicije U svrhe ove Konvencije. Ona uključuje sve aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta u vremenu. CILJEVI KONVENCIJE Stranke ove Konvencije suglasne su: a. razumijevanja. c. revidirana) te Konvenciju o europskom krajobrazu (2000. Zajednička baština Europe Stranke su suglasne poticati razumijevanje zajedničke europske baštine koja se sastoji od: a. Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (1985.). kulturna baština je skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi identificiraju. Uvjerene u važnost stvaranja paneuropskog okvira suradnje u dinamičnom procesu provođenja ovih načela. vjerovanja. Sporazumjele su se kako slijedi: Odjeljak 1. načela i vrijednosti koje proizlaze iz iskustava stečenih tijekom napretka i sukoba iz prošlosti a koje potiču razvitak miroljubivog i stabilnog društva utemeljenog na poštivanju ljudskih prava. Članak 4. institucionalnih i privatnih subjekata.CILJEVI. Pozivajući se na različite instrumente Vijeća Europe. DEFINICIJE I NAČELA Članak 1. – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih. Članak 2. u okviru javnih akcija. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima.). poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti.. Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (1992. identiteta. d. a. pojedinačno ili skupno.

d. e. 45 . poticati procese pomirenja koji bi na ravnopravan način rješavali situacije u kojima različite zajednice pridaju protuslovljene vrijednosti istoj kulturnoj baštini. očuvanjem i predstavljanjem. b. poticati na razmatranje etike i načina predstavljanja kulturne baštine te poštivanje različitih tumačenja. osobito. c. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti. Okoliš. Zakoni i politike koje se odnose na kulturnu baštinu Stranke se obvezuju: a. priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u skladu njihovim značajem za društvo. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo. geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata. uživanje prava na kulturnu baštinu može podlijegati samo onim ograničenjima koja su nužna u demokratskom društvu za zaštitu javnog interesa i prava i sloboda drugih. osigurati. biološku. c. obogaćivanje procesa gospodarskoga. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu. tumačenjem. stvara provediva prava. socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi. izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica. političkog. baština i kvaliteta života Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom identifikacijom. ograničava ili ukida ljudska prava i temeljne slobode zaštićene međunarodnim instrumentima. b. g. c. Kulturna baština i dijalog Stranke preuzimaju obvezu putem javnih institucija i drugih nadležnih tijela: a. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive. u specifičnom kontekstu svake od stranaka. UČINAK KONVENCIJE Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti na način da: a. Odjeljak 2.c. proučavanjem. utječe na povoljnije odredbe vezane uz kulturnu baštinu i okoliš sadržane u drugom nacionalnom zakonodavstvu ili međunarodnim pravnim instrumentima.DOPRINOS KULTURNE BAŠTINE DRUŠTVU I LJUDSKOM RAZVITKU Članak 7. kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva. postojanje zakonskih odredbi za provedbu prava na kulturnu baštinu kako je definirano u članku 4. f. b. zaštitom. d. Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Članak 5. b. razvijati svijest o kulturnoj baštini kao resursu koji olakšava miroljubivi suživot poticanjem povjerenja i uzajamnog razumijevanja u cilju rješavanja i sprječavanja sukoba. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu. d. c. Članak 6. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja. Članak 8.. integririrati ove pristupe u sve aspekte cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. formulirati integrirane strategije koje bi olakšale provedbu odredaba ove Konvencije.

c. zaštite. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira. potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine. tumačenja. Članak 12. promicati integrirani pristup i dobru obaviještenost javnih institucija u svim sektorima i na svim razinama.Članak 9. financijske i stručne okvire koji omogućuju zajedničke akcije javne uprave. d. poticati korištenje materijala. priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. b. stručnjaka. Članak 10. stranke se obvezuju: a. c. e. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima. proučavanja. izraditi pravne. poštovati i poticati dobrovoljne inicijative koje dopunjuju aktivnosti tijela javne uprave. d. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje Stranke se obvezuju: a. vlasnika. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine. razvijati inovativne načine suradnje između institucija javne uprave i ostalih sudionika. osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti. poticati nevladine organizacije koje se bave očuvanjem baštine da djeluju u javnom interesu.ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST ZA KULTURNU BAŠTINU I JAVNO SUDJELOVANJE Članak 11. 46 . b. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti. – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu. investitora. stranke se obvezuju: a. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu. nevladinih organizacija i civilnog društva. b. d. poslovnih krugova. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini. Odjeljak 3. b. c. Organiziranje javne odgovornosti za kulturnu baštinu U upravljanju kulturnom baštinom. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti. Održivo korištenje kulturne baštine U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. očuvanja i predstavljanja kulturne baštine. tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima. poduzećima i institucijama. e.

izraditi. poticati interdisciplinarno istraživanje kulturne baštine. Mehanizam praćenja a. razvijati i unositi podatake u zajednički informacijski sustav. – upravlja zajedničkim informacijskim sustavom iz članka 15. sustav praćenja koji bi obuhvatio zakone. okoliša i njihove međusobne povezanosti. održavati. Članak 17. – potiče međusektorsku primjenu ove Konvencije suradnjom s drugim odborima i sudjelovanjem u inicijativama Vijeća Europe. putem Vijeća Europe. Suradnja na aktivnostima praćenja rezultata 47 . Članak 14. Odbor može u svoje aktivnosti uključiti stručnjake i promatrače. po potrebi. očuvanje. jačati veze između obrazovanja o kulturnoj baštini i stručnog osposobljavanja. prateći način na koji se svaka od obveza iz ove Konvencije ispunjava. b. osobito u obrazovne svrhe. b. istodobno štiteći intelektualna prava. olakšavati integriranje elemenata kulturne baštine u nastavne programe na svim razinama obrazovanja. Odbor ministara. d. Akcije stranaka Stranke se obvezuju: a. Kulturna baština i znanje Stranke se obvezuju: a. Statuta Vijeća ministara imenovat će odgovarajući odbor ili naložiti jednom od postojećih odbora da prati primjenu Konvencije pri čemu će taj odbor biti ovlašten da donese poslovnik o radu. d. – na prijedlog bilo koje stranke ili stranaka. obavlja procjenu provedbe Konvencije. dostupan javnosti koji bi olakšao procjene o ispunjavanju obveza iz ove Konvencije svake od stranaka. sukladno članku 17. c. poticanjem inicijativa koje unapređuju kvalitetu sadržaja te nastoje osigurati raznolikost jezika i kultura u informacijskom društvu. sviješću o tome da izrada digitalnih sadržaja vezanih uz baštinu ne smije prejudicirati očuvanje postojeće baštine. – na zahtjev jedne ili više stranaka.Članak 13.PRAĆENJE I SURADNJA Članak 15. Odjeljak 4. daje savjetodavno mišljenje o bilo kojem pitanju vezanom uz tumačenje Konvencije. Članak 16. poticati trajno stručno osposobljavanje i razmjenu znanja i vještina i unutar i izvan obrazovnog sustava. poslovnik o radu. b. podržavanjem međunarodno kompatibilnih standarda za proučavanje. poduzimanju koraka na ukidanju prepreka u dostupnosti informacijama o kulturnoj baštini. ne nužno kao predmeta za sebe već kao plodnog izvora proučavanja u okviru drugih predmeta. politiku i prakse vezane uz kulturnu baštinu sukladno načelima sadržanim u ovoj Konvenciji. Imenovani odbor: – donosi. c. – izvještava Odbor ministara o svojim aktivnostima. unapređenje i sigurnost kulturne baštine kao i za suzbijanje nedopuštene trgovine kulturnim dobrima. Kulturna baština i informacijsko društvo Stranke se obvezuju na razvijanje digitalne tehnologije u cilju osiguravanja veće dostupnosti kulturnoj baštini i prednostima koje iz toga proistječu i to: a. b. uzimajući u obzir sve pravne isprave Vijeća Europe.. zajednica povezanih baštinom.

d. izradom i provedbom strategija za suradnju u rješavanju prioriteta identificiranih tijekom procesa praćenja. Svaka država može. c. Članak 21. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izrazilo svoj pristanak biti vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka. b. prigodom potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. biti povučena obavješću o tome glavnom tajniku. U odnosu na svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak biti vezana Konvencijom. Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju pisanom obaviješću upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti članice Odbora. b. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju. razmjenom. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. kodificiranjem i osiguravanjem širenja dobrih praksi.Stranke se obvezuju surađivati međusobno i preko Vijeća Europe u ostvarivanju ciljeva i načela ove Konvencije. Odjeljak 5. Potpisivanje i stupanje na snagu a. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Glavnog tajnika Vijeća Europe. prihvatu ili odobrenju. pobliže označiti područje ili područja na koje će se primjenjivati ova Konvencija. Teritorijalna primjena a. i to: a.ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 18. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprava o ratifikaciji. Bilo koja od stranaka može. c. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u toj izjavi. Članak 20. obavještavanjem javnosti o ciljevima i provedbi ove Konvencije. U odnosu na to područje. b. b. ili Europsku uniju u slučaju njezinog pristupanja. U odnosu na svaku državu koja pristupa. Povlačenje proizvodi učinak prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio takvu izjavu. b. Konvencija podliježe ratifikaciji. prihvatu. a osobito u poticanju priznavanja zajedničke baštine Europe. Članak 19. ući u financijske dogovore radi lakše realizacije međunarodne suradnje. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je glavni tajnik primio takvu izjavu. Svaka izjava dana u skladu s prethodna dva stavka može. Otkazivanje a. razvojem. c. na temelju sporazuma. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvoga dana mjeseca nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od datuma kada je glavni tajnik primio obavijest. poticanjem multilateralnih i prekograničkih aktivnosti i izradom mreža regionalne suradnje u cilju provođenja ovih strategija. odobrenju ili pristupu. d. Odbor ministara Vijeća Europe može pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe te Europsku uniju da pristupi Konvenciji većinskom odlukom iz članka 20. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije. Svaka stranka može naknadno. u bilo koje vrijeme. u odnosu na svako područje navedeno u takvoj izjavi. Pristupanje a. 48 . Isprave o ratifikaciji.

prihvatu.19. Usvajanjem od strane Odbora ministara većinom glasova iz članka 20. drugim strankama i državama koje nisu članice. Svi prijedlozi izmjena i dopuna upućuju se Glavnom tajniku Vijeća Europe koji ih prosljeđuje državama članicama Vijeća Europe. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu s odredbama članaka 18. mogu predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. d.. osobito u cilju očuvanja i njegovanja ideala i načela koja su njihova zajednička ostavština. odobrenju ili pristupu. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali sastavni dio europske kulturne baštine te da će države poduzeti mjere da osiguraju njihovo očuvanje i zaštitu za buduće naraštaje. c. e. Članak 23. svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije u skladu s odredbama članka 22. U odnosu na svaku stranku koja je naknadno prihvati. Svjesne krhkosti snimljenih filmskih materijala i opasnosti koje prijete njihovom opstanku i prenošenju budućnim generacijama. ostale države stranke Europske kulturne konvencije i članice Europske zajednice. b. Obavijesti Glavni tajnik Vijeća Europe obavještava države članice Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerenu presliku svakoj državi članici Vijeća Europe i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. temelja naše povijesti i odraza naše civilizacije.. obavijesti ili priopćenju u svezi s ovom Konvencijom. U potvrdu toga su potpisani. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU AUDIOVIZUALNE BAŠTINE Uvod Države članice Vijeća Europe. Svakom potpisu. listopada 2005. potpisali ovu Konvenciju. svaku državu koja je pristupila ili je pozvana da pristupi ovoj Konvenciji. Svaka stranka te Odbor spomenut u članku 16. tekst će se uputiti strankama na prihvaćanje. za to propisno ovlašteni.Članak 22... Izmjene i dopune a. Odbor će ispitati sve predložene izmjene i dopune i dostaviti tekst usvojen većinom od tri četvrtine predstavnika stranaka u Odboru ministara na usvajanje. koji ostaje pohranjen u arhivu Vijeća Europe. 49 . 27. o: a.d Statuta Vijeća Europe i jednoglasnim glasovanjem država stranaka koje imaju pravo na predstavnika u Odboru ministara. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za stranke koje su je prihvatile prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je deset država članica Vijeća Europe izvjestilo glavnog tajnika Vijeća Europe o prihvatu izmjena i dopuna. Uzimajući u obzir da baština Europe odražava kulturni identitet i raznolikost njezinih naroda. u jednom jedinom primjerku. na engleskom i francuskom. c. i 20. izmjena i dopuna stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji je odnosna stranka izvjestila glavnog tajnika o prihvatu izmjene i dopune. a koje su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu s člankom 19. s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna. d. te Europsku uniju ako je ona pristupila ili je pozvana da pristupi. b. potpisnice ove Konvencije Uzimajući u obzir da je cilj Vijeća Europe postizanje više razine zajedništva između članica. Uzimajući u obzir da su snimljeni filmski materijali oblik kulturnog izričaja koji odražava suvremeno društvo te da su iznimno sredstvo za bilježenje svakodnevnih događaja. Sastavljeno u Farou. svakom drugom činu. polaganju svake isprave o ratifikaciji.

Članak 4. Autorska prava i srodna prava Obveze iz ove Konvencije neće ni na koji način utjecati na odredbe iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu autorskih i srodnih prava. Uzimajući u obzir važeće međunarodne sporazume za zaštitu autorskih prava i srodnih prava. ove Konvencije. b) »kinematografsko djelo« označava snimljeni materijal bilo koje duljine. očuvanja i dostupnosti snimljenih materijala za kulturne. Područje primjene 1) Stranke Konvencije primjenjivat će odredbe ove Konvencije na sva kinematografska djela od dana njezinog stupanja na snagu. d) »tijelo za dobrovoljno pohranjivanje« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi za tu svrhu. Opća obveza pohrane 1) Svaka će stranka uvesti.Naglašavajući važnost preuzetih obveza stranaka u pogledu očuvanja. 2) Svaka stranka slobodna je osigurati izuzeće od obveznog pohranjivanja ako je snimljeni materijal zakonski pohranjen u jednoj od ostalih zainteresiranih stranaka. poput televizijskih produkcija. Definicije Za svrhe ove Konvencije: a) »pokretni slikovni materijal« označava bilo koju skupinu pokretnih slika zabilježenih bilo kojim sredstvom i na bilo kojem mediju. Poglavlje IIObvezna pohrana Članak 5. obvezu pohranjivanja pokretnog slikovnog materijala koji čini dio njezine audiovizualne baštine proizvedene ili stvorene u koprodukciji na državnom području te stranke. 50 . Članak 2. 2) Prema protokolima izrađenim sukladno članku 18. restauriranja i stavljanja na raspolaganje ove baštine. putem zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava. Nijedna odredba ove Konvencije ne može se tumačiti u smislu koji bi doveo u sumnju takvu zaštitu. Uzimajući u obzir aktivnosti ostalih međunarodnih tijela na području zaštite audiovizualne baštine. animirane i dokumentarne filmove namjenjene prikazivanju u kinima. Sporazumjele su se kako slijedi: Poglavlje IUvod Članak 1. osobito umjetnička kinematografska djela. u javnom interesu. c) »arhivsko tijelo« odnosi se na bilo koju instituciju koju stranka odredi da provodi funkciju pohranjivanja obveznog primjerka snimljenog materijala. Članak 3. Cilj Konvencije Cilj Konvencije je da osigura zaštitu europske audiovizualne baštine i njezinog uvažavanja kao oblika umjetnosti i zapisa o našoj povijesti putem njezinog prikupljanja. Odlučne da surađuju i poduzimanje zajedničke akcije u cilju očuvanja i osiguravanja kontinuiteta audiovizualne kulturne baštine. znanstvene i istraživačke svrhe. primjena Konvencije bit će proširena na pokretni slikovni materijal različit od kinematografskih djela. sa sposobnošću prenošenja dojma o kretanju. sa i bez zvuka.

Članak 9. 3) Stranke se obvezuju nadgledati izvršavanje zadaća koje su prenijete arhivskim tijelima. Stranka će osigurati uvjete za ovu pohranu. ove Konvencije. stavkom 1. ove Konvencije. pri čemu nijedna fizička ili pravna osoba koja se prvenstveno bavi profitnim djelatnostima na području medija ne može ih ni izravno ni neizravno kontrolirati.Članak 6. Poglavlje IVOpće odredbe koje se primjenjuju na arhivska tijela i na tijela za dobrovoljnu pohranu 51 . Promicanje dobrovoljne pohrane Svaka će stranka poticati i promicati dobrovoljnu pohranu pokretnih slikovnih materijala koji predstavljaju dio njezine audiovizualne baštine. 2) Imenovana tijela mogu biti privatna ili javna. Ako pokretni slikovni materijal nije javno prikazan. restauriranja i dostupnosti radi mogućnosti uvida u pokretni slikovni materijal. Članak 10. 2) Materijal će biti pohranjen najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od prvog javnog prikazivanja konačne verzije ili u bilo kojem drugom razumnom roku koji odredi stranka. Uvjeti obvezne pohrane 1) Svaka će stranka imenovati fizičke ili pravne osobe koje će imati obvezu pohranjivati pokretni slikovni materijal. Članak 8. uključujući i prateće materijale koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 5. Dostupnost javnosti Svaka će stranka poticati tijela u kojima se dobrovoljno pohranjuje pokretni slikovni materijal da u ugovorima s nositeljima prava navedu uvjete pod kojima se pokretni slikovni materijal može staviti na uvid javnosti. Poglavlje IIIDobrovoljna pohrana Članak 11. Tehnička i financijska sredstva Svaka će stranka osigurati da arhivska tijela imaju potrebna sredstva za izvršavanje svojih zadaća u skladu s člankom 6. Naročito će osigurati da arhivska tijela dobiju izvornike pokretnog slikovnog materijala ili materijala iz kojih se može rekonstruirati kvaliteta jednaka izvornicima. dokumentiranja. vremenski rok će početi nakon završetka produkcije. Restauracija pohranjenog gradiva 1) Svaka će stranka poticati i promovirati restauraciju obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a čija je fizička kvaliteta narušena. Imenovanje i zadaće arhivskih tijela 1) Svaka će stranka imenovati jedno ili više arhivskih tijela čija će zadaća biti osiguravanje zaštite. 2) Svaka stranka može odgovarajućim zakonskim odredbama dopustiti kopiranje obvezno pohranjenog pokretnog slikovnog materijala u svrhu restauracije. Članak 7. ako nije na drugi način zaštićen na temelju uvjeta koji se odnose na obveznu pohranu. Članak 12. Izvanredne mjere Svaka će stranka poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala zaštitu pokretnog slikovnog materijala koji predstavlja dio njezine audiovizualne baštine a koji je izložen prijetećoj opasnosti koja bi mogla ugroziti njegovo materijalno postojanje.

Prva sjednica Odbora održat će se u roku od šest mjeseci od stupanja ove Konvencije na snagu. Članak 14. Sukladno odredbama članka 16. stavka 1. vladino ili nevladino tijelo koje je tehnički kvalificirano na područjima koje pokriva ova Konvencija da uputi svog predstavnika u 52 . 5) Za kvorum kod usvajanja odluka. ili na zahtjev jedne ili više stranaka u skladu s odredbama članka 17.Članak 13. U pogledu pitanja koja su pod njezinom nadležnosti. Europska zajednica neće koristiti svoje pravo glasa kada se radi o pitanjima koja ne spadaju pod njezinu nadležnost. Europska zajednica koristit će pravo glasa i imati onoliki broj glasova koliki je broj njezinih država članica stranaka ove Konvencije.. e) zaštite opreme za prikazivanje snimljenog pokretnog slikovnog materijala. 6) Stalni odbor može zatražiti savjet stručnjaka kako bi izvršio svoju funkciju sukladnu ovoj Konvenciji. 2) Svaka stranka može imati jednog ili više predstavnika u Stalnom odboru. pod uvjetom da se primjenjuju odredbe specifične za svaku funkciju. c) izrade standardnog postupka za pohranu. Odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranog tijela. i članka 18. b) popisivanja europske audiovizualne filmografije. stranke mogu osnovati zajednička arhivska tijela kao i tijela za dobrovoljnu pohranu. c). Stalni odbor 1) Za svrhe primjene Konvencije osnovat će se Stalni odbor. Poglavlje VPraćenje primjene Konvencije Članak 16. prikupljanje i ažuriranje pokretno slikovnog materijala i srodnih informacija. potrebna je nazočnost većine stranaka. 3) Europsku zajednicu ili bilo koju državu navedenu u članku 19. Nakon toga Odbor će se sastajati kadgod jedna trećina stranaka ili Odbor ministara Vijeća Europe to zatraži ili na inicijativu glavnog tajnika Vijeća Europe u skladu s odredbama članka 18. kao i naknade koje nositelji prava trebaju platiti za restauriranje ili druge usluge arhivskih tijela ili tijela za dobrovoljnu pohranu. d) izrade zajedničkog standarda za elektroničku razmjenu informacija. Suradnja između arhivskih tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu Svaka će stranka poticati svoja arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na uzajamnu suradnju kao i na suradnju s tijelima drugih stranaka radi olakšavanja: a) razmjene informacija o snimljenim filmskim materijalima. Članak 15. pozvati bilo koje međunarodno ili nacionalno. 4) Stalni odbor saziva glavni tajnik Vijeća Europe. stavka 6. takvi ugovori mogu sadržavati uvjete vezane uz odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu na pohranjenom materijalu. Ugovorni uvjeti pohrane Svaka će stranka poticati arhivska tijela i tijela za dobrovoljnu pohranu na zaključivanje ugovora s pohraniteljima u kojima će se navesti prava i obveze u pogledu pohranjenog pokretnog slikovnog materijala. Osim ako nisu regulirani zakonom. Zajedničke arhive 1) U cilju što učinkovitije realizacije ciljeva ove Konvencije. 2) Arhivsko tijelo i tijelo za dobrovoljnu pohranu može biti jedna te ista ustanova. privremenom ili trajnom povlačenju iz pohrane od strane nositelja prava. Svaka država koja je stranka ove Konvencije ima jedan glas. stavka 3. stavka 2. Svaka stranka ima pravo glasa. u Stalnom odboru može predstavljati promatrač. koja nije stranka ove Konvencije. odluke Stalnog odbora donosit će se dvotrećinskom većinom glasova nazočnih stranaka.

Stalni odbor ili Odbor ministara proslijedit će glavnom tajniku Vijeća Europe koji će ih uputiti državama članicama Vijeća Europe. d) dati preporuke Odboru ministara da pozove države. 2) Svaki prijedlog vezan uz protokol iz stavka 1. Glavni tajnik Vijeća Europe sazvat će sjednicu Stalnog odbora najranije dva mjeseca nakon upućivanja prijedloga. Poglavlje VIIZavršne odredbe Članak 19. Odluka o pozivanju takvih stručnjaka ili tijela donosit će se dvotrećinskom većinom glasova stranaka. Članak 17. bilo koje pitanje vezano uz tumačenje Konvencije. 2) Nakon svake sjednice Stalni će odbor proslijediti strankama i Odboru ministara Vijeća Europe izvješće o raspravama i svim odlukama koje su donijete. Potpisivanje. Funkcije i izvješća Stalnog odbora 1) Stalni odbor odgovoran je za ispitivanje djelovanja i provođenje ove Konvencije. 4) Svaka izmjena i dopuna ove Konvencije usvojena u skladu s prethodnim stavkom stupit će na snagu tridesetog dana nakon što sve sranke izvijeste glavnog tajnika o prihvaćanju istih. odobrenje Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe. na zahtjev jedne ili više stranaka. 7) Stalni će odbor izraditi poslovnik u skladu s odredbama ove Konvencije. osim onih navedenih u članku 19. drugim državama potpisnicama Europske kulturne konvencije i Europskoj zajednici. b) predložiti sve potrebne izmjene Konvencije i razmotriti predložene izmjene u skladu s odredbama članka 18. Stupanje na snagu 1) Ova Konvencija stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kada pet država. Stalni će odbor podnijeti tekst odobren tročetvrtinskom većinom glasova stranaka Odboru ministara na usvajanje. Podliježe ratifikaciji. Odbor može: a) uputiti preporuke strankama u pogledu primjene ove Konvencije.svojstvu promatrača na sve ili pojedine sjednice Odbora. Članak 20. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe. Ako je Odbor ministara usvojio izmjene i dopune ali još nisu stupile na snagu. u konkretnim područjima.. c) istražiti.. ratifikacija. Isprave o ratifikaciji. osim kinematografskih djela. Protokoli i izmjene i dopune 1) Protokoli koji se odnose na pokretni slikovni materijal. ili o izmjenama i dopunama ove Konvencije koji podnese stranka. prihvatu ili odobrenju. Poglavlje VIProtokoli i izmjene i dopune Članak 18. načela sadržanih u ovoj Konvenciji. uključujući najmanje četiri države članice 53 . 5) Odbor ministara će odlučiti o uvjetima stupanja na snagu protokola uz ovu Konvenciju te izmjenama i dopunama tih protokola na temelju teksta koji je predložio Stalni odbor u skladu sa stavkom 3. zaključivat će se u cilju izrade. države ili Europska zajednica ne mogu se obvezati na uvjete iz Konvencije bez istodobnog prihvaćanja izmjena i dopuna. ostalim državama koje mogu pristupiti ovoj Konvenciji i Europskoj zajednici. ili drugi prijedlog o izmjenama i dopunama takvog protokola. prihvat. da pristupe ovoj Konvenciji. 3) Stalni će odbor prijedlog razmatrati najranije dva mjeseca nakon njegovog upućivanja glavnom tajniku u skladu sa stavkom 2.

u skladu s člancima 20. prihvatu ili odobrenju. Odnosi između Konvencije i prava Zajednice U svojim međusobnim odnosima. Otkaz 1) Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati ovu Konvenciju upućivanjem obavijesti glavnom tajniku Vijeća Europe. Povlačenje će stupiti na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu obavijest. pozvati svaku državu na koju se ne odnosi članak 19. c) o svim datumima stupanja na snagu ove Konvencije.Vijeća Europe iskažu svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama članka 19.. Članak 22. 2) Svaka stranka može. Rezerve Nikakve se rezerve ne mogu stavljati na odredbe ove Konvencije. i 23. ostale države koje mogu postati strankama ove Konvencije i Europsku zajednicu: a) o svakom potpisivanju Konvencije. Članak 24. u vrijeme potpisivanja ili polaganja isprave o ratifikaciji. može se povući upućivanjem obavijesti glavnom tajniku. odobrenju ili pristupu. 22. 2) Za svaku potpisnicu koja naknadno iskaže svoj pristanak da bude vezana Konvencijom ona stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. da pristupi Konvenciji na temelju odluke donošene većinom glasova u skladu s člankom 20. 54 . odobrenju ili pristupu. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana kad glavni tajnik primi takvu izjavu. stranke Konvencije članice Europske zajednice pridržavat će se propisa Zajednice i iz tog razloga neće primijeniti pravila koja proistječu iz ove Konvenciji osim u slučajevima kada ne postoji pravilo Zajednice koje se odnosi na konkretno pitanje o kojemu je riječ. Članak 26. Pristupanje drugih država 1) Nakon što ova Konvencija stupi na snagu. Članak 25. b) o polaganju svake isprave o ratifikaciji. Članak 21. Konvencija će stupiti na snagu prvoga dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog razdoblja od dana polaganja isprava o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe Članak 23. proširiti primjenu ove Konvencije na bilo koje drugo područje navedeno u izjavi. 3) Svaka izjava dana na temelju dvaju prethodnih stavaka glede bilo kojeg područja označenog u takvoj izjavi. te jednoglasnom odlukom predstavnika država ugovornica koje imaju pravo biti u Odboru ministara. nakon konzultiranja stranaka.. Odbor ministara Vijeća Europe može. 2) Takvo otkazivanje stupit će na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka šestomjesečnog razdoblja od dana kada je glavni tajnik zaprimio obavijest. prihvatu. u bilo koje vrijeme. Notifikacije Glavni tajnik Vijeća Europe izvijestit će države članice Vijeća Europe. prihvatu. izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.d Statuta Vijeća Europe. navesti područje ili područja na koje će se ova Konvencija primjenjivati. U odnosu na to područje. Teritorijalna primjena 1) Svaka država ili Europska zajednica može. 2) Za svaku pristupajuću državu.

OKUPLJENE u Rimu na poziv Vlade Talijanske Republike od 7. ne podrazumijeva da se takva pravna sredstva trebaju usvojiti u drugim državama. starosjedilačkih ili drugih zajednica. na engleskom i francuskom jeziku pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. e) o svakom drugom činu. DUBOKO ZABRINUTE zbog nezakonite trgovine kulturnim dobrima i nepopravljive štete koju ona često nanosi. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene preslike svakoj državi članici Vijeća Europe. 55 . UVJERENE u temeljnu važnost zaštite kulturne baštine i kulturne razmjene za promicanje razumijevanja meču narodima. te da postojanje pravnih sredstava. ostalim državama strankama Europske kulturne konvencije. na Diplomatskoj konferenciji za usvajanje Nacrta UNIDROIT-ove konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara. povijesne i znanstvene informacije.. notifikaciji ili priopćenju u vezi s ovom Konvencijom. več da se njome pokreče proces koji če pojačati mečunarodnu kulturnu suradnju i poduprijeti pravu ulogu zakonite trgovine i mečudržavnih sporazuma o kulturnoj razmjeni. kako samim dobrima tako i kulturnoj baštini nacionalnih. te širenja kulture za dobrobit čovječanstva i napredak civilizacije. UNIDROIT-ova KONVENCIJA o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima DRŽAVE UGOVORNICE OVE KONVENCIJE. te datumu stupanja na snagu takvih izmjena i dopuna ili protokola.d) o svim izmjenama i dopunama ili protokolima usvojenim u skladu s člankom 18. sa svrhom poboljšanja očuvanja i zaštite kulturne baštine u interesu svih. ODLUčNE da učinkovito pridonesu borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima poduzimanjem važne mjere utvrčivanja zajedničkih. NAGLAŠAVAJUčI da je ova Konvencija namijenjena olakšavanju restitucije i povrata kulturnih dobara. 8. do 24. kao i baštini svih naroda. lipnja 1995. plemenskih. minimalnih pravnih pravila za restituciju i povrat kulturnih dobara izmeču država ugovornica. potrebitih za učinkovitu restituciju i povrat u nekim državama. Europskoj zajednici i svim ostalim državama pozvanim da pristupe ovoj Konvenciji. potpisali ovu Konvenciju Sastavljeno u Strasbourgu. poput naknade štete. U potvrdu toga su potpisani. a posebno pljačkanjem arheoloških nalazišta te rezultirajučim gubitkom nenadomjestive arheološke. SVJESNE da sama ova Konvencija neče riješiti probleme nastale protupravnom trgovinom. u jednom primjerku koji će biti pohranjem u arhivi Vijeća Europe. studenoga 2001.. POTVRčUJUčI da usvajanje odredaba ove Konvencije ubuduče ni na koji način ne znači potvrčivanje zakonitosti protupravnih poslova bilo koje vrste koji su se zbili prije stupanja na snagu ove Konvencije. propisno za to ovlašteni.

povijest. svaka država ugovornica može izjaviti da zahtjev za restituciju podliježe vremenskom ograničenju od 75 godina ili duljem razdoblju kada je tako predvičeno njezinim zakonodavstvom.PRIHVAčAJUčI da provedbu ove Konvencije trebaju pratiti druge učinkovite mjere za zaštitu kulturnih dobara. dobro koje je nezakonito iskopano ili zakonito iskopano a nezakonito zadržano. podnošenje zahtjeva za restituciju kulturnog dobra. posebno UNESCO-vu Konvenciju iz 1970. kulturna dobra su oni predmeti koji su na vjerskoj ili svjetovnoj osnovi važni za arheologiju.POLJE PRIMJENE I DEFINICIJA članak 1. (1) Posjednik če vratiti kulturno dobro koje je bilo ukradeno. koje čini sastavni dio identificiranog spomenika ili arheološkog nalazišta. o nezakonitoj trgovini te razvoj pravila ponašanja u privatnom sektoru. Zahtjev za restituciju podnesen u drugoj državi ugovornici u pogledu kulturnog dobra odvojenog od spomenika. (3) Svaki zahtjev za restituciju treba podnijeti u roku od tri godine od trenutka kada je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od trenutka krače. ili javne zbirke. kada je to sukladno zakonu države u kojoj je iskopavanje obavljeno. smatra se ukradenim. U smislu ove Konvencije. (2) U smislu ove Konvencije. fizička zaštita arheoloških nalazišta i tehnička suradnja. Ova Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji imaju mečunarodno značenje za: (a) restituciju ukradenih kulturnih dobara. a pripadaju jednoj od skupina popisanih u Dodatku ove Konvencije. pretpovijest.AVAJUčI rad raznih tijela na zaštiti kulturne baštine. (4) Mečutim. umjetnost ili znanost.RESTITUCIJA UKRADENIH KULTURNIH DOBARA članak 3. književnost. kao što su stvaranje i uporaba evidencija. poglavlje . nije podvrgnuto drugom vremenskom ograničenju osim ograničenja od tri godine računajuči od trenutka kad je podnositelj saznao za mjesto u kojem se kulturno dobro nalazi i identitet posjednika. (5) Bez obzira na odredbe prethodnog stavka. članak 2. poglavlje . UVA&#142. (b) povrat kulturnih dobara odnesenih s teritorija države ugovornice protivno njezinu zakonodavstvu koje urečuje izvoz kulturnih dobara u svrhu zaštite njezine kulturne baštine (u daljnjem tekstu: »nezakonito izvezena kulturna dobra«). II. DOGOVORILE SU SE kao što slijedi: I. arheološkog nalazišta 56 .

takočer podliježe takvom vremenskom ograničenju. (4) Pri utvrčivanju je li posjednik postupao s dužnom pažnjom. uključujuči i svojstvo stranaka.ili iz javne zbirke u državi ugovornici. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijemu položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. koja je dala takvu izjavu. zahtjev za restituciju sakralnog kulturnog dobra ili za zajednicu važnog kulturnog dobra. koje je mogao razumno pribaviti. koje posjeduje i koristi neka plemenska ili starosjedilačka zajednica države ugovornice u okviru svoje tradicionalne ili ritualne uporabe. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra od kojeg je zatražen povrat. (3) Isplatom naknade posjedniku od strane podnositelja zahtjeva. treba poduzeti razumne napore da osoba koja je predala kulturno dobro posjedniku. ima u vrijeme povrata pravo na isplatu pravične i razumne naknade. kao i činjenicu je li se posjednik savjetovao s dostupnim posrednicima ili poduzeo ikoju drugu radnju koju bi razumna osoba poduzela u danim okolnostima. 57 . uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. prihvata. ne dira se u pravo podnositelja zahtjeva da je namiri od bilo koje druge osobe. kada je ova zatražena. činjenicu je li posjednik obavio uvid u ijedan razumno dostupan registar ukradenih kulturnih dobara. pod uvjetom da nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro ukradeno te može dokazati da je postupio s dužnom pažnjom prilikom njegova stjecanja. (7) U smislu ove Konvencije »javna zbirka« se sastoji od skupine popisanih ili drugačije identificiranih kulturnih dobara u vlasništvu: (a) države ugovornice (b) regionalnog ili lokalnog tijela vlasti države ugovornice (c) vjerske institucije u državi ugovornici (d) institucije osnovane poglavito u kulturne. ratifikacije. (8) Uz to. (2) Ne dirajuči u pravo posjednika na naknadu iz prethodnog stavka. obrazovne ili znanstvene svrhe u državi ugovornici te priznate u toj državi za instituciju koja služi javnom interesu. te svi drugi bitni podaci i dokumentacija. članak 4. (6) Izjavu navedenu u prethodnom stavku treba dati u trenutku potpisa. ili svaki raniji prenositelj. odobrenja ili pristupa. podliježe vremenskom ograničenju koje se primjenjuje na javne zbirke. zahtijeva naknadu gdje je to sukladno zakonodavstvu države u kojoj je zahtjev podnesen. plačenu cijenu.

(3) Umjesto naknade. uzet če se u obzir okolnosti stjecanja. (4) Svaki zahtjev postavljen na temelju stavka 1. članak 6.III.POVRAT NEZAKONITO IZVEZENIH KULTURNIH DOBARA članak 5. uključujuči nedostatak izvozne potvrde kakvu propisuje zakonodavstvo države tražiteljice. restauracija. primjerice informacije znanstvene ili povijesne naravi. do 3. (2) Kulturno dobro koje je privremeno izvezeno s teritorija države tražiteljice u svrhe kao što su izlaganje. a u svakom slučaju u roku od pedeset godina od dana izvoza ili od dana na koji je dobro trebalo biti vračeno prema odobrenju iz stavka 2. a u dogovoru s državom tražiteljicom. (1) Posjednik ukradenog kulturnog dobra koji ga je stekao nakon što je ono bilo nezakonito izvezeno ima pravo. ili utvrdi da je dobro od iznimnog kulturnog značenja za državu tražiteljicu. a nije vračeno u skladu s uvjetima iz odobrenja. (d) tradicionalnoj ili ritualnoj uporabi dobra od strane plemenske ili starosjedilačke zajednice. posjednik od kojega se zahtijeva povrat kulturnog dobra toj državi. da mu država tražiteljica isplati pravičnu i razumnu naknadu. (3) Sud ili drugo nadležno tijelo države kojoj je upučen zahtjev naredit če povrat nezakonito izvezenoga kulturnog dobra ako država tražiteljica utvrdi da odnošenje tog dobra s njezina teritorija znatno šteti jednom ili više slijedečih interesa: (a) fizičkom očuvanju dobra ili njegova okruženja. u vrijeme njegova povrata. sukladno odobrenju izdanom u skladu sa zakonodavstvom te države o njegovu izvozu i zaštiti vlastite kulturne baštine. istraživanje. smatra se nezakonito izvezenim. pod uvjetom da on nije znao niti je trebao razumno znati da je dobro bilo nezakonito izvezeno. (2) Pri utvrčivanju je li posjednik znao ili je trebao razumno znati da je kulturno dobro bilo nezakonito izvezeno. ovoga članka mora sadržavati ili biti popračen informacijom činjenične ili pravne naravi koja može pomoči sudu ili drugom nadležnom tijelu države kojoj je upučen zahtjev u utvrčivanju jesu li ispunjeni zahtjevi stavaka 1. poglavlje . (c) očuvanju neke informacije. (1) Država ugovornica može zatražiti od suda ili drugog nadležnog tijela druge države ugovornice da naredi povrat kulturnog dobra koje je s teritorija države tražiteljice nezakonito izvezeno. (b) cjelovitosti nekog složenog dobra. ovoga članka. može odlučiti: 58 . (5) Svaki zahtjev za povratom treba podnijeti u roku od tri godine računajuči od vremena kad je država tražiteljica saznala za mjesto gdje se dobro nalazi i identitet njegova posjednika.

čime se ne dira u njezino pravo da te troškove naknadi od bilo koje osobe. uključujuči zaštitne.(a) zadržati vlasništvo dobra. uz naplatu ili bez naplate. članak 7. koja stalno boravi u državi tražiteljici a koja pribavi potrebna jamstva. IV. (4) Troškove povrata kulturnog dobra prema ovom članku snosi država tražiteljica. 59 . mogu se podnijeti sudovima ili drugim nadležnim tijelima države ugovornice u kojoj se kulturno dobro nalazi. članak 9. (5) Posjednik ne može biti u povoljnijem položaju od osobe od koje je stekao kulturno dobro nasliječivanjem ili na drugi način bez naknade. (1) Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se kada: (a) izvoz kulturnoga dobra više nije nezakonit u trenutku kad je zatražen povrat. poglavlje . koja odstupa od odredbi ove Konvencije. (3) Može se pribječi odrečivanju privremenih mjera. (1) Zahtjev prema poglavlju II. ili (b) prenijeti vlasništvo. koje su predvičene prema zakonu države ugovornice u kojoj se nalazi dobro. a dobro se vrača toj zajednici.OPĆE ODREDBE članak 8. (2) Ovaj članak se neče tumačiti kao stvaranje obveze za priznavanje ili izvršavanje odluke suda ili drugog nadležnog tijela neke druge države ugovornice. (2) Stranke se mogu sporazumijeti da spor podnesu bilo kojem sudu ili drugom nadležnom tijelu vlasti ili na arbitražu. na osobu po svojem izboru. (2) Bez obzira na odredbe podstavka (b) u prethodnom stavku. i zahtjev prema poglavlju III. (1) Ništa o ovoj Konvenciji ne sprječava državu ugovornicu da primijeni bilo koje pravilo koje je povoljnije za restituciju ili za povrat ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara od pravila predvičenih ovom Konvencijom. čak i kada je zahtjev za restituciju ili zahtjev za povratom dobra podnesen sudovima ili drugim nadležnim tijelima neke druge države ugovornice. odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se kada je kulturno dobro napravio pripadnik ili pripadnici plemenske ili starosjedilačke zajednice za uporabu te zajednice. ili (b) je dobro bilo izvezeno za života osobe koja ga je stvorila ili u roku od pedeset godina nakon smrti te osobe. pored sudova i drugih nadležnih tijela koja su inače nadležna prema propisima na snazi u državama ugovornicama.

prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pete isprave o ratifikaciji. poglavlje . (4) Ratifikacija. pod uvjetom: (a) da je dobro ukradeno s teritorija države ugovornice nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji. za restituciju ili povrat kulturnog dobra.članak 10. primjenjuju se samo na kulturno dobro koje je nezakonito izvezeno nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu tražiteljicu kao i za državu u kojoj se zahtjev podnosi. ili koji je isključen prema stavcima (1) i (2) ovoga članka. prihvatu. (3) Ova Konvencija ni na koji način ne ozakonjuje bilo kakav nezakonit posao. (1) Odredbe poglavlja II. prihvatu. odobrenju ili pristupu. odobrenju ili pristupu. odobrenje ili pristup podliježu polaganju formalne isprave s tim učinkom kod depozitara. od dana od kojeg je otvorena za potpisivanje. koje je ukradeno ili nezakonito izvezeno prije stupanja na snagu ove Konvencije. a ostat če otvorena za potpisivanje od strane svih država u Rimu do 30. niti ograničava pravo države ili druge osobe da postavi zahtjev sukladno pravnim sredstvima dostupnim izvan okvira ove Konvencije. (2) Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. odobrenju ili pristupu. 60 . prihvat. (3) Ova je Konvencija otvorena za pristupanje za sve države koje nisu potpisnice. V. lipnja 1996. koji je obavljen prije stupanja na sngau ove Konvencije. članak 12. godine. ili (b) da se dobro nalazi u državi ugovornici nakon stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu. (2) Za svaku državu koja ratificira. (1) Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca od dana polaganja pete isprave o ratifikaciji. prihvatu. (2) Odredbe poglavlja III. primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena nakon stupanja na snagu ove Konvencije za državu u kojoj je zahtjev podnesen. (1) Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje na završnom sastanku Diplomatske konferencije za usvajanje nacrta UNIDROIT-ove Konvencije o mečunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara.ZAVRŠNE ODREDBE članak 11. prihvatu ili odobrenju država koje su je potpisale.

(2) Svaka država ugovornica može sklopiti sporazume s jednom ili više država ugovornica. na osnovi izjave prema ovom članku. a tu izjavu može u bilo koje vrijeme zamijeniti drugom izjavom. 61 . u kojoj se nalazi kulturno dobro. koje su sklopile takav sporazum. obvezane takvom ispravom. ovoga članka. ova se Konvencija proteže na sve teritorijalne jedinice te države. članak 14. (2) Te se izjave moraju notificirati depozitaru. osim ako države. (3) odnosi na pravo teritorijalne jedinice te države u kojoj se dobro nalazi. odnosi na sud ili drugo nadležno tijelo teritorijalne jedinice te države. (3) Ako se. i e) da se pod državom ugovornicom u članku 9. prihvatu. podrazumijeva teritorijalna jedinica te države. a u njima moraju biti izričito navedene teritorijalne jedinice na koje se ova Konvencija proteže. (3) U svojim mečusobnim odnosima države ugovornice. (1). ova Konvencija proteže na jednu ili više teritorijalnih jedinica. u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji. ne daju suprotnu izjavu. učinjene prema ovoj Konvenciji u vrijeme potpisivanja. ali ne na sve teritorijalne jedinice države ugovornice. odnosi na teritorijalnu jedinicu te države u kojoj se dobro nalazi. odobrenju ili pristupu izjaviti da če se ova Konvencija protezati na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih. smatrat če se: a) da se teritorij države ugovornice u članku 1. mogu izjaviti da če primjenjivati unutarnja pravila tih organizacija ili tijela. b) da se sud ili drugo nadležno tijelo države ugovornice. koje su članovi organizacija gospodarskog udruživanja ili regionalnih tijela. u kojoj se nalazi dobro. u članku 8. članak 15. (1) Ova Konvencija ne utječe ni na koju mečunarodnu ispravu kojom se bilo koja država ugovornica pravno obvezala i koja sadrži odredbe o pitanjima koja urečuje ova Konvencija. jedan primjerak predaju depozitaru. prihvata ili odobrenja. (1) Ako država ugovornica ima dvije ili više teritorijalnih jedinica.članak 13. (4) Ako država ugovornica ne da izjavu prema stavku 1. (1) Izjave. bez obzira imaju li one različite zakone primjenjive na pitanja iz ove Konvencije. odnosi na teritorij teritorijalne jedinice te države. podliježu potvrčivanju nakon ratifikacije. pa stoga meču sobom neče primjenjivati odredbe ove Konvencije. c) da se država ugovornica u članku 8. Države. d) da se pravo države ugovornice. ili države kojoj se obrača. ona može. u cilju bolje primjene ove Konvencije u njihovim mečusobnim odnosima. opseg koje primjene se preklapa s opsegom primjene tih pravila.

upučenom depozitaru. članak 16. Mečutim. s vremena na vrijeme obnavljaju. odobrenju ili pristupu. u bilo koje vrijeme nakon njezinog stupanja na snagu za tu državu. Ove se informacije. (c) diplomatskim ili konzularnim putem. podnijeti zahtjeve za restituciju ili povrat kulturnih dobara prema jednom ili više sljedečih postupaka: (a) neposredno sudovima ili drugim nadležnim tijelima države koja daje izjavu. prema potrebi. članak 18. koja učini izjavu prema ovoj Konvenciji. izjava u kojoj depozitar primi službenu notifikaciju nakon toga. (2) Svaka država ugovornica može odrediti sudove ili druga nadležna tijela da narečuju restituciju ili povrat kulturnih dobara prema odredbama poglavlja II. koje je ta država odredila da primaju takve zahtjeve i upučuju ih sudovima ili drugim nadležnim tijelima te države. 62 . (b) preko jednog ili više tijela. ovoga članka ne utječu na dvostrane ili mnogostrane sporazume o sudbenoj pomoči u vezi s gračanskim ili trgovačkim pravnim stvarima koje mogu postojati izmeču država ugovornica. (4) Odredbe stavaka 1. na jednom od službenih jezika Konvencije. ovoga članka mogu se u bilo koje vrijeme izmijeniti novom izjavom. može je u bilo koje vrijeme povuči službenom pisanom notifikacijom. ratifikacije. i 2. članak 19. prihvatu. Nisu dopuštene rezerve. do 3. (4) Svaka država. izjaviti da joj druga država može prema članku 8. stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana njezinog polaganja kod depozitara. To povlačenje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon dana polaganja notifikacije. Svaka država ugovornica če. polaganjem isprave s takvim učinkom kod depozitara. u vrijeme potpisivanja. članak 17. prihvata. odobrenja ili pristupa. osim onih koje su izričito odobrene u ovoj Konvenciji. najkasnije šest mjeseci od dana polaganja svoje isprave o ratifikaciji. (1) Bilo koja država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju. (3) Izjava stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ove Konvencije za dotičnu državu. o zakonima koji urečuju izvoz kulturnih dobara. III. (1) Svaka država ugovornica če. (3) Izjave dane prema stavcima 1.(2) Izjave i potvrde izjava moraju se dati pisano i službeno notificirati depozitaru. depozitaru predati pisanu informaciju.

na engleskom i na francuskom jeziku. (iii) povlačenju svake izjave. ono stupa na snagu po isteku tog duljeg razdoblja nakon polaganja isprave kod depozitara. ova se Konvencija primjenjuje na zahtjev za restituciju ili povrat kulturnog dobra. U POTVRDU GORE NAVEDENOGA.(2) Otkazivanje stupa na snagu prvog dana šestog mjeseca nakon polaganja isprave o otkazivanju kod depozitara. Predsjednik Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) može. dvadeset četvrtog lipnja. potpisali su ovu Konvenciju. (v) sporazumima na koje se odnosi članak 13. (3) Bez obzira na takvo otkazivanje. koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj pristupile.. zajedno s danom njezinog polaganja i danom njezinog stupanja na snagu. u pravilnim razmacima. (2) Vlada Talijanske Republike če: (a) obavijestiti sve države. sazvati poseban odbor da bi se razmotrilo praktično djelovanje ove Konvencije. propisano ovlašteni. članak 21. svim državama koje pristupe Konvenciji i predsjedniku Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT). SAčINJENO u Rimu. članak 20. zajedno s njihovim nadnevkom. tisuču devetstotina devedeset i pete. u jednom izvorniku. (1) Ova se Konvencija polaže kod Vlade Talijanske Republike. (iv) danu stupanja na snagu ove Konvencije. (vi) pohranjivanju isprave o otkazivanju ove Konvencije. pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. (b) proslijediti ovjerene istovjetne preslike ove Konvencije svim državama potpisnicama. koji je podnesen prije stupanja na snagu otkazivanja. učinjenoj u skladu s ovom Konvencijom. dolje potpisani opunomočenici. prihvatu. ili u bilo koje vrijeme na zahtjev pet država ugovornica. koje su uobičajene za depozitare. 63 . odobrenju ili pristupu. (ii) svakoj izjavi. (c) obavljati druge dužnosti. te predsjednika Mečunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT) o: (i) svakom novom potpisivanju ili polaganju isprave o ratifikaciji. Ako je u ispravi o otkazivanju naznačeno dulje razdoblje za stupanje na snagu otkazivanja.

uključujuči tonske zapise. dobra vezana uz život narodnih voča. flore i minerala. 64 . uključujuči povijest znanosti i tehnologije te vojnu i društvenu povijest. h) rijetki rukopisi i inkunabule. g) dobra od umjetničkog interesa. j) arhivska grača. te uz dogačaje od nacionalnog značenja.). mislilaca. d) dijelovi umjetničkih ili povijesnih spomenika odnosno dijelovi arheoloških nalazišta. f) etnološki predmeti. anatomski primjerci te predmeti od paleontološkog interesa. poput natpisa. c) nalazi arheoloških iskapanja (bilo regularnih bilo nedopuštenih) ili arheoloških otkriča. taksene i slične marke. znanstvenika i umjetnika. itd. kao što su: (i) slike i crteži svih vrsta tehnike u cijelosti napravljeni rukom na svakom materijalu (izuzev industrijskog dizajna i ručno obračenih predmeta obrtničke proizvodnje) (ii) izvorna djela spomeničke plastike i skulptura u svakom materijalu. stare knjige. fotografske i kinematografske arhive. b) dobra vezana uz povijest. i) poštanske. znanstvenog. književnog. umjetničkog. otisci i litografije.DODATAK a) rijetke zbirke i primjerci faune. pojedinačno ili u zbirkama. e) starine starije od stotinu godina. k) predmeti pokučstva stariji od stotinu godina i stari glazbeni instrumenti. isprave i publikacije od posebnog interesa (povijesnoga. pojedinačno ili u zbirkama. (iv) izvorni umjetnički asamblaži i instalacije u svakom materijalu. novčiča ili ugraviranih pečata. (iii) izvorna grafika.

Poštovanje kulturnih dobara 1. Čuvanje kulturnih dobara Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će. povijesno ili arheološki zanimljivi predmeti. umjetnički ili povijesni spomenici. bez obzira na njihovo podrijetlo ili njihova vlasnika. zaštita kulturnih dobara obuhvaća čuvanje i poštovanje tih dobara. Članak 2. te suzdržavajući se od ikojega neprijateljskog čina prema tim dobrima. umjetnička djela. kao što su muzeji. sve ugroženija od uništenja. nazvana »spomenička središta«. uvažavajući da su tijekom posljednjih oružanih sukoba kulturna dobra pretrpjela teška oštećenja i da su ona. 65 . kulturnim se dobrima. sporazumjele su se o sljedećim odredbama: GLAVA I. bilo vjerski ili svjetovni. smatraju: a) pokretna ili nepokretna dobra od velike važnosti za baštinu naroda. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će poštovati kulturna dobra smještena na vlastitom području. Od obveza navedenih u stavku 1. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 1. te u Washingtonskom paktu od 15. vođene načelima o zaštiti kulturnih dobara u tijeku oružanog sukoba ustanovljenih u Haaškim konvencijama iz 1899. poduzimajući mjere koje smatraju primjerenima. odlučne poduzeti sve moguće korake radi zaštite kulturnih dobara. i 1907. predstavljaju štetu kulturnoj baštini čitavoga čovječanstva jer svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. 2. arheološki lokaliteti. travnja 1935. velike knjižnice. kao i na području ostalih visokih ugovornih stranaka. arhivskog gradiva ili reprodukcija gore definiranih dobara. Zaštita kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. ovoga članka može se odstupiti samo u slučajevima kad vojna potreba imperativno nalaže takvo odstupanje. skupovi građevina koji su kao cjeline povijesno ili umjetnički zanimljivi. rukopisi. uvjerene da štete nanesene kulturnim dobrima. Članak 4.. smatrajući da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti za sve narode svijeta i da je važno toj baštini osigurati međunarodnu zaštitu. b) zgrade čija je glavna i stvarna namjena očuvanje ili izlaganje kulturnih dobara definiranih u točki a). Definicija kulturnih dobara U smislu ove Konvencije. kao što su spomenici arhitekture. suzdržavajući se od upotrebe tih dobara i njihove neposredne okoline ili sredstava za njihovu zaštitu u svrhe koje bi ta dobra mogle izložiti uništenju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Visoke ugovorne stranke. smatrajući da zaštita tih dobara ne može biti učinkovita ukoliko se ne organizira još u vrijeme mira poduzimanjem i nacionalnih i međunarodnih mjera. Članak 3. mjesta pohrane arhivskog gradiva te skloništa namijenjena sklanjanju pokretnih kulturnih dobara definiranih u točki a) u slučaju oružanog sukoba. još u vrijeme mira pripremiti čuvanje kulturnih dobara smještenih na vlastitom području od predvidivih posljedica oružanog sukoba. bez obzira na to kojemu narodu pripadala. znanstvene zbirke i važne zbirke knjiga. zbog razvitka ratne tehnike. knjige i drugi umjetnički. c) središta koja sadrže znatnu količinu kulturnih dobara definiranih u točkama a) i b).

Visoke ugovorne stranke se obvezuju da će još u vrijeme mira. Pod posebnu se zaštitu može staviti ograničeni broj skloništa namijenjenih sklanjanju pokretnih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. kao što su. radiopostaja. poduzeti najnužnije mjere očuvanja. prema potrebi. 2. 3. Označivanje kulturnih dobara U skladu s odredbama članka 16. spomeničkih središta i drugih nepokretnih kulturnih dobara od vrlo velike važnosti. utoliko koliko je to moguće i u uskoj suradnji s tim vlastima. koliko je god to moguće. Ako je potrebno poduzeti mjere za očuvanje kulturnih dobara smještenih na okupiranome području i oštećenih vojnim operacijama i ako ih nadležne državne vlasti ne mogu poduzeti. u sklopu svojih oružanih snaga. pod uvjetima: a) da se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od velikoga industrijskog središta ili od ikojega važnoga vojnog cilja koji je izloženo mjesto. pripremiti ili ustanoviti službe ili stručno osoblje čija je zadaća osigurati poštovanje kulturnih dobara i surađivati s civilnim vlastima odgovornima za čuvanje tih dobara. smještajem vojnog osoblja ili proizvodnjom ratnoga materijala obavljaju unutar toga središta. pljačke ili otuđenja kulturnih dobara. upozoriti te pripadnike. Sklonište za pokretna kulturna dobra može se. ako je to moguće. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će osim toga zabraniti. kao i svaki vandalski čin usmjeren prema tim dobrima. na obvezu da se pridržavaju onih odredaba Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. aerodrom. okupacijska će sila. zaustaviti svaki oblik krađe. 66 . 5. 2. poduprijeti napore nadležnih državnih vlasti okupiranoga područja za čuvanje i očuvanje svojih kulturnih dobara. čiju vladu pripadnici nekog pokreta otpora smatraju svojom zakonitom vladom. staviti pod posebnu zaštitu ako je sagrađeno tako da ga bombardiranja najvjerojatnije ne bi oštetila. Nijedna se visoka ugovorna stranka ne može u odnosu na drugu visoku ugovornu stranku osloboditi obveza ustanovljenih u ovome članku na temelju činjenice da potonja nije primijenila mjere čuvanja propisane u članku 3. Članak 6. Vojne mjere 1. Isto vrijedi kad se aktivnosti izravno povezane s vojnim operacijama. Svaka će visoka ugovorna stranka. Okupacija 1. Odobravanje posebne zaštite 1. također. organizacija koja se bavi poslovima nacionalne obrane. 3. Članak 7. POSEBNA ZAŠTITA Članak 8. b) da se ne upotrebljavaju u vojne svrhe. One će se suzdržati od svih mjera represalija prema kulturnim dobrima. Svaka će visoka ugovorna stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge visoke ugovorne stranke. primjerice. 4. Smatra se da se spomeničko središte upotrebljava u vojne svrhe kad se upotrebljava za premještanje vojnog osoblja ili vojne opreme. Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će još u vrijeme mira u vojne propise i naputke unijeti takve odredbe koje osiguravaju pridržavanje ove Konvencije i da će kod pripadnika svojih oružanih snaga poticati duh poštovanja kulture i kulturnih dobara svih naroda. kulturna se dobra mogu označiti znakom raspoznavanja kako bi se olakšala njihova identifikacija. spriječiti i. Članak 5.. razmjerno važna luka ili željeznička postaja ili glavni prometni pravac. bez obzira na lokaciju. 2. GLAVA II. čak i pri prolaženju. One će se suzdržati od rekvizicije pokretnih kulturnih dobara smještenih na području druge visoke ugovorne stranke.3.

Imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom Visoke ugovorne stranke obvezuju se od trenutka upisa u Međunarodni registar osigurati imunitet kulturnih dobara pod posebnom zaštitom suzdržavanjem od svakog neprijateljskog čina usmjerenog protiv tih dobara i.4. ovoga članka smješteno blizu nekoga važnoga vojnog cilja u smislu toga stavka. pisano i navodeći razloge. pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. osim u slučajevima predviđenim u stavku 5. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. 3. da će odatle skrenuti sav promet. Transport pod posebnom zaštitom 1. Transport pod posebnom zaštitom bit će pod međunarodnim nadzorom predviđenim u spomenutom Pravilniku i isticat će znak raspoznavanja opisan u članku 16. željezničkoj postaji ili aerodromu.. od svake upotrebe takvih dobara ili njihove okoline u vojne svrhe. 67 . Posebna se zaštita odobrava kulturnim dobrima njihovim upisom u »Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom«. što je prije moguće. predviđenog u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 6. kad to okolnosti dopuštaju. obavijestiti glavnog povjerenika za kulturna dobra. prethodno zahtijevati prestanak takvoga kršenja u razumnom roku. 2. Članak 9. protivnička je stranka. Transport isključivo namijenjen prijevozu kulturnih dobara. odluka o opozivu imuniteta dovoljno vremena unaprijed se priopćuje protivničkoj stranki. Nadziranje nekog od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. 2. osobito. Takvu potrebu može utvrditi samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka diviziji ili veća. Ona će. može. ako je riječ o luci. 5. 3. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 12. Visoke ugovorne stranke suzdržat će se od svakoga neprijateljskog čina prema transportu pod posebnom zaštitom. Opoziv imuniteta 1. bilo unutar nekoga područja ili na neko drugo područje.. U svim slučajevima. Označivanje i kontrola Za vrijeme oružanog sukoba kulturna dobra pod posebnom zaštitom moraju biti označena znakom raspoznavanja opisanim u članku 16. biti pod posebnom zaštitom. Članak 10. ono se ipak može staviti pod posebnu zaštitu ako se visoka ugovorna stranka koja takvu zaštitu zahtijeva obveže da u slučaju oružanog sukoba taj cilj neće upotrijebiti i. imunitet kulturnog dobra pod posebnom zaštitom može se opozvati samo u iznimnim slučajevima neizbježne vojne potrebe i samo tako dugo dok ta potreba traje. ovoga članka. oslobođena svoje obveze da osigura imunitet dotičnog dobra. tako dugo dok to kršenje traje. ne smatra se upotrebom u vojne svrhe. međutim. na zahtjev zainteresirane visoke ugovorne stranke. ili nazočnost policijskih snaga odgovornih za održavanje javnog reda blizu tih kulturnih dobara. i biti dostupna međunarodnoj kontroli kakva je predviđena u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. kad je god to moguće. U tom slučaju takvo se skretanje mora pripremiti još u vrijeme mira. Taj se upis može obaviti samo u skladu s odredbama ove Konvencije i pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. članka 8. od u tu svrhu posebno ovlaštenih naoružanih stražara. Stranka koja opoziva imunitet mora. Ako neka od visokih ugovornih stranaka u odnosu na ikoje kulturno dobro pod posebnom zaštitom prekrši obveze preuzete na temelju članka 9. GLAVA III. Ako je neko od kulturnih dobara pobrojenih u stavku 1. Članak 11.

Članak 13. Prijevoz u hitnim slučajevima 1. Ako visoka ugovorna stranka ocijeni da sigurnost određenih kulturnih dobara zahtijeva njihov prijevoz i da je riječ o tako hitnom pitanju da se postupak predviđen u članku 12. ne može provesti, osobito na početku oružanog sukoba, transport može isticati znak raspoznavanja opisan u članku 16., osim ako je zahtjev za imunitetom u smislu članka 12. već bio podnesen i odbijen. Koliko je god to moguće, priopćenje o transportu mora se uputiti protivničkim strankama. Transport kojim se kulturna dobra prevoze na područje druge zemlje ne može isticati znak raspoznavanja, osim ako mu je imunitet izričito odobren. 2. Visoke ugovorne stranke poduzet će, koliko je god to moguće, mjere opreza potrebne kako bi se izbjeglo neprijateljsko djelovanje usmjereno protiv transporta koji je opisan u stavku 1. ovoga članka i koji ističe znak raspoznavanja. Članak 14. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene 1. Imunitet od konfiskacije, uzapćenja i zapljene uživaju: a) kulturna dobra kojima pripada zaštita predviđena u članku 12. ili ona predviđena u članku 13.; b) prijevozna sredstva isključivo namijenjena prijevozu tih dobara. 2. Ništa u ovome članku ne ograničava pravo pregleda i kontrole. GLAVA IV. OSOBLJE Članak 15. Osoblje Utoliko koliko je to spojivo s interesima sigurnosti, osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara mora se, u interesu tih dobara, poštovati i, ako padne u ruke protivničke stranke, mora mu biti omogućeno da nastaviti izvršavati svoje dužnosti kad kulturna dobra za koja je odgovorno također padnu u ruke protivničke stranke. GLAVA V. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 16. Znak Konvencije 1. Znak raspoznavanja Konvencije ima oblik šiljastoga štita okrenutoga nadolje, ukriž podijeljenoga na tamnoplava i bijela polja (štit se sastoji od jednoga tamnoplavog četverokuta, čiji jedan kut tvori šiljak štita, i od jednoga tamnoplavog trokuta iznad četverokuta, a preostali prostor popunjavaju po jedan bijeli trokut sa svake strane). 2. Znak se upotrebljava pojedinačno ili kao skup od tri znaka u trokutastom obliku (jedan znak ispod), pod uvjetima predviđenima u članku 17. Članak 17. Upotreba znaka 1. Znak raspoznavanja kao skup od tri znaka može se upotrijebiti kao sredstvo identifikacije samo: a) za nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom; b) za transporte kulturnih dobara pod uvjetima predviđenima u člancima 12. i 13.; c) za improvizirana skloništa pod uvjetima predviđenima u Pravilniku o izvršavanju Konvencije. 2. Znak raspoznavanja može se upotrijebiti pojedinačno kao sredstvo identifikacije samo: a) za kulturna dobra koja nisu pod posebnom zaštitom; b) za osobe odgovorne za obavljanje kontrole u skladu s Pravilnikom o izvršavanju Konvencije; c) za osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara; d) za osobne iskaznice predviđene u Pravilniku o izvršavanju Konvencije.
68

3. Za vrijeme oružanog sukoba zabranjena je upotreba znaka raspoznavanja u slučajevima koji nisu spomenuti u prethodnim stavcima ovoga članka i upotreba u ikoju svrhu znaka sličnoga znaku raspoznavanja. 4. Znak raspoznavanja ne može se staviti na ikoje nepokretno kulturno dobro a da se istodobno ne istakne i ovlaštenje, propisno datirano i potpisano od nadležne vlasti visoke ugovorne stranke. GLAVA VI. POLJE PRIMJENE KONVENCIJE Članak 18. Primjena Konvencije 1. Osim odredaba koje moraju biti na snazi još u vrijeme mira, ova se Konvencija primjenjuje u slučaju objavljenog rata i svakoga drugoga oružanog sukoba koji izbije između dviju ili više visokih ugovornih stranaka, čak i ako ratno stanje nije priznato od jedne ili više njih. 2. Konvencija se, također, primjenjuje u svim slučajevima okupacije dijela ili čitavoga područja visoke ugovorne stranke, čak i ako ta okupacija ne nailazi ni na kakav oružani otpor. 3. Ako neka sila u sukobu nije stranka ove Konvencije, sile koje su stranke ipak ostaju njome vezane u svojim međusobnim odnosima. One će, uz to, biti vezane Konvencijom u odnosu na navedenu silu ako ona izjavi da prihvaća odredbe Konvencije, i to tako dugo dok ih primjenjuje. Članak 19. Sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. U slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području neke od visokih ugovornih stranaka, svaka od stranaka sukoba dužna je primjenjivati najmanje one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštovanje kulturnih dobara. 2. Stranke sukoba nastojat će posebnim sporazumima staviti na snagu sve ili dio ostalih odredaba ove Konvencije. 3. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. 4. Primjena prethodnih odredaba ne dira u pravni položaj stranaka sukoba. GLAVA VII. IZVRŠAVANJE KONVENCIJE Članak 20. Pravilnik o izvršavanju Konvencije Načini primjene ove Konvencije određeni su u Pravilniku o izvršavanju Konvencije, koji je njezin sastavni dio. Članak 21. Sile zaštitnice Ova se Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju primjenjuju u suradnji sa silama zaštitnicama čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 22. Postupak mirenja 1. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara, osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. U tu svrhu svaka od sila zaštitnica može, na poziv jedne stranke, glavnog direktora organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu ili samoinicijativno, strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i, osobito, vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara, ako je to primjereno, na prikladno odabranom neutralnom području. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj neutralnoj sili ili koju predloži glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku.
69

Članak 23. Pomoć UNESCO-a 1. Visoke ugovorne stranke mogu pozvati Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu radi pružanja tehničke pomoći u organizaciji zaštite njihovih kulturnih dobara ili u vezi sa svakim drugim problemom koji proizlazi iz primjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Organizacija će pružati takvu pomoć u opsegu određenom njezinim progamom i sredstvima. 2. Organizacija je ovlaštena o tom pitanju samoinicijativno davati prijedloge visokim ugovornim strankama. Članak 24. Posebni sporazumi 1. Visoke ugovorne stranke mogu sklopiti posebne sporazume o svim pitanjima za koja im se čini primjerenim da ih urede izdvojeno. 2. Ne može se sklopiti ijedan posebni sporazum koji bi umanjio zaštitu koju ova Konvencija osigurava kulturnim dobrima i osoblju zaduženom za njihovu zaštitu. Članak 25. Razglašavanje Konvencije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u svojim odnosnim zemljama što je više moguće, u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba, razglašavati tekst ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. One se poglavito obvezuju da će njegovo proučavanje unijeti u vojne i, po mogućnosti, u civilne obrazovne programe kako bi se s načelima Konvencije upoznalo cjelokupno stanovništvo, a osobito oružane snage i osoblje zaduženo za zaštitu kulturnih dobara. Članak 26. Prijevodi i izvještaji 1. Visoke ugovorne stranke priopćavat će međusobno, posredovanjem glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, službene prijevode ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. 2. Uz to, najmanje jedanput svake četiri godine, one će glavnom direktoru dostavljati izvještaj s informacijama koje procjenjuju primjerenim o poduzetim, pripremljenim ili razmotrenim mjerama njihovih odnosnih vlasti u provedbi ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju. Članak 27. Sastanci 1. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu može, s pristankom Izvršnog vijeća, sazivati sastanke predstavnika visokih ugovornih stranaka. On je dužan to učiniti ako to zahtijeva najmanje jedna petina visokih ugovornih stranaka. 2. Ne prejudicirajući druge funkcije koje su mu povjerene ovom Konvencijom i Pravilnikom o njezinu izvršavanju, svrha je sastanka proučiti probleme koji se odnose na primjenu Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju i što se toga tiče izraditi prijedloge. 3. Osim toga, ako je zastupljena većina visokih ugovornih stranaka, na sastanku se može razmotriti revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju, i to u skladu s odredbama članka 39. Članak 28. Sankcije Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će, u okviru svojega kaznenog zakonodavstva, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osobe, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje su izvršile ili naredile da se izvrši povreda ove Konvencije progonile i podvrgnule kaznenim ili disciplinskim sankcijama.

70

i ostaje do 31. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Konvencija stupa na snagu odmah. tako da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna. znanost i kulturu dat će izraditi prijevode Konvencije na ostale službene jezike svoje Opće konferencije. U situacijama predviđenima u člancima 18. Članak 35. 3. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom. Članak 30. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. Poslije toga ona stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. Stupanje na snagu 1. Jezici 1. Potpisivanje Ova će Konvencija nositi datum 14. Pristupanje Od dana stupanja na snagu ova će Konvencije biti otvorena za pristup svim državama spomenutima u članku 30. 2. znanost i kulturu. francuskom. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 33. Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. prosinca 1954. svaka visoka ugovorna stranka može. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. izjaviti da će se ova Konvencija primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. znanost i kulturu. svibnja 1954. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. do 14. otvorena za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. 71 . Ratifikacija 1. svibnja 1954. Ova je Konvencija sastavljena na engleskom. Države stranke Konvencije poduzet će na dan njezina stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njezinu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 38. 2. Primjena Konvencije na druga područja U času ratifikacije ili pristupa. Članak 32.ZAVRŠNE ODREDBE Članak 29. znanost i kulturu. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. znanost i kulturu pozove da pristupe. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Konvencije na snagu. Stvarna primjena 1. Članak 31. Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. ruskom i španjolskom jeziku. 2.. i 19. travnja 1954. To je razdoblje. 2. Članak 34. koje nisu potpisnice. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.

Revizija Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju 1. 32. i 32. Članak 37. U odnosima između sila koje su vezane Washingtonskim paktom od 15. 2. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. 3. pristupu ili prihvatu predviđenih u člancima 31. znanost i kulturu.) te zamjenjuje znak opisan u članku 5. 2. 2. Roerichova pakta znakom određenim u članku 16. Izmjena stupa na snagu za sve visoke ugovorne stranke kad istekne devedeset dana od te notifikacije. ovoga članka glavni direktor dostavlja svim visokim ugovornim strankama. listopada 1907. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim člancima 35. Svaka visoka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju.Članak 36. 72 . Članak 38. spomenute Konvencije (IX. Obavijesti Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 4. ovoga članka. srpnja 1899.. i 39. c) je li sklona odbijanju predložene izmjene bez sazivanja konferencije. 3.) i Pravilnik pridodan spomenutoj Konvenciji (IV. Tekst svake predložene izmjene priopćuje se glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu..).. ili onima od 18. Članak 39. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u člancima 30. ove Konvencije u slučajevima u kojima ova Konvencija i Pravilnik o njezinu izvršavanju predviđaju upotrebu toga znaka raspoznavanja. Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovu Konvenciju u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. travnja 1935. i koje su stranke ove Konvencije. bilo onima od 29. b) je li sklona prihvaćanju predložene izmjene bez održavanja konferencije. Odgovore primljene na temelju stavka 1.) te o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata (IX. Glavni direktor saziva konferenciju visokih ugovornih stranaka radi razmatranja predložene izmjene ako to zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. znanost i kulturu. on će notifikaciju njihove odluke izvršiti u skladu s člankom 38. o polaganju svih isprava o ratifikaciji.. Odnos prema prethodnim konvencijama 1. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. potonja dopunjuje Roerichov pakt i zamjenjuje zastavu raspoznavanja opisanu u članku III. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. sa zahtjevom da ga u roku od četiri mjeseca izvijesti o tome: a) želi li da se sazove konferencija radi razmatranja predložene izmjene. Otkazivanje 1. znanost i kulturu. za zaštitu umjetničkih i znanstvenih ustanova i povijesnih spomenika (Roerichov pakt) i koje su stranke ove Konvencije. obavijestile glavnog direktora da su sklone prihvaćanju izmjene bez održavanja konferencije. 37. kao i Ujedinjene narode. Međutim.) znakom opisanim u članku 16. i 39. potonja dopunjuje spomenutu Konvenciju (IX. koje su u određenom roku izvijestile glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako su sve visoke ugovorne stranke. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. U odnosima između sila koje su vezane Haaškim konvencijama o zakonima i običajima rata na kopnu (IV. koji će ga dostaviti svakoj visokoj ugovornoj stranki. sukladno točki b) stavka 1.

iz reda drugih osoba. Glavni će povjerenik za kulturna dobra biti odabran s međunarodnog popisa osoba zajedničkim sporazumom između stranke kod koje će biti akreditiran i sila zaštitnica protivničkih stranaka. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU KONVENCIJE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA GLAVA I. uz privolu stranke kod koje će biti akreditirani. Izmjene Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka.. c) kod te visoke ugovorne stranke imenovat će se glavni povjerenik za kulturna dobra. 14. Međunarodni popis osoba Čim Konvencija stupi na snagu. ako okupira neko drugo područje. glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Organiziranje kontrole Čim neka visoka ugovorna stranka postane sudionicom oružanog sukoba na koji se primjenjuje članak 18. Registracija U skladu sa člankom 102. podvrgnute postupku predviđenom u prethodnome stavku. KONTROLA Članak 1.. Članak 2. Imenovanje delegata sila zaštitnica Sila zaštitnica imenuje svoje delegate iz reda članova diplomatskog ili konzularnog osoblja ili. Članak 4. prema propisima ovlašteni. 6. znanost i kulturu. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u člancima 30.. dužna je imenovati posebnog predstavnika za kulturna dobra na tom području. Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju. samo tako izmijenjeni tekst Konvencije i Pravilnika o njezinu izvršavanju ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. u skladu sa člankom 3. Imenovanje glavnog povjerenika 1. i 5. potpisali ovu Konvenciju. 73 . i 32. znanost i kulturu. Sastavljeno u Haagu. sposobnih za obavljanje dužnosti glavnog povjerenika za kulturna dobra. znanost i kulturu utvrdit će međunarodni popis sastavljen od svih osoba imenovanih od visokih ugovornih stranaka. Taj će se popis periodično revidirati na inicijativu glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. u skladu sa člankom 4. Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena Konvencije ili Pravilnika o njezinu izvršavanju koje usvoji konferencija spomenuta u stavcima 4. Članak 3. kao i Ujedinjenim narodima. koji slijedi. vrši se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu.5. znanost i kulturu. ova će se Konvencija registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954. znanost i kulturu. b) sila zaštitnica svake stranke koja je protivnička toj visokoj ugovornoj stranki imenovat će delegate kod potonje. a na temelju zahtjeva visokih ugovornih stranaka. Članak 40. U potvrdu toga su potpisani. Povelje Ujedinjenih naroda. 7. Konvencije: a) ona će imenovati predstavnika za kulturna dobra smještena na njezinu području.

također. Zadaće delegata Delegati sila zaštitnica utvrđuju kršenja Konvencije. Članak 5. 6. zahtijevat će od predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog povjerenika. povjerit će inspektorima dužnosti delegata sila zaštitnica određene ovim Pravilnikom. koji će svoju dužnost preuzeti tek pošto dobije privolu stranke kod koje će biti akreditiran. istražuju. 2. Glavni povjerenik za kulturna dobra razmatra. kojemu će se povjeriti određena zadaća. Zadaće glavnog povjerenika 1. ako zatreba. 74 . na zahtjev zainteresiranih delegata ili nakon savjetovanja s njima. Oni osobito moraju voditi računa o potrebama sigurnosti visoke ugovorne stranke kod koje su akreditirani i u svim okolnostima postupati u skladu sa zahtjevima vojne situacije o kakvoj ih je obavijestila ta visoka ugovorna stranka. Članak 7. inspektori i stručnjaci ni u kojem slučaju ne smiju prekoračiti svoje ovlasti. Ako nema sile zaštitnice. 4. to smatra potrebnim. Članak 6. 5. Obavljanje kontrole Glavni povjerenici za kulturna dobra. delegati i inspektori mogu se obratiti za usluge stručnjacima. delegati sila zaštitnica. Inspektor je odgovoran samo glavnom povjereniku. i 22. Prijepise tih izvještaja upućuje glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. predlaže stranki kod koje je akreditiran na privolu osobu u svojstvu inspektora za kulturna dobra. znanost i kulturu. Konvencije. Tako imenovani glavni povjerenik. neku se neutralnu državu može zamoliti da preuzme dužnosti sile zaštitnice koje se tiču imenovanja glavnog povjerenika za kulturna dobra u skladu s postupkom predviđenim u članku 4. pitanja koja se pojave u vezi s primjenom Konvencije. Ako stranke ne postignu sporazum u roku od tri tjedna računajući od početka pregovora o tom pitanju. ako je to potrebno. Inspektori i stručnjaci 1. poduzimaju na mjestu događaja korake kako bi ih zaustavili te. On sastavlja potrebne izvještaje o primjeni Konvencije i priopćuje ih zainteresiranim strankama i njihovim silama zaštitnicama. Uz privolu stranke kod koje je akreditiran. zajedno s predstavnicima stranke kod koje je akreditiran i zainteresiranim delegatima. U slučajevima predviđenima ovim Pravilnikom on je ovlašten za donošenje odluka i imenovanja. 2. on ima pravo narediti istragu ili je sam voditi. koji se može koristiti samo u njima sadržanim tehničkim podatcima. uz pristanak stranke kod koje su akreditirani. obavještavaju glavnog povjerenika.2. koji će se. Članak 8. Kod stranaka sukoba ili njihovih sila zaštitnica on poduzima sve korake koje smatra korisnima za primjenu Konvencije. Svaki put kad glavni povjerenik za kulturna dobra. predložiti na privolu stranki spomenutoj u prethodnome stavku. Članak 9. Glavni povjerenik. Njega stalno obavještavaju o svojemu djelovanju. 3. glavni povjerenik obavlja dužnosti povjerene sili zaštitnici člancima 21. okolnosti u kojima su se dogodila. Zamjena sila zaštitnica Ako se stranka sukoba ne koristi ili se prestane koristiti djelovanjem sile zaštitnice.

Ako glavni povjerenik smatra da okolnosti i važnost kulturnih dobara koja su sklonjena u to improvizirano sklonište opravdavaju takvu mjeru. ona će o toj činjenici odmah obavijestiti glavnog povjerenika koji je kod nje akreditiran. POSEBNA ZAŠTITA Članak 11. Utvrđuje se Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Takav prigovor mora biti obrazložen. Konvencije. 2. spomeničkih središta ili drugih nepokretnih kulturnih dobara smještenih na njezinu području. On to pismo mora primiti u roku od četiri mjeseca od dana kad je poslao prijepis zahtjeva za upis. Takvi zahtjevi sadrže podatke o mjestu gdje se ta dobra nalaze i potvrdu da ta dobra ispunjaju uvjete predviđene u članku 8. GLAVA II. Svaka visoka ugovorna stranka može. svaki od njih u ime jedne visoke ugovorne stranke. Ako je. inspektora i stručnjaka padaju na teret stranke kod koje su akreditirani. Svaki je odjeljak podijeljen na tri stavka pod ovim naslovima: skloništa. znanost i kulturu zahtijevati da sklonište upiše u Registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom. Improvizirana skloništa 1. Registar je podijeljen na odjeljke. 2. Članak 12. znanost i kulturu vodi taj Registar. u roku od trideset dana. 2. Čim ti delegati izraze svoju suglasnost ili ako je rok od trideset dana protekao a da nijedan od zainteresiranih delegata nije stavio prigovor i ako improvizirano sklonište. tijekom oružanog sukoba. Prigovori 1. Konvencije. znanost i kulturu bez odgode poslati prijepise zahtjeva za upis svakoj visokoj ugovornoj stranki. Konvencije. znanost i kulturu. O svojoj će odluci bez odgode obavijestiti zainteresirane delegate sila zaštitnica. Glavni direktor određuje koje podatke sadrži svaki odjeljak. 2. visoka ugovorna stranka zbog nepredviđenih okolnosti prisiljena urediti improvizirano sklonište i ako želi da se ono stavi pod posebnu zaštitu. b) da dobro ne ispunjava uvjete spomenute u članku 8. Prijepise dostavlja glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i visokim ugovornim strankama. Troškovi Nagrada i troškovi glavnog povjerenika za kulturna dobra. on može ovlastiti visoku ugovornu stranku da takvo sklonište označi znakom raspoznavanja određenim u članku 16. pismom upućenim glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Glavni će direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 3. podnijeti prigovor na upis nekoga kulturnog dobra. ispunja uvjete predviđene u članku 8. U slučaju okupacije okupacijska sila ima pravo podnijeti takav zahtjev. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Zahtjevi za upis 1. glavni će povjerenik od glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Konvencije. od kojih svaki može. Članak 13. Nagrada i troškovi delegata sila zaštitnica predmet su sporazuma između tih sila i država čije interese štite.Članak 10. Svaka visoka ugovorna stranka može glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Članak 14. ali tako da jedini valjani razlozi mogu biti: a) da dobro nije kulturno dobro. prema mišljenju glavnog povjerenika. spomenička središta. ostala nepokretna kulturna dobra. Međunarodni registar kulturnih dobara pod posebnom zaštitom 1. 3. 3. 75 . znanost i kulturu podnijeti zahtjeve za upis u Registar određenih skloništa. narediti bezodvlačno skidanje znaka.

bez odgode. pod rednim brojem. koji se ne mora nužno odabrati s međunarodnog popisa. Glavni će direktor. osim ako glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. članka 11. 5. Upis 1. ovoga Pravilnik a. on će zatražiti mišljenje Međunarodnog odbora za kulturna dobra. u času kad izbije spor u kojem je stranka.. svako kulturno dobro za koje je podnesen zahtjev za upis ako taj zahtjev nije. Zahtjev za arbitražu mora se podnijeti najkasnije godinu dana od dana kad je glavni direktor primio pismo s prigovorom. Prigovor će se usvojiti samo ako to visoke ugovorne stranke odluče dvotrećinskom većinom onih koje su glasovale. visoke ugovorne stranke koje su podnijele prigovor imenuju zajedno jednog arbitra. U slučaju predviđenom u stavku 3. Konvencije. svakoga drugog nadležnog tijela ili osobe.3. izjaviti da ne želi primijeniti arbitražni postupak predviđen u prethodnome stavku. na zahtjev stranke koje zahtijeva upis. 8. i 32. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Glasuje se dopisno. glavni će direktor odmah upisati dotično kulturno dobro u Registar privremeno. znanost i kulturu daje upisati u Registar. zamolit će predsjednika Međunarodnog suda da imenuje glavnog arbitra. svim ostalim državama navedenima u člancima 30. Ta će dva arbitra odabrati glavnog arbitra s međunarodnog popisa predviđenoga u članku 1. Ako glavni direktor odluči da se glasuje dopisno. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga upisa u Registar. Članak 15. 7. znanost i kulturu smatra prijeko potrebnim sazivanje sastanka na temelju ovlasti koje su mu dane člankom 27. kod visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor. 3. povlačenja ili poništenja svakoga prigovora koji može ili je mogao biti podnesen. glavni će direktor upisati dobro u Registar samo ako je prigovor povučen ili ako nije usvojen sukladno postupku ustanovljenom u stavku 7. članka 14. u očekivanju usvajanja. Svaka visoka ugovorna stranka može. pozvat će visoke ugovorne stranke da mu u zapečaćenim pismima dostave svoje glasove u roku od šest mjeseci od dana kad im je upućen poziv da to učine. 6. ako to ocijeni korisnim. članka 14. visokim ugovornim strankama i. Glavni direktor ili visoka ugovorna stranka koja zahtijeva upis može. visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis može zahtije vati arbitražu u skladu s postupkom predviđenim u sljedećem stavku. U slučaju kad je podnesen prigovor. 2. Tako ustrojeni arbitražni sud određuje vlastiti postupak. Ako u roku od šest mjeseci od dana kad je primio pismo s prigovorom glavni direktor ne primi od visoke ugovorne stranke koja je podnijela prigovor obavijest o tome da je prigovor povučen. poduzeti sve korake koje smatra potrebnima kako bi se prigovor povukao. a s iznimkom odredbe stavka 5. Ako je to potrebno. U tom će slučaju glavni direktor prigovor na zahtjev za upis podastrijeti visokim ugovornim strankama. glavni će direktor upisati dobro u Registar ako to zahtijeva glavni povjerenik za kulturna dobra. umjetničke i povijesne lokalitete i arheološke iskopine te.. Svaka od dviju stranaka spora imenuje jednog arbitra. 4. 4. Glavni će direktor bez odgode poslati prijepis pisma s prigovorom visokim ugovornim strankama. članka 14. nakon što je u vrijeme mira podnijela zahtjev za upis nekoga kulturnog dobra u Registar. bio predmet prigovora. ili onom ustanovljenom u stavku 8. Na njegove odluke nema priziva. 76 . postane sudionicom oružanog sukoba prije nego što je upis izvršen. U slučaju kad je neki zahtjev za upis bio predmetom više od jednoga prigovora. Upis stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. Konvencije. istoga članka. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. Ako visoka ugovorna stranka. Ako se arbitri o tom odabiru ne mogu složiti. u roku predviđenom u stavku 1.

ovoga Pravilnika. Brisanje stupa na snagu trideset dana nakon slanja takvih prijepisa. taj se prijevoz ne smatra otuđenjem u smislu članka 4. Međutim. d) zahtjev za stavljanje pod posebnu zaštitu mora sadržavati navod da država na čije se područje dobra prevoze prihvaća odredbe ovoga članka. ili onom predviđenom u stavku 8. c) u slučaju predviđenom u stavku 5. Konvencije upućuje se glavnom povjereniku za kulturna dobra. znanost i kulturu daje kulturno dobro brisati iz Registra: a) na zahtjev visoke ugovorne stranke na čijem se području dobro nalazi. da se prijevoz obavlja na odobrene načine i da transport nosi znak raspoznavanja. 2. Ako glavni povjerenik. članka 14. Zahtjev spomenut u stavku 1. savjetovat će se sa zainteresiranim delegatima sila zaštitnica o mjerama za njegovo obavljanje. Postupak za stjecanje imuniteta 1. c) za vrijeme uzastopnih prijevoza i za vrijeme dok se nalaze na području druge države. U njemu se moraju navesti razlozi za njegovo podnošenje te približan broj i važnost kulturnih dobara koje treba prevesti. poslati ovjerovljeni prijepis svakoga brisanja iz Registra. ostavoprimac može. Članak 18. uređen je ne samo člankom 12. Konvencije ako glavni povjerenik za kulturna dobra. a u nemogućnosti je pridržavati se postupka predviđenoga u članku 17. i to kad taj otkaz stupi na snagu. nakon što prihvati mišljenja koja smatra primjerenima. b) država ostavoprimac vratit će ta dobra tek nakon prestanka sukoba. nego i sljedećim odredbama: a) za vrijeme dok se kulturna dobra nalaze na području druge države. GLAVA III. ta je država ostavoprimac i brine se o tim dobrima s jednakom pažnjom kakvu posvećuje svojim kulturnim dobrima slične važnosti. Nakon takvoga savjetovanja on će o tom prijevozu obavijestiti zainteresirane stranke sukoba. Glavni povjerenik imenuje jednoga ili više inspektora koji će se uvjeriti da transport sadrži samo dobra navedena u zahtjevu. prijevozna sredstva. bez odgode. dati prevesti dobra na područje treće zemlje. novo predviđeno mjesto. kulturna su dobra izuzeta od konfiskacije i ne mogu biti predmetom raspolaganja ni ostavodavca niti ostavoprimca. ako to sigurnost dobara zahtijeva. PRIJEVOZ KULTURNIH DOBARA Članak 17. Pravilnika. pod uvjetima predviđenima u ovome članku. uz pristanak ostavodavca. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. članka 14. 77 . pismeno potvrdi da su okolnosti prouzročile nužnost takvoga prijevoza. kad je neki prigovor usvojen sukladno postupku spomenutom u stavku 7. procijeni da je taj prijevoz opravdan. uključujući u to priopćenje sve korisne informacije. put kojim će ići. nakon što se savjetuje s redovitim osobljem za zaštitu.Članak 16. istoga članka. taj će se povrat ostvariti u roku od šest mjeseci nakon što je zatražen. b) ako je visoka ugovorna stranka koja je podnijela zahtjev za upis otkazala Konvenciju. Glavni će direktor. 2. Okupirano područje Kad visoka ugovorna stranka koja okupira područje druge visoke ugovorne stranke prevozi kulturna dobra u sklonište smješteno drugdje na tom području. Brisanje 1. Prijevoz u inozemstvo Ako se prijevoz pod posebnom zaštitom obavlja na područje druge zemlje. 3. mjesto gdje se ta dobra u to vrijeme nalaze. predviđeni datum prijevoza i sve druge korisne informacije. glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim državama koje su primile prijepis upisa u Registar. Konvencije i člankom 17. Članak 19. Taj inspektor ili ti inspektori prate transport do odredišta. članka 12.

GLAVA IV. Ta će se sekvestracija izvršiti bilo automatski u času uvoza ili. kao i sa zemlje. osim iz opravdanih razloga. ZNAK RASPOZNAVANJA Članak 20. 3. izrađena u najmanje dva primjerka. 3. ako se to ne učini. datum rođenja. od kojih jedan čuva sila koja ju je izdala. imena. točkama b) i c) Konvencije mogu nositi traku oko ruke sa znakom raspoznavanja. lišiti njihove osobne iskaznice niti prava nošenja trake oko ruke. Postavljanje znaka 1. znak se mora staviti na transporte u slučajevima predviđenima u člancima 12. 2. Te osobe nose posebnu osobnu iskaznicu sa znakom raspoznavanja. Na njoj je otisnut suhi žig nadležnih vlasti. PROTOKOL Visoke ugovorne stranke sporazumjele su se kako slijedi: I. 1. 2. on se može naslikati na neki predmet ili prikazati na neki drugi prikladan način. mora platiti odštetu poštenom posjedniku kulturnih dobara. ako su ta dobra izvezena suprotno načelima iz stavka 1. Svaka je osobna iskaznica. a koja su definirana u članku 1. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će sekvestrirati kulturna dobra koja su na njezino područje izravno ili neizravno uvezena s bilo kojega okupiranog područja. Međutim. kao i njegov potpis ili njegove otiske prstiju. ili oboje. Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Konvencije tako da bude danju jasno vidljiv iz zraka. i 13. Znak treba biti vidljiv sa zemlje: a) u pravilnim razmacima dostatnima kako bi se jasno naznačila granica spomeničkog središta pod posebnom zaštitom. Ta iskaznica sadrži najmanje prezime. stavku 2. Visoka Ugovorna stranka. Osobe spomenute u članku 17. koja se moraju vratiti u skladu s prethodnim stavkom. na zahtjev vlasti toga područja. čija je obveza bila spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će spriječiti izvoz kulturnih dobara s područja koje je okupirala u vrijeme oružanog sukoba. po mogućnosti. položaj ili čin i dužnost nositelja. Identifikacija osoba 1. potpisane u Haagu 14. 78 . izdanom i sa žigom nadležnih vlasti. 4. svibnja 1954. b) na ulazu u druga nepokretna kulturna dobra pod posebnom zaštitom. u slučaju oružanog sukoba. Ta se dobra nikada ne mogu zadržati na ime ratne odštete. 4. Svaka visoka ugovorna stranka utvrđuje uzorak osobne iskaznice prema predlošku koji je kao primjer priložen ovomu Pravilniku. Iskaznica sadrži fotografiju nositelja. Članak 21. Znak se može isticati na zastavama i na trakama oko ruke. Svaka se visoka ugovorna stranka obvezuje da će nakon prestanka neprijateljstava nadležnim vlastima prethodno okupiranoga područja vratiti kulturna dobra koja se kod nje nalaze. ne prejudicirajući moguće potpunije označivanje. Stavljanje znaka raspoznavanja i stupanj njegove vidljivosti prepušteni su procjeni nadležnih vlasti svake visoke ugovorne stranke. Spomenute se osobe ne mogu. Visoke ugovorne stranke uzajamno si dostavljaju uzorak koji upotrebljavaju. 2.

Ovaj će Protokol nositi datum 14.. 13. i 8. koje nisu potpisnice. potpisane u Haagu 14. a) Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno pet isprava o ratifikaciji. radi njihove zaštite od opasnosti oružanog sukoba. Države navedene u stavcima 6. b) Otkaz se notificira pismenom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. ovoga Protokola. a) Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom b) Isprave o ratifikaciji polažu se kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. izjaviti da će se ovaj Protokol primjenjivati na sva ili na neko od područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. otvoren za potpisivanje svim državama pozvanima na Konferenciju koja je održana u Haagu od 21. svaka visoka ugovorna stranka može. svibnja 1954. b) To je razdoblje. znanost i kulturu. travnja 1954. a) Svaka visoka ugovorna stranka može otkazati ovaj Protokol u vlastito ime ili u ime svakoga područja za čije je međunarodne odnose ona odgovorna. izjaviti da neće biti vezane odredbama odjeljka I. znanost i kulturu. potonja će nakon prestanka neprijateljstava vratiti nadležnim vlastima područja podrijetla. Protokol stupa na snagu odmah. znanost i kulturu. 11. ili odredbama odjeljka II. kao i svim ostalim državama koje Izvršno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. šest mjeseci od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. c) U situacijama predviđenima u člancima 18. 9. 10. III. znanost i kulturu. notifikacijom upućenom glavnom direktoru Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. svibnja 1954.II. 6. svibnja 1954. prosinca 1954. U takvim će slučajevima glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 8. Spomenuta notifikacija počinje proizvoditi učinak tri mjeseca nakon datuma njezina prijama. Kulturna dobra podrijetlom s područja visoke ugovorne stranke koja je ona. 79 . Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 7. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. predala u ostavu na područje druge visoke ugovorne stranke. i ostaje do 31. ratifikaciji ili pristupanju. za svaku državu koja položi ispravu o ratifikaciji ili pristupu nakon dana stupanja Protokola na snagu. Od dana stupanja na snagu ovaj će Protokol biti otvoren za pristup svim državama spomenutima u stavku 6. 12. znanost i kulturu pozove da pristupe. c) Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. U času ratifikacije ili pristupa. b) Poslije toga on stupa na snagu za svaku visoku ugovornu stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupu. pri potpisivanju. a) Države stranke Protokola poduzet će na dan njegova stupanja na snagu sve potrebne mjere kako bi osigurale njegovu stvarnu primjenu u razdoblju od šest mjeseci nakon toga stupanja na snagu. do 14. i 19. mogu. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu. Međutim. ili u bilo koje vrijeme nakon toga. znanost i kulturu na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u stavku 14. 5.

i 8.. znanost i kulturu saziva konferenciju. b) U tu svrhu glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. U skladu sa člankom 102. znanost i kulturu obavijestit će države navedene u stavcima 6. Povelje Ujedinjenih naroda. Potvrđujući da će pravilima običajnoga međunarodnog prava i nadalje biti uređena pitanja koja nisu uređena odredbama ovoga Protokola.otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. ruskom i španjolskom jeziku. Svjesne potrebe poboljšanja zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i uspostave pojačanog sustava zaštite posebno određenih kulturnih dobara. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. na engleskom. Definicije U smislu ovoga Protokola: a) »stranka« znači državu stranku ovoga Protokola. 8.. znanost i kulturu. DRUGI PROTOKOL UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA U SLUČAJU ORUŽANOG SUKOBA Stranke. kao i Ujedinjenim narodima. svibnja 1954. znanost i kulturu. UVOD Članak 1. znanost i kulturu. Želeći visokim ugovornim strankama Konvencije osigurati načine tješnjeg uključivanja u zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba utvrđivanjem odgovarajućih postupaka.. i 13. sporazumjele su se kako slijedi: Glava 1. pristupu ili prihvatu predviđenih u stavcima 7. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. francuskom. te o notifikacijama i otkazima predviđenima u odnosnim stavcima 12. i ističući nužnost dopune tih odredaba mjerama za jačanje njihove provedbe. potpisali ovaj Protokol. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. 80 . 14. svibnja 1954. i 8.. Konvencije. Sastavljeno u Haagu. Ponovno potvrđujući važnost odredaba Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. d) Prihvat visokih ugovornih stranaka izmjena ovoga Protokola koje usvoji konferencija spomenuta u točkama b) i c). U potvrdu toga su potpisani. propisno ovlašteni.. samo tako izmijenjeni tekst ovoga Protokola ostaje otvoren za ratifikaciju ili pristup. sastavljene u Haagu 14. kao i Ujedinjene narode. i 15. Smatrajući da bi pravila koja uređuju zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba trebala odražavati razvoj međunarodnog prava. 15. a) Ovaj se Protokol može revidirati ako reviziju zahtijeva više od jedne trećine visokih ugovornih stranaka. 14. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim državama navedenima u stavcima 6. obavlja se polaganjem službene isprave kod glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu. e) Nakon stupanja na snagu izmjena ovoga Protokola. b) »kulturna dobra« znači kulturna dobra kako su definirana u članku 1. c) Izmjene ovoga Protokola stupaju na snagu tek nakon što ih jednoglasno usvoje visoke ugovorne stranke zastupljene na konferenciji i prihvati svaka visoka ugovorna stranka. s tim da su ta četiri teksta jednako vjerodostojna.

g) »protupravno« znači pod prisilom ili na drugi način kršeći primjenjiva pravila unutarnjeg prava okupiranoga područja ili međunarodnog prava. d) »visoka ugovorna stranka« znači državu stranku Konvencije. Članak 2. točkom b). svibnja 1954. h) »Popis« znači Međunarodni popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom ustanovljen u skladu s člankom 27. stavkom 2. između stranaka ovoga Protokola ili između stranke i države koja prihvati i primjenjuje ovaj Protokol u skladu s člankom 3. OPĆE ODREDBE O ZAŠTITI Članak 5. izradu popisa kulturnih dobara. sastavljen u Haagu 14. Konvencije: a) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. znanost i kulturu. Članak 4. uz to. Konvencije. primijeniti samo odredbe o pojačanoj zaštiti. stavkom 1. zauzimanje ili onesposobljenje pruža u danim okolnostima jasnu vojnu prednost. ovoga Protokola. svrsi ili upotrebi djelotvor no pridonosi vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje. i) »glavni direktor« znači glavnog direktora UNESCO-a.. Konvencije poduzimaju u vrijeme mira uključuju. Odnos između glave 3.. i 11. Poštivanje kulturnih dobara U cilju osiguranja poštovanja kulturnih dobara u skladu s člankom 4. osim što će se. One će. Polje primjene 1. ovaj se Protokol primjenjuje u situacijama navedenima u članku 18. stavku 1. Konvencije radi usmjerivanja neprijateljskog čina prema kulturnom dobru. e) »pojačana zaštita« znači sustav pojačane zaštite uspostavljen člankom 10. stavka 2. Uz odredbe koje se primjenjuju u vrijeme mira. svibnja 1954. biti vezane ovim Protokolom u odnosu na državu stranku oružanog sukoba koja nije njime vezana ako ona prihvati odredbe ovoga Protokola. pripremu za premještanje pokretnih kulturnih dobara ili osiguranje odgovarajuće zaštite takvih dobara na mjestima gdje se nalaze i određivanje nadležnih vlasti odgovornih za čuvanje kulturnih dobara. sukladno članku 3. Glava 2. f) »vojni cilj« znači objekt koji po svojoj naravi. Čuvanje kulturnih dobara Pripremne mjere koje se za čuvanje kulturnih dobara od predvidivih posljedica oružanog sukoba. primjenu odredaba glave I. i to tako dugo dok ih primjenjuje.c) »Konvencija« znači Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. planiranje izvanrednih mjera zaštite od požara ili urušenja. sastavljenu u Haagu 14. stranke ovoga Protokola ostaju njime vezane u svojim međusobnim odnosima. Članak 3. 2.. Konvencije te u članku 22. j) »UNESCO« znači Organizaciju Ujedinjenih naroda za prosvjetu. prema potrebi. stavku 1. i 2. primjenu odredaba glave II. ako je kulturnom dobru odobrena i posebna zaštita i pojačana zaštita. i ostalih odredaba Konvencije i ovoga Protokola Primjena odredaba glave 3. može se pozivati samo onda i tako dugo dok: 81 . Ako neka od stranaka oružanog sukoba nije vezana ovim Protokolom. Konvencije i glave 2. ovoga Protokola ne dira u: 1. Članak 6. smještaju. Odnos prema Konvenciji Ovaj Protokol dopunjuje Konvenciju u odnosima između stranaka. k) »Prvi protokol« znači Protokol za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. 2.

Članak 8. Članak 7. svaka stranka sukoba mora: a) učiniti sve što je stvarno moguće kako bi provjerila da ciljevi koje će napasti nisu kulturna dobra zaštićena na temelju članka 4. Konvencije. Konvencije radi upotrebe kulturnih dobara za svrhe koje će ih vjerojatno izložiti uništenju ili oštećenju. ili postrojbe po veličini manje ako okolnosti drukčije ne dopuštaju. osim ako okolnosti to ne dopuštaju. c) svaku preinaku ili promjenu namjene kulturnih dobara s namjerom prikrivanja ili uništenja kulturnih. b) poduzeti sve stvarno moguće mjere opreza pri izboru sredstava i metoda napada kako bi se izbjeglo.(i) je to kulturno dobro svojom funkcijom pretvoreno u vojni cilj. d) u slučaju napada zasnovanog na odluci donesenoj u skladu s točkom a). stavka 2. Svako arheološko iskapanje. i (ii) nema drugoga stvarno mogućeg rješenja za postizanje slične vojne prednosti kakvu pruža usmjerivanje neprijateljskog čina prema tom cilju. Članak 9. (ii) da se može očekivati kako će napad prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. osim ako je ono nedvojbeno nužno radi čuvanja. neko drugo premještanje ili prijenos vlasništva kulturnih dobara. te d) opozvati ili prekinuti napad ako postane jasno: (i) da je cilj kulturno dobro zaštićeno na temelju članka 4. b) svako arheološko iskapanje. Konvencije. Zaštita kulturnih dobara na okupiranome području 1. Konvencije. 2. b) na odstupanje na osnovi imperativne vojne potrebe u smislu članka 4. i 5. Konvencije. povijesnih ili znanstvenih dokaza. Ne dirajući odredbe članka 4. Mjere opreza pri napadu Ne dirajući u ostale mjere opreza propisane međunarodnim humanitarnim pravom pri izvođenju vojnih operacija. preinaka ili promjena namjene kulturnih dobara na okupiranome području mora se izvršiti u uskoj suradnji s nadležnim državnim vlastima toga područja. Konvencije. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. 82 . c) odluku o pozivanju na imperativnu vojnu potrebu može donijeti samo zapovjednik postrojbe koja je po veličini jednaka bojni ili veća. Konvencije. stranka koja je u cijelosti ili djelomično okupirala područje druge stranke. c) se suzdržati od donošenja odluke o izvođenju napada od kojega se može očekivati da će prouzročiti slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. Mjere opreza od posljedica neprijateljstava Stranke sukoba moraju u najvećoj stvarno mogućoj mjeri: a) premjestiti pokretna kulturna dobra iz blizine vojnih ciljeva ili osigurati odgovarajuću zaštitu na mjestima gdje se nalaze. b) izbjeći smještanje vojnih ciljeva blizu kulturnih dobara. i u svakom slučaju svelo na minimum. može se pozivati samo onda i tako dugo dok nije moguć izbor između takve upotrebe kulturnih dobara i nekoga drugog stvarno mogućeg načina za postizanje slične vojne prednosti. zabranit će i spriječiti što se tiče okupiranoga područja: a) svaki protupravni izvoz. koje bi bilo prekomjerno u odnosu na predviđenu stvarnu i izravnu vojnu prednost. mora se unaprijed dati djelotvorno upozorenje kad god to okolnosti dopuštaju. slučajno oštećenje kulturnih dobara zaštićenih na temelju članka 4. evidentiranja ili očuvanja kulturnih dobara.

Pri odlučivanju o zahtjevu Odbor bi trebao tražiti savjet od vladinih i nevladinih organizacija. točkom b). Ostale stranke. Odluka o odobrenju privremene pojačane zaštite donosi se. kojima mu se priznaje iznimna kulturna i povijesna vrijednost i osigurava najviša razina zaštite. 7. u roku od šezdeset dana. 2. Nakon što primi zahtjev za uvrštenje u Popis. što je prije moguće. točke b). pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji sadržani u članku 10.Glava 3. većinom od četiri petine članova Odbora koji su nazočni i glasuju. Odluka o odobrenju ili o odbijanju pojačane zaštite može se donijeti samo na temelju kriterija spomenutih u članku 10. s tim da. Odbor o zahtjevu obavještava sve stranke. Ni zahtjev za uvrštenje kulturnog dobra smještenog na području nad kojim suverenost ili nadležnost svojata više od jedne države. Svaka stranka mora Odboru podnijeti popis kulturnih dobara za koja namjerava zahtijevati odobrenje pojačane zaštite. niti uvrštenje toga dobra u Popis. 3. podnošenjem takvoga zahtjeva Odboru. bez odgode. ni na koji način ne prejudicira prava stranaka spora. podnijeti Odboru predstavke glede takvoga zahtjeva. POJAČANA ZAŠTITA Članak 10. zbog izvanredne situacije. U takvim slučajevima Odbor žurno razmatra predstavke dotičnih stranaka. 5. Taj će zahtjev Odbor odmah proslijediti svim strankama sukoba. stavkom 1. pruži stranki koja zahtijeva uvrštenje prigodu da odgovori. Stranka pod čijom je nadležnošću ili kontrolom kulturno dobro može zahtijevati njegovo uvrštenje u Popis koji se ustanovljuje u skladu s člankom 27. odluka o uvrštenju u Popis donosi se. 10. 4. 8. Glavni će direktor. kad Odbor zaključi da stranka koja zahtijeva uvrštenje kulturnog dobra u Popis ne može ispuniti kriterij iz članka 10. točkama a) i c). Taj zahtjev sadrži sve potrebne informacije koje se tiču kriterija spomenutih u članku 10. Odobravanje pojačane zaštite 1. Te se predstavke trebaju temeljiti samo na kriterijima spomenutima u članku 10. bez obzira na članak 26. c) da se ne upotrebljava u vojne svrhe ili za zaštitu vojnih položaja i da je stranka pod čijom se kontrolom kulturno dobro nalazi dala izjavu kojom potvrđuje da se tako neće upotrijebiti. U iznimnim slučajevima. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke o svakoj odluci Odbora da uvrsti kulturno dobro u Popis. Međunarodni odbor Plavog štita i druge nevladine organizacije mjerodavne stručnosti mogu Odboru preporučiti određeno kulturno dobro. Članak 11. Odbor može pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis... kao i od pojedinih stručnjaka. 6. zahtijevati pojačanu zaštitu kulturnih dobara koja su pod njezinom nadležnošću ili kontrolom. Stranke mogu. bez obzira na članak 26. U takvim slučajevima Odbor može odlučiti pozvati stranku da zahtijeva uvrštenje toga kulturnog dobra u Popis. Pojačana zaštita Kulturno se dobro može staviti pod pojačanu zaštitu ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: a) da je to kulturna baština od najveće važnosti za čovječanstvo. 11. Odbor može odobriti privremenu pojačanu zaštitu očekujući ishod redovitoga postupka odobravanja pojačane zaštite. Kad su takve predstavke podnesene Odboru. on može odobriti pojačanu zaštitu pod uvjetom da stranka podnositeljica zahtjeva podnese zahtjev za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. 83 . prije donošenja odluke. većinom od četiri petine njegovih članova koji su nazočni i glasuju. b) da je zaštićeno odgovarajućim unutarnjim pravnim i administrativnim mjerama. Pojačana zaštita kulturnog dobra odobrena je od časa njegova uvrštenja u Popis. Odbor razmatra te predstavke. One moraju biti određene i odnositi se na činjenice. 9. Čim započnu neprijateljstva stranka sukoba može.

3. Odbor može iznimno ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. U okolnostima navedenima u stavku 1. Prije donošenja takve odluke. uključujući pravila 84 . 2. točki b) takvo dobro može biti predmet napada samo: a) ako je napad jedino stvarno moguće sredstvo za okončanje upotrebe toga dobra k ako je izloženo u stavku 1. Glava 4. 2. b) ako su poduzete sve stvarno moguće mjere opreza u izboru sredstava i metoda napada ili. Suspenzija i ukinuće pojačane zaštite 1. c) osim ako okolnosti ne dopuštaju. u svakom slučaju. Odbor može suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu toga dobra njegovim skidanjem s Popisa. U slučaju teškog kršenja članka 12. obavijestiti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i sve stranke ovoga Protokola o svakoj odluci Odbora da suspendira ili ukine pojačanu zaštitu kulturnog dobra. Pritom će se stranke pridržavati općih načela prava i međunarodnog prava. Svaka će stranka usvojiti potrebne mjere kako bi u svojem unutarnjem pravu propisala da su kaznena djela navedena u ovome članku kaznena djela za koja se izriče primjerena kazna. Odbor može suspendirati pojačanu zaštitu toga dobra. e) krađu. u odnosu na kulturno dobro pod pojačanom zaštitom koje proizlazi iz upotrebe za potporu vojnoj akciji. Svaka osoba čini kazneno djelo u smislu ovoga Protokola ako namjerno i kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola izvrši ikoji od sljedećih čina: a) učini kulturno dobro pod pojačanom zaštitom predmetom napada. ili b) ako i tako dugo dok je to dobro svojom upotrebom postalo vojni cilj. (iii) ako je protivničkim snagama dan razuman rok da poprave stanje. Imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom Stranke sukoba osiguravaju imunitet kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom suzdržavajući se od toga da takva dobra učine predmetom napada te da njih ili njihovu neposrednu okolinu upotrijebe za potporu vojnoj akciji. ovoga Protokola. bez odgode. točki b). 2. kako bi se svela na minimum oštećenja toga kulturnog dobra. Članak 14. Članak 13. radi nužnosti neposredne samoobrane: (i) ako je zapovijed za napad dana na najvišoj operativnoj razini zapovijedanja. Glavni će direktor. točki b). Gubitak pojačane zaštite 1. Kulturno dobro pod pojačanom zaštitom gubi takvu zaštitu samo: a) ako se takva zaštita suspendira ili ukine u skladu s člankom 14. Teška kršenja ovoga Protokola 1. KAZNENA ODGOVORNOST I NADLEŽNOST Članak 15. Kad su takva kršenja uzastopna. Kad kulturno dobro više ne ispunjava neki od kriterija iz članka 10. Odbor pruža strankama prigodu da iznesu svoja gledišta. pljačku ili otuđenje kulturnih dobara zaštićenih Konvencijom ili vandalske čine prema takvim dobrima. b) upotrijebi kulturno dobro pod pojačanom zaštitom ili njegovu neposrednu okolinu za potporu vojnoj akciji. 4. c) u velikim razmjerima uništi ili prisvoji kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom. d) učini kulturno dobro zaštićeno Konvencijom i ovim Protokolom predmetom napada.. (ii) ako je protivničkim snagama unaprijed dano djelotvorno upozorenje kojim se zahtijeva okončanje upotrebe navedene u stavku 1.Članak 12.

4. svaka će stranka poduzeti potrebne zakonodavne mjere kako bi uspostavila nadležnost glede kaznenih djela navedenih u članku 15. osim u mjestu izvršenja. Članak 16. sklopljenom između stranaka prije stupanja ovoga Protokola na snagu. zamoljena stranka može.kojima se pojedinačna kaznena odgovornost proširuje i na osobe koje nisu neposredni počinitelji kaznenog djela. 3. u sljedećim slučajevima: a) kad je takvo kazneno djelo počinjeno na području te države. dostavit će predmet. stavku 1. c) ako je riječ o kaznenim djelima navedenima u članku 15. a niti je od utjecaja na nadležnost suda koja se temelji na međunarodnom običajnom pravu. bez iznimke i pretjeranog odugovlačenja. pripadnici oružanih snaga i državljani države koja nije stranka ovoga Protokola. Izručenje 1. Kad stranka koja izručenje uvjetuje postojanjem ugovora primi zahtjev za izručenje od stranke s kojom nije vezana ugovorom o izručenju. stavkom 2. ne podliježu pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti na temelju ovoga Protokola. Kazneni progon 1. točki a) – c). točki a) – c) kao kaznena djela koja podliježu izručenju. kao kaznena djela koja podliježu izručenju. 85 . smatrat će se da su ta djela počinjena. točki a) – c) obuhvaćena u svakom ugovoru o izručenju. smatrati ovaj Protokol pravnim temeljem za izručenje što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. stavku 1.. i na području stranaka čija je nadležnost ustanovljena na temelju odredbe članka 16. Nadležnost 1.. kada se to pravo primjenjuje. stavka 1. 2. b) osim ako država koja nije stranka ovoga Protokola prihvati i primjenjuje njegove odredbe u skladu s člankom 3. 2. ako se ono primjenjuje. Ne dirajući stavak 2. stavka 1. Što se tiče vršenja nadležnosti i ne dirajući članak 28. Ne dirajući u odredbe mjerodavnoga međunarodnog prava. 2. b) kad je navodni počinitelj državljanin te države. i ni u kojem slučaju ta osoba ne uživa nepovoljnija jamstva od onih koja su priznata međunarodnim pravom. kada je to potrebno. točke a) – c). u svim fazama postupka. nadležnim tijelima radi kaznenog progona i vođenja postupka u skladu s domaćim pravom ili ako ih je moguće primijeniti. Konvencije: a) ovaj Protokol ne priječi utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti niti utječe na nadležnost suda temeljenu na odredbama domaćeg prava ili međunarodnog prava. Članak 18. Za svrhu izručenja za kaznena djela iz članka 15. Članak 17. ukoliko ne izruči tu osobu. Stranka na čijem se području nalazi navodni počinitelj kaznenog djela iz članka 15. Stranke koje izručenje ne uvjetuju postojanjem ugovora međusobno priznaju kaznena djela navedena u članku 15. Smatra se da su kaznena djela navedena u članku 15. niti ovaj Protokol nameće obvezu da se u odnosu na te osobe uspostavi nadležnost ili da ih se izruči. s odredbama mjerodavnoga međunarodnog prava. točke a) – c). stavku 1. Stranke se obvezuju da će takva kaznena djela obuhvatiti u svim ugovorima o izručenju koje će ubuduće međusobno sklopiti. izuzimajući one državljane koji služe u oružanim snagama države koja je stranka ovoga Protokola. svakoj osobi protiv koje se vodi postupak na osnovi Konvencije ili ovoga Protokola. po vlastitom izboru. točki a) – c). u skladu s domaćim pravom i međunarodnim pravom. stavku 1. jamči se pravo na pravično postupanje i pravično suđenje. kad se navodni počinitelj nalazi na njezinu području. pod uvjetima predviđenima pravom zamoljene stranke. stavka 1.

ili da bi udovoljenje zahtjevu bilo štetno za položaj te osobe iz bilo kojega od tih razloga. ne smatraju se političkim kaznenim djelima. točki a) – c). U nedostatku takvih ugovora ili utanačenja. podnesen radi kaznenog progona ili kažnjavanja osobe zbog njezine rase. nacionalnosti. administrativne ili disciplinske mjere koje bi mogle biti potrebne radi suzbijanja sljedećih čina kad su izvršeni namjerno: a) svake upotrebe kulturnih dobara kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. ili zahtjev za uzajamnu pravnu pomoć što se tiče kaznenih djela navedenih u članku 15. Konvencije. ne može se odbiti s jedinim razlogom da se tiče političkoga kaznenog djela. uključujući pomoć u pribavljanju dokaza kojima raspolažu i koji su potrebni za vođenje postupka. 2. etničkog podrijetla ili političkog mišljenja. niti kaznenim djelima potaknutima političkim pobudama.. vjeroispovijedi. točki a) – c). Članak 21. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U ORUŽANIM SUKOBIMA KOJI NEMAJU MEĐUNARODNI KARAKTER Članak 22.. svaka će stranka usvojiti one zakonodavne. Nijedna odredba ovoga Protokola ne dira u primarnu nadležnost stranke. glede kršenja navedenih u članku 15. ni kaznenim djelima povezanima s političkim kaznenim djelima. Mjere glede ostalih kršenja Ne dirajući članak 28. stavku 1. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati a da to bude na štetu suverenosti ili odgovornosti vlade da svim zakonitim sredstvima održava ili ponovno uspostavi pravni poredak ili da brani nacionalno jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost države. tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili postupka izručenja za kaznena djela iz članka 15. nekoga drugog premještanja ili prijenosa vlasništva kulturnih dobara s okupiranoga područja kršenjem Konvencije ili ovoga Protokola. Ovaj se Protokol primjenjuje u slučaju oružanog sukoba koji nema međunarodni karakter i koji izbije na području jedne od stranaka. Nijedna se odredba ovoga Protokola ne smije tumačiti kao da nameće obvezu izručenja ili pružanja uzajamne pravne pomoći ako zamoljena stranka ima čvrste razloge vjerovati da je zahtjev za izručenje za kaznena djela navedena u članku 15. zahtjev za izručenje ili za uzajamnu pravnu pomoć. 3. 4. a u svrhu uzajamne pravne pomoći kaznena djela navedena u članku 15. u najvećoj mogućoj mjeri. Članak 20. Stranke će pružati uzajamnu pomoć. kaznenog djela povezanoga s političkim kaznenim djelom ili kaznenim djelom potaknutim političkim pobudama. b) svakoga protupravnog izvoza. točke a) – c). Svoje obveze na temelju stavka 1. 2. stranke izvršavaju sukladno svim ugovorima ili drugim utanačenjima o uzajamnoj pravnoj pomoći koji među njima postoje. Uzajamna pravna pomoć 1. izolirani i sporadični čini nasilja te drugi čini slične prirode. 2. U svrhu izručenja kaznena djela navedena u članku 15. Prema tome. kao što su pobune. Razlozi za odbijanje 1. na čijem je području izbio oružani sukob koji nema međunarodni karakter. Glava 5. utemeljen na takvim kaznenim djelima.Članak 19. stranke si uzajamno pružaju pravnu pomoć u skladu sa svojim unutarnjim pravom. stavku 1. Oružani sukobi koji nemaju međunarodni karakter 1. stavka 1. Ovaj se Protokol ne primjenjuje na situacije unutarnjih nemira i napetosti. 86 .

a može se odmah ponovno izabrati samo jedanput. Članak 25. d) razmatrati izvještaje koje Odbor podnosi u skladu s člankom 27. Odbor se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. 3) Funkcije Sastanka stranaka su sljedeće: a) birati članove Odbora. Primjena ovoga Protokola na situaciju spomenutu u stavku 1. u skladu s člankom 24. 2. 4) Na zahtjev najmanje jedne petine stranaka glavni direktor saziva izvanredni Sastanak stranaka. UNESCO može strankama sukoba ponuditi svoje usluge. Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. Odbor donosi svoj poslovnik. trajanje mandata polovice članova izabranih na prvom izboru prestaje na kraju prvoga redovitog zasjedanja Sastanka stranaka nakon onoga na kojemu su bili izabrani. b) potvrđivati smjernice koje je Odbor izradio u skladu s člankom 27. Članak 24. stavkom 1. Ni na koju odredbu ovoga Protokola ne može se pozivati kao na opravdanje za izravno ili neizravno miješanje. INSTITUCIONALNA PITANJA Članak 23. Pri određivanju sastava Odbora stranke nastoje osigurati pravičnu zastupljenost različitih svjetskih regija i kultura.. Članovi ne sudjeluju u glasovanju o ikojoj odluci o kulturnim dobrima koja su pogođena oružanim sukobom kojega su stranke. 4. 87 . c) davati upute o tome kako će se Odbor koristiti Fondom i osigurati nadzor nad time. prema potrebi. Odluke Odbora donose se dvotrećinskom većinom članova koji glasuju. stavkom 1. Ovime se osniva Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. stavkom 1. e) razmatrati svaki problem koji se odnosi na primjenu ovoga Protokola i. ne utječe na pravni položaj stranaka sukoba. 2. 2. u oružani sukob ili u unutarnje ili vanjske poslove stranke na čijem je području taj sukob izbio. točkom d). Trajanje mandata 1. obrane ili međunarodnog prava i nastoje. 3. Sastanak stranaka 1) Sastanak stranaka sazvat će se istodobno s Općom konferencijom UNESCO-a i koordinirano sa Sastankom visokih ugovornih stranaka. Bez obzira na odredbe stavka 1. 2) Sastanak stranaka donosi svoj poslovnik. Poslovnik 1. Članak 26. Stranka se bira u Odbor za razdoblje od četiri godine. 3. On je sastavljen od dvanaest stranaka koje bira Sastanak stranaka. davati preporuke. 7. Glava 6. iz bilo kojega razloga.5. ako je glavni direktor sazvao takav sastanak.. Stranke članice Odbora za svoje predstavnike odabiru osobe koje su stručne na polju kulturne baštine. međusobno se savjetujući. osigurati da Odbor u cjelini sjedini odgovarajuće stručno znanje na svim tim poljima. Većina članova čini kvorum. točkom a). a na izvanrednim zasjedanjima kad to procijeni potrebnim. 6. Te članove ždrijebom određuje predsjednik toga Sastanka nakon prvog izbora.

poput onih koje imaju službene veze s UNESCO-om. uz ostalo.. privremenim ili drugim mjerama zaštite kulturnih dobara u razdoblju oružanog sukoba ili obnove koja slijedi odmah nakon prestanka neprijateljstava. Funkcije Odbora obavljaju se u suradnji s glavnim direktorom. 3. c) pratiti i nadzirati provedbu ovoga Protokola i podupirati identifikaciju kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom.. Radi pomoći u obavljanju svojih funkcija. 88 . u skladu. Odbor surađuje s međunarodnim i nacionalnim vladinim i nevladinim organizacijama čiji su ciljevi slični onima Konvencije. c) sve kamate koje Fondu pritječu. (iii) drugih međuvladinih ili nevladinih organizacija. Prvoga protokola i ovoga Protokola. Tajništvo Odboru pomaže Tajništvo UNESCO-a. Ovime se osniva Fond u sljedeće svrhe: a) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu pripremnim ili drugim mjerama koje treba poduzeti u vrijeme mira u skladu. 4. e) svi ostali prihodi odobreni uputama koje su primjenjive na Fond. Članak 29. 2. i (iv) javnih ili privatnih tijela. Članak 28. Fond djeluje kao depozitarni fond. pod uvjetom da je Odbor odlučio o provedbi takvoga programa ili projekta. Funkcije su Odbora sljedeće: a) izraditi smjernice za provedbu ovoga Protokola. uz ostalo. te b) dodijeliti financijsku ili drugu pomoć za potporu izvanrednim. e) primati i razmatrati zahtjeve za međunarodnu pomoć na temelju članka 32. d) zarade od prikupljenih prinosa i utrška s priredaba organiziranih u korist Fonda. Predstavnici Međunarodnog centra za izučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (Rimski centar) i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) mogu se također pozvati u savjetodavnom svojstvu. darovi i legat: (i) drugih država. Sredstva iz Fonda koriste se isključivo u svrhe koje Odbor odobri u skladu s uputama određenima u članku 23. 3. uključujući Međunarodni odbor Plavog štita (ICBS) i njegova temeljna tijela. suspendirati ili ukinuti pojačanu zaštitu kulturnih dobara te ustanoviti. (ii) UNESCO-a ili drugih organizacija iz sustava Ujedinjenih naroda.Članak 27. Odbor može prihvatiti doprinose namijenjene određenom programu ili projektu. g) svaka druga funkcija koju bi mu dodijelio Sastanak stranaka. ugledne strukovne organizacije.. f) odlučivati o korištenju Fonda. točki c). stavku 3. točkom b). Funkcije 1. b) odobriti. točkom b) i člankom 30. u skladu s financijskim propisima UNESCO-a. Prihode Fonda čine: a) dobrovoljni doprinosi stranaka. Fond za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba 1. s člankom 5. Odbor može na svoje sastanke pozvati. d) razmatrati i komentirati izvještaje stranaka. ili pojedinaca. s člankom 8. u savjetodavnom svojstvu. koje priprema dokumentaciju Odbora i dnevni red njegovih sastanaka te osigurava izvršenje njegovih odluka. 2. prema potrebi tražiti razjašnjenja i pripremati vlastiti izvještaj za Sastanak stranaka. člankom 10. b) doprinosi. ažurirati i unapređivati Popis kulturnih dobara pod pojačanom zaštitom.

što je više moguće. Članak 33. međusobno si priopćivati. 3. Međunarodna suradnja U slučajevima teških kršenja ovoga Protokola. Stranke će. Sve vojne ili civilne vlasti koje su u vrijeme oružanog sukoba odgovorne za primjenu ovoga Protokola moraju u potpunosti poznavati njegov tekst. 2. preventivnih i organizacijskih mjera za izvanredna stanja te izrade nacionalnih popisa kulturnih dobara ili glede svakoga drugog problema koji proizlazi iz primjene ovoga Protokola. sukladno Povelji Ujedinjenih naroda. Međunarodna pomoć 1. 4. zakone i administrativne odredbe koje usvoje radi osiguranja primjene ovoga Protokola. osobito obrazovnim i informativnim programima. b) izraditi i provoditi. Pomoć UNESCO-a 1. Članak 31. stranke se obvezuju djelovati zajednički. UNESCO je ovlašten o tim pitanjima samoinicijativno davati prijedloge strankama. ovisno o slučaju. 89 . posredovanjem Odbora. onim strankama ili strankama sukoba koje to traže. Odbor donosi pravila o podnošenju zamolba za međunarodnu pomoć i određuje moguće oblike te pomoći. 2. u suradnji s UNESCO-om te mjerodavnim vladinim i nevladinim organizacijama. UNESCO pruža takvu pomoć u granicama svojega programa i mogućnosti. ili pojedinačno. razglašivati ovaj Protokol i u vrijeme mira i u vrijeme oružanog sukoba. osobito što se tiče pripremnih mjera koje treba poduzeti kako bi se osiguralo čuvanje kulturnih dobara. RAZGLAŠIVANJE INFORMACIJA I MEĐUNARODNA POMOĆ Članak 30. d) što je brže moguće. kao i pomoć za pripremu. posredovanjem glavnog direktora. administrativnih odredaba i mjera navedenih u članku 10. Stranke se potiču na pružanje tehničke pomoći na dvostranoj i višestranoj razini. stavkom 2. u suradnji s UNESCO-om i Ujedinjenim narodima. administrativnim odredbama i poduzetim mjerama radi provedbe točaka a) i b). 3. Stranka sukoba koja nije stranka ovoga Protokola. stranke: a) ugraditi u svoje vojne propise upute i naputke o zaštiti kulturnih dobara.Glava 7. posredovanjem glavnog direktora. Stranke će nastojati primjerenim sredstvima. mirnodopske programe poduke i obrazovanja. Razglašivanje 1. posredovanjem Odbora. Stranka se može obratiti UNESCO-u za tehničku pomoć u organizaciji zaštite svojih kulturnih dobara. Stranka može od Odbora zatražiti međunarodnu pomoć za kulturna dobra pod pojačanom zaštitom. Stranke se potiču na davanje tehničke pomoći svake vrste. informacije o zakonima.. c) međusobno si priopćivati. Članak 32. 2. izradu i provedbu zakona. ali prihvaća i primjenjuje odredbe u skladu s člankom 3. može od Odbora zatražiti primjerenu međunarodnu pomoć. 3. U tu će svrhu. jačati cijenjenje i poštivanje kulturnih dobara od cjelokupnoga stanovništva.

Glava 9. 2. Stranke će prevesti ovaj Protokol na svoje službene jezike i priopćiti te službene prijevode glavnom direktoru. prosinca 1999. Sile zaštitnice pružaju dobre usluge u svim slučajevima kad to ocijene korisnim u interesu kulturnih dobara. osobito ako postoji nesuglasje između stranaka sukoba o primjeni ili u tumačenju odredaba ovoga Protokola. 2. Postupak mirenja 1. 2. glavni direktor može pružiti dobre usluge i djelovati u svakom drugom obliku mirenja ili posredovanja radi rješenja nesuglasja. prihvaćanje ili odobrenje 1. U tu svrhu. prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog direktora. engleskom. Jezici Ovaj je Protokol sastavljen na arapskom. svibnja do 31. svaka od sila zaštitnica može. čija je dužnost štititi interese stranaka sukoba. Članak 41. Stranke će svake četiri godine Odboru dostavljati izvještaje o provedbi ovoga Protokola. Isprave o ratifikaciji. osobito. Odgovornost država Nijedna odredba ovoga Protokola o pojedinačnoj kaznenoj odgovornosti ne utječe na odgovornost država prema međunarodnom pravu. Stranke sukoba dužne su provesti prijedloge o sastanku koji su im podneseni. U sukobu u kojemu nisu imenovane sile zaštitnice. u skladu s njihovim odnosnim ustavnim postupkom.Glava 8. na području neke države koja nije stranka sukoba. IZVRŠAVANJE OVOGA PROTOKOLA Članak 34. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. ako je to primjereno. Sile zaštitnice predložit će strankama sukoba na privolu osobu koja pripada nekoj državi koja nije stranka sukoba ili koju predloži glavni direktor. Članak 35. glavnog direktora ili samoinicijativno. a koju će se pozvati da u svojstvu predsjedatelja sudjeluje na takvom sastanku. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i. s tim da je tih šest tekstova jednako vjerodostojno. na području neke države koja nije stranka sukoba. prihvatu ili odobrenju visokih ugovornih stranaka koje su ga potpisale. kineskom. Bit će otvoren za potpisivanje svim visokim ugovornim strankama u Haagu od 17. ruskom i španjolskom jeziku. 2. Predsjedatelj Odbora može. ako je to primjereno. osobito. Sile zaštitnice Ovaj se Protokol primjenjuje u suradnji sa silama zaštitnicama. Prijevodi i izvještaji 1. na poziv jedne stranke ili glavnog direktora. ožujka 1999. Članak 36. vlasti odgovornih za zaštitu kulturnih dobara. 90 . Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji. na poziv jedne stranke. Članak 40. uključujući ratne odštete. Potpisivanje Ovaj će Protokol nositi datum 26. francuskom. Mirenje ako nema sila zaštitnica 1. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. Ratifikacija. Članak 37. Članak 38. strankama sukoba predložiti sastanak njihovih predstavnika i.

Članak 46. i 42. U takvim će slučajevima glavni direktor na najbrži mogući način dostaviti obavijesti predviđene u članku 46. prihvatu. Stupanje na snagu 1. i 19. Konvencije. Pristup se ostvaruje polaganjem isprave o pristupu kod glavnog direktora.. Članak 3. te o otkazima predviđenima u članku 45. Protokol iz članka 1. ožujka 1999. Protokol stupa na snagu odmah. Otkaz počinje proizvoditi učinak godinu dana nakon prijama isprave o otkazu. Članak 4. odobrenju ili pristupu predviđenih u članku 41.Članak 42. Otkaz se notificira pisanom ispravom koja se polaže kod glavnog direktora. Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove kulture. 2. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. ovoga Zakona nije na snazi u odnosu na Republiku Hrvatsku. Poslije toga on stupa na snagu za svaku stranku tri mjeseca nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji. U potvrdu toga su potpisani. te će se podaci o njegovom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku. propisno ovlašteni. Svaka stranke može otkazati ovaj Protokol. Članak 45. Stupanje na snagu u situacijama oružanog sukoba U situacijama predviđenima u članku 18. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon što bude položeno dvadeset isprava o ratifikaciji. Članak 44. Obavijesti Glavni će direktor obavijestiti sve visoke ugovorne stranke. 91 . za stranke koje su položile isprave o ratifikaciji. Sastavljeno u Haagu 26. ovaj će se Protokol registrirati u Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev glavnog direktora. o polaganju svih isprava o ratifikaciji. a kojega će se vjerni ovjerovljeni prijepisi dostaviti svim visokim ugovornim strankama. Pristupanje 1. stavka 3. odobrenju ili pristupu prije ili nakon početka neprijateljstava ili okupacije. otkaz neće proizvesti učinak do prestanka neprijateljstava i u svakom slučaju tako dugo dok se ne završe operacije vraćanja kulturnih dobara. kao i Ujedinjene narode. odobrenju ili pristupu. 3. odobrenju ili pristupu. prihvatu. Ovaj će Protokol biti otvoren za pristup visokim ugovornim strankama od 1. potpisali ovaj Protokol. objaviti naknadno u skladu s odredbom članka 30. prihvatu. 2. 2. siječnja 2000. Članak 47. Otkazivanje 1. Registracija u Ujedinjenim narodima U skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda. Međutim. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 43. prihvatu. u jednom jedinom primjerku koji se polaže u arhive UNESCO-a. ako u času isteka te godine stranka koja otkazuje sudjeluje u oružanom sukobu.

Acknowledging the importance of reaching agreement on the main thrust of a common policy for the conservation and enhancement of the architectural heritage. R (80) 16 of the Committee of Ministers to member States on the specialised training of architects. Having regard to the European Cultural Convention signed in Paris on 19 December 1954 and in particular to Article 1 thereof. inter alia. As a consequence. Having regard to Recommendation No. Explanatory Report Français Translations The member States of the Council of Europe. Having regard to the European Charter of the Architectural Heritage adopted by the Committee of Ministers of the Council of Europe on 26 September 1975 and to Resolution (76) 28. Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity between its members for the purpose. 3.1985 The Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community entered into force on 1 December 2009. adopted on 14 April 1976.X. bears inestimable witness to our past and is a common heritage of all Europeans. Recognising that the architectural heritage constitutes an irreplaceable expression of the richness and diversity of Europe's cultural heritage. Recalling the importance of handing down to future generations a system of cultural references. signatory hereto. any reference to the European Economic Community shall be read as the European Union. concerning the adaptation of laws and regulations to the requirements of integrated conservation of the architectural heritage. R (81) 13 of the Committee of Ministers. and to Recommendation No. 92 . town planners. adopted on 1 July 1981.Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe Granada. as from that date. Having regard to Recommendation 880 (1979) of the Parliamentary Assembly of the Council of Europe on the conservation of the European architectural heritage. improving the urban and rural environment and thereby fostering the economic. of safeguarding and realising the ideals and principles which are their common heritage. social and cultural development of States and regions. civil engineers and landscape designers. on action in aid of certain declining craft trades in the context of the craft activity.

Statutory protection procedures Article 3 Each Party undertakes: 1. each Party undertakes to maintain inventories and in the event of threats to the properties concerned. social or technical interest. as well as any scheme affecting their surroundings. scientific. 3. requires the submission to a competent authority of any scheme affecting a group of buildings or a part thereof or a site which involves: 93 . artistic. To this end. the expression "architectural heritage" shall be considered to comprise the following permanent properties: 1. artistic. dilapidation or demolition of protected properties. 2. 2. archaeological. requires the submission to a competent authority of any scheme for the demolition or alteration of monuments which are already protected. if it has not already done so. including their fixtures and fittings. Identification of properties to be protected Article 2 For the purpose of precise identification of the monuments. legislation which: a. to make provision for the protection of monuments. archaeological. 2. groups of buildings: homogeneous groups of urban or rural buildings conspicuous for their historical. to prepare appropriate documentation at the earliest opportunity. each Party undertakes to introduce. sites: the combined works of man and nature. to take statutory measures to protect the architectural heritage. scientific.Have agreed as follows: Definition of the architectural heritage Article 1 For the purposes of this Convention. b. monuments: all buildings and structures of conspicuous historical. Article 4 Each Party undertakes: 1. scientific. social or technical interest which are sufficiently coherent to form topographically definable units. within the framework of such measures and by means specific to each State or region. to prevent the disfigurement. groups of buildings and sites to be protected. groups of buildings and sites. artistic. social or technical interest. archaeological. or in respect of which protection proceedings have been instituted. being areas which are partially built upon and sufficiently distinctive and homogeneous to be topographically definable and are of conspicuous historical. to implement appropriate supervision and authorisation procedures as required by the legal protection of the properties in question.

each Party undertakes: 1. to support scientific research for identifying and analysing the harmful effects of pollution and for defining ways and means to reduce or eradicate these effects. of any protected monument. 2. Ancillary measures Article 6 Each Party undertakes: 1. to fiscal measures to facilitate the conservation of this heritage. if necessary. Article 8 With a view to limiting the risks of the physical deterioration of the architectural heritage. 3. within groups of buildings and within sites. except where the material safeguarding of such monuments makes removal imperative. permits public authorities to require the owner of a protected property to carry out work or to carry out such work itself if the owner fails to do so. Article 5 Each Party undertakes to prohibit the removal. to take into consideration the special problems of conservation of the architectural heritage in anti-pollution policies. the erection of new buildings. In these circumstances the competent authority shall take the necessary precautions for its dismantling. transfer and reinstatement at a suitable location. substantial alterations which impair the character of the buildings or the site. to resort.   demolition of buildings. each Party undertakes to promote measures for the general enhancement of the environment. c. in whole or in part. to encourage private initiatives for maintaining and restoring the architectural heritage. Sanctions Article 9 Each Party undertakes to ensure within the power available to it that infringements of the law protecting the architectural heritage are met with a relevant and adequate response by the competent authority. Article 7 In the surroundings of monuments. d. This response may in appropriate circumstances entail an obligation on 94 . 2. to provide financial support by the public authorities for maintaining and restoring the architectural heritage on its territory. regional and local competence and within the limitations of the budgets available. in accordance with the national. allows compulsory purchase of a protected property.

Article 11 Due regard being had to the architectural and historical character of the heritage. promotion and enhancement of the architectural heritage a major feature of cultural. 5. include the protection of the architectural heritage as an essential town and country planning objective and ensure that this requirement is taken into account at all stages both in the drawing up of development plans and in the procedures for authorising work. Participation and associations Article 14 With a view to widening the impact of public authority measures for the identification. the adaptation when appropriate of old buildings for new uses. Article 13 In order to facilitiate the implementation of these policies. paragraph 1. 4. as being essential to the future of the architectural heritage. the application and development of traditional skills and materials. each Party undertakes to foster. especially any structural development. cultural. promote programmes for the restoration and maintenance of the architectural heritage.the offender to demolish a newly erected building which fails to comply with the requirements or to restore a protected property to its former condition. Conservation policies Article 10 Each Party undertakes to adopt integrated conservation policies which: 1. make the conservation. each Party undertakes to take such action as may be necessary to ensure that the consequences of permitting this access. foster. protection. Article 12 While recognising the value of permitting public access to protected properties. do not adversely affect the architectural and historical character of such properties and their surroundings. each Party undertakes: 95 2. restoration. management and promotion of the architectural heritage. maintenance. each Party undertakes to foster: the use of protected properties in the light of the needs of contemporary life. environmental and planning activities. 3. of this Convention but which are of interest from the point of view of their setting in the urban or rural environment and of the quality of life. facilitate whenever possible in the town and country planning process the conservation and use of certain buildings whose intrinsic importance would not warrant protection within the meaning of Article 3. within its own political and administrative structure. . environmental and planning policies. effective co-operation at all levels between conservation.

protection and conservation of properties having regard to historic developments and to any increase in the number of properties concerned. both as an element of cultural identity and as a source of inspiration and creativity for present and future generations. Information and training Article 15 Each Party undertakes: 1. the methods to be adopted for the survey. especially by the use of modern communication and promotion techniques. b. the regional and local authorities. European co-ordination of conservation policies Article 17 The Parties undertake to exchange information on their conservation policies concerning such matters as: 1. the ways in which the need to protect the architectural heritage can best be reconciled with the needs of contemporary economic. popular traditions and ways of life at European. social and cultural activities. the quality of the built environment and architecture. as from school-age. 4. to this end. 2. the possibilities afforded by new technologies for identifying and recording the architectural heritage and combating the deterioration of materials as well as in the fields of scientific research. at demonstrating the unity of the cultural heritage and the links that exist between architecture. aimed in particular: a. to promote policies for disseminating information and fostering increased awareness. 2. national and regional levels alike. Article 16 Each Party undertakes to promote training in the various occupations and craft trades involved in the conservation of the architectural heritage. the arts. in the protection of the heritage. appropriate machinery for the supply of information. at awakening or increasing public interest. to develop public awareness of the value of conserving the architectural heritage. restoration work and methods of managing and promoting the heritage. and the public. 2. to foster the development of sponsorship and of non-profit-making associations working in this field. ways of promoting architectural creation as our age's contribution to the European heritage. 3. cultural institutions and associations. 96 .1. to establish in the various stages of the decision-making process. consultation and co-operation between the State.

propose to the Committee of Ministers of the Council of Europe measures for the implementation of the Convention's provisions. to encourage European exchanges of specialists in the conservation of the architectural heritage. Instruments of ratification. acceptance or approval. the European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage of 6 May 1969.Article 18 The Parties undertake to afford. It is subject to ratification. 2. including those responsible for further training. within the framework of the relevant national legislation. 3. report periodically to the Committee of Ministers of the Council of Europe on the situation of architectural heritage conservation policies in the States Parties to the Convention. such measures being deemed to include multilateral activities. 2. make recommendations to the Committee of Ministers of the Council of Europe regarding invitations to States which are not members of the Council of Europe to accede to this Convention. on the implementation of the principles embodied in the Convention and on its own activities. whenever necessary. acceptance or approval shall be deposited with the Secretary General of the Council of Europe. or the international agreements. Article 21 The provisions of this Convention shall not prejudice the application of such specific more favourable provisions concerning the protection of the properties described in Article 1 as are embodied in: the Convention for the Protection of World Cultural and Natural Heritage of 16 November 1972. This Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date on which three member States of the 97 . This Convention shall be open for signature by the member States of the Council of Europe. Final clauses Article 22 1. mutual technical assistance in the form of exchanges of experience and of experts in the conservation of the architectural heritage. Article 19 The Parties undertake. a Committee of Experts set up by the Committee of Ministers of the Council of Europe pursuant to Article 17 of the Statute of the Council of Europe shall monitor the application of the Convention and in particular: 1. revision or amendment of the Convention and public information about the purpose of the Convention. Article 20 For the purposes of this Convention.

Article 25 1.d of the Statute of the Council of Europe and by the unanimous vote of the representatives of the Contracting States entitled to sit on the Committee. 2. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of the deposit of the instrument of ratification. it may. acceptance. Any Contracting State which has made a reservation under the preceding paragraph may wholly or partly withdraw it by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. acceptance. in whole or in part. with the provisions of Article 4. be withdrawn by a notification addressed to the Secretary General. In respect of any member State which subsequently expresses its consent to be bound by it. No other reservations may be made. approval or accession. Article 24 1. claim the application of that provision in so far as it has itself accepted it. Article 23 1. Any declaration made under the two preceding paragraphs may. if its reservation is partial or conditional.Council of Europe have expressed their consent to be bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding paragraph. In respect of any acceding State or. specify the territory or territories to which this Convention shall apply. paragraphs c and d. 3. in respect of any territory specified in such declaration. the Committee of Ministers of the Council of Europe may invite any State not a member of the Council and the European Economic Community to accede to this Convention by a decision taken by the majority provided for in Article 20. 3. by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe. acceptance or approval. The withdrawal shall take effect on the date of receipt of such notification by the Secretary General. the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the Council of Europe. the European Economic Community. Any State may. Any State may at any later date. The withdrawal shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. A Party which has made a reservation in respect of the provisions mentioned in paragraph 1 above may not claim the application of that provision by any other Party. 2. In respect of such territory the Convention shall enter into force on the first day of the month following the expiration of a period of three months after the date of receipt of such declaration by the Secretary General. After the entry into force of this Convention. 3. 98 . should it accede. 2. at the time of signature or when depositing its instrument of ratification. declare that it reserves the right not to comply. Any State may. however. extend the application of this Convention to any other territory specified in the declaration. approval or accession.

Such denunication shall become effective on the first day of the month following the expiration of a period of six months after the date of receipt of such notification by the Secretary General. any signature. any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 22. to avert these dangers. at its sixteenth session. of: a. Export and Transfer of Ownership of Cultural Property 1970 Paris. Considering that. c. in English and French. have signed this Convention. notification or communication relating to this Convention. d. history and traditional setting. 24. meeting in Paris from 12 October to 14 November 1970. in a single copy which shall be deposited in the archives of the Council of Europe. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import. Considering that the interchange of cultural property among nations for scientific. 2. and that its true value can be appreciated only in relation to the fullest possible information regarding is origin. b. the deposit of any instrument of ratification. Any Party may at any time denounce this Convention by means of a notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. Scientific and Cultural Organization. Article 27 The Secretary General of the Council of Europe shall notify the member States of the Council of Europe. Considering that it is incumbent upon every State to protect the cultural property existing within its territory against the dangers of theft. both texts being equally authentic. The Secretary General of the Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the Council of Europe and to any State or to the European Economic Community invited to accede to this Convention. and illicit export. Recalling the importance of the provisions contained in the Declaration of the Principles of International Cultural Cooperation. Considering that cultural property constitutes one of the basic elements of civilization and national culture. any State which has acceded to this Convention and the European Economic Community if it has acceded. In witness whereof the undersigned. 23 and 99 . approval or accession. cultural and educational purposes increases the knowledge of the civilization of Man. 14 November 1970 The General Conference of the United Nations Educational. adopted by the General Conference at its fourteenth session. it is essential for every State to become increasingly alive to the moral obligations to respect its own cultural heritage and that of all nations. enriches the cultural life of all peoples and inspires mutual respect and appreciation among nations. being duly authorised thereto. clandestine excavation. Done at Granada. acceptance.Article 26 1. any other act. this 3rd day of October 1985.

such as inscriptions. (b) property relating to history. old books. photographic and cinematographic archives. (k) articles of furniture more than one hundred years old and old musical instruments. on religious or secular grounds. Considering that the protection of cultural heritage can be effective only if organized both nationally and internationally among States working in close co-operation. Considering that the UNESCO General Conference adopted a Recommendation to this effect in 1964. etc. (e) antiquities more than one hundred years old. Having before it further proposals on the means of prohibiting and preventing the illicit import. Adopts this Convention on the fourteenth day of November 1970. export and transfer of ownership of cultural property is one of the main causes of the impoverishment of the cultural heritage of the countries of origin of such 100 . that this question should be made the subject of an international convention. Article 2 1. art or science and which belongs to the following categories: (a) Rare collections and specimens of fauna. export and transfer of ownership of cultural property is an obstacle to that understanding between nations which it is part of UNESCO’s mission to promote by recommending to interested States. Having decided. Article 1 For the purposes of this Convention. (i) postage. revenue and similar stamps. international conventions to this end. (iv) original artistic assemblages and montages in any material. (iii) original engravings. including the history of science and technology and military and social history. as cultural institutions. thinkers. (f) objects of ethnological interest. literary. including sound. paintings and drawings produced entirely by hand on any support and in any material (excluding industrial designs and manu-factured articles decorated by hand). to the life of national leaders. singly or in collections. and objects of palaeontological interest. documents and publications of special interest (historical. the term `cultural property' means property which. minerals and anatomy. (ii) original works of statuary art and sculpture in any material. history. prehistory. (j) archives. scientific.Considering that. scientists and artist and to events of national importance. such as: (i) pictures. export and transfer of ownership of cultural property. The States Parties to this Convention recognize that the illicit import. prints and lithographs . at its fifteenth session. (c) products of archaeological excavations (including regular and clandestine) or of archaeological discoveries . (h) rare manuscripts and incunabula. is specifically designated by each State as being of importance for archaeology. flora. (d) elements of artistic or historical monuments or archaeological sites which have been dismembered. a question which is on the agenda for the session as item 19. (g) property of artistic interest. Considering that the illicit import. artistic. coins and engraved seals.) singly or in collections . literature. libraries and archives should ensure that their collections are built up in accordance with universally recognized moral principles. museums.

the States Parties to this Convention undertake. the States Parties undertake to oppose such practices with the means at their disposal. ensuring the preservation in situ of certain cultural property. . Article 6 The States Parties to this Convention undertake: (a) To introduce an appropriate certificate in which the exporting State would specify that the export of the cultural 101 . and taking steps to ensure the observance of those rules. export and transfer of ownership. ) required to ensure the preservation and presentation of cultural property. putting a stop to current practices. on the basis of a national inventory of protected property. as appropriate for each country. (d) organizing the supervision of archaeological excavations. libraries. ethnological or natural science missions. (e) establishing. export or transfer of ownership of cultural property effected contrary to the provisions adopted under this Convention by the States Parties thereto. (d) cultural property which has been the subject of a freely agreed exchange. etc. and by helping to make the necessary reparations. and spreading knowledge of the provisions of this Convention. a list of important public and private cultural property whose export would constitute an appreciable impoverishment of the national cultural heritage. (g) seeing that appropriate publicity is given to the disappearance of any items of cultural property. (e) cultural property received as a gift or purchased legally with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. for the benefit of those concerned (curators. archives. collectors. Article 3 The import. workshops . (c) cultural property acquired by archaeological. and particularly by removing their causes. (f) taking educational measures to stimulate and develop respect for the cultural heritage of all States.property and that international co-operation constitutes one of the most efficient means of protecting each country's cultural property against all the dangers resulting there from. (b) establishing and keeping up to date. and cultural property of importance to the State concerned created within the territory of that State by foreign nationals or stateless persons resident within such territory.) rules in conformity with the ethical principles set forth in this Convention. with the consent of the competent authorities of the country of origin of such property. with a qualified staff sufficient in number for the effective carrying out of the following functions: (a) contributing to the formation of draft laws and regulations designed to secure the protection of the cultural heritage and particularly prevention of the illicit import. laboratories. 2. . antique dealers. shall be illicit. Article 5 To ensure the protection of their cultural property against illicit import. (c) promoting the development or the establishment of scientific and technical institutions (museums. for the protection of the cultural heritage. To this end. (b) cultural property found within the national territory. Article 4 The States Parties to this Convention recognize that for the purpose of the Convention property which belongs to the following categories forms part of the cultural heritage of each State: (a) Cultural property created by the individual or collective genius of nationals of the State concerned. export and transfer of ownership of important cultural property. and protecting certain areas reserved for future archaeological research. to set up within their territories one or more national services. where such services do not already exist.

consistent with national legislation. subject to penal or administrative sanctions. (b) (i) to prohibit the import of cultural property stolen from a museum or a religious or secular public monument or similar institution in another State Party to this Convention after the entry into force of this Convention for the States concerned. names and addresses of the supplier. (c) to publicize this prohibition by appropriate means. at its expense. in these circumstances. as appropriate for each country. however. (b) to prohibit the exportation of cultural property from their territory unless accompanied by the above-mentioned export certificate. Whenever possible. provided that such property is documented as appertaining to the inventory of that institution.property in question is authorized. oblige antique dealers. Article 7 The States Parties to this Convention undertake: (a) To take the necessary measures. including the control of exports and imports and international commerce in the specific materials concerned. description and price of each item sold and to inform the purchaser of the cultural property of the export prohibition to which such property may be subject. to inform a State of origin Party to this Convention of an offer of such cultural property illegally removed from that State after the entry into force of this Convention in both States. to prevent museums and similar institutions within their territories from acquiring cultural property originating in another State Party which has been illegally exported after entry into force of this Convention. The certificate should accompany all items of cultural property exported in accordance with the regulations . 102 . Article 10 The States Parties to this Convention undertake: (a) To restrict by education. All expenses incident to the return and delivery of the cultural property shall be borne by the requesting Party. movement of cultural property illegally removed from any State Party to this Convention and. Requests for recovery and return shall be made through diplomatic offices. information and vigilance. provided. Article 8 The States Parties to this Convention undertake to impose penalties or admin-istrative sanctions on any person responsible for infringing the prohibitions referred to under Articles 6(b) and 7(b) above. clandestine excavations and illicit exports. (ii) at the request of the State Party of origin. to take appropriate steps to recover and return any such cultural property imported after the entry into force of this Convention in both States concerned. Article 11 The export and transfer of ownership of cultural property under compulsion arising directly or indirectly from the occupation of a country by a foreign power shall be regarded as illicit. The Parties shall impose no customs duties or other charges upon cultural property returned pursuant to this Article. particularly among persons likely to export or import cultural property. the documentation and other evidence necessary to establish its claim for recovery and return. The States Parties to this Convention undertake. to participate in a concerted international effort to determine and to carry out the necessary concrete measures. that the requesting State shall pay just compensation to an innocent purchaser or to a person who has valid title to that property. Pending agreement each State concerned shall take provisional measures to the extent feasible to prevent irremediable injury to the cultural heritage of the requesting State. to maintain a register recording the origin of each item of cultural property. (b) to endeavour by educational means to create and develop in the public mind a realization of the value of cultural property and the threat to the cultural heritage created by theft. The requesting Party shall furnish. in the States concerned. Article 9 Any State Party to this Convention whose cultural patrimony is in jeopardy from pillage of archaeological or ethnological materials may call upon other States Parties who are affected.

Article 14 In order to prevent illicit export and to meet the obligations arising from the implementation of this Convention. 4. The United Nations Educational. and shall take all appropriate measures to prohibit and prevent the illicit import. (c) to admit actions for recovery of lost or stolen items of cultural property brought by or on behalf of the rightful owners . Article 17 1. and to facilitate recovery of such property by the State concerned in cases where it has been exported. The United Nations Educational. should set up a fund for this purpose. whatever the reason. 3. Article 16 The States Parties to this Convention shall in their periodic reports submitted to the General Conference of the United Nations Educational. Scientific and Cultural Organization may also call on the co-operation of any competent non-governmental organization. 2. provide the national services responsible for the protection of its cultural heritage with an adequate budget and. together with details of the experience acquired in this field. Article 15 Nothing in this Convention shall prevent States Parties thereto from concluding special agreements among themselves or from continuing to implement agreements already concluded regarding the restitution of cultural property removed. Scientific and Cultural Organization may. The States Parties to this Convention may call on the technical assistance of the United Nations Educational. export and transfer of ownership of cultural property in such territories. (c) co-ordination and good offices. make proposals to States Parties to this Convention for its implementation. (b) to ensure that their competent services co-operate in facilitating the earliest possible restitution of illicitly exported cultural property to its rightful owner. give information on the legislative and administrative provisions which they have adopted and other action which they have taken for the application of this Convention. Scientific and Cultural Organization. To this end. Scientific and Cultural Organization on dates and in a manner to be determined by it. Scientific and Cultural Organization may. (d) to recognize the indefeasible right of each State Party to this Convention to classify and declare certain cultural property as inalienable which should therefore ipso facto not be exported. consistent with the laws of each State: (a) to prevent by all appropriate means transfers of ownership of cultural property likely to promote the illicit import or export of such property. on its own initiative. each State Party to the Convention should. (b) consultation and expert advice. Article 13 The States Parties to this Convention also undertake. as far as it is able. on its own initiative conduct research and publish studies on matters relevant to the illicit movement of cultural property. if necessary. the United Nations Educational. particularly as regards: (a) Information and education. 103 . before the entry into force of this Convention for the States concerned. from its territory of origin.Article 12 The States Parties to this Convention shall respect the cultural heritage within the territories for the international relations of which they are responsible.

acceptance or accession. UNESCO may extend its good offices to reach a settlement between them. 2. Article 20 1. but only with respect to those States which have deposited their respective instruments on or before that date. At the request of at least two States Parties to this Convention which are engaged in a dispute over its implementation. deposited with the Director-General of the United Nations Educational. then. Article 19 1. acceptance and accession provided for in Articles 19 and 20. Article 23 1. 2. the four texts being equally authoritative. This Convention shall be subject to ratification or acceptance by States members of the United Nations Educational. acceptance or accession with a view to securing the application of the Convention to those territories. Scientific and Cultural Organization. as well as the United Nations. Article 22 The States Parties to this Convention recognize that the Convention is applicable not only to their metropolitan territories but also to all territories for the international relations of which they are responsible. the States not members of the Organization which are referred to in Article 20. Scientific and Cultural Organization. they undertake to consult. and to notify the Director-General of the United Nations Educational. the notification to take effect three months after the date of its receipt. 3. Scientific and Cultural Organization. unless 104 . This Convention shall be open to accession by all States not members of the United Nations Educational. Any such revision shall. Article 24 The Director-General of the United Nations Educational. The denunciation shall be notified by an instrument in writing. however. French. 2. Russian and Spanish. Each State Party to this Convention may denounce the Convention on its own behalf or on behalf of any territory for whose international relations it is responsible. and of the notifications and denunciations provided for in Articles 22 and 23 respectively. Scientific and Cultural Organization in accordance with their respective constitutional procedures. of the deposit of all the instruments of ratification. Accession shall be effected by the deposit of an instrument of accession with the Director-General of the United Nations Educational. 2. If the General Conference should adopt a new convention revising this Convention in whole or in part. Scientific and Cultural Organization. Article 25 1. Scientific and cultural Organization of the territories to which it is applied. It shall enter into force with respect to any other State three months after the deposit of its instrument of ratification. The denunciation shall take effect twelve months after the receipt of the instrument of denunciation. acceptance or accession. The instruments of ratification or acceptance shall be deposited with the Director-General of the United Nations Educational. Article 21 This Convention shall enter into force three months after the date of the deposit of the third instrument of ratification. the governments or other competent authorities of these territories on or before ratification. Scientific and Cultural Organization shall inform the States members of the Organization. if necessary. bind only the States which shall become Parties to the revising convention. Scientific and Cultural Organization which are invited to accede to it by the Executive Board of the Organization. Article 18 This Convention is drawn up in English.5. This Convention may be revised by the General Conference of the United Nations Educational.

105 . which shall be deposited in the archives of the United Nations Educational. as from the date on which the new revising convention enters into force. and certified true copies of which shall be delivered to all the States referred to in Articles 19 and 20 as well as to the United Nations. this Convention shall be registered with the Secretariat of the United Nations at the request of the Director-General of the United Nations Educational. Article 26 In conformity with Article 102 of the Charter of the United Nations. Scientific and Cultural Organization. Scientific and Cultural Organization. acceptance or accession. Done in Paris this seventeenth day of November 1970. this Convention shall cease to be open to ratification.the new convention otherwise provides. Scientific and Cultural Organization. in two authentic copies bearing the signature of the President of the sixteenth session of the General Conference and of the Director-General of the United Nations Educational.